STATIKE IGRE S KOMPLETNOM

INFORMACIJOM (15.03.2012.)
Dr. sc. Tunjo Peri
Predstavljanje igara u normalnom obliku

Kod igara u normalnom obliku svaki igra istovremeno odabire
jednu strategiju, a kombinacija strategija izabranih od igraa
odreuje isplatu (payoff) za svakog igraa.
Igru u normalnom obliku ilustriramo na primjeru: Zatvorenikova
dilema. Uhiene su dvije osumnjiene osobe za kriminalno djelo.
Policija nema dovoljno dokaza i ne moe osuditi niti jednog
osumnjienog dok najmanje jedan od njih ne prizna. Policija
osumnjiene dri u odvojenim elijama i objanjava im posljedice
koje e uslijediti nakon poduzimanja njihovih akcija. Ako ni jedan
ne prizna onda e oba biti osuena na minimalnu kaznu od 1
mjesec u zatvoru. Ako oba priznaju dobit e po 6 mjeseci zatvora.
Konano, ako jedan prizna, a drugi ne, onda e onaj koji prizna
biti odmah osloboen, a drugi e dobiti 9 mjeseci zatvora 6 za
kriminalno djelo i 3 za obstruiranje pravde.
Problem zatvorenika moemo predstaviti u obliku tzv. bi-matrice:




U ovoj igri svaki igra ima dvije strategije: priznati ili ne priznati.
Plaanja dvaju igraa kod odabira odgovarajueg para strategija
su prikazani kao elementi gornje tablice. Prema dogovoru prvi
element u tablici je plaanje igraa po retku (zatvorenik 1), a drugi
element je plaanje igraa po stupcu (zatvorenik 2).
Generalno, normalni oblik igre specificira: (1) igrae u igri, (2)
raspoloive strategije za svakog igraa, i (3) plaanja svakom
igrau za sve kombinacije strategije koje se mogu izabrati od
strane igraa. Mi emo esto diskutirati igre sa n igraa u kojoj su
igrai numerirani od 1 do n, a jednog arbitrarnog igraa emo
nazvati igra i.



Zatvorenik 1
Zatvorenik 2
Ne priznati Priznati
Ne priznati -1, -1 -9, 0
Priznati 0, -9 -6, -6

Neka S
i
oznaava skup strategija raspoloivih za igraa i, i neka s
i

oznaava arbitrarni lan tog skupa. Uobiajeno je pisati
indicirajui da je s
i
lan skupa strategija S
i
.
Neka (s
1
,...,s
n
) oznaava kombinaciju strategija, jednu za svakog
igraa, i neka u
i
(s
1
,...,s
n
) predstavlja plaanja igrau i, ako igrai
odaberu strategije (s
1
,...,s
n
).
Definicija: Normalni oblik predstavljanja igre n igraa specificira
S
1
,...,S
n
strategijskih prostora igraa i njihove funkcije plaanja
u
1
,...,u
n
. Ovu igru oznaavamo s G={S
1
,...,S
n
;u
1
,...,u
n
}.
Iako je pretpostavljeno da u igri u normalnom obliku igrai
istovremeno biraju njihove strategije, to ne znai da se to u
stvarnosti mora ba tako dogoditi, dovoljno je rei da svaki igra
bira akciju bez znanja izbora ostalih igraa.
Vidjet emo da se i tzv. sekvencijalne igre mogu predstaviti kao
igre u normalnom obliku.
i i
s S e
I terativna eliminacija striktno dominiranih strategija

Definicija: U igri u normalnom obliku G={S
1
,...,S
n
;u
1
,...,u
n
} neka
s
i

i s
i

budu mogue strategije i-tog igraa (tj. s

i

i s
i

su lanovi
S
i
). Strategija s
i

je striktno dominirana strategijom s

i

ako je za
svaku moguu kombinaciju strategija drugih igraa i-to plaenje
s
i

strogo manje od i-tog plaanja s

i

:
u
i
(s
1
,...,s
i-1
,s
i

,s
i+1
,...,s
n
)< u
i
(s
1
,...,s
i-1
,s
i

,s
i+1
,...,s
n
) (DS)
za svaki (s
1
,...,s
i-1
,s
i+1
,...,s
n
) koji se moe konstruirati iz
stategijskih prostora ostalih igraa S
1
,...,S
i-1
,S
i+1
,...,S
n
.
Racionalni igrai ne igraju strogo dominirane strategije.
Razmotrimo sljedeu apstraktnu igru: Igra 1 ima dvije
strategije a igra 2 ima 3 strategije: S
1
={gore, dolje}; S
2
={lijevo,
sredina, desno}. Za igraa 1 niti gore niti dolje nije strogo
dominirano: Gore je bolje nego dolje ako igra 2 igra desno
(poto je 2>0).



Igra 1
Igra 2
Lijevo Sredina Desno
Gore 1, 0 1, 2 0, 1
Dolje 0, 3 0, 1 2, 0
Za igraa 2 desno je strogo dominirano sredinom poto je 2>1 i
1>0, tako da racionalan igra 2 nee igrati desno.
Prema tome, ako igra 1 zna da je igra 2 racionalan onda igra 1
moe eliminirati desno iz strategijskog prostora igraa 2.
To znai da ako igra 1 zna da je igra 2 racionalan onda igra 1
moe igrati igru s prethodne tablice kao da igra igru na sljedeoj
tablici:


Igra 1
Igra 2
Lijevo Sredina
Gore 1, 0 1, 2
Dolje 0, 3 0, 1
Tablica 1
Tablica 2


Igra 1
Igra 2
Lijevo Sredina
Gore 1, 0 1, 2
Dolje 0, 3 0, 1
Tablica 2
U tablici 2 dolje je sada strogo dominirano s gore za igraa 1,
tako da ako je igra 1 racionalan (i igra 1 zna da je igra 2
racionalan) onda igra 1 nee igrati dolje. Prema tome, ako igra
2 zna da je igra 1 racionalan, i igra 2 zna da igra 1 zna da je igra
2 racionalan, onda igra 2 moe eliminirati dolje iz strategijskog
prostora igraa 1. Tada igra izgleda ovako:


Igra 1
Igra 2
Lijevo Sredina
Gore 1, 0 1, 2
Tablica 3
Sada je za igraa 2 lijevo strogo dominirano s sredinom
ostavljajui (Gore, Sredina) kao rezultat igre.
Ovaj proces se naziva iterativna eliminacija strogo
dominiranih strategija. Mada je zasnovan na privlanoj ideji
da racionalni igrai ne igraju strogo dominirane strategije,
ovaj proces ima dva nedostatka:
Prvo, svaki korak zahtijeva daljnje pretpostavke u vezi toga
to igrai znaju o njihovoj racionalnosti. Ako elimo
primijeniti ovaj proces za arbitrarni broj koraka, potrebno je
pretpostaviti da postoji zajedniko znanje da su igrai
racionalni. Prema tome, potrebno je pretpostaviti ne samo da
su svi igrai racionalni, ve i da svi igrai znaju da svi igrai
znaju da su svi igrai racionalni, itd. do u beskonanost.
Drugi nedostatak iterativne eliminacije strogo dominiranih
strategija je da esto proces daje vrlo neprecizno predvianje
odvijanja igre. Moe se desiti da sve strategije preive
iterativnu eliminaciju strogo dominiranih strategija. U tom
sluaju Nash-ova ravnotea nam daje rjeenja za iroku
klasu igara.
Pokazat emo da je Nash-ova ravnotea jai koncept
rjeavanja igara od iterativne eliminacije strogo dominiranih
strategija, u smislu da strategije igraa u Nash-ovoj
ravnotei uvijek preive iterativnu eliminaciju strogo
dominiranih strategija, ali suprotno ne vrijedi.

Motivacija i definicija Nash-ove ravnotee

Jedan od naina za motivaciju definicije Nash-ove ravnotee je
dokazati da ako teorija igara osigurava jedinstveno rjeenje
problema iz teorije igara, onda rjeenje mora biti Nash-
ova ravnotea.
Pretpostavimo da teorija igara daje jedinstveno
predvianje odabira strategije svakog igraa. Da bi to
predvianje bilo korektno potrebno je da svaki igra eli
odabrati strategiju kako to predvia teorija.
Prema tome, predviena strategija svakog igraa mora biti
igraev najbolji odgovor na predviene strategije ostalih
igraa. Takvo predvianje bi se moglo nazvati strategijski
stabilno poto ni jedan igra ne eli odstupiti od svoje
prediene strategije. Takvo predianje emo nazivati Nash-
ova ravnotea.
Definicija: U normalnom obliku igre s n igraa
G={S
1
,...,S
n
;u
1
,...,u
n
}, strategije (s
1
*
,...,s
n
*
) su Nash-ova
ravnotea ako je za svakog igraa i, s
i
*
najbolji odgovor i-tog
igraa na strategije ostalih n-1 igraa, (s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i+1
*
,...,s
n
*
):
u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i
*
,s
i+1
*
,...,s
n
*
) u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i
,s
i+1
*
,...,s
n
*
) (NE)
za svaku moguu strategiju s
i
u S
i
, to jest s
i
*
rjeava

Da bismo povezali ovu definiciju s njezinom motivacijom
pretpostavimo da teorija igara nudi strategije (s
1

,...,s
n

) kao
rjeenje igre u normalnom obliku G={S
1
,...,S
n
;u
1
,...,u
n
}.
* * * *
1 1 1
max ( , ..., , , , ..., ).
i i
i i i i n
s S
u s s s s s
+
e
>
Recimo da (s
1

,...,s
n

) nije Nash-ova ravnotea od G i

ekvivalentno tomu da tu postoji neki igra i tako da s
i

nije
najbolji odgovor na (s
1

,...,s
i-1

,s
i+1

,...,s
n

). To jest, tu postoji
neko s
i

u S
i
tako da je
u
i
(s
1

,...,s
i-1

,s
i

,s
i+1

,...,s
n

)< u
i
(s
1

,...,s
i-1

,s
i

,s
i+1

,...,s
n

).
Prema tome, ako teorija nudi strategije (s
1

,...,s
n

) kao rjeenje
ali te strategije nisu Nash-ova ravnotea, onda e najmanje
jedan igra imati poticaj da odstupi od teorijskog predvianja,
tako da e teorija biti naruena sa strane aktualnog igraa igre.
Kakav je odnos izmeu Nash-ove ravnotee i iterativne
eliminacije strogo dominiranih strategija?
Ako strategija iterativne eliminacije strogo dominiranih strategija eliminira
sve strategije osim (s
1
*
,...,s
n
*
), onda su te strategije jedinstvena Nash-ova
ravnotea igre. Budui da iterativna eliminacija strogo dominiranih
strategija esto ne eliminira sve posebne kombinacije strategija, moemo
zakljuiti da je Nash-ova ravnotea stroi koncept u sljedeem smislu:
Ako su strategije (s
1
*
,...,s
n
*
) Nash-ova ravnotea onda one
preivljavaju iterativnu eliminaciju strogo dominiranih
strategija, ali tu mogu biti strategije koje preivljavaju
iterativnu eliminaciju strogo dominiranih strategija ali nisu dio
Nash-ove ravnotee. Na ranijem primjeru smo vidjeli da
postoji Nash-ova ravnotea a da iterativnim postupkom
eliminiranja nismo uspjeli eliminirati niti jednu kombinaciju
strategija. Pored toga Nashova ravnotea daje jedinstveno
rjeenje igre (uvodi koncept mjeovitih strategija tamo gdje
igranje istih strategija ne daje jedinstveno rjeenje igre).
Prema tome, Nash-ova ravnotea je stroi koncept rjeavanja
od iterativne eliminacije strogo dominiranih strategija.
Moramo se zapitati postoji li uvijek Nash-ova ravnotea? Nash
(1950) je pokazao da u bilo kojoj konanoj igri (tj u igri u
kojoj je broj igraa n, a skupovi strategija (S
1
,...,S
n
) su
konani) postoji najmanje jedna Nash-ova ravnotea. Ta
ravnotea moe ukljuivati mjeovite strategije.
Propozicija A. U igri u normalnom obliku s n igraa
G={S
1
,...,S
n
;u
1
,...,u
n
}, ako iterativna eliminacija stogo
dominiranih strategija eliminira sve osim strategija (s
1
*
,...,s
n
*
),
onda su te strategije jedinstvena Nash-ova ravnotea igre.
Propozicija B. U igri u normalnom obliku s n igraa
G={S
1
,...,S
n
;u
1
,...,u
n
}, ako su strategije (s
1
*
,...,s
n
*
) Nashova
ravnotea, onda one preivljavaju iterativnu eliminaciju
strogo dominiranih strategija.
Dokaz propozicije B. Pretpostavimo da su strategije
(s
1
*
,...,s
n
*
) Nash-ova ravnotea igre G={S
1
,...,S
n
;u
1
,...,u
n
}, ali
pretpostavimo takoer da je s
i
*
prva od strategija (s
1
*
,...,s
n
*
)
koja je eliminirana zbog toga to je strogo dominirana. Onda tu
mora postojati strategija s
i

koja jo nije eliminirana iz S

i
a
strogo dominira strategiji s
i
*
. Prema tome imamo:
u
i
(s
1
,...,s
i-1
,s
i
*
,s
i+1
,...,s
n
)< u
i
(s
1
,...,s
i-1
,s
i

,s
i+1
,...,s
n
) (1)
za svako (s
1
,...,s
i-1,
s
i+1
,...,s
n
) koje se moe konstruirati iz
strategija koje jo nisu eliminirane od strategija ostalih igraa.
Budui da je s
i
*
prva od ravnotenih strategija koja je
eliminirana, ravnotene strategije ostalih igraa jo nisu
eliminirane, na osnovi (1) imamo
u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i
*
,s
i+1
*
,...,s
n
*
)< u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i

,s
i+1
*
,...,s
n
*
) (2)
Meutim, (2) je u kontradikciji s (NE): s
i
*
mora biti najbolji
odgovor na (s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i+1
*
,...,s
n
*
), tako da tu ne moe postojati
strategija s
i

koja strogo dominira nad s

i
*
. Ova kontradikcija
kompletira na dokaz.
Dokaz Propozicije A: Dokazivanjem propozicije B ve smo
dokazali dio propozicije A. Treba pokazati da ako iterativnom
eliminacijom dominiranih strategija eliminiramo sve osim
strategija (s
1
*
,...,s
n
*
) onda su te strategije Nash-ova ravnotea.
Prema propoziciji B bilo koja druga Nash-ova raznotea bi
mogla preivjeti, prema tome ova ravnotea mora biti
jedinstvena. Pretpostavimo da je skup G konaan.

Za dokaz i ovdje koristimo kontradikciju. Pretpostavimo da
iterativna eliminacija dominiranih strategija eliminira sve osim
strategija (s
1
*
,...,s
n
*
), ali te strategije nisu Nash-ova ravnotea.
Onda tu mora postojati neki igra i i neka mogua strategija s
i

u S
i
tako da (NE) ne vai, ali s
i
mora biti strogo dominirano
nekom drugom strategijom s
i

u nekoj fazi procesa. Formalno,

tu postoji s
i
u S
i
takvo da je
u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i
*
,s
i+1
*
,...,s
n
*
)< u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i
,s
i+1
*
,...,s
n
*
) (3)
i tu postoji s
i
u skupu preostalih strategija u nekoj fazi procesa
tako da je
u
i
(s
1
,...,s
i-1
,s
i
,s
i+1
,...,s
n
)< u
i
(s
1
,...,s
i-1
,s
i

,s
i+1
,...,s
n
) (4)
za svako (s
1
,...,s
i-1
,s
i+1
,...,s
n
) koje se mogu konstruirati iz
preostalih strategija ostalih igraa u toj fazi procesa.
Budui da strategije ostalih igraa (s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i+1
*
,...,s
n
*
) nikad
nisu eliminirane, jedna od implikacija (4) je
u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i
,s
i+1
*
,...,s
n
*
)< u
i
(s
1
*
,...,s
i-1
*
,s
i

,s
i+1
*
,...,s
n
*
) (5)
Ako je s
i

=s
i
*
(tj. ako je s
i
*
strategija koja strogo dominira s
i
)
onda je (5) u kontradikciji s (3), a u tom sluaju je dokaz
kompletiran.
Ako je s
i
s
i
*
onda neka druga strategija s
i

mora kasnije
strogo dominirati strategiji s
i

, budui da s
i

ne preivljava
proces. Prema tome, nejednakosti analogne (4) i (5) vae ako
zamijenimo s
i
i s
i

sa s
i
i s
i
, respektivno. Ponovo, ako je
s
i

=s
i
*
onda je dokaz kompletiran. U protivnom, moemo
konstruirati dvije analogne nejednakosti. Budui da je s
i
*
jedina strategija iz S
i
koja preivljava proces, ponavljajui
taj stav (u konanoj igri) konano kompletira dokaz.
=

Cournot-ov model duopola

Cournot (1838) je anticipirao Nash-ovu definiciju ravnotee
za vie od jednog stoljea, ali samo u kontekstu modela
duopola.
Ovdje emo razmatrati jednu vrlo jednostavnu verziju
Cournot-ovog modela.
Ovdje emo Cournot-ov model koristiti za ilustraciju: (a)
prevoenja neformalnog stanja problema u igru predstavljenu
u normalnom obliku, (b) raunanja vezana uz Nash-ovu
ravnoteu, i (c) iterativnu eliminaciju strogo dominiranih
strategija.
Neka q
1
i q
2
oznaavaju koliine (homogenog proizvoda)
proizvedene od strane poduzea 1 i 2, respektivno. Neka
P(Q)=a-Q bude trina cijena kad je agregatna koliina na
tritu Q=q
1
+q
2
. Pretpostavimo da su ukupni trokovi
poduzea i koje proizvodi koliinu q
i
jednaki C
i
(q
i
)=cq
i
. To
jest, ne postoje fiksni trokovi a granini troak je konstantan
na razini c po jedinici proizvoda, gdje je po pretpostavci c<a.
Slijedei Cournot-a pretpostavimo da poduzea istovremeno
biraju koliine koje e proizvoditi.
Da bismo nali Nash-ovu ravnoteu Cournot-ove igre potrebno
je problem prevesti u normalni oblik igre. Naravno, postoje
dva igraa u svakoj duopolskoj igri dva poduzea. U
Cournot-ovom modelu raspoloive strategije svakog poduzea
jesu razliite koliine proizvoda koje oni mogu proizvoditi.
Pretpostavit emo da je output kontinuirano djeljiv. Negativni
outputi nisu mogui, to je prirodno. Prema tome strategijski
prostor poduzea predstavljen je kao .
|
0, )
i
S =
Poto je P(Q)=0 za niti jedno poduzee nee
proizvoditi koliinu q
i
>a.
Preostalo je specificirati plaanje poduzea i kao funkciju
odabranih strategija i-tog poduzea i strategija drugih
poduzea, te definirati i rijeiti ravnoteu.
Pretpostavimo da je plaanje poduzeu jednostavno njegov
profit. Prema tome, generalno, plaanje u
i
(s
i
,s
j
) u igri dva
igraa u normalnom obliku moe se napisati kao


U igri u normalnom obliku s dva igraa, strategijski par
(s
1
*
,s
2
*
) je Nash-ova ravnotea ako je za svakog igraa i
(NE)
za svaku moguu strategiju s
i
u S
i
. Ekvivalentno, za svakog
igraa i, s
i
*
mora rijeiti optimizacijski problem





Q a >
( , ) ( ) ( ) .
i i j i i j i i j
q q q P q q c q a q q c t
( (
= + = +

* * *
( , ) ( , )
i i j i i j
u s s u s s >
*
max ( , ).
i i
i i j
s S
u s s
e
U Cournot-ovom modelu duopola, analogno prethodnom
koliinski par (q
1
*
,q
2
*
) je Nash-ova ravnotea ako za svako
poduzee i, q
i
*
rjeava optimizacijski problem


Pretpostavljajui da je q
j
*
<a-c, uvjet prvog reda za optimizacijski
problem i-tog poduzea ujedno je i potreban i dovoljan te daje

(1)
Prema tome, ako je koliinski par (q
1
*
,q
2
*
) Nash-ova ravnotea,
koliine koje poduzea proizvode moraju zadovoljavati:

i

Rjeavajui ovaj par jednadbi dobivamo: to je
uistinu manje od a-c, kako je i pretpostavljeno.






* *
0 0
max ( , ) max ( ) .
i i
i i j i i j
q q
q q q a q q c t
s < s <
(
= +

*
1
( )
2
i j
q a q c =
* *
1 2
1
( )
2
q a q c =
* *
2 1
1
( ).
2
q a q c =
* *
1 2
,
3
a c
q q

= =
Jednostavna je intuicija koja proizlazi iz ove ravnotee. Svako
poduzee bi naravno voljelo biti monopolist na tritu, a u tom
sluaju ono bi odabralo q
i
da maksimizira . Tada bi ono
proizvodilo monopolsku koliinu q
m
=(a-c)/2 i zaraivalo bi
monoposlski profit . Budui da u duopolu
imamo dva poduzea, agregatni profiti e se maksimizirati ako
agregatna koliina q
1
+q
2
bude jednaka monopolskoj koliini q
m
, a
to e se pojaviti ako je q
i
=q
m
/2 za svako i. Problem je u tome to
e svako poduzee nastojati odstupiti od tog stanja poto je
monopolska koliina niska, a monopolska cijena visoka, bez
obzira na injenicu to bi svako poveanje proizvodnje dovelo do
smanjenja agregatne cijene.
Za razliku od monopola u Cournot-ovoj ravnotei agregatna
koliina je via, tako da je s tim povezana trina cijena nia.
Ovdje poduzea nisu zainteresirana poveavati koliinu jer bi to
dovelo do smanjenja trine cijene.
( , 0)
i i
q t
2
( , 0) ( ) / 4
i m
q a c t =
Jednadba (1) daje najbolji odgovor i-tog poduzea na strategiju
ravnotee j-tog poduzea (q
j
*
). Analogno imamo najbolji odgovor
drugog poduzea na arbitrarnu strategiju prvog poduzea i najbolji
odgovor prvog poduzea na arbitrarnu strategiju drugog poduzea.
Pretpostavimo da strategija prvog poduzea zadovoljava q
1
<a-c,
tada je najbolji odgovor drugog poduzea


te, ako je q
2
<a-c onda najbolji odgovor prvog poduzea je


Kao to se vidi na sljedeoj slici funkcije najboljih odgovora dvaju
poduzea sijeku se samo jedanput, u toki gdje je postignuta
ravnotena koliina (q
1
*
,q
2
*
).
2 1 1
1
( ) ( )
2
R q a q c =
1 2 2
1
( ) ( ).
2
R q a q c =
q
1

q
2

(0, a-c)
(0, (a-c)/2)
((a-c)/2, 0) (a-c, 0)
(q
1
*
,q
2
*
)
R
2
(q
1
)
R
1
(q
2
)
Trei nain utvrivanja Nash-ove ravnotee jest primjena procesa
iterativne eliminacije strogo dominiranih strategija. Ovaj proces
daje jedinstveno rjeenje, koje po propoziciji 1mora biti Nash-ova
ravnotea (q
1
*
,q
2
*
).
2 1 1
1
( ) ( )
2
R q a q c =
1 2 2
1
( ) ( ).
2
R q a q c =
Kompletan proces zahtijeva beskonani broj koraka, u svakom od
njih se eliminira dio preostale koliine u strategijskom prostoru
svakog poduzea. Mi emo prikazati prva dva koraka.
Prvo monopolska koliina q
m
=(a-c)/2 strogo dominira nad bilo
kojom veom koliinom. To jest, za bilo koje x>0,

za sve Da bismo to vidjeli istaknimo da je Q=q
m
+x+q
j
<a,
onda je

i


a ako je , onda je P(Q)=0, tako da proizvodnja
manje koliine poveava profit.


( , ) ( , )
i m j i m j
q q q x q t t > +
0.
j
q >
( , )
2 2
i m j j
a c a c
q q q t

(
=
(

( , ) ( , ) ( ),
2 2
i m j j i m j j
a c a c
q x q x x q q q x x q t t

( (
+ = + = +
( (

m j
Q q x q a = + + >
Drugo, ako eliminiramo poveanje proizvodnje iznad q
m
, koliina
(a-c)/4 strogo dominira bilo kojoj manjoj koliini. To jest, za bilo
koje x izmeu nula i (a-c)/4,

za sve q
j
izmeu nula i (a-c)/2.
Prema tome,
( ) / 4, ( ) / 4 ,
i j i j
a c q a c x q t t
( (
>

3( )
( , )
4 4 4
i
3( )
( , )
4 4 4
( , ) .
2
i j j
i j j
i m j j
a c a c a c
q q
a c a c a c
x q x x q
a c
q q x x q
t
t
t

(
=
(


( (
= + =
( (

(
= +
(

Nakon ta dva koraka, preostale koliine u strategijskom prostoru
svakog od ta dva poduzea nalaze se u intervalu izmeu (a-c)/4 i
(a-c)/2. Ponavljanje prethodnih koraka sve vie smanjuje interval
preostalih koliina, pa ti intervali konvergiraju toki q
i
*
=(a-c)/3.
Iterativna eliminacija strogo dominiranih strategija moe se opisati
i grafiki koristei opaanje po kojem je jedna strategija strogo
dominirana ako i samo ako ne postoji vjerovanje vezano uz
odabire ostalih igra za koje je ta strategija najbolji odgovor.
Budui da imamo samo dva poduzea u modelu, tu formulaciju
moemo izraziti kao: koliina q
i
je strogo dominirana ako i samo
ako ne postoji vjerovanje u svezi q
j
takvo da je q
i
najbolji odgovor
i-tog poduzea.
Ponovo diskutiramo samo prva dva koraka iterativnog procesa.
Prvo, za poduzee i nikad nije najbolji odgovor proizvoditi vie od
monopolske koliine: q
m
=(a-c)/2. Da bismo to vidjeli razmotrimo
funkciju najboljeg odgovora poduzea 2.
q
1

(a-c, 0)
q
2

(0, (a-c)/2)
(0, (a-c)/4)
((a-c)/2, 0)
R
2
(q
1
)
Na slici je R
2
(q
1
)=q
m
kad je q
1
=0, i smanjuje se kako se q
1

poveava. Prema tome, za bilo koje ako poduzee i vjeruje
da e poduzee j odabrati q
j
, onda je najbolji odgovor i-tog
poduzea koliina manja ili jednaka q
m
; ne postoji q
j
takvo da
najbolji odgovor i-tog poduzea premauje q
m
.
0
j
q >
Drugo, ako je , onda je , kao to
je pokazano za najbolji odgovor drugog poduzea na prethodnoj
slici.
Kao i ranije ponavljanje koraka dovodi do ravnotene koliine


Bertrand-ov model duopola

Ovdje emo razmatrati model interakcija dva duopolista zasnovan
na Bertrand-ovoj (1883) sugestiji po kojoj poduzea zapravo
biraju cijene prije nego koliine kao u Cournot-ovom modelu.
Bertrand-ov model je razliita igra od Cournot-ovog modela.
Razlika postoji kako u strategijskom prostoru i funkciji plaanja
tako i u ponaanju u Nash-ovoj ravnotei.
( ) / 2
j
q a c s ( ) ( ) / 4
i j
R q a c >
*
( ) / 3
i
q a c =
Razmatramo sluaj diferenciranih proizvoda. Ako poduzee 1 i
poduzee 2 odreuju cijene p
1
i p
2
, rspektivno, koliina koju
potroai potrauju od poduzea i je
q
i
(p
i
, p
j
)=a-p
i
+bp
j,

gdje b>0 odraava mjeru u kojoj je i-ti proizvod supstitut za j-ti
proizvod. (Ovo je nerealistina funkcija potranje poto je
potranja za proizvodom i-tog poduzea pozitivna ak i kad
poduzee i zaraunava arbitrarno visoku cijenu, osiguravajui
takoer poduzeu j mogunost zaraunavanja dovoljno visoke
cijene. Problem ima smisla samo kad je b<2.) Kao i kod Cournot-
ovog modela pretpostavljamo da ne postoje fiksni trokovi
proizvodnje a da su granini trokovi konstantni i iznose c po
jedinici proizvoda, gdje je c<a, te da poduzea istovremeno
odreuju cijene.
Kao i kod Cournot-ovog modela, u procesu nalaenja Nash-ove
ravnotee prvo treba problem prevesti u normalni oblik igre.
Ponovo imamo dva igraa. Strategije raspoloive svakom
poduzeu jesu razliite cijene koje mogu zaraunati.
Pretpostavljamo da negativne cijene nisu mogue, ali se bilo koja
nenegativna cijena moe zaraunati. Prema tome, strategijski
prostor svakog poduzea moemo predstaviti kao , a
strategija s
i
je cijena
Pretpostavljamo da je funkcija plaanja svakog poduzea njezin
profit. Profit poduzea i kad ono odreuje (bira) cijenu p
i
, a njegov
protivnik odreuje cijenu p
j
je

Prema tome, cjenovni par (p
1
*
, p
2
*
) je Nash-ova ravnotea ako za
svako poduzee i, p
i
*
rjeava


Rjeenje optimizacijskog problema za i-to poduzee je

|
0, )
i
S =
0.
i
p >
( , ) ( , ) .
i i j i i j i i j i
p p q p p p c a p bp p c t
(
= = + ( (


* *
0 0
max ( , ) max .
i i
i i j i j i
p p
p p a p bp p c t
s < s <
(
= + (


* *
1
( ).
2
i j
p a bp c = + +
Prema tome, ako je cjenovni par (p
1
*
, p
2
*
) Nash-ova ravnotea,
izbor cijena za poduza 1 i poduzee 2 mora zadovoljavati:


i


Rjeavajui ovaj par jednadbi dobivamo:



* *
1 2
1
( )
2
p a bp c = + +
* *
2 1
1
( )
2
p a bp c = + +
* *
1 2
.
2
a c
p p
b
+
= =