Teorija igara

U odluivanju postoje subjekti i grupe ije su aktivnosti relevantne, a ponekad i presudne za nae odluke

Nae odluke imaju povratni utjecaj na odluke istih subjekata

Konani rezultat koji se postie predstavlja proizvod brojnih individualnih odluka i njihovih interakcija

Teorija igara

Definicija

Teorija igara predstavlja matematiku teoriju koja se bavi racionalnim odluivanjem u konfliktnim ili djelomino konfliktnim uvjetima, kada meusobna uvjetovanost akcija dva ili vie sudionika determinira sve individualne rezultate Igra: Konfliktna situacija izmeu dvoje ili vie subjekata gdje svaki natjecatelj (igra) ima djelominu, ali ne i kompletnu kontrolu nad ishodom konflikta

Teorija igara

Razvoj

Osnovne principe teorije razvio je John von Neumann 1928. godine matematiko-ekonomske discipline koja modelira situacije natjecanja i suradnje razliitih pojedinaca,

Nastanak teorije vezuje se uz knjigu Theory of Games and Economic Behavior John von Neumanna i Oscara Morgensterna iz 1944. godine

Prvu primjenu teorija je nala poetkom 50-tih godina u analizama vojnih strategija i ratova

Teorija igara

Model igre

Model igre prikazuje sutinu konflikta primjer aha ah je igra s dva igraa koja naizmjenino povlae poteze po tono odreenim pravilima. Pravila precizno odreuju i kraj igre i rezultate koji se ostvaruju nakon konanog broja poteza.

Teorija igara

Vrste igara

Igre po broju igraa - Igre s 2 igraa - Igre s n igraa Igre s obzirom na broj poteza - Jedan potez - Vei broj naizmjeninih poteza - Beskonaan broj poteza Igre u zavisnosti o konanom rezultatu - Igre s nultom sumom - Igre s promjenjivom sumom

Teorija igara

Igre u zavisnosti o konanom rezultatu

Igre s nultom sumom sudionici imaju strogo konfliktne interese. Dobitak jednog igraa znai gubitak drugoga.

Igre s promjenjivom sumom interesi igraa djelomino su konfliktni, a djelomino suglasni. Igrai usklauju svoje interese da bi poveali kola, a konflikt nastaje u trenutku njegove diobe.

Teorija igara

Vrste igara

Igre u zavisnosti o tomu da li igrai meu sobom komuniciraju i dogovaraju se ili ne - Kooperativne igre - Nekooperativne igre Igre na sreu na rezultat djelomino utjeu i sluajni faktori (kartake igre) Igre po rigoroznosti pravila koje igrai potuju Igre po simetrinosti informacija igraa

Teorija igara

Naini prikazivanja igre

Svaku igru moemo prikazati na dva naina Grafiki ekstenzivna forma primjena stabla igre

Tabelarno, matricom igre normalna forma

Teorija igara

Ekstenzivna forma igre

2
p

(N, N) (G, P) (P, G)

(P, G) (N, N)

(G, P)

2
Poetni vor prvi igra povlai potez Drugi vor drugi igra povlai potez Na krajevima grane su rezultati igre
Teorija igara

(G, P) (P, G) (N, N)

Ekstenzivna forma igre

Potezi igraa ne slijede kronoloki nego su istovremeni (ili sukcesivni bez prethodnog znanja o izboru prethodnika) Strategija svaki mogui sukcesivni niz poteza koje igra moe odigrati kao odgovor na poteze svog protivnika Ponekad nije mogue igru pokazati u ekstenzivnoj formi

Teorija igara

Normalna forma igre

Redovi predstavljaju raspoloive strategije prvog igraa, a kolone prikazuju strategije drugog igraa

Strategije igraa 2 Strategija igraa 1 papir kare kamen papir (N, N) (P, G) (G, P) kare (G, P) (N, N) (P, G) kamen (P, G) (G, P) (N, N)

Teorija igara

Normalna forma igre

Redovi predstavljaju razliite poteze (strategije) prvog igraa Strategija prvog igraa Ri, i=1,2,3, , n

Stupci predstavljaju poteze drugog igraa Strategije drugog igraa Sj, j=1,2,3, , m n=/m

U presjecima su dani rezultati igre za danu kombinaciju strategija Strategije (Ri-Sj) odgovara rezultat (xij, yij) Xij ishod igraa R Yij ishod igraa S

Rezultate prikazujemo u vidu kardinalne korisnosti uijR=ur (xij, yij); uijK=uk (xij, yij)

Teorija igara

Normalna forma igre

Polazei od precizno definirane igre izmeu savrenih igraa (ravnopravnih i racionalnih) cilj teorije igara je odrediti njen rezultat

Strategije igraa 2 (S) Strategija igraa 1 (R) S1 (u11R, u11S) (ui1R, ui1S) S2 (u12R, u12S) (ui2R, ui2S) S3 (u1jR, u1jS) (uijR, uijS) (uin Sn (u1nR, u1nS)
R,

R1 Ri Rm

uinS)

(um1R, um1S)

(um2R, um2S)

(umjR, umjS)

(umnR, umnS)

Teorija igara

Pretpostavke o igraima

Igrai su savreno racionalni nastoje postii im bolji rezultat po vlastitim kriterijima Igrai se smatraju ravnopravnim protivnicima nema intelektualne, iskustvene i druge razlike izmeu igraa Igrai prikazuju igru na istovjetan nain raspolae potpunim informacijama o moguim strategijama i rezultatima koje svatko od njih ostvaruje Igrai se pri izboru rukovode principom maksimizacije osobne korisnosti imajui u vidu poteze protivnika

Teorija igara

Igre dva igraa s nultom sumom

Interesi igraa su strogo konfliktni => u1-u2=0 Mogui rezultati igre su prikazani pobjedom jednog od igraa, odnosno neodluenim rezultatom Pozitivne vrijednosti u matrici predstavljaju dobitke za R i gubitke za S, a negativne vrijednosti gubitke za R, a dobitke za S Jedan igra e izborom strategije maksimirati a drugi igra minimizirati vrijednost ishoda

Teorija igara

Metode izbora strategije metoda dominacije

Metoda dominacije ili metoda iskljuenja dominantnih strategija Igra sadri dobitke i gubitke za igrae R i S Usporeujemo vektore vrijednosti za igraa R i igraa S Primjeujemo da su neke strategije bolje od drugih, odnosno da nam donose bolje ili najmanje jednako dobre rezultate za sve poteze drugog igraa

S1 R1 R2 R3 R4 0 -5 2 5

S2 -5 -1 0 -4

S3 2 3 3 2

S4 -3 -4 -3 -3

Teorija igara

Metode izbora strategije metoda dominacije

Usporedbom strategija R1 i R4 vidimo da je R4 dominanta strategija pa emo R1 iskljuiti kao dominiranu strategiju

S1
R1 R2 R3 R4 0 -5 2 5

S2
-5 -1 0 -4

S3
2 3 3 2

S4
-3 -4 -3 -3

Teorija igara

Metode izbora strategije metoda dominacije

Eliminiramo i strategije R2 (od R3), te S3 (od S4) za drugog igraa

S1 R2 -5

S2 -1

S3 3

S4 -4

R3
R4

2
5

0
-4

3
2

-3
-3

Provjeravamo postoje li dominante strategije u novom krugu igre igra iskljuuje S1 (od S4)

S1 R3 2

S2 0

S4 -3

R4

-4

-3

Teorija igara

Metode izbora strategije metoda dominacije

Provjeravamo postoje li dominante strategije u novom krugu igre igra R iskljuuje R4, te igra S odabire S4

S2 R3 R4 0 -4

S4 -3 -3

Par strategija koje emo odabrati je (R3, S4), a rezultat igre (-3,3)

S4 R3 -3

Igra je rijeena metodom sukcesivne eliminacije prevladivih strategija

Teorija igara

10

Metode izbora strategije maximin metoda

Metodom dominacije ne moemo rijeiti sve igre ponekad nema dominantnih i dominiranih strategijama

S1 R1 R2 -70 24

S2 120 22

Moemo upotrijebiti neki od prethodno definiranih metoda izbora u uvjetima neizvjesnosti Primjenom neosnovanog optimizma i izraena naivnost u prikazu igri ignorira potencijalne poteze drugog igraa Racionalno strateko odluivanje zahtijeva odreenu dozu obazrivosti i konzervatizma koristimo waldovu matricu izbora

Teorija igara

Metode izbora strategije maximin metoda

Maksimin metoda izbora na svaku nau strategiju drugi igra e uzvratiti najjaim potezom Traimo najmanji (siguran) dobitak koji moemo ostvariti primjenom raspoloivih strategija taj ishod nazivamo nivoom sigurnosti S1 R1 R2 R3 R4 minj(maxi uij) 1 2 20 9 20 S2 4 5 3 6 6 S3 7 5 0 10 10 S4 10 8 0 7 10 maxi(minj uij) 1 2 0 6

Par R4, S2 nazivamo ravnotenim parom strategija, a njihov rezultat, stanjem ravnotee, ekvilibrijem ili sedlastom tokom Ravnoteni par strategija je onaj u kojemu ni jedan igra ne eli samoinicijativno promijeniti strategiju

Teorija igara

11

Mjeovite strategija

Ne moemo sve igre rijeiti primjenom objanjenih metoda Pojam strategije od postojeih istih proirujemo i na takozvane mjeovite strategije Razlike istih i mjeovitih strategija - istu strategiju biramo na osnovi nivoa sigurnosti - Mjeovitu strategiju biramo na osnovi oekivane korisnosti Izbor mjeovite strategije na osnovi principa maksimalne oekivane korisnosti savreno je racionalna ako se igra ponavlja vie puta Ostvareni rezultat najee nije jednak izraunatoj oekivanoj korisnosti U svakoj igri dva igraa s nultom sumom postoji najmanje jedna kombinacija (mjeovitih ili istih) koja predstavlja ravnoteni par Ako ima vie ravnotenih parova, onda su njihovi rezultati meu sobom jednaki

Teorija igara

Kooperacija

isto konkurentski odnosi nisu toliko esti postoji mogunost kooperacije Primjer: dvije klinike koje individualno odluuju hoe li nabaviti novi aparat za dijagnostiku ili ne
Klinika B S1 - Kupiti (0,0) (-1,1) S2 Ne kupiti (1, -1) (0,0)

Klinika A R1 - Kupiti R2 Ne kupiti

Niti jedna strana ne eli samoinicijativno napustiti strategiju iako bi u kooperativnim ponaanjem bolje proli Posebna pozornost se treba posvetiti preciznom definiranju prirode konfliktne situacije

Teorija igara

12

Igre s promjenjivom sumom

U brojnim sluajevima interesi subjekata se bar djelomino razlikuju, tj. u nekim aspektima su konfliktni, dok su u drugim suglasni Ove situacije prikazujemo igrama s varijabilnom sumom Budui da dobitak jednog igraa ne mora biti jednak gubitku drugog rezultat igre prikazujemo u parovima korisnosti (u 1, u2) U zavisnosti od toga da li igrai mogu komunicirati razlikujemo
- Kooperativne igre igrai se unaprijed dogovaraju i usuglaavaju strategije - Nekooperativne igre ne postoji mogunost ili elja uesnika da surauju

Teorija igara

Nekooperativne igre

Metoda eliminacije dominantnih strategija i maksimin metoda ne pruaju garanciju racionalnog izbora Dilema zatvorenika
Lopov K P - priznati (-6,-6) (-10,-1) N ne priznati (-1, -10) (-2, -2)

Lopov R P - priznati N ne priznati

Obojica igraa e izabrati dominantnu strategiju koja im garantira povoljnije ishode, nezavisno od izjave drugog

Teorija igara

13

Nekooperativne igre dilema zatvorenika

Zatvorenici primjenom pravila dominacije biraju neoptimalno rjeenje (-6,-6) Dilema zatvorenika opisuje situaciju u kojoj postoji kontradikcija izmeu individualne i kolektivne racionalnosti Pratei osobne interese, racionalni subjekti ostvaruju obostrano nepovoljniji ishod od onoga koji bi ostvarili kada bi se rukovodili zajednikim interesima Paradoks dileme zatvorenika dovodi u sumnju opravdanost primjene principa dominacije u situacijama kada ne postoji konflikt izmeu individualnih interesa

Teorija igara

Pareto optimalno rjeenje

Igrom dilema zatvorenika dolazimo do pojma Pareto optimalnog rjeenja Par ishoda (u1, u2) je Pareto optimalno rjeenje ako u skupu ne postoji rjeenje u kojem bi ishod po jednog igraa bio bolji, pri emu se rezultat drugog igraa ne bi pogorao Rjeavanje igre s ne-nultom sumom, primjenom osnovnih principa racionalnog izbora, ne garantira razumna rjeenja

Teorija igara

14

Nekooperativne igre sukob volja

Principi racionalnog individualnog odluivanja ne vode efikasnom izboru

On Ona B - balet B - balet (10, 5) U utakmica (3, 3)

U utakmica

(0, 0)

(5, 10)

U igrama s promjenjivom sumom igrai mogu ostvariti Pareto efikasno rjeenje samo ako postoji mogunost komunikacije kooperativne igre

Teorija igara

Kooperativne igre

Igrai dobrovoljno usuglaavaju svoje strategije Rjeavanje igre s vie ravnotenih toaka koje su razliito prihvatljive za igrae BB i UU Pareto efikasni parovi On Ona B - balet U utakmica B - balet (10, 5) (0, 0) U utakmica (3, 3) (5, 10)

to ako niti jedna strana nije voljna popustiti? S vjerojatnou p e ii na balet, a s vjerojatnou p-1 na utakmicu

Teorija igara

15

Kooperativne igre

Toke na duini AB predstavljaju Pareto optimalno rjeenje

y

10

A (5,10)

B (10,5) 3,3

10

Igrai ne prihvaaju sva rjeenja kao jednako dobra bore se za jedno od rjeenja pregovarake igre

Teorija igara

Pregovarake igre Nashova ravnotea

Dva racionalna pojedinca stupaju u pregovore Pregovori mogu zavriti na razliite naine, a skup svih rezultata predstavlja tkzv. dostupna podruja Dostupno podruje sadri i toku neuspjeha (status quo, toku nesporazuma) Budui da su racionalni, pregovarai nee promotriti sva rjeenja nego samo ona koja su Pareto optimalna Skup svih Pareto efikasnih toki ine pregovaraki skup Toke pregovarakog skupa prikazujemo parovima korisnosti (u 1, u2)

Teorija igara

16

Nashova ravnotea

Traimo sve Pareto optimalne toke u stratekom prostoru

L D G 3, 2 6, 0

S 1, 4 4, 2

D 3, 3 4, 3

Teorija igara

17