Analiza kljunih faktora i preporuke za poveanje
efikasnosti osnovnog obrazovanja u Bosni i
Hercegovini
Analizu izradio Centar za politike i upravljanje
septembar 2013. godine
Saetak
U
proteklih skoro deset godina broj upi-
sanih uenika u osnovne kole u Bosni
i Hercegovini se smanjio sa 380.955 na
304.972, odnosno za nepunih 20%. U istom
periodu broj nastavnika se poveao sa 22.217
na 24.484, odnosno za 10%. Kako se prosje-
an broj uenika u razredu smanjio sa 23.2 na
19.7, to je rezultiralo poveanjem jedininih
trokova, odnosno trokova po ueniku. Kako
su izdaci za obrazovanje distribuirani u omjeru
90:10 (90% za plate, a 10% za druge troko-
ve), efikasnost obrazovnih investicija je znaaj-
no smanjena.
Manji broj uenika u razredu se uobiaje-
no uzima kao pretpostavka poveanja kvaliteta
nastave i esto nailazi na podrku roditelja, na-
stavnika i javnosti. Tako je i u Bosni i Hercegovini
fokus posljednjih nekoliko godina bio na sma-
njenju prosjene veliine razreda. Istovremeno
manje panje je posveeno ostalim vanim se-
gmentima obrazovnog sistema. Cilj ove analize
je da razmotri stvarne efekte manjih razreda,
prikae mogua ogranienja, te predloi efika-
snije mjere za poboljanje kvaliteta nastave.
Dva najpoznatija meunarodna istraivanja
TIMSS (Trends in International Mathematics
and Science Study) i PISA (Programme for
International Student Assessment) pokazala su
da ne postoji korelacija izmeu veliine razreda i
kvaliteta nastave. S druge strane, oba istraivanja
Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba
su kvalitet nastavnog osoblja istakla kao presu-
dan faktor u poboljanju uenikih rezultata.
U skladu s tim, ova analiza predlae nekoliko
koraka u cilju zaustavljanja smanjenja prosjene
veliine razreda u BiH, te ukazuje na potrebu
promjene fokusa, odnosno njegovo preusmje-
ravanje na strunost i kvalitet nastavnika kao
pretpostavke kvalitenijeg obrazovanja. Prije
svega potrebno je harmonizirati razliite stan-
dardne na cijeloj teritoriji drave koji propisu-
ju minimalni broj uenika u razredu i stvoriti
pravnu pretpostavku za regionalno usklaiva-
nje. Poveanjem prosjene veliine razreda bi
se oslobodila znaajna finansijska sredstva za
obrazovanje novog i obuku starog nastavnog
kadra.
Ukratko, kljune preporuke se mogu saeti
u etiri koraka:
-- Zaustavljanje trenda smanjenja prosjene ve-
liine razreda i harmonizacija razliitih stan-
darda i normi na nivou Bosne i Hercegovine;
-- Preusmjeravanje fokusa sa kvantiteta na
kvalitet nastavnika;
-- Stvaranje odgovarajuih uslova za pobolja-
nje kvaliteta nastavnika; te
-- Poveanje ulaznih kriterija zapoljavanja na-
stavnika kao pretpostavke poveanja ugleda
struke i privlaenja talenata.
1
 Bosna i Hercegovina se prema rezultatima
TIMSS-a iz 2007. godine nalazila meu zemlja-
ma nieg i srednjeg nivoa meunarodnog kvali-
teta obrazovanja. Uvaavanjem gore navedenih
preporuka bi se stvorio osnov za unapreenje
bosansko-hercegovakog obrazovnog sistema.
Uvod
U
globaliziranom svijetu 21. stoljea svje-
doci smo velikih i dalekosenih drutve-
nih, ekonomskih i politikih promjena.
Uoavamo nestanak tradicionalnih privrednih
grana i nastanak novih dinaminijih sektora, te
sve vei znaaj tehnologije, kao i sve veu mo-
bilnost stanovnitva koja je usko povezana sa
konkurentnou na tritu rada. Sve navedeno
uveliko utie i na obrazovne modele i trendove.
Ulaskom Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju,
graanima e se otvoriti novo trite rada, to
znai da njihova znanja i sposobnosti moraju
biti u skladu sa evropskim obrazovnim stan-
dardima da bi bili konkurentni. Trenutno, bh.
obrazovni sistem ostavlja prostor za unaprjee-
nje u segmentu kvaliteta i stratekog pristupa
novim standardima edukacije. Unaprjeenje
ova dva kljuna segmenta dugorono utie na
ekonomski prosperitet drave. U skladu s tim,
imperativ svake drave treba da bude formira-
nje kvalitetnog obrazovnog sistema imajui u
vidu to optimalniju raspodjelu sredstava kroz
planski pristup ovom sektoru.
Finansijska sredstva trebaju biti jednako
usmjerena na smanjenje prosjene veline razre-
da, poveanje strunosti i kvaliteta nastavnika
putem edukacija i opremljenost kole, a sve u
cilju poboljanja kvaliteta nastave.
Reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini
bila je fokusirana na smanjenje prosjene veli-
ine razreda, dok je manje panje posveeno
ostalim vanim segmentima. Argumenti koji go-
vore u prilog manjim razredima se uzimaju kao
vjerodostojni, tako da ih prihvataju i roditelji, i
nastavnici, i javnost.
Cilj ove analize je da razmotri stvarne efek-
te smanjenja veliine razreda, prikae mogua
ogranienja, te predloi efikasnije mjere pobolj-
anja kvaliteta nastave.
2 Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba
Uticaj manjih razreda na kvalitet
nastave
Z
a manje razrede se uobiajeno smatra da
omoguavaju nastavnicima da vie vreme-
na posvete svakom ueniku ponaosob, a
manje upravljanju razredom; da dre nastavu
prilagoenu njihovim individualnim potreba-
ma; da postiu bolje rezultate.
Meutim, dva najpoznatija istraivanja,
TIMSS1 koji provodi IEA (Meunarodna asoci-
jacija za evaluaciju obrazovnih rezultata) i PISA
istraivanje koje provodi OECD (Organizacija za
ekonomsku saradnju i razvoj), dola su do za-
kljuaka da ne postoji linearna zavisnost izme-
u rezultata i broja uenika u razredu. Iz ovog
proizilazi i zakljuak da sam kvalitet nastave
nije odreen ovim faktorom, kao ni razvoj vje-
tina koje stvaraju preduvjet za bolje rezultate
i uspjehe.
to se tie rezultata TIMSS-a oni su poka-
zali da su od 50 zemalja koje su 2007. godine
bile ukljuene u ovo istraivanje, u 35 uenici iz
veih razreda (25 do 40 uenika) ostvarili bolje
rezultate nego uenici iz manjih razreda (do 24
uenika). Ovo vrijedi i za BiH koja je 2007. go-
dine prvi i posljednji put uestvovala u ovom te-
stiranju. Samo u pet zemalja evidentirani su bolji
rezultati uenika iz manjih razreda u odnosu na
uenike iz veih razreda.2 Vano je napomenuti
da drave u kojima postoji pozitivna korelaci-
ja izmeu veliine razreda i kolskog uspjeha
u prosjeku ostvaruju loije rezultate na TIMSS
testovima, dok drave u kojima postoji mala za-
vinost ostvaruju natprosjene rezultate.3
1 CPU je uporedo sa ovom analizom, objavio analizu o
znaaju provoenja redovnog testiranja TIMSSa u Bo-
sni i Hercegovini. Pogledati: Centar za politike i uprav-
ljanje. (2013). Prednosti uvoenja redovnog Meuna-
rodnog testiranja trendova u matematici i prirodnim
naukama (TIMSS) u bosanskohercegovaki obrazovni
sistem
2 Dragni, L. (2013). Kvalitet i trokovi obrazovanja u
BiH. Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina
3 Wmann, L. I West, M. R. (2002). Class-Size Effects
in School Systems Around the World: Evidence from
Between-Grade Variation in TIMSS. Harvard University.
PEPG/02-02
 Zakljuak do kojeg je dola PISA, istraivanje
koje svake tri godine provodi OECD, sugerira da
sistemi koji vei prioritet daju kvalitetu nastav-
nika nego veliini razreda imaju tendenciju da
postiu bolje rezultate, to takoer potvruje
druge izvjetaje prema kojima je poboljanje
strunosti i kvaliteta nastavnika rezultiralo i bo-
ljim rezultatima kod uenika.4
Na polju naunog ispitivanja obrazovanja
postoje jaki empirijski dokazi koji ukazuju da
kvalitet nastavnog osoblja predstavlja kljuni
faktor obrazovanja, odnosno da slabi rezulta-
ti uenika ukazuju na nizak kvalitet nastavnog
osoblja. Ovdje emo se kratko osvrnuti na tre-
nutno najpoznatije istraivanje. John Hattie je
2008. godine objavio knjigu Visible Learning5
koja predstavlja vjerovatno najsveobuhvatniju
analizu kolskog uspjeha i koja ga je svrstala u
red najutjecajnijih naunika iz oblasti obrazova-
nja na svijetu. U vie od 800 metaanaliza kojima
je posvetio petnaest godina istraivakog rada
i u kojima je uestvovalo ukupno 260 miliona
uenika, Hattie i njegovi saradnici su utvrdi-
li redoslijed najefikasnijih segmenata uspje-
ne nastave i pedagokih programa. Najvaniji
segmenti putem kojih se kolski uspjeh moe
predvidjeti su predznanje i osnovne kognitivne
sposobnosti uenika koji su u pravilu povezani
sa drugim segmentima, poput socio-ekonom-
skog statusa i zalaganja roditelja. Kao domi-
nantan segment na koji kole mogu da utiu, a
istie ga i ovo istraivanje, je kvalitet nastavnika.
S druge strane, od 138 segmenata koji imaju
uticaj na kolski uspjeh, veliina razreda se na-
lazi tek na 106. mjestu.6
4 Education Indicators in Focus. (2012). How does class-
size vary around the world. OECD
5 Hattie, J. A.C. (2009). Visible Learning: A Synthesis
of Over 800 Meta-Analyses Relating to Achievement.
London & New York: Routledge
6 Spiewak, M. (2013). Hattie-Studie: Ich bin super-
wichtig!. Die Zeit
Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba
Pregled relevantnih faktora koji utiu na
kvalitet obrazovnog sistema BiH
U
Bosni i Hercegovini prisutan je trend sma-
njenja broja uenika upisanih u osnovne
kole, to je u skladu sa opadanjem stope
nataliteta nakon 2004. godine, ali se istovre-
meno uoava trend poveavanja broja nastav-
nika.7 Prema podacima Agencije za statistiku
BiH, na poetku kolske 2012/2013. godine u
BiH su u 1.883 osnovne kole upisana 304.972
uenika, to je u odnosu na prethodnu kolsku
godinu manje za 11.685 uenika, ili 3,7 posto.
Istovremeno, u nastavni proces bila su ukljue-
na 24.484 nastavnika. U kolskoj 2004/2005.
godini u osnovne kole bilo je upisano 380.995
uenika, a u nastavni proces ukljueno 22.217
nastavnika. To znai da je u roku od devet go-
dina broj upisanih uenika smanjen za priblino
20% (76.023), dok je istovremeno broj nastav-
nika ukljuenih u nastavni proces povean za
10% (2.267). Iz ovog proizilazi da je broj ueni-
ka po nastavniku manji nego ranije, to bi bilo
opravdano samo ukoliko bi rezultiralo pobolj-
anjem kvaliteta nastave. Budui da to nije slu-
aj, to zapravo znai da se iz godine u godinu
bitno smanjuje efikasnost trokova osnovnog
obrazovanja. Uvoenje devetogodinjeg ob-
razovanja ne moe opravdati ovako drastino
smanjenje omjera broja uenika u odnosu na
broj nastavnika.
Ako izuzmemo kole za djecu sa posebnim
potrebama, koje u pravilu imaju znatno manji
broj uenika u razredu, u kolskoj 2012/2013.
godini prosjena veliina razreda u osnovnim
kolama je bila 19,7 uenika po razredu. Prema
dokumentu Sekundarna analiza TIMSS 2007 u
Bosni i Hercegovini optimalan broj uenika u
odjeljenju je izmeu 20 i 25, to znai da se
Bosna i Hercegovina trenutno nalazi ispod grani-
ce optimalnog broja uenika.8 Meutim, unutar
Bosne i Hercegovine postoje znaajne razlike.
Dok je veliina odjeljenja u srednjoj koli upo-
rediva izmeu dva entiteta, veliina odjeljenja
7 Svi podaci koji slijede se mogu nai na stranici Agencije
za statistiku Bosne i Hercegovine (http://www.bhas.ba/)
8 Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazova-
nje BiH . (2009). Sekundarna analiza TIMSS 2007 u
Bosni i Hercegovini.
3
u osnovnoj koli se znatno razlikuje. Manja je
u Republici Srpskoj. Razlike izmeu kantona u
FBiH su ak i vee. Kreu se od 17,7 uenika po
razredu (Kanton 10) do 24,3 (Srednje-bosanski
kanton). To rezultira evidentnim i znaajnim
razlikama u prosjenim jedininim trokovima
(trokovi po ueniku) osnovnog obrazovanja
izmeu entiteta, a posebno izmeu kantona.
Primjera radi, jedinini trokovi Kantona 10 za
osnovno obrazovanje su 40% vei od trokova
Srednje-bosanskog kantona.9
Nadleni za politiku veliine razreda su
Ministarstvo prosvjete i kulture u Republici
Srpskoj i kantonalna ministarstva obrazovanja
u Federaciji BiH, koji donose standarde i nor-
me osoblja, te definiraju minimalnu, optimalnu
i maksimalnu veliinu razreda. Ve se na prvi
pogled uoavaju neusklaenosti izmeu entite-
ta i kantona kada govorimo o normama. Nema
jasnog razloga za velike razlike izmeu mini-
malne veliine razreda u Bosansko-podrinjskom
(16) i npr. Tuzlanskom kantonu (22). Kantoni
koji utvruju minimalnu veliinu odjeljenja ma-
nju od drugih, mogli bi je poveati, osim ako ne
postoji opravdan razlog, poput demografskog
ili geografskog ogranienja.
Prosjena veliina razreda u veini uspjenih
kolskih sistema (prema rezultatima TIMSS-a iz
2011. godine) nije manja od 20 uenika (Irska
24,1, Nizozemska 22,4, Maarska 21, Portugal,
eka Republika i Danska 20), te je stoga oprav-
dano da se propisi u Republici Srpskoj i u kan-
tonima Federacije BiH harmoniziraju sa evrop-
skim standardom. Pri Federalnom ministarstvu
obrazovanja i nauke trenutno postoji radna
grupa koja radi na izradi pedagokih standarda
i normi koji bi vaili za sve kantone. Inicijativa
ide u pravilnom smjeru, ali budui da preporuke
Federalnog ministarstva nisu pravno obavezuju-
e pitanje je u kojoj e mjeri kantoni biti spremni
da ih uvae.
Osnovni indikatori efikasnosti koritenja
sredstava za obrazovanje su veliina prosjenog
odjeljenja i omjer uenik-nastavnik. Smanjenjem
veliine razreda i omjera uenik-nastavnik
9 Svjestka banka. (2012). Bosna i Hercegovina: Izazovi i
preporuke za reforme. Pregled javnih rashoda i institu-
cija. Izvjetaj br. 66253-BA, str: 100-116
4 Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba
neminovno dolazi do smanjenja efikasnosti ko-
ritenja sredstava. U maju 2013. godine prosje-
na bruto plata zaposlenog u obrazovanju izno-
sila je 1.308 KM. Kada se pomnoi sa brojem
nastavnika, dolazimo do podatka da je godinje
samo za plate potrebno izdvojiti ukupno 384
miliona KM za obrazovanje u BiH. U odnosu na
prije pet godina, to je poveanje od 40 miliona
KM godinje.10 Ovome treba dodati i to da su
izdaci za 2010. godinu za obrazovanje distribu-
irani u omjeru 90: 10 (90% za plate, a 10% za
druge trokove), to dovodi do zakljuka da je u
cilju poveanja efikasnosti obrazovnog sistema
potrebno revidirati distribuciju budetskih sred-
stava namijenjenih kolstvu.
Predloena revizija bi bila potrebna radi vee
efikastnosti i dostizanja evropskih standarda u
ovom sektoru. To nuno ne znai smanjenje tre-
nutnog broja nastavnika, ve otvara mogunost
za zadravanje postojeeg kadra uz poboljanje
kvaliteta nastave.
Prema ocjenama eksperata Svjetske banke,
poveanje prosjene veliine odjeljenja za jed-
nog uenika moglo bi rezultirati smanjenjem
rashoda po ueniku (a time i ukupnih rashoda)
za priblino 4% u osnovnom obrazovanju i 8%
u srednjem obrazovanju. Prorauni CPU-a po-
kazuju da bi uteda u BiH na godinjem nivou
iznosila oko 24 miliona za osnovno i 21 milion
za srednje obrazovanje. U Bosni i Hercegovini u
funkciji je 2.196 osnovnih i srednjih kola, to
nam ukazuje da je mogua uteda sredstava u
iznosu od oko 20.000 KM po koli na godinjem
nivou. Ova sredstva bi mogla biti utroena za
obrazovanje i trening nastavnika i pedagoga, za
investiranje u opremanje svake kole, dopunske
asove za uenike koji zaostaju u nastavi itd.
Analiza takoer pokazuje da visina rashoda
za obrazovanje nije faktor koji bi mogao obja-
sniti neadekvatan kvalitet obrazovanja. BiH za
obrazovanje izdvaja priblino isto kao i druge
zemlje regiona. Problem je u efikasnosti troe-
nja sredstava. Pokazatelj koji ukazuje na ade-
kvatnost ukupnih izdvajanja za obrazovanje je
10 Podaci o prosjenim mjesenim bruto platama za-
poslenih i broju nastavnika mogu se nai na stranici
Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (http://
www.bhas.ba/)
uee ukupnih trokova obrazovanja u BDP-u
zemlje. Sa 4,5% od BDP-a koliko BiH izdvaja za
obrazovanje, njeno izdvajanje je priblino isto
kao i za druge zemlje regiona (Hrvatska 4,3%,
Srbija 5%, Slovenija 5,8%).11
Analiza pokazuje da bi poveanje efikasno-
sti koritenja sredstava za obrazovanje, odno-
sno poveanje veliine razreda i broja uenika
po jednom nastavniku omoguilo ostvarivanje
uteda i kreiranje sredstava za neophodne re-
forme, bez bitnog poveanja ukupnih izdvajanja
za obrazovanje.
Kada govorimo o kvalitetu nastavnog oso-
blja i imajui u vidu njegov prethodno istaknuti
znaaj, treba primijetiti da su najvei broj ue-
nika iz BiH koji su uestvovali u TIMSS testira-
nju 2007. godine poduavali nastavnici koji su
zavrili visoku kolu, odnosno nisu stekli uni-
verzitetsku diplomu. Takvih je bilo 79%, dok
su samo 19% uenika poduavali nastavnici s
univerzitetskom diplomom. Meu nastavnicima
iz BiH iji su uenici uestvovali u navedenom
TIMSS-u, nijedan nije imao zavren postdiplom-
ski stepen.12 Prema istraivanju koje je 2011.
godine u 60 osnovnih kola provela Agencija
za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje,
samo 4% nastavnika je imalo specijalizaciju,
magisterij ili doktorat.13 to se tie obrazova-
nja nastavnika matematike i maternjeg jezika,
APOSO dolazi do slinih rezultata kao i TIMSS.
Poreenja radi, u Finskoj, koja ima gotovo
jednaku prosjenu veliinu razreda kao i BiH,
nastavnici moraju imati minimalno magistarij.
Dok su finski uenici po ostvarenim rezultatima
redovno meu najboljim na svijetu, bosanko-
hercegovaki uenici su na TIMSS-u 2007. godi-
ne ostvarili ispodprosjean rezultat, to dovodi
do zakljuka da kvalitet obrazovanja nastavnika
direktno utie na rezultate uenika.
11 Podaci Svjetske banke o javnoj potronji na obrazova-
nje kao procenat BDP-a za 2008. do 2012. godine.
12 Dragni, L. (2013). Kvalitet i trokovi obrazovanja u
BiH. Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina
13 Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazova-
nje. (2011). Projekt: Definisanje standarda uenikih
postignua za 3. i 6. razred devetogodinjeg obrazo-
vanja iz bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, mate-
matike i prirodnih nauka
Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba
Krajem aprila 2013. godine, u Sarajevu je
odran okrugli sto Put ka oporavku: Podizanje
kvaliteta obaveznog obrazovanja u BiH u cilju
dostizanja inovativnosti i kreativnosti, koji je or-
ganizirao Centar za politike i upravljanje u par-
tnerstvu s Fondom otvoreno drutvo BiH. Tim
povodom, predstavnici Ministarstva obrazovanja
i nauke FBiH, te Ministarstva za obrazovanje, na-
uku i mlade Sarajevskog kantona, prezentirale
su na koji nain je mogue unaprijediti kvalitet
obrazovnog sisitema u BiH, te u svojim zakljuci-
ma istakli da je jedan od kljunih problema pove-
anja kvaliteta obrazovanja nezainteresovanost
nastavnog kadra za dodatnu edukaciju koja je
dostupna kroz razliite forme meunarodne sa-
radnje. Kao jedan od razloga nezainteresovanost
za strunim usavravanjem nastavnika navedeno
je nepozanavanje stranih jezika na nivou koji bi
omoguio praenje edukacije.
Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi pred
velikim izazovom. Ukoliko se nastavni trend
pada nataliteta i zapoljavanja novih nastavni-
ka, uskoro e postojati znaajan viak obrazov-
nog osoblja. S druge strane, javlja se potreba
za zapoljavanjem novih i prije svega kvalitetnih
nastavnika. Potrebno je privui mlade talente
za profesiju nastavnika. U svrhu ostvarivanja
tog cilja plate ne moraju da budu visoke, ali je
potrebno da budu konkurentne. Prema zaklju-
cima Svjetske banke postoji indicija da u ovom
trenutku one to i jesu, mada i ovdje postoje zna-
ajne razlike izmeu entiteta i kantona.14 Pored
toga, status profesije unutar drutva je znaajan
element koji definira sposobnost sistema da pri-
vue kvalitetne kandidate za ovaj posao.
Meunarodni primjeri pokazuju da su svi
vrhunski sistemi obrazovanja vrlo selektivni
u procesu izbora kandidata koji ulaze u pro-
fesiju nastavnika. U Sjedinjenim Amerikim
Dravama postoji inicijativa da se poveaju ra-
zredi za najbolje nastavnike i budetske utede
iskoriste za vee plate tim nastavnicima, ali i za
dodatnu obuku onih kojima je ona potrebna.15
Kratkorona strategija za Bosnu i Hercegovinu
14 Svjetska banka. (2012). Bosna i Hercegovina: Izazovi i
preporuke za reforme. Pregled javnih rashoda i institu-
cija. Izvjetaj br. 66253-BA, str. 100-116
15 Mosle, S. (2013). Does Class Size Count?. New York
Times
5
bi mogla da ide u ovom smjeru. Osim toga,
smatramo da pri zapoljavanju novih nastavnika
treba obratiti panju da njihova struna sprema
odgovora onoj njihovih kolega u Evropskoj uniji.
Preporuke
Zaustaviti trend smanjenja prosjene veliine
razreda i harmonozirati standarde i norme.
P
ad nataliteta vodie daljnjem smanjenju
broja uenika osnovnih kola (i sa vremen-
skim odmakom srednjih kola), to ukazu-
je na potrebu donoenja odgovarajuih odluka
o promjenama u pogledu veliine odjeljenja i
racionalizacije mree osnovnih kola. Imajui u
vidu znaajne lokalne neusklaenosti, potreb-
no je harmonizirati standarde i norme koji pro-
pisuju minimalnu veliinu razreda. Pomenuta
inicijativa Federalnog ministarstva obrazovanja
i nauke treba da slui kao osnov, ali konana
odgovornost je na kantonalnim ministarstvi-
ma i Ministarstvu prosvjete i kulture Republike
Srpske. Pratei politike obrazovnog sistema u
Bosni i Hercegovini i meunarodne trendove
smatramo da je potrebno da propisana mini-
malna veliina razreda bude 20 uenika, da se
poveaju razredi u onim opinama i kantonima
u kojim nastavu pohaa manje od 20 uenika
po razredu, te da se zaustavi trend smanjenja
prosjene veliine razreda o onim opinama i
kantonima u kojima je jo uvijek u optimalnim
granicama.
Preusmjeriti fokus sa kvantiteta na kvalitet
nastavnika
O
no to je zajedniko uspjenim obrazov-
nim sistemima u Evropskoj uniji je kvalitet
i nivo obrazovanja njihovog obrazovnog
kadra. Poveanje prosjene veliine razreda za
jednog uenika bi oslobodilo znaajna sredstva
za efikasnije obrazovne investicije. Poboljanje
kvaliteta nastavnog osoblja kroz obrazovanje i
trening nastavnika i pedagoga treba da bude
prioritet. Manji razredi bi trebali biti koriteni
samo u posebnim sluajevima i u pojedinim
kolama.
6 Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba
Stvoriti odgovarajue pretpostavke za
poboljanje kvaliteta nastavnika.
P
otrebno je ubrzati i intenzivirati proces
uspostavljanja magistarskih i doktorskih
studija na pedagokim akademijama i
fakultetima u BiH koji bi opirnije i detaljnije
izuavali nove nastavne koncepte, te intenziv-
nije raditi na strunom usavravanju postojeeg
kadra. Potrebno ja rijeiti problem manjka ljud-
skih potencijala i drugih resursa u pedagokim
zavodima i ministarstvima odgovornim za edu-
kaciju, ime bi se omoguilo struno usavrava-
nje u skladu sa iskazanim potrebama nastavni-
ka. Radi uea na meunarodnim seminarima
za edukaciju i razmjenu iskustava, u to kraem
roku je potrebno uvesti obavezne kurseve stra-
nih jezika za nastavnike i profesore, kao i re-
dovnu provjeru znanja.
Poveati ulazne kriterije za zapoljavanje
nastavnika kao pretpostavka poveanja ugleda
struke i privlaenja talenata.
P
ored novane naknade koja je potrebna da
bude konkurentna, status profesije unutar
drutva je znaajna pretpostavka privlae-
nja kvalitetnih kandidata za posao nastavnika.
Potrebno je revidirati ulazne kriterije, tako da
minimalna struna sprema novih nastavnika
odgovara onoj njihovih kolega u Evropskoj uni-
ji. Poveanim ugledom struke nastavnici bi do-
bili poticaj za samoobrazovanje kao jedne od
znaajnih pretpostavki i obaveza profesional-
nog razvoja.
Veliki dio prosperiteta BiH e zavisiti od toga
kako se koriste ljudski resursi, znanja i kreativ-
nost u cilju poticanja inovacija. Stoga je, u svje-
tlu poboljanja stanja u obrazovnom sistemu,
potrebno to prije revidirati proces smanjenja
razreda i trend zapoljavanja nastavnika bez
stratekog plana i konsultacija sa relevantnim
institucijama. kole ne smiju biti mjesta zbri-
njavanja nezaposlenih i tehnolokih vikova,
nego mjesto rada s uenicima. Iako je Bosna
i Hercegovina u procesu ostvarivanja puno-
pravnog lanstva u EU, treba imati na umu da
reformama u obrazovanju treba pristupiti na
efikasan i pravovremen nain, jer je dostizanje
rezultata dugoroan proces.
 Metodologija istraivanja prikupljanje i analiza po-
dataka, i intervjui

Izvori (koriteni materijali):

Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazo-

vanje BiH. (2009). Sekundarna analiza TIMSS 2007
u Bosni i Hercegovini

Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazo-

vanje. (2011). Projekt: Definisanje standarda ueni-
kih postignua za 3. i 6. razred devetogodinjeg ob-
razovanja iz bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika,
matematike i prirodnih nauka

Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (http://

www.bhas.ba/)

Dragni, L. (2013). Kvalitet i trokovi obrazovanja

u BiH. Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina

Education Indicators in Focus. (2012). How does cla-

ss-size vary around the world. OECD

Hattie, J. A.C. (2009). Visible Learning: A Synthesis

of Over 800 Meta-Analyses Relating to Achievement.
London & New York: Routledge

Mosle, S. (2013). Does Class Size Count?. New York

Times

Spiewak, M. (2013). Hattie-Studie: Ich bin su-

perwichtig!. Die Zeit

Svjetska banka. (2012). Bosna i Hercegovina: Izazovi

i preporuke za reforme. Pregled javnih rashoda i in-
stitucija. Izvjetaj br. 66253-BA

Wmann, L. I West, M. R. (2002). Class-Size Effects

in School Systems Around the World: Evidence from
Between-Grade Variation in TIMSS. Harvard Univer-
sity. PEPG/02-02

Intervju sa Lamijom Husi, struna savjetnica,

Ministarstvo za obrazovanje, nuku i mlade Kantona
Sarajevo
Intervju odran 24.08. 2013. godine

Intervju sa anetom Dumhur, efica Odsjeka za ana-

lizu, statistiku, IT podrku, Agencija za predkolsko,
osnovno i srednje obrazovanje
Intervju odran 22.08. 2013. godine

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba 7

 Trendovi osnovnog obrazovanja u BiH

U kolskoj 2004/2005 upisano je 380.995 uenika.

U kolskoj 2012/2013 upisano je 304.972 uenika.

Prosjean broj uenika po razredu
kolska 2004/2005
2004/2005 godine je bio 23,2, a
kolska 2012/2013
2012/2013 godine 19,7.

U kolskoj 2004/2005 u nastavni proces bilo je ukljueno U kolskoj 2012/2013 u nastavni proces bilo je ukljueno

22.217 nastavnika. 24.484 nastavnika.

To znai da je u roku od skoro broj upisanih uenika smanjen za

10 godina smanjen za 20% (76.023)

dok je istovremeno broj nastavnika ukljuenih u
nastavni proces

povean za 10% (2.267)

U Bosni i Hercegovini u funkciji je

Prema proraunu CPUa poveanje veliine odjeljenja za

2.196 osnovnih
i srednjih kola
jednog uenika
bi rezultiratlo smanjenjem rashoda po ueniku i utedom od
to nam ukazuje da je
mogua uteda sredstava u iznosu od oko

45.000.000 KM 20.000 KM po koli . na godinjem nivou.

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba