Prosvjetni List Broj 958 Mart 2009 PDF

ISSN 0033-1678
SARAJEVO
MART / OUJAK 2009.
BROJ 958 / GODINA LXIV
NOVA SERIJA / BROJ 126 /GODINA XIII
Razgovorni jezik
Promocija kulture itanja
Specifine tekoe u uenju
Narudbe se mogu izvriti:

narudbenicom na adresu:
PROSVJETNI LIST, Ali-paina 4/I
SARAJEVO
uplatnicom na raun:
338-900-22078869-47
telefonom / faxom na brojeve:
(033) 203-755
(033) 203-750 (fax)
Iz sadraja
4. Mujo Musagi: Obrazovanje, budeti i prorauni

5. Izmeu dva broja
6. Alma \edovi: Na zajednikom zadatku
7. Enes Kujundi: Povodom Meunarodnog dana djeije knjige: Promocija kulture itanja
8. Emir Harin: Jezik svakodnevne komunikacije
11. Eref Berbi: Inkluzija, kriza i grafiti
12. Harisa Okanovi i Sanela Miroc: Specifine tekoe u uenju
15. Natira Hebib: Meuvrnjako zlostavljanje: Neravnotea moi
16. Senada Junuzovi: Kad djeca odlutaju u svoj svijet
18. Mersiha Jusi: Diskusija unapreuje znanje uenika
20. Aida Kro: Iz jezike prakse
21. efket Arslanagi: Veliki matematiari: George Polya
22. Nova izdanja
24. Ukratko
26. Povodi, miljenja, reagovanja
28. Zanimljivosti iz svijeta obrazovanja
30. Pria Prosvjetnog lista: Angel Igov: Dogodit e se
32. Iz historije bosanskohercegovakog kolstva
Prvi broj Prosvjetnog lista izaao je novembra 1945. godine, a prvi broj nove serije septembra 1996.
Predsjednik Upravnog odbora: Branko Alagi
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Mujo Musagi
Urednica: Maida Vodeniarevi
Grafiko ureenje i DTP: Dizajn Studio MRAK
Adresa Redakcije: Ali-paina 4/I, Sarajevo. Telefoni: (033) 203-750 i 203-755; Fax: 203-750. E-mail: prosvjetnilist@lol.ba
List izlazi jednom mjeseno, a u julu i avgustu ne izlazi. Cijena jednog primjerka 2 KM. Godinja pretplata (sa potarinom) 24 KM.
Rjeenjem Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo Prosvjetni list je upisan u Registar medija, pod brojem M44/99 dana 15. 12. 1999. godine.
Prosvjetni list je registrovan u Republikom komitetu za informisanje 18. maja 1981. godine pod rednim brojem 390.
tampa: Tipografija D.O.O., Sarajevo

Rukopisi, fotografije, CD i diskete se ne vraaju, niti honorariu.
iro-raun Prosvjetnog lista: 338-900-22078869-47 UNICREDIT BANK, Sarajevo.
PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.
BIJELO NA CRNOM
Obrazovanje, budeti
i prorauni
oram, odmah na poetku, priznati da nisam strunjak

za budete i proraune, kao to to, vidljivo je prostim
okom, nisu ni mnogi drugi, koji ovih dana nadugo i
nairoko, nekvalifikovano i ljutito, razglabaju pitanja vezana za
usvajanje budeta u opinama, kantonima, entitetima i dravi Bosni i Hercegovini. Pa dobro, rekli bismo jedni drugima, u nekim
drugim vremenima, i u drugaijim okolnostima, ako nisi strunjak, ili barem solidan poznavalac finansijskih tokova, koji te onda vrag tjera da se mijea u tako komplicirane i
visokosofisticirane finansijske finese. Ostavimo taj
posao onima koji ga znaju raditi, u ovom sluaju
strunjacima za budet, a sve ee i strunjacima
za proraun.
I kamo lijepe sree da ivimo u takvim okolnostima, u kojima obian graanin Bosne i Hercegovine,
obian Bonjak, Hrvat, Srbin i obini ostali i ne moraju biti strunjaci za budet, ili, recimo, za trgovinu, za graevinske poslove i prostorno ureenje, za
promet nekretninama, za orua i oruja duge i kratke cijevi, za sve vrste bombi i mina, za minska polja, poresku politku, PDV, mito i korupciju, pitanja
ratnih i neratnih vojnih invalida, socijalnu zatitu,
odgoj i obrazovanje, politiku, informisanje...a o sportu, nogometu
psebno, da i ne govorimo. Bilo bi, naravno, dobro i normalno i da
strunjaci za preivljavanje, umjesto obinih, malih ljudi, budu
ljudi iz specijalnih jedinica vojske ili policije i poneki avanturista,
eljan izazova i kunje ljudskih mogunosti.
Rekoh: bilo bi dobro i normalno, ali, naalost, do tog dobrog i
normalnog vremena, oito je, jo e protei mnogo vode bosanskim i hercegovakim rijekama, pa nam tako preostaje da se i dalje, i mimo vlastite volje, bavimo svim i svaim od odravanja
zajednikog prostora u stambenim zgradama do budeta kantona
i entiteta.
Ovakav, neto malo dui uvod prosto mi se nametnuo sam od
sebe, prisjeajui se, ovih dana, nenamjerno ali i nimalo sluajno, one poznatehistorijske izjave slavnog enerala Mladia: ...
razvucite im pamet... Tako mi se i ovo nae polivalentno i istovremeno bavljenje nizom krupnih i otvorenih pitanja uini kao
razvlaenje pameti. Jer, priznat ete i sami, ponekad vam se uini
da se gotovo nita vie u ovom drutvo ne odvija mirno, po automatizmu, u institucijama sistema, u skladu sa ustavima, zakonima,
obiajima i nepisanim normama. Sve je, gotovo, drama, sve je,
gotovo, problem ili je u znaku neke nedovrenosti i improvizacije:
invalidnine, penzije, plate, nadoknade za nezaposlenost, privatizacija, razvojni programi, investicije, zakoni, ekonomski razvoj,
ustavne reforme, kolske reforme, pregled kod ljekara, otkup stana, potvrda o zajednikom kuanstvu, porez na plae, kolektivni
4
ugovori, snabdijevanje plinom, naftom...I da dalje ne nabrajam,

rekao sam: gotovo sve ja drama.
Pa i budeti, naravno. I oni iz prole godine, i ovogodinji, i oni
naredni, jer nita se spektakularno u zemlji Bosni nee desiti ni za
godinu, ni za dvije ili pet, pa da i mi, kao Britanci, panci, Francuzi, Nijemci ne moramo znati ni ko je premijer, ni ko je ministar,
niti to kada je usvojen neki budet i koliko iznosi, uvjereni da
osnovni ivotni tokovi nee nikako biti dovedeni u pitanje.
A osmotrimo li, nevoljko i mimo volje, deavanja sa pripremama i usvajanjem naih kantonalnih
i federalnog budeta, vidjet emo svu rasko nae demokratske prakse i osjetiti sve elemente nae
dugogodinje drutvene krize, u kojoj, zajedno sa
drugim kategorijama stanovnitva, ive i djeluju
i prosvjetni radnici, od predkolskih ustanova do
visokokolskih organizacija. U Hercegovako-neretvanskom kantonu, zbog neizbora naelnika Mostara, do prije nekoliko dana nije bilo ni odluke o
privremenom finansiranju budetskih korisnika. U
Sarajevskom kantonu dolo je do ozbiljnog umanjena budeta, to e za posljedicu imati dvadesetak miliona KM manje za obrazovanje. Iako budet
jo nije usvojen imali smo priliku iz nekih visokokolskih institucija uti ozbiljne prijetnje prema vlastima kantona, ukoliko se
ostvare stavke iz Nacrta budeta, u kojima je za fakultete predvieno manje sredstava nego u proloj godini.
Slino stanje je i u drugim kantonima, samo to su prosvjetni
radnici u, recimo, Unsko-sanskom, Srednjobosanskom ili Zeniko-dobojskom kantonu ve odavno svikli na tekoe sa budetima
u svojim sredinama. Oni, naime, svake godine vode istu upornu
borbu za poboljanje materijalnog poloaja kola i zaposlenih u
njima. Ponekad se uspije u nekim zahtjevima, ponekad se, i uz
sudsko posredovanje, dobije neka bitka, ali se teko dolazi do sistemskog, dugoronog i kvalitetnog rjeenja, koje bi, koliko-toliko,
stabiliziralo finansijski segment kolstva, odgoja i obrazovanja, te
stvorilo pretpostavke da se prosvjetni radnici i odgojno-obrazovne
institucije okrenu svom osnovnom zadatku odgoju i obrazovanju mladih ljudi.
Ako bude malo sree i ako budemo dovoljno strpljivi, (a u tome
smo, u zadnje dvije decenije, pokazali nadnaravne mogunosti)
moda emo, kroz na kolski sistem, osposobiti dovoljno dobrih
strunjaka i za budet, koji e znati, jednoga dana, jedne budetske godine, dobrim uzvratiti onima koji su ih tome nauili, te u
budetskim stavkama pronai prava rjeenja za uitelje, nastavnike i profesore. Do tada opravdanja moramo traiti u opoj, planetarnoj recesiji, koja se, eto, morala oeati i o nae, na nevolju
navikle, stomake.
Izmeu dva broja
O strunoj ocjeni rukopisa udbenika

Na nedavno odranoj sjednici Vijea za
usklaivanje udbenike politike usvojeno je
inovirano Uputstvo za strunu ocjenu rukopisa
udbenika za osnovne kole u Federaciji Bosne
i Hercegovine.
Inovirano Uputstvo sadri kvalitetne pomake
u kojima je tano definirano da je lan strunog tima recenzenata duan da u pisanoj formi
obrazloi svoju ocjenu, a u rukopisu udbenika
jasno naznai uoene greke koje e u pisanoj
formi obrazloiti u radnim listovima.
Nakon tampanja probnog primjerka udbenika, izdava je duan dostaviti po jedan primjerak udbenika svakom recenzentu, kako
bi recenzenti mogli utvrditi da li su njihove
primjedbe ugraene u odtampani tekst. Tek

nakon to ocjenjiva utvrdi da su njegove sugestije ugraene u tekst udbenika, ocjenjiva i
autor parafiraju svaku stranicu udbenika ime
potvruju njihovu ispravnost, nakon ega izdava moe poeti sa tampanjem i distribucijom
udbenika.
Vijee je usvojilo i Odluku o nainu recenziranja rukopisa udbenika za esti razred devetogodinje osnovne kole.
Isti dan je odrana i sjednica Koordinacionog
tijela za provoenje i praenje obrazovne reforme u Federaciji BiH na kojoj je usvojen Okvirni
nastavni plan i program za sedmi i osmi razred
devetogodinje osnovne kole u FBiH.
Akcioni plan
U prostorijama Federalnog ministarstva
obrazovanja i nauke u Mostaru odran je sastanak predstavnika Vijea za nacionalne manjine
BiH, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, te predstavnika Jevrejsko-idovske Optine Mostar i Udruenja Roma Neretva Mostar.
Glavna tema sastanka odnosila se na monitoring Akcionog plana o obrazovnim potrebama
Roma i pripadnika drugih nacionalnih manjina
koji je, podsjeanja radi, donesen na dravnom
nivou uz podrku meunarodne zajednice.
Uesnici sastanka informisani su o svim aktivnostima koje je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke poduzelo na realizaciji Akcionog plana, kako bi se ovaj dokument, koji je na
nivou BiH donesen 2003. godine, implementirao na najkvalitetniji nain.
Predstavnici Udruenja Roma Neretva,

kao i ostali sudionici ovog sastanka, izrazili
su zadovoljstvo sa svim aktivnostima koje je
Federalno ministarstvo obrazovanja do sada
poduzelo na olakavanju pristupa obrazovanju
za romsku djecu. Posebno su izrazili zadovoljstvo sa obezbjeenjem besplatnih udbenika za
svu djecu romske nacionalnosti koja pohaaju
osnovnu kolu na podruju cijele Federacije
BiH.
Zakljueno je da je Akcioni plan u sadanjem
obliku ispunio svoju funkciju, kao i poetne zahtjeve koji su njime zacrtani, te da je nuno izvriti njegovo revidiranje kako bi se prilagodio
aktuelnoj situaciji i trenutnim potrebama Roma
i drugih nacionalnih manjina.
Sufinansiranje mobilnih radionica

Nedavno su direktori 28 predkolskih ustanova iz cijele BiH potpisali protokol o saradnji
sa izvrnom direktoricom Civitasa Rahelom
Didi, koji e im omoguiti sufinansiranje
mobilnih radionica za djecu.
Ovaj projekt, koji je podrala i Ambasada
SAD u BiH, podrazumijeva i prolazak djece
kroz Civitasov program graanskog obrazovanja, a istovremeno e im omoguiti i bolji
pristup predkolskom obrazovanju.
Nita nije uzbudljivije i ljepe nego vidjeti

lica djece kada poinju obrazovanje. Upravo
zbog toga Vladi SAD predstavlja zadovoljstvo
to moe podrati ovaj program. Ovo e djeci
obezbijediti dobar temelj za daljnje obrazovanje i napredovanje u drutvu. Posebno nam je
drago da e biti ukljuena djeca iz povratnikih
porodica, istakla je Dudit Cefkin (Judith),
zamjenica ambasadora SAD u BiH.
Bratimljenje gimnazija
Poetkom marta u Kulturnom centru Dobrinja u Sarajevu uprilieno je sveano potpisivanje sporazuma o bratimljenju Gimnazije Dobrinja i Mev Izmir okullari ura kampusa iz turskog
grada Izmira. Sporazum su potpisali Omer
Kaplan u ime ove kole iz Turske i Sabiha Miskin, direktorica Gimnazije Dobrinja.
Sveanosti je prisustvovao i poasni konzul

BiH u Izmiru Kemal Baysak.
Ovom prigodom su gosti i domaini podsjetili na historiju prijateljskih odnosa dvije zemlje,
a razgovarano je i o buduoj saradnji koja podrazumijeva i uzajamne posjete uenika i profesora ovih kola.
Rekli su...
Naalost, u naem
drutvu djeca su ve
od raznih predkolskih institucija, osnovnih i srednjih kola temeljito, tvrdo i teko
inficirana etnoideologijama, etnoreligijskim kreacionistikim
naracijama ili tribalistikim mitovima.
Kada dou na Univerzitet, oni se plae da
kritiki misle o defektnim procesima u njihovom drutvu i, to je najgore, gotovo da
vie i nisu u stanju da uoavaju te procese i
kritiki se odnose prema njima
(Senadin Lavi, vanredni prof. na
FPN u Sarajevu)
Imamo dobru saradnju sa Ministarstvom
za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
ZDK-a, posebno sa
ministricom Zdenkom Merdan. Ipak,
u ova teka vremena
pokuavamo se i sami snai, te uenicima
pruiti mogunost da neto savremenijim
metodama dou do znanja, a nastavnicima olakati rad. Pokuavamo sa to veim
brojem ustanova i organizacija biti partneri
u edukativnim procesima
(Elvedin Hasanbai, direktor O
amil Sijari Nemila)
Ljudi nisu spremni
govoriti. To je poseban problem kada je
rije o klasinoj korupciji u obrazovanju,
jer je teko dokaziva.
Na kraju, sve se svede
na rije studenta protiv profesora. Studenti
odustaju od prijavljivanja, svjesni stanja u
drutvu i injenice da se mnogo oigledniji
sluajevi korupcije ne procesuiraju.
(Sran Blagovanin, izvrni direktor
Transparency Internationala BiH)
Privatni fakulteti dobili su imid koji degradira visoko obrazovanje, znai ako
neko upie takav fakultet, on automatski
treba da ga zavri jer
je uloio novac.
(Miodrag ivanovi, profesor
Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci)
Aktuelnosti
Uspostavljanje kvalitetne komunikacije kole i roditelja
Na zajednikom zadatku
Timski rad je neizostavno bitan ne samo pri izradi plana uspostavljanja kvalitetene
komunikacije sa roditeljima, nego i pri njegovoj realizaciji
spostavljanje kvalitetne komunikacije zavisi od razliitih faktora: sadraja komunikacije, naina

komuniciranja, stepena razumijevanja i
tolerancije sugovornika... Efektivna vrijednost komunikacije moe se postii tek
onda kada sugovornici, odnosno akteri
komunikacije, pri razmjeni
informacija prvenstveno razmiljaju o vanosti onoga to
govore, o utjecaju reenog na
sagovornike, kao i o nivou uspostavljanja obostranog razumijevanja za razliite stavove
i miljenja.
Kako komunicirati nenasilno
i uspostaviti dobru suradnju pitanje je od kljune vanosti za
stvaranje boljih meuljudskih
odnosa koji mogu doprinijeti
poboljanju cjelokupne situacije na svim nivoima drutva.
To pitanje treba rjeavati iz
korijena. Treba krenuti od osnovnog odgoja i obrazovanja, odnosno
mlade pouiti temeljnim oblicima komuniciranja koje e moi koristiti kasnije, nadograivati ih i usavravati kroz iskustva
steena suivljenjem i komuniciranjem u
drutvu.
Pozitivno djelovanje
Poetni nivo strune edukacije za pravilno komuniciranje svakako poinje kroz
kolovanje, ali onaj vaniji i utjecajniji
nivo za razvoj kulture komunikacije kod
djece je svakako porodica.
Roditelji, u tome, u veini sluajeva, grijee. Neki smatraju da su im djeca mala da
shvate naine komunikacije i da to treba da
naue kroz kolovanje, a drugi tome ne posveuju panju moda zbog toga to i sami
ne znaju kako treba pravilno komunicirati.
S obzirom na to da takva djeca unutar
svoje porodice nisu nauila pravilno komunicirati, u skladu s kulturnim i moralnim normama, kola je duna da kroz sve
vidove odgoja i obrazovanja uenicima
daje pozitivne primjere kvalitetnog komuniciranja.
Umjesto da kritiziramo roditelje trebamo
ih pridobiti na suradnju kako bi zajedni6
kim snagama radili na uspostavljanju pozitivne komunikacije kroz koju bi utjecali na

kvalitetnu izgradnju linosti svoje djece.
Prvenstveno treba krenuti od uspostavljanja kvalitetne komunikacije kole sa roditeljima kako bi se roditelji kroz razliite
Mlade nauiti temeljnim oblicima komuniciranja
vidove rada edukovali i samim tim vlastita

iskustva pravilne i pozitivne komunikacije primjenjivali unutar svoje porodice u
odnosima sa djecom, sa ostalim lanovima porodice, rodbinom, odnosno sa svim
osobama sa kojima dolaze u verbalne kontakte. Dobro nam je poznato da djeca
imitiraju svoje odgajatelje, te stoga treba
voditi rauna da dajemo pozitivne primjere
ponaanja prema drugima i uspostavljanja
komunikacije sa njima.
Edukacija roditelja
kola kao odgojno-obrazovna ustanova
u cilju razvijanja partnerskih odnosa sa
roditeljima treba da permanentno radi na
uspostavljanju kvalitetne komunikacije sa
roditeljima. Danas se veliki akcenat stavlja
na ukljuivanje roditelja u sve vidove odgoja i obrazovanja koji se proimaju kroz
kolu.
Roditelji su neizostavno bitni resursi
kada je u pitanju odgajanje i obrazovanje
djece. I njih treba educirati i usmjeravati ka pravilnom pristupu koli i sudjelovanju u kolskim aktivnostima. Kako?
Razvojni tim kole treba provesti istraivanje sa roditeljima i nastavnicima i na

osnovu dobivenih rezultata kreirati bitne
segmente kroz koje bi se proimala saradnja i komunikacija sa roditeljima i na
osnovu kojih bi se roditelji usmjeravali i
ukljuivali u sve aktivnosti i na taj nain
dali odreeni doprinos. kola
treba kreirati plan uspostavljanja
kvalitetne komunikacije sa roditeljima.
Mogui plan uspostavljanja
kvalitetne komunikacije na relaciji kola - roditelji, mogao bi
sadravati sljedee aktivnosti:
- organiziranje roditeljskih sastanaka u cilju prezentacije odreenih tema koje e pomoi roditeljima da kvalitetnije odgajaju i
obrazuju svoju djecu;
- organiziranje inforamtivnih
sastanaka za roditelje od strane
pedagoga kole;
- prisustvovanje roditelja, uz
prethodni dogovor sa nastavnikom/icom,
asu i ukljuivanje u aktivnosti;
- organiziranje edukativnih seminara za
roditelje;
- organiziranje termina informativnih
razgovora nastavnika/ce sa roditeljima;
- ukljuivanje roditelja u Vijee roditelja;
- organiziranje radionica za roditelje: radionice roditelj - nastavnik/ica, radionice
roditelj - nastavnik/ica - pedagog, radionice roditelj - nastavnik/ica - uenik, radionice roditelj - pedagog;
- radionice roditelji - predstavnici NVO;
- radionice roditelji paralelnih odjeljenja
- nastavnici - pedagog/direktor.
Timski rad je neizostavno bitan ne samo
pri izradi plana uspostavljanja kvalitetene
komunikacije sa roditeljima, nego i pri njegovoj realizaciji. Kada educirate roditelje,
informirajte ih o mogunostima i vidovima
suradnje i komunikacije. I kada ih pravilno
usmjerite i postavite jasne ciljeve, izbjei
ete razne probleme koji su danas sve vie
evidentni u kolama.
Alma edovi
Aktuelnosti
Povodom Meunarodnog dana djeije knjige
Promocija kulture itanja
Unaprijediti rad kolskih biblioteka obiljeavanjem

2. aprila, Svjetskog dana djeije knjige
rugi april - Meunarodni dan djeije

knjige, obiljeava se u mnogim zemljama svijeta od 1967. godine na dan
ili oko dana roenja istaknutog danskog pisaca Hansa Kristijana Andersena. Ovaj datum se
posebno obiljeava kako bi se podstakla ljubav
za itanjem i skrenula panja na sudbinu djeije knjige openito. Vanu ulogu u vezi sa ovim
aktivnostima igra Meunarodni odbor za knjigu
za mlade (IBBY) ije je sjedite u vicarskoj.
Sa eljom da doprinesemo promociji kulture
itanja i poboljanju statusa knjige u bosanskohercegovakom drutvu ove godine bi taj dan
trebalo obiljeiti posebnim programom.
Ovaj Program bi se realizovao kroz pripremu
i implementaciju razliitih aktivnosti sa posebnim fokusom o temi: Djeija knjiga, kolska
biblioteka i zaviaj.
Polazite za navedene aktivnosti nalazi se,
izmeu ostalog, i u Konvenciji o pravima
djeteta (UN Convention on the Rights of the
Child), koja je stupila na snagu 2. septembra
1990., i u ijem lanu 17/c se posebno istie
obaveza drava potpisnica da prue podrku
produkciji i distribuciji djeijih knjiga.
Mogui sadraji
Osnovna zadaa obiljeavanja Meunarodnog dana djeije knjige (2. april 2009.) jeste
promocija kulture itanja to kod djece, njihovih roditelja i odgajatelja podie svijest o vanosti knjige, ne samo za odgoj i obrazovanje
mladih generacija, nego slui i za premoavanje meugeneracijskog jaza izmeu pripadnika
mlae i starije generacije.
To bi trebalo omoguiti i ostvarenje sljedeih
pojedinanih ciljeva:
- Popularizacija originalne domae i svjetske
knjievnosti za djecu i mlade;
- Poboljanje kvaliteta knjige za djecu i mlade openito (sa stajalita likovne i tehnike
opreme, kao i atraktivnosti i raznovrsnosti njihovog sadraja);
- Poveanje fonda knjiga i druge vrste biblioteke grae u kolskim bibliotekama i omoguavanje njihove vee dostupnosti korisnicima
(auriranje odgovarajuih bibliografskih pomagala i slino);
- Ohrabrivanje interesa javnosti, kao i kulturnih institucija za sudbinu djeije knjige openito, ukljuujui i podrku umjetnikoj kreativ-
nosti djece u vezi sa knjigom;

- Putem zajednikih aktivnosti u vezi sa promocijom kulture itanja i sluanja unaprijediti
meugeneracijsku komunikaciju izmeu uenika, roditelja i drugih zainteresiranih pripadnika
lokalne zajednice;
- Poboljanje statusa djeije knjige i knjige
o kulturnom naslijeu meu uenicima i njihovim roditeljima, nastavnicima, kolskim bibliotekarima, izdavaima i drutvu u cjelini.
Preporuene aktivnosti
Uz Meunarodni dan djeije knjige bilo bi
dobro, pored ostalog, pokrenuti i ove aktivnosti:
- Omoguiti simboliki povratak pisaca, odnosno njihovih djela (posebno pisaca za djecu),
u vlastiti zaviaj (naprimjer: Ahmeda Hromadia u Bjelaj, Branka opia i Murata uvalia u Bosansku Krupu, Nasihe Kapidi, Irfana
Horozovia i Ismeta Bekria u Banju Luku,
Hasana Kjafije Pruaka u Prusac, ejha Jujo
u Mostar, Isaka Samokovlije u Gorade, Hamdije Mulia u Konjic, Envera Mulahalilovia u
Gornji Rahi i dr.), te obogatiti fond lokalnih
kolskih i javnih biblioteka djelima zaviajnih
pisaca i stvaralaca openito. U Brko vratiti,
naprimjer, djela domaih slikara (ima ih prilian broj);
- Organizirati susrete sa istaknutim autorima
djeije literature, kao i profesorima univerziteta
i knjievnim kritiarima;
- Organizirati susrete sa darovitim kazivaima djela usmene narodne knjievnosti;
- Organizirati javno itanje izabranih primjera iz domae i svjetske knjievnosti za djecu
(bajke, lirske pjesme i slino);
- Sastaviti bibliografske liste rekomendiranih
knjiga djeije knjievnosti koje bi se mogle distribuirati bibliotekama, bibliotekarima, uiteljima i roditeljima;
- Pripremiti listu rekomendirane literature o
kulturnom naslijeu BiH (posebno iz oblasti
usmene knjievnosti) i uiniti je dostupnom
javnosti;
- U medijima obezbijediti prikaz i strunu
kritiku knjiga pisanih za djecu i mlade, kao i
onih iz oblasti kulturnog naslijea, skreui
panju na one kvalitetne i objasniti probleme i
nedostatke drugih;
- Inicirati aktivnosti, ukoliko je to mogue,
na snimanju postojeeg stanja knjinih fondova

djeije knjige, kao i usluga u kolskim bibliotekama. Na osnovu toga izraditi odgovarajue
preporuke za unapreenje kvaliteta tih servisa s
posebnim osvrtom na primjenu Interneta;
- Organizirati dodjelu nagrada za izvanredno
napisanu, ilustriranu i prevedenu djeiju knjigu,
uz to organizirati tematsku izlobu knjiga;
- Organizirati seminare o razliitim aspektima djeije knjievnosti i djeije knjige da bi
se razmijenila miljenja i dolo do kvalitetnije
knjige za djecu i omladinu;
- Publikovati strune knjige i lanke o djeijoj knjievnosti, djeijoj knjizi i kolskoj biblioteci;
- Promovirati meunarodne i domae smjernice za biblioteke usluge za djecu i dokumente
o pravima djece;
- Organizirati takmienja o temi ilustriranja
knjiga i slikovnica i kreativnog pisanja da bi se
podsticali mladi ljudi za pisanje i itanje;
- Inicirati projekte istraivanja o djeijoj literaturi (navike itanja i slino);
- Inicirati aktivnosti saradnje sa vladinim
ustanovama, lokalnim vlastima i privatnim
sektorom kako bi se unaprijedile biblioteke
usluge za djecu (kvalitetniji prostorni smjetaj
kolskih biblioteka, tehnika opremljenost, namjetaj i slino);
- Doprinijeti unapreenju edukacije uitelja
i bibliotekara na Univerzitetu iz ugla specifinih potreba ustanova sa djeijom bibliotekom
graom, ukljuujui i usluge djeci sa posebnim
potrebama;
- U cilju promocije itanja i kreativnog pisanja tampati odgovarajue plakate i druge tematski relevantne promotivne materijale;
- Organizirati predavanja, promocije knjiga
djeije knjevnosti, dodijeliti odgovarajua priznanja, odrati okrugle stolove i slino;
- Zainteresirati izdavae za izdavanja najboljih djela domae i prevoenje najkvalitetnijih
djela svjetske djeije knjievnosti.
Uesnici ovih i drugih slinih manifestacija
bi bili djeca razliitog uzrasta, roditelji, odgajatelji, nastavnici, te kolske biblioteke, pedagoke slube, ministarstva prosvjete i drugi zainteresirani pojedinci i institucije.
Dr. Enes Kujundi
Aktuelnosti
Razgovorni jezik
Jezik svakodnevne komunikacije

Razgovorni jezik je pokazatelj kako se knjievni jezik ponaa u praksi i koliko su njegova pravila
zaista primjenjiva u iroj upotrebi To je jezik kojim u svom ivotu najvie govorimo i koji obuhvata
oko 75 posto nae govorne aktivnosti
pepoznata je injenica da je jezik

drutvena kategorija i mogli bismo rei da je on jedna epohalna
i najznaajnija pojava u ljudskom drutvu
uope. Moda e za dovoljno neupuene
u jeziku problematiku izgledati pomalo
udna sljedea injenica, a ta je da je ljudski jezik znaio prekretnicu i bazu cjelokupnog ljudskog, kako materijalnog tako i
duhovnog napretka.
Svi znaajni umovi ovjeanstva ne
poriu tu injenicu o vrijednosti jezika u
ljudskom drutvu. Jer ako pogledamo sve
ono to je ljudski rod do danas postigao na
planu kulturnog, duhovnog, tehnolokog,
ekonomskog i cjelokupnog umijea, uvidjet emo da to ne bi bilo ostvarivo da nije
bilo jezika na kojem bi se to znanje, bilo
usmenim ili pismenim putem prenosilo sa
generacije na generaciju.
Ljudski rad je, po jednoj od teorija, bio
uzrok nastanku jezika. Primitivni ovjek je
otkrivajui nove predmete i orua za rad,
te upoznavajui nove prirodne pojave koje
je nastojao (i na nau sreu) uspio imenovati dati naziv za odreenu stvar, pojavu
ili radnju zapravo stvarao jezik.
Lingvistikom terminologijom reeno,
ovjek je traio odreeni znak da oznai,
opie neto iz svoje stvarnosti, nakon ega
bi ta stvar postajala ifrirana, odreena jezikim kodom (rijeju), dakle, postajala bi
neto to je oznaeno, po principu: oznaka
> oznaitelj > oznaeno.
Ugovoreni sistem znakova

Ljudski jezik i nije nita drugo do sistem
znakova (kodova) koji nemaju vrstu vezu
sa oznaenim: oznaka oznaeno.
ta to ustvari znai? ovjek koji se bar
imalo zamisli nad svojim jezikom (a to zadovoljstvo bi trebao to ee sebi prireivati), postavit e sebi pitanje zato ba
neka odreena rije oznaava neku pojavu, stanje, zbivanje ili stvar iz stvarnosti.
Zato ne neka druga rije? Kada kaemo
npr. rije drvo, u naoj svijesti se automatski stvara odreena predstava koja
pred naim oima stvara sliku drveta sa
bujnom ili rijetkom kronjom, zelenim ili
8
Usporedba jezikih znakova
uvelim liem i sl. Dakle, taj znak je u naoj svijesti, poput kakvog elektrinog impulsa ieprkao sliicu ili, bolje reeno, niz
slajdova koji su oznaeni znakom drvo.
Ali, vjerovatno e se neko i to s razlogom
zapitati zato ba rije drvo oznaava taj
gorostasni i dugovjeni prirodni fenomen.
Zato drvo, a ne neka druga rije? U tome, zapravo, i lei bit jezika. On je ugovoreni sistem znakova koji nema nikakve
prirodne veze sa onim ta oznaava.
Ovdje, naravno, moramo izdvojiti onomatopejske rijei, koje spadaju u muzikojezike stilske figure nastale pod uticajem
oponaanja zvukova iz prirode. Ove rijei imaju svoju prirodnu vezu sa onim ta
oznaavaju. Tako, npr. rijei: kukavica,
kukati, kukurikati, siktati itd., ujedno su
i prvi ovjekov rjeniki fond koji jo i danas ivi u jezicima svih naroda.
Ali kako ove rijei, naravno, nisu bile
dovoljne da izraze i opiu neka najtananija ljudska osjeanja, ideje, htijenja i sl.,
ovjek je bio prinuen da stvara sistem
znakova koji nisu bili ni u kakvoj vezi sa
oponaanjem zvukova iz prirode da stvara jedan kodirani sistem znakova.
Da bismo dobili to slikovitiji prikaz

ovog jezikog odnosa (oznaka > oznaitelj
> oznaeno), posluit emo se usporedbom
jezikih znakova sa signalima. I za signalizaciju vai pravilo da je to jedan ugovoreni, vjetaki sistem, da tako kaemo,
jednog nijemog jezika koji mi u dananjem
vremenu sasvim dobro razumijemo i prihvatamo.
Postoje razne vrste signalizacije, ali za
primjer emo uzeti saobraajnu signalizaciju. Svi znamo ta znai kada se za pjeake na signalnom semaforu upali crveno
svjetlo: treba stati i priekati zeleni signal i
onda prei ulicu. Dakle: crveno svjetlo signalizira nam stani!, a zeleno kreni!.
Da je kod ovog primjera dogovoreno drugaije, tj. da je, recimo, za zeleno svjetlo
vailo pravilo kao za crveno, situacija bi
bila identina prvoj, samo to ulicu ovaj
put ne bi prelazili na zeleni ve na crveni
signal.
Ovaj uvodni dio bi se mogao uiniti kao
odstupanje od nae teme. Meutim, mislimo da je on bio potreban iz prostog razloga
da nas podstakne na razmiljanje o jeziku
koji koristimo u svakodnevnoj komunikaciji. Jer da bismo dobro poznavali svoj jezik potrebno je da o njemu razmiljamo.
Komunicirajui sa drugima mi i ne razmiljamo koliko smo izgovorili rijei,
sintagmi, fraza, reenica isto kao to ne
razmiljamo o disanju iako svakodnevno
udahnemo i izdahnemo mnogo puta. Tek
kada se zadiemo usljed urbe ili neeg
drugog, u svijest nam doe misao o tome
kako diemo.
Ljudski fenomen
Isti sluaj je i sa jezikom. Mi ga upotrebljavamo spontanom (moda bismo ak
uslovno mogli rei i nesvjesnom) govornom artikulacijom ne razmiljajui puno
o njemu. On nam u datom momentu slui
samo kao sredstvo komunikacije, to mu
zapravo i jeste osnovna svrha. Na taj nain ostajemo unutar jednog zatvorenog i
kodiranog jezikog kruga u kojem smo samo puki poiljaoci ili primaoci kodiranih
Aktuelnosti
poruka koje ine jedan komunikacijski
kanal. Meutim, im se zamislimo nad
svojim jezikom, nad njegovom leksikom,
bogatstvom, zvukovnou, etimologijom i
drugim jezikim pitanjima, jezik nam u isti
mah prestaje biti samo sredstvo komunikacije on tada postaje predmet naeg ivog
interesovanja, naeg bavljenja njime. Kada se to desi, ve smo naeli taj zatvoreni
jeziki krug i kada to nae razmiljanje o
jeziku dostigne intenzitet koji je dovoljno
jak da se probije i izae iz toga
kruga, tek tada smo u mogunosti da izvana, sa distance
posmatramo i oduevljavamo
se ovim ljudskim fenomenom.
Tada zastajemo pred njim oarani kao pred kakvom umjetnikom slikom na kojoj je
mnotvo boja, nijansi, sjenki i
raznih drugih varijacija.
Pogreno je uvrijeeno miljenje da se jezikom trebaju
baviti i o njemu promiljati
samo jeziki strunjaci. To nije tano. Jezik je odraz kulture
jednog naroda, slika svijesti
svakog pojedinog bia, zapravo, jezik je nematerijalna
projekcija svakog ljudskog bia ponaosob. Na njemu su napisani povijest ovjeanstva,
brojna nauna djela, te djela trajne umjetnike vrijednosti. A ako se uzme u obzir
i injenica da jezik uz sve to predstavlja
i jedan od tri osnovna initelja koji definiu nacionalitet, onda se moramo duboko
zamisliti i zapitati da li trebamo ili ne trebamo posvetiti vie panje i interesovanja
svome maternjem jeziku.
Razlike izmeu knjievnog i

razgovornog jezika
Naa osnovna odrednica jeste razgovorni jezik koji u sebe ukljuuje brojne primjese i nanose koji se u njemu isprepliu
i ine ga tako osobenim i interesantnim za
istraivanje.
Naprije emo ukratko definisati knjievni jezik i obrazloiti kakva su, zapravo,
njegova odstupanja naspram razgovornog.
Knjievni jezik je normirani jezik svih
lanova jedne zajednice, ijih se gramatikih pravila ta zajednica pridrava kako bi
se sporazumijevala na viem lingvokulturolokom nivou.1
Za razliku od knjievnog, razgovorni
jezik je vrsta jezika koji upotrebljavamo u
svakodnevnoj komunikaciji: sa lanovima
svoje porodice, sa prijateljima, poznanicima i on posjeduje znatno vie slobode u
izrazu od knjievnog jezika. Drugaije re-
eno, razgovorni jezik je oputeniji i spontaniji; on se ne mora striktno pridravati

gramatikih pravila; pri upotrebi ovog jezika se ne mora posebno paziti na izgovor
pojedinih glasova, akcenata; konstrukcije
rijei i reenica su slobodnije itd. Ustvari, razgovorni jezik je pokazatelj kako se
knjievni jezik ponaa u praksi i koliko su
njegova pravila zaista primjenjiva u iroj
upotrebi. To je jezik kojim mi u svom ivotu najvie govorimo i na koji otpada oko
knjievni jezik i koji pod okriljem norme

ive i danas te postavimo sebe u poziciju
pacijenta, gdje nam je sagovornik svakako ljekar (koji u ovom sluaju ne moe
biti heim). Ovakva govorna situacija ne
preporuuje nam da kaemo ljekaru kako,
recimo, imamo problema sa damarima ili
da nas je stegla sandija, ali mu se zato
moemo poaliti na bolove u kimi i traiti
lijeka protiv dustabana, elavosti, oravosti jer su to iste knjievne rijei, za koje, premda su tuice, nemamo
adekvatne zamjene u naem
jeziku.
Ovaj primjer nam je na jedan
slikovit nain dao predstavu o
osnovnim razlikama izmeu
knjievnog i razgovornog jezika i njihovoj upotrebi.
Jezika ekonominost
75 posto cjelokupne nae govorne aktivnosti.2

Razgovorni jezik nije dijalekt niti knjievni jezik. On se nalazi negdje na pola
puta izmeu dijalekta i knjievnog jezika kao svojevrstan interdijalekt. Iako je
moda po nekim svojim osobinama blii
knjievnome jeziku, razgovorni jezik se
ipak nikada nee moi sjediniti sa knjievnim jezikom jer i jedan i drugi imaju svoju
vlastitu primjenu i funkciju zavisno od situacija u kojima se koriste.
Naprimjer, sasvim nepotrebno bi bilo
govoriti visokoparnim knjievnim jezikom
dok sjedimo u drutvu dragih prijatelja, ali
isto tako bi neprikladno bilo upotrebljavati
razgovorni jezik na nekom naunom skupu, u koli i visokokolskim ustanovama,
na radiju, televiziji i sl.
Dakle, obrazovan i kulturan ovjek bi
trebao da poznaje oba ova vida govornog
komuniciranja, kao to bi morao znati procijeniti situaciju kada e se posluiti knjievnim, a kada razgovornim jezikom.
Evo jednog primjera: zamislimo sebe
kao ovjeka koji u svom razgovornom
jeziku kao jednu od znaajnijih jezikih
crta upotrebljava mnogo turcizama, meu kojima i onih koji su tokom vremena
postali arhaizmi, kao i onih koji su uli u
Prikupljajui grau za ovaj

rad doli smo do jednog zakljuka koji nam se ini utemeljenim, a to je da je jedna
od najdominantnijih osobenosti razgovornog jezika jezika
ekonominost.
Zbog toga razgovorni jezik
vrvi od mnogobrojnih kontrakcija kod pojedinih rijei,
saimanje reenikih konstrukcija na najmanju moguu mjeru itd.
Sada emo navesti i najee primjere
ove vrste koji se javljaju u razgovornom
jeziku:
U rijeima pisao, rekao, iao, kazao,
mogao, priao javlja se jezika ekonominost u vidu regresivne asimilacije, pa
imamo: piso, reko, io, kazo, mogo, prio.
U primjerima: koliko > kolko, toliko >
tolko, ovoliko > ovolko, onoliko > onolko imamo ispadanje vokala u medijalnom
poloaju u rijei usljed kontrakcije. Zatim
imamo reenike konstrukcije koje su minimizirane do krajnosti, ali koje zadravaju
svoju semantiku vrijednost. Tako imamo
sljedee primjere:
O-ne? < Hoe li ili nee? (Kao to se
da primijetiti, ovdje je poruka svedena na
minimalnu reeniku konstrukciju usljed
jezike ekonominosti.) e si, ta ima? <
Gdje si, ta ima novoga kod tebe? (Ovo
je jedan od primjera okamenjenih jezikih
konstrukcija koje su esta pojava u razgovornom jeziku. U ovom primjeru imamo
prvo dosljedno izvreno jotovanje: gdje >
e iako se ovdje ne vri jotacija, dakle odstupanje od pravila, a zatim imamo i kontrakciju.)
Aktuelnosti
Uz prethodni primjer treba navesti i njegov atrovaki oblik koji je veoma est u
govoru mladih: e si, a mai?
Navest emo jo jedan primjer okamenjene jezike konstrukcije koja se esto
javlja u razgovornom jeziku: ta ima, jesi
dobar? < ta ima novoga kod tebe, jesi
li dobro?
(U ovom primjeru imamo kontrakciju, izostavljanje rijece li, te izokrenuti oblik pridjeva
dobar.)
to se tie rijece li,
ona se u razgovornom
jeziku veoma esto izostavlja: Ima cigaru? <
Ima li cigaru? Hoe
i? < Hoe li ii? (U
drugom primjeru imamo,
pored izostavljanja rijece li, i redukciju finalnog
vokala i u infinitivu.)
Ho i? < Hoe li ii?
- maksimalna kontrakcija.
Upotreba argonizama
Druga znaajna karakteristika razgovornog jezika (naroito kod mladih) je
upotreba velikog broja argonizama. Navest emo samo nekoliko najfrekventnijih
primjera: Za policajca imamo vie takvih
rijei: murija/, pajkan/i, drot/ovi, ker/
ovi (jednina i mnoina). Ovo je tip tzv.
atrovakih argonizama. Zatim imamo
veoma est argonski oblik rijei koje zamjenjuju imenice otac i mati: str, str
(strci). argonizimi kao zamjena za imenicu djevojka, cura: riba, maca maka,
koka, treba.
Uz ove argonizme esto se upotrebljava i glalog briti. Osnovno znaenje ovog
glagola vezan je za kulinarsku leksiku, kad
se priprema neko jelo, najprije se bari u
vodi (grah npr.); u prethodnom primjeru
ima znaenje: nekoga za neto ili u neto
uvjeravati, odobrovaljati ga, izmoliti za
neto (arg. Moram starog bariti). Takoer ima argonsko znaenje da se osvoji
djevojka, ena: Bari li onu trebu.
U razgovornom jeziku postoji i mnotvo
pogrdnih argonizama od kojih emo izdvojiti samo nekolicinu. Rijei idiot, kreten, debil pored toga to se upotrebljavaju
u argonu profesionalizama (medicinski
profesionalizmi), upotrebljavaju se i u argonu mladih ljudi u prenesenom znaenju.
Zatim imamo argonizme kao to su guzonja, ivija, fotelja koji su pogrdni nazivi
10
za nekoga ko je na viem drutvenom poloaju. Guzonja je ujedno i argonizam za

tip automobila.
Imenice delegat i talenat imaju takoer
svoje preneseno znaenje u pogrdnom i
omaloavajuem smislu, npr.: onaj delegat, eno onog talenta i sl.
Od pridjeva glup u razgovornom jeziku
imamo estu upotrebu neologizma glupson.

U govoru mladih veoma est je argonizam lafo koji oznaava nevjericu u neto.
Nastao je od persijske rijei laf to znai:
govor, razgovor, prazan govor.
Takoer su esti atrovaki argonski
oblici nastali premetanjem slogova pojedinih rijei: vozdra < zdravo, jel' u dure?
< je li u redu?, o iku? < hoe li kui?
itd.
U uvodnom dijelu smo naglasili da je
razgovorni jezik labaviji sistem sporazumijevanja od propisane gramatike norme,
tako da on esto odstupa od odreenih gramatikih pravila i kroji jezik prema nekim
svojim parametrima. Navest emo i nekoliko primjena tog odstupanja od norme.
esta je pogrena zamjena genitiva
mnoine sa dativom jednine. Primjer:
Bilo je puno grek/svesk. Dativ jednine
radi oznaavanja mnoine dobija duinu
na i:
Bilo je puno greaka/svesaka.
Zatim imamo estu upotrebu prijedloga
s/sa uz sredstvo umjesto samo uz socijativ
u instrumentalu: Iao sam s/sa autobusom. Iao sam autobusom. Jesi doo s/sa
kolima?(Ujedno je izvrena i regresivna
asimilacija i izostavljena rijeca li.) Jesi
li doao kolima? Posjeko se s/sa noem.
Posjekao se noem.
Imamo i dva veoma frekventna primjera gdje se ne vri palatalizacija. esto se u

razgovornom jeziku uje da neko kae: u
knjigi < u knjizi ili u sveski < u svesci.
S druge strane, imamo jednu rije koja
u razgovornom jeziku esto biva palatizovana iako se tu ne bi trebala vriti palatalizacija. Radi se o rijei liga koja u lokativu dobija oblik lizi < ligi. Meutim, to
se ove rijei tie, ona se
u svom palatizovanom
obliku ne javlja samo
u razgovornom jeziku,
ve se esto moe uti i
putem elektronskih medija, to samo potvruje
injenicu o nedovoljnom poznavanju normi
vlastitog jezika.
U razgovornom jeziku
se mogu uti i pojedine
rijei koje su preuzete
iz drugih jezika iako za
njih imamo adekvatnu
zamjenu u vlastitom
jeziku. Dakle, rije je
o barbarizmima. Tako
imamo estu upotrebu
rijei buraz/er <brat ili
tinta < mastilo.
Zakljuci
Na kraju bismo mogli izvui nekoliko
zakljuaka:
- razgovorni jezik je veoma elastian;
- otvoren je prema promjenama koje se
u njemu deavaju, a idu u korist jezikoj
ekonominosti;
- na njemu se najbolje vidi kako se ponaa knjievni jezik u praksi.
Iz svega ovoga bi se moglo pretpostaviti
da e neke od najznaajnijih, najrasprostranjenijih i najdugotrajnijih jezikih osobenosti koje se razvijaju i traju u okrilju
razgovornog jezika jednoga dana inkorporirati u tkivo knjievnog jezika.
U tom svjetlu razgovorni jezik bi se mogao posmatrati i kao jednim od izvorita
potencijalnih promjena u jeziku.
Emir Harin
1 Gramatika bosanskoga jezika (Devad Jahi, Zenica, 2000., str. 65)

2 Ibid
Aktuelnosti
Moj stav
Inkluzija, kriza i grafiti
Neka pitanja i problemi, koji se direktno ili indirektno tiu naih kola,
ipak ekaju odgovore
nkluzija u kolama Brko Distrikta, u

posljednje vrijeme mnogo spominjana
i tematizirana, vie nije aktuelna. Tamo vie nema specijalnih odjeljenja, nema
uenika specijalaca. Svi su oni jednostavno izjednaeni sa ostalim uenicima,
ukljueni u redovne kole, a njihova resocijalizacija je daleko odmakla, rezultati
takoe.
Neto slino je i u nekim drugim kolama na ovim naim prostorima. Istina, taj
proces je negdje tek na poetku, negdje se
uhodava, a ponegdje je u poodmakloj fazi
realizacije.
Kao, prije svega, humano-pedagoka
obaveza kola inkluzija je uveliko stekla
pravo graanstva, pa bi se moglo rei da
povratka na specijalna odjeljenja nema;
ima da se ide naprijed.
Na pravom putu
Sve to to je do sada uraeno ima svoju
osnovu, prije svega, u pojaanom angaovanju nastavnika. Nije nimalo lak i jednostavan posao sa dva, tri ili etiri uenika sa
zaostajanjem u razvoju uspostaviti veze i
odnose s veim brojem onih koji to nisu.
To podrazumijeva mnogo vie pedagokog takta, humanog pristupa cijeloj ovoj
problematici, ulaganje mnogo vie nastavnikog napora u odnosu na odjeljenja gdje
uenici nemaju smetnji u svom razvoju.
Sasvim razumljivo postavlja se i pitanje
da li su nastavnici u odjeljenjima obuhvaenim inkluzijom i adekvatno nagraeni (i
educirani) za svoje angaovanje. Imamo
li razraene kriterije, procjene i analize o
tome ta znai inkluzija za nastavnike koji
je realizuju? Znamo li koje su prednosti i
utede takvim radom ostvarene?
U ovom trenutku mnogo je pitanja a malo
odgovora. Posebno ovih pravih. Mada dosta dugo inkluzija tematski dominira seminarima, savjetovanjima i drugim strunim
okupljanjima, utisak je da smo, gledano u
cjelini, tek na poetku ovog procesa. To to
imamo snaan prodor i rezultat inkluzije u
Distriktu Brko, ipak je to samo jedna lasta koja ne ini proljee. Od ohrabrujueg
poetka valja ii dalje.
ire gledano, inkluzija je korak i iskorak
naeg obrazovanja u Evropu. Tamo je ve
godinama inkluzija uveliko prisutna u kolama. Odvija se u mnogo boljim uslovima
od naih, uz znatno veu podrku, humani
tretman i socijalizaciju ove djece u redovan odgojno-obrazovni proces. Ako tako

shvatimo inkluziju, kao to je shvaena i
prihvaena u Evropi, onda smo na pravom
putu. U protivnom, sve bi se moglo pretvoriti u nau uobiajenu prosjenost kojom
e dominirati dobra prolaznost od kraja do
kraja kolske godine.
Ozbiljno upozorenje
Kriza jo nije stigla u kole, a da ih nee
zaobii vie je nego sigurno. Plae zasad
nisu ugroene (ako se izuzme od nedavno
aktuelni porez na LD), topli obrok, putni
trokovi i naknade takoer.
Sva kantonalna resorna ministarstva manje-vie teite programa fokusirala su na
tednju u obrazovanju. I to po sistemu da
ak i dosta malih uteda ponekad mnogo
znai, ukljuujui i unutranju preraspodjelu poslova i zadataka u kolama. Opet u
svjetlu ve famoznih unutranjih rezervi
koje nikako da se potroe. I preraunavanje
budetske potronje je u toku ili pri kraju.
Koji e krajnji rezultat biti? Da li manje
kreda u kolama, odustajanje od besplatnih
udbenika, moda i katastrofalno siromaenje kolskih biblioteka, manje strunih
savjetovanja, seminara i drugih okupljanja
nastavnika?
Ono to je u vremenima krize bitno, a
koja na ovaj ili onaj nain oigledno nee
zaobii i obrazovanje, jeste svakako sindikalna budnost i reagovanje na vrijeme. Ne
smije se ni po koju cijenu dozvoliti svako daljnje ugroavanje inae istanjenog
nastavnikog standarda. A to znai i primjenu svih zakonom dozvoljenih oblika
djelovanja.
Kako je ve sada izvjesno da kriza nee
potrajati kratko, ve due i od svih optimistinih prvobitnih oekivanja i procjena, to
je nuno usvojiti dugoroniji program mjera i aktivnosti, i to intenzivnijih i hitnijih,
kako zaposleni u ovoj sferi ni bi bili zateeni dogaanjima koja mogu uslijediti.
Najzad, ostaje trajna sindikalna obaveza,
i ne samo sindikalna, da se od udara krize
u prvom redu zatite radnici u kolama s
najniim standardom. Tako se nedavno,
na polugodinjem okupljanju sindikalnih
aktivista iz vie kola Tuzlanskog kantona,
ulo i to da ima nastavnika koji ne mogu
obezbijediti plaanje stanarine kod privatnog stanodavca. Nije za uzbunu, ali jeste
za upozorenje, i to ozbiljno.
Vandalizam na zidovima kola

Runo, do kraja neukusno, zaputeno
i prljavo izgledaju zidovi mnogih kola.
Vandalizam na kolskim zidovima kao da
postaje neto odomaeno, olieno u grafitima s neukusnim, vulgarnim natpisima i
porukama. I sve to traje i prolazi godinama
pored nas, pored nastavnika i profesora,
kraj menadmenta kola, pedagoga i psihologa I to je najgore, i pored uenika
koji sa grafita nemaju ta drugo preuzeti i
saznati osim da je rije o krajnjoj sirovosti
i nekulturi onih koji ispisuju nakaradne poruke po njihovim kolama.
Da li je u pitanju svojevrsno mirenje
sa ovom poasti i odraz nae nesposobnosti da se suoimo oi u oi s neim to
je daleko i od kole i od njenih odgojnih
poruka i pouka? Sudei po tome to nita
ne poduzimamo jeste. Jer, zna se, da bar
devedeset odsto neukusnih crtea i poruka
na kolskim zidovima ispisuju ba uenici tih istih kola. ak se i pouzdano zna
ko su i ta su, ko su im roditelji, ko ih sve
podrava i omoguuje im nabavku boja i
drugih rekvizita. A na sve to, barem zasad,
odgovor je utnja.
Da razjasnimo jo jednu dilemu, kada
je rije o grafitima i njihovom ispisivanju.
U povelikom vokabularu demokratskih
izraza i opredjeljenja kod nas ispisivanje
grafita raznih poruka tumai se kao pravo
svakog graanima da iskae svoje miljenje, reagovanje, kritiku postojeeg stanja
i sl. Sasvim ispravno, ali kada se to radi
na primjeren nain, na bazi zdravih demokratskih opredjeljenja. Grafiti na kolskim
zidovima su kieraj, neukus, vulgarizacija
i sirovost, suprotno onim rijetkim koje katkad vidimo i koji imaju svoj smisao, duhovitost i suptilnu neuvredljivu poruku.
A to to se tie kola, neto bi trebalo
uraditi da bar bude manje grafita na njihovim zidovima, ali ne na nain da to sve
prekrijemo debelim slojem fasadne boje
pred kolske praznike, a koliko sutra sve
kree ispoetka i ostaje po starom. Time
nita ne dobijamo. Jer, ta poast oigleno
ima daleko dublje korijenje. Uostalom,
kao i svaki korov koji ako se ne unitava i
ne trijebi opstaje due vremena.
Eref Berbi
11
Iz prakse, za praksu
Diskalkulija
Specifine tekoe u uenju

Poremeaj procesa usvajanja matematike nazvan diskalkulija tretira se kao neuroloki
poremeaj u specifinim dijelovima mozga ili kao razvojna specifinost, odnosno posebnost kognitivnog
stila, a u zavisnosti od pristupa ovom problemu formira se tretman pomoi,
prvo roditelja, zatim kole, te drutva u cjelini
ovjekov mozak sa svojih oko 10.000

miliona modanih elija i 5 milijardi kortikalnih veza je nesumnjivo
jedan od najsloenijih i najsavrenijih tvorevina. Njegove mogunosti za kombinacije i permutacije su zapravo astronomske
(Shallcrass:1967., prema Kamenov 1986.).
Ova gusta mrea obezbjeuje bogatstvo
spojeva, ali i pogrenih spojeva, tj. beskonano mnogo neurorazvojnih mogunosti.
Odreeni timovi neurorazvojnih funkcija
udruuju se kako bi omoguili djeci da ispune specifine zadatke. U sluaju da jedan
ili vie timova ne uradi svoj dio posla dolazi do problema u savladavanju ivotnih
zadataka. Ovakvu pojavu nazivamo neurorazvojnom disfunkcijom.
Na takvu jednu pojavu upuuje i postojanje specifinih tekoa u uenju matematike kod djece. Ipak, to je pitanje vrlo slabo
proueno i zabiljeeno u strunoj literaturi,
iako je uoeno prije stotinjak godina.
Matematika slovi kao jedan od najteih
predmeta, naroito u osnovnoj koli. Uporede li se kolske ocjene svih predmeta na
nivou razreda, matematika obino ima jedan od najniih prosjeka. Po nekim istraivanjima, skoro 20% uenika osnovnih
kola ima instrukcije iz matematike (Benek i Mareni, 2006. ), dok je u srednjoj
koli taj postotak jo i vei. Primjera radi,
48% gimnazijalaca u drugom razredu uzima instrukcije iz matematike (Institut za
drutvena istraivanja, 2005.). Prema istom
istraivanju, od svih predmeta iz kojih uenici uzimaju instrukcije, matematika je dominantno na prvom mjestu sa 87% (www.
ecdlcentar.com). Ovi podaci ukazuju ili na
neefikasnost kolske nastave ili na specifinosti koje inematematiku (pre)tekim
predmetom, a moda i oboje. ta je to to
matematiku karakterizira kao teak predmet?
Problemi matematike
Predmet matematika ima svoje specifinosti po kojima se razlikuje od ostalih
kolskih predmeta. Neke od njih su: apstraktnost matematike, tj. tekoe u predstavljivosti/operacionalizaciji pojmova; matematiki jezik koji zahtijeva upotrebu simbola, pojmovai formula s razumijevanjem
i automatizovano; pogreno tumaenje
jednog simbola u nizu moe prouzrokovati
potpuno drugaije znaenje, tj. razumije-
12
vanje matematikog izraza; u matematici

nema intuitivnog razumijevanja iz konteksta ili ispravljanja/mijenjanja tumaenja u
hodu; znanje mora biti sistematizirano,
a uenje sistematino; mora postojati kumulativno predznanje; nedovoljno je jasna
praktina upotrebljivost i primjenjivost matematikog znanja (www.ecdlcentar.com).
Neovisno o razliitim teorijskim i praktinim saznanjima, ostaje injenica da uenici imaju strukturalne i formalne tekoe
s matematikom (neuroloke disfunkcije):
odstupanje u radu mozga ili zakanjelo formiranje odreenih viih funkcija korteksa,
nedovoljni razvoj kognitivne inteligencije
(sposobnost analiziranja, sintetiziranja, apstrahiranja, poopavanja) i/ili viih kognitivnih funkcija (smetnje pamenja, panje,
percepcije), specifine tekoe itanja i
pisanja (disleksija, disgrafija, diskalkulija),
nerazvijenost temeljnih vjetina koje su
preduvjet za usvajanje matematike (razvrstavanje, usporeivanje, nizanje, vizualno
grupiranje), emocionalne smetnje (npr. matofobija, strah od neuspjeha), sekundarne
tekoe nastale kao posljedica specifinih
tekoa u uenju, (www.ecddlcentar.com).
Stoga se ovaj rad upravo i bazira na specifinim tekoama u uenju, baziranim na
pomenutim problemima.
Razvojna diskalkulija
Pod diskalkulijom dananji strunjaci
podrazumijevaju skup specifinih tekoa
u uenju matematike/aritmetike i u obavljanju matematikih/aritmetikih zadataka.
To su takva odstupanja koja stvaraju osobi
ozbiljne tekoe u ovladavanju matematikom/aritmetikom, bez obzira na dovoljni
stupanj intelektualnog razvoja, normalno
funkcioniranje osjetila, te optimalne uvjete redovnoga poduavanja (Posokhova,
2001.).
Diskalkulija je djelomian poremeaj procesa usvajanja matematike, koji se moe
pojavljivati u svim ili samo odreenim podrujima matematike. Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali mnogo
sporije od svojih vrnjaka i neadekvatno
svojoj mentalnoj dobi.
Tekoe u usvajanju matematike mogu
biti lake, umjerene i teke, pa je, prema
tome, rezultat djelimina ili pak potpuna
matematika nesposobnost. Terminoloki razlikujemo diskalkuliju i akalkuliju.
Akalkulija (a - bez, potpuno nedostajanje) je pojam koji oznaava potpunu nesposobnost usvajanja gradiva iz matematike,
odnosno potpunu odsutnost matematikog
miljenja. Takva nesposobnost moe biti primarna ili pak sekundarna. U veini
sluajeva akalkulija je sekundarni, steeni
poremeaj koji se dogaa u odrasloj dobi
zbog modane lezije ili bolesti centralnog
ivanog sistema. Nastaje zbog toga to su
pogoeni oni dijelovi sistema mozga koji
su odgovorni za obavljanje matematikih
operacija (Posokhova, 2001.).
U djece se najee radi o razvojnoj
diskalkuliji, odnosno o tekoama koje se
formiraju u ranoj razvojnoj dobi, najee
prije roenja i ispoljavaju se im dijete poinje upoznavati pojam broja i obavljati
elementarne raunske radnje. Zbog toga
taj oblik tekoa nazivamo razvojnim.
Diskalkulija moe biti samostalna i jedina djetetova tekoa ili se moe pojaviti
u kombinaciji s nekom drugom tekoom,
naprimjer, disleksijom.
Neuroloki poremeaj ili

specifinost u radu mozga
Razliiti dijelovi mozga spojeni su neuronskim vezama u specifine sisteme.
Kada se poremeti sazrijevanje nekih karika u sistemu, funkcioniranje cijele mree
odvija se oteano i promijenjeno. Dakle,
razvojnu diskalkuliju moemo zamisliti kao manifestaciju specifinih tekoa u
specifinim dijelovima mozga (FarnhamDiggory, 1978., prema Posokhovoj, 2001.).
Ipak, postoji i drugo vienje mehanizma
razvojne diskalkulije. Neurolozi su utvrdili
da veinu aritmetikih operacija obavlja lijeva polutka naeg mozga. Neki istraivai
smatraju da je uzrok tekoa diskalkuline
djece u tome to ona vie koriste desnu
polutku, nego lijevu, odnosno imaju veu
tendenciju prema holistikim kognitivnim
strategijama, dok je aritmetici najbolje pristupiti analitiki. Takvo vienje problema
vie povezuje diskalkuliju s posebnou
kognitivnog stila djeteta, nego s deficitom
nekih funkcija. Prema tom vienju diskalkulija nije poremeaj, ve je specifinost,
posebnost u razvoju. Tako diskalkulina
djeca moda nisu svjesna da posjeduju analitike sposobnosti pa ih ne primjenjuju u
rjeavanju aritmetikih zadataka (Weinstein, 1980., prema Posokhovoj, 2001.).
Osnovni oblici razvojne diskalkulije
U svakom individualnom sluaju mogue su razne kombinacije simptoma, odnosno oblika razvojne diskalkulije. Jedno
dijete tako moe imati nekoliko oblika
diskalkulije. to vie oblika diskalkulije
jedno dijete ima, tim je sloeniji postupak
dijagnosticiranja i terapije. Razni oblici diskalkulije mogu se takoe pojaviti u
kombinaciji s drugim specifinim poremeajima simbolikih funkcija, naroito
s razvojnom disleksijom i disgrafijom.
Postoje sljedei oblici diskalkulije: verbalna (poremeaj razumijevanja i vlastite
upotrebe matematike leksike), praktognostika (poremeaj sposobnosti manipuliranja stvarnim ili naslikanim objektima),
leksika (poremeaj sposobnosti itanja
matematikih simbola i njihovih kombinacija), grafika (poremeaj sposobnosti pisanja matematikih simbola), ideognostika (poremeaj sposobnosti razumijevanja
matematikih pojmova i raunanja u sebi)
i operacijska (poremeaj sposobnosti izvoenja raunskih radnji).
Rano dijagnosticiranje
Trebalo bi da ve etverogodinjaci i
petogodinjaci budu u stanju da shvate
redoslijed koraka, npr. da utorak prethodi srijedi i da ljeto prethodi jeseni. Dijete
mora uvaavati postojani red unutar ovih
modela nizova. Kada se predkolskom djetetu izloe slova abecede da li vidi raspored
slova? Raspored dvanaest mjeseci u godini? Kada nastavnik objanjava postupak u
matematikom izrazu, da li uenik usvaja
redoslijed koraka koji su potrebni da se doe do pravog odgovora? Ovo predstavljaju
pitanja upozorenja o moguoj diskalkuliji
(Livajn, 2003.).
Roditelji treba da prate djecu kako se
ujutro oblae. Ako primijete odsustvo
smisla za redoslijed oblaenja (recimo, prvo oblai jednu arapu, zatim potkoulju,
potom drugu arapu, pa slijedeu sluajno
izabranu stvar), ovaj nedostatak redoslijeda moe predstavljati rani znak upozorenja
da se radi o razvojnoj disfunkciji (Livajn,
2003.).
Roditelji manje djece mogu biti zaueni
to njihovo dijete ne pamti redoslijed radnji
i viestepena objanjenja. Kada posumnjaju da dijete ima disfunkciju, roditelji treba
da se posvete rimovanim pjesmicama koje
forsiraju nizove, da koriste stripove koji
kombinuju nizove slika, da aktiviraju dijete na sviranje instrumenta koje naglaava
redoslijed, takoe ritmiki ples jaa osjeaj
za redoslijed (Livajn, 2003.).
Pri tome treba imati na umu da se pri
suoavanju sa slabostima u prvi plan kod
djeteta javljaju tuna osjeanja, pa se uvijek moraju hitro prebacivati na podruja
u kojem su neto dobro znala, kako bi se
vratilo dobro raspoloenje i motivacija za
dalju vjebu (Grej, 2004.).
Najee greke kod

djece s diskalkulijom
Najee greke kod djece s diskalkulijom su:
- Neispravna upotreba brojeva pri itanju, pisanju i raunanju: Dijete zamjenjuje
jedan broj nekim drugim, a pri tome nema
nikakve tekoe u razumijevanju pojma
broja. Greke zamjene se dogaaju kako u
itanju, pisanju brojeva, ali i pri upotrebi
kalkulatora. Kod zamjene se ne radi o slinosti oblika ili prostornog poloaja brojeva
ili o pritiskanju tipke kalkulatora koja se
nalazi pored one ispravne.
- Perseveracije (greke zaglavljivanja):
Dijete ponavlja isti broj ili radnju vie puta
i nije u stanju prei na sljedei korak kako
u pisanju, tako i u raunanju. Greke zaglavljivanja se ispoljavaju kroz uporno
ponavljanje nedavno nauenih radnji.
- Zrcalne greke: Dijete zrcalno okree
cifre, naruava ili zrcalno okree redoslijed
cifara u viecifarskim brojevima.
- Usporenost: Dijete daje ispravan odgovor, ali mu je potrebno mnogo vie vremena, nego to je uobiajeno u njegovoj dobi.
- Stavljanje brojeva u uzajamno neprikladan prostorni poloaj: Mogu je narueni smjer rjeavanja (s desna u lijevo ili
krino).
- Vizualne greke: Dijete pogreno prepoznaje raunske simbole i relativan poloaj cifara i zbog toga obavlja pogrenu
radnju ili neispravno prepoznaje broj.
- Proceduralne greke: Dijete izostavlja,
preskae jedan od obaveznih koraka u
rjeavanju zadatka.
- Slabo pamenje i prepoznavanje niza
brojeva.
Specifine tekoe
diskalkulinog djeteta
Postoji etiri tipa aritmetikih tekoa:
tekoe u logici, tekoe u planiranju, perseveracije neodgovarajuih radnji i nesposobnost obavljanja jednostavnih raunskih
radnji.
- Tekoe u logici ukljuuju nerazumijevanje izraza kao to su trokut ispod
kvadrata ili majin otac. Kada obavlja
zadatak prema usmenim uputama uitelja
ili kada pie diktat, dijete jednostavno biljei elemente u onom redoslijedu kako su
imenovani, ali se ne obazire na prostorne
odnose u kojima su objekti prikazani. Tekoe u logici se takoer pojavljaju u radnjama s brojevima i razumijevanju sistema
brojeva.
- Tekoe u planiranju se ispoljavaju tako
da dijete ne analizira zadatak prije nego to
ga pone rjeavati i ne kontrolira rezultat.
Umjesto da prvo razmisli o tome to se u
zadatku trai i kako ga treba rjeavati, dijete odmah poinje s naglim raunanjem i
na kraju potpuno gubi vezu sa samim za-
datkom. Djetetu je teko shvatiti kako su

povezani elementi u zadatku i kojim redoslijedom treba raditi. Takav uenik ne vidi
zadatak kao cjelinu, nego percipira samo
nepovezane dijelove i zbog toga ne moe
sastaviti mentalni plan rjeavanja.
- Dijete s diskalkulijom moe poznavati
znaenje svakog broja i znaka u zadatku i
poznavati metodu njihovog koritenja, ali u
trenutku suoavanja sa zadatkom pred njim
se stvara zid koji prekriva pojedine elemente i ono ih vie nije u stanju percipirati.
Iako ne uoava elemente nestale iz njegova
perceptivnog polja, dijete osjea da neto
nije uredu, ali ne moe odrediti ta je to.
- Tekoe pri provjeri rezultata mogu biti
velike. Ponekad dijete nita ne postie provjerom, iako provjerava nekoliko puta, jer
svaki put dobiva neki drugi rezultat i ne zna
koji je od njih ispravan! Tekoe u kontroliranju rezultata veoma frustriraju dijete.
Mnoga djeca s diskalkulijom imaju potpuno nerazvijenu vjetinu procjenjivanja i kada dolaze do nekog rezultata, ne znaju je li
taj rezultat barem blizak onom ispravnom,
odnosno ima li uope smisla.
- Nesposobnost obavljanja jednostavnih
raunskih radnji. Za razliku od djece koja
imaju tekoe u logici, dijete s tekoama
u obavljanju jednostavnih raunskih radnji
razumije logiku aritmetikih operacija, ali
se ne moe automatski prisjetiti injenica.
Zato dolazi do rezultata brojanjem, uglavnom na prste. Dijete ne zaboravlja brojeve,
nego sheme u koje ih treba smjestiti. Mahesh Sharma je prouio veliki broj djece i
odraslih i doao do saznanja da su uenici
koji su nakon nekoliko godina kolovanja
jo uvijek koristili brojanje (uglavnom na
prste), imali najvee tekoe u shvaanju
viih matematikih koncepata. Oni nisu bili u stanju uoavati sheme odnosa brojeva i
zbog toga su imali tekoa s konceptualizacijom. Uenici, koji su osim brojanja uspjeli ovladati i drugim metodama dolaska do
aritmetikog rezultata, brzo su napredovali
u razumijevanju matematikih koncepata
(Sharma, 1986., prema Posokhovoj 2001.).
Detekcija stepena
matematskog razvoja
Kad se poinje raditi s djetetom, prvi
korak je da se ustanovi na kojem je stepenu matematikog razvoja, a za to se slui
etapama, ispitujui da li dijete poima slijedee:
1. Odnose u prostoru (u odnosu na tijelo
uitelja): gore - dolje; lijevo - desno; ispred
- iza - izmeu;
2. Pojam koliine i veliine (uporeivanje): vei - manji; dui - krai; puno - malo;
jednako - mnogo;
3. Pojam broja: usporeivanje skupova
i pridruivanje broja skupu, usporeivanje
brojeva;
4. Brojanje: brojanje prstiju naprijed i
13
natrag do 10, 20; brojanje po 2, 3,... do 10,
do 20; broj ispred, iza, izmeu, do 10, do
20;
5. Operacije brojevima: unutar prve desetice, unutar druge desetice, preko desetice; rad s nepoznanicama (www .defektologija.com).
Rad s djecom koja imaju tekoe sa diskalkulijom obuhvaa: vjebe koordinacije
pokreta i orijentacije u prostoru, vjebe
lateralizacije, vjebe percepcije i auditivne
diskriminacije, usavravanje simbolizacije
pojmova i pojava.
Sistematskim i ciljanim vjebama ve
u najranijoj dobi moe se uticati na razvoj pojma broja. Slaganje i graenje
kockicama, sklapanje predmeta, zbrajanje
prstiima najranije su aktivnosti vezane
uz razvoj pojma broja (www. dijete.net).
Stoga se savjetuje igranje sa djetetom,
brojanje igraaka, pisanje brojeva, slaganje puzli, posebno one gdje treba spojiti
odreeni broj sa brojem predmeta na slici.
(Kamenov,1986).
Kako pomoi djeci

s diskalkulijom
Djecu bi trebalo:
- poduavati u matematici kroz igru;
- voditi dijete od konkretnog prema apstraktnom;
- izbor metoda poduavanja i didaktikog
materijala vriti u odnosu na matematiku
osobnost uenika;
- uklanjati vizualno-perceptivne tekoe;
- utvrditi individualni program za odreeno obrazovno razdoblje, koje se treba
temeljiti na sveobuhvatnom znanju o psihofizikim sposobnostima i mogunostima
uenika;
- znanje je potrebno provjeravati ee,
u kraim vremenskim jedinicama i s malim
brojem zadataka ili pitanja u jednom ispitivanju;
- potrebno je ispitni materijal sroiti bez
suvinih pojedinosti i davati ga zadatak po
zadatak;
- naini i oblici provjeravanja moraju biti
primjereni ueniku i njegovim specifinostima, djelovati afirmativno i poticajno na
uenike, kako bi se kvalitetno iskoristile
ouvane sposobnosti i razvile nove;
- kroz razliite oblike samostalnog uenja
razvijati sposobnosti samoocjenjivanja.
Konkretna pomoi
uenicima s diskalkulijom
U svrhu ostvarivanja samostalnog uenja
uenika treba osmisliti rjeenje koje e kroz
dobro definiranu strukturu gradiva voditi i
motivirati uenika za uvjebavanje i sigurnu
primjenu znanja, a ujedno ga osloboditi stresa i frustracija zbog prvobitnog neuspjeha.
Uenicima je dakle potrebna kvalitetna
14
zbirka zadataka, dovoljno poticajna da ih

motivira na samostalno uenje. Budui da
je raunar kao medij uenicima a priori
zanimljiv i motivirajui, te da jedino pomou raunara moemo ostvariti kontroliranu
interakciju s uenikom tokom samostalnog
vjebanja/uenja kao jedno od rjeenja nameu se digitalne zbirke zadataka.
Temeljni zahtjevi koje bi digitalna zbirka
trebala ispunjavati su da:
- zbirka treba omoguavati kako uenje
tako i provjeravanje znanja,
- zbirka treba imati sposobnost simuliranja stvarne ispitne situacije u koli (kontrolne zadae i ispiti znanja), - u svrhu praenja
napretka uenika, raunar treba pamtiti rezultate rjeavanja,
- rezultate rjeavanja ueniku treba prikazati na razumljiv i, prije svega, poticajan nain, - zadatke moramo interpretirati
na ueniku razumljiv nain (to odmah podrazumijeva osmiljavanje i programiranje matematikog interpretera koji e na
osnovu opisa i zadanih ogranienja generirati zadatke. Osim to interpreter treba razumjeti tekstualni opis zadatka, mora biti u
stanju producirati matematiki korektan zadatak koji e biti ispisan u skladu s matematikom sintaksom (www.ecdlcentar.com).
Samo ovako koncipiran udbenik ispunjavao
bi nametnute ciljeve u pogledu pomoi djeci
s diskalkulijom.
Vizija pomoi kole

uenicima s potekoama
Ono to bi se trebalo nalaziti u dugoronim planovima kole kao ustanove najdue formalne naobrazbe podrazumijeva:
Nastavnike koji se razumiju u neurorazvojnu funkciju i kao takvi imaju ulogu lokalnog
strunjaka za uenje;
- Nastavnike koji posmatraju, opisuju i
spremni su da odgovore na neurorazvojne
fenomene kod svojih uenika;
- Nastavnike koji svoj metod poduavanja
zasnivaju na razumijevanju naina na koji
funkcionie uenje;
- Uenike koji tokom uenja ue o uenju;
- Uenike koji stiu uvid u svoj neurorazvojni profil i u stanju su da prate kako se
on razvija;
- Uenike koji potuju druge uenike, iji
se neurorazvojni profil razlikuje od njihovog;
- kole koje oblikuju i sprovode obrazovni plan za svakog uenika;
- kole koje nee svojim uenicama da
lijepe etikete;
- kole u kojima djeca mogu da ue i rade
svojim prirodnim ritmom;
- kole koje nude irok izbor naina na
koji aci mogu da iskau svoje znanje i dostignua;
- kole koje obezbjeuju da uenici do-
biju mentore, bilo iz kole ili iz drutvene

zajednice;
- kole koje pomau roditeljima u njihovom saznavanju o neurorazvojnim funkcijama i mentalnoj raznovrsnosti (Grej, 2004.).
Zakljuak
Naa svijest o neurorazvojnim razliitostima vodi nas u pitanja koliko zapravo imamo
prava da mijenjamo nain na koji je neko
programiran ili da nemilosrdno kritikujemo
njegov sistem. Stoga je potrebno pridravati
se neurorazvojnog pluralizma jer je jasno da
je nepravedno kritikovanje koje vodi u razaranje samopotovanja djeteta koje ne razumijete. Moralno nije prihvatljivo da dijete
preivljava javnu osudu zbog toga to nije
donijelo domai zadatak kada je prevoenje
misli u ideju za njega nepremostiva prepreka. Poremeaj procesa usvajanja matematike nazvan diskalkulija tretira se dvojako,
kao neuroloki poremeaj u specifinim
dijelovima mozga ili kao razvojna specifinost, odnosno posebnost kognitivnog stila.
U zavisnosti od pristupa formira se i tretman
pomoi, prvo roditelja, zatim kole i na kraju i drutva kao cjeline.
Vjera u djecu pomae i djeci i roditeljima. Moe se dopustiti djeci s potekoama
u uenju da budu ono to jesu, a da im se pri
tome prui pomo u razvoju. Posao roditelja
je da na vrijeme uoe problem i sistematskim i ciljanim vjebama pomognu djeci da
se suoe s problemom i uspjeno ga rijee ili
umanje. Ipak, jo vaniji segment je da razviju kod djece samopouzdanje i motivaciju
kroz svjesnost sopstvenog neurorazvojnog
profila i naina kako se nositi s tim.
Ne postoji jednoobrazan, uniforman
produkt obrazovnog proizvodnog procesa. Umjesto toga, kole, htjele ili ne htjele,
prizvode razliita ljudska bia. Za nadati se
da e obrazovanje jaati line sposobnosti i
sklonosti djece sa specifinim tekoama u
dovoljnoj mjeri, i to kroz uee u raznim
oblastima znanja i vjetina u kojima nemaju potekoa. Najvie od svega djeci treba
pruiti uslove da vide svoje mogunosti paralelno sa njihovim obogaivanjem, a sve
kroz dobro prilagoene nastavne planove i
programe, paljivo izabrane nastavne metode i didaktiki materijal.
Ovdje je posebno vano istai mogunost
kreiranja digitalnih udbenika sa integrisanim matematikim interpreterom koji bi
djeci s diskalkulijom sluio kao matematski
dekoder, tj. prevodio matematiku na njima
razumljiv jezik. I, naravno, drutvo u cjelini,
ne smije obiljeavati djecu nego fenomen s
kojim se sukobljavaju. Neurorazvojni profil
djeteta bie na taj nain spreman za napredak u ivotnim izazovima.
Harisa Okanovi,
Sanela Miroc
Meuvrnjako zlostavljanje - bullying
Neravnotea moi
Kod djeije igre emocionalni ton se izmjenjuje od smijeha do ljutnje blagog intenziteta, a bullying
ukljuuje trajnu i vrlo esto intenzivnu uznemirenost, bespomonost i patnju rtve, dok je zlostavlja
obino hladan, okrutan i kontrolie situaciju
nogi roditelji su zabrinuti kada im se

uini da njihovo dijete ne uspostavlja uspjene meuvrnjake odnose,
a ta zabrinutost je u potpunosti opravdana, jer
svoje najvee zadovoljstvo djeca doivljavaju
upravo u zdravom odnosu sa vrnjacima. Nemati prijatelje za dijete moe biti veoma bolno
i frustrirajue. Strunjaci s mnogo argumenata
tvrde da djeca danas postaju sve osamljenija i
depresivnija, ali i nervoznija i sklonija agresivnom ponaanju.
je u pitanju patnja rtve, vjeruju da neka djeca

zasluuju da budu zlostavljana, esto misle da
je to zabavno. Interesantno je da su to najee
djeca koja su i sama zlostavljana, a ponekad,
to su i djeca koja prolaze kroz ivotne situacije
u kojima osjeaju da nemaju nikakvu kontrolu
nad onim to se dogaa, a radi ega pate od razliitih vrsta kompleksa. Oni zlostavljaju drugu
djecu kako bi se osjeali kompetentni, uspjeni,
da bi imali osjeaj kontrole ili sebi dali oduka
za svoju bespomonost.
nost i nain na koji vidi sebe i svijet oko sebe. Odrasli koji nisu imali iskustvo napada ili
bullyinga obino smatraju da je napad puno
tei, zbog teih fizikih ozljeda koje ga prate.
Djeca koja su bila izloena bullyingu znaju da
je to gore od napada. Napadnuta djeca zavre
u bolnici okruena ljudima koji brinu o njima,
napadai zavre u rukama policije. Djeca koja
su izloena bulliyngu, s tekim emocionalnim
ozljedama, zavre obino sama u svojoj sobi ili
na psihoterapiji, a napadai budu face.
Prvoklasni je izazov odgovoriti na pitanje o

tome ta moemo promijeniti kako bismo naoj
djeci pomogli da ive boljim ivotom i postanu
bolji ljudi.
Za bullying je neophodno nekoliko elemenata: zlostavlja, rtva, prilika i publika. Vrlo esto publika reaguje na zlostavljanje smijehom
i panjom, bodrei tako zlostavljaa i ohrabrujui nasilje. Mnogi se, ipak, unato tome to se
smiju, u sebi osjeaju loe i teko im je gledati
zlostavljanje. Poto se boje istupiti iz gomile i
time rizikovati da i sami postanu rtve, ute i
igraju ulogu koju procjenjuju da je sigurnija.
Rijetka su ona hrabra djeca koja preuzimaju
inicijativu i pokau zlostavljau da to to radi
nije uopte zabavno. Najbolja prevencija i najmonije oruje u borbi protiv bullyinga, lei
upravo u tome da publika preuzme kontrolu i
sprijei zlostavljanje. Jedno hrabro dijete je
malo, i moe nastradati, ali grupu djece nita
ne moe zaustaviti. Ponekad odrasli, a i djeca,
opravdavaju bylling injenicom da su rtve preosjetljive, lako zaplau ili se ponaaju na nain
da sami sebe odvajaju od ostale djece.
Bullying nije djeija igra, jer u djeijoj igri

strane su ravnopravne, nadmo se izmjenjuje
od situacije do situacije. Bullying ukljuuje neravnoteu moi u kojoj je zlostavlja uvijek i
stalno nadmoan. Kod djeije igre emocionalni
ton se izmjenjuje od smijeha do ljutnje blagog
intenziteta, a bullying ukljuuje trajnu i vrlo
esto intenzivnu uznemirenost, bespomonost i
patnju rtve, dok je zlostavlja obino hladan,
okrutan i kontrolie situaciju.
Naa je stvarnost i realnost takva da svaki

dan stotine hiljada djece zaziru od odlaska u
kolu, jer se tamo suoavaju sa izrugivanjem,
ismijavanjem i poniavanjem od strane druge
djece.
Zlostavljai su najee
zlostavljana djeca
Bullying ili zlostavljanje djece od strane
drugog djeteta ili djece moe imati vie oblika:
fiziki, emocionalni, verbalni, seksualni, cyberbullying ili kombinacija navedenog.
Cyberullying je relativno novija pojava koja je izrasla uvoenjem u nau svakodnevnicu
modernih tehnologija poput interneta, mobilnih
telefona, a to je otvorilo vrata zlostavljaima
za mogunost uznemiravanja putem mailova,
blogova, ili snimanjem i slanjem SMS-ova radi
uznemiravanja rtve u svako doba i na svakom
mjestu.
Dijete koje zlostavlja bully, je obino vee,
jae, starije i popularnije od rtve, te je njegova
namjera pokazati mo i vlast nad rtvom. Ono
izdvaja svoju rtvu iz drutva i to kroz izbjegavanje ili irenje glasina o rtvi bullyinga, te
u tom sluaju bullying se odnosi na fiziko ili
psiholoko zlostavljanje koje se deava konstantno pa na taj nain formira sistem uznemiravanja i zlostavljanja. Bully je svjestan/na da
takvo ponaanje izaziva nemir kod rtve i uiva u reakciji rtve. Djeca bully ne znaju kako
da se nose sa osjeanjima, kako da upravljaju
njima, nedostaju im socijalne vjetine koje su
neophodne da bi se uspjelo u svijetu odraslih. S
obzirom na to da su navikli da svoje ciljeve postiu zlostavljanjem drugih, oni ne znaju kako
je to normalno komunicirati sa drugima. Nemaju razvijene empatijske sposobnosti, okrivljuju
uvijek druge za svoje probleme, ne preuzimaju
odgovornost, ne ue kako se brinuti o potrebama i eljama drugih. Uivaju u osjeaju superiornosti u odnosu na druge, bezosjeajni su kada
Vie emocionalno, manje

fiziko nasilje
Bullying nije nasilni napad i od njega se znatno razlikuje. Naime, u napadu se obino koriste
ake, noevi, dok je kod bullyinga izraeno vie
emocionalno, a manje fiziko nasilje. Obino
se radi o blaim oblicima fizikog napada poput uzimanja stvari i amaranja. Razlika je i u
tome to se nasilni napad najee javlja samo
jedanput, dok bullying traje i ponavlja se. ak
i dok nema bullyinga, rtva strepi svaki dan,
oekujui nove nalete agresije. To nalikuje strahu vojnika na ratitu, i kada je zatije, osoba
je napeta i stalno na oprezu. Taj strah postaje
sastavni dio ivota, a uloga rtve sastavni dio
linosti djeteta. Nasilni napad je nalik oluji i
ukljuuje ozbiljne ozljede. Ipak ozlijeena, napadnuta djeca najee dobiju puno suosjeanja i panje, to pomogne u zacjeljivanju i onih
unutarnjih nevidljivih rana. Svi oko rtve ogoreni su na napadaa koji bude javno osuivan
zbog takvog ponaanja.
Bullying je kao kiica koja pada i pada sitnim kapima i ini se kao da nee nikada stati.
rtva se osjea progonjeno svaki dan, polako
gubi snagu i ponekad trajno mijenja svoju li-
Posljedice bullyinga
Bullying moe trajno uticati na ivot rtve u
negativnom smislu, jer teti samopotovanju,
poveava napetost i moe izazvati ozbiljnu depresiju. rtve se osjeaju uplaeno, prestravljeno, i neprestano se pitaju kada e se bullying
ponovo desiti. Neke rtve nakon dueg vremena poinju vjerovati da zasluuju zlostavljanje,
to dovodi do povlaenja u sebe, izolovanosti
i ivljenja u svom svijetu nepristupanom drugima.
Djeca su hedonistika bia, trae akciju i
doivljaj, potrebni su im ljubav, pomo, razumijevanje i stalna potpora. kola bi trebala biti
jedno od brojnih mjesta na kojem bi djeca osjeala radost, sigurnost, ali bi trebala i prepoznati
djecu kojoj je potreban poseban pristup i pomo, kako bi se smanjio rizik pojave poremeaja u ponaanju. Uz nastavne programe, djeci
je neophodno osmisliti i organizovati slobodno
vrijeme, te tako prevenirati dosadu i stvoriti naviku produktivnog koritenja vremena. Neophodno ih je i osposobljavati za transformativno
rjeavanje sukoba i konflikata putem tehnika
medijacije, pri emu prelaze sa mjesta publike kao jednog od elemenata bilinga, na mjesto
medijatora, posrednika u rjeavanju konflikata
i sukoba.
Roditelji su najutjecajniji modeli svojoj djeci. Djeca od njih ue razliite socijalne uloge
i vjetine, razvijaju samopouzdanje, a to znai
da ukoliko roditelji nisu tolerantni, marljivi, srdani, miroljubivi, to ne treba da oekuju ni od
vlastite djece.
Mr. Natira Hebib

15
Poremeaj panje kod djece kolskog uzrasta
Kad djeca odlutaju u svoj svijet
Za razvoj panje kod djece potrebna je saradnja roditelja i nastavnika, kako bi

roditelji razumjeli potekoe koje dijete ima u koli i kako bi nastavnici mogli
razumjeti uzroke ovih potekoa
anja je usmjerenost mentalne aktivnosti na odreene podraaje. Razlikujemo usmjeravanje i zadravanje

panje. Usmjeriti se na neki dogaaj znai
moi zadrati panju na njemu.
Moramo priznati da svi imamo iskustva
sa manjkom panje. Naprimjer, dogodi se
da dok itamo knjigu razmiljamo o neemu drugom i ne znamo ta smo proitali;
na poslu razmiljamo o obavezama kod
kue, a dok na sugovornik pria ne sluamo ga ve samo klimamo glavom i pitamo
se da li emo stii na sastanak.
Isto tako veina djece je u odreenom
periodu ivota nemirna, impulsivna ili nepaljiva. To ne znai da sva djeca imaju
poremeaj panje, problem s koncentracijom ili da su hiperaktivna. Tek onda kada
su ti simptomi izraajniji od onih koji se
smatraju normalnim, s obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj, kad naruavaju
funkcioniranje rada vrtia, kole, slobodnih aktivnosti, socijalnih odnosa i sl., moemo govoriti o ADHD-u. Znaenje ovog
pojma je sljedee: A = Attention / panja,
D = Deficit / nedostatak, H = Hyperactivity / hiperaktivni, D = Disorder / poremeaj
/ deficit panje / hiperaktivni poremeaj.
Nedostatak panje i
odravanja koncentracije
Djeca sa ADHD-om vrlo lako odlutaju u svoj svijet. Ne mogu se koncentrisati na ono to moraju, a istovremeno je
njihova panja usmjerena na ono to njih
zanima. Dijete u koli treba biti u stanju
odrati panju, usmjeriti se na ono to uiteljica govori, a ne razmiljati o igrakama
kod kue, o drugovima koji su kod kue i
sl. Istraivanja pokazuju da se veina djece
moe fokusirati za broj minuta koji je jednak broju njihovih godina plus 2 (Jensen,
1995.).
Djeca koja imaju probleme s panjom
vrlo teko ue, tj. mogu imati problema s
uenjem i kod ukljuivanja u konverzaciju i grupne aktivnosti. Nesposobnost da se
koncentriraju, ne odraava se samo u po16
druju obrazovanja i uspjeha u koli, ve i

u djetetovom kontaktu sa lanovima porodice i prijateljima.
Mnoga hiperaktivna djeca i djeca s poremeajem panje imaju vrlo malo prijatelja.
Njihovi problemi esto su rezultat njihove impulsivnosti i kratkog opsega panje
zbog kojih nisu u stanju nauiti socijalna
pravila niti prepoznavati socijalne znakove
i poruke.
Zbog nedostatka panje ne mogu se
koncentrirati jednako dugo kao njihovi
vrnjaci. Buka i pokreti oko njih im vrlo
lako skreu panju. esto propuste vane
informacije ili upute koje im daje uitelj
jer razmiljaju o neem drugom. Mnogi
od njih imaju neuredan i neitak rukopis
zbog ega dobijaju kritike od uitelja. Kod
takve djece treba ocjenjivati sadraj a ne
rukopis, smanjiti potrebe za pisanjem, vie
ocjenjivati usmene odgovore, upuivati ih
na izradu mapa, grafikona, korienje slikovnog materijala...
Simptomi poremeaja panje su kada

dijete:
- esto zanemaruje detalje, pravi nepromiljene pogreke;
- esto ima tekoa u odravanju panje
u poslu ili igri;
- esto se ini da ne slua kada mu se
neko obraa;
- esto ne slijedi upute, ne uspijeva zavriti zadatke;
- esto izbjegava aktivnosti koje zahtijevaju kontinuiran mentalni napor;
- esto gubi stvari, knjige, pribor, ini
nemarne pogreke;
- esto ga ometa vanjska buka;
- esto govori nepromiljeno i u neprikladno vrijeme;
- s potekoama prati upute.
(Izvor: Dijagnostiki i statistiki prirunik mentalnih poremeaja, etvrto izdanje.)
Na panju ili koncentraciju se moe uticati okolinom. Ne treba imati u blizini nita to odvraa panju (galama, buka, televizijski program). Veliku ulogu u razvoju
panje imaju odrasli, koji trebaju upuivati
dijete u ono to je bitno, hrabriti ga odobravanjem i radou kad u neemu uspije.
Velika je vanost igre. Kroz nju dijete ui
pravila. Treba poticati koncentriranu igru.
Pustiti dijete da se igra do kraja kad je zadubljeno u igru. Vano je navikavati dijete
na urednost, lijeganje i ustajanje na vrijeme itd.
Panja u koli
- navikavati ih da ue i piu zadau na

istom mjestu;
- da ue otprilike uvijek u isto vrijeme;
- pomoi djetetu da napravi plan uenja i
pisanja domae zadae;
- upuivati dijete na potcrtavanje bitnog;
- upuivati dijete da ui pomalo i ee;
- pohvaliti djetetov trud i napredak.
Uitelj moe privlaiti i usmjeravati djeiju panju:
- naglaavanjem ta je vano i poziva-
Za uspjeh u koli potrebna je panja. Do

nedostatka panje moe doi ukoliko djeca
imaju probleme u porodici, ukoliko su zlostavljana, neispavana, umorna, imaju slab
kolski uspjeh, strah od ispitivanja, dosadno im je i slino. Sposobnost zadravanja
panje na nekom cilju dijelom je uroena,
a dijelom se na njezin razvoj moe uticati. Ukoliko se ovoj djeci prui dodatna
pomo, ona esto mogu nauiti da imaju
uspjene socijalne odnose. Mora im se pomoi da naue ono to je veina djece nauila spontano. Za razvoj panje kod djece
potrebna je saradnja roditelja i nastavnika,
kako bi roditelji razumjeli potekoe koje
dijete ima u koli i kako bi nastavnici mogli razumjeti uzroke ovih potekoa.
Uenicima s poremeajem panje nije
potrebno sadrajno prilagoavati nastavu,
izuzev ako nemaju neke od dodatnih potekoa. Uenicima sa ADHD-om potrebno je individualizirati pristup u prezentaciji
nastavnih sadraja i nain provjere znanja,
odabrati postupke koji im mogu pomoi
da se ne osjeaju manje vrijednima i da
uspjeno usvoje potrebna znanja.
Igre i aktivnosti koje

pomau razvoj djeije panje
Kroz igru dijete ui slijeenje pravila.
Djecu treba na svaki nain poticati na koncentriranu igru:
- bojenje bojanki;
- igre sa slagalicama;
- kocke, lego kockice i druge;
- vjebe kombinacije, misaoni zadaci;
- igre razvrstavanja po nekim kriterijima
(naprimjer, da napiu imena ivotinja koje
imaju krila);
- zadaci opaanja: promatrati tok radnje,
dovravanje reenice, koliko je na slici bilo ivotinja, osoba, prozora.
Roditelji mogu uticati na razvoj panje
kod djece na sljedei nain:
- navikavati djecu da pospremaju kolski
pribor i radno mjesto;
Djeca sa ADHD-om vrlo lako odlutaju u svoj svijet. Ne mogu se koncentrisati na ono to moraju, a istovremeno je njihova panja usmjerena na
ono to njih zanima. Dijete u koli treba biti u stanju odrati panju, usmjeriti se na ono to uiteljica govori, a
ne razmiljati o igrakama kod kue, o
drugovima koji su kod kue i sl.
***
Veliku ulogu u razvoju panje imaju
odrasli, koji trebaju upuivati dijete u
ono to je bitno, hrabriti ga odobravanjem i radou kad u neemu uspije.
Velika je vanost igre. Kroz nju dijete
ui pravila. Treba poticati koncentriranu igru. Pustiti dijete da se igra do kraja kad je zadubljeno u igru. Vano je
navikavati dijete na urednost, lijeganje
i ustajanje na vrijeme itd.
njem da se obrati panja na neto;

- mijenjanjem jaine glasa;
- korienjem slika predmeta;
- korienjem prie za uvodni sadraj;
- podvlaenjem napisanog kredom u boji;
- u nastavu matematike uvesti glazbu;
- objasniti svrhu i korist uenja;
- uvoenjem tjelesnih aktivnosti, kraih
vjebi kada panja poinje opadati;
- dati djetetu zaduenja koja e mu omoguiti kretanje;
- smjestiti dijete u prvu klupu, po mogunosti uz mirno dijete;

- postaviti pravila koja su jasna;
- provjeriti je li dijete razumjelo pitanje;
- poticati djecu da ue pomalo i ee;
- ee ispitivati usmeno;
- hvaliti dijete povremeno kada to zaista
zaslui;
- individualizirati ocjenjivanje uenika.
Roditelji i uitelji trebaju uvijek imati
na umu (M. Pospi): da se djeca razvijaju, da je za razvoj potrebno vrijeme, da
brzina razvoja kod sve djece nije ista, da
naslijee igra veliku ulogu u uenju, da
neka djeca nisu sposobna zadrati pozornost dovoljno dugo, te da neuspjenost
dovodi do frustracije i gubitka motivacije.
Senada Junuzovi
17
Kako potai uenike da uestvuju u razrednoj diskusiji
Diskusija unapreuje znanje uenika

Kroz diskusiju uenici se izlau raznovrsnim gleditima i omoguava im se da sebe
posmatraju u odnosu na druge, i u kognitivnom i u afektivnom smislu
vakodnevno se kao nastavnici/profesori susreemo sa izazovom poticanja fokusirane i poune diskusije

u uionici. Unato mnogim pozitivnim efektima ove nastavne metode, kako u postizanju obrazovnih ciljeva, tako i u uspostavljanju ugodne razredne klime, preesto
se deava da nastavnikova pitanja otvorenog tipa naiu na utnju ili da se, u najboljem sluaju, pokrene diskusija tek sa par
uenika, dok ostatak razreda pasivno stoji
postrani.
Ova je metoda izuzetno raznovrsna i
uinkovita na svim nivoima obrazovanja,
iako je openito najpogodnija za poduavanje miljenju vieg reda (Sternberg &
Spear-Swerling). Kroz diskusiju uenici se
izlau raznovrsnim gleditima i omoguava im se da sebe posmatraju u odnosu na
druge, i u kognitivnom i u afektivnom smislu. Kroz diskusiju se razvija sposobnost
sluanja, evaluiranja vlastitih argumenata,
formuliranja gledita u aru rasprave, opiranja utjecaju linih simpatija, zadravanja
18
fokusa na problem o kojem se govori unato emocionalnim argumentima i utjecajima (Gage & Berliner).
Poveanje samopouzdanja
i motivacije
Kroz diskusiju djeca poinju percipirati
svijet na novi i drugaiji nain (Mezirow).
Sasvim je izvjesno i istraivanjima potvreno da diskusija unapreuje znanje uenika. Prema jednom istraivanju iz kognitivne psihologije o strategijama uenja, kada
uenici imaju priliku da se angauju vezano za nastavni materijal (da ga preispitaju,
objasne i o njemu razmiljaju u odnosu na
svoj vlastiti ivot ili stvarni svijet), vea
je vjerovatnoa da e ga razumjeti (McKeachie).
Diskusija poboljava dubinsko nasuprot
povrnom uenju i rezultira veim uenikim entuzijazmom (Kember & Gow).
Pored ve spomenutih efekata diskusije,
navode se jo i poveanje samopouzdanja i
motivacije uenika (Frederick).

Unato spomenutim pozitivnim efektima
diskusije, ipak ona nije u tako velikoj upotrebi. Naalost, nastavnici uglavnom pribjegavaju autokratskom stilu poduavanja.
Razlozi za to su brojni: nastavnik osjea da
nema kontrolu nad razredom pogotovo ako
je broj uenika veliki; postoji pritisak da
se obradi gradivo i usvoje nove informacije, pa se u tom smislu diskusija posmatra
kao gubljenje dragocjenog vremena; voditi
diskusiju je jako teko, a neki smatraju da
se ak radi o najteem i najkompleksnijem
vidu poduavanja (Henning). Nastavnik
mora razmotriti pitanja koja postavlja,
paljivo sluati odgovore uenika, na njih
spontano odgovarati u isto vrijeme drei
fokus na ciljevima curriculuma. Kao faktor tu je naravno i (ne)zainteresiranost uenika, njihove sposobnosti, teina nastavne
materije itd.
Postoje konkretne tehnike iji je cilj stimuliranje razredne rasprave. Neke od njih
su:
Okrenite se kolegi do vas: Uenicima se postavi pitanje ili problem (najee
se radi o onom koji ima jednostavan odgovor) na koje trebaju odgovoriti zajedno sa
kolegom iz klupe u ogranienom vremenu.
Cilj je da svako dobije priliku da govori
i da se navikne na promiljanje o problemima.
Razmisli - upari se - podijeli: Postavi
se pitanje (problem) o kojem svaki uenik
treba sam za sebe razmisliti, zatim se formiraju parovi - miljenja razmijene u paru,
a potom se stajalita podijele i sa ostatkom
razreda. Uenici se mogu ohrabriti da uestvuju isticanjem da mogu govoriti o onome to su sami rekli u paru ili o onome to
je njihov partner rekao.
Razmisli - upari se dvaput - podijeli: Slino je prethodnoj tehnici, samo to
se prije razredne rasprave upare dva para
i razgovaraju. Da bi se sprijeilo dominiranje jednog para nad drugim, moe se
odrediti vrijeme za svaki par. Uenicima
se treba naglasiti da ne moraju prihvatiti
miljenje drugog para, ali ga moraju potovati.
njem pojedini uenici e sa razredom podijeliti svoje argumente, kao i argumente

s druge strane. Najvei izazov u primjeni
ove tehnike je da uenici uistinu diskutuju,
a ne da se svaaju.
Slagalica: Nastavni materijal se podijeli na dijelove i svaki lan grupe radi na
jednom dijelu, tako da nijedan nema sve
to je potrebno da bi sam izvrio zadatak.
no po ve utvrenim kriterijima (nastavnika, razreda ili grupe). Moe se napraviti i

izbor najboljeg rada i raspraviti zbog ega
je ba on najbolji.
Tehnika istovremenog izvjetavanja
(Sweet i sur): Uenicima se kao pojedincima ili u sklopu grupe (gdje moraju doi
do koncenzusa) postavi nekoliko moguih
opcija (odgovora) na neko pitanje koje se
Stav o odreenom pitanju

Kruna tehnika: Ova tehnika najbolje funkcionie ako su od tri do pet uenika
rasporeeni u grupe. Postavi se problem ili
pitanje, a uenici trebaju brzo razmjenjivati svoje ideje ili odgovore po redu u krugu.
Ova je tehnika pogodna za aktiviranje uenika, a cilj je dobiti to vie ideja u odreenom vremenskom roku. Svaki uenik ima
pravo da jednom kae dalje i ne odgovori na pitanje. Na kraju, grupa prenese svoje
ideje i odgovore razredu. Posebno je potrebno naglasiti da se niije ideje ne smiju
kritizirati dok je proces u toku.
Tehnika redanja: Za ovu tehniku je
potrebno vie vremena i prostora. Uenici se poredaju po nekom kriteriju (visini,
datumu roenja, abecedi). Taj red se
podijeli na dva paralelna reda. Uenici se
okrenu jedan prema drugom i razgovaraju
koliko im se odredi, susreui na taj nain
veliki broj svojih kolega. Ovo traje sve dok
nastavnik procijeni da je razgovor postao
neproduktivan.
Vrijednosne crte: Primjenjuje se kada nastavnik eli da uenici zauzmu stav
prema odreenom pitanju. Nakon to nastavnik proita odreenu izjavu, uenici
se svrstaju, zavisno od svog stava (za ili
protiv) na odgovarajuu stranu imaginarne
crte. Zatim uenici na jednoj strani linije
u paru razgovaraju zbog ega su se sloili sa izjavom ili ne. Nakon toga svaki par
raspravlja sa jednim parom na suprotnoj
strani o svom stavu. Sluajnim proziva-
Na ovaj nain se potie meuovisnost uenika. Nakon to svaki lan izvri (savlada)
zadatak sam za sebe, formira se grupa sa
ostalim uenicima u razredu, koji su dobili taj isti nastavni materijal, raspravlja se
i usvajaju nove informacije i detalji. Tako usavreni uenici se vraaju u svoju
matinu grupu i dijele informacije sa grupom.
Promoviranje pozitivnih odnosa

Parovi pitanja odgovori: Svi uenici sjednu u krug i numeriu se po principu
1, 2, 1, 2, 1, 2Onima koji su dobili broj 1
kae se da se nee pomjerati, za razliku od
dvojki. Nastavnik ita pitanja relevantna
za curriculum. Uenici sa brojevima 1 i 2
razgovaraju kako bi doli do najboljeg odgovora na pitanje. Nakon isteka vremena,
dvojkama se kae da se premjeste ulijevo i upare sa sljedeom jedinicom. Onda
odgovaraju u paru na sljedee pitanje i sve
tako dok se ne napravi puni krug, tj. dok se
ne vrate na svoje poetno mjesto.
Tehnika pripremljenih parova/grupa: Zadatak uenika je da kao par/grupa
pripreme kratak sastav o temi nastavnog
materijala. Argumente svakog para/grupe
prezentira jedan lan. O svemu diskutuje
cijeli razred i evaluira radove svaki poseb-
tie gradiva. Zatim se u isto vrijeme usporeuju odgovori grupa, te se raspravlja o

argumentima zbog kojih je svaka od njih
odabrala ba taj odgovor (obino se poinje sa raspravom o argumentima grupe koja je odabrala manje frekventan odgovor).
Ovom tehnikom se olakava razredna rasprava, jer je iznoenje stava grupe mnogo
manje zastraujue nego iznoenje vlastitog individualnog stava. Tehnika je slina
ve opisanoj Razmisli - upari se - podijeli, s tom razlikom da se u istom trenutku iznose odgovori svih grupa (kako bi se
izbjeglo kopiranje odgovora, svaka grupa
prije tog momenta istine na papir napie svoj odgovor i najznaajniji argument
zbog kojeg su ga odabrali).
Pitanje uea u razrednoj raspravi je i
mnogo dublje. Postoje mnogi fundamentalni, ali indirektni utjecaji na razrednu raspravu koji su u domenu odnosa nastavnika
i uenika, i u domenu odnosa meu samim
uenicima. injenica je da e uenici koji
su zaplaeni svojim kolegama ili pak indiferentni prema njima malo doprinositi razrednoj raspravi. Stoga je i promoviranje
pozitivnih odnosa meu uenicima jedan
je od indirektnih naina poticanja razredne
rasprave.
Mersiha Jusi
19
Iz jezike prakse
Htjeo ili htio?

(Pravila ijekavskog izgovora II. - Ikavski oblici u ijekavskom izgovoru)
jekavski izgovor u naem jeziku ima

standardnojeziku vrijednost. U ijekavskom izgovoru postoje normirani i ikavski i ekavski oblici. Da se ne bi deavale
greke, treba znati razlikovati pravilne od
nepravilnih ikavskih oblika u ijekavskom izgovoru. Jedno od estih pitanja je: Kae li se
htjeo ili htio? I to se javlja kao dilema samo
kada neto treba napisati, inae se u razgovoru o tome i ne razmilja, uje se: Htjeo
je doi, ali nije auto htjeo da upali! Htjeo
je da sjedne; nije htjeo da uzme; Mogao je
da je htjeo; itd. Zbog navedenih greaka u
jezikoj govornoj usmenoj i pisanoj praksi,
pravila o ikavskim oblicima u ijekavskom
izgovoru su posebna tema.
Primjeri pogrene upotrebe jekavskih oblika u ijekavskom izgovoru: Ja sam htjeo
da budem pilot - forum.djesi.ba; Sve to
sam oduvijek htjeo - www.dernek.ba; Htjeo
sam da napustim, kada sam htjeo da odem iz
Manchestera - manchesterutdfan.blogspot.
ba/; ljubio sam ta sam htjeo -www.cafe.ba/
tekstovi/; voljeo sam jer mi je bila jedna
www.skavavac2.blogger.ba/; voljeo si me
- ladyzaza.blogger.ba; voljela sam ja njega,
voljeo je on mene, www.teen.co.ba; eljeo
bi da platim www.eminaa.blogger.ba;
eljeo bih ukratko da vam opiem - www.
cbbh.ba/files/; najbogatiji ovjek na svijetu
koji je do sada ivjeo. www.sjemeniste.ofm.
ba/; Tu je u to vrijeme ivjeo - www.znanje.
org/; ivjeo razum, smrt neznanju - www.
klokotnica.ba/; ivjeo je veoma leerno www.banjalukalive.com. Umjesto istaknutih pogrenih oblika trebalo je pisati: ja sam
htio da budem pilot; sve to sam oduvijek
htio; htio sam da napustim; kada sam htio
da odem iz Manchestera; ljubio sam ta sam
htio; volio sam jer mi je bila jedna; volio si
me; voljela sam ja njega, volio je on mene;
elio bih da platim; elio bih ukratko da vam
opiem; najbogatiji ovjek na svijetu koji je
do sada ivio; tu je u to vrijeme ivio; ivio
razum, smrt neznanju; ivio je veoma leerno.
1. Pravilni ikavski oblici u ijekavskom izgovoru
Pravopisna pravila su i u ovom sluaju jasna. Ijekavski refleks glasa jat preglaava
se u i ispred o, j i lj. Jednosloni refleks jata
(je) preglaava se u i kad se nae u poloaju:
a) ispred o: htio, elio, ivio, bolio, volio; b)
ispred j: smijati se, grijati se, grijalica, grijna sezona ili sezona grijanja; c) isred glasa
lj: biljeg, biljeka. Normiran ikavski oblik u
20
ne nedelja, ponedjeljak a ne ponedeljak, odnosno, o pravilnim i nepravilnim ekavskim

oblicima u ijekavskom izgovoru, pisat e u
majskom broju Prosvjetnog lista.
2. Nepravilni ikavski oblici u ijekavskom
izgovoru
Pie: mr. Aida Kro

(Institut za jezik Sarajevo)
ijekavskom izgovoru je samo za muki rod
htio, ali je za enski i srednji rod htjela i htjelo, u mnoini su htjeli. Odnosno, svi oblici
osim mukog roda u glagolskom pridjevu
radnom imaju jednosloni refleks jata (je),
pa su ti oblici utjecali da i u mukom rodu
bude ijekavski oblik htjeo koji je nepravilan.
Tako je i sa sljedeim primjerima: muki
rod je elio, ali je enski rod eljela, srednji rod eljelo, mnoina - eljeli; za muki
rod je je normiran ikavski oblik volio, ali je
za ostale pravilan samo ijekavski oblik: voljela, voljelo, a mnoina voljeli i sl. Ikavski
oblici u mukom rodu nisu preuzeti iz ikavskog izgovora, nego su rezultat odreenih
glasovnih promjena u ijekavskom izgovoru.
Grijee oni koji govore: htjeo, voljeo, eljeo,
boljeo. Pravilno je: htio, volio, elio, bolio,
ali je: htjela, htjelo, voljela, voljelo, eljela,
eljelo, boljela, boljelo, itd.
1.1. Izuzeci od pravila ijekavskog izgovoru u kojem jat ima ikavski refleks:
a) Jednosloni refleks jata je ne preglaava
se u i ispred o u oblicima sjeo i jeo.
Oblici: cio, dio i htio su pravilni ikavski
oblici u ijekavskom izgovoru. Da bi bilo lake zapamtiti, mogu pomoi ekavskim oblicima naspram kojih e biti normirani ikavski:
od ceo je cio, od deo je dio, od hteo je htio,
samo je od seo ijekavski oblik sjeo, a ne sio.
b) U izuzetke spadaju i oblici u kojima se
ipak realizuje jednosloni refleks je ispred
sonanta lj to se ne uklapa u pravilo da se
jat ispred o, j, lj u ijekavskom izgovoru
preglaava u i: nedjelja, ponedjeljak, kudjelja i sl. O tome da je pravilno rei nedjelja a
Pored navedenih standardnih ikavskih oblika u ijekavskom izgovoru, postoje i nepravilni ikavski oblici. Ve je reeno koji su pravilni ikavski oblici (taka 1.) Nije
pravilno govoriti: eliti, voliti, boliti, iviti,
a s tim i oblici glagolskog pridjeva radnog
elila, elilo, elili, volila, volilo, volili, bolila, bolilo, bolili, ivila, ivilo, ivili, kao ni
oblici: letiti, viditi i slini izvedeni oblici od
tih glagola. U navedenim obicima pravilno
je samo pisati i govoriti sa je: eljeti (eljela,
eljelo, eljeli), voljeti (voljela, voljelo, voljeli), boljeti (boljela, boljelo, boljeli), ivjeti
(ivjela, ivjelo, ivjeli), pa i letjeti i vidjeti.
Nema razloga ni opravdanja da se tu koriste
nestandardni ikavski oblici (volila, elila,
itd.), jer ne postoji nikakva prepreka za jekavski refleks jata u navedenim primjerima.
Glas jat ispred l ima jednosloni refleks
je: eljeti, voljeti, itd. Da bi se razlikovali
normirani od nenormiranih ikavskih oblika
u ijekavskom izgovoru, treba poznavati pravila ijekavskog izgovora.
3. Dubleti
Dubletni oblici su jo jedna dilema u vezi
sa pravilnim i nepravilnim ikavskim oblicima u ijekavskom izgovoru, a to su oblici
tipa: polivati/polijevati, zalivati/zalijevati;
zaliv/zaljev, preliv/preljev, i sl. S obzirom
na to da su navedeni primjeri svrstani u dubletne oblike, znai da je pravilna upotreba
i ikavskog i ijekavskog, odnosno, jekavskog
oblika u ijekavskom izgovoru. Pravilno je
rei i sa i i sa je. Moe se rei i zaliv i zaljev,
i zalijevati i zalivati, i preliv i preljev, i sl.
4. Diferencijalno obiljeje
Nema isto znaenje kada se kae: zacrveniti se i zacrvenjeti se. Promjenom refleksa
jata promijeni se znaenje rijei. Diferencijalno obiljeje imaju primjeri tipa: zeleniti
initi neto zelenim: zelenjeti postajati
zelen. Kada se upotrebljava ikavski oblik:
zacrveniti, pozeleniti - znai da je neko uino fiziki da se to stanje promijeni, a ijekavski oblici: zacrvenjeti, pozelenjeti neto je
prirodno postalo tako. Zidove su pozelenili,
a uma je pozelenjela. Zacrvenila je usne
karminom, a priom su je zacrvenjeli.
Veliki matematiari: George Polya
Izuzetan uitelj
i vrstan predava
Polya je bio izvrstan metodiar, veliki uzor svima onima
koji se bave metodikom nastave matematike
Pripremio: prof. dr. efket Arslanagi
eorge Polya roen je u Budimpeti

13. 12. 1887. godine. U mladosti
nije pokazivao osobito zanimanje
za matematiku. Godine 1905. upisao je
pravo, ali kako ga je smatrao dosadnim, nakon jednog semestra prebacio se na studij
jezika i knjievnosti i stekao zvanje profesora latinskog i maarskog jezika. Nakon
toga poeo se baviti filozofijom gdje se susreo s matematikom. Godine 1912. doktorirao je matematiku na Budimpetanskom
univerzitetu. Radio je na univerzitetima u
Njemakoj, Engleskoj, vajcarskoj i Francuskoj. Godine 1940. napustio je Evropu i
otiao u Ameriku.
Bio je izuzetan matematiar. Svojim
znanstvenim radovima fundamentalno je
doprinio kombinatorici, teoriji brojeva,
teoriji vjerovatnoe, kompleksnoj analizi i
parcijalnim diferencijalnim jednainama.
Uitelj uitelja
George Polya bio je izuzetan uitelj, uitelj uitelja, te vrstan predava. Osobito
se zalagao za heuristiki pristup uenju, i
tvrdio da postoji umijee otkria i da ga je
mogue nauiti. Njegova knjiga Kako rijeiti matematiki zadatak (1945.), prodana
je u gotovo milion primjeraka. Prevedena
je na 17 jezika i skoro da nema knjige o heuristikoj metodi koja se na nju ne poziva.
Ova knjiga je prevedena na hrvatski jezik
1956. godine, a preveo ju je profesor Milan
Krajnovi.
Drugi njegovi radovi znaajni za matematiku edukaciju su Matematika i uvjerljivo zakljuivanje (1954.), prevedena na
est jezika, u kojoj se bavi nainom kako
nauiti rjeavati probleme i dokazivati
teoreme, te Matematiko otkrie (1962.),
prevedena na devet jezika, u kojoj izlae
razmiljanja o matematikom otkriu. I
ova knjiga je prevedena na hrvatski jezik
2003. godine, a prevodioci su bili prof. dr.
Boris Pavkovi, te profesori Petar Mladini i Renata Svedrec.
uvena je i njegova knjiga sa kolegom
G. Szegm pod naslovom Problemi i teoreme iz analize I i II iz 1972. godine koja
je doivjela nekoliko izdanja i prevoda na
vie jezika.
Polya je bio izuzetan metodiar, veliki
uzor svima onima koji se bave metodikom
nastave matematike. Ovdje emo citirati
njegove rijei upuene uiteljima i nastavnicima matematike na jednom seminaru:
Ja sam dovoljno dugo zatomljavao
svoju staraku buntovnost. No, iz toga se
moe izvui neka korist. Predlaem da se
promisle sljedee reenice koje proizlaze
iz ovog izlaganja i da se slubenim programima Amerikog matematikog drutva
dodaju sljedee dvije take:
1. Priprema uitelja matematike mora
ukljuivati elemente samostalnog (stvaralakog) rada na odgovarajuem nivou u
obliku seminara za rjeavanje zadataka ili
u nekom drugom obliku.
2. Kolegiji metodike moraju biti tijesno povezani s kolegijima matematike ili
s praktinim predavanjima. Te kolegije,
ako je ikako mogue, moraju drati ne samo predavai viih kola koji imaju samo
iskustvo u naunoistraivakom radu, nego i oni koji imaju iskustvo iz prakse predavanja.
Deset zapovijedi za nastavnike

uvene su njegove zapovijedi nastavnicima matematike (i drugih predmeta) kako
bi trebali da budu uspjeni u radu.
Evo ih redom:
1. Zanimaju se za svoj predmet.
2. Znaju svoj predmet.
3. Znaju kojim se putem moe nauiti
ono to je nuno: najbolji nain uenja je
otkrij sam.
4. Naui itati sa lica svojih uenika. Nastoj saznati to oni od tebe oekuju i pokuaj razumjeti njihove potekoe. Pokuaj
se staviti na njihovo mjesto.
5. Nemoj uenicima pruati samo informaciju, pomozi im razviti sposobnost
koritenja prikupljenih znanja i naviku sistematskog rada.
6. Nastoj ih nauiti nasluivati.
7. Nastoj ih nauiti dokazivati.
George Polya je na jednom seminaru

nastavnicima i uiteljima matematike
uputio sljedee rijei:
Ja sam dovoljno dugo zatomljavao
svoju staraku buntovnost. No, iz toga
se moe izvui neka korist. Predlaem
da se promisle sljedee reenice koje
proizlaze iz ovog izlaganja i da se slubenim programima Amerikog matematikog drutva dodaju sljedee dvije
take:
1. Priprema uitelja matematike mora
ukljuivati elemente samostalnog (stvaralakog) rada na odgovarajuem nivou
u obliku seminara za rjeavanje zadataka ili u nekom drugom obliku.
2. Kolegiji metodike moraju biti tijesno povezani s kolegijima matematike
ili s praktinim predavanjima. Te kolegije, ako je ikako mogue, moraju drati
ne samo predavai viih kola koji imaju samo iskustvo u nauno-istraivakom radu, nego i oni koji imaju iskustvo
iz prakse predavanja.
8. Istii u svom zadatku ono to moe
biti korisno pri rjeavanju drugih zadataka,
a za datu konkretnu situaciju nastoj otkriti
optu metodu.
9. Ne odaji svoju tajnu odmah, neka uenici pokuaju pogoditi rjeenje. Predloi
uenicima da sami pronau to vie.
10. Savjetuj, no ne namei nasilno svoje
miljenje.
Redovno je posjeivao srednje kole na
zapadu SAD-a. Drao je predavanja i tako
pridobijao na stotine mladih zainteresovanih za matematiku koji su posjeivali
njegove seminare na Stanfordu. Mnoge je
potaknuo na matematiku karijeru.
Umro je 7. 9. 1985. u Paolo Altu.
21
Nova izdanja
Roman binarnih struktura
Bajruzin Hajro Planjac: Bracikina druina, izdavai: Meunarodni centar za mir Sarajevo,
Zadubina Petar Koi B. Luka-Beograd, Grafika industrija Suton iroki Brijeg,
izvrni izdava IGK Planjax Teanj
ako po svojoj ivotnoj dobi pripada srednjoj generaciji bosanskohercegovakih pisaca za djecu i
omladinu, Bajruzin Hajro Planjac ve
due vrijeme iznenauje cjelokupnu
nau knjievnu i kritiku javnost svojom mladalakom poletnou i svjeinom svoga proznog izraza unutar romanesknoga serijala o pousorskome
djetinjstvu koji spada u ponajbolje
stranice nae suvremene knjievnosti
za djecu i omladinu. I svojim najnovijim romanom, Bracikina druina,
Planjac je suvereno potvrdio sva svoja
ranije iskazana literarna svojstva: raznolikost tematskog diskursa fokusiranog oko problema bosanskog sela
u vrijeme socijalizma i postsocijalistike tranzicije, eksperimentiranje
unutar romaneskne forme, s tenjom
da se napie roman hibridne mozaike
strukture, unutar koje se mijeaju razliiti romaneskni tipovi: roman freska i roman hronika.
Kao i u drugim romanima iz pousorskog ciklusa, i u Bracikinoj druini
Planjac primarno strukturira roman s
tzv. labavom kompozicijom unutar
koje figuriraju prie meusobno povezane istim hronotopom i kolektivnim junakom djeijom druinom.
U osnovi, Bracikina druina i jeste
roman odrastanja u kojemu se daje portret
cijele jedne generacije iz doba djeatva i
adolescencije. To je grupni portret, freska
unutar ijih se fragmenata iitavaju dirljive prie o ljudskim sudbinama obavijene
naizgled vedrim i toplim slikama o djeijim nestalucima i dokolicama. Manirom
vrsnog pisca B. H. Planjac izbjegao je ponavljanje literarnih obrazaca i upustio se u
posve originalnu i autentinu romanesknu
avanturu ispisivati hroniku o jednoj generaciji koja je odrasla u prijelomu epoha.
Zato Bracikina druina funkcionira i na
razini generacijskog i drutvenog simbola: kasno djeatvo druine simbolizira i
kraj socijalistike epohe na selu, a ivotno sazrijevanja glavnog junaka i njegovih
drugara korespondira s plimom novog vremena kojeg je donijela postsocijalistika
tranzicija.
22
Ova dvostruka simbolika samo je intenzivirala pievu tenju da kreira roman

binarnih struktura i to mu je oigledno
uspjelo, jer Bracikinu druinu moemo
iitavati u razliitim interpretacijskim
kljuevima: kao roman fresku i roman
hroniku, roman labave i roman zatvorene
strukture, roman linosti i roman kolektiva, roman odrastanja i socijalni roman.
Po svim ovim naratolokim karakteristikama Planjev roman Bracikina druina
nije samo roman za djecu i omladinu,
ve je to roman koji znatno nadilazi takva
uskoanrovska odreenja.
Nije pretjerano kazati da se po nekim
priama, kao to su Miloduh, Lujza,
Nezgoda, ast, Svatovi, roman
Bracikina druina anrovski pribliava
jednom toku bonjake knjievnosti koji
bi se mogao oznaiti kao seoska proza.
Tome toku pripadaju novele iz zbirki Za
obraz Alije Nametka i Lokljani Envera
olakovia, u kojima je prikazano bosan-
sko selo iz prve polovice XX stoljea.

I Planjac je autentini pisac bosanskog sela i cijeli njegov pousorski
ciklus zapravo je hronika sela, ali
u neprestanom samjeravanju mladih
ljudi sa izazovima novog vremena
simboliki predstavljenog kroz slike grada do binarne opreke idilinoj
predstavi sela. Ova binarnost vidljiva je i u Planjevom jeziku koji je
bogat, soan i autentian u opisima
Pousorja, dok je opis grada tur i
sveden na rudimentarne oblike kao
u prii Kasina gdje djeak doivljava svoje prvo urbano razoarenje.
Zenika kasina je simbol urbane civilizacije, suta suprotnost ljepoti i
bogatstvu irokih i plodnih pousorskih polja, gdje se sretno odigravalo
djetinjstvo Bracike i njegovih drugara i njihovo polagano adolescentsko
sazrijevanje. U ovom smislu Planjev roman moe se iitavati i kao
seoska proza u trapericama, jer se
u njemu plastino prikazuje generacija koja je stalno razapeta izmeu
uvanja i njegovanja ruralne tradicije i nadiranja gradske civilizacije.
Na ovom obrascu funkcionira pria Ponte
Rosso koja govori o pionirskim koracima
bosanskog verca s kraja 70-ih i poetka
80-ih godina XX stoljea, ali na kraju se
Bracikin san o lakoj zaradi sruio kao kula od karata. Romanom Bracikina druina Bajruzin Hajro Planjac jo jednom se
legitimirao kao jedan od najproduktivnijih
bosanskohercegovakih pisaca za djecu i
omladinu. Njegovi romani iz pousorskog
ciklusa ostat e kao trajno svjedoanstvo o
postojanju jedne generacije mladih ljudi u
bosanskome ruralnom miljeu i kao pria o
njihovom identitetu vajanom na prijelazu
epoha i drutvenih sistema.
U svojim romanima Planjac se smjelo
suoio sa ovim velikim literarnim i socijalnim temama dokazujui prije, i iznad svega, da je i knjievnost za djecu ista umjetnost, a ne primijenjeni artefakt iza kojeg se
esto zaklanjaju loi i netalentirani pisci.
Prof. dr. Muhidin Danko
Nova izdanja
Jo jedna vrijedna i korisna knjiga iz matematike

Dr. efket Arslanagi, Irfan Glogi: Zbirka rijeenih zadataka sa
takmienja iz matematike uenika srednjih kola u FBiH (1995. - 2008.),
Grafiar promet, d.o.o., Sarajevo, 2009.
ada smo, u novembarskom broju Prosvjetnog lista, na ovom

istom mjestu predstavljali novu
knjigu dr. efketa Arslanagia,
vanrednog profesora na Odsjeku za matematiku Prirodno-matematikog fakulteta u Sarajevu,
pohvalivi, pritom, njegovu posebnu angaovanost u afirmaciji
mladih, nadarenih matematiara, nismo ni slutili da emo, ve
u martovskom broju naeg lista,
imati priliku predstaviti novu
knjigu ovog izuzetno plodnog
autora. Ovoga puta, profesor Arslanagi je, u koautorstvu sa Irfanom Glogiem, pripremio veoma bogatu Zbirku rijeenenih
zadataka sa takmienja iz matematike uenika srednjih kola u
Federaciji BiH (1995. - 2008.),
ime je upotpunio svoj ionako
bogat angaman u pripremi i
odravanju ovih korisnih smotri
matematikih talenata u naoj
zemlji.
Kao poetnu godinu odravanja federalnih takmienja, autori
su uzeli 1995. godinu, iz koje su
uspjeli doi samo do zadataka,
te su stoga morali uloiti dodatni
napor da sami pronau rjeenja, kako bi, u
kontinuitetu mogli pratiti i sva kantonalna,
federalna i dravna takmienja nadarenih
uenika, odrana od 1996. do 2008. godine. Dravne matematike olimpijade, kao
to je poznato, bile su, na odreen nain,
i izborna takmienja za formiranje ekipa
koje su nau zemlju predstavljale na internacionalnim matematikim takmienjima,
sa kojih su uenici iz Bosne i Hercegovine,
gotovo po pravilu, donosili i najvia priznanja.
Predlaui ovu Zbirku za tampanje,
dr. Arif Zoli je konstatirao i sljedee:
... Zbirka sadri ukupno 510 zadataka sa
kompletnim rjeenjima. Rukopis je pisan
korektnim matematikim jezikom, na zavidnom strunom nivou i prilagoen je
prvenstveno uenicima srednjih kola,
saglasno njihovom uzrastu i njihovim spo-
sobnostima. Zbirka e sigurno biti od velike koristi svima onima koji njeguju i razvijaju ljubav prema matematici i prema radu
s mladima. Zbirka predstavlja svojevrstan
vremeplov kroz raznovrsne aktivnosti
mnogih entuzijasta i zaljubljenika u jedan
plemenit posao: rad s mladima i za mlade.
I to na jedan transparentan nain...
Nura Huski, drugi recenzent ove knjige, kao dugogodinja profesorica matematike i suorganizator brojnih matematikih
takmienja, istie kako u Zbirci: ...svi
zadaci imaju detaljno uraena i metodiko-didaktiki prezentirana rjeenja, te da
zbirka sadri zadatke sa rjeenjima koji
se oslanjaju na zvanini NPiP u srednjoj
koli, pa je prihvatljiva za veinu uenika
i moe se uspjeno koristiti za realizaciju
programskih sadraja matematskih kolskih sekcija i dodatne nastave iz nastavnog
predmeta matematika... Na kraju profe-
sorica Huski naglaava kako

smatra da bi svaka kolska
biblioteka trebala posjedovati
nekoliko primjeraka (Zbirke) za
iru upotrebu.
I nije se teko sloiti sa citiranim miljenjima recenzenata,
imaju li se u vidu injenice da
Zbirka obuhvata sva kantonalna
takmienja (208 zadataka sa rjeenjima), federalna takmienja
(224 zadatka sa rjeenjima), te
dravna takmienja (matematike olimpijade sa 78 zadataka sa
rjeenjima).
Moda je pojava Zbirke rijeenih zadataka sa takmienja
iz matematike uenika srednjih
kola, zgodna prilika da podsjetimo nae itaoce (a to je, pored
ostalog, naglaeno i u uvodu u
ovu knjigu) da su, u periodu od
1993. do 2008. godine, predstavnici Bosne i Hercegovine na
Meunarodnim matematikim
olimpijadama osvojili ukupno
29 medalja, od ega 4 srebrene
i 25 bronzane. Zato i jeste zanimljiv postupak kojim su se autori koristili u pripremi ove knjige. Naime, kako u uvodu istie
profesor Arslanagi, njima su u
pripremi Zbirke znaajnu pomo pruili
upravo nekadanji takmiari sa ovih internacionalnih matematikih takmienja a sadanji asistenti i studenti na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu. I njihova
imena, naravno, vrijedi pomenuti, a to su:
mr. Faruk Zejnulahi, Damir Hasi i
Amer Krivoija, te Salim Maliki i Vedrana Karahodi.
Ima li boljeg i ilustrativnijeg primjera
kako se uloen trud, upornost i ljubav prema nastavnikom poslu i radu s mladima,
s vremenom pokazuju opravdanim i vidljivim u svojim opipljivim rezultatima.
To je jo jedan dodatni razlog da se ova
Zbirka to prije nae u bibliotekama srednjih kola i u rukama uenika i profesora.
Knjiga se moe nabaviti kod autora,
mob., broj: 061/ 205-988.
23
Ukratko
Sarajevo
Prezentacija Basileus stipendija
Krajem februara, u prostorijama Rektorata, odrana je prezentacija Basileus
stipendija za studente Univerziteta u Sarajevu.
Cilj Basileus projekta je postizanje boljeg razumijevanja i uzajamno obogaivanje izmeu Evropske unije i treih zemalja
u oblasti visokog obrazovanja putem promoviranja razmjene nastavnika i saradnika, njihovih znanja, vjetina i ekspertiza.
Jasna Bonjovi, struna saradnica Ureda za meunarodnu saradnju, prilikom prezentacije je istakla mogunosti koje prua
projekt Basileus, te navela i druge stipendije koje su dostupne bh. studentima.
U akademskoj 2008/09. godini 22 osobe
sa Sarajevskog univerziteta odabrane su
za struno i nauno usavravanje na svim
nivoima studija na partnerskim univerzitetima zemalja lanica Evropske unije.
Od 2. februara do 15. marta 2009. godine, trajao je prijavni rok za stipendije za
akademsku 2009/10. godinu.
Seminar o inkluzivnom
obrazovanju
U organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Italije i organizacije EducAid krajem
februara odran je prvi susret nastavnika
predmetne nastave u ciklusu obuke o temi
Inkluzivno obrazovanje, po metodologiji FAD - uenje na daljinu, u Centru za
edukaciju i razvoj nastavnih tehnologija
Prosvjetno-pedagokog zavoda Kantona
Sarajevo.
Na prvom susretu su prisustvovali nastavnici predmetne nastave iz deset odabranih osnovnih kola iz Kantona Sarajevo
i po pet nastavnika predmetne nastave iz
Hercegovako-neretvanskog i Tuzlanskog
kantona. S obzirom na to da je ciklus obuke pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, bio je prisutan i njihov predstavnik, kao i predstavnici
24
ministarstava obrazovanja iz Tuzlanskog

i Hercegovako-neretvanskog kantona.
Inicijatori i kreatori projekta su Lejla Kafedi i Irma ehi, asistentice sa Filozofskog fakulteta i Pedagoke akademije
Univerziteta u Sarajevu. Lejla Kafedi je
upoznala prisutne sa projektom i najavila
rad na prvom modulu pod nazivom Od
predrasuda do inkluzije.
Moduli koji su na raspolaganju nastavnicima su: Izmeu predrasuda i inkluzije, Izmeu tekoe i hendikepa, Autizam, Dijete s
sindromom Down, Savladavanje obaveznih
kolskih predmeta i tekoa, Individualni
pristup u radu sa djecom koja imaju deficit
panje/hiperaktivni poremeaj ADHD,
Djeca s posebnim potrebama, Nastavnici i
studenti u stjecanju znanja o razliitostima.
Obuka nastavnika u Kantonu Sarajevo je
proirena u odnosu na druga dva kantona
(Hercegovako-neretvanski i Tuzlanski
kanton). Iz kola Kantona Sarajevo nastavnici e proi obuku iz tri modula (od
osam modula), a nastavnici iz druga dva
kantona iz dva modula (od tri modula). Izvrena je evaluacija rada na prvom susretu
od strane prisutnih, kao i podjela zadataka
za sljedei susret.
O problemima visokog
obrazovanja
U amfiteatru Elektrotehnikog fakulteta
uprilien je razgovor premijera Vlade Kantona Sarajevo Besima Mehmedia i ministra obrazovanja i nauke KS Safeta Kee
sa studentima Elektrotehnikog fakulteta,
Fakulteta za saobraaj i komunikaciju,
Poljoprivredno-prehrambenog, Fakulteta
kriminalistikih nauka i Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu. Studenti
su razgovarali sa premijerom i ministrom o
problemima u visokom obrazovanju i nainima njihovog prevazilaenja.
Povod posjete je da ujem ta mladost
ovog grada i BiH misli, te da vidim ta su
njihovi osnovni problemi. elim da ujem njihovo miljenje o trenutnoj situaciji
u Kantonu i BiH, te naine na koji bi se
mogli rijeiti odreeni problemi, izjavio
je Mehmedi.
Studenti su Mehmediu i Kei skrenuli
panju na probleme oko bolonjskog proce-
sa i zapoljavanja nakon zavretka studija.

Naglasili su i da se pojedini predmeti ne
unapreuju kontinuirano, to se itekako
odraava na efikasnost studiranja. Premijer
je istakao da je dijalog izmeu predstavnika Vlade KS i studenata veoma koristan, te
da e ubudue ee organizovati ovakve
posjete i razgovore sa studnetima.
Predstavljene bh. kole

na Didacti
Na Didacti, najveem sajmu kolstva,
koji je od 8. do 14. februara odran u Hanoveru, Benjamin Hedi, profesor sarajevske Uiteljske kole i Gimnazije Obala,
predstavio je ne samo svoju kolu, ve i
BiH. Tokom sajma, gostima je prezentiran irok spektar nastavnih i vannastavnih
aktivnosti ove kole, a sklopljeni su i prijateljski odnosi sa gimnazijalcima iz Hamburga, Minhena i Aafenburga. Stvoreni su
i uvjeti razmjene uenika to bi se moglo
realizirati naredne kolske godine.
Razraen je i projekt po kojem bi ova
kola i Druga gimnazija iz Sarajeva, napravile multidisciplinarnu razmjenu uenika
sa dvije gimnazije u Aafenburgu.
Sa kolama iz Indije, Turske i Palestine
dogovorena je online saradnja i razmjena
informacija putem zajednike online platforme.
tand Uiteljske kole i Gimnazije Obala na Didacti posjetio je i ministar za
kulturu SR Njemake koji se interesirao za
kulturna dogaanja u koli. Ministar je najavio mogunost obilaska kole za vrijeme
slubene posjete Sarajevu.
Profesor Hedi je sa svojim kolegama
koji su prisustvovali sajmu bio i gost gradonaelnice grada Kasela. Gradonaelnica
je svoje goste upoznala sa sistemom obrazovanja u tom gradu, omoguila im posjetu kolama, te da hospituju na odabranim
asovima.
Dodijeljeno 517 stipendija

U prostorijama sarajevske Opine Novi
Grad krajem februara uprilieno je sveano uruenje ugovora za 517 stipendista.
Za ovu namjenu u opinskom budetu izdvojeno je 425.000 KM, a stipendije e se
dodjeljivati deset mjeseci uenicima i studentima ove opine za kolsku 2008/2009.
godinu.
Ovo je rekordan broj stipendista na
lokalnom nivou, zbog ega smo veoma
ponosni. Dijelimo zadovoljstvo s roditeljima, nastavnicima i profesorima to imamo
veliki broj uenika i studenata iz nae opine koji ue odlino, kazao je tom prigodom Damir Hadi, naelik Opine Novi
Grad.
Ukratko
Hadi je takoer rekao da se 80 posto
predvienih sredstava usmjerava nadarenim uenicima i studentima sa prosjenom
ocjenom 4,5 ili 8,5 i vie, a 20 posto uenicima i studentima slabijeg materijalnog
stanja i sa odreenim specifinim potrebama.
Mjesene stipendije e dobiti 112 osnovaca u iznosu od po 50 KM, 217 srednjokolaca po 75 i 188 studenata po 100 KM.
U toku sedam godina, kako Opina stipendira nadarene uenike i studente, utroeno je vie od 1,6 miliona KM. Stipendirano je 2.104 uenika i studenta.
Najuspjeniji
vogoanski osnovci
Gradaac Nedavno je u Gradacu, u
organizaciji Crvenog kria FBiH, odrano
10. federalno takmienje uenika osnovnih
kola u programu Upoznavanja na opasnost od mina. Na ovom takmienju, iji
je domain bio CK Gradaac, uestvovalo
je sedam ekipa sa prostora FBiH, a uenici
su u est takmiarskih disciplina pokazali
zavidno znanje o opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Najuspjeniji su bili uenici O Zahid
Baruija iz Vogoe, drugoplasirani su
uenici O Lukavac Grad iz Lukavca, a
treeplasirana je ekipa Druge osnovne kole iz Zavidovia.
Djeijeg obdanita u Bosanskoj Krupi,

Alija Mesi za direktora Kantonalne i univerzitetske biblioteke, a Nijazija Maslak
za direktora Muzeja USK-a. Usvojena je i
odluka o razrijeenju lanova UO Djeijeg
vrtia u Velikoj Kladui.
Ministar Hadi objasnio je lanovima
Vlade odluku o razrjeenju, istaknuvi
nepotivanja stavova Ministarstva obrazovanja koji su se odnosili na imenovanje
direktora vrtia. Nakon razrjeenja Vlada
je usvojila i zakljuak o pokretanju procedure za imenovanje novog UO Djejem
vrtiu u Velikoj Kladui.
Stipendije i smanjenje
cijena prevoza
Zenica Ministar za boraka pitanja
Zeniko-dobojskog kantona Sejad Nali
sredinom februara je potpisao ugovor o
stipendiranju sa 318 studenata sa podruja
Opine Zenica. Korisnici stipendija su pripadnici borakih populacija.
Kriterije ovogodinjeg javnog poziva
koje je raspisalo Ministarstvo za boraka
pitanja ZDK-a zadovoljilo je 1.212 studenata, koji e za prvu godinu studija
Imenovani lanovi
kolskih odbora
Biha Vlada Unsko-sanskog kantona
imenovala je lanove privremenih kolskih odbora u ezdeset kola sa podruja
USK-a. Paralelno sa odlukom o imenovanju privremenih kolskih odbora usvojena je odluka o izboru stalnog kolskog
odbora u O Sanica u Kljuu, te jednog
lana u Srednjoj koli Cazin. Problem se
odnosi na injenicu da se ne plaa naknada
za rad u kolskim odborima, pa se graani
i ne javljaju na raspisane konkurse, kazao
je kantonalni ministar obrazovanja Amir
Hadi.
Veinom glasova Vlada je dala i suglasnost na imenovanja direktora u nekoliko kantonalnih institucija. Pored ostalih,
Adna Bei imenovana je za direktoricu
mjeseno dobijati po 100 KM, a za ostale

godine studija po 150 KM. Stipendije e
biti isplaivane u osam mjesenih rata.
Vlada Zeniko-dobojskog kantona za stipendije studentima u ovoj akademskoj godini izdvojila je 1.250.000 KM, to je za
250.000 KM vie nego u protekloj studijskoj godini.
Iz Zenice i vijest da je u okviru opih
smjernica Vlade Zeniko-dobojskog kantona da se maksimalno posveti panja racionalizaciji svih trokova, postignut dogovor sa firmama koje se bave prevozom
aka na podruju Kantona da se cijene
smanje za deset procenata.
Naime, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport poslalo je upit prevoznikim firmama za smanjenje cijena prevoza aka zbog smanjenih cijena goriva u
FBiH. Raduje injenica da je deset firmi
koje se bave ovom vrstom djelatnosti pristalo smanjiti svoje cijene za deset proce-
natai time pokazati razumijevanje za opu

ekonomsku i trinu situaciju u kojoj se do
poslovnih ugovora sve tee dolazi. S druge strane zauuje stav ostalih osam firmi
koje sa Vladom Zeniko-dobojskog kantona imaju ugovor za prevoz aka ve vie
godina, a koje nisu pristale na smanjenje
cijena za deset odsto. Zbog ovakvog stava nekih firmi, Vlada Zeniko-dobojskog
kantona donijet e odgovarajue stavove i
razmotriti daljnje mjere.
Takmienje i
donatorska priredba
Srebrenik ast da bude organizatorom prvog ovogodinjeg uenikog takimienja, ovog puta iz engleskog jezika,
pripala je srebrenikoj Prvoj osnovnoj
koli. Takmienje je odrano 21. februara. Najbolje rezultate sa osvojenim prvim
mjestom pokazali su uenici Druge osnovne kole Srebrenik, drugo mjesto osvojila
je ekipa domaina takmienja - uenici Prve osnovne kole, a tree uenici Osnovne
kole iz Rapatnice.
Inae, sve uenike ekipe iz osam ovdanjih osnovnih kola pokazale su dobre
rezultate iz poznavanja engleskog jezika.
Iz Srebrenika i vijest da je Druga osnovna kola nedavno organizirala, drugu po redu, donatorsku priredbu. Ovoj svojevrsnoj
smotri uenikog muzikog, folklornog,
dramskog i literarnog stvaralaatva prisustvovalo je vie od 700 uenikih roditelja,
graana i prijatelja kole. Na ve ustaljeni
nain sva ubrana sredstva od ulaznica e
biti usmjerena za opremanje kole nastavnim uilima i drugim potrebama. Zalif
Hadrovi, pedagog ove kole i jedan od
inicijatora i pokretaa ove sveanosti, istie prije svega masovnost ovakvih priredbi
koje se stalno obogauju i upotpunjuju novim sadrajima.
U ovoj koli su opredijeljeni za daljnji
nastavak donatorskih priredbi, ali i za saradnju sa drugim kolama na tom planu.
Ovo tim prije to su stekli dragocjena iskustva u organiziranju ovih priredbi, a koja
e rado staviti i drugim kolama na raspolaganje.
E. Berbi
25
Povodi, miljenja, reagovanja
I eksterno i interno ocjenjivanje
Vrednovanje rada nastavnika treba da bude u funkciji

znanja, razvoja sposobnosti i linosti uenika
cjenjivanje rada nastavnika i njihovog napredovanja u struci trebalo bi da bude u funkciji kvaliteta
rada kole i da obuhvata:
- postignua i znanja uenika koja su u
funkciji razvoja linosti i sposobnosti uenika,
- motiviranosti nastavnika i uenika za
odgovoran i discipliniran rad u izvravanju
obaveza u uenju i radu vannastavnih aktivnosti.
Ne moe se vrednovanje nastavnika posmatrati odvojeno od ova dva paralelna
procesa u radu nastavnika. Zato je neminovnost, uz interno ocjenjivanje uenika koje vre nastavnici, uvesti i eksterno
ocjenjivanje znanja i postignua uenika
od strane agencije za standarde i ocjenjivanje, i to na nivou cijele BiH.
Uenici, roditelji, a pomalo i sami nastavnici, prilino su se opustili; ini se da
ueniko znanje vie niko ne vrednuje
nekom objektivnijom mjernom metodologijom, a upis u srednje kole (ak i na
fakultete), vri se bez prijemnih ispita.
Znanje je trenutno u drugom planu. Prava
je eksplozija privatnih kola i fakulteta,
i opta borba za uenika i studenta vie.
Hiperprodukcija kadra je u punom jeku,
dok su znanje i kvalitet trenutno nebitni.
Bitna je izgleda samo diploma koja nema
svoje pokrie u znanju. Kuda, onda, ide
nae obrazovanje?
Ovakvoj praksi mora doi kraj ili emo
jo vie tonuti. Pogledajmo istini u oi
i utvrdimo koliko je samo sadanjih nastavnika vanredno i na razne naine dolo
do nastavnikih i uiteljskih diploma. Da
li iza toga stoji znanje i da li to iko prati i istrauje? Ovo je, itekako, vano radi
kvalitete i budunosti mladih generacija i
same drave.
Zato su neophodna eksterna ocjenjivanja
znanja uenika, a time i strunosti i motiviranosti nastavnika za rad.
Osim eksternog ocjenjivanja znanja uenika, u vrednovanje rada nastavnika trebalo bi ukljuiti i sljedee kriterije:
- odgovornost i discipliniranost u izvravanju 40-satne sedmice,
- kvalitet rada u vannastavnim aktivnostima,
- pedagoki odnos prema uenicima, roditeljima, nastavnicima i ostalim saradnicima,
26
- nivo zalaganja u radu, posebno na uvoenju inovativnih oblika rada,

- angaman u profesionalnom razvoju,
uenju, dokolovavanju, edukaciji.
Vrednovanje rada nastavnika trebalo bi
obavljati timski kroz punu koordinaciju
direktora, strunih savjetnika (nadzornika)
i strunih organa kole. Direktori kola ne
mogu zaobii svoju odgovornost u ocjenjivanju jer imaju i nadzornu funkciju. Pitanje
je i da li su sadanji direktori kola osposobljeni za taj rad? Ono to treba istai jeste
da nema kvalitetne kole bez kvalitetnog
obrazovnog menadmenta. Naalost, to se
trenutno u praksi zanemaruje. Ono to bi
trebalo da bude jeste da direktor kole mora biti najkvalitetniji visokostruni kadar
iz oblasti obrazovanja, sa najmanje etverogodinjim fakultetom i sa irokim pedagoko-psiholokim obrazovanjem. Uz to,
to mora biti moralna, priznata i dokazana
linost u teoriji i praksi. Da li je to u praksi
zaista tako?
U pedagokim zavodima i agencijama
bi trebalo donijeti kriterije za izbor savjetnika-nadzornika. To bi trebali biti visokostruni i dokazani kadrovi u oblasti obrazovanja sa najmanje naunim stepenom
magistra u odreenoj oblasti obrazovanja.
Tek tada bi se moglo vriti kvalitetnije
eksterno ocjenjivanje i adekvatnije vrednovanje kola i nastavnika. Eksterno ocjenjivanje provodilo bi se na kraju svakog
ciklusa obrazovanja (na kraju razredne
nastave, na kraju osnovne kole i na kraju
srednje kole). Uspjeh na ovom testiranju
bio bi osnova za zakljuivanje ocjena, ali
i za vrednovanje rada kole i nastavnika.
Kroz taj rad ocijenio bi se i rad direktora
kole i strunih saradnika.
Pri upisu u srednje kole i fakultete obavezno bi se trebali provoditi prijemni ispiti
i to bi bio jedan od tri kljuna faktora koji
bi se vrednovali pri upisu. Osim rezultata
na prijemnom ispitu vrednovale bi se ocjene sa eksternog ocjenjivanja iz osnovne,
odnosno srednje kole. Trei faktor bi bio
uspjeh uenika na raznim takmienjima i
drugim javnim manifestacijama, projektima i konkursima. Na ovaj nain bi znanje,
sposobnost i motiviranost doli u prvi plan.
Stalo bi se ukraj otvaranju kola i fakulteta
bez ikakvih kriterija i ne bi bilo tancanja diploma bez adekvatnog i kvalitetnog
znanja.
Muradif Hajder
Za sada bez
prekobrojnih
nastavnika
Penzionisanje jednih,
zapoljavanje drugih?
Sa konstantnim padom nataliteta i sve
praznijim uionicama kole se, za sada,
dobro nose. I zvanino, prekobrojnih nastavnika nema, svi rade i imaju posao, a
Sindikat je nepodijeljen u ocjeni da je
uspjeno obavio taj svoj teki zadatak.
Druga strana medalje u svemu tome je
svakako to to se sve eee postavljaju
pitanja dokle i do kada e to tako ii. Jer,
skoro sve rezerve, one unutranje naravno,
u kolama su praktino iscrpljene. Sve je
nepopularnije natezanje nastavnih normi samo da bi neko ostao u koli. Jo tea
je neizvjesnost oko toga kada e i u obrazovanju, racionalnijim organizovanjem
i ponaanjem, doi do pojave da imamo
znaajniji broj tzv. tehnolokog vika nastavnika.
Jedno od rjeenja koje se sve ee pominje jeste penzionisanje pod povoljnijim
uslovima za one nastavnike koji nisu daleko od umirovljenja. Takvih je nastavnika,
izraenih i potroenih dugogodinjim
napornim radom, prema nekim procjenama, izmeu pet i deset posto. I njima bi
bilo dobro da odu u mirovinu pod povoljnijih uslovima, mlaima jo bolje jer im se
prua prilika breg zapoljavanja.
Drugi put i pravac da se, na neki nain,
zatite nastavnici naruenog zdravlja jeste
njihovo rasporeivanje na lake poslove u
koli, na zamjene i dopune nastavnih sati
i na neke druge poslove. Sindikat bi, naravno, tu morao odigrati presudnu ulogu,
jer o ljudima je rije, a sindikalna rije je
nezamjenljiva.
Ostaje i jo jedna mogunost koja je ve
stekla pravo graanstva, a ta je da vie kola zajedno porade na brizi i zatiti prekobrojnih nastavnika.
Bilo kako bilo, sve je bolje od te tzv. prekobrojnosti u bilo kojoj koli. Tim prije i
vie to to, na neki nain, degradira ovjeka i godine njegovog rada. Ne treba dozvoliti da takvi ljudi, ije su zasluge za odgoj
i obrazovanje generacija, po mnogo emu
nemjerljive, budu preputeni sami sebi.
Zato bi trebala odgovarajua, adekvatna
briga za te ljude: da dostojanstveno odu
u mirovinu. Jer to su, po mnogo emu, i
zasluili.
Eref Berbi
Preneseno
Predmet kultura religija uzburkala strasti u RS-u
Pravoslavna crkva e pozvati roditelje na bojkot nastave

Uenici prvih razreda srednjih kola u RS-u poeli su izuavati novi predmet kulturu religija, uprkos
estokom protivljenju sve tri vodee vjerske zajednice, koje strahuju da se uvoenjem novog
programa na mala vrata eli protjerati vjeronauka iz kola
Pie: Dragan Risojevi
enici prvih razreda srednjih kola u

Republici Srpskoj poeli su da izuavaju (od drugog polugodita ove k.
god., op PL) novi predmet kulturu religija, uprkos estokom protivljenju sve tri vodee
vjerske zajednice, koje strahuju da se uvoenjem novog programa, oslonjenog na novac
inostranih donatora, na mala vrata eli protjerati vjeronauka iz kolskih klupa.
Novi predmet, koji bi srednjokolce, odrasle
u etniki monolitnoj sredini, trebao da naui
toleranciji, kroz sticanje osnovnih znanja i o
islamu i katolicizmu, zasada je u eksperimentalnoj fazi. Ali i kao takav, budi snano protivljenje u sve tri vjerske zajednice, poto nijedna
od njih, kako tvrde, nije uestvovala u pripremi
programa, koji meunarodna zajednica pokuava da progura jo od 2000. godine.
Molba Dodiku
Uvoenjem programa u kole problem je doveden do usijanja, u mjeri da neki predstavnici
Srpske pravoslavne crkve (SPC) najavljuju da
e roditelje pozvati na bojkot nastave.
Najei otpor upravo je iz SPC-a, iji su
predstavnici ak pisali i premijeru Miloradu
Dodiku, molei ga da zaustavi uvoenje novog
predmeta u kole. Oni su jo prole godine od
Pedagokog zavoda RS-a traili da prekinu sve
aktivnosti u vezi s uvoenjem predmeta, sve
dok se ne povede iroka rasprava, koja bi ukljuila stav vjerskih zajednica.
Za razliku od njih, predmet je naiao na blagonaklon prijem meu intelektualcima liberalnije orijentacije, uvjerenjem da srednjokolci ne
mogu imati nikakve tete od uenja o drugaijim, bez obzira to predstavnici vodeih konfesija nisu uestvovali u pripremi predmeta.
Svetenik Neo Paji, lan radne grupe za
obrazovanje Meureligijskog vijea ispred
SPC-a, kae da, u ovom sluaju, izmeu sve tri
konfesije nema razlika svi su protiv!
Kako kae, niko im poteno nije ni objasnio
ta se namjerava postii uvoenjem predmeta,
niti ih je pitao za miljenje kad je pravljen pratei udbenik. On podsjea da se protiv uvoenja ovog predmeta jo prije nekoliko mjeseci
usprotivilo i Meureligijsko vijee, koje ine
najvii predstavnici vodeih konfesija u BiH.
Predmet je uveden ispod ita, i pored svih
naih molbi da se obustavi. Ne razumijemo
motive za njegovo uvoenje niti prihvatamo argumente da je, navodno, rije o eksperimentalnom programu. Jer, kakav je to eksperimentalni
program koji se uvodi u sve kole?! Program
moe biti eksperimentalan, samo ako se uvodi

u nekim kolama ili odjeljenjima, a ne u cijeloj
RS. I zato se uvodi samo u RS-u, a ne u cijeloj
BiH? Na ta pitanja nikada nismo dobili odgovor
iz Ministarstva prosvjete, iji su nam predstavnici samo cinino poruili da je, eto, kao RS
centralizovana, dok u Federaciji to ne moe ba
lako, jer su kao decentralizovani, istie Paji.
On kae da su u SPC-u ogoreni zbog naina
na koji je uveden novi predmet, toliko da ak
razmiljaju da povuku i drastine poteze, poput
javnog poziva roditeljima da djecu ne alju na
asove kulture religija!
Svetenik Marko Vidovi, predsjednik Katehitskog odbora Banjaluke biskupije, sumnja da
nije u pitanju samo pokuaj da se djeci objasni
znaaj drugih religija, ve i da se vjeronauka
protjera iz kolskih klupa.
Ne bi bilo dobro da se ovaj predmet uvodi
u kole samo zato to je neko taj predmet zamislio kao konkurenciju vjeronauci. Nas, kao
i ostale vjerske zajednice, niko nita nije pitao.
Ne znamo ko je izradio udbenik niti kome je
taj predmet uopte namijenjen i s kojom namjerom. Na kraju krajeva, ne znamo ni ko su predavai, iako se zna da od toga najvie zavisi ta
e uenici imati od toga, kae Vidovi.
Istovremeno, predstavnici Islamske zajednice u Republici Srpskoj nisu eljeli da se odreuju o uvoenju kulture religija u kole, ve su
samo poruili da potuju stav Meureligijskog
vijea, koje je dalo negativno miljenje o novom predmetu.
Predmet nije pandan vjeronauci

Iz Ministarstva prosvjete RS, pak, poruuju da nema govora da e kultura religija biti
pandan vjeronauci, koja je u RS-u obavezna
u osnovnim kolama, istiui da su vjerski lideri, oigledno, pogreno protumaili njihovu
namjeru.
Spomenka Miljkovi, portparol Ministarstva,
kae kako je namjera da srednjokolci, poslije
vjeronauke koju su ve imali u osnovnoj koli,
dobiju iru sliku o njegovanju tolerancije i kulturi dijaloga. Objanjava da e uenici izuavati
osnovne religijske pojmove i vrijednosti etiri
religije u BiH (pravoslavnoj, katolikoj, islamskoj i jevrejskoj), te uticaj religije na drutvo i
ovjeka.
Nastavu e izvoditi nastavnici filozofije, sociologije i istorije koji su proli posebnu obuku.
Uenici e biti ocjenjivani, uz obaveznu napomenu eksperimantalno, a ocjena nee ulaziti u
opti uspjeh uenika. Rije je o eksperimentalnom programu, koji se odnosi na sve prve razrede srednjih kola. Praenje rezultata provo-
die zajednika komisija Pedagokog zavoda,

Ministarstva prosvjete i OSCE-a, a od njihove
ocjene zavisie sadraj i nain daljeg sprovoenja programa u kolama, navodi Miljkovi.
Knjievnik Ranko Risojevi smatra da se
vjerske zajednice protive bez mnogo razloga,
poto od ovakvog programa, kako kae, ne
moe biti nikakve tete, ve samo koristi. Ideja
mu se, kae, toliko svia, da i ne vidi koji drugi
predmet bi trebalo ugraditi u program srednjih
kola osim ovog.
Intelektualci za
Radi se o jako dobroj ideji, meutim, tek
emo vidjeti kako e stvari izgledati na terenu.
Cijela ta ideja zavisie od kvaliteta predavaa,
a bojim se da bi neki mogli napraviti vie tete
nego koristi. Jako je teko nai profil ljudi koji
mogu zadovoljiti kriterijume da izvode nastavu
ovakvog predmeta. Jer, danas je mnogo onih
koji ne poznaju ni svoju religiju, i jo je vie
onih koji imaju iskrivljenu sliku o drugim i drugaijim, istie Risojevi.
U izuavanju kulture religija nita sporno ne
vidi ni Tanja Topi iz Fondacije Fridrih Ebert,
koja smatra da u uvoenju ovog predmeta nema
nita zbog ega bi se vjerske zajednice trebale
buniti. Kako kae, djeca danas u osnovnoj koli izuavaju samo svoju vjeru, a sada je prilika
da u srednjoj koli proire vidike i saznaju neto i o drugim religijama.
Izuavanjem svoje, ali i drugih religija, samo se moe iriti tolerancija meu mladima,
a tete jednostavno ne moe biti. Otpori koji
se sada javljaju nisu nita drugo nego pokuaj
vjerskih zajednica da zadre ekskluzivitet koja
svaka od tri konfesije ima u svojim, etniki dominantnim sredinama. Njihova protivljenja su
bez osnova, kao i tvrdnje da predmet navodno
nije dobar zato to se uvodi samo u RS-u, a ne
i u FBiH. Pa, ne moemo cijeli ivot samo prebacivati lopticu jedni na druge. Takvo kontriranje nas nigdje nee dovesti, smatra ona. Inae,
uvoenje predmeta kultura religija predloeno
je jo 2000. godine, kad su entitetski ministri
obrazovanja, uz snanu asistenciju meunarodne zajednice, prihvatili da uu u reformu obrazovnog sistema, kako bi se eliminisala segregacija u kolama.
Meutim, ministarska izjava je sve do ove
godine, na veoj teritoriji zemlje, ostala samo
prazno slovo na papiru. Do uvoenja kulture
religija u kole RS-a, ovaj predmet se, i to samo
kao alternativa vjeronauci, izuavao u starijim
razredima srednjih kola na podruju Sarajevskog, Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog i Zeniko-dobojskog kantona.
(Preneseno iz Globala)
27
Zanimljivosti iz svijeta obrazovanja

kola na poklon
Kolumbijska zvijezda akira izdvojila
je est miliona dolara za gradnju kole u
svom rodnom gradu Barankili.
Viestruka dobitnica nagrade Gremi sponzorirala je preko svoje fondacije Pies deskalsos gradnju kole u kvartu La Plaja.
akira i kolumbijski predsjednik Alvaro
Uribe prisustvovali su sveanosti u povodu obiljeavanja poetka gradnje kole.
Objekt od 13.000 metara kvadratnih primat e 1.800 uenika. To je peta kola iju
je gradnju pomogla akirina fondacija.
Najmlaa uiteljica
Adora Svitak, jedanaestogodinja djevojica iz SAD, predaje u kolama diljem
svijeta i tako zarauje na lekcijama iz knjievnosti.
Iako jo nikada nije rjeavala test inteligencije Adora je moda najpametnija djevojica u svijetu. Naime, umjesto da ide u
kolu radi kao uiteljica.
Vjerovatno najmlaa uiteljica na svijetu, prve lekcije je poela drati u sedmoj
godini ivota, kada je izdala prvu knjigu,
zbirku kratkih pria i savjeta za budue pisce Flying Fingers. Lani je izdala
zbirku poezije Dancing Fingers, koju je
napisala zajedno sa starijom sestrom, a priprema jo etiri naslova.
Svoje oduevljenje i znanje iz knjievnosti Adora je podijelila s uenicima u vie od 300 kola diljem svijeta, ukljuujui
Kinu i Veliku Britaniju (putni su joj trokovi plaeni). Pored toga, ova 11-godinjakinja svakodnevno zarauje 300 dolara
za 50-minutnu emisiju za djecu i odrasle,
koju snima iz podruma obiteljske kue u
Washingtonu. Za jedno izlaganje na konferencijama velikih tvrtki poput Microsofta
dobiva 10.000 dolara! No, otac John, fiziar, i majka Joyce, pribojavaju se da bi u
pubertetu Adoru mogli poeti zanimati i
manje pametni sadraji.
Osmogodinjak poloio prijemni

Brazilske pravnike okirala je vijest
da je osmogodinjak uspio poloiti prijemni ispit za pravni fakultet Universidade
Paulista. Njihovo udruenje je istaknulo
kako uspjeh maloga Joaoa Victora Portellinha treba posluiti kao upozorenje na
28
niske standarde nekih brazilskih kola.

Ako se to potvrdi kao istina ministarstvo
obrazovanja bi trebalo odmah intervenirati
i istraiti okolnosti u ovom sluaju, rekao
je lan udruge Miguel Angelo Cancado.
Joao Victor pohaa peti razred osnovne kole, nakon to je ve preskoio dva
razreda. No, njegova majka tvrdi kako je
normalan djeak. On je vrlo predan, voli itati i uiti, meutim, zabavlja se i ima
prijatelje... Nije neki usamljeni genij.
Universidade Paulista objavio je kako se
djeak nee tako skoro moi upisati, unato
poloenom prijemnom. Morat e prvo zavriti srednju kolu. Predstavnici fakulteta
ipak tvrde kako je njegov uspjeh izuzetan
ako se uzmu u obzir godine. Osobito je dobro sastavio esej to otkriva njegove mogunosti izraavanja i poznavanje jezika.
Joao kae kako mu je san postati federalni
sudac. Odluio sam stoga izai na ispit da
vidim kako bih proao... Bilo je lako. Pripremao sam se sedam dana za ispit.
Maliani provalili u svoj vrti

Rumunska policija bila je okirana kada
se pojavila na mjestu provale, u jednom
vrtiu u Galati. Kako su otkrili, provalnici
su bili dva djeaka od est i sedam godina
koji idu u taj vrti.
Oni su provalili tokom veeri, kada je
vrti bio zatvoren, i uzeli neto novca,
olovke i bojanke.
Policija je saopila da je mlai djeak
uzeo klju iz uiteljicine torbe. Djeaci su
provalili u vrti i nisu nanijeli veu tetu.
Samo su uzeli bojice i druge male predmete. Nije mi jasno zbog ega su bacili
desetak olovaka i slikovnica kroz prozor.
Pretpostavljam da su se eljeli osvetiti za
neto, rekla je Lenua Bubatran, direktorica vrtia.
Jedna od majki je kazala da njen sin ne
razumije da je uradio neto loe. Njoj je
rekao da ide igrati sa svojim prijateljem.
Policija je kazala da e roditelji djeaka
vjerovatno morati platiti tetu.
Petica za pet eura

Ukoliko neko ima problema sa matematikom moe ih rijeiti sa pet eura, uz
uslov da mu je dostupan Internet. Za pet
eura i malo vremena na raunaru na Internet stranici faismesdevoirs.com, dobit ete

peticu.
Na ovoj francuskoj stranici, iji je pokreta Stefan Burkis, moete lahko i jeftino rijeiti svoje probleme koje vam zadaju
integrali, funkcije, sinusi i kosinusi.
Trite ne prua ovakve usluge, pa smo
tako i dobili ideju da pokrenemo ovakvu
stranicu, rekao je osniva i dodao da
shvata da je ovaj potez drzak i da e se
nai na meti roditelja i profesora.
Zadovoljni ili ne, tek kolarci su predvieni kao konzumenti ove stranice. Za
njih, po svoj prilici, matematika vie nee
biti bauk.
Najljepa i najskuplja
knjiga na svijetu
Iz Italije je u velikom stilu, u njujorku
javnu biblioteku, nedavno stigla najskuplja
i najljepa nova knjiga na svijetu, procijenjena na 100.000 amerikih dolara.
Ova knjiga o ivotu i djelu slavnog talijanskog renesansnog kipara i slikara
Michelangela (Mikenlanela) tei ak 30
kg i runo je raena.
U izradu svakog primjerka knjige
uloeno je est mjeseci, jer autori koriste
vjetine kojima su se koristili talijanski renesansni majstori. Jedan je primjerak doniran njujorkoj biblioteci, a 20 primjeraka,
unato cijeni, ve je prodano. Oboavam
knjige, rekla je talijanska izdavaica Marilena Ferrari, koja je dola na zamisao o
izradi ovog ekstravagantnog djela. Predsjednica je bolonjske tvrtke FMR koja izdaje knjige o umjetnosti.
Knjige koje se objave na internetskim
stranicama zapravo se tako unitavaju, gube
svoj identitet. Mislim da je takav nain objave knjiga neka vrste internetskog spaljivanja knjiga. ivimo u vremenu u kojemu,
naalost, stvari traju vrlo malo prije nego
to potpuno nestanu, smatra Ferrari.
Korice knjige pod nazivom Michelangelo La Dotta Mano napravljene su od
kombinacije crvenog svilenog baruna,
tkanog u talijanskoj radionici u kojoj se
runo izrauju zastori za Metropolitan Ope-
Zanimljivosti iz svijeta obrazovanja

ru i milanski Teatro Alla Scala, a dio je od
bijelog mramora naruenog iz Michelangelova omiljenog kamenoloma u Carrari.
Knjiga obiluje fotografijama Michelangelovih poznatih skulptura i skicama za freske iz Sikstinske kapele, a u njoj je i poezija
koju je pisao. Za tekst se pobrinuo Michelangelov biograf Giorgio Vasari, a predgovor je napisao direktor Vatikanskih muzeja
Antonio Paolucci.
Knjievne lai
Britanski dnevnici otkrivaju jednu prljavu malu knjievnu tajnu koja je, kako
tvrde, zajednika velikom broju ljudi u
Britaniji. Istraivanje provedeno povodom
Svjetskog dana knjige pokazuje da su Britanci veliki laovi kada je rije o knjigama
koje nisu proitali mnogo ih je koji su
spremni da kau da su neku knjigu proitali i kada nisu, a sve to da bi djelovali pametnije ili privlaanije.
Na prvom mjestu najee neitanih knjiga je Orwelova 1984, a u toj kategoriji su
jo i Tolstojev Rat i mir, Joyceov Ulix,
Flaubertova Madame Bovary i Biblija.
To, meutim, ne znai da Britanci uope ne
itaju, ali puno vie od tih priznatih remekdjela vole Harija (Harri) Potera, krimie i
ljubavne romane.
Zloesto ponaanje u
koli neuspjeh u ivotu
Na opsenom istraivanju, koje je obuhvatilo vie od 3.600 Britanaca, koji su se
rodili 1946. godine, naunici su prouavali
njihovo ponaanje za vrijeme kolovanja,
te kako se isto odrazilo na njihovu (ne)
uspjenost u ivotu nakon kolske klupe.
Istraivanjem su dokazali da djeca koja
ve od ranih nogu pokazuju neposluh, neprimjereno ponaanje, te nisu disciplinirana, ne postiu znaajne uspjehe u daljnjem
ivotu, ve upravo suprotno, ivotni vijek
im je bogat nedaama i neuspjesima.
Neki od neuspjeha su maloljetnika
trudnoa, rad na slabo plaenim radnim
mjestima, rastava braka, sklonost mentalnim oboljenjima i slino, navode britanski
naunici.
Istraivanje objavljeno u British Medical Juornale takoer je obuhvatilo i upozorenje uitelja koji su dali svoje opise
problematine djece za vrijeme rada s njima kao i oblike nediscipline koje su maloljetnici pokazivali u najranijoj dobi.
Prouavana skupina Britanaca, iji je
ivotni vijek praen od kole do ivotnih
rezultata ostvarenih etrdeset godina poslije, pokazala je vezu izmeu neprimjerenog
ponaanja tokom kolovanja do potpunog stasavanja u zrelu osobu. Istraivanje
sugerira kako osim neuspjeha u privatnom ivotu, neprimjereno i neposluno

ponaanje moe dovesti do ozbiljnog
naruavanja mentalnog zdravlja, kao i
tekoa sa socijalnim uklapanjem.
Takve osobe imaju dvostruko veu
mogunost da e kao vrlo mlade postati roditelji, ak prije dvadesete godine,
te imaju znatno veu ansu da se rastanu
od svojih branih partnera u poreenju
sa onima koji su se pristojno ponaali
za vrijeme kolovanja. ak je etiri puta
vea mogunost da osobe problematinog
ponaanja nee u profesionalnom smislu
daleko dogurati, te da e zavriti sa minimalnom ili ak nikakvom izobrazbom koja
e im pak donijeti slabe i loe poslove, ak
i dugotrajnu nezaposlenost.
Deset dana bez ekrana

Kako bi potaknuli uenike osnovnih kola
na apstinenciju od neselektivnog koritenja
medija, Udruga CINAZ iz Zadra je u suradnji s francuskom kolom Ziegelwasser
iz Strasbourga provela jedinstveni projekt
u Hrvatskoj pod nazivom Deset dana bez
ekrana.
Rije je o projektu u kojem dobrovoljno
sudjeluje 21 uenik osmog razreda iz tri
zadarske osnovne kole, zajedno sa svojim
roditeljima. Cilj projekta je da tokom 10
dana to due izdre bez upotrebe ekrana
televizora, mobitela i kompjutera, odnosno
da ekrane koriste samo kad moraju i to za sadraje obrazovnog karaktera. Slian projekt
prvi je put proveden prole godine u Francuskoj na poticaj direktora kole Xaviera Remyja koji je primijetio da je 50 posto djece
zarobljeno medijima.
Sline rezultate dobio je i prof. dr. Zlatko
Milia, istraujui meu zadarskim osmaima (u tri osnovne kole) koliko su ovisni
o medijima.
Rezultati istraivanja u smeu

Univerzitet Lids izvinuo se svom postdiplomcu jer su istaice bacile njegovo
blago izmet gutera koje je godinama
sakupljao radi istraivanja za doktorsku
disertaciju.
Denijel Benet (Daniel Bennett) sakupljao je na Filipinima punih sedam godina izmet vrlo rijetkog butanskog gutera,
srodnika golemog komodskog varana, najveeg ivueg gmizavca na Zemlji. Izmet
mu je bio potreban za istraivanje prehrane
gmazova i prouavanje njihovog ponaanja, to je trebala biti tema njegove doktorske disertacije.
Vree s 35 kilograma izmeta to ga je
sakupio tokom sedmogodinjeg rada na
vrlo opasnom i neprohodnom terenu donio
je na Univerzitet radi daljnjeg istraivanja,
da bi jednog dana, posve uasnut, otkrio da
su mu torbu s izmetom istaice bacile u
smee.
Univerzitet mu je ponudio 500 funti odtete, ali im je Benet odgovorio da e se
vidjeti na sudu.
Za neke ljude to je oito samo hrpa
guterskog izmeta, ali za mene ona predstavlja sedam godina napornog rada po
praumama u potrazi za ostacima jednog
od najveeg, najrjeeg i najtajanstvenijeg
gmizavca na svijetu, rekao je Benet.
- Upitali smo se kako osvijestiti problem

kod uenika i roditelja. Kako e stei adekvatne kompetencije za razvijanje kritikog
stava prema pojedinim medijskim sadrajima i manipulacijama, te kako kvalitetno
osmisliti slobodno vrijeme - kae Milia
koji je bio supervizor na projektu koji je
vodila znanstvena novakinja i predsjednica
CINAZ-a Mirela Toli. Uenicima i roditeljima s najvie motivacije za sudjelovanjem
u projektu podijeljene su posebne fascikle
u kojima su uz objanjenje projekta dobili
i takozvane Dnevnike voenja u kojima su
trebali biljeiti svoje bodove i zapaanja od
jutra do veeri tokom trajanja projekta. Za
svaki dio dana kada se nisu koristili ekranima biljeili su jedan bod, a upisivali su i
aktivnosti koje su radili umjesto buljenja
u ekran. Najuspjeniji uenici na koncu su
prikupili maksimalan broj bodova, to znai
da su svih 10 dana u potpunosti apstinirali
od ekrana.
- Umjesto igrica na kompjuteru i telefonu,
odnosno slanja e-maila, surfanja ili gledanja
reality showa, uenici su se vie meusobno
druili, dobili su viak slobodnog vremena
za uenje i kvalitetniji provod. Takoer, roditelji su primijetili poboljanu komunikaciju izmeu sebe i djece, te meu samom
djecom. Ponovno su osjetili obiteljski mir
jer televizija vie nije bila glavna za rukom
ili veerom. Milia istie da projekt nee na
ovome stati. Dobiveni rezultati usporedit e
se s onima iz Francuske. Nakon toga odluit
e u kojem smjeru dalje nastaviti projekt u
potrazi za odgovorima: kako ivjeti s medijima, kako mladima dati ansu da sami piu
i istrauju o drugoj strani medija.
29
Pria Prosvjetnog lista
Angel Igov*
Dogodit e se
ogodit e se. Znam da e se dogoditi. Nema druge. Pogledajte to se dogaa po svijetu: New York, Istanbul,
Madrid, Beslan, Milano, Krakow Kad-tad bomba e
eksplodirati. Moda u metrou, moda pred britanskim veleposlanstvom, moda u rektoratu univerziteta. Moda - ironijom sudbine
- i u Svetoj Nedjelji. Da li ima neeg u samom imenu crkve - u
toj nedelnosti koja izaziva atentate? A moe se dogoditi i u nekoj
od slastiarnica Nedjelja. Moda u piceriji Don Tomato. U
BIAD u. U Knjinici . Ali to nee biti djelo herostratovaca,
ve bezimenih ljudi, sirova, spokojna izraza lica. Poslovnih, a u
isto vrijeme nadahnutih. Oni diu u zrak ljude i zgrade kao to
neki piu knjige. U svakom sluaju, ljudi su to od knjige, zar ne?
Kuran u islamskome svijetu knjiga uiva veliko potovanje. Pogledajte bilo koju stranicu ispisanu na arabici. Kaligrafija je razvijena do te mjere koju mi sebi uope ne moemo predstaviti.
Nije da znam ba puno o islamskome svijetu. Nikada se nisam posebno zanimao za njega. itao sam svojedobno pripovijetke iz Hi30
ljadu i jedne noi. Sjeam se da su se cijelo vrijeme ljudi pretvarali

u ivotinje - pse, gazele, majmune, magarce. Ne poznajem Arape.
Znam da ih ima u Sofiji, ali ih izbjegavam. U Varni, kau, ima eena. Odasvud nas pritiu. Kaem, nisam veliki poznavalac islamskoga svijeta, no zadnjih sam mjeseci proitao podosta. Ima jedna
dobra knjiga o islamu profesora Koste Jankova, kupio sam je pred
Svetom Nedjeljom, dok sam jo prolazio onuda. Kosta Jankov
predaje arabistiku na Sofijskom univerzitetu. Posljednje poglavlje
njegove knjige je o suvremenom islamskom fundamentalizmu.
Osim toga itam sve to naem na internetu. Ionako imam dosta slobodnog vremena otkako sam napustio posao. Napustio sam
posao jer sam uvjeren da e u toj ustanovi eksplodirati bomba.
Kad-tad. To je neminovno. Ljudi koji su ostali tamo riskiraju svoj
ivot. Kao i oni koji idu po trnicama, koncertima, predavanjima, diskotekama... Jasno je kao dan da e teroristi izabrati mjesto
na kojem se skuplja puno ljudi. Zato nastojim izbjegavati takva
mjesta. Uglavnom sjedim kui. Na sreu imam bratia koji radi
u urednitvu jednog sofijskog dnevnika i plaa mi da radim brze

prijevode s engleskog. Obino su to lanci o geopolitici ili holivudskim glumicama. Prevodim sve redom. lanke o geopolitici
objavljuju kao pretisak iz odgovarajueg izdanja, dok oni o holivudskim glumicama izlaze u novinama pod imenom novinarke
koja vodi kulturni odjel. Ovi drugi nisu mi posebno zanimljivi.
Ali one geopolitike jednostavno gutam. Dok ih prevodim, prsti
mi bjesomuno lupaju po tastaturi, miu se kao da su ivi i ne
mogu ih zaustaviti. Znam, uskoro e se obje vrste lanaka stopiti
u jednu. Kad teroristi stignu u Hollywood. Ako ih Hollywood ne
prestigne.
Barem ja radim sve mogue da ne stignu do mene. Gotovo ni
ne izlazim. Kupujem samo u malim trgovinama u kvartu. Nisam
valjda lud ii po velikim trnicama. Pa to su najvjerojatnije mete
napada. Openito, izbjegavam centar grada. Gradskim prijevozom
nisam se vozio ve mjesecima od eksplozije u Marseillesu. U
poetku sam kupio bicikl i vozio se njime. Poslije sam ionako napustio posao i ostajao kui. Tu je barem zasada sigurno. Teko da
e uskoro stii do moga betonskoga utoita. Prije sam jeo vani,
ali bomba u onom berlinskom Mc'Donaldsu me trgnula. Kupio
sam kuharicu i poeo uiti. U poetku nije bilo ba uspjeno, ali
ve se snalazim. Neki dan sam spremio punjene patlidane.
Prije sam volio ponekad otii u crkvu. Nije da sam religiozan,
jednostavno volim crkve. Volim im miris iznutra, miris tamjana.
Od njega mi je em ugodno, em tajanstveno. Ali, naravno, odlazak u crkvu vie ne dolazi u obzir. Ne i poslije katedrale u South
Kensingtonu Pitam se kako e preurediti Svetu Nedjelju ako
je opet dignu u zrak. Vidio sam sliku stare zgrade, puno je ljepa
od ove sadanje.
Otkrio sam da uope nije teko ovako ivjeti. Trnice, restorani, crkve, sveuilita, stadioni, javne ustanove sve to su samo
dodatni zaini ivotu, moe spokojno ivjeti i bez njih. Ne nedostaju mi. Usredotoio sam se na ono bitno. emu svi ti detalji?
A bit ivota tako je jednostavna. Tako je lahko doi do nje. Treba
ti samo aka straha. Da, tano tako. Sasvim otvoreno priznajem
da me je strah. I nita udnog u tome nema. Samo se budale ne
boje. Tako da sada ivim u sri. Naravno da bi mi bilo tee kad
bih imao djevojku, no po tom sam pitanju srekovi. Istina je da
imam govorni poremeaj i da se enama zato nikada nisam posebno sviao. Barem ne onima koje su se meni sviale. To je pomalo
smijeno, jer govorni poremeaj ne smeta bitnim stvarima. No ljudi to ne shvaaju. Njima je, openito, teko odvajati ono bitno od
detalja. Ja uim. Jedem. Spavam. Mislim.
Ponekad matam da nisam sam. Da ivim sa svojom djevojkom.
Ona je siuna, srameljiva i ima smijeni nosi. Izmjenjujemo se
u kuhanju - ona ruak, ja veeru. Veeramo uz svijee - ne volim
svjetiljke, one raspruju svjetlost. Svijee su fokusirane. Uvijek se
sporimo oko hrane zato to, po njenom miljenju, ja kuham neslano, a po mome ona stavlja previe soli. Slobodno moe i bez. Ona,
pak, ne voli patlidane. Moda u se zbog nje odrei patlidana.
Ionako se u duanu ne mogu uvijek nai - a ne ide mi se ba na
trnicu - tamo se svaki tren moe neto dogoditi. teta bi bilo, jer
ja volim patlidane, ali ih ona ne moe podnijeti, mrti nos dok
me gleda kako ih jedem. Nakon veere ponekad se poseksamo.
Ona se smeteno izvlai iz haljine i stoji uspravno preda mnom,
pomalo zbunjena, kao da misli na neto drugo, na raun za vodu,
na primjer. Paljivo ju privlaim k sebi i lijeemo na krevet. Dok
prodirem u nju, gleda me zaueno.
Osim djevojke imam i psa. Mukog. Kako vie nemam radno
vrijeme, nastojim ga izvoditi van u neuobiajene sate naprimjer
rano poslijepodne. Tako svodim na minimum rizik da naletim
na druge vlasnike pasa. Oni bi me neizbjeno zapriali, ispunili
onom udnom mjeavinom straha i dosade koja me u zadnje vrijeme obuzme svaki put kad moram razgovarati s ljudima. Moj pas
je ionako vie samoiv, ne voli se posebno petljati s drugim psima.
Po tome smo slini. Predosjea li i on skori teroristiki napad?
Jako je pametan i snalaljiv. Ogromni vujak s vjeno budnim,
zabrinutim, utim oima. Iako zapravo ti veliki psi jedu strano
mnogo, a moje financije su, prije bi se reklo, ograniene. Moda je
irski seter - dobra pasmina, energina, naravno ne toliko jaka, no
ipak pouzdana u sluaju napada. Kad sam mirniji, drai mi je mali
pas, s kojim bi se jednostavno bavio s vremena na vrijeme, onda bi
to bio jazaviar, ta vrsta mi se dopada zbog vjernosti. A ako nisam
raspoloen i ne da mi se baviti psima onda ga uope ni nema.
Izbriem ga samo tako, izbriem i djevojku, sjednem pred monitor
i ponovno iitavam elektronska izdanja novina.
Moe se, sasvim se mirno moe ivjeti ovako. I najvanije je
to to je bezopasno. Naravno, ne sasvim, potpuna se sigurnost ne
moe imati, ne zna se gdje e eksplodirati bomba. No gdjegod eksplodirala, mislim, da sam uspio do minimuma svesti vjerojatnost
da ja budem tamo.
Dogodit e se. Znam da e se dogoditi. Nema anse da se ne
dogodi.
No ne sada. Ne znam kada.
Ako ste doli do ovdje, sigurno se ve pitate zato sam uope
napisao ovakvo neto. Daleko od toga da mislim kako ovo ima
bilo kakvu umjetniku vrijednost. Nikada nisam pokuavao pisati
izuzevi naravno tinejderske godine kada svako u ladici radnog
stola dri biljenicu s pjesmama. No ovaj tekst uope ne doivljavam kao pokuaj pisanja literarnog djela. Prije bih ga nazvao opomenom: htio bih da to vie ljudi postane svjesno opasnosti koja
se nad nas neposredno nadnijela... Da shvate da je svaki izlazak
na prometna mjesta, uope svaki izlazak na ulicu, strana ivotna
opasnost. Oni su oko nas. Bomba ve odbrojava. Da. Zato sam
ovo napisao, zato sam to i poslao u novine, sa nadom da e ga
objaviti. Ne kodi to e ga tamo vjerojatno razumjeti kao priu,
to ovo nije. U najmanju ruku, ja vam zapravo nita nisam priao,
jer ovo o emu vam imam priati jo se nije dogodilo...
ANGEL IGOV roen je 1981.

u Sofiji. Profesor je engleskog
jezika i magistar knjievnosti sofijskog univerziteta Sv. Kliment
Ohridski. Autor je dviju zbirki
pripovjedaka Susreti na putu
(2002) i K (2006). Prvom knjigom
osvaja veliku nagradu za debitantsku knjigu u kategoriji proze
na nacionalnoj smotri - natjeaju
Juno proljee (2003), dok mu je
druga nominirana za nagradu
Elias Canetti (2007). Dobitnik je i
nagrade za prozu Rako Sugarev te nagrade Bojan Penev
za kritiku. Objavljuje svoje pripovijetke, lanke i recenzije u
asopisima Kultura, Knjievne novine, Kapital light,
Altera, Sadanjost i dr. Vodio je kulturnu emisiju Svaka
subota na radiju Net od 2004. do 2005. Od novembra 2005.
predstavlja nove knjige u emisiji 5 po Rihteru na TV 7. Prevodio je na bugarski Paula Austera, Martina Amisa i Douglasa Kennedya.
*)
31
Iz historije bosanskohercegovakog kolstva
Srednjokolski centar u Stocu
rednjokolski centar u Stocu jedan

je od manjih srednjokolskih centara u Hercegovini. Obuhvata Gimnaziju, kolu sa praktinom obukom i kolu
uenika u privredi. Otvaranjem isturenog
odjeljenja Gimnazije u Ljubinju, na poetku ove kolske godine, njegova djelatnost
se znatno proiruje. U ovom centru se sada
koluje 660 uenika. Zastupljene su dvije
struke: metalska (koja osposobljava bravare, limare, tokare, alatniare, varioce i
vodoinstalatere) i tekstilna (u kojoj se obuavaju konfekcionari lake konfekcije).
- Odjeljenje tekstilaca otvorili smo ove
godine na insistiranje Inkosa (industrije
lake konfekcije), u saradnji sa Samoupravnom interesnom zajednicom usmjerenog
srednjeg obrazovanja i vaspitanja i Republikim prosvjetno-pedagokim zavodom
- rekao nam je mladi direktor ovog centra
profesor Fahrudin RIZVANBEGOVI. Inkos je traio da nastava traje to krae,
pa smo za ovo zanimanje, u saglasnosti sa Republikim prosvjetnopedagokim zavodom i Privrednom komorom BiH, sami izradili
nastavni plan i program. Smatrajui da je ovo zanimanje sa jednostavnijim procesom rada, izradili
smo plan i program za dvogodinje kolovanje. Za dvije godine
kolovanja, uenici e stei zvanje
kvalifikovanog radnika, a polaganjem diferencijalnih predmeta,
imae mogunost da ovdje steknu
i srednju spremu, jer imamo i program i za trogodinje kolovanje.
Razvanbegovi nam je napomenuo da su ranijih godina pri Centru imali
stolarski smjer, ali sad ne radi, jer se nije
javio dovoljan broj uenika. Ipak, odluili
su se da zadre i ovaj smjer radi obuke mainskih stolara i tapetara.
- Iz svega ovog se vidi - nastavlja Fahrudin Rizvanbegovi - da spremamo iskljuivo ona zanimanja koja trai privreda. Metalci su vezani za Soko u Stocu i Ljubinju
i za novi pogon RMK iz Zenice u Stocu.
Svi zavreni uenici imae zaposlenje, jer
pripremamo onoliko kadrova koliko privreda trai. Za pojedina zanimnja imamo,
ak, manji broj uenika. A u trenutku kada
privreda ne trai odreeno zanimanje, mi
prekidamo obrazovanje tih kadrova. Prole
godine smo, naprimjer, ukinuli zanimanje
32
vrsta veza
automehaniara, jer stolakoj privredi nije
vie bilo potrebno, a i na regiji to je suficitarno zanimanje. Problem je samo to se
ovoj koli jo uvijek prilazi kao zanatu, pa
nam dolaze mahom aci sa dobrim i dovoljnim uspjehom.
Jedinstvo uenika i nastavnika

I u ovom srednjokolskom centru, kao i
u drugim slinim centrima u Hercegovini,
mogli smo se uvjeriti u viestruki znaaj
integracije srednjih kola. O tim plodotvornim rezultatima integracije direktor Rizvanbegovi nam je govorio sa zadovoljstvom
i neskrivenim ponosom.
- Znaajno je to smo ujedinili kadrovske i materijalne snage, to nemamo vie
podvajanja profesora jedne i druge kole.
Nastojimo da svi profesori imaju ravnomjeran broj asova i u jednoj, i u drugoj
koli. Stvorili smo jedinstvo uenika i razbili frazu o nejedinstvu radnike i srednjokolske omladine. Stvorili smo jedinstvenu
srednjokolsku omladinu, koja radi i ui u

zajednikim prostorijama, koja radi u istim
sekcijama i jedinstveno uestvuje u gradu i
u svim drutvenim manifestacijama. Jedinstvena Zajednica uenika i Omladinska organizacija imaju jedinstven iro-raun za
obje kole. Sredstvima s tog rauna, koja
su zaraena radnim akcijama i radom u radionicama, raspolau sami uenici. Nalog
za isplatu potpisuje predsjednik Zajednice
uenika.
Od direktora Rizvanbegovia smo saznali da Centar ostvaruje dobru saradnju
sa SIZ-om usmjerenog obrazovanja u
Mostaru, koja pomae Centru u rjeavanju kadrovskih i materijalnih problema.
Zajednica je pruila Centru veliku pomo

u investicijama za izgradnju nove kolske
zgrade. Isto tako, pokazala je veliko razumijevanje za formiranje isturenog odjeljenja Gimnazije u Ljubinju.
Istureno odjeljenje
Gimnazije u Ljubinju
Radni ljudi Srednjokolskog centra u
Stocu uinili su ove godine izuzetan napor, vrijedan svake pohvale: prihvatili su,
sa entuzijazmom, prijedlog iz Ljubinja za
otvaranje isturenog odjeljenja Gimnazije
u ovom nerazvijenom malom mjestu. Tri
odjeljenja prvog, drugog i treeg razreda
smjetena su u staroj zgradi osnovne kole, a profesori Srednjokolskog centra iz
Stoca nee aliti napora da bi ambicioznim
graanima Ljubinja omoguili kolovanje
djece na srednjem stupnju obrazovanja.
Postepeno rjeavanje problema

Rad Srednjokolskog centra u Stocu prate odreeni problemi i tekoe, ali
oni se postepeno ve rjeavaju.
Zbog viegodinjeg nedostatka
prostora (Centar ima samo 9 golih uionica, bez kabineta), rad
mora da se organizuje u tri smjene. Meutim, kada se usele u novu zgradu, koja je ve gotova, u
Srednjokolskom centru e prei
na kabinetsku nastavu, a pod istim
krovom nalazie im se i radionice.
Izgradnjom nove zgrade, dugorono se rjeava i problem upisa
uenika u ovaj centar.
Kadrovske probleme (nedostatak nastavnika za matematiku, fiziku, mainstvo, za strani jezik i za odbranu i
zatitu) nastoje da rjeavaju domaim snagama - davanjem stipendija i vraanjem
kredita. U tom nailaze na iroko razumijevanje u Skuptini optine Stolac.
Za kadrovske probleme vezani su i stambeni problemi. Prema analizi SIZ-a, Stolac
spada meu tri optine sa najteim stambenim problemima u usmjerenom obrazovanju. Meutim, otkako je u Stocu formirana
Interesna zajednica za stambenu izgradnju,
stvoreni su povoljniji izgledi za rjeavanje
stambenih problema Srednjokolskog centra. Solidarnou privrede i interesnih zajednica rijeie se i ovi problemi.
(Prosvjetni list, 15. - 31. X 1975.)

Listajui stare brojeve naeg lista naili smo na humoresku naeg poznatog pisca i
humoriste Vlade Dijaka. Budui da je tema o kojoj Dijak pie, na svoj specifino
humoran nain, ujedno i svevremena, odnosno da je i danas ponegdje prepoznatljiva
u kolama, odluili smo da ovu humoresku jo jednom predoimo naim itaocima.
Humoreska
Keplerov zakon
at. Okupacija. as fizike. Profesor

koji nam predaje fiziku, (Petra),
ostario. Mene poznaje, komije smo.
esto mu nacijepam drva i ponesem ceker sa
pijace. Pomaem mu i kad okopava batu.
Hajde, veli on meni, kai nam neto o Keplerovom zakonu!
Kod ovog profesora, koga su svi aci voljeli, vano je bilo da neto govori. Bilo ta.
On i ne slua ta govori. Star je. Mala plata,
ima svojih briga i eka penziju.
Keplerov zakon, velim ja, to je jedan sasvim dobar i pristojan zakon. Taj zakon, koji
se zove Keplerov zakon, pronaao je veliki
Kepler pa se po njemu, Kepleru, i zove Keplerov zakon. To je, eto, zakon o kome ja sada govorim. Divan zakon. Krasan. Savremen
zakon.
Pogledam prema katedri. On drijema.
Keplerov zakon, meljem ja dalje, to je
jedan od najboljih zakona koje mi imamo.
Taj zakon je ve davno stupio na snagu i nije

pretrpio jo nikakvih izmjena. Istina, ima jo
zakona, ali ja boljeg zakona od Keplerovog
ne znam. Ja lino vjerujem da od Keplerovog
zakona boljeg nema. Gospodin Kepler, povisim ja glas, (a sve da kaem i gospoa Kepler, bilo bi svejedno!) ... gospodin Kepler,
veliki Kepler, pronaao je zakon koji se po
njemu zove Keplerov, a to je zakon o kome
ja, upravo, govorim. Ovaj zakon, koji se po
Kepleru zove Keplerov zakon moe se sasvim slobodno uporediti sa svim ostalim zakonima (i amandmanima!), ali siguran sam,
ruku na srce, teko da ijedan drugi zakon ima
one kvalitete i ona svojstva koja neosporno
ima Keplerov zakon. Uzmimo, primjera radi,
Arhimedov zakon, s jedne strane, a Keplerov
zakon s druge strane, pa uporedimo ta dva zakona, moraemo priznati, da brat bratu daje,
da je Keplerov zakon vredniji, iako, ruku na
srce, ni Arhimedov zakon nije za bacanje.
karata on i Omer u zadnjoj klupi, pa Omer

gurnu Gagu. Profesor se tre iz polusna, pa
e meni:
Ma ta ti nama sve to pria?
Kako ta, bunim se ja. Priam o Keplerovom zakonu, o zakonu koji je po velikom
Kepleru dobio ime Keplerov zakon.
Zvoni. Profesor zgrabio dnevnik i poe
prema vratima, ali ja mu ne dam da ide dalje.
Niste me, velim, ocijenili!
Dobro, on e..., evo ti dvojka - pa se
okrenu acima i zapita:
Je li znao?
Ma, jata je neg' znao - dobaci Omer.
Znao je, znao - svi zagalamie.
Ja utim. Oborio glavu od skromnosti, pa
kiljim u njega.
Znao je, znao - viu aci u horu.
De, ta si se skunjio, veli on meni. Znao
si. Ne kaem da nisi. Moe ti nauiti samo
kad hoe. Nita, evo ti etvorka.
Ja sretan. Ma bio bih zadovoljan i dvojkom. On me povede prema vratima i apnu
mi:
Doi danas oko etiri popodne da mi
iskopa jednu gredicu. Danas sadimo luk.
Vlado Dijak
(Prosvjetni list, 1. - 15. III 1975.)
U tom trenutku Gaga pade s klupe. Igrali
Jesmo li zaboravljeni?
ilo je to davno kad smo iz partizanskih jedinica puni elana i ljubavi krenuli u naa ratom poruena i
popaljena sela i zaseoke da opismenjavamo
i uimo maliane i odrasle. Bio je to mukotrpan rad koji je zahtijevao maksimalne
psiho-fizike napore. Trebalo je u malim
seoskim sobicima, uz petrolejku ili karbituu opismeniti nae ljude, trebalo je u
malim i tijesnim prostorijama, bez uila,
bez najnunijeg strunog alata uiti nae
maliane i odrasle ljude i spremati budui
kadar za sve drutvene potrebe. Teko je
to sada retrospektivno sagledati, ali se mi,
prosvjetni radnici iz tih dana, s ponosom toga sjeamo i rado to prepriavamo da se ne
zaboravi. Radei tridesetak i vie godina, i
usput starei, oni tadanji mladii danas
su oevi odrasle djece koju treba kolovati
i spremati za ivot, kako smo to sa generacijama radili.
Radili smo i nesebino se zalagali na
strunom i drutveno-politikom radu elei to bolje rezultate, esto pohvaljivani,
nagraivani i odlikovani za takav rad, i e-
kali strpljivo na red da i mi preemo u nae

razvijenije centre, gdje postoje vie i visoke
kole da bismo mogli dati svojoj djeci ono
to smo hiljadama drugim dali. Ali, naalost,
ostali smo zaboravljeni, jer ono to nam je
nekad govoreno danas niko ne spominje, tj.
da emo postepeno prema potrebi prelaziti
iz sela u manje centre, iz manjeg u vee, itd.
Danas se niko ne sjea da je vrijeme da se
nama sada izvri obeanje da nam se pomogne kad nam je najpotrebnije. Trebalo bi
nam sada dati radna mjesta u veim centrima kako bismo mogli kolovati svoju djecu,
jer smo to svojim radom i zasluili.
Zato ne bismo, posmatrajui to sa humane strane, mladim ljudima preporuili da idu
u manja mjesta, sela i zaseoke gdje je tee
dobiti prosvjetnog radnika, a da starijim budu ustupljena mjesta, pa i stan, u centrima.
Taj mladi svijet bi trebao da zna da smo i
mi tako radili. Mnogo je mladog svijeta u
naim centrima, a prosvjetni radnici vie od
trideset godina sjede u malim mjestima, selima i zaseocima i ne mogu da izvre svoje
osnovne obaveze prema svojoj djeci.
Nije humano da, kad jedan stariji prosvjetni radnik uestvuje na konkursu u jednom jaem centru, bude odbijen, a mjesto
njega bude primljen mnogo mlai ovjek
istih kvalifikacija, ili ak njegov uenik, ali
on ne trai stan. Boli to veterana jer ima jo
snage za rad, pa zar je on sam predodreen
da ostaje uvijek na istom mjestu zbog toga
to je porodian i to mu pripada stan. Najei je razlog stan pa taj veteran ne moe
u centar, a esto i pored svih vrlina, bude
odbijen, a da stan i ne trai. Konano, pitamo se, zar taj veteran nije svojim minulim
radom, ulaui u fondove od vlastitog rada,
zaradio da dobije stan tamo gdje mu je to
sada potrebno?
Na kraju, mislim da bi o ovim ljudima trebalo povesti vie brige, vie razumijevanja,
shvatiti ih i pomoi im. Predlaem anketiranje takvih ljudi u svakoj komuni i na osnovu
toga pruiti svu pomo i pronai, na bazi
dogovora, najadekvatnija, a za njih najpovoljnija rjeenja.
Hasan Cero
(Prosvjetni list, 15. - 31. III 1975.)
33
Iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu poruuju
Doite na as
Ova najstarija kulturna i nauna ustanova u BiH s uspjehom

organizuje raznovrsne forme vaspitno-obrazovne djelatnosti
auna i muzeoloka djelatnost Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu

dobro je poznata naoj, pa i svjetskoj javnosti. Razliite, savremeno postavljene izlobe, bogate sistematske zbirke, te
desetine i desetine svezaka Glasnika Zemaljskog muzeja i drugih do sada objavljenih publikacija svjedoe o uspjesima najstarije kulturne i naune institucije u naoj
republici.
Iz godine u godinu, djelatnost Zemaljskog muzeja stalno se proiruje. Muzejske
zbirke popunjavaju se novim eksponatima,
poveava se obim naunoistraivakog rada, a istrovremeno, vrata Muzeja sve ire
se otvaraju za posjetioce.
Muzejski radnici se trude da blago neprocjenjive kulturne i naune vrijednosti,
koje je ovdje decenijama sakupljano, bude
dostupno to veem broju graana i omladine, da bude koriteno u obrazovne svrhe. To je, prvenstveno, zadatak pedagoke
slube koja u ovom muzeju postoji i djeluje
vie decenija.
Muzejski pedagozi, profesori sa viegodinjim iskustvom u nastavnom radu, organizuju razne oblike obrazovne djelatnosti,
pri emu posebnu panju obraaju radu sa
kolama, tumaei i pribliavajui muzejske zbirke uenicima osnovnih i srednjih
kola; dre predavanja, organizuju nastavne asove iz istorije, biologije, hemije,
geografije, poznavanja prirode i drutva,
likovnog vaspitanja, istorije umjetnosti.
Na koncert u muzej
Posljednjih godina pedagoka sluba
Zemaljskog muzeja ostvarila je uspjenu
saradnju sa Prosvjetno-pedagokim zavodom Sarajevo, s Muzikom omladinom
Sarajevo, sa pedagozima ostalih muzejskih
ustanova u gradu Sarajevu, kao i sa brojnim prosvjetnim radnicima. Zahvaljujui
toj saradnji i zajednikim naporima, do sa34
da su organizovana tri nagradna takmienja

iz istorije i biologije za uenike osnovnih
kola na irem podruju Sarajeva. Organizovano je vie seminara za nastavnike i
profesore, te nekoliko kurseva o prepariranju biljaka i insekata. Raspisivani su konkursi i dodjeljivane nagrade za najbolje likovne i pismene radove uenika inspirisane
muzejskom tematikom i naom kulturnom
batinom. Od prole godine, u izlobenim
prostorijama Zemaljskog muzeja odravaju se koncerti kamerne i horske muzike.
Tokom itave godine u muzejskim
zbirkama mogu se vidjeti grupe uenike
osnovnih i srednjih kola, a najvie ih je
iz Sarajeva. Ti uenici razgledaju muzejske eksponate, sluaju izlaganja svojih nastavnika ili muzejskih pedagoga, biljee,
postavljaju pitanja, neki i crtaju. Naroito
je ivo u proljee i u jesen kada je sezona
akih ekskurzija. Ima dana kada kroz ovaj
muzej proe i po hiljadu uenika. Sudei po
zabiljekama u Knjizi utisaka, oni izlaze
veoma zadovoljni, puni novih utisaka i saznanja. Razumije se, uspjeh svake ovakve
posjete zavisi od prethodne pripreme koju
treba da izvri predmetni nastavnik, odnosno voa ekskurzije.
Doite to prije
U cilju daljeg unapreivanja ove djelatnosti, pedagoka sluba Zemaljskog muzeja poziva sve zainteresovane profesore i
nastavnike da svoje posjete ovoj ustanovi
unaprijed najave, kako bi im bilo obezbijeeno struno voenje. Za one, koji prvi
put planiraju posjetu Zemaljskom muzeju,
kratka informacija:
Zemaljski muzej BiH ima Arheoloko,
Etnoloko i Prirodnjako odjeljenje.
U Arheolokom odjeljenju postavljene
su stalne izlobe: praistorijska, antika,
srednjovjekovna i izloba steaka. U Etnolografskom odjeljenju nalaze se: izloba ivot i kultura seoskog stanovnitva
u Bosni i Hercegovini, te sobe bosanskih
feudalaca iz XIX vijeka. Prirodnjako
odjeljenje ima izlobe: ivi svijet Bosne i
Hercegovine, Geoloka prolost Bosne i
Hercegovine, zatim mineraloku izlobu,
etnoloku izlobu, izlobu barskih i vodenih ivotinja i riba i ptica, egzotinih ivotinja i botaniki vrt.
Krunoslav Topolovac
(Prosvjetni list, 15. - 30. IV 1975.)
Vremeplov
Prosvjetnog lista
Biblioteka Veselin Maslea iz ivinica poela je da radi jo 1947. godine. Od
nekoliko stotina knjiga i starih, vlanih i
memljivih, prostorija dolo se do knjinog
fonda od 30.000 knjiga i novih savremeno
opremljenih prostorija. Postoje tri odjeljeja
biblioteke: gradsko, gimnazijsko i odjeljenje biblioteke za osnovne kole. Dobivanjem nove zgrade od prije nekoliko godina
rijeeni su prostorni problemi, ime je povean broj pretplatnika, tj. redovnih italaca. Preko 2.000 italaca redovito se koristi
uslugama gradske biblioteke...
(15. IV 1973.)
Optinska zajednica za osnovno obrazovanje u Mostaru, u asu kad je formirana
(25. aprila) preuzela je na svom podruju i
dosta razvijeno osnovno kolstvo, ali s tim
u vezi i mnoge obaveze.
Na podruju optine ima 17 centralnih i
32 podrune kole, zatim Osnovnu muziku kolu, kolu plivanja, Odjeljenje mentalno retardirane djece i sluno oteene, a
djelomino e finansirati i Djeiji vrti sa
est obdanita i Djeiji dom Rade Vukovi. U tim obrazovnim ustanovama ima
528 odjeljenja. U veini kola, pa i u svim
gradskim, nastava se izvodi u tri smjene.
U osnovnim kolama i drugim ustanovama
obuhvaeno je 15.222 uenika sa 683 vaspitaa, uitelja, nastavnika i profesora.
(1. V 1973.)
Studenti Pedagoke akademije iz Tuzle,
sa odsjeka razredne nastave, posjetili su
Osnovnu kolu u eriima. Cilj njihove
posjete bio je da se upoznaju sa ivotom
i radom jedne seoske kole. Jer, svi e oni
za godinu dvije poi na slubovanje po selima, pa su predusretljivi profesori poduzeli sve mjere kako bi ve sada ovi budui
vaspitai saznali ta ih oekuje na radnom
mjestu na kome e ivot provesti...
(1. VI 1973.)
Jedna prijatna novina iznenadila je uenike Osnovne kole Vladimir Nazor iz
Kraljeve Sutjeske kod Kaknja. Prvi put
je uvedena autobuska linija, iskljuivo za
uenike viih razreda ove kole koji dolaze
na nastavu iz sela Nabilj, Gornja i Donja
Lipnica, Bastaii, Ratanj, Klanac i jo nekoliko drugih sela i zaselaka. Do sada je
preko 50 uenika viih razreda ove kole
na nastavu pjeailo svakog dana i do 20
kilometara, vraajui se esto po mraku, a
zimi i po dubokom snijegu
(1. - 15. XII 1973.)
Osnovnim i srednjim kolama, fakultetima, akademijama,

studentima, nastavnicima i profesorima
U izdanju Sarajevo Publishinga iz tampe je izila
METODIKA I KULTURA
LIKOVNOG ODGOJA
autora dr. Irfana Handukia
Knjiga se moe kupiti u knjiarama: Buybook, Radieva 4, u Sarajevu (tel. 033/712010, fax: 033/716-451) i Svijet knjige, Branilaca Bosne 14, u Zenici (tel./fax: 032/407803 i 061/152-817), te putem telefona 061/792-198 (Akademija likovnih umjetnosti,
Sarajevo, Obala Maka Dizdara 3)

Prosvjetni List Broj 958 Mart 2009 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prosvjetni List Broj 958 Mart 2009 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISSN 0033-1678

Narudbe se mogu izvriti:

4. Mujo Musagi: Obrazovanje, budeti i prorauni

tampa: Tipografija D.O.O., Sarajevo

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

oram, odmah na poetku, priznati da nisam strunjak

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

ugovori, snabdijevanje plinom, naftom...I da dalje ne nabrajam,

Izmeu dva broja

O strunoj ocjeni rukopisa udbenika

primjedbe ugraene u odtampani tekst. Tek

Predstavnici Udruenja Roma Neretva,

Sufinansiranje mobilnih radionica

Nita nije uzbudljivije i ljepe nego vidjeti

Sveanosti je prisustvovao i poasni konzul

Uspostavljanje kvalitetne komunikacije kole i roditelja

spostavljanje kvalitetne komunikacije zavisi od razliitih faktora: sadraja komunikacije, naina

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

kim snagama radili na uspostavljanju pozitivne komunikacije kroz koju bi utjecali na

Mlade nauiti temeljnim oblicima komuniciranja

vidove rada edukovali i samim tim vlastita

Razvojni tim kole treba provesti istraivanje sa roditeljima i nastavnicima i na

Povodom Meunarodnog dana djeije knjige

Promocija kulture itanja

Unaprijediti rad kolskih biblioteka obiljeavanjem

rugi april - Meunarodni dan djeije

nosti djece u vezi sa knjigom;

na snimanju postojeeg stanja knjinih fondova

Jezik svakodnevne komunikacije

pepoznata je injenica da je jezik

Ugovoreni sistem znakova

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

Usporedba jezikih znakova

Da bismo dobili to slikovitiji prikaz

Razlike izmeu knjievnog i

eno, razgovorni jezik je oputeniji i spontaniji; on se ne mora striktno pridravati

knjievni jezik i koji pod okriljem norme

75 posto cjelokupne nae govorne aktivnosti.2

Prikupljajui grau za ovaj

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

za nekoga ko je na viem drutvenom poloaju. Guzonja je ujedno i argonizam za

imamo estu upotrebu neologizma glupson.

Imamo i dva veoma frekventna primjera gdje se ne vri palatalizacija. esto se u

1 Gramatika bosanskoga jezika (Devad Jahi, Zenica, 2000., str. 65)

Inkluzija, kriza i grafiti

nkluzija u kolama Brko Distrikta, u

tretman i socijalizaciju ove djece u redovan odgojno-obrazovni proces. Ako tako

Vandalizam na zidovima kola

Specifine tekoe u uenju

ovjekov mozak sa svojih oko 10.000

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

vanje matematikog izraza; u matematici

Neuroloki poremeaj ili

Najee greke kod

datkom. Djetetu je teko shvatiti kako su

Kako pomoi djeci

PROSVJETNI LIST, mart / oujak 2009.

zbirka zadataka, dovoljno poticajna da ih

Vizija pomoi kole

biju mentore, bilo iz kole ili iz drutvene

Meuvrnjako zlostavljanje - bullying

nogi roditelji su zabrinuti kada im se