Uvod

U svakodnevnom ivotu, podjednako poslovnom i

privatnom, okolina u kojoj djelujemo promjenjiva je i
dinamina i u njoj susreemo pojedince ili
(interesne) grupe ije su aktivnosti i djelovanja u
odluivanju relevantna, a ponekad i presudna za
nae odluke .

Uvod u teoriju igara

o

Malo je vjerojatno da postoji netko tko nikada nije uao u

sportsku kladionicu da odigra keca ili dvojku ili
igrao igre na sreu gdje svaka dobiva.

siguran par, dobitak garantiran to se ustvari krije

iza tih parova, tombole, lutrije i kladionice?
o

Krije se neto to je puno iri pojam od kladionice ili pobjede i

poraza.

Krije se znanost koja je utkana u sve sfere ivota. Krije se,

obinim ljudima nepoznata, teorija igara.

Uvod u teoriju igara

o

Teorija igara sadri strategiju kao najsavreniji pojam u igri.

to je to strategija koju primjenjuju igrai u igri? Tko su igrai?

to je igra?

Igra je lijepa stvar, lijepo je biti igra. Sjajno je biti strateg. Ali
samo kad se radi o zabavi.

Teorija igara je svuda oko nas. U svim podrujima ivota

sluimo se razliitim strategijama u interakciji s drugim ljudima,
a teorija igara pomae nam u analizama stratekih problema u
razliitim okruenjima kao to su, primjerice, obiteljske svae,
meususjedski odnosi ili sporovi

- Razvoj teorije igara

o

Matematika disciplina koja se razvila sredinom 20. st.

Davno prije formiranja teorije igara njezina ideja utjecala

je na razne vojskovoe i njihove ratne strategije.

Formalni zaeci teorije igara pripisuju se Jamesu

Waldegraveu, izumitelju kartake igre Le Her koji je prvi
puta predloio formu minmax rjeenja mjeovite
strategije igre za dvije osobe.

Doprinos teoriji igara dali su

matematiar
John
von
Neumann i ekonomist Oskar
Morgenstern kroz knjigu
Teorija igara i ekonomsko
ponaanje
(Theory
of
Games
and
Economic
Behavior)

Prvi put se eksplicitno

povezuje teorija igara s
ekonomijom

1950. godine prvi put

predstavljena igra poznata
pod nazivom zatvorenikova
dilema (Prisioner's Dillema)

1974.
objavljena
knjiga
Values of Non Atomic
Games koja se bavi
vrijednostima
u
velikim
igrama
u
kojima
su
pojedinano
svi
igrai
beznaajni

Doprinos teoriji igara dao

je i John Nash u svom
radu:
Non-cooperative
games,
Annals
of
Mathematics

O Johnu Nashu je i
snimljen biografski film:
Genijalni um

Teorija igara
Analizira donoenje odluka u
konfliktnim situacijama pri emu
svaki od sudionika u igri nastoji
promovirati vlastiti interes, potujui
pravila igre i koristei razliite
strategije kako bi sebi osigurao
povoljan ishod igre.

Cilj odrediti ponaanje

sudionika koje je za njih
najpovoljnije optimalna
strategija

Zadatak pronalaenje
rjeenja u situacijama
konkurencije u kojima se
djelomino ili potpuno
sukobljavaju interesi najmanje
dva protivnika

- Teorija igara bavi se

prouavanjem:
o Grupa
o Interakcija
o Strategija
o Razum
Primjer 1: Zajednika
izrada seminarskog rada
iz kolegija Menadersko
odluivanje

- U terminologiji teorije
igara sljedee situacije
nisu igre:
o Jednostrana odluka
o Preveliki utjecaj

- Temeljni pojmovi teorije igara:

o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

Igra
Igrai
Potezi (akcije)
Strategija
Ishodi
Isplata
Racionalnost
Ope znanje
Informacijska struktura
Ravnotea

Igra sukob interesa izmeu pojedinaca odnosno igraa.

o Opis stratekih interakcija te ukljuuje ogranienja za akcije i
interese igraa.
o Skup pravila i dogovora po kojima se igrai ravnaju

Grupa u svakoj igri postoji nekoliko donositelja odluke koje se

nazivaju igrai (najmanje dva)

Strategija izbori igraa koje oni imaju na raspolaganju u igri.

Postoje dvije osnovne vrste, a to su ista i mjeovita.

Razum svaki igra bira za sebe najbolju moguu akciju

Konano stanje / rezultat svaka pojedina realizacija igre

- Pitanja koja igrai

imaju dok igraju igru
su:
o

Koje e poteze
protivniki igrai
odigrati?

Kako e koji protivnik

igrati?

Koje e biti posljedice

tog poteza te kako e one
utjecati na cijelu grupu?

Izvor: Kopal, R., Korkut, D.: Teorija igara, Comminus i Visoka poslovna kola Libertas, Zagreb, 2011.

Igre vjetine
o

igra ima potpunu kontrolu nad ishodima

o

rjeavanje krialjke,

polaganje ispita,

utrka na 100 metara i sl.

Meutim, ove igre ne bi trebale biti klasificirane kao igre jer

im nedostaje osnovni sastojak svih igara, a to je meuovisnost.

Igre na sreu
o

Igre protiv prirode s jednim igraem

Igra nema potpunu kontrolu nad ishodima

Njihove strateke odluke ne vode nuno unaprijed odreenim

ishodima

Ishodi u ovim igrama ovise dijelom o igraevu izboru, a

dijelom o srei, sluaju, sudbini

Igre na sreu
Razlikuju se:
o

igre s rizikom i

igre s nesigurnou.

Igre s rizikom

Igra moe dodijeliti vjerojatnost svakom potezu prirode

Zna vjerojatnost mogueg uspjeha svake od svojih strategija

Mogu se, na primjer, rijeiti na temelju koncepta oekivane

vrijednosti.

Igre s nesigurnou
o

Takoer, jedan igra igra protiv prirode

Potezima prirode igra ne moe dodijeliti vjerojatnosti

Nesigurnost znai da nisu poznati ishodi ni vjerojatnosti

pojedinih ishoda

U takvim se okolnostima za rjeavanje ovih igara predlau tri

principa :
o
o
o

maxmax,
maxmin i
minmax.

Strateke igre
o

Igre s dva ili vie igraa

Svaki ima djelominu kontrolu nad ishodima

Iskljuujui pri tome prirodu

Ogleda se u postojanju znaajnih interakcija meu igraima.

Teorija igara u uem smislu

Bavi se situacijama koje imaju sljedea svojstva:
o

postoje minimalno dva igraa,

igra poinje tako da jedan ili vie igraa izaberu izmeu

odreenih alternativa,

nakon to je izbor pridruen prvom potezu, rezultat je odreena

situacija koja odreuje tko vri sljedei izbor i koje su mu
alternative otvorene,

pravila igre odreuju nain ponaanja igraa,

svaki potez u igri zavrava situacijom koja odreuje isplatu

svakog igraa.

Segmenti teorije igara

Tri su osnovna segmenta ralambe stratekih igara:
1. Strateko okruenje :
Tko su igrai? (donositelji odluka)
Koje su raspoloive strategije? (mogue ili izvedive akcije)
Koje su isplate? (ishodi ili ciljevi)
Igrai mogu biti pojedinci, skupine, organizacije ili u
nekim sluajevima sama priroda.
Strateko okruenje odnosi se na interakcije meu igraima
Razliiti igrai razmiljaju na slian nain o istim stvarima i u
isto vrijeme
Igrai osmiljavaju strategije koje vode razliitim ishodima s
razliitim pripadajuim isplatama.
o

o
o
o

Segmenti teorije igara

2. Pravila igre :

Koji je vremenski okvir za donoenje odluka?

Kakva je priroda sukoba?
Kakva je priroda interakcije?
Koje su dostupne informacije?

Pravila igre sadre informacije o identitetu igraa, njihovu

znanju o igri, moguim potezima ili akcijama i njihovim
isplatama.

Pravila igre detaljno opisuju nain na koji ponaanje

jednog igraa utjee na isplate drugoga, ona predstavljaju
ope znanje.

Segmenti teorije igara

3. Pretpostavke:

Racionalnost
Ope znanje

Racionalnost podrazumijeva da je svaki igra motiviran

maksimalizacijom vlastitih isplata

Igra je racionalan ako ima ispravno definirane ciljeve iz

skupa moguih ishoda i u postizanju tih ciljeva primjenjuje
najbolju moguu strategiju

Pravila igre detaljno opisuju nain na koji ponaanje jednog

igraa utjee na isplate drugoga, ona predstavljaju ope znanje.

Igre sa sumom nula

o

Imamo samo 2 igraa

Jednopotezna igra

Dobitak prvog igraa jednak je gubitku drugog igraa, i

obrnuto zbroj isplata je uvijek 0

Igrai imaju konaan broj strategija (mogunosti) za

ponaanje u sukobu

par nepar

Pretpostavka je da se igra ponavlja

Igre sa sumom nula

o

Imamo samo 2 igraa

Jednopotezna igra

Dobitak prvog igraa jednak je gubitku drugog igraa, i

obrnuto zbroj isplata je uvijek 0

Igrai imaju konaan broj strategija (mogunosti) za

ponaanje u sukobu

par nepar

Pretpostavka je da se igra ponavlja

Igra pismo glava

Sudionici: igra X i
igra Y
Jednopotezna
(svaki
igra
povui samo
potez)

igra
moe
jedan

Mogunosti: okrenuti
novanicu na stranu
glave strategija I
ili pisma strategija
II

Ukoliko su oba igraa

okrenuli glavu ili pismo
pobjedinik je igra X, a
ukoliko je jedan igra izabrao
glavu a drugi pismo
pobjednik je igra Y

II

+5

II

+5

o prilikom okretanja novia igra X odabere strategiju I odgovara

prvi redak tablice) i
o prilikom okretanja novia igra Y odabere strategiju I odgovara
prvi stupac tablice)
o tada igra X dobiva 5 kuna, to oznaava broj 5 na presjeku prvog
retka i prvog stupca tablice isplata.

II

+5

II

+5

o prilikom okretanja novia igra X odabere strategiju I odgovara

prvi redak tablice) i
o prilikom okretanja novia igra Y odabere strategiju I odgovara
drugi stupac tablice)
o tada igra X gubi 5 kuna, a igra Y dobiva 5 kuna to oznaava broj
5 na presjeku prvog retka i drugog stupca tablice isplata.
o U oba sluaja dobitak jednoga igraa jednak je gubitku drugoga igraa,
pa je zbroj dobitaka oba igraa jednak nuli.

Igra par nepar

Svaki igra moe korisniti jednu od strategija:

1.pokazati paran broj prstiju
2.pokazati ne paran broj prstiju

Sa stajalita prvoga igraa svi mogui ishodi igre par nepar su:
ako pokaem paran broj, a protivnik takoer, dobivam dvije kune
ako pokaem neparan broj, a protivnik takoer, dobivam dvije kune
ako pokaem paran broj, a protivnik neparan, gubim dvije kune
ako pokaem neparan broj, a protivnik paran, gubim dvije kune

- Igra sa sedlom
o

Igrai izabiru razliite strategije, te nastoje izabrati

najbolje strategije kako bi maksimizirali svoj minimalni
dobitak odnosno minimizirali svoj maksimalni
gubitak.

Striktno determinirane igre koje primjenjuju istu

strategiju.

Koriste dva kriterija, a to su von Neumann-ov kriterij

(minimax) i dominacija.

o
o
o
o
o
o

U igri sudjeluju 2 igraa

Igrai su suparnici
Pretpostavka je da su oba inteligentna
Igra potuje strategiju od protivnika
Igra se putem matrice plaanja
Cilj je pronai sedlastu toku

- Pravila igre sa sedlom

o

zapisivanje u obliku tablice ili u obliku matrice

redovi predstavljaju strategije igraa A, a stupci su

strategije igraa B

rezultat igre je srednji rezultat kojeg ine elementi

matrice igraa A pri odgovarajuem paru strategija

Matrica igre = matrica cijene = platena matrica

RJEENJE IGRE VRIJEDNOST IGRE

Rjeenje igre: potez prvog i potez drugog igraa

Vrijednost igre: dobitak prvog igraa i gubitak

drugog igraa

Pozitivan predznak - dobitak prvog igraa, a gubitak

drugog igraa

Negativan predznak - prvi igra je ostvario gubitak, a drugi

dobitak.

- Svrha igre
o

da igra A izabere strategiju koja e maksimizirati

njegov minimalni dobitak (maxmin), a da igra B
bira onu strategiju koja predstavlja minimum
njegovog maksimalnog gubitka (minmax)

maxmin minmax

maxmin = donja vrijednost igre

minmax = gornja vrijednost igre

maxmin = minmax = vrijednost igre

sedlastu toku

igra ima

igra moe imati i vie sedlastih toaka

sedlasta toka ne mora biti optimalna strategija.

Igre sa sedlom (von Neumann-ov kriterij)

Druga tvrtka (Igra B)

Prva tvrtka
(Igra A)

max

Osijek

Naice

akovo

Zagreb

min

Osijek

50%

30%

20%

25%

20%

Naice

70%

50%

45%

40%

40%

akovo

80%

55%

50%

45%

45%

Zagreb

75%

60%

55%

50%

50%

80%

60%

55%

50%

Sedlo je 50% i to je vrijednost ove igre

Igrai igraju istu strategiju

Rjeenje:

Pronalaenje minimalnog elementa svakog reda koji su

u ovom sluaju bili 20%, 40%, 45%, 50%, te
utvrivanje maksimalnog elementa svakog stupca, koji
su u ovom primjeru iznosili 80%, 60%, 55%, 50%

Pronalaenje najveeg minimalnog elementa koji je u

navedenom primjeru 50% , te najmanjeg maksimalnog
elementa, koji iznosi takoer 50% .

Zakljuak: maksimum minimuma redova 50% je

identian minimumu maksimuma stupaca koji takoer
iznosi 50%
Vrijednost igre je 50%

Igre bez sedla

Mijenjamo matricu plaanja:
Druga tvrtka (Igra B)

Prva tvrtka
(Igra A)

max

Osijek

Naice

akovo

Zagreb

min

Osijek

50%

25%

50%

75%

25%

Naice

75%

50%

40%

30%

30%

akovo

50%

60%

50%

20%

20%

Zagreb

25%

70%

80%

50%

25%

75%

70%

80%

75%

Ne postoji sedlo!

Igrai igraju mjeovitu strategiju

koristimo Mller-Merbach-ovu metodu

1.

Postavljamo funkciju cilja i restrikcije primjer za

igraa A
Simpleks metoda
on eli maksimizirati svoj minimalni dobitak V
S varijablama x1, x2, x3 i x4 oznaavamo relativnu
uestalost izbora Osijeka, Naica, akova ili
Zagreba kao potencijalne podrunice meunarodne
tvrtke

2.

Igra A
D = V max funkcija cilja (V je
dobitak jednog, tj. gubitak drugog
igraa, u ovom sluaju je V
minimalni dobitak)

Druga tvrtka (Igra B)

Prva tvrtka

ax1 + cx2 V

(Igra A)

bx1 + dx2 V
x1 + x2 = 1 (suma uestalosti svih
varijabli odluivanja je jednaka 1)

max

Osijek

Naice

akovo

Zagreb

min

Osijek

50%

25%

50%

75%

25%

Naice

75%

50%

40%

30%

30%

akovo

50%

60%

50%

20%

20%

Zagreb

25%

70%

80%

50%

25%

75%

70%

80%

75%

x1, x2 0
V slobodna varijabla
D = V max!

D = V max

50x1 + 75x2 + 50x3 + 25x4 V

/ * (-1)

50x1 75x2 50x3 25x4 + v 0

25x1 + 50x2 + 60x3 + 70x4 V

/ * (-1)

25x1 50x2 60x3 70x4 + v 0

50x1 + 40x2 + 50x3 + 80x4 V

/ * (-1)

50x1 40x2 50x3 80x4 + v 0

75x1 + 30x2 + 20x3 + 50x4 V

/ * (-1)

75x1 30x2 20x3 50x4 + v 0

x1 + x2 + x3 + x4 = 1

x1 + x2 + x3 + x4 = 1
x1,2,3,4 0, V slobodna varijabla

x1,2,3,4 0, V slobodna varijabla

Igra B

Druga tvrtka (Igra B)

Prva tvrtka
(Igra A)

Osijek

Naice

akovo

Zagreb

min

Osijek

50%

25%

50%

75%

25%

Naice

75%

50%

40%

30%

30%

akovo

50%

60%

50%

20%

20%

Zagreb

25%

70%

80%

50%

25%

75%

70%

80%

75%

max

D = V min funkcija cilja (V je

dobitak jednog, tj. gubitak
drugog igraa, u ovom sluaju
je V maksimalni gubitak)
ay1 + by2 V
cy1 + dy2 V
y1 + y2 = 1 (suma uestalosti svih
varijabli odluivanja je
jednaka 1)
y1, y2 0

D = V min
50y1 + 25y2 + 50y3 + 75y4 V
75y1 + 50y2 + 40y3 + 30y4 V
50y1 + 60y2 + 50y3 + 20y4 V
25y1 + 70y2 + 80y3 + 50y4 V
y 1 + y 2 + y 3+ y 4 = 1
y1,2,3,4 0, V slobodna varijabla
Simplex metoda

x1

x2

x3

x4

v slob.

y1

y2

y3

y4

t5

-50

-75

-50

-25

-25

-50

-60

-70

-50

-40

-50

-80

-75

-30

-20

-50

-1

-50

-75

-50

-25

25

25

-10

-45

-1

35

-55

-1

-25

45

30

-25

-1

-50

-75

-50

-25

x1

x2

25

x3

x4

v slob.

y1

y2

y3

y4

t5

25

50

75

75

-35

-70

-1

-25

-25

-35

-35

-90

-1

-35

-35

-70

-15

-70

-1

-45

-45

25

25

50

75

275/14

25

9/14

25/70

825/14

825/14

-35

-70

-1

-25

-25

-27,5

-55

-0,5

-0,5

-12,5

-12,5

3/14

1/70

-0,014

9/14

9/14

11/14

-0,014

1/70

5/14

5/14

275/14

25

9/14

5/14

825/14

75

825/14

x1

x2

x3

x4

v slob.

y1

y2

y3

y4

t5

50/7

2/7

5/14

25/70

50

50

1/2

1/70

-0,014

5/14

5/14

2/7

-0,786

-0,5

50/7

50/7

-0,286

1/70

-0,014

2/7

2/7

11/14

-0,014

1/70

5/14

5/14

50/7

2/7

5/14

5/14

50

50

Iitavamo rjeenja za igraa B problem

Rjeenja:
x1 = 2/7

y1 = 0

x2 = 5/14

y2 = 0

x3 = 0

duala
y1 = 2/7

x1 = 0

y3 = 50/7

y2 = 5/14

x2 = 0

x4 = 5/14

y4 = 0

y3 = 0

x3 = 50/7

v = 50

t5 = 0

y4 = 5/14

x4 = 0

D = 50 min!

v=0

D = 50 max!
D = V = 50

D = V = 50

Rjeenja:
x1 = 2/7

Zakljuak:
y1 = 0

o igra A (prva tvrtka) u 2/7 (28%)

sluajeva bira strategiju x1, tj. eli
x3 = 0
y3 = 50/7
otvoriti predstavnitvo u gradu
x4 = 5/14
y4 = 0
Osijeku,
v = 50
t5 = 0
o u 5/14 (36%) sluajeva eli
D = 50 max!
predstavnitvo smjestiti u Naicama,
D = V = 50
a tako i u Zagrebu
o za strategiju x3 nee se odluiti te
Iitavamo rjeenja za igraa B problem
nee predstavnitvo smjestiti u grad
duala
akovo
x2 = 5/14

y2 = 0

y1 = 2/7

x1 = 0

y2 = 5/14

x2 = 0

y3 = 0

x3 = 50/7

y4 = 5/14

x4 = 0

D = 50 min!
D = V = 50

v=0

o Primjenjujui ove strategije

ostvarit e maksimalni dobitak od
50% osvojenog trita

IGRE PROTIV PRIRODE

o
o
o

Priroda neracionalna pojava, koja ne vodi rauna i

nema interes za ishode igre
ovjek (Igra) inteligentan
Igra izmeu prirode i ovjeka igra igra svoju
najbolju strategiju i pri tome je posve indiferentan
prema prirodi
Razliiti pristupi rjeavanja (kriteriji):
a) Laplace
b) Hurwicz
c) Savage

ZADATAK
1.

Meunarodna tvrtka, iz naeg prolog primjera,

odluila je otvoriti predstavnitvo svoje tvrtke u
Hrvatskoj, u gradu Zagrebu. Za otvaranje
predstavnitva, treba joj dodatnih financijskih
sredstava, te se ona odluila na podizanje kredita.
Ona ima mogunost podii kredit u eurima,
amerikim dolarima i kunama. Prilikom
podizanja kredita zanima ju koja joj je mogunost,
odnosno strategija najbolja u optimalnom smislu,
u sluajevima inflacije, deflacije i stabilnog stanja
koji se mogu pojaviti u Hrvatskoj kao posljedica
njenog i svjetskog gospodarstva i bankarstva te
funkcioniranja trita uope.

Priroda

Igra A
(ovjek)

Deflacija

stabilno

inflacija

-1

kn

-3

-2

LAPLACEOV KRITERIJ
o

Pretpostavka:

sve

su vjerojatnosti jednake (nema ih etiri, nego samo

jedna) pa nema razloga za preferenciju bilo koje opcije
prirode
nakon izraunavanja izabire se red s najveom
vrijednosti pa je ta strategija optimalna strategija za
igraa

maxi [ 1/n*ai1 + 1/n*ai2++ 1/n*ain ]

A1=1/3*3+1/3*2+1/3*(-1)=4/3=1,33
A2=1/3*2+1/3*1+1/3*(-3)=0
A3=1/3*1+1/3*3+1/3*(-2)=2/3=0,67
optimalna

strategija je A1 kredit u
Deflacija

stabilno

inflacija

-1

kn

-3

-2

HURWICZOV KRITERIJ

Optimizam igraa se izraava brojem tako da je 01

ako je dobiveni rezultat u nekoj od strategija blie
jedinici- vie nam je stalo do prirode, a ako je blie nulimanje nam je stalo do reakcije prirode
Hurwiczov kriterij ukljuuje maksimum u obliku
specijalnog sluaja:
- potrebno je odabrati koeficijent optimizma oznaen kao pa se izrauna po formuli:

*(max. reda) + (1 - )* (min. reda)

te odabrati red koji daje maksimalni iznos


kn
$

deflacija

stabilno

inflacija

-1

-3

-2

A1=1/2*3+(1-1/2)*(-1)=1
A2=1/2*2+(1-1/2)*(-3)=-1/2=-0,5
A3=1/2*3+(1-1/2)*(-2)=1/2=0,5
optimalna strategija je A1 kredit u

SAVAGEOV KRITERIJ
matrica aljenja
1. Izraunamo matricu za svaku opciju i odabiremo onu
kod koje e maksimalno aljenje za opcijom biti
najmanje
2. Radimo redukciju matrice po stupcu tako da
pronaemo najvei element svakog stupca i od njega
oduzmemo sve ostale elemente stupca i njega samog
od sebe
3. Pronalazimo najvei element svakog reda i
minimalni od tih maksimalnih elemenata odabiremo
kao optimalnu strategiju za igraa

-1

-3

-2

-2

-1

Kao i kod Laplace-ovog i Hurwiczovog kriterija, i

Savagov kriterij nam daje isti odgovor optimalna
strategija za meunarodnu tvrtku je A1

- Primjena teorije igara

o
o
o
o
o
o
o

u ekonomiji,
politikim znanostima,
operacijskim istraivanjima,
raunarstvu,
sportu,
vojnoj strategiji,
te bilo kojem sustavu sa
odreenim pravilima.

- Praktina primjena u poslovanju

o

Cjenovna konkurencija
odreivanja cijena

Neprijateljsko preuzimanje poduzea vs. prijateljsko

spajanje

Sprjeavanje ulaska na trite

npr. prijetnja sindikata trajkom

komplicirane

sheme

- Primjena u drutvenim znanostima

Pravo
o
o
o
o

radno
zakonska regulativa vezana
uz zatitu okolia
pregovaranje i parnienje
ugovorno

Politike znanosti
o
o

primjer terorizma
pravedna podjela,
politika ekonomija,
teorija javnog izbora,
pozitivna politika
teorija, teorija
drutvenog izbora,
sukobi i ratno
pregovaranje i
meunarodni odnosi

- Teorija igara u meunarodnoj ekonomiji

o
o

strateka meuovisnost
stvaranje carinskih unija, pregovori o smanjenu
carina, koritenje resursa meunarodne zajednike
imovine, kartelski sporazumi i dr.

- Marketing odluivanje temeljeno na teoriji igre

o
o

Reklamiranje proizvoda npr. konkurentska

borba kroz reklamnu kampanju
Pogrena odluka
znaajni gubici