mr.

Semir ejtani,
IV osnovna kola Mostar

ULOGA I STIL RADA NASTAVNIKA U SAVREMENOJ KOLI

Rezime: Uzimajui u obzir promijenjenu ulogu nastavnika

i njegovog cjelokupnog

odnosa i stila rada, kao prepoznatljive namjerne i usmjerene aktivnosti, u radu smo prezentovali
savremene poglede na ulogu i stil rada nastavnika u koli . U savremenoj koli uenik se dovodi u
poziciju subjekta i ravnopravnog nastavnikovog partnera. To znai da uenik dobiva istu ulogu
koju ima i nastavnik u odgojno-obrazovnom procesu. Od stila rada nastavnika u velikoj mjeri
zavisi

i uspjeh uenika. Uspjeni nastavnici, nastavnici koji uvaavaju uenike i njihovo

miljenje, organizovat e nastavni rad tako da i uenici i on sam tee istom cilju.Ovo obiljeje
moemo prepoznati kod nastavnika sa demokratskim stilom rad u savremenoj koli.
Kljune rijei: stil rada, uloga, uenik, nastavnik,savremena kola.

1. Uvod
Savremene promjene u cjelokupnom sistemu odgoja i obrazovanja, zahtjevaju od
nastavnika da to bude osoba od povjrenja, odgajatelj, savjetodavac, prijatelj, organizator,
koordinator, saradnik, inovator, ocjenjiva, mentor; jednom rjeju svestrana osoba. U savremenoj
koli ( u budunosti jo vie ) uloga nastavnika je daleko ira, raznovrsnija i bogatija. On treba da
bude aktivan u koli, izvan kole, u slobodnim aktivnostima, kulturnoj i javnoj djelatnosti kole.
Dobar nastavnik ne odupire se uticaju uenika, jer e svoju izuzetno odgovornu ulogu uspjeno
ostvariti, ako sa njima dobro sarauju. Saraivati u ovom kontekstu ne znai da samo nastavnik
slua prijedloge uenika, mada je i to veoma vano, ve saraivati znai prihvatanje prijedloga
uenika, ako su objektivno za prihvatiti ili objasniti zato se odreeni prijedlog ne moe
realizovati. Nije mogue dobro i demokratski raditi u odjeljenju ako se ne prihvata uticaj uenika.
Ako nastavnikovo ponaanje i stil rada nisu u potrebnoj mjeri uslovljeni radom i ponaanjem
uenika, onda tu nema interakcije, a nastavni proces mora biti interakcija.

2. Uloga nastavnika u savremenoj koli

Nastavniki poziv je jedan od najstarijih poziva koji svoje korjene ima u periodima prije
nastanka kole kao institucije ( vrai, ratnici koji su prenosili svoja znanja iz ratnih vjetina
mladim naratajima ). Svako drutvo za ovaj astan poziv biralo je ljude u koje su imali najvie
povjeranja i koji su bili najcjenjeniji u datom drutvu. Od samog nastavnika, njegovog strunog
kvaliteta, njegovog stila rada u mnogome je zavisilo da li e se dostignuti nivo pedagokog
znanja adekvatno sprovesti u praksu.
U uenjima starogrkih filozofa ( Platona, Aristotela i dr. ) nalazimo brojne uslove i
zahtjeve koje su morali ispuniti budui uitelji. Naglaavajui znaaj odgoja i obrazovanja za
dravu, Platon slikovito naglaava da dravi nee tetiti ako obuar nema pojma o svom zanatu,
jedino e Atenjani ii loije obuveni, ali ako vaspitai budu loe ispunjavali svoju obavezu, onda
e stvaraiti pokoljenja neznalica i poronih ljudi koji e upropastiti zemlju. ( Prema; Ili,
2006:72)
Od nastavnika se oduvijek oekivalo i oekuje da svojim radom, zalaganjem osobinama,
ponaanjem, strunom osposobljenoi bude primjer, ne samo uenicima, nego i drutvu kao
cjelini. Lini primjer je najbolje sredstvo pouavanja, tako da nije svejedno ko e taj primjer
davati. Djeca se identifikuju sa svojim nastavnikom.
Osim moralnih vrlina, strune kompetencije od nastavnika se oekuje da ima visoke ili
relativno visoke intelektualne sposobnosti. Od nivoa tih sposobnosti

zavisi koje e vrste

aktivnosti nastavnik moi uspjeno da obavlja i kakvi e biti dometi tih aktivnosti. Osim toga,
neophodno je da nastavnik posjeduje i dobro pamenje. On treba da pamti ne samo sadraje
nastave koju predaje, nego mu je dobro pamenje potrebno da bi mogao poznavati i individualne
razilike i sposobnosti svakog uenika.
Pod uticajem najnovijih

nauno-tehnolokih promjena, deava se jedna promjena u

strukturi, poloaju i ulozi nastavnika. Zahvaljuji novim tehnikim pomagalima i savremenim

nastavnim sredstvima, rutinski dio nastavnikovog angaovanja na prenoenju znanja smanjuje se
u korist kreativnog planiranja nastavnog procesa.
Nekada je nastavnik bio osnovni i glavni nosilac odgojno-obrazovne djelatnosti u koli.
Danas se situacija u velikoj mjeri izmijenila. Uloga nastavnika u koli mijenaja se i u zavisnosti
2

od samih odnosa u odgoju. U autoritarnoj odgojno-obrazovnoj organizaciji nastavnik je u

cjelokupnoj aktivnosti dominirajua linost. Nastavnikova uloga u savremenoj demokratskoj
koli nije samo obrazovanje ve i odgojno djelovanje. U toj ulozi on mora stalno rasti i razvijati
se i u svom miljenju i u svom djelovanju. Danas nastavnik ne treba biti samo predava i
ocjenjiva, ve sve vie planer, programer, dijagnostiar, istraiva, organizator, vodi,
inovator, savjetodavac i vaspita. to nastavnik u veoj mjeri vri te savremene funkcije, njegov
stil rada je manje klasini autoritaran, a vie invetivan i demokratian. ( Ili, 1999:141. )
Nastavnik je organizator nastave a istovremeno komunikacioni partner svojih uenika.
Villiam Glasser za potrebe savremene kole nalazi izlaz u kvalitetnom obrazovanju koje
nije zasnovano na prisili i autoritarnom stilu rada nastavnika. Preme ovom autoru uspjean
nastavnik jeste onaj koji uspije uvjeriti ne polovicu ili tri etvrtine nego sve njegove ili njezine
uenike da u koli kvalitetno rade. (Glasser, 1994:25). On takoer navodi da je pouavanje
teka aktivnost, posebno to se zanemaruju potrebe i uenika i nastavnika. Sve metode
pouavanja koje zanemaruju ove potrebe osuene su na propast, smatra Glasser. Za kvalitetan i
produktivan rad i motivisanje uenika vrlo je znaajno uspostaviti pozitivan razredni odgoj, koji
se najee opisuje kao svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan i sreen. Ovakav ugoaj
olakava uenje time to upravlja i odrava pozitivan odnos i motivisanost uenika za nastavni
as ( Glasser, 1994:45). Cilj novog obrazovanja je da se kolsko upravljanje koje ne zanimaju
uenike potrebe ili rekli bismo autokratski stil rada zamijeni voditeljskim upravljanjem ili
demokratskim stilom rada.
3.

Stil rada nastavnika u savremenoj kvalitetnoj nastavi

Za razliku od tradicionalne nastave koja vie rauna vodio o nastavnom gradivu nego o
ueniku i nainu usvajanja tog gradiva, posljednjih godina prilazi se diferencijaciji nastave i
individualizaciji odgojno-obrazovnog rada, kako bi se to uspjenije realizovali ciljevi koje
drutvo postavlja pred kolu.
Savremena kola svakim danom prerasata iz ustanove za prenoenje znanja u odgojnoobrazovnu organizaciju u kojoj se to znanje stie i gdje uenik uz saradnju i partnerstvo sa
nastavnikom razvija svoje sposobnosti i formira ljudske vrijednosti. Savremena kvalitetna kola
osposobljava uenika da spoznajui svijet sudjeluje u njegovom mijenjanju i svojom elastinom i
dinaminom strukturom rada u kojoj dominira demokratski stil rada sve se vie oslanja i koristi
3

bogasatavom odgojno-obrazovnih izvora za uenike, a sve manje ostaje zaseban, izoliran

informacioni sistem.
Cilj kvalitetne kole je da i uenik i nastavnik rade kvalitetno uz meusobno uvaavanje.
Kvalitetna kola tei da djeluje bez prisile i neuspjeha. Za razliku od tradicionalne kole u kojoj
se odgojno-obrazovni rad zasniva na vanjskom podraaju, na klasinoj teoriji motivacije ( S R
teoriji; teoriji podraaj-reakcija), kvalitetna kola zasniva se na Teoriji kontrole ( na unutranjoj
motivaciji ) i realitetnoj terapiji.
Teorija kontrole svoje tumaenje zasniva na tome da se sva ljudska bia raaju s pet osnovnih
potreba ugraenih u njihov genetski ustroj. To su preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda.
itav ivot moramo ivjeti kako bismo najbolje zadovoljili jednu ili vie tih potreba. ( Glasser,
1994:54 )
Realitetna terapija odnosi se na rad sa uenicima koji postiu slab uspjeh. To su veinom
uenici koji imaju odreene potekoe u razvoju. Cilj realitetne terapije je pomo ovoj kategroji
uenika da prebrode postojee smetnje, da ih ohrabrimo, izvuemo iz neuravnoteene situacije
kako bi zadovoljili osnovne zahtjeve kvalitetnog rada.
Da bi se ostvario kvalitetan rad veoma je vano koji stil rada koristimo u radu sa djecom.
William Glasser navodi etiri uslova za kvalitetan rad:

da vas poznaju i cijene kao osobu koja je kreirala ugodno radno okruenje;

da vjeruju kako je to to od njih traite korisno;

da su voljni dati sve od sebe te

da su nauili vrednovati vlastiti rad i na temelju toga ga i poboljavati.

( Glasser, 1994:79 )
Moemo primjetiti da navedene uslove za kvalitetan rad moe jedino ispuniti nastavnik sa

demokratskim stilom rada. Najvei nedostatak naeg tradicionalnog sistema jeste to mnogi
nastavnici koristei pogrean stil rada, najee autokratski, nastojali motivisati uenike da
rade beskoristan posao. Nastavnici koji se koriste efovskim upravljanjem a ne demokratskim
voenjem, ne shvataju da se uenici ne mogu motivisati da rade ono to ne zadovoljava njihove
potrebe. Glasser navodi etiri temeljna elementa voditeljskog demokratskog upravljanja:

1.

Voditelj ukljuuje djelatnike ( uenike ) u raspravu o kvaliteti odreenog posla i

vremenu potrebnom kako bi se obavio pa radnici mogu rei svoje prijedloge....

2.

Voditelj pokazuje ili simulira posao kako bi radnik koji ga obavlja tano vidio ta
rukovoditelj oekuje....

3.

Voditelj trai od radnika provjeru ili ocjenu kvaliteta vlastitog rada...

4.

Voditelj radnicima olakava rad.... ( Glasser, 1994:42 )

U kvalitetnoj koli zadatak nastavnika je da objasni uenicima korisnost onoga to traimo od

njih.
Uspjeni nastavnici u kvalitenoj i savremenoj koli vode:

vie demokratski a manje autokratski

vie partnerski a manje autoritativno

vie kooperativno a manje patrijahalno

vie konzultivno a manje savjetodavno

vie kolegijalno a manje direktivno

vie participirajue a manje hijerarhijski

vie indiosinkratski a manje biokratski

( Braja, 1995:106 )
Uspjean nastavnik je uspjean voa koji, demokratski kolegijanlno, participirajui i

humanistiki pospjeuje odgojno-obrazovni proces u kolama. Demokratski stil rada

koji

pospjeuje timski rad je preduslov kvalitetne kole. Savremena kola je ekipno usmjerena kola.
U njoj se ui zajedno raditi, kreirati povoljno okruenje, zajedno voditi i odluivati. To je kola
kolegijalnosti i timskog rada a ne kola individualne evoluacije.
Nastavnik svojim radom, ili rekli bismo svojim stilom rada, mora pronalaziti inovacije da bi
njegov rad zadovoljio sve aspiracije i potrebe dananjih uenika i savremenog drutva. On bi
trebao biti pomaga, strateg, prijatelj i osoba koja treba da omogui svakom ueniku maksimalno
da razvije svoje sposobnosti i umijea. Inovativnog nastavnika mogli bismo prepoznati po
slijedeim karakteristikama:

orginalnost ideja

istariva

kritian je u prosuivanju
5

permanentno se obrazuje

vlada savremenim metodologijama

Navedene karakteristike moemo prepoznati kod nastavnika sa demokratskim stilom rada.

Jedna od bitnih karakteristika demokratskog stila rada je stvaralatvo putem kojeg nastavnik
podstie uenike na kreativnost i inovativnost. Uenik radei kreira, a kreirajui putem svojih
osjetila organizuje misaonu aktivnost koja dovodi do novih otkria, inovacija, izuma ili
orginalnih rjeenja zadataka u konkretnoj problemskoj situaciji. Kreativni uenici su stalno u
traganju za neim novim, savremenijim. Stalno pronalaze nove, lake i korisnije obike rada, to u
krajnjoj mjeri doprinosi unapreenju odgojno-obrazovnog rada i boljem uspjehu uenika.
Bezbroj puta je ve konstatovano kako tradicionaln nastava ne samo da

potiskuje i gui

samostalnost i samoinicijativnost uenika, ve i sputava inovativnost nastavnika. Efikasnost

tradicionalne nastave ogledala se u koliini informacija koje su uenici usvojili, a ne u kojoj mjeri
su uenici osposobljeni da samostalno stiu znanja i da li su sposobn da odvoje vanije od manje
vanog. Savremena i kola omoguava stvaranje vee organizacije u kojoj su ukljueni, pored
nastavnika, uenici i roditelji.

4.Zakljuak
Promjene u drutvu utiu na promjene u koli, a promjene u koli u najvanijem dijelu
odnose se na promjenu pozicije nastavnik i njegove uloge i stila rada u nastavnom procesu.
Opstojnost i budunost kole ogleda se u njenoj odgojnoj ulozi. Da bi nastavnik bio odgajatelj tj.
da bi ispunio svoju odgajateljsku ulogu, on mora djecu voljeti, uvaavati njihovo miljenje,
podsticati ih na postizanje dobrih rezultata, ali sa njima dijeliti i eventualne neuspjehe. Uspjenost
i djelotvornost nastavnika kao odgajatelja vie ovisi o kvaliteti uspostavljenih odnosa, a manje o
poznavanju predmeta kojeg predaje, mada se i ova komponenta ne moe zanemariti. Zahvaljujui
dobrom stilu rada, nastavnik moe postii bolje rezultate u odgojno-obrazovnom procesu. Ovo se
ne odnosi samo na izbor metoda rada, nego se stil rada ogleda i u cjelokupnoj individualnoj
pedagokoj praksi nastavnika. U stilu rada nastavnik izraava svoju samostalnost, kreativnost,
inicijativnost, demokratinost ili autoritarnost, nedosljednost, neodgovornost.
6

U savremenoj koli djeca trebaju zauzeti centralnu ulogu, a kola treba postati mjesto na kojem se
istrauje, ispituje, zajedniki rjeavaju problemi i vodi promiljeni dijalog. Uenici trebaju kolu
doivljavati kao mjesto gdje se dijete razvija u kognitivnom,emocionalnom i drutvenom smislu i
gdje e djetetova motivacija za rad biti na visokom nivou.

Short summary

Considering the modified role of teacher and his entire intercourse and working style as
recognizable intentional and aimed activity, this work presents the modern views on the role and
style of teacher in a school. In a modern school, students are brought into a position of subjects,
and students are the equal teachers partners. That means that students get the same role as a
teacher in the educational process. Students achievements depend on teachers working style. A
successful teacher, a teacher who respects students and their opinion will organize his work in a
way that students and a teacher aspire to the same goal. We can recognize this peculiarity in a
teacher with a democratic working style in modern school.

Key words: working style, role, student, teacher, modern school.

Literatura:
1. Bogojevi, S . ( 2001 ): Stilovi odgoja, Filozofski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka
2. Braja. P. ( 1994 ): Pedagoka komunikologija, kolske novine, Zagreb.
3. Glaser. W. ( 1994 ): Kvalitetna kola, Eduka, Zagreb.
4. Glaser. W. ( 1994 ): Nastavnik u kvalitetnoj koli, Eduka, Zagreb
5. Gordon. T. ( 1998 ): Kako biti uspjean nastavnik, Kreativni centar.
6. Havleka. N. ( 2000 ): Uenik i nastavnik u obrazovnom procesu, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd.
7. Ili, M ( 2000 ): Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, Banja Luka
8. Ili. M. ( 1999 ): Od tradicionalne do kvalitetne kole, Radovi, Banja Luka
9. Ili. M. ( 2006): kolska pedagogija, Uiteljski fakultet u Uicama, Uice
10. Osmi. I. ( 2001 ): Komunikacija i interakcije u nastavnom procesu, Grafikoizdavaka drutvo Grin, Tuzla
7

11. Pedagoka enciklopedija. ( 1989 ): Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo