SEMINARSKI RAD

UPRAVLJANJE KVALITETOM
TEMA
Ukupna implementacija upravljanja kvalitetom u visokom
obrazovanju :
problemi i izazovi s kojima se suoavaju fakulteti
SAETAK
Sada je glavni problem Univerziteta u Maleziji implementacija TQM-a (potpunog upravljanja
kvalitetom ) kako bi se osigurala kvaliteta visokog obrazovanja. TQM inicijative ukljuuju
implementaciju ISO 9001:2000, Potpuna organizacija kvaliteta i potpuni kvalitet obrazovnih
modela, te u novije vrijeme kvaliteta vjebe osiguranja (Quality Assurance) . QA-kvaliteta
vjebe osiguranja sastoji se od devet kriterija i standarda, koji su nametnuti od strane
ministarstva visokog obrazovanja Malezije da se usadi kultura kvaliteta u Malezijske javne
univerzitete. Na fakultetu Menadmenta i Razvoja ljudskih potencijala (UTM), uinjen je
napor da se koriste kriteriji i standardi od QA kao sredstvo kako bi se postigla ukupnapotpuna kvaliteta u upravljanju svojih marketinkih programa. Ovaj papir predstavlja
zahtjeve i izazove kroz koje Fakultet ivi u sistema osiguranja kvalitete (QA) na marketinki
program. Najznaajniji problemi i izazovi su : Uinkovito pokretanje programa izvrenje
osiguranja kvaliteta (QA-quality assurance) i ISO 9001:2000 QMS : Potekoe za mjerenje
sloenog niza pokazatelja uspjenosti specifikacije odnosno osobine programa.
Performanse procesa, izlazni procesi , standardna usluga i kvaliteta diplomanata.
Neprilagoen fokus izmeu zabrinutosti sveuilita i fokusa QA : trgovina izmeu kreativnosti
i strogosti u uenju i procjeni uenika. Kohezivni timski rad i sinergija meu akademskim
osobljem razliitih panela (specijalizacije) i razliiti fakulteti sa programima specifikacije;
Zamrenost izmeu vanjske odluke na upis studenata i resursa sposobnosti fakulteta.;
Ograniena ukljuenost SH; i resursa, razvoj ljudskih resursa i istraivanja. U ovom radu su
prezentirane prepreke i ponuene preporuke za poboljanje provedbe implementacije QA za
javne univerzitete u Maleziji.

KLJUNE RIJEI : Kvaliteta visokog obrazovanja, ISO 9001:2000 , QA-quality assuranceosiguranje kvaliteta, javni univerziteti u Maleziji.

Stranica 1 od 17

1.0 Uvod
Promjene u globalnom krajoliku i obliku obrazovanja su prisilile institucije visokog
obrazovanja da revoluciju svog rada. Imperativi pretvorbe su strogi zahtjevi radne snage
okruenja i poveanja u opskrbi kvalitetnom radnom snagom na svim kontinentima i u svim
dravama. Povrh toga, natjecateljsko poslovno okruenje voeno po dionici obrazovanog
sektora te zahtijevati vie pouzdanu, kreativnu, vjetu i obrazovanu radnu snagu. To su
propisane institucije visokog obrazovanja da se vie vodi briga o kvaliteti edukacionog
sistema.
U dananjim globalnim natjecateljskim godinama, vanost poduavanja i uenja postali su jo
znaajniji, s obzirom na zastraujue izazove i nedostatke u drugim aspektima visokog
obrazovanja uenja, kao to su ogranienje materijalnih i ljudskih resursa, zahtijeva od
korisnika, globalizacije, pitanja upravljanja i upravljanja, itd. ogranienja resursa i drugih
prepreka vjerojatno e se nastaviti jo neko vrijeme. Pitanja visokog obrazovanja na
nacionalnoj razini intimno su povezani s ukupnim globalnim uvjetima. To nije samo zbog
migracija i kretanju studenata i nastavnika, ali i zbog utjecaja ekonomske globalizacije. Ovi
faktori su kreirali nove izazove. Globalni kontekst naglaava pribliavanje poslovnog modela
obrazovanju i ini da ljudski kapital zemalja u razvoju budu podloniji i gospodarski
privlaniji razvijenim zemljama intenzivni odljev mozgova . Sve su ovo imperativi na
vanost provedbe potpunog upravljanja kvalitetom (TQM) u institucijama visokog
obrazovanja.

2.0 Potpuno upravljanje kvalitetom u visokom obrazovanju

Pad kvalitete diplomiranih studenata, poveanje konkurentnosti i rast mandata za odgovornost
od tima za akreditacije udruga, zakonodavna tijela, a financiranje tijela su meu imbenicima
koji su prisiljeni da se usredotoe na kvalitetu. U Australiji, upit Senat je pokazao dramatian
pad u kvaliteti nastavnih standarda, ulaznih kvalifikacija studenata, uvjetima u kampusu i
kvaliteti iskustvenih uenja. Upit je takoer pokazao porast problema kao to su studentski
plagijat, stupanj inflacije i mekana obiljeavanja. Svi Australijski univerziteti su razvili tzv.
zajednike znaajke provedbe QA u svim aspektima poslovanja visokog obrazovanja.
U Maleziji, nedavno se nekoliko poslodavaca alilo na kvalitetu sveuilinih diplomanata.
Rekli su da diplomanti nemaju generike vjetine i mogunost da se prilagoavaju i
uinkovito komuniciraju pogotovo na Engleskom jeziku. Ipak su otkrili da imaju odline
tehnike vjetine i znanja u svom podruju strunosti. Osiguranje kvalitete koje je provedeno
na Malezijskim sveuilitima istaknuli su pitanja strogoe u odnosu na fleksibilnost. U ovoj
zabrinutosti, opa nelagoda meu znanstvenicima koji uspostavljaju sistem kvalitete sa
smjernicama i postupcima (programskim specifikacijama) to je utvreno od strane vladara
dovelo bi do ogranienja. Dana je manja sloboda vlasniku programa da razviju svoja podruja
akademskih upita, znanosti i uenja. Drugi problem je bio nespretnost izmeu usredotoenja i
odluke koje treba poduzeti da li bi upravljanje sistemom kvaliteta trebalo biti centralizirano ili
decentralizirano.

Stranica 2 od 17

Sluajevi pokazuju potrebu za kvalitetom u njihovom obrazovnom sistemu. Uvoenje kriterija

za osiguranje kvalitete i standarda, koritenje ISO 9000 sistema upravljanja kvalitetom i
kamata u meu-nacionalnim analizama su primjeri takvih interesa. Inicijativa za osiguravanje
kvalitete visokog obrazovanja je takoer bio pod utjecajem promjena koje su zauzele mjesto u
vladinoj politici i oekivanju kupca (u ovom sluaju poslodavca). Uspjeno prihvaanje i
provedba sistema kvaliteta u visokom obrazovanju je esto pod utjecajem vanjskih faktora
kao to su povoljni dravni propisi, gospodarske klime, uvjereno vodstvo i odreena razina
stresa iniciraju potrebu za promjenom. U Maleziji, TQM inicijative na univerzitetima
ukljuuju i implementaciju-provedbu ISO 9000:2000, potpunu kvalitetu organizacijskih i
potpunu kvalitetu obrazovnih modela, te u novije vrijeme osiguranja kvalitete (QA-Quality
Assurance). QA je program koji je nedavno pokrenut od strane Ministarstva visokog
obrazovanja. S ciljem osigurana kvalitete veih dravnih institucija, dok Nacionalni
akreditacioni odbor brine o kvaliteti privatnih instituta i sveuilita.
Kao to je u sluaju Univerziteta tehnologije Malezija (UTM) (jedan od 17 javnih
univerziteta u Maleziji), implementacija TQM-a ukljuuje sistem i standarde kvaliteta
(navedeni u Tablici 1, dodatak A). Sustav kvaliteta varira prema vaeim fakultetima zbog
razlika u prirodi fakulteta u UTM. Ipak, svrha je konstantno osiguranje kvaliteta obrazovanja.

2.1 Implementacija Osiguranja kvalitete u Malezijskim javnim viim

obrazovnim ustanovama
Osiguranje kvalitete odnosi se na sve radnje koje su dobro planirane i sistematine. To
ukljuuje i politiku, stavove, akcije, postupke, koji su neophodni za pruanje odgovarajueg
povjerenja. To osigurava da se kvaliteta odrava i poboljava stalno, tako da su proizvodi i
usluge su u stanju zadovoljiti odreeni standard kvalitete. U okruenju visokog obrazovanja,
to se odnosi na ukupne sisteme, pri emu su resursi i informacije posveene u potpunosti za
odravanje i poboljanje kvalitete i standarda nastave, znanosti i istraivanja, i iskustvenih
uenja studenta. U Maleziji, osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja je jedan od bitnih
podsjetnika u industriji obrazovanja, to pojedino ministarstvo, odnosno Ministarstvo visokog
obrazovanja mora uspjeti prisiliti sve vee obrazovne ustanove da prou kroz QA vjebe.
Odjel Ministarstva za osiguranje kvalitete je odgovoran za ulazak QA na sva javna
sveuilita-univerzitete. Ministarstvo uvodi QA-osiguranje kvaliteta, standardni temelji
osiguranja kvalitete koji su usmjereni na pruanje povjerenja javnosti u sposobnost javne
visokokolske ustanove u Maleziji kako bi odrali svoju nastavu i standard uenja. Uvoenje
QA je pokrenuto u Decembru 2001 a oznaava vladine napore kako bi se utvrdili kriteriji i
standardi za svaki program na javnim univerzitetima. Kriteriji i standardi QA-a pokrivaju
ukupnost sistema, resurse i informacije usmjerene na ouvanje i poboljanje kvalitete i
standarda nastave, stipendiranja i istraivanja, iskustvena uenja studenata u svim javnim
univerzitetima. QA je dizajniran da unaprjeuje povjerenje javnosti da se kvaliteta u visokom
obrazovanju odrava i stalno unaprjeuje. Devet komponenti QA-a visokog obrazovanja
detaljno su prezentirani u Tabeli 2 u prilogu A. Tih devet kriterija slue kao pokazatelji
uspjenosti za kvalitetu visokog obrazovanja u javnim visokim univerzitetima. Svako
podruje je dalje podijeljeno na odreene aspekte ili kriterije kako bi pruili smjernice
visokim univerzitetima u provedbi QA.
Stranica 3 od 17

Za svaki kriterij, standard je specificiran koristei dvije razine postignua; naime osnovni
standard i standard za razvoj kvalitete. Osnovni standard odnosi se na standard kojeg moraju
zadovoljiti svi obrazovni programi i ispunjenje tih kriterija koji su prikazani tijekom procjene.
U drugu ruku, standard za razvoj kvaliteta oznaava da je standard u skladu sa meunarodnim
ili nacionalnim konsenzusom o najboljim praksama za odreeni program. Opis fokusa svakog
kriterija i standarda u osiguravanju kvalitete obrazovnih programa nalaze se u prologu B.
Tijekom vjebe QA, bilo je osam pitanja koja su otkrivena i postala su ozbiljna zabrinutost
meu svim ljudima koji su ukljueni. Ta pitanja treba da rjeavaju ovlatene osobe koje su
dizajnirale i razvile sistem QA. Ljudi koji su ukljueni u QA vjebe doivjeli su ili iskusili
nekoliko potekoa i mistifikacija o provedbi, koje su dovele do pogrenog tumaenja. Svaki
univerzitet je primio set QA dokumenata u kojima su prikazani svi zahtjevi i smjernice za
pripremu osiguranja kvaliteta baze podataka i procjene o sebi. Skupina UTM kvalitetnih
strunjaka je pozvano na QA radionice i vodstvo od strane lanova fakultetskog QA odbora za
razvoj QA dokumenata. Ipak, moda je sistem prilino nov i univerziteti nisu ukljueni u
dizajn procesa, toga (dakle) sistem ne probavlja dobro i dogodilo se nekoliko pogrenih
interpretacija.
U radu se raspravlja o vanosti QA-osiguranja kvalitete, glavnih problema i izazova s kojima
se suoavaju na Fakultetu za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, Univerzitet Tehnologije
Malezija. To posebno raspravlja o pitanjima i izazovima za QA vjebe na temelju promatranja
i iskustva radne skupine momadi koje su ukljuene u razvoj i provedbu sistema osiguranja
kvalitete na marketinki program.

3.0 Metodologija
Na fakultetu za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, napravljeni su napori da se iskoriste
sve komponente i standardi QA to znai postizanje ukupne kvalitete u upravljanju svojim
marketinkim programom. Fakultet poinje implementaciju sistema QA za tri programa
Belera upravljanja (Tehnologijom), Belera upravljanja (Marketingom), i Belera za razvoj
ljudskih resursa od sredine 2005 godine. Unutarnja procjena je provedena u Novembru 2005,
a potom i vanjska procjena u Februaru 2006.
Ovo su istraivanja iskljuivo zaposlenih i kvaliteta dizajna i koriste se za promatranje i
analizu sadraja tehnike. Podatci su prikupljeni tijekom QA vjebi i promatranja od strane
radne skupine. Vjebe QA prolaze kroz tri glavne faze u kojem su sudjelovala dva odbora, tj.
Fakultetski odbor osiguranja kvalitete (radna skupina), a drugi je skupina za unutarnju reviziju
Interni Audit. Prva faza bila je tijekom razvoja baze podataka procesa, pri emu sve radne
skupine osiguranja kvaliteta QA rade u odgovarajuim grupama (devet komponenata QA-a)
preko programa. U ovoj fazi, prepreke i problemi s kojima se suoavaju fakulteti u provedbi
osiguranja kvalitete na marketinki program se promatraju i analiziraju. Sedam problema je
otkriveno i dali su izazove za provedbu QA na marketinki program na UTM-u. Druga faza je
tijekom procesa ocjenjivanja samog sebe, pri emu se ocjenjuje iskustvo svih radnih skupina
(koje su direktno ukljuene u razvoj baze podataka za marketinki program).

Stranica 4 od 17

U ovoj fazi, promatranje je napravljeno na akciji i rjeenju koje bi trebalo poduzeti za svaku
zabrinutost-problem (koji su otkriveni u prvoj fazi) koji se suprotstavljaju provedbi i
implementaciji sistema QA na marketinki program. Trea faza je za vrijeme revizije procesa
(Audita procesa), kojim unutranja revizija ocjenjuje UTM bazu podataka koja je razvijena od
radnih skupina osiguranja kvaliteta-QA marketinkog programa. Konano-finalno izvjee
revizora potvruje zabrinutost i izazove, te istaknuo da se dodatni problem morao uzeti u
obzir, odnosno o umijeanosti nositelja uloga. Tako da imamo osam zabrinutosti-izazovapitanja. Razgovorom-diskusijom izmeu revizora i lanove odbora (ukljuujui vlasnike
programa) predloena su rjeenja za svih osam pitanja i izazova.

4.0 Implementacija QA na marketing program, UTM glavne brige i

izazovi
Glavne brige i izazovi za implementaciju QA s kojima je fakultet suoen su :
Briga 1 : Efektivno pokretanje programa
Izazov : Spajanje QA kriterija & standarda (9) ( vidi sliku 2 u dodatku B ) sa zahtjevima ISO
9001:2000 . Implementacija QA je dao dilemu fakultetima na UTM-u koji su ISO
certificirani. Oni su sada na raskru da li bi trebali odravati ISO certifikaciju ili fokus
njihovih usluga jedino na QA. QA i ISO su dva razliita tipa sistema upravljanja kvalitetom;
ipak oni slue istoj svrsi, tj. da prate kvalitet akademskog programa. Stoga bi trebalo imati
odreene linkove gdje bi oba sistema mogli raditi ruku pod ruku kako bi se poboljao
akademski program. Kao ISO 9001 certificirani fakultet, ova dilema prua izazov za
uinkovito spajanje devet kriterija i standarda QA u postojeem sistemu upravljanja ( ISO
9001 ). U kontekstu dokumentacije, QA zahtijeva od javnih univerziteta da prue izvjee
osiguranja kvaliteta. Svrha izvjea je pruanje adekvatnog samopouzdanja javnosti da se
kvalitet visokog obrazovanja odrava i da je pojaan u skladu s zahtjevima standarda kvalitete
i da asistiraju institucijama da kontinuirano unaprjeuju standard kvalitete, istraivanja i
stipendiranja, i iskustvenih uenja studenata.
Rjeenje : Produeni procesni model ISO 9001:2000 formiranja QA & ISO 9001- temelji
QMS ( slika 3 u dodatku B ). Fakultet mora mijenjati ISO 9001:2000 temeljni procesni model
i konano razvijanje modela sistema upravljanja kvalitetom koji ukljuuje sve kriterije i
standarde QA i zahtjeve norme ISO 9001. Fakultet treba da podrava i QA i ISO 9001:2000
zahtjeve te da osigura kvalitetan audit obje strane.
Briga 2 : Potekoe za mjerenje kompleksnog niza indikatora performansi Programski
specifikacija, performansi procesa, izlaza procesa, servisa standarda i kvalitete diplomanata.
Izazov : Uspostaviti izvedbu indikatora koji stvarno ukazuju na kvalitetu marketing
programa. Ovi izazovi lee u kvaliteti upravljanja programa. Sistemi ne pruaju odgovarajue
kanale za praenje i vrednovanje kvalitete akademskog programa.

Stranica 5 od 17

Menadment upravljanja kvalitetom je predloio PDAC ( Plan, uini, provjeri i reaguj-djeluj)

pristup kako bi se osiguralo kontinuirano unaprjeenje akademskog programa. Osobine i
performanse akademskog sistema sada su izmjerene u skladu s tim, to znai da nema veze
izmeu pokazatelja.
Rjeenje : Usredotoiti se na mjerenje specifikacija programa, procesa, kvalitete servisa i
kvalitete diplomanata. Radna skupina vjeruje da bi trebao biti fokus na zadatku mjerenja.
Dakle mjerenje treba biti usredotoeno na performanse baziranih na ishodima uenja koji su
iskazani u specifikacijama programa,.(statistike su pokazane u tabeli 4, 5, 6 u dodatku A).
Briga 3 : Neprilagoenost fokusa izmeu Univerzitetskih briga i fokusa QA.
Izazov : Koordiniranje i integracija svih aktivnosti organiziranih na svim odjelima
univerziteta prema postizanju ishoda uenja i ciljeva programa. Vanjski faktor odnosi se na
vanjske odluke, procjenjivanje, fokus i okvir. Fokus QA i univerzitetske prakse nisu u skladu,
stoga je vrlo teko za komitet QA spajanje oba entiteta. Svaka podjela, kao to je studentska
podjela poslova, akademska podjela poslova, Fakulteta, Koleda, odjel ljudskih resursa,
financijski odjel u ime njih nekoliko koji rade neovisno. Odsutnost integracije razvio je neke
potekoe za integrirani razvoj i relacijske baze podataka; stoga QA fokus i Univerzitetska
praksa je teka za implementaciju.
Unutarnji problemi sastoje se od univerzitetske politike, unutarnjih dioniara i menadera.
Glavni izazov je dosljedno integriranje posebno na proturjene interese i neusklaenosti
oboje, vanjski i unutarnji sistem procjenjivanja (kao to je prikazano na slici 1 u dodatku B).
Drugi izazov je integracija svih odjelnih aktivnosti na UTM-u koji doprinose postizanju
marketinkih programa ishodima uenja.
Rjeenje : Provedba programa temeljenog sistema upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000)
na Univerzitetskom nivou (ilustracija u tabeli 10 dodatak A).
Briga 4 : Trgovina izmeu kreativnosti i krutosti u nastavi i procjene uenika
Izazov : Fleksibilna priprema poduavanja i metodologije uenja i procjene studenata koji su
sukladni s programskim specifikacijama metodologije uenja za postizanje objektivnosti
uenja, programskih objektivnosti (primjer je prikazan u tabeli 7 i 9 dodatak A). Studenti se
procjenjuju u skladu s postupcima koji su utvreni u programskim specifikacijama. Metode se
tada priope studentima kroz dokument nazvan Modul uenja.
Rjeenje : Predstavljanje specifikacija programa i kontinuirano praenje specifikacija.
Briga 5 : Kohezivni timski rad i sinergiju meu akademskim osobljem razliitih panela
(specijalizacije) i razliiti fakulteti s programskim specifikacijama.
Izazov : Koordinacija i integracija svih aktivnosti organiziranih od strane fakulteta na
univerzitetu prema postizanju ishoda uenja i ciljeva programa. Programske specifikacije su
dizajnirane od strane vlasnika programa koji se sastoji od svih strunjaka u marketinkoj listi.

Stranica 6 od 17

Rjeenje : Implementacija programa na

(QA/EAC/ISO9001) na fakultetskom nivou.

bazi

sistema

kvalitetnog

upravljanja

Briga 6 : Zamrenost izmeu vanjskog rjeenja o upisu studenata i kapaciteta resursa

fakulteta.
Izazov : Pruanje adekvatnih financija/prostora/ fizikih objekata, itd., i uiniti ga u skladu sa
potrebom poveanja upisa studenata kao pokazatelja razvoja marketing programa. Brojevi i
kvaliteta upisa zajedno s financijskim sredstvima doneseni su u skladu sa odlukom resornog
ministarstva. Odluka o upisu i raspodijeli sredstava je izvan ruku univerziteta.
Rjeenje : Nije povean upis studenata ( trenutni broj je 60 ) u protekle tri godine, dok se nije
osnovala nova zgrada fakulteta 2009 godine.
Briga 7 : Ograniena umijeanost SH
Izazov : Osiguranje aktivne umijeanosti strunosti i industrije ( trenutna umijeanost
pokazuje gostujue profesore i vanjske ispitivae kao aktivno SH sudjelovanje ) i prikladno
sudjelovanje ostalih dioniara; studenti, zajednice, NGO u upravljanju programom.
Umijeanost dioniara je vano za osiguranje dostignua visokog kvaliteta programa.
Rjeenje : Predloiti odreenu politiku o umijeanosti SH; tj. tko bi se trebao ukljuivati,
vrste-tipovi ukljuivanja, mehanizam za ukljuivanje, itd.
Briga 8 : Edukacijski resursi, razvoj ljudskih resursa i istraivanja
Izazov : Povezati sve resurse sveuilita i zahtjeve QA i usredotoiti se na profesionalnom
razvoju akademskog osoblja (zbog nedostatka prorauna-budeta). QA zahtijeva obrazovne
resurse koji e biti dostupni na fakultetskoj razini, ipak, najvei dio sredstava su izvan
kontrole fakulteta jer se nalaze u drugim podjelama i jedinicama na univerzitetu. Nema
formalne veze sa fakultetom; teko je dati sve obrazovne resurse.
Rjeenje : razvijati QA - baziran sistem za upravljanje resursima i profesionalni razvoj
akademskog osoblja na Fakultetskom i Univerzitetskom nivou.

4.0 Zakljuak
Ovaj rad istie iskustva lanova odbora o pitanjima i izazovima tijekom QA vjebanja. O
osam briga & izazova kao i odgovor fakulteta na izazove je raspravljano u ovom radu. Svi
ovi problemi i izazovi zahtijevaju trenutnu panju.

Stranica 7 od 17

Tabela 1: TQM i njegove aplikacije

Sistem kvaliteta/standardi
Ininjering akreditacijskog
vijea
(EAC) akreditacijski zahtijevi
Vaington sporazum
Osiguranje kvalitete na javnim
Univerzitetima u Maleziji
ISO17025
ISO9001:2000

Dodatak A
Aplikacije
Uenja i pouavanja aktivnosti na svim
ininjerskim fakultetima
Uenja i pouavanja aktivnosti na svim
ininjerskim fakultetima
Uenja i pouavanja aktivnosti na
svim ne Ininjerskim fakultetima
Sve laboratorije
Svi servisi podrke ukljuujui matini ured,
blagajnu, istraivanje, savjetovanje, objavljivanje,
odravanje, itd.

Tabela 2 : Devet komponenti QA i njegov fokus

Kriterije i
standardi
1. Vizija, misija i
ciljevi uenja

2. Dizajn
programa

Podkriteriji i standardi
1.1 Izvjetaj o viziji,
misiji i ciljevima
uenja
1.2 Izvjetaj i
formulacija
o viziji
1.3 Akademska autonomija

Fokus QA (temeljni standardi)

Potrebe svake institucije za definiranje vlastitih
misija, vizija i ciljeva uenja

2.1 Nastavni pristup i

nastavne metode
uenja

Svaki program mora sadravati nastavni pristup i

strukturu kao i nastavno uenje i metode procjene
koje se koriste kao potpora pristupu.

2.2 Znanstvene metode

Svaki program mora uiti principe naunih metoda i

pruanje mogunosti za analitika, kritika, konstruktivna i kreativna razmiljanja utemeljene na dokazima za odluivanje

2.3 Sadraj nastavnog

plana i programa

Vanost osnovne ili temeljne discipline koje su bitne

za stvaranje i razumijevanje koncepta, principa i
metoda koje podravaju ciljeve vieg obrazovanja
kao i program koji mora biti identificiran i ugraen u
nastavni plan i program

Izvjetaj o misiji i ciljevima koji moraju biti

definirani
od strane glavnih dioniara ukljuujui i dekana
Institucije i programi moraju imati odgovarajuu autnomiju za izradu nastavnog plana i programa i dodjela potrebnih resursa za njegovu provedbu kako bi
se osiguralo postizanje ciljeva programa

Stranica 8 od 17

3. Procjena
studenata

3.1 Metode procjene

3.2 Veza
izmeu
procjene i
uenja

4. Studenti

4.1 Upisna
politika i
odabir

4.2 Upis
studenata

5. Akademsko
osoblje/
Fakultet

Principi procjene, metode i vjebe moraju biti jasno

kompatibilne sa objektivnou programa i sadraja
i moraju promovisati uenje
Upisna politika ukljuuje jasnu izjavu o kriterijima i
proces odabira studenata mora biti utemeljen radi
osiguranja konstantnog odabira studenata

Za efikasnu dostavu programa, veliina-broj upisanih

studenata za svaku sjednicu mora biti naveden a
odnosi se na kapacitet institucije

4.3 Prijelaz
studenata

- Mehanizam i kriteriji koji

omoguavaju kvalificiranim studentima
koji ne ele da nastave prijelaz na
alternativne programe moraju biti
predvieni

5.1 Politika

Politika zapoljavanja akademskog osoblja koja

zapoljavanja

5.2 Politika
usluge
i razvoj
osoblja

6. Obrazovni
resursi

Frekvencija i metode procjene studenata ukljuuju

kriterije za prolaz/pad koji moraju biti dokumentirani
i jasno objavljeni studentima na poetku programa

6.1 Fiziki
objekti

6.2 Istraivanje i
razvoj

navodi specifikacije i kvalifikacije, odgovornost i

strunost koja je potrebna da se ostvari nastavni
plan i program mora biti utemeljena kao i
odreivanje omjera osoblja i studenata za svaki
program

HEIs mora imati politiku usluge koja se bavi pitanjima

koja se odnose na usluge, razvoj i ocjenjivanje
osoblja
Osiguranje dostatnih i odgovarajuih prostora
trening objekata i opreme, odgovarajue zbirke
referentnih materijala.

Politika koja potie vezu izmeu istraivanja i

obrazovanja mora biti utemeljen dok istraivake
institucije i pola istraivakih prioriteta ustanove
mora biti opisan.
Stranica 9 od 17

7. Program
praenja
vrednovanje i
unaprjeenje

8. Vodstvo i
upravljanje

9.Stalno
unaprjeenje

6.3 Obrazovne
razmjene

Politika saradnje s drugim obrazovnim institucijama

te za prijelaz obrazovanih kredita mora biti
osnovana.

6.4 Obrazovni proraun

i raspodjela
resursa

Problem s uspostavom politika vezanih uz financije

i nabavu koji podravaju postizanje institucionalnih
ciljeva i prorauna i raspodjelu resursa.

7.1 Mehanizam za
procjenu
programa

Problem s uspostavom mehanizma, struktura i

proces za procjenu programa i ukljueni resursi.

7.3 Nastavnici i
povratne
informacije
od studenata

Potrebe te sistemsko traenje i koritenje povratnih

7.2 Performanse
studenata

Zabrinutost s analizom uspjenosti studenata u

okviru ciljeva tijekom i za vrijeme programa, kao
i u odnosu na pozadinu studenata.
Projektiranje strukture upravljanja, funkcije i oblasti
visokog obrazovanja kako bi se osiguralo postizanje
ciljeva programa

8.1 Upravljanje

informacija od studenata i nastavnika u ocjenjivanju

i razvoju planiranja programa.

8.2 Akademsko
vodstvo

Navodei kriterije i odgovornost akademskog

vodstva visokih univerziteta i mehanizam za odabir
akademskog vodstva.

8.3 Interakcija s
vanjskim
faktorima

Konstruktivne i proaktivne interakcije izmeu

visokih univerziteta i vanjskog sektora drutva.
Potrebe za visokim univerzitetima kontinuirano i
sistematski pregledavaju i prate promjene u okoliu
i sve aspekte QA tako da se programi mogu glatko
planirati u stalnom promjenjivom okruenju.

Stranica 10 od 17

Tabela 3 : Usporedba izmeu kriterija i standarda osiguranja kvalitete i ISO 9001:2000

Klauzule
QA kriteriji i standardi
1. Vizija, misija i ciljevi
uenja

Relevantni ISO 9001:2000

Prednost upravljanja
Fokus kupca

Principi
Liderstvo
Planiranje i politika kupca

1.1 Izjave o viziji, misiji i obrazovnim

ciljevima
1.2 Sudjelovanje u formuliranju
misija
i ciljeva
1.3 Akademska autonomija
1.4 Obrazovni ishod
2. Dizajn programa
2.1 Kurikularni pristup i nastavne
metode uenja
2.2 Znanstvene metode
2.3 Etika i humanost

3. Procjena studenata
3.1 Metode procjene
3.2 Veza izmeu procjene i uenja
3.3 Upravljanje ocjenjivanjem
studenata

Planiranje

Rezultati - biznis,
organizacijsji
i individualni
proizvod/program

Ciljevi kvalitete
Pristup sistemu upravljanja
Kvaliteta planiranja
upravljanja sistemom

Planiranje produkta
realizacije
Proces vezan za kupce
Komunikacija kupca
Dizajn i razvoj
Planiranje dizajna i
razvoja
Izlazi dizajna i
razvoja
Provjera dizajna i
razvoja
Valjanost dizajna i
razvoja
Proizvodnja i pruanje
usluga
Kontrola proizvodnje
i pruanja usluga
Identifikacija i
sljedivost
Kontrola ureaja za
praenje i mjerenje
Nadzor nad neuskla enim proizvodima

Dizajn i razvoj
Upravljanje procesom
Kontrola procesa

Inspekcija/testiranje/
evaluacija
Praenje procesa i proizvoda

Stranica 11 od 17

4. Studenti
4.1 Upisna politika i odabir
4.2 Unos studenata
4.3 Prijelaz studenata
4.4 Zastupanje studenata
5. Akademsko osoblje/Fakultet
5.1 Politika zapoljavanja
5.2 Politika usluge i razvoj osoblja

6. Obrazovni resursi
6.1 Fiziki objekti
6.2 ICT
6.3 Istraivanje i razvoj
6.4 Obrazovna strunost
6.5 Obrazovne razmjene

7 Program praenja.
Ocjenjivanje i
unaprjeenje
7.1 Mehanizam za praenje
programa
7.2 Studentske i nastavne povratne
informacije
7.3 Nastup studenata

8. Vodstvo i upravljanje
8.1 Upravljanje
8.2 Akademsko vodstvo
8.3 Administrativno osoblje i
upravljanje kvalitetom
8.4 Interakcija sa vanjskim faktorima

Proizvodnja i pruanje
usluga
Kontrola proizvodnje
i pruanja usluga
Ouvanje proizvoda

Kvaliteta ulaza
Kvalitetna usluga podrke

Pruanje resursa
Ljudski resursi
Kompetentnost
svijest i obuka

Kvaliteta ulaza
Kvalitetna usluga podrke

Pruanje resursa
Ljudski resursi
Kompetentnost
svijest i obuka
Infrastruktura
Radno okruenje
Nabave
Proces nabave

Upravljanje resursima
Istraivanje i razvoj
Odnos s dobavljaima

Praenje i mjerenje
Zadovoljstvo
kupca
Interna revizija
Praenje i mjerenje
procesa
Praenje i mjerenje
proizvoda

Praenje, ocjenjivanje,

Predanost upravljanju
Fokus kupca
Politika kvalitete
Planiranje
Ciljevi kvalitete
Planiranje upravljanja
sistemom
kvaliteta
Odgovornost i
autoritet
Unutranja
komunikacija

mjerenje, analiza i poboljanje

Upravljanje injenicom injenino upravljanje

Liderstvo

Stranica 12 od 17

9. Kontinuirano unaprjeenje
Pregled upravljanja
Zadovoljstvo
kupca
Unutranja
revizija
Mjerenje i praenje
procesa
Mjerenje i praenje
proizvoda
Unaprjeenje
Kontinuirano
unaprjeenje
Preventivno
djelovanje

Poboljanje

Tabela 4 : Fokus mjerenja : Specifikacije programa, Proces, Kvaliteta usluge i Kvaliteta

diplomanata
Indikator performansi
Specifikacije programa
Procesi

Kvalitet usluge
Kvalitet diplomanata

Mjerenje
Usklaenost specifikacija programa
Procjena programa svake tri godine
Uinkovitost isporuke klase
Postizanje ishoda uenja
Stopa neuspjeha, brzina ponavljanja i
diplomiranje na vrijeme
Praenje performansi studenata
za identifikaciju svakog potencijalnog
neuspjeha
Studentski indeks zadovoljstva
Diplomirani indeks zadovoljstva
Stopa zapoljavanja
Razina vjetine/Ciljevi postignua
programa

Tabela 5 : Diplomiranje na vrijeme : Statistika klasa 2000 do klasa 2006

Akademske sesije - Ulaz
2000/2001 kohorta 1
2001/2002 kohorta 2 SHG
2002/2003 kohorta 3

Ulaz
52
58
41

Diplomanti
49
46
39

%
94,23
79,3
95,1

Stranica 13 od 17

Tabela 5 : Stopa zapoljavanja 2003-2005

Akademske sesije
2003
2004
2005

%
40,3
58,5
69,9

Tabela 6 : Diplomirani indeks zadovoljstva

Dimenzije
Nastavni plan
Savjetovalite za
zanimanja
Profesori
Postrojenja

Znaenje Rezultata (4) (04/05)

3,3
2,86

Znaenje rezultata (4)

(05/06)
3,34
2,7

3,44
3,34

3,48
3,55

Tabela 7 : Primjer specifikacija programa za marketinki program

ifra
SHF2183
SHF2173
SHF3183
SHF3253
*
SHF3263
*
SHF3213
*
SHF3123
SHF3113
*
SHF3143
*
Klju :

LO1
a
a
a

LO2
a
b
a

LO3
1
1
2

LO4
1
1
1

LO5
1
2
1

LO6
1
1
1

LO7
2
2
1

LO8
1
1
1

LO9
1
2
2

Tehnike mogunosti : a = Glavni doprinos rezultatima, b = umjerena doprinos rezultatu,

c = maloljetniki doprinos rezultatu
Generike vjetine : 1 = znatan ( s procjenom ), 2 = ne znatan ( uvesti ).

Stranica 14 od 17

Tabela 8 : Primjer specifikacija programa za marketinki program

Metode uenja
Predavanja
Udbenik
Raspored/projekt/studij sluaja
Prezentacija projekta
Industrijske posjete
Video i virtualne
Praksa i laboratorije
Posjetna predavanja iz industrije
Seminari i forumi
Grupna diskusija

% koristi u
marketinkom
programu
90,60%
18,70%
84,40%
28,10%
18,70%
34,40%
25%
15,60%
6,20%
68,70%

Tabela 9 : Primjer specifikacija programa za marketinki program Procjena studenata

Procjena studenata
Kvizovi
Testovi
Projekti
Prezentacije
Zadatci
Simulacije
Zavrni ispit

% koristi u
marketinkom
programu
44,40%
77,80%
88,90%
66,70%
100%
88,90%
100%

Stranica 15 od 17

Tabela 10 : Provedba programa temeljnog sistema upravljanja kvalitetom (9001/2000) na

univerzitetskom nivou
Primjeri ISO 9001/2000
Zahtjevi
Odgovornost upravljanja &
politika i ciljevi kvalitete

Upravljanje resursima
Realizacija proizvodnje
Mjerenje, analiza i poboljanje

Fokus odjela QMS ( E.g. arhivar, student, poslovi,

ekonom, itd.
Sve uprave top odjela moraju pogledati QA
QP & QO moraju biti u istoj razini sa ishodima
uenja, ciljevima programa
Kriteriji i standardi QA trebaju biti dio odjela
upravljanja kvalitetom
Treniranje administratora da cijene QA
razvijati QA kompetenciju meu administratorima
Procesi, aktivnosti i servisi svih odjela moraju biti
planirani i implementirani s specifikacijama programa
Mjerenje uinkovitosti sistema upravljanja kvalitetom

Tabela 11 : Umijeanost dioniara u rukovodstvo marketing programa

ZAHTIJEVI
&
UMIJEAN
OST
Ciljevi
programa

Studenti

UT
M

MOH
E

Industr
ija

Prof
tijela

Posjeti
te
prof

Cilj 1

Da

Da

Cilj 2

Da

Cilj 3

Da

Da

LO 1

Da

Da

LO 2

Da

Da

LO 3

Da

Da

LO 5

Da

LO 6

Da

LO 7

Da

Da

Da

Da

Da

Da
Da
Da

Da

Da

LO 4

Da

Da

Vanjs
ki
ispitava
i
Da
Da

Da
Da
Da

Da

Da
Da

Da
Da

Da
Stranica 16 od 17

LO 8

Da

LO 9

Da

Da

Da

Da

Da

Stranica 17 od 17