Jasna Novak

Hrvatski studiji
Povijest i filozofija
Kritiki osvrt

Jedna od najveih problema u hrvatskim kolama je ocjenjivanje. O ovome problemu govori

Vilmica Kapac u svojem lanku Znanja i stavovi nastavnika o kolskom ocjenjivanju.Ispitala
je znanje i stavove nastavnika o kolskom ocjenjivanju. Naime, provela je anketu koju su
ispunili nastavnici jedne kole. Iz te ankete, Kapac zakljuuje kako se ocjenjivanje uenika u
kolama provodi nejednako. Takoer, ne postoji izjednaeni sustav koji bi uenicima
omoguio jednako ocjenjivanje. U anketi postavljala su se i pitanja da li profesori smatraju da
je ispitivanje subjektivno i da li treba kazniti loom ocjenom uenika koji se loe ponaa.
Veina je odgovorila pozitivno na ova pitanja. Kapac je ovim radom ukazala na stanje u
hrvatskim kolama, gdje svaka kola, svaki nastavnik, ima drugaiju metodu ispitivanja i
ocjenjivanja. Drugaiji su kriteriji, pa se tako od nekih uenika u nekoj koli trai vie ili
manje na odnosu na druge kole. Tu nastaje problem, naime ocjene nemaju istu teinu.
Potreban je izjednaeni sustav koji e pomoi nastavnicima da ocjenjuju gotovo podjednako
diljem Hrvatske.
Moe se od mnogih srednjokolaca i osnovnokolaca uti kako su neki profesori strogi a
drugi blagi. to bi znailo da pojedini nastavnici manje zahtjevaju na svojim predmetima za
razliku od drugih. Ako su unutar kole drugaije teine ocjenjivanja, kako moemo oekivati
da se izjednae kriteriji ocjenjivanja na razini drave? Naravno, trebali bi poeti od samih
nastavnika, moda uvesti neki kolegij u njihovu nastavniku naobrazbu, poto je ocjenjivanje
jedan od vanijih segmenata u odgojno-obrazovnom procesu. Za svaki predmet trebali bi se
odrediti ciljevi i kompetencije koje uenik, prilikom svojeg obrazovanja, treba stei. No ne
samo to, za svaku ocjenu ( od 1 do 5) trebali bi biti postavljeni kriteriji koji bi vrijedili za
svaku kolu. Tako i Kapac postavlja nastavnicima pitanje, to bi bilo bolje, odnosno
objektivnije, ocjenjivanje po kojoj bi se ljestvica poveala (od -2 do +5) ili da se ocjenjivanje
smanji na tri kategorije: loe,dobro i odlino. Vie se nastavnika odluilo za prvu opciju.
No to bi dodatno kompliciralo situaciju i otealo ocjenjivanje. Poto nije izjednaeni sustav
ocjenjivanja u Hrvatskoj s ocjenama od 1 do 5, tada bi bilo jo tee izjednaiti ovakvim
1

detaljnijim ocjenjivanjem. No neki bi mogli rei kako bi ovakvo ocjenjivanje dovelo do

pravednijeg ocjenjivanja. Naime ponekad uenici sa istim ocjenama nemaju isto znanje i
vjetine, plus ispred ocjene i minus bi mogao praviti tu razliku. Prednosti ocjenjivanja po
trima kategorijama( loe, dobro, odlino) olakavalo bi ocjenjivanje te bi ubrzalo proces
izjednaavanja ocjenjivanja u Hrvatskoj. Ali moda to ne bi bilo nekakvo realno stanje jer ne
doputa nekakva granine ocjene. Veliki broj uenika bi se moda nalazio izmeu kategorija,
na primjer izmeu kategorije dobro i odlino, to bi znailo da bi pred nastavnicima bio veliki
problem, staviti te uenike u kategoriju uenika koji su bolji od njih, to ne bi bilo pravedno
prema njima ili staviti ih u niu kategoriju to ne bi bilo

pravedno prema samim tim

uenicima koji su na granici.

Kapac zakljuuje kako nastavnici nisu svjesni svojih vlastitih pogreaka u ocjenjivanju.
Naravno, ovdje bi se mogao ukljuiti ravnatelj kole kao iskusna osoba koja bi mogla ukazati
nastavnicima na pogreke koje ine i po potrebi ih savjetovati. No, ako se uvede nekakav
kolegij u nastavniku naobrazbu tada bi nastavnici mogli stei potrebno znanje i vjetine koje
su potrebne za to bolje i pravednije ocjenjivanje. Tada se takve greke ne bi tako esto
dogaale.
Mnogi uenici bili su suoeni sa nepravdom u ocjenjivanju kada profesori gledaju druge
predmete u imeniku te im sline ocjene i oni sami daju. Zato to rade? Da li su ovdje
nastavnici nesigurni u svoju procjenu u ocjenjivanju uenika, pa se tako oslanjaju na procjenu
drugih nastavnika? Zaista je teko odgovoriti zato to rade, no injenica je da takva
nepravednost postoji i esta je. Uenici su tako zakinuti za realnom ocjenom svog znanja, pa
to moe dovesti do manjka motivacije i neuenjem. Naravno deavaju se i obrnuti sluajevi
gdje se ueniku poklanja via ocjena od one zasluene, jer ima bolje ocjene iz drugih
predmeta.
Mnogi uenici ne znaju kriterije kojima se oni ocjenjuju. Ne postoji nikakav ujednaeni
sustav po kojem bi uenici znali to se od njih tono oekuje iz njihovih kolskih predmeta.
Da postoji takav sustav, koji bi trebao biti jako detaljan i razvijeni, uenici bi bili zatieni od
nepravednog ocjenjivanja, jer bi tono znali to se od njih oekuje za odreenu ocjenu. Znali
bi svoja prava i moda ne bi ovisi o volji i subjektivnosti nastavnika. Tako bi neto natjeralo
same nastavnike da se potrude te postanu to bolji i objektivniji u ocjenjivanju.
Ocjena je neka povratna informacija ueniku, roditeljima pa i nastavnicima o uenikovom
znanju. Ali ne ocjenjuje se u koli u konanici samo znanje. Poto je kola odgojno-obrazovna
2

institucija, trebala bi ueniku uz odreeno znanje, pruiti i pomoi razviti odreene osobine
koje e uenika pripremiti za ivot. Tu je Kapac postavila zanimljivo pitanje u anketi, naime
koga bi ocjenili viom ocjenom, uenika A koji je nauio gradivo ali to znanje ne zna
primjenjivati ili uenika B koji nije ba sve nauio ali je snalaljiv te e znati primjeniti
gradivo. Veina je nastavnika odgovorilo da bi viu ocjenu dalo ueniku B. to znai da bi
nastavnici ocjenili vviom ocjenom sposobnosti uenika u odnosnu na njegovo znanje.
Prema ovoj anketi, Kapac je prikazala stanje u veini hrvatskih kola. Mnogi nastavnici
nepravedno ocjenjuju zbog toga jer ili nisu svjesni esto da to rade, odnosno nisu svjesni
svojih pogreaka ili zbog prevelike subjektivnosti. Obrazovni sustav nastavnika trebao bi
pripremiti nastavnike kako da to bolje i objektivnije ocjene svoje uenike. Naravno
prethodno bi bilo potrebno donijeti kriterije ocjenjivanja koji bi vrijedili za sve kole u
Hrvatskoj.