Tipovi teksta

Tekst (lat. textus) – svaki jezički iskaz koji se može shvatiti kao smisaona cjelina, koji ima početak i
kraj i koji je uređen po jedinstvenom principu.

NOVINSKI: vijest, komentar, reportaža, uvodnik, izvještaj..

POLITIČKI: politički govor, referat, letak, rezolucija, kolumna..

PRAVNI: zakon, odluka, ugovor, sudska presuda, pravno pismo (molba, žalba)..

EKONOMSKI: privredne vijesti, ekonomske procjene, statistički izvještaji..

NAUČNI; ZNANSTVENI: tekstovi iz različitih oblasti (prirodnih i društvenih nauka, tehnike i sl.)

KNJIŽEVNO-UMJETNIČKI: pjesma, priča, roman, drama i sl.

1. Izrazita jezička uređenost

2. Višesmislenost
3. Figurativnost
4. Fikcionalnost
5. Druge tekstualne karakteristike (koje čine pjesmu, ep, roman, dramu, bajku…)

TEKST 1 (VIJEST)

DANAS OKO 16 SATI

Incident u Zalužanima: Mladi policajac se ranio dok je

čistio oružje
Dvadesetdvogodišnji policajac ranio se danas dok je čistio oružje u Centru za obuku
policije MUP RS u Zalužanima.
U Policijskoj upravi Banja Luka rekli su da je nadležnoj Policijskoj stanici danas oko
16.05 sati prijavljeno da je u Zalužanima došlo do sampovrijeđivanja jednog policijskog
službenika.
– Obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka i u toku je rad po
prijavi – rekli su u policiji, piše Glas Srpske.

TEKST 2 (KOMENTAR)
Besplatne školske knjige su podla laž
Branimir Perković
4.9.2022.
"Besplatne" knjige plaćamo svi mi, vrlo jednostavno
"Besplatni" udžbenici se zapravo financiraju iz nabrojanih poreza, koje većinom plaćaju
građani. Te iste građane, koji su preko poreza platili udžbenike, političari i neki mediji
uvjeravaju da im je nešto poklonjeno. Većina povjeruje u to, pa hvale političare koji im lažu o
"besplatnom", kao da su to političari platili iz vlastitog džepa, i glasaju za njih na izborima.

Zapravo se radi o genijalnom političkom reketu. Ljudima oduzmeš novce porezima, manji dio
im vratiš i proglasiš to aktom dobrote, brige i dobrog upravljanja. Na temelju toga dobiješ
izbore, ostaneš na vlasti i poluge moći koristiš da bi ostvario osobnu korist na nelegalan
način, uhljebljuješ, trošiš preko kartice na račun grada/općine...

Možeš raditi što želiš, a glavni argument u samoobrani ti je da si podijelio besplatne

udžbenike. Glasači i ne shvaćaju da udžbenike kupuješ njihovim novcima, a nema im tko to ni
objasniti.

TEKST 3 (REPORTAŽA)
Istočni Drvar u Vučijoj poljani broji 79 stanovnika, ali u to niko ne vjeruje

U tri sela živi 20 ljudi

Da biste postali načelnik općine Istočni Drvar, potrebno je da dobijete naklonost 40 mještana
i ispunjavate uvjet da imate jednog protukandidata. Popis je pokazao da Istočni Drvar broji 79
stanovnika! U to niko ne vjeruje.

U tri sela, Srnetici, Uvali i Potocima, živi svega 20 ljudi. Uglavnom starijih.

Dejtonskim mirovnim sporazumom 20 kilometara od Drvara formirana je nova općina. Druga

najmanja općina na svijetu, poslije hrvatskog Huma. Iako ne postoji način da se mještani
Drvara i Istočnog Drvara odvoje, jer ako su im kuće s jedne, onda su im imanja s druge strane,
odvojeni su.

Ali, eto, politika ih je odvojila. Nema prodavnice, nema pekare, nema mesnice, nema puta sa
strane Drvara, ali se uredno gradi zgrada Općine.

Na ulazu u centar, iznad ceste obješene zastave Republike Srpske. Nema više ni kafane
gazdarice Vesne u UN-ovom kontejneru. Smetala pa je uklonili.

Ima druga kafana u kući. Zbog molbe gazdarice, nećemo objaviti njeno ime.

- Odmah inspektori dođu - kaže gazdarica.

Na ulici srećemo jedinog Bošnjaka. Rahmana Bešića. On je iz okoline Zenice.

- Idemo do kafane, tamo je Radenko, on je medijska ličnost - kaže Bešić.

U kafani sjede Radenko Bosnić, a gdje bi drugo sjedio, Jovica Gvozdenović i Goran Vojvodić.
Jovica je "uljez", on ne radi u šumarstvu, nego je zadužen za struju.

- Pitajte Rahmana kakvi smo mi nacionalisti ovdje. Nas politika ne zanima i te podjele, kakve
podjele - govori Radenko Bosnić dok sipa „drenju“, rakiju od drijenka.

„Drenja“ je najpoznatiji brend ovog kraja. Uz bocu „drenje“ svi se poslovi sklapaju, različitosti
prevazilaze, surova svakodnevica lakše zaboravlja.

TEKST 4 (IZVJEŠTAJ)

SAMO POZITIVNO - RUBRIKA

Danska među najsretnijim zemljama

U Danskoj učenici u dobi od 6 do 16 godina uče empatiju

Ujedinjeni narodi jedanput na godinu od 2012. objavljuju svoje izvješće o sreći koje se temelji
na istraživanju razine sreće stanovnika 157 zemalja diljem svijeta.

Prema podatcima u tom izvješću, Danska je svake godine među najsretnijim zemljama na
svijetu i nikad u posljednjih sedam godina nije pala ispod trećeg mjesta. Takvim rezultatima u
najvećoj mjeri pridonosi činjenica da je Danska u svoje škole uvela obvezan čas empatije.
Naime, još 1993. godine (KADA?) sve škole u Danskoj (GDJE?) uvele su jedan čas sedmično
koji se naziva Klassens tid (ŠTA?). Učenici u dobi od 6 do 16 godina (KO?) moraju pohađati taj
obvezni čas koji je usmjeren na razvijanje empatije.

Tijekom nastave pod nazivom Klassens tid učenici se potiču na razgovor o problemima s
kojima se suočavaju. Bez obzira na to je li riječ o aktivnostima u školi ili čemu drugome, oni
dijele svoje probleme, a ostatak razreda zajedno s učiteljem pronalazi moguća rješenja. Ta se
rješenja temelje na slušanju i razumijevanju, što pomaže učenicima da budu empatični prema
drugima i s njima suosjećaju (ZAŠTO?).

TEKST 5

“Ako ja uđem u Skupštinu Kantona Sarajevo to će biti jako zanimljivo. Morat ćete gledati
svaku Skupštinu. Da bit će to spektakl sigurno. Bit će to borba sa jednom dunđerskom
strujom koja se prikazala odlično. Znate kako ljudi kažu, kada dobijete limun, pravite
limunadu, nemojte reći da je ljuto i kiselo. Ja sam, kad smo izgubili izbore, rekla da to nije ni
loše. Trebaju ljudi sve probati. Kad ste vlast, jako je teško opstati, a kad ste opozicija, u puno
ste boljoj prilici. Ali divno je da su ljudi vidjeli s kim imaju posla”
(Sebija Izetbegović, političarka)

TEKST 6
TEKST 7
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srebrenici

Evropski parlament,

- poštujući svoju rezoluciju od 7. jula 2005. "Balkan: 10 godina nakon

Srebrenice",

- poštujući Sporazum o stablilizaciji i pridruživanju između Evropske

unije i Bosne i Hercegovine potpisanog 16. juna 2008. i preporuke o
članstvu u Evropskoj uniji datih svim zemljama zapadnog Balkana na
samitu Evropske unije u Solunu 2003. godine,

- poštujući Pravilo 103(4) svojih Pravila o postupku;

…
Evropski parlament se sjeća i odaje počast svim žrtvama okrutnosti
tokom rata u bivšoj Jugoslaviji; izražava svoje saučešće i solidarnost
sa porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o
sudbini njihovih očeva, sinova, muževa ili braće; priznaje da je ovaj
nastavak bola pogoršan propustom da se privedu pravdi odgovorni za
ove događaje;(…)
 TEKST 8

Član 1
(Predmet zakona)

(1) Ovim zakonom uređuje se srednje obrazovanje svih učenika doraslih za srednje obrazovanje,
obrazovanje odraslih i stručno usavršavanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg
obrazovanja, nakon završene osnovne škole.
(2) Ovaj zakon posebno uređuje:
a) osnivanje, organizaciju i finansiranje škola,
b) upravljanje i rukovođenje školom,
c) statusna pitanja učenika,
d) statusna pitanja nastavnika i drugih radnika u školi,
e) stručno usavršavanje, nadzor nad radom škola i radnika i
f) druga pitanja koja su u vezi sa radom škole.
(3) Djelatnost srednjeg obrazovanja je djelatnost od posebnog interesa za Kanton Sarajevo (u
daljem tekstu: Kanton).
TEKST 9
U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima Mujo Mujić iz Sarajeva (u daljem tekstu:
naručilac), ulica Sarajevska br. 10, JMB:2510985156235 i Pero Perić iz Sarajeva (u daljem
tekstu: izvođač), ulica Banjalučka br. 7, JMB: 26109856186966 zaključili su sljedeći:
Ugovor o djelu

Član 1. Ugovorne strane su se sporazumjele da će izvođač izraditi deset stolova po nacrtu

koji čini sastavni dio ovog ugovora od vlastitog materijala (bukovina), dimenzija: visina 43 cm
x dužina 95 cm x širina 48 cm. Izvođač se također obavezuje da će te iste stolove dostaviti na
adresu naručioca, ulica Sarajevska br. 10

TEKST 10

Hasan Hasanović
Bužimska 41
71000 Sarajevo
Tel.: 063/ 848-715
JU OŠ „Velešićki heroji“
/Školskom odboru/

Predmet: Prigovor na Odluku o izboru zaposlenika

Poštovani,

kao učesnik u Javnom konkursu za radno mjesto nastavnika matematike, objavljenog u listu
„Dnevni avaz“ dana 18.12.2014. godine, ulažem prigovor na Odluku o izboru zaposlenika.
Naime, Komisija za utvrđivanje prijedloga za izbor zaposlenika nakon provedene konkursne
procedure i obavljenog razgovora utvrdila je konačnu bodovnu rang-listu kandidata
prijavljenih na konkurs. Po konačnoj bodovnoj rang-listi zauzimam treće mjesto, što znači da
sam trebao biti pozvan na završni razgovor kod direktorice u skladu sa odredbama člana 16.
stav (1) Pravilnika sa kriterijima za prijem zaposlenika u radni odnos u predškolskim
ustanovama, osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona
Sarajevo, a koji glasi:
Direktor ustanove, nakon obavljenog završnog razgovora sa kandidatima, vrši izbor između
tri najbolje rangirana kandidata sa konačne bodovne rang-liste i uz adekvatno obrazloženje
donosi Odluku o izboru zaposlenika. (...)

TEKST 11

TERSHOUSE d.o.o. Sarajevo, ulica Kolodvorska br. 5,

lD:4202633770006:
PDV: 202633770006
koju zastupa Nermin Sehić, direktor
(u daljem tekstu izvršilac usluga)

Direkcija za evropske integracije, ulica Doke Mazaliia 5,71000, Sarajevo

JIB: 4200781540009
PDV: 200781540009
koju zastupa Edin Dilberović, Direktor
(u daljem tekstu naručilac usluga)

Dana 16.03.2021
zaključili su sljedeći:
UGOVOR O POSLOVNOJ SARADNJI
Član 1.
Ovim ugovorom ureduju se opće odredbe, trajanje ugovora, opis posla, plaćanje, raskid
ugovora, kao i ostala pitanja značajna za obavljanje posla.
Ugovorne strane snose svoje troškove oko priprema za zaključivanje ugovora.
Ugovorne strane dužne su u izvršavanju svoje obaveze postupati s pažnjom dobrog
domaićina odnosno pažnjom dobrog preduzetnika. (…)

TEKST 12
Održano predavanje na temu “ekonomski potencijali i podsticaji u privredi Brčko distrikta
BiH” i konferencija “Refleksija stanja u Ukrajini na privredu Brčko distrikta”

U sklopu projekta “HelpDesk for business entities”, finansiranog od straneEvropske unije i

Vlade SR Njemačke u okviru projekta EU4Business Recovery, Privredna komora Brčko
distrikta BiH je organizovala prvo od tri predavanja iz oblasti korištenja podsticaja u privredi
Brčko distrikta BiH po nazivom ekonomski potencijali i podsticaji u privredi Brčko distrikta
BiH”.
Po završetku predavanja koje su prezentovali Amra Abadžić i Azrudin Preljević ispred
Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu Vlade Brčko distrikta BiH, uslijedila je
konferencija “Refleksija stanja u Ukrajini na privredu Brčko distrikta BiH.

TEKST 13
Fotosinteza je proces u kojem se sunčeva energija pretvara u kemijsku pohranjenu u
organskim molekulama. Osim u biljkama, fotosinteza se obavlja i u nekim bakterijama i
algama, dakle organizmima koji u svojim stanicama imaju klorofil i obično su zelene boje.
Osnovni biološki "proizvodni" proces koji pokreće sav život na zemlji događa se u
kloroplastima, malim organelama u citoplazmi biljnih stanica, pogonska energija je svjetlosna
energija, odnosno energija sunca, a "sirovine" koje se troše su jednostavne i sveprisutne:
voda i ugljični dioksid. Proizvod su složeni ugljikovi spojevi - ugljikohidrati.

Svojevrstan nusproizvod ovog procesa je - kisik bez kojega na Zemlji jednostavno ne bi bilo
života u obliku kakvog ga znamo.

Proces fotosinteze prikazan kemijskom jednadžbom: 6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2

TEKST 14
Bubreg je parni organ kod kičmenjaka. Dio je mokraćnog sistema, filtrira otpadne materije iz
krvi i izlučuje ih, skupa sa vodom, kao mokraću. Oblast medicine koja proučava bubrege i
oboljenja bubrega naziva se nefrologija, od grčke riječi za bubreg.

Kod čovjeka, bubrezi su smješteni u stražnjem dijelu abdomena. Po jedan sa svake strane
kičme; desni bubreg leži odmah ispod jetre, lijevi ispod dijafragme i pored slezene. Iznad
svakog bubrega smještena je nadbubrežna žlijezda Zbog asimetrije u abdomenu zbog jetre,
desni bubreg je smješten nešto niže od lijevog.

TEKST 15
Ismena : A što ću, bolna, ako jeste tako to, Pomoći ja rješavajuć il' vežuć čvor?
Antigona: Gleđ', hoćeš li ti sa mnom dijelit muku, trud?
Ismena : U kakvoj opasnosti? Što to zamisli?
Antigona: Uz moju pomoć hoćeš li mrtvaca dić?
Ismena: Pa kopat misliš njega mimo zabranu?
Antigona: Da, moga i tvoga brata -, ako nećeš ti, Jer izdajnicom mene neće bijedit svijet.
Ismena: Oj jadnice! Pa makar Kreont zabrani?
Antigona: Al' prava nema moje meni branit on.

TEKST 16
Ove noći (Pablo Neruda)
Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Napisati, na primjer: “Noć je puna zvijezda,
Trepere modre zvijezde u daljini”.
Noćni vjetar kruži nebom i pjeva.
Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Volio sam je a katkad je i ona mene voljela.

U noćima kao ova, držao bih je u svom naručju.

Ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom.

Voljela me, a katkad sam i ja nju volio.

Kako da ne ljubim te njene velike nepomične oči.

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.

Pomisao da je nema. Osjećaj da sam je izgubio.

Slušati beskrajnu noć, bez nje još beskrajniju.

I stih pada na dušu kao rosa na livadu.

Nije važno što je moja ljubav nije mogla zadržati.

Noć je zvjezdovita i ona nije uz mene.

Ista noć odijeva bjelinom ista stabla.

Mi sami, oni od nekada, nismo više isti.

Više je ne volim, zaista, ali koliko sam je volio.

Moj glas je iskao vjetar da joj dodirnem uho.

Drugome. Pripast će drugome. Kao prije mojih poljubaca.

Njen glas. Njeno sjajno tijelo. Njene beskrajne oči.

Više je ne volim, zaista, a možda je ipak volim.

Tako je kratka ljubav, a tako dug je zaborav.

Jer sam je u noćima, kao ova, držao u svom naručju,

Moja je duša nespokojna što ju je izgubila.

Iako je ovo posljednja bol koju mi ona zadaje,

I ovi stihovi posljednji koje za nju pišem.