UNIVERZITET U ZENICI

ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

U ZENICI
Odsjek Menadment kvaliteta u religijskoj edukaciji

Aida Imamovi-Terzi

Kvalitet srednjih
odgojno-obrazovnih institucija na podruju
Opine Travnik
Projekat magistarskog rada

Mentor: doc.dr. sci. Sabahudin Jaarevi

Zenica, oktobar 2012.

Saetak
Planirano istraivanje bavi se istraivanjem kvalitete srednjih odgojno-obrazovnih
institucija na podruju Opine Travnik.
U istraivanju e se koristiti najistaknutiji okviri kvalitete: Evropski okvir za
samovrednovanje kola, kotski model za samovrednovanje: Koliko je dobra naa kola
(How Good is Our School-HGIOS), Investitori u ljude (Investors in People), ISO 9000...,
te odreeni modeli upravljanja kvalitetom u obrazovanju (CIPO-model, EFQM...).
Uzorak e sainjavati 150 uenika zavrne godine srednjih kola sa podruja
Travnika, 150 roditelja, profesori, te lanovi lokalne zajednice.
Doprinos ovog istraivakog rada jeste uoavanje eventualnih slabosti srednjih
odgojno-obrazovnih institucija, te predlaganje razvojnog plana za poboljanje i
unapreenje odgojno-obrazovnog rada u ovim institucijama, te unapreenje procesa
unutar kole.
Na temelju rezultata i iskustava ovog rada predloit emo i program i
metodologiju samovrednovanja kola koja se moe koristiti kao jedinstven pristup za
unapreivanje kvalitete srednjih kola na podruju Opine Travnik.

Kljune rijei: kvalitet, okviri kvalitete, samovrednovanje, EFQM-model, CIPO-model.

1. UVOD
Obrazovni sistem je veoma vaan dio drutvenog funkcionisanja, a njegov
kvalitet utjee na sva podruja drutva i na lini razvoj pojedinca. Unapreenje kvalitete
odgoja i obrazovanja trebala bi biti zadaa svake pojedinane obrazovne institucije, pa
tako i religijskih odgojno-obrazovnih institucija.
Na kvalitet obrazovanja moe se djelovati s razliitih aspekata (poboljanje
programa, poboljanje materijalnog stanja,) i razina. Kvalitet obrazovanja unapreuje
se i poboljanjem kvalitete svake pojedinane kole. Kako bi kole mogle poboljati svoj
kvalitet, vano je utvrditi poetno stanje, odabrati razvojne ciljeve i sistemski raditi na
njihovom ostvarenju.
Samoevaluacija polazi od ideje da svi oni koji sudjeluju u ivotu kole (uitelji i
ostali djelatnici kole, uenici, njihovi roditelji, lokalna zajednica,) najbolje poznaju
prilike u koli, da su najkompetentniji za pronalaenje jakih strana kole, ali i za
utvrivanje moguih nedostataka, te da zajednikim djelovanjem mogu utvrditi, a onda i
ostvariti, vane ciljeve za unapreenje kvalitete svoje kole (Muraja, J. 2009:7).
U procesu utvrivanja stanja i odabira prioriteta, od izuzetne je pomoi
samoevaluacija kao

noviji pristup vradnovanja u mnogim zemljama. Uz vanjsko

vrednovanje ishoda obrazovanja, smatra najboljim mehanizmom za unapreivanje

kvalitete kola u EU. Pristup je iroko prihvaen nakon pilot projekta u 15 evropskih
drava (Beka deklaracija, 1998) i Preporuke Evropskog parlamenta i Vijea Evrope o
saradnji na unapreivanju kvalitete obrazovanja u Evropi (2001).
Najistaknutiji okviri kvalitete su: Evropski okvir za samovrednovanje kola,
kotski model za samovrednovanje: Koliko je dobra naa kola (How Good is Our
School-HGIOS), Investitori u ljude (Investors in People), ISO 9000...
Razliite zemlje u Evropi primjenjuju i razliite modele za procjenu kvalitete kola.
Najee koriteni modeli upravljanja kvalitetom u obrazovanju jesu IWA2 Quality
Management Systems (ISO, 2007), Baldrige National Quality Program Criteria for
Perfomance Excellence (NIST, 2009) u SAD-u te European Foundation for Quality
Management Excellence Model (EFQM, 2003) (Bezinovi, P. 2010:24). iroko
3

prihvaen model za vrednovanje efektivnosti kola jeste Scheerensov model (School

effectiveness model, 1989; 2000; 2004a; 2004b) poznat pod nazivom CIPO-model (engl.
Context-Inpit-Process-Outputs Model) (Bezinovi, P. 2010:27). Model je prikazan
priloenom slikom (prema Scheerens, 1989).

KONTEKST
drutveno okruenje, obiljeja
uenika, vrsta kole,
urbano/ruralno
ODREDNICE
inputs

PROCESI
na razini kole

ISHODI,
REZULTATI
outputs

na razini razrednog odjeljenja

U Austriji je samovrednovanje kola dio ireg Curriculum '99 koncepta. Taj

koncept prua kolama vie slobode i autonomije u planiranju i od njih trai vie
odgovornosti za kvalitet obrazovanja koju pruaju svojim uenicima. Svaka kola mora
definisati svoj 'kolski razvojni program'. Ovaj kolski program slui kao okvir za
samovrednovanje. Kljuna podruja kvalitete koja moraju biti pokrivena su: uenje i
pouavanje, kolsko/razredno okruenje, saradnja kole s vanjskim partnerima i njeni
odnosi

javnou,

rukovoenje

kolom

profesionalni

razvoj

osoblja.

U Engleskoj ne postoji formalna obaveza kola da primjenjuju samovrednovanje.

Ova je praksa meutim iroko rasprostranjena, jer Ofsted (Office for Standards in
Education) i QCA (Qualifications and Curriculum Authority) snano naglaavaju vanost
razvojnog planiranja u kolama temeljenog na samovrednovanju. Od kola se oekuje da
kontinuirano i aktivno prate svoj rad u intervalima izmeu godinjih inspekcijskih
4

posjeta. Kljuna podruja inspekcijskog nadzora su kvaliteta obrazovanja u kolama;

obrazovni standardi koje ostvaruju uenici; rukovoenje kolom; koritenje financijskih
resursa, kao i duhovni, moralni, socijalni i kulturni razvoj uenika. U britanskom projektu
za samovrednovanje predstavljeno je sadam kljunih oblasti samovrednovanja:
1. Kurikulum;
2. Postignua uenika;
3. Uenje i nastava;
4. Podrka uenicima;
5. kolska klima;
6. Resursi i menadment;
7. Rukovoenje i osiguravanje kvaliteta.
U Nizozemskoj takoer ne postoji formalan zahtjev niti obaveza kola da
provode samovrednovanje. kole su zakonski dune razvijati unutranju politiku
odravanja i unapreivanja kvalitete. One moraju razvijati svoje kolske planove u
kojima definiu strategiju i metode za unapreivanje kvalitete. kolski katalog, koji se
redovno mora izdavati, sadri informacije o ciljevima kole, njenim obrazovnim
aktivnostima i o ostvarenim rezultatima. Novi Zakon o superviziji (2002) nalae da
Inspektorat mora koristiti podatke temeljene na kolskom samovrednovanju kao polazite
za svoje supervizije. Kljuni aspekt samovrednovanja odreen je uspjehom uenika na
nacionalnim ispitima. Nacionalni institut za vrednovanje kolskih postignuca uenika
osigurava podatke koji kolama omoguuju usporedbu s prologodinjim rezultatima, kao
i s rezultatima srodnih kola. Inspektorat izdaje godinje izvjee (Annual Quality Card)
za srednje kole koje sadri rezultate ispita.
I u kotskoj samovrednovanje kola nije zakonski obavezno. kole su zakonski
dune pripremati godinji kolski razvojni plan i izvjetaj o izvravanju plana i vlastitom
napredovanju (Standards in Scotland's Schools Act 2000). Postoji i jedinstveni prirunik
o tome kako provoditi samovrednovanje i od svih kola se oekuje da se ukljue u
samovrednovanje i planiranje vlastitog razvoja. Nacionalni inspektorat (Her Majesty's
5

Inspectorate

of

Education

HMIE)

prua

podrku

kolama

provoenju

samovrednovanja i daje uputstva kako pripremati vlastite izvjetaje. Koritenje rezultata

uenika na nacionalnim ispitima i u kotskoj slui kao temeljni kriterij za zakljuivanje o
kvalitetu kola. Razvijen je, meutim, i vrlo precizan sistem od 33 indikatora kvalitete
koji se mogu saeti pod sedam kljunih podruja: kurikulum; postignua uenika; uenje
i pouavanje; podrka uenicima; kolski etos; resursi; te rukovoenje sa osiguravanjem
kvalitete. Ovaj jedinstveni sistem indikatora kvalitete slue kolama za samoanalizu i
samovrednovanje, a ujedno ih koristi i kolska inspekcija pri posjetama kolama.
U susjednoj nam R Hrvatskoj uvedena je dravna matura kao jedan od kljunih
kriterija za samovrednovanje kole. Do sada je izvrena samoevaluacija u ezdeset i
sedam srednjih kola, a samovrednovanje je obavljeno u ovoj 2011./ 2012. kolskoj
godini. Samovrednovanje je i u R Hrvatskoj noviji pristup za unapreenje kvalitete kola.
Samoevaluacija je i u Bosni i Hercegovini noviji pristup provjere kvalitete kola,
a zajedno sa vanjskim vrednovanjem (kojeg provode Pedagoki zavodi ili Ministarstva
obrazovanja) trebala bi da dadne kompletnu sliku o kvalitetu bosanskohercegovakih
odgojno-obrazovnih institucija.
kolska samoevaluacija, koja je u skladu sa evropskim obrazovnim standardima,
doprinisi obezbjeivanju kvalitetnog nastavnog procesa, ostvarivanju ishoda obrazovanja
i poboljanju uslova u kojima se odvija odgojnoobrazovni proces, a samoevaluacijom
nastojimo odgovoriti na tri temeljna pitanja:
1. Koliko je dobra naa kola?
2. Kako to znamo?
3. ta uiniti da budemo jo bolji?

2. PROBLEM ISTRAIVANJA
Uenje je trajna ili relativno trajna i relativno specifina promjena individue koja se
pod odreenim uvjetima moe manifestirati u njenom ponaanju, a koja je rezultat
prethodne aktivnosti individue. Uenik je osoba koja ui. U didaktici se shvata kao jedan
od subjekata odgojno- obrazovnog procesa (ati, R. i Pehli, I. 2004:310). Uenje je
uslovljeno djelatnou uenika.

Pretpostavljamo da utiu i drugi faktori kao to su

inteligencija uenika, socijalna sredina u kojoj ivi, stepen obrazovanosti roditelja,

udaljenost od kole, religioznost i mnogi drugi faktori.Veina ovjekovih osobina su
steena uenjem. Njegovi opaaji, njegovi pojmovi, njegovo iskustvo i saznanje uopte
proizvod su uenja (Stevanovi, B. 1958:55).
Religioznost se takoer ui. Djeca iz svojih porodica u kole dolaze sa odreenim
religijskim ubjeenjima, da li ih u kolama razvijaju zavisi od kvalitete vjerskog odgoja i
vjerske poduke. Vjersku poduku djeca imaju kroz predmet vjeronauke (vjeronauka) u
vrtiima, osnovnim i srednjim kolama, te je u sastavu kurikuluma i na nekim visokim
obrazovnim institucijama. Meutim, postavlja se pitanje da li nedovoljno prisustvo
religijskog odgoja znatno utie na kvalitet srednje odgojno-obrazovne institucije? Da li je
kroz predmet vjeronauke zadovoljena potreba za religijskim odgojem ili se ipak religijski
odgoj treba izuavati i u kontekstu drugih drutvenih nauka, kako je sluaj u srednjim
religijskim odgojno-obrazovnim institucijama? Religijski odgoj bi trebao dati veliki
doprinos humanizaciji, demokratizaciji, te socijabilnosti adolescenata, a samim time
i boljim odnosima unutar kole.
Pretpostavljamo, da djeca iz vjerskih porodica ue kako da potuju starije, svoje
profesore, svoje kolege, te drugaije od sebe i da samim tim utiu na kvalitet procesa
unutar kole, koji su samo jedna od tri glavne kategorije kvalitete. Kategorije kvalitete
koje zajedno daju cjelovitu sliku funkcioniranja kole su:

obrazovna postignua uenika,

procesi unutar kole i

organizacija rada kole.

Svaka od tih kategorija kvalitete sastavljena je od nekoliko podruja unapreenja rada

kole.
Srednja kola je prelomna odrednica za dalje obrazovanje djece i sigurno nije
svejedno koju e srednju kolu adolescent upisati. Kada zavre osnovnu kolu mladi stoje
pred velikom dilemom koja je kola za njih dovoljno dobra. Jer, uenici razliito shvataju
pojam kvalitene kole, a razliito njihovi roditelji. Uenici ele upisati srednju kola koja
je trenutnim predmetom njihovog interesovanja. Roditelji ele za svoje dijete onu kolu
koja e dati odline rezultate u odgojno-obrazovnom procesu, nastavnici ele uenike
koji imaju radne navike, a Ministarstvo potrebnu radnu snagu za opsluivanje drutvenih
potreba.
Problem ovog istraivanja jeste taj da nedostatak religioznosti kod mladih utie
na poremeaj odnosa unutar kole, na obrazovna postignua, te samu organizaciju
kole, a samim time i (ne)kvalitet odgojno-obrazovne institucije.

3. DEFINIRANJE PREDMETA ISTRAIVANJA

U sklopu ovog rada sprovest emo samoevaluaciju u tri srednje kole na podruju
Opine

Travnik

koristei

metodologiju

vrednovanja

koja

je

prilagoena

bosanskohercegovakom obrazovnom sistemu. Pri tome emo koristiti i evropska

iskustva i provjeriti njihovu primjenjivost u naoj kolskoj praksi.
Kvalitet se moe definirati na vie naina. Jedna od definicija jest da je kvaliteta
prikladnost potrebama procijenjena od strane kupaca. Kvaliteta je takoer i omjer
standardizacije uz nisku cijenu i usmjerenost na trite.
Slubena definicija kvalitete (nakon druge velike revizije 2000. godine) dana je
normom ISO 9000:
Kvaliteta je stupanj do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava zahtjeve.

Samovrednovanje kola je proces sistemskog i kontinuiranog praenja,

analiziranja i procjenjivanja uspjenosti rada kole. Koristi se kao bitan instrument za
jaanje kapaciteta kole, te za napredak, razvoj i uspjeh svih sudionika odgojnoobrazovnog procesa. To je proces profesionalne refleksije kroz koji kole dobro upoznaju
same sebe i pronalaze najbolje naine za unapreenje svoga rada (Muraja, J. 2009:9).
Religija - religio na latinskom znai pobonost, potovanje Boga, religare povezati se i
vezati se za Boga.

4. CILJ ISTRAIVANJA, ZADACI I HIPOTEZE

Ovo istraivanje se provodi u cilju poboljanja odgojno-obrazovne prakse u
religijskim srednjim kolama, pa emo cilj i hipoteze postaviti samo okvirno i gradit
emo ih u toku samog istraivanja.
Glavni cilj ovog rada je istraiti postojee stanje u srednjim odgojno-obrazovnim
institucijama na podruju Opine Travnik, te nakon uoavanja odreenih problema
nastojati prevazii te probleme, a sve to ima za cilj unapreenje odgojno-obrazovne
prakse u srednjim kolama. Podciljevi ovog rada bili bi:
unapreenje kvaliteta obrazovnih postignua u religijskim srednjim
kolama,
unapreenje kvaliteta procesa unutar kole,
te unapreenje kvaliteta organizacije rada kole
doprinos humanizaciji, demokratizaciji i transparentnosti u sistemu
obrazovanja;
ukljuivanje u proces unapreivanja kvalitete svih sudionika procesa
obrazovanja (ravnatelja/direktora, nastavnika, uenika, roditelja, lokalne
zajednice).

Zadaci ovog istraivanja su ispitati kvalitet obrazovnih postignua u srednjim

kolama na podruju Opine Travnik, ispitati kvalitet procesa unutar kola, te ispitati
kvalitet organizacije rada kola, ispitati stavove uenika o zadovoljstvu u pogledu
kvalitete rada njihove kole.
Glavna hipoteza glasi: Odgojno-obrazovna praksa u religijskim srednjim kolama
je kvalitetnija u odnosu na srednje svjetovne kole. U nekim elementima e biti
odstupanja.
Pomona hipoteza glasi: Odgojno-obrazovna praksa u religijskim srednjim
kolama nije kvalitetnija u odnosu na srednje svjetovne kole. U nekim elementima
(indikatorima) kvalitete, religijske srednje kole nisu dostigle nivo svjetovnih srednjih
kola (inkluzija djece sa potekoama u razvoju).

5. METODE I INSTRUMENTI ISTRAIVANJA

U radu emo koristiti sljedee metode rada:
1. SWOT analiza
2. Komparativnu metodu
2. Evropski standardi za samoevaluaciju i kvalitet odgojno-obrazovnih institucija
3. kotski model za samovrednovanje: Koliko je dobra naa kola (How Good is
Our School-HGIOS).
4. Modele nagrada za standarde kvalitete.
Tehnikom analize podataka (statistika u SPS-u ili Microsoft Office Excel-u koristei
regresionu i korelacionu analizu) nastojimo doi do rezultata istraivanja.
Sprovoenje struktuiranih anketa kod direktora i strunih saradnika u koli, nastavnika,
uenika zavrnih razreda i njihovih roditelja, te lanova lokalne zajednice (nadleno
Ministarstvo).

10

6. UZORAK ISTRAIVANJA
U uzorak su uzete tri srednje kole sa podruja Opine Travnik i to:
-

Eli Ibrahim-paina medresa Travnik

Katoliki kolski centar Petar Barbari Travnik

MS Travnik (Opa gimnazija)

U uzorak e biti uvrteni uenici zavrnih razreda, nastavnici, struni saradnici, direktori,
roditelji uenika gore nabrojanih srednjih kola, te lokalna zajednica (Ministarstvo
obrazovanja).
OSNOVNI PODACI O KOLAMA
Eli Ibrahim-paina medresa
Eli ibrahim-paina medresa u Travniku, sa punim nazivom i sjeditem,
utemeljena je na osnovu vakufname Eli Ibrahim-pae iz 1705. godine. Vakufnama Eli
Ibrahim-pae ini trajnu osnovu organizacije i rada Eli Ibrahim-paine medrese.
Eli Ibrahim-paina medresa u Travniku je srednja, vjerska kola, koja svojim
polaznicima, u duhu islamskih propisa, daje odgoj, vjersko i ope obrazovanje i sprema
ih za nastavak kolovanja na islamskim i drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu.
kolovanje u Medresi traje 4 godine, nakon ega se stie zvanje: "svrenik medrese".
Eli Ibrahim-paina medresa je internatskog tipa i djeluje kao jedinstvena kola sa
mukim i enskim odjeljenjima. Od kolske 2004/05 godine po prvi put u historiji ove
Medrese primljeno je ensko odjeljenje, to e se nastaviti i ubudunosti. Medresa svake
kolske godine prima po jedno muko i jedno ensko odjeljenje.
Prava i dunosti osnivaa Eli Ibrahim-paine medrese spadaju u nadlenosti
Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

11

Medresom upravlja Upravni odbor koji ima 5 lanova ije lanove i predsjednika
imenuje Rijaset Islamske zajednice u BiH. U sastav Upravnog odbora ulaze dva
predstavnika od strane Rijaseta, dva predstavnika iz reda nastavnika (profesora) odnosno
odgajatelja i jedan predstavnik roditelja uenika. Roditelji svog predstavnika u Upravni
odbor biraju na zajednikom roditeljskom sastanku. Mandat lanova Upravnog odbora
traje 4 godine.
Medresa je organizirana tako da ima organe upravljanja i rukovoenja, strune slube
i strune organe, kao i unutranju organizaciju rada.

Katoliki kolski centar Petar Barbari

Nakon mnogo nevolja i financijskih potekoa poela je s radom 9. sijenja 1882.
Nadbiskupska gimnazija u Travniku koja je u to vrijeme jo uvijek okupljala samo
vanjske uenike. Taj mali broj izabranih uenika bio je pouavan u hrvatskom jeziku,
katekizmu, biblijskoj povijesti, zemljopisu, raunanju i njemakom jeziku, te krasopisu
latinicom i goticom.
8. travnja tiho je i bez velike najave posveen kamen temeljac budue zgrade koja e
odgajati sveenike kandidate. Unato mnogim financijskim nevoljama, do 1888. godine
zgrada je veim dijelom dovrena, a upravu nad gimnazijom i sjemenitem nadbiskup
Stadler je povjerio isusovakom redu.
Vremenom se zgrada jo vie razvijala, unutar samog objekta posveene su tri kapele,
a radilo se i na poboljanju mogunosti za stjecanje znanja te su tako otvoreni:
prirodopisni i fizikalni kabinet, kemijski laboratorij, te na kraju i arheoloki muzej. Broj
uenika je svake godine rastao. Pored kandidata koji su bili katolici u Nadbiskupsku
gimnaziju su primani i uenici drugih vjeroispovijesti kao izvanjski uenici.
Glavna je zadaa zavoda kroz godine bila odgoj sveenikog pomlatka te je i unutar
kole morala biti uspostavljena hijerarhija. Na elu zavoda nalazio se rektor, a njegova
desna ruka u upravi internatom bio je generalni prefekt. Iz tog su zavoda izale generacije
12

bosanskohercegovakih katolika Hrvata, i to sveenika i akademika raznih struka, koji

postadoe stoer hrvatske inteligencije u Bosni i Hercegovini.
Nakon Drugog svjetskog rata travniko sjemenite je raseljeno, a sjemenitarci
rastjerani. Privremeni dom nali su u zadarskom sjemenitu Zmajevi odakle su izale
generacije maturanata iz Vrhbosanske nadbiskupije, od kojih je veliki broj zavrio
sarajevsku bogosloviju i ve su zareeni sveenici. Iza rata je Velika gimnazija
konfiscirana, i u njoj su kroz 54 godine bile razliite srednje kole.
Godine 1998. odlueno je da se obnovi nadbiskupsko sjemenite u Travniku, kojem je
prikljuen i novoosnovani Katoliki kolski centar Petar Barbari. Nakon velikih
problema i borbe za povrat zgrade, od 1999. godine travniko je sjemenite ponovo
otvoreno na mjestu na kojem ga je i utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip
Stadler, ali cijela sjemenina zgrada jo uvijek nije vraena vlasniku.
Katoliki kolski centar ima ime po najznaajnijem ueniku Velike travnike
gimnazije, sluzi Bojem Petru Barbariu, koji se ovdje kolovao i umro na glasu svetosti
dana 15. travnja 1897. godine. Taj datum slavi se kao Dan kole.
JU Mjeovita srednja kola Travnik u Travniku
kola se nalazi u kolskoj ulici broj 3 u Travniku. kola sadri sljedee smjerove:
- Opa gimnazija
- Gimnazija specijalistika filoloka
- Medicinska sestra-tehniar

7. REZULTATI ISTRAIVANJA I DOPRINOSI ISTRAIVANJA

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Eli Ibrahim-painoj

medresi dobiveni od strane uenika.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Katolikom kolskom

centru od strane uenika.
13

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Opoj gimnaziji Travnik

od strane uenika

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Eli Ibrahim-painoj

medresi dobiveni od strane nastavnika.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Katolikom kolskom

centru od strane nastavnika.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Opoj gimnaziji Travnik

od strane nastavnika.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Eli Ibrahim-painoj

medresi dobiveni od strane roditelja.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Katolikom kolskom

centru od strane roditelja.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Opoj gimnaziji Travnik

od strane roditelja.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Eli Ibrahim-painoj

medresi dobiveni od strane strunih saradnika.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Katolikom kolskom

centru od strane strunih saradnika.

Rezultati samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u Opoj gimnaziji Travnik

od strane strunih saradnika.

Doprinos ovog istraivakog rada jeste uoavanje eventualnih slabosti srednjih odgojnoobrazovnih institucija, te predlaganje razvojnog plana za poboljanje i unapreenje
odgojno-obrazovnog rada u ovim institucijama, te unapreenje procesa unutar kole.
Na temelju rezultata i iskustava ovog rada predloit emo i program i
metodologiju samovrednovanja kola koja se moe koristiti kao jedinstven pristup za
unapreivanje kvalitete srednjih kola na podruju Opine Travnik.

Vrijeme trajanja istraivanja: 1 kolska godina (2012./2013).

14

8. RADNE TEZE
1. Opi podaci o samovrednovanju
2. Sistem kvaliteta
3. Kriteriji kvaliteta odgojno-obrazovnih institucija
3.1. Obrazovna postignua uenika
3.2. Procesi unutar kole
3.3.Organizacija rada kole
II Metodologija istraivanja
4.1. Znaaj istraivanja
4.2. Predmet istraivanja
4.3. Ciljevi istraivanja
4.4. Zadaci istraivanja
4.5. Hipoteze istraivanja
4.6.Metode, tehnike i instrumenti istraivanja
4.7. Uzorak istraivanja
4.8. Prikupljanje podataka i obrada rezultata

Osnovna literatura
1. Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju za FbiH i RS. (2007./2008).
Prirunik za samovrednovanje kole. BiH.
2. Autorski tim. (22.4.2012). kolska samoevaluacija. Sa Web sajta:
www.psihologija.colu.rs
3. Babi-Hodovi, V. (2009). Uticaj percepcije kvaliteta usluga edukacije na
lojalnost kvaliteta. 6. Nauno-struni skup sa meunarodnim ueem
Kvalitet 2009 (737-743). Neum.
4. Beiragi, I. i Haurdi, S. (2011). SPN-obrasci u funkciji monitoringa i
evaluacije u primarnom i sekundarnom obrazovanju u BiH. 7. Nauno-struni
skup sa meunarodnim ueem Kvalitet 2011 (919-924). Neum.
15

5. Bezinovi, P. (2006). Koritenje rezultata nacionalnih ispita za

samovrednovanje kola. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
6. Bezinovi, P. (2007). Prirunik za samovrednovanje kola. Zagreb: Institut za
drutvena istraivanja.
7. Brdarevi, S. i Beiragi, I. (2003). Identifikacija elemenata sistema kvaliteta u
osnovnoj koli. 3. Nauno-struni skup sa meunarodnim ueem Kvalitet
2003 (157-164). Zenica: Mainski fakultet.
8. Brdarevi, S. i Kulain. D. (2003). Analiza metoda mjerenja zadovoljstva
kupca prema standardu ISO 9000:2000, sa akcentom na usluge. 3. Naunostruni skup sa meunarodnim ueem Kvalitet 2003 (77-86). Zenica:
Mainski fakultet.
9. Haurdi, S. i Beiragi, I. (2011). Mjerenja u odgoju i obrazovanju. 7. Naunostruni skup sa meunarodnim ueem Kvalitet 2011 (913-918). Neum.
10. Janev, M. (2005). Edukacija za kvalitet i kvalitet edukacije. 4. Nauno-struni
skup sa meunarodnim ueem Kvalitet 2005 (261-268). Fojnica.
11. Maksimovi, R., osi. I., Kovaevi. I., Karti. V. i Hodoli. J. (2005).
Iskustva u primeni standarda ISO 9000 u obrazovnim institucijama. XI skup
trendovi razvoja: ta donosi novi zakon u visokom obrazovanju(86-90).
Kopaonik: TREND 2005.
12. Manojlovi, G. (2011). Sistemi za praenje i ocjenjivanje kvaliteta rada u
osnovnom obrazovanju. 38. Nacionalna konferencija o kvalitetu FQ2011 (6871).
13. Meevi, I., Muratovi, H., Kuanin, S., Jahi, M. i Leki, B. (2001).
Organizacija kole i menadment- analiza potreba. Sarajevo: Fond otvoreno
drutvo BiH.
14. Mre, S. (2005). Vodi za unapreenje rada nastavnika i kola. Beograd:
Reformski obrazovni krugovi.

16

15. Muraja, J. (2009). Vodi za provedbu samovrednovanja u osnovnim kolama.

Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
16. Petkovi, M. i Zubanov, V. (2007). Samovrednovanje kvaliteta visokokolskih
institucija. 5. Nauno-struni skup sa meunarodnim ueem Kvalitet 2007
(585-590). Neum.
17. Ravnmark, L.L. (2003). Europski vodi za samo-ocjenjivanja za pruatelje
usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. CEDEFOP.
18. Sijamhodi-Nadarevi, D. (2009). Samovrednovanje kola-rezultati
samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada u medresama u BiH. Magistraski
rad, Zenica: IPF, Zenica.
19. Stamatovi, J. (2010). Samovrednovanje i razvojno planiranje u kolama,
Uice: kolska uprava, preuzeto sa web stranice.
http://www.pedagog.org.rs/samovrednovanje.php
20. Suboti, Lj. (2008). Profesionalni razvoj na nivou kole-prirunik za kole.
Podgorica.
21. Torlakovi, A. i Hodi, A. (2011). EFQM- European Foundation for Quality
Management. Zenica: Univerzitet u Zenici.
22. Web stranica http://www.idi.hr/vrednovanje/samovrednovanje/EU.htm
23. Zavrl, S. (2009). Model kvaliteta za budunost odgoja i obrazovanja (KzP). 6.
Nauno-struni skup sa meunarodnim ueem Kvalitet 2009 (571-574).
Neum.
24. Zavrl, S. (2011). Kvalitetom do boljeg obrazovanja model kvaliteta za
budunost (KzP). 7. Nauno-struni skup sa meunarodnim ueem Kvalitet
2011 (799-804). Neum.

17

Dodatna literatura:
1. Banur V. i Potkonjak N. (1999). Metodologija pedagogije. Beograd:
Savez pedagokih drutava Jugoslavije.
2. Bognar, L. i Matijevi, M. (2002). Didaktika. Zagreb: kolska knjiga.
3. Bratani, M. (1990). Mikropedagogija- Interakcijsko komunikacijski aspekt
odgoja. Zagreb: kolska knjiga.
4. Bredekamp, S. (1996). Kako djecu odgajati. Zagreb: Educa.
5. Danilovi, M. (1998).Tehnologija uenja i nastave. Beograd: Institut za
pedagoka istraivanja.
6. Eko, U. (2000). Kako se pie diplomski rad. Beograd: Narodan knjiga/
Alfa.
7. Furlan, I. (1985). ovjekov psihiki razvoj. Zagreb: kolska knjiga.
8. Grupa autora. (2003).Uitelji za uitelje- primjeri provedbe naela
aktivne/efikasne kole. Zagreb: IEP d.o.o.
9. Hadiahmetovi, Z. (2009). Savremeni korprativni menadment. Sarajevo:
Centar za napredne studije
10. Imirevi, I. (1999). Menadment i menader. Sarajevo
11. Kaapor, S. (1999). Uvod u kolsku pedagogiju. str.57. Beograd: Zavod za
udbenike i nastavna sredstva
12. Kaapor, S. (1999).Uvod u kolsku pedagogiju. Beograd: Zavod za
udbenike i nastavna sredstva.
13. Karstanje P. (2007). Obuka za obrazovni menadment u Hrvatskoj. Krk:
Nizozemska kola za obrazovni menadment (Netherlands School for
Educational Management NSO)
14. Klai, Bratoljub, (1988). Rijenik stranih rijei. Zagreb: Nakladni zavod
MH.
15. Mandi, P. i Gajanovi, N. (1991). Psihologija u slubi uenja i nastave.
Lukavac: Grafokomerc Tunji.
16. Mai, B. (2009). Osnove menadmenta. Preuzeto sa web stranice
htpp://www.osun.org. 25.12. 2009.

18

17. Mui, V. (1999). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja.

Zagreb: Educa.
18. Pranji, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Golden marketing- Tehnika knjiga.
19. Rijavec M. i Miljkovi D. (2004). Vodi za preivljavanje u koli. Zagreb:
IEP.
20. Robert M. Fulmer, (1988). The New Menagment. str. 282. New York
21. Stanii, S. (2006). Menadment u obrazovanju. Rijeka: Naklada
22. Stanii, S. (2008). Suvremeni trendovi u kolskom menadmentu.Opatija:
Struni skup voditelja SV ravnatelja
23. Stevanovi, B. (1958). Pedagoka psihologija. Beograd: Zavod za
izdavanje udbenika SR Srbije.
24. unje, A. (2003).Top menader: Vizionar i strateg. Sarajevo: Tirada

19