3.

KLASIFIKACIJA IGARA

U trećem dijelu igre će se klasificirati obzirom na njihovu vrstu i karakteristike kroz

pet

potpoglavlja: temelji klasifikacije igara, sekvencijalne i simultane igre, igre sa

nultom

sumom i sa promjenjivom sumom, strateški potezi; igra i predigra te kooperativne

igre i

nekooperativne igre.

3.1. TEMELJI KLASIFIKACIJE IGARA

Strateške se igre javljaju u mnogobrojnim kontekstima, te mogu imati različita

obilježja.

Ta obilježja su grupirana u nekoliko kategorija unutar kojih je moguće identificirati

po

dva čista tipa igara. Svaka stvarna igra može sadržavati istovremeno obilježja više

tipova igara, tj. biti mješavina više čistih

tipova.

Igre se mogu klasificirati prema sljedećim pitanjima (Kopal i Korkut,

2011):

1. Jesu li potezi u igri sekvencijalni ili simultani?

2. Jesu li interesi igrača u cjelosti konfliktni ili postoje neke zajedničke

osobine?

3. Igra li se igra iz samo jednog pokušaja ili se ponavlja, te jesu li protivnici isti ili se
mijenjaju

4. Jesu li igrači u potpunosti informirani i imaju li jednake

informacije?

5. Jesu li pravila igre fiksna ili se njima može

manilpulirati?

6. Jesu li dogovori o suradnji primjenjivi?

7. Mijenja li identitet igrača igru u kojoj taj igrač sudjeluje?

17

3.2. SEKVENCIJALNE I SIMULTANE IGRE

Sekvencijalne igre

Prema vrsti poteza razlikujemo: sekvencijalne (dinamične) i simultane (statične)

igre.

Razlika između ova dva tipa je bitna jer zahtijevaju različite načine analitičkih
pristupa.

Kod sekvencijalnih igara igrači naizmjence razmjenjuju poteze te oni omogućuju

analizu strategija igrača u odnosu na vrijeme. U skladu s time, svaki igrač mora

razmišljati na način, da si postavi pitanje: „Ako to napravim, kako će moj protivnik

reagirati?“

Sekvencijalne igre se obično prikazuju u ekstenzivnom obliku (stablo igre) koji

naglašava „timing“ akcija (poteza) koje igrači mogu poduzeti, te informacije koje
imaju
na raspolaganju kod poduzimanja akcije. Prikaz igre u ekstenzivnom obliku sastoji
se

od: čvorova odluke koji pokazuju položaj igre, odnosno točku u kojoj jedan igrač
mora

odabrati akciju, linija (grana) koje pokazuju izbore koje igrač koji bira ima na

raspolaganju i skupova ishoda (isplata) za igrače nakon odabira

strategija.

Slika 1. Prikaz igre u ekstenzivnom

obliku

18

U ovim igrama jedan igrač povlači prvi potez, a drugi igrač ili više igrača mogu na

njega odgovoriti. Stoga, možemo vidjeti, da ove igre nam prikazuju u kojim je

situacijama dobro biti prvi na potezu, a u kojim drugi na potezu, a to ovisi o

opredjeljenju igrača i fleksibilnosti u igri, tj. što je željeno

postići.
Primjer: Ekonomija - igra konkurencije na tržištu ima prednost prvog igrača, u
slučaju

da se tvrtka koja je prva na potezu opredijeli za grubu igru i natjera drugu tvrtku
koja

želi ući na tržište da odustane od ulaska (Kopal i Korkut,

2011).

Politika – u kampanji u kojoj je prvi kandidat na potezu, i koji zauzima

čvrsto

stajalište o nečemu, njegovom konkurentu pruža mogućnost da osmisli kampanju u

kojoj će napasti i srušiti stajalište prvog kandidata. To se naziva prednošću drugog

igrača. (Kopal i Korkut, 2011)

Prednost prvog igrača je posljedica sposobnosti da se opredijeli za povoljniju

poziciju i

da natjera drugog igrača da se tome prilagode, a prednost drugog igrača je

fleksibilnost

u vlastitoj prilagodbi izborima drugih igrača.

Simultane igre

U simultanim igrama igrači svoje poteze povlače istovremeno, te one

pretpostavljaju

analizu situacije u jednom vremenskom trenutku. Te situacije se odvijaju bez

razmišljanja o tome da li postoji izmjenjivanje poteza, odnosno promjena iznosa

isplata.

U ovim igrama svaki igrač mora imati na umu što njegov protivnik radi određenoga

trenutka, ali isto mora znati da i njegov protivnik razmišlja na isti način. Simultane
igre

se obično prikazuju u normalnom obliku (matrični ili tablični prikaz), a on

specificira:
sve igrače u igri, strategije raspoložive svakom igraču te isplate koje prima svaki
igrač

za svaku kombinaciju strategija koja može biti

odabrana.

Najvažnija razlika između sekvencijalnih i simultanih igara je da u sekvencijalnim

igrama drugi igrač dobiva informaciju o potezu prvog igrača prije donošenja vlastite

odluke.

19

3.3. IGRE SA NULTOM SUMOM I IGRE SA PROMIJENJIVOM SUMOM

Igre s nultom sumom su igre u kojima su interesi igrača potpuno konfliktni, jer
dobitak

za jednog igrača znači gubitak za drugog igrača. Ti konflikti nastaju kada igrač želi

podijeliti neki nepromijenjivi iznos moguće dobiti. Svojstvo nulte sume u ovim
igrama

znači da je svaki rezultat s nultom sumom Pareto-optimalan. Primjeri igara s

nultom

sumom su: šah, papir-škare-dijamant ili križić-

kružić.

Većina ekonomskih i socijalnih igara su igre s promijenjivom sumom, a sadrže

elemente sukoba i suradnje, jer na pokušaje igrača da riješe konflikt u velikoj mjeri

utječe saznanje da ako ne uspiju postići neki dogovor da ishod može biti loš za sve

strane. Problemi u stvarnom svijetu su problemi koji nemaju jednostavna rješenja,

te

igre sa promijenjivom sumom bolje prikazuju dinamiku svijeta u kojem živimo.

Primjeri igara sa promijenjivom sumom su: zatvorenikova dvojba, kukavica, lov na

jelena.

Primjer jedne od navedenih igara: Igra kukavice (igra jastreba i golubice); prikazuje

sukob u igrama s dva igrača. Osnovni princip ove igre je da niti jedan od igrača ne
želi

popustiti drugom igraču, a najlošiji mogući ishod igre je situacija u kojoj niti jedan
od

igrača ne popušta (dva automobila voze jedan prema drugome i jedan od njih
mora

skrenuti ili će obojica poginuti u sudaru, ali ako jedan skrene s puta a drugi ne, onaj
koji

je skrenuo biti će proglašen

kukavicom).

3.4. STRATEŠKI POTEZI; IGRA I PREDIGRA

Svaka igra ima svoja pravila, a svaki ih igrač mora poštovati bez obzira na to koliko
mu

se ona činila čudnima. Ta pravila postoje u šahu, kartama, sportu itd. U politici i

svakodnevnom životu igrači mogu u različitim mjerama stvarati vlastita pravila. U

takvim situacijama je važna „predigra“ kao prava igra u kojoj se smišljaju pravila.

Razlika između mijenjanja strategije i igre prema zadanim pravilima vrlo je važna u

strateškim potezima, kao što su prijetnje i

obećanja.

20

Pravila prijetnje općenito ovise o nekim čvrstim činjenicama vezanima uz

sposobnosti

igrača, a u poslovanju to mogu biti određeni resursi tvrtke u svrhu investiranja ili
reklamne kampanje. Predigra zahtijeva lukavije strategije, s obzirom da igrači
često nisu

upoznati sa sposobnostima protivnika, a rezultati mogu biti velika

iznenađenja.

3.5. KOOPERATIVNE IGRE I NEKOOPERATIVNE IGRE

Kooperativne igre su igre u kojima su sporazumi i dogovori predvidivi i primjenjivi.

Nekooperativne igre su one igre u kojima provedba sporazuma nije moguća i

pojedinim

se sudionicima mora dopustiti djelovanje u vlastitom interesu (Kopal i Korkut,

2011).

Teorija igara se dijeli u dvije glavne grane a to su: kooperativna grana i

nekooperativna

grana teorije igara. Te teorije se razlikuju prema formaliziranju međuovisnosti

među

igračima. Kooperativna teorija sadrži odmak od detaljnog opisa i opisuje samo

ishode

koji su posljedica zajedničkog nastupa igrača u različitim kombinacijama, dok kod

nekooperativnih igara, igra predstavlja detaljni model svih raspoloživih poteza

igrača.

Neki teoretičari imaju drugačije nazive za nekooperativne igre, „proceduralna

teorija“,

specificira različite akcije koje igrači imaju na raspolaganju, te „kombinatorna

teorija“,

za kooperativne igre, koja opisuje ishode koji su posljedica različitih kombinacija

igrača.

Primjer kooperativnih igara: Postoje dva poduzeća koja žele uložiti u razvoj nove
tehnologije, a pretpostavlja se da nijedno poduzeće ne može radi nedovoljnog
znanja

uspjeti samostalno. Oni se udružuju i sklapaju obvezujući ugovor o dijeljenju profita

iz

zajedničke investicije, te su tako na dobitku obje

strane.

Primjer nekooperativnih igara: postoje dva konkurentska poduzeća koja uzimaju u

obzir

ponašanje onog drugog kada određuju svoju cijenu. Svako poduzeće zna da bi

smanjivanjem cijena ispod one konkurentske zadobilo veći udio na tržištu, ali

istovremeno tako riskira rat cijena.