Debatne Novosti DECEMBAR

IDEA WSDC WIFI
NVO MREŽA GRAD VLADA

VIJEĆE PRAVDE SARAJEVO KS
0
Nenasilje kroz radionice – Djeca su ono
SADRŽAJ: što doživljavaju
Nenasilje kroz radionicu – Dva brata koja
Riječ direktorice su se voljela
Nenasilje kroz radionice – savjeti roditelja
Projekat: “Debata i kultura dijaloga u BiH Teze za debatu – Debata u Bundestagu o
– 18 godina poslije rata” – Općina Stari nasilju u njemačkim školama i integracija
Grad djece stranaca
Umjesto uvoda Facebook – Stop vršnjačkom nasilju i
Koncept tranzicijske pravde i obaveze BiH maloljetničkom prestupništvu u BiH
Evropska unija, tranzicijska pravda i
obaveze BiH Debatologija
Učimo djecu toleranciji – Dan žena Intervju sa Mirzom Halilčevićem –
mjesečnim pobjednikom Debatologije za
Učimo djecu toleranciji – Mala djevojčica
novembar 2014.
Učimo djecu toleranciji – Prijatelji se u
Putovanje kroz bh. škole
nevolji poznaje
Debatni klubovi nam pišu
Učimo djecu toleranciji – Svi imamo šansu Natječaj
uspjeti Plan aktivnosti za decembar 2014.
Škola i ljudska prava – Slobodna djeca CKD tim
Samerhilla Kapiteni
Analizirajmo sadržaj zajedno “Samo kao Škole u programu CKD
ravnopravni partneri, žena i muškarac mogu Fakulteti u programu CKD-a
prevladati “nanose civilizacijske nepravde Važna obavijest
Prava žena Društvene mreže
Ženske studije – Joy Megezis
Teze za debatu
Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH
Motivirajmo jedni druge
Facebook kao sredstvo za promicanje
tolerancije i poštivanja ljudskih prava
Projekat: “Snaga argumenta umjesto

argumenta snage - nastavak” – IN
fondacija
Umjesto uvoda
Priručnik “Nasilje među djecom i mladima”
(II dio)
Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – zašto
je ljubav važna?” (II dio)
Putovanje kroz BH škole
Mediji o vršnjačkom nasilju
Blog – Nenasilje
Forum “Ispričaj svoju priču”
1
Sanja Vlaisavljević
Stigao je kraj još jedne godine – Laku

noć, 2014. godino
Riječ direktorice
Kraj je prvog polugodišta u školskoj 2014./2015. godini. U ovo doba godine planinski vrhovi oko
Sarajeva bi bili potpuno bijeli, a Sarajevo sivobijelo od snijega pomiješanog sa izduvnim gasovima
auta. Nova godina pred nama, a uz nju i pregršt želja. Neke od njih su nam zajedničke. Zdravlje,
mir, ljubav! Ostale dolaze same od sebe i ovise o svakom od nas. Debatne želje su jednostavne.
Mnogo debata, jakih argumenata i lijepe retorike. E, kad smo već kod debatnih želja treba reći da
je jedna od najvećih: biti dobar debatant i barem jednom pobijediti u debati. Ponijeti laskavu
titulu “najbolji debatant”. Decembar je ispunjen brojnim aktivnostima u lokalnim zajednicama i
vjerujem da je obilježen i izborima najboljih debatanata. A da bi neko bio uistinu najbolji debatant,
treba ispuniti sve uvijete za to. Kažu “dobar govor je onaj koji je još davno pripremljen”. Čini se
da ove riječi imaju snagu. Dobro govoriti može samo onaj koji zna o čemu govori. A znati može
onaj koji istražuje. Sve ostalo je prazna priča i prazno nadmudrivanje. Cilj debatnih aktivnosti nije
proizvesti armiju ljudi koji se nadmudruju i galame, nego armiju ljudi koja će svugdje i uvijek biti
prepoznatljiva po znanju i umijeću govorenja.
U ovoj školskoj godini izbor natjecatelja za državno debatno natjecanje ima sasvim novi tok.
Presudne aktivnosti za regionalna natjecanja su online aktivnosti.
CKD FACEBOOK STRANICA facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
STOP NETOLERANCIJI U BiH facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH
http://nenasilje.blogger.ba/
http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/
2
Zašto? Zato što odgovoran govornik/debatant mora znati napisati rečenice koje su rezultat
njegove refleksije o temi, o stavu oponenta, o kontekstu ponuđene teme. On/ona brine o
izborima svojih stavova i ne želi da paušalno rasuđuje, jer to nije dobra osobina debatanta.
Online natjecateljske aktivnosti služe provjeri temeljnih debatantskih osobina: ISTRAŽIVANJE,
PROVJERAVANJE, ANALIZIRANJE, SINTETIZIRANJE, POŠTIVANJE OPONENTA I LIJEPO
GOVORENJE.
Nakon Nove godine proglasit ćemo najbolje online članove debatnih klubova koji mogu
pristupiti narednom krugu natjecanja. Sve teme koje će biti obuhvaćene narednim fazama
natjecanja su teme koje su u fokusu naše pažnje od septembra 2014. Dakle, samo oni
debatanti koji su poput istraživača – znanstvenika prolazili kroz postavljene teme mogu imati
dovoljno znanja da ozbiljno debatiraju o ovim temama. Istraživački materijal postavljamo
jedni drugima na Debatologiji, forumu ili blogu. Sve izvan toga neće se moći koristi na višim
stupnjevima natjecanja. Svaki klub na natjecanju, bilo regionalno ili državno, treba nastupiti sa
najmanje tri, odnosno šest debatata. To je i najmanji očekivani broj natjecatelja u online
aktivnostima.
Da rezimiramo: online istraživanje i komunikacija; online natjecanje (vremenski okvir će biti

tačno određen), regionalno natjecanje (samo aktivni sudionici online aktivnosti) i državno
debatno natjecanje.
I naši dragi Voditelji debatnih klubova su pred izazovom. Proces certificiranja je kontinuiran. U
prvom polugodištu su dodijeljeni novi certifikati za profesore:
 Midhat Čaušević – sudac Karl Popper Policy formata
 Marija Stepanović – trener Karl Popper formata
 Lejla Bajraktarević – trener Karl Popper Policy formata
 Ljiljana Mučibabić – sudac Karl Popper Policy formata
 Aida Muminović – sudac Karl Popper Policy formata
 Amela Redžić – trener Karl Popper formata
 Bojana Radović – trener Karl Popper formata
 Branka Barać – trener Karl Popper formata
 Branka Kukić - trener Karl Popper Policy formata
 Danijela Zuletović - sudac Karl Popper formata
 Dario Vrdoljak – trener Karl Popper formata
 Dragana Kartal - trener Karl Popper formata
 Dušanka Marin – sudac Karl Popper formata
Poseban značaj ima certifikat, po prvi put dodijeljen, a glasi “certifikat za višeg debatnog suca
Karl Popper formata” našoj dragoj Azijadi Jukan.
Nadamo se da će ih uskoro biti još.
3
Najbolji debatni klub u prvom polugodištu 2014./2015. prema broju održanih aktivnosti,
prilozima za debatne novosti, komunikaciji sa CKD-om je: KLUB BEHRAM BEGOVE
MEDRESE IZ TUZLE
Najbolji kapiten debatnog kluba u prvom polugodištu prema broju održanih aktivnosti,
prilozima za debatne novosti, komunikaciji sa CKD-om je: ISMAIL ĆIDIĆ
Najaktivniji koordinator u prvom polugodištu je: DANIJELA ZULETOVIĆ iz Sarajeva
Najaktivniji voditelj/trener debatnog kluba je: ALMA AHMETHODŽIĆ iz Sarajeva
Najbolja aktivnost u lokalnoj zajednici iz prvog polugodišta 2014./2015. će biti proglašena u

januaru kada budu ažurirani svi vaši izvještaji.
Najbolji prilog za Debatne novosti je: prilog ANĐELE KNEŽEVIĆ iz Prijedora
Najbolji debatolog u prvom polugodištu 2014./2015. je: Jovana Tatić - SŠC "Petar Kočić"
Srbac
Deset najažurnijih škola u registraciji debatnih klubova u školskoj 2014./2015. su:

1. SŠC "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš
2. SŠC "Petar Kočić" Zvornik
3. Srednja škola Konjic
4. KŠC Srednja medicinska škola Sarajevo
5. Srednja škola "28. juni" Istočno Sarajevo
6. Srednja ekonomska škola Brčko
7. MSŠ "Hazim Šabanović" Visoko
8. SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad
9. Gimnazija "Mustafa Novalić" Gradačac
10. Srednja tehnička škola Tešanj
Najbolji bloger u prvom polugodištu je: Dženana Kukić – Srednja ekonomska škola Brčko
U narednom polugodištu, a nakon poziva otvorenog za članove

mreže debatnih klubova CKD-a, na zajedničkim aktivnostima
naći će se:
1. Ismail Ćidić kao vršnjački edukator
1. Ismail Ćidić kao kourednik debatnih novosti
1. Ismail Ćidić kao volonter na CKD aktivnostima.
4
Kriterij ocjenjivanja za online aktivnosti:
Facebook “Stop
Forum Facebook
vršnjačkom
Blog “Ispričaj “Stop Debatne
Debatologija nasilju i
“Nenasilje” svoju netoleranciji novosti
maloljetničkom
priču” u BiH”
prestupništvu”
Najbolji
Pričanje mjesečni
Tekst (20 vlastitog online Tekst (20
Komentar – 2 Komentar –
redova) - 5 iskustva ili debatant – 25 redova) – 10
boda 2 boda
bodova primjera – boda (pravila bod0va
3 boda uzeti sa
studomat.ba)
Najbolji
Tekst (10
Tekst (10 sedmični
Komentar Dijeljenje – 1 redova) – 5
redova) - 3 online Dijeljenje – 1 bod
– 1 bod bod b0d0va
boda debatant – 5
bodova
Komentar
Tekst (5 Like – 0,5 Pjesma – 5
bez linka – 2 Like – 0,5 boda
redova) - 1 bod boda bodova
boda
Fotografija
Komentar sa Objava
Objava teksta (svaka
Komentar linkom teksta
(najmanje 10 objavljena, sa
(minimalno 3 (obrazloženje (najmanje 10
redova) – 5 jasnom
reda) – 1 bod potkrepe) – 2 redova) – 5
bodova rezolucijom) –
boda bodova
1 bod
Izvještaj o
aktivnostima u
školi i lokalnoj
zajednici – 5
bodova
Tematski
intervju sa
članovima
klubova mreže
CKD debatnih
klubova – 5
bodova
5
Molimo debatante koji i online aktivnostima ne koriste svoja imena, da
administratoru CKD-a dostave puno ime i prezime koje će biti korišteno samo i
isključivo za dodjelu mjesečne nagrade i formiranje spiska za državno i regionalno
natjecanje.
Nadamo se da ste počeli zbrajati vaše bodove, a u januarskom izdanju Debatnih

novosti ćemo objaviti tabelu sa bodovima. I evo na kraju vratimo se ponovo Novoj
godini i njenim željama. CKD vam želi puno ljubavi, radosti, uspjeha, dobrih debata,
puno petica, nagrada, promocija na nastavničkim vijećima i jednostavno da vam se
sve vaše nade i vaše želje ispune.
Sanja Vlaisavljević i CKD tim
6
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
UMJESTO UVODA
Kultura dijaloga i debata svih poslijeratnih godina su na iskušenju. U BiH

svakodnevno slušamo riječi netrpeljivosti i netolerancije, ali i sve više govora ulice
tamo gdje mu nije mjesto. CKD ne odustaje od prvobitne ideje zbog koje je daleke
1997. godine započeo debatne aktivnosti, aktivnosti pomirenja i tolerancije jer
bez razumijevanja jednih za druge ova naša mala domovina nema budućnost. Tih
godina smo bili na “stubu srama” jer želimo da uspostavimo dijalog “među
neprijateljima”, a danas smo zato što smo uspostavili taj dijalog. Kako god
pogledamo još mnogo posla je pred nama, jer mjesto za kulturu dijaloga još nije
dobilo svoj prostor u BiH. Zajedničkim snagama nastojat ćemo što više i što
otvorenije uspostavljati komunikaciju sa svima koji su nacionalno osviješteni i
veoma otvoreno zagovaranje za dobrobit svoje nacije, ništa manje sa manjinama,
a podjednako i sa svima koji prevazilaze koncept nacionalne pripadnosti i vide se
kao građanska opcija ove zemlje. Osnaženi činjenicom da ovu plemenitu ideju
zagovara i prati cijeli jedan grad mladih ljudi i njihovih profesora CKD će nastojati
promovirati izgradnju mostova pomirenja i tolerancije jer tolerancija se ne mjeri
brigom drugih o nama, nego našoj o drugima. A kada govorimo o BiH onda
koncept tranzicijske pravde igra ključnu ulogu. U ovom broju Debatnih novosti
bavit ćemo se primjerima tranzicijske pravde i pravima žena. Dobrodošli ste za
vaše ideje, stavove, priče, komentare.
SADRŽAJ:
Umjesto uvoda
Koncept tranzicijske pravde i obaveze BiH
Evropska unija, tranzicijska pravda i obaveze BiH
Učimo djecu toleranciji – Dan žena Prava žena
Učimo djecu toleranciji – Mala djevojčica Ženske studije – Joy Megezis
Učimo djecu toleranciji – Prijatelj se u nevolji Teze za debatu
poznaje Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH
Učimo djecu toleranciji – Svi imamo šansu uspjeti Motivirajmo jedni druge
Škola i ljudska prava – Slobodna djeca Samerhilla Facebook kao sredstvo za promicanje
Analizirajmo sadržaj zajedno “Samo kao tolerancije i poštivanja ljudskih prava
ravnopravni partneri, žena i muškarac mogu
prevladati “nanose civilizacijske nepravde
7
Riječ dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Koncept tranzicijske pravde i obaveze BiH
Tranzicijska pravda
Tranzicijska pravda je nova metoda u teoriji i praksi zaštite ljudskih Često čujemo
prava. Ovaj koncept svoju prepoznatljivost naročito stiče u
sintagmu
godinama i decenijama nakon Drugog svjetskog rata, i to
“tranzicijska
prvenstveno kroz funkcioniranje međunarodnih vojnih tribunala u
pravda”, ali nam
Nirnbergu i Tokiju, zatim kroz uspostavljanje i provođenje masovnih
programa reparacija za žrtve nacističkog režima, kroz proces
promakne njeno
denacifikacije itd. Međutim, svoj najjasniji izraz i punu afirmaciju značenje.
tranzicijska pravda dobija u posljednjih nekoliko dekada dvadesetog
vijeka, prateći razvoj i realizaciju specifičnih aktivnosti, koje su vodile Pred nama je tekst
do političkih, pravnih, socio-kulturnih, ekonomskih i drugih izdvojen iz veoma
transformacijskih procesa u državama koje su se suočavale sa značajnog
nasljeđem kršenja ljudskih prava tokom autoritarnih režima ili dokumenta za BiH.
oružanih sukoba, poput zemalja Južne i Srednje Evrope i Balkana,
Srednje i Južne Amerike, Južne, Sjeverne, Zapadne i Ekvatorijalne Šta je tranzicijska
Afrike i oblasti Velikih Jezera, Jugoistočne Azije itd. pravda?
Cilj tranzicijske pravde je iniciranje procesa suočavanja država i To je metod kojim

društava sa nasljeđem kršenja ljudskih prava i ratnih zločina, a što se izučavaju načini
će rezultirati političkim, pravnim, socio-kulturnim i ekonomskim postupanja prema
transformacijama tj. formiranjem takvog institucionalnog i prethodnim
društvenog okvira koji će osigurati uspostavu i zaštitu demokratskih kršenjima ljudskih
vrijednosti i ljudskih prava građana, priznanje za stradanje u prava u društvima u
prošlosti, te generalnu prevenciju kršenja prava.* tranziciji i jedan je
od najvažnijih
----------------------------------
* Tokom posljednjih nekoliko dekada objavljen je značajan broj radova koji iz
instrumenata za
različitih uglova (filozofskog, pravnog, političkog, socio-kulturnog itd) uspostavljanje
rasvjetljavaju pojavu tranzicijske pravde i pokušavaju definirati njen teorijski pomirenja i trajnog
okvir. Više informacija o konceptu tranzicijske pravde pročitati u UN. Kritz, ed. mira.
Transitional Justice: How Emerging Democracies Reckon with Former
Regimes, Washington, DC: US Institute for Peace Press, 1995); A. McAdams,
ed. Transitional Justice and the Rule of Law in New Democracies (Notre
Dame, IN: University of Notre Dame Press, 1997); R. Teitel, Transitional
Justice (New York: Oxford University Press, 2002); Louis Bickford, Transitional
Justice, The Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity,
Macmillan Reference USA, 2004), vol. 3; Dragan M. Popović, Vodič kroz
tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, UNDP, 2009. Kora Andrieu,
Transitional Justice: A New Discipline in Human Rights, Online Encyclopedia of
Mass Violence; Web stranica Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu
(www.ictj.org) itd.
8
Riječ dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Unutar koncepta tranzicijske pravde, krivična procesuiranja
odgovornih za kršenja ljudskih prava i ratne zločine jedan su od
glavnih načina putem kojih se inicira suočavanje država i društva sa
svojom prošlošću. Insistiranje na dostizanju pravde za žrtve i
društvo u cjelini putem sudskog gonjenja, dominantan je stav gotovo
u svim kontekstima koji prolaze kroz turbulentne političke, pravne,
Koji je cilj
socio-kulturne i ekonomske transformacije prouzrokovane procesom
tranzicijske pravde.
suočavanja sa prošlošću, uključujući i BiH. Konkretno, insistiranje na
krivičnim suđenjima zasnovano je na uvjerenju da nijedan drugi
mehanizam tranzicijske pravde nema tako veliki uticaj na pojedince,
Na koji način se
pokrete žrtava i društva u cjelini u smislu dostizanja osjećaja pravde inicira suočavanje
i uvjerenja da sistem funkcionira, a što je jedan od preduvjeta za države ili društva sa
vraćanje povjerenja građana u institucije i sprečavanje ponavljanja svojom prošlošću?
zločina.
Zbog čega koncept
Međutim, problematika tranzicijske pravde prevazilazi napore tranzicijske pravde
sudskog gonjenja, te je pojava „nepotpune pravde“ i „nekažnjivosti“ upućuje na potrebu
generalna karakteristika svih država i društava koja prolaze kroz za iniciranjem
pomenute komplicirane procese suočavanja sa traumatičnom aktivnosti koje
prošlošću. Brojni su razlozi za to, na primjer: politička, institucionalna potpadaju pod
i društvena nespremnost za suočavanje s nasljeđem kršenja ljudskih vansudske
prava i ratnih zločina; potencijalna proceduralna, zakonska i ustavna mehanizme?
ograničenja za provođenje sudskog postupka i karakteristike
pravosudnog sistema; sigurnosni rizici za svjedoke, njihove porodice
i zajednice iz kojih dolaze; nedostupnost dokumentacije i drugih
materijalnih dokaza; nedovoljna finansijska sredstva; veliki broj
neprocesuiranih predmeta iz prethodnog perioda; pojava novih
društvenih realnosti poput organiziranog kriminala, a koji također
zahtijevaju energično društveno, političko i institucionalno
angažiranje, i drugi razlozi. Svi pomenuti faktori, kao i brojni drugi
koji nisu pomenuti, imaju odlučujući uticaj na efikasnost krivičnog
procesuiranja odgovornih za kršenje ljudskih prava i ratne zločine i
karakteristika su pravne, političke i društvene realnosti u Bosni i Izvor teksta:
Hercegovini. Zbog svega navedenog, koncept tranzicijske pravde STRATEGIJA
upućuje na potrebu za iniciranjem aktivnosti koje prevazilaze napore TRANZICIJSKE
sudskog gonjenja, tj. aktivnosti koje potpadaju pod takozvane PRAVDE U BOSNI
„vansudske mehanizme“ tranzicijske pravde. Upravo sudski mehanizam I HERCEGOVINI
i vansudski mehanizmi u integriranom, komplementarnom i holističkom 2012- 2016. ,
Ministarstvo za ljudska
nastupu imaju potreban kapacitet da osiguraju uspješan proces prava i izbjeglice BiH,
suočavanja država i društava sa nasljeđem prošlosti i uspostavu pravde str. 12. – 13.
za žrtve i društvo u cjelini. http://goo.gl/X420M3
9
Riječ dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Šta je jedna od
osnovnih ideja
koncepta
tranzicijske pravde?
Šta je veoma
značajno za
tranzicijsku pravdu,
a šta se navodi u
Ugovoru o EU?
Koji su zaključci sa
sastanka Evropskog
vijeća u
Kopenhagenu
1993., a odnose se
na članstvo u EU
veoma značajni?
Šta je 2008.
istaknuto o
tranzicijskoj pravdi?
Šta naglašava
Štokholmski
program vijeća EU?
10
Riječ dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Koliki je značaj
krivične pravde?
Šta je EIDHR i
zašto je značajan?
Kakva je veza
između sigurnosnog
sektora i tranzicijske
pravde?
Zašto je značajna i
na šta poziva
Solunska
deklaracija Vijeća
za vanjske poslove
EU iz 2003. godine?
11
Riječ dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Kakav je odnos
zemlje kandidata
za EU i
tranzicijske
pravde?
Zašto je proces
tranzicijske pravde
veoma važan za
BiH?
Da li su oko vas
vidljivi mehanizmi
tranzicijske
pravde?
Na koji način biste

ojačali procese za
uspostavljanje
tranzicijske
pravde?
Izvor teksta:
STRATEGIJA
TRANZICIJSKE
PRAVDE U BOSNI
I HERCEGOVINI
2012- 2016. ,
Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice BiH,
str. 114. – 116.
http://goo.gl/X420M3
12
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
UČIMO DJECU TOLERANCIJI – DAN ŽENA
Često smo u prilici čuti ili vidjeti negativne komentare o Kada i zašto je
tendenciji žena da ojačaju svoj društveni položaj. U predloženo
tranzicijskim društvima, kakvo je bh. Društvo, postoje brojna obilježavanje Dana
udruženja i pokreti koji nastoje da ljudska i građanska prava žena?
žena, djevojaka, djevojčica poboljšaju. Da li su te aktivnosti
opravdane tema je brojnih sporova. Ali prije nego zauzmemo Ko i kada slavi
bilo koju poziciju trebalo bi prvo razumjeti ključne pojmove koji Majčin dan?
se odnose na pitanje zaštite i promocije ljudskih prava
žena/djevojaka/djevojčica. U tekstu pred nama ćemo, možda,
Kada prestaje i
dobiti neke važne odgovore.
kada ponovo
oživljava
U mjesecu koji sa sobom nosi
početak proljeća, tijekom cijeloga obilježavanje Dana
jednoga stoljeća obilježava se Dan žena na Zapadu?
žena. Na taj se Dan, međutim,
trajno postavlja pitanje, treba li ga ili Kakav je odnos
ne treba obilježavati. Koje mu je radničkog pokreta
značenje? bio prema pravima
žena?
Zbog povezivanja Dana žena s komunističkom ideologijom, Dan

žena se na Zapadu prestao obilježavati tridesetih godina
dvadesetoga stoljeća. Ponovno su ga počele slaviti feministkinje
šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća a Ujedinjeni narodi nakon
Godine žena 1975. godine. U socijalističkim su zemljama kršćani
Dan žena smatrali praznikom koji promiče lik nove socijalističke
žene. Katolici su umjesto njega u svibnju slavili Majčin dan.
Obilježavanje 8. ožujka kao Međunarodnog dana žena predložila je

Klara Zetkin na 11. međunarodnoj konferenciji socijalistkinja
(Kopenhagen, 27. 8. 1910.). Željela je da se tim danom potakne
žene radničkog pokreta na borbu za pravo glasa u čemu je do tada
prednjačio građanski feminizam. Njezin prijedlog je, međutim, naišao
na mlak prijam, a odluku o novom prazniku ne spominje ni jedna od
18 rezolucija te konferencije. Ovo ne čudi ukoliko se zna da je
ideologija radničkog pokreta najčešće bila slijepa prema pravima
žena u vlastitim redovima.
13
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Ne samo da se smatralo da će tzv. žensko pitanje biti riješeno

rješavanjem pitanja radničke klase, već su postojale i otvorene
antifeminističke tendencije. Pojedini sindikati nazivali su žene
“prljavim konkurenticama”, a zahtjev za jednakom plaćom žena i Kakav je odnos
muškaraca nije bio nošen idejom ravnopravnosti, već željom da prema “ženskom
se s tržišta rada ukloni konkurencija žena kao jeftine radne pitanju” bio
snage. početkom 20.
stolječa?
Različita su mišljenja zašto je Klara Zetkin odabrala upravo 8.
ožujka kao Dan žena. U knjizi “Konji, žene, ratovi” Lidija Sklevicky Kakav je odnos
ukazuje na dvije tradicije povijesti ovoga praznika. prema tom pitanju
danas u vašem
Jedna tradicija vezuje 8. ožujka ili uz demonstracije njujorških okruženju?
radnica (8. 3. 1857.) o kojima, međutim, u povijesnim izvorima
nema ni traga, ili uz demonstracije čikaških radnica (3. 8. 1901.). Zašto je Klara
Zetkin odabrala baš
U ovoj tradiciji glavni je motiv zli kapitalist koji je zatvorio 8. mart za Dan
štrajkašice u tvornicu koju je zahvatila vatra i one su izgorjele. žena?
Mjesto, vrijeme i broj žrtava variraju od teksta do teksta. Ovakav
se događaj uistinu zbio u New Yorku, ali 29. 3. 1911. godine, Kakav je odnos
godinu dana nakon što je Klara Zetkin predložila 8. ožujka kao spram Dana žena
Međunarodni dan žena. bio s početka 20.
stoljeća u Hrvatskoj,
Sklevicky smatra da je ova tradicija bila privlačna iz dva razloga: kakav u BiH?
motiv žena, nevinih žrtava, spaljenih na lomači kapitala povezuje
ovu tradiciju s tradicionalnim obrascima iz života mučenika;
vezivanje uz američki kontekst služilo je distanciranju od suviše
izravnih asocijacija na boljševičku tradiciju. I jednim i drugim htjelo
se ovaj dan učiniti univerzalno čitljivom metaforom potlačenosti
žena i ujedno ga učiniti privlačnim demokratsko orijentiranim
ženama.
U Hrvatskoj se slijedila druga tradicija u kojoj je motiv radnica na

lomači posve nepoznat. U Hrvatskoj se tisak oslanjao na
sovjetsko nadahnuće, na demonstraciju ruskih radnica iz 1913.
godine koje su „raspršene bajunetama i kundacima podivljalih
kozaka i policista“ svojom požrtvovnošću oduševile „radnice
cijelog svijeta i otada se 8. mart slavi kao međunarodni dan
žena“.
14
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Različite sredine stvarale su, dakle, vlastitu tradiciju 8. ožujka. Pri

tome je svaka sredina uzimala sastojke prema potrebama i
mogućnostima vlastite kulture. Bitni elementi tih tradicija bili su Koji su bitni
borba žena za njihova prava i mučeništvo. Upravo su ti elementi, elementi tradicije
međutim, nestali tijekom preobrazbe kojoj je ovaj Dan bio izložen pram 8. marta?
u socijalističkim društvima. Od Dana kojim se htjelo poticati
međunarodnu solidarnost žena u borbi za ravnopravnost, Kakav je odnos
pretvorilo ga se u praznik za muškarce i djecu. Dan žena postao vaše zajednice
je nadomjestak za Valentinovo i Majčin dan koji su se slavili u spram Dana žena?
zapadnim državama. U socijalističkoj se Čehoslovačkoj obilježavanje
Dana žena do te mjere pretvorilo u parodiju, da je bio ukinut. Da li je opravdano
obilježavati Dan
I danas postoji nelagoda oko obilježavanja ovoga dana. Još uvijek žena?
ga se opterećuje socijalističkom ideologijom i zaboravlja koliko je
toj ideologiji smetao. Proučavanje povijesti ovoga Dana moglo bi Koje probleme biste
dovesti do spoznaje da granice među raznim ideologijama gotovo izdvojili kao ključne
nestaju kad su u pitanju prava žena. probleme zaštite i
promocije ljudskih
Rebeka Anić prava
žena/djevojaka/djev
Izvor: http://mudremisli.net/dan-zena/#FtzWbu1cl2sfgGF9.99 ojčica u BiH danas?
Klara Zetkin
15
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
UČIMO DJECU TOLERANCIJI – MALA DJEVOJČICA
Možda bismo mogli postaviti pitanje “da li škole uče djecu da budu
tolerantna?”. Na prvi pogled možda je ovo pitanje banalno, jer, Da li je primjer iz
zaboga, škole uvijek uče djecu pozitivnim vrijednostima. No, zašto
priče realan?
je onda toliko nepravde i netolerancije oko nas. Pred nama je
jedna motivacijska priča. Pročitajmo je.
Da li znate barem
“Djevojčica se upravo vratila iz susjedstva gdje je jednoj ženi jedan slučaj
tragično preminula osmogodišnja kći. generoznosti i
”Zašto si išla tamo” upita je otac. suosjećajnosti
”Da utješim susjedu!“ nekog djeteta iz
”A što si ti tako malena mogla učiniti vaše blizine prema
da je tješiš?“ drugome?
”Sjela sam joj u krilo i s njom plakala.”
Ako je u tvojoj blizini netko tko trpi, Šta je vrjednije
plači s njime! “plakati s nekim” ili
Ako se tvoj bližnji raduje, raduj se s “radovati se s
njime! nekim”? Zašto?
Ljubav gleda i vidi, osluškuje i čuje.
Ljubiti znači suosjećati s nekim čitavim Kako opisujete sebe
svojim bićem. kada volite, a kako
kada se osjećate
Onaj koji ljubi otkriva u sebi neslućene zalihe utjehe i sućuti. nevoljeno?
Mi smo anđeli sa samo jednim krilom; možemo letjeti samo ako
se zagrlimo.” Koliko puta ste
uradili nešto za
Bruno Ferrero druge prije nego za
sebe?
Teze za debatu:
 Djecu treba poštedjeti problema sa kojima se suočavaju odrasli
DA/NE
 Interes je važniji od ljubavi i suosjećanja DA/NE
 Osjećaj suosjećanja sa drugima se stvara, prije svega u obitelji
DA/NE
 Moći voljeti je najvrijednija ljudska osobina DA/NE
Izvor: http://mudremisli.net/mala-djevojcica/#B3Z29TJ6XeFmPYt4.99
16
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
UČIMO DJECU TOLERANCIJI – PRIJATELJ SE U NEVOLJI

POZNAJE
Motivacijske priče su inspiracije za ljude širom svijeta. Neke Da li je vojnik i

od njih se prenose sa koljena na koljeno. Neke nastaju u pravo postupio?
hipu zahvaljujući nekoj okolnosti ili događaju. Evo jedne
takve priče. Da li vrijedi riskirati
svoj život za druge?
“Nakon teške borbe preživjeli ratnici su se vratili u tabor. Pri tome
jedan vojnik dođe časniku i reče mu: Da li možete navesti
“Moj se prijatelj nije vratio s bojišnice, gospodine. Molim barem jedan primjer
dopuštenje da idem po njega.” iz okoline u kojem je
“Dopuštenje se odbija”, reče časnik. netko izgubio svoj
“Ne želim izložiti opasnosti tvoj život za čovjeka koji je vjerojatno život radi drugoga?
mrtav.”
Svejedno, vojnik je otišao i, sat vremena kasnije, vratio se natrag, Da li ste i kada
smrtno ranjen, noseći mrtvo tijelo svog prijatelja. učinili nešto za
Časnik je bio bijesan. drugoj, a na svoju
“Rekao sam ti da je mrtav. Sada sam vas obojicu izgubio!!! Reci, štetu?
je li se isplatilo ići tamo po truplo?”
Umirući vojnik odgovori: “Oh, da, gospodine. Kad sam došao do Šta mislite o tvrdnji
njega, bio je živ. I rekao mi je: ‘Prijatelju, znao sam da ćeš doći’.” “u muci se poznaju
junaci”?
TEZE ZA DEBATU:
 Pravi prijatelji su u nevolji
poznaje DA/NE
 Ranjene vojnike treba ostaviti na
bojištu ako je život saboraca u
pitanju DA/NE
 Naredbe pretpostavljenih uvijek
treba slušati DA/NE
Izvor: http://mudremisli.net/prijatelj-se-u-nevolji-poznaju-mudre-
price/#cAH3LRUmKWXgzcjI.99
17
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
UČIMO DJECU TOLERANCIJI – SVI IMAMO ŠANSU USPJETI
Evo još jedne motivacijske priče. Prenesite njen sadržaj svojim

prijateljima, kolegama, pretpostavljenima, raji iz kvarta i
porazgovarajte o njoj. Postavite si pitanje i zajedno tragajte za Da li je opravdano
odgovorima prigovarati drugima
što čini dobro djelo?
Priča počinje na morskoj obali, u romantičnoj stjenovitoj uvali s
pjeskovitim morskim žalom.
Da li se treba
Noću je veliki val na pjeskovitu obalu izbacio stotine morskih zvijezda. pomiriti sa
Prekrasne su, a golemo je prirodno bogatstvo otkriveno pogledu. No, “sudbinom”?
zasjalo je sunce, žari i prži zvijezde i one nestaju.
Da li ste
Na obali su i dva čovjeka. Svaki dolazi iz drugog smjera. Prvi, hodajući prisustvovali
prema sredini, gleda u to bogatstvo koje nestaje i tužan misli: koja spašavanju nečeg
ljepota, koja dragocjenost, kolika vrijednost, a nestaje. Zar je moguće vrijednog, a da
da tolika ljepota, tolika raskoš morskih dubina propada u jednom spasitelj nije imao
trenutku, a koliko ih samo ima. Nepravda je to što te prekrasne morske
neku korist od toga?
zvijezde moraju uginuti i nestati, a očito moraju. Tužan korača dalje i
razmišlja o tome kako je to zbilja velika šteta. I samo razmišlja.
Da li ste vi ikada
Drugi, dolazeći sa suprotne strane, šeta lagano i zabrinuta pogleda, no učinili dobro djelo, a
svaki se čas sagne nešto baci prema moru i nešto radi. Nakon nekog da niste imali koristi
vremena kad su se sreli, prvi čovjek vidi drugog kako u more baca od toga?
morsku zvijezdu. Prišavši mu posve blizu prvi čovjek upita:
Da li je u ljudskoj
“A što to vi radite?” prirodi da čini dobra
Drugi odgovara: “Vraćam zvijezde moru!” djela?
Prvi začuđeno pita: “Ali čemu? Pogledajte
koliko ih samo ima? Za sve njih nema
Da li ste
šanse!”
dobročinstvo uči ili
Drugi se čovjek sagne, uzme u ruke jednu
zvijezdu i baci je u more odgovarajući: “Ali se takav rađa?
za ovu ima šanse!”
TEZE ZA DEBATU
 Spasite jedan život vrijedan je kao spasiti čovječanstvo DA/NE
 Treba se boriti protiv sudbine DA/NE
 Probleme drugih treba da rješavaju oni sami DA/NE
Izvor: http://mudremisli.net/svi-mi-imamo-sansu-uspjeti-mudre-price/#KcXOU4JTVi6L1voP.99
18
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA KO JE BIO

ALEKSANDAR NEILL
Na prvim stranicama knjige “Slobodna djeca Samerhilla” nalaze
se neopisive riječi pred kojima treba zastati i zamisliti se. Alexander Sutherland
Neill (Aleksandar
Vаšа deca nisu vaša deca. Saterlend Nil) — (17.
oktobar 1883.
Оnа su sinovi i kćeri života koji čezne za sobom.
Forfar, Škotska -23.
Оnа dolaze kroz vas, ali nе od vas,
septembar 1973.
I mada su s vama, оnа vam ipak nе pripadaju. Škotska) je bio britanski
Možete im dati svoju ljubav, ali nе i svoje misli, pedagog, pisac i
Јer оnа imaju vlastite misli. osnivač škole
Možete udomiti njihova tela, ali nе i njihove duše, Summerhill.
Jer njihove duše obitavaju u domu sutrašnjice koji vi
nе možete posetiti, čak ni u snovima.
Možete stremiti da budete poput njih, ali nе nastojte
da ih učinite sličnima sebi,
Јer život nе ide natraške, niti se zadržava nа
jučerašnjici.
Vi ste lukovi iz kojih se vaša deca kao žive strele оdарinju.
............
Neka stezanje u vašoj šaci strelca bude nа radost.
Kalil Gibran Rođen i odrastao kao
Znаćе deca u buduće dane, četvrto od osmoro djece
Ove gorke čitajući strane, u učiteljskoj porodici.
Da је Ьila, u doba što minu, Jedini je od djece bio
Slatka ljubav jednaka zločinu. koji, zbog raznih bolesti,
Vilijem Blejk nije mogao pohađati
više škole. Sa 15
godina počinje raditi kao
U školama učenici borave gotovo
“pupil teacher”, tako se
podjednako mnogo vremena kao i kod
zvao tadašnji školski
kuće. I roditelji, odgajatelji i nastavnici sistem s pretežno
će reći da rade najbolje za djecu. No starijim učenicima.
da li je to uvijek tako. U knjizi “Slobodna Nakon 4 godine rada
djeca Samerhilla” upoznajemo jedan polaže ispit za
drugačiji koncept škole i pogled na pomoćnog učitelja. Iako
odgoj. je time stekao pravo da
studira pedagogiju,
Za ili protiv samerhilskih metoda, pratit ćemo i analizirati od odlučuje se za
ovog broja. Pa da krenemo. agronomiju.
19
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA - “SLOBODNA DJECA

SAMERHILLA” (I DIO)
Uvod Nakon izvjesnog

vremena mijenja struku
U psihologiji nijedan čovek ne zna suviše. Unutarnje sile i prelazi na engleski
institut. Tu kao saradnik
ljudskog života јoš uvek su pretežno skrivene od nas.
studentskih novina
kritikuje tadašnji
Od kada ju је Frojdov genije oživeo, psihologija је daleko obrazovni sistem.
dospela, ali ona је još uvek nova nauka koja obale nepoznatog Odlučuje da postane
kontinenta tek ucrtava u kartu. Za pedeset godina, psiholozi ćе novinar, no Prvi svjetski
se verovatno smeškati zbog našeg današnjeg neznanja. rat mu mijenja planove.
Kratko je boravio u
Od kada sam napustio obrazovanje i рočео da se bavim vojsci, radeći kao
dečijom psihologijom, morao sam da se pozabavim svakojakom pedagog u kazneno-
deoom - palikućama, lopovima, lažovima, decom koja mokre u popravnom domu Little
krevetu i decom loše naravi. Godine intenzivnog rada na Comonwealth. Družeći
se s Homerem Laneom
vaspitanju dece uverile su me da srazmerno malo poznajem
(Humerom Lejnom)
sile koje motivišu život. Ubeđen sam, međutim, da roditelji koji
razvio je ideju
su morali da se pozabave samo sopstvenom decom znaju "samoupravljanja"
mnogo manje nego ја. zatvora i drugih
ustanova. Između 1920.
-1923. putuje po Evropi
da bi skupio dovoljno
informacija o školama u
raznim zemljama. Bio je
i u Njemačkoj, gdje se u
Dresdenu susreo s
važnom komponentom
Summerhill škole, a to
su privatne lekcije. Po
povratku u Englesku u
1923. osniva zajedno sa
svojom njemačkom
poznanicom Lilien
Neustädter (Lilijen
Nojšteter) i budućom
Pošto verujem da teško dete gotovo uvek postaje teško zbog suprugom, svoju školu.
pogrešnog postupanja kod kuće, usuđujem se da se obratim
roditeljima.
20
Riječ – dvije o
tekstu koji je pred
vama:
Šta је obast psihologije? Predlažem геč lečenje. Ali, koja 1926. objavljuje knjige
vrsta lečenja? Ја, recimo, ne želim da budem izlečen od koje mu povećavaju
svoje navike da biram narandžastu i cmu boju, niti želim da popularnost a time i broj
budem izlečen od pušenja, ni od uživanja u boci piva. Nijedan učenika. U prosjeku je
godišnje pohađalo 25
nastavnik nеmа pravo da Ieči dete od bučnog lupanja u
učenika njegovu školu.
doboš. Jedino Iеčеnје koje treba primenjivati jeste lеčеnје od
1944. umire Lilijen i Nil
nesreće. ženi svoju sekretaricu
Ennu Wood (Enu Vud),
Teško dete jeste dete koje је nesrećno. Оnо је u stanju rata koja rađa 1946. njihovo
sa samim sobom, ра је otuda i u ratu sa svetom. Težak čovek jedino dijete, kćerku Zoe
је u istoj vreći. Nijedan sretan čovek nikad nе pravi nered nа (Zoi). Moždani udar veže
nekom skupu, niti zagovara rat, niti linčuje crnca. Nijedna ga za krevet i otežava rad
srećna žena nikad ne zanoveta mužu ili deci. Nijedan srećan u školi, ali umire 23.
čovek ne ubija i ne krade. Nijedan srećan poslodavac nе septembra 1973. od
zastrašuje svoje nameštenike. posljedica oboljenja
prostate. Nakon njegove
smrti supruga Ena a
Svi zločini, sve mržnje i svi ratovi mogu da se svedu nа
kasnije i kćerka Zoi
nesreću. Ova knjiga је pokušaj da se prikaže kako nastaje (1985.) nastavljaju voditi
nesreća, kako оnа uništava ljudski život i kako deca mogu da školu. Koncept učenja
se odgaje tako da do nesreće uopšte nе dođe. zasniva se na tome da se
sve odvija dobrovoljno.
Prisustvo na nastavi i
saradnja odvijaju se bez
ikakvih nagrada (ocjene)
ili disciplinskih mjera.
Revolucionaran korak
uzme li se u obzir da je u
to vrijeme u Velikoj
Britaniji šibanje učenika
bilo na dnevnom redu.
Djeca su na Summerhill
školi učena da se
oslobode tradicija i navika
svojih roditelja, kao i
Još više, ova је knjiga priča о jednom mestu, Samerhilu, u straha od posljedica
kome se Ieči dečija nesreća i, što је važnije, u kome se deca neposlušnosti. U tu svrhu
odgajaju u sreći. nije postojala i vjerska
nastava jer je Nil smatrao
Izvor: Nil, Aleksandar S.: Slobodna deca Samerhila (A. S. Neill, strah od Božije kazne
Summerhill). Prev. D. Petrović, BIGZ, 1979., str. 19. – 20. štetnim za razvoj djeteta.
21
 Da li se slažete sa tvrdnjom da “teško dete govore uvijek postaje teško zbog

pogrešnog postupanja kod kuće”?
 Kako objašnjavate tvrdnju da “nijedan nastavnik nema pravo da leči dete od od

bučnog lupanja u doboš”.
 Da li je “teško dete nesrećno dete”? Zašto?
 Da li su nesretni ljudi “u stanju rata sa samim sobom”? Zašto?
 Kako se ti “ratovi” mogu razriješiti? Da li ovdje više odgovara riječ razriješiti ili
zaustaviti? Ako da, zašto?
 Da li je tačno da se svi “zločini, sve mržnje i svi ratovi mogu da svedu na

nesreću”?
 Da li “deca mogu da se odgoje tako da nesreća nikada ne dođe”? Ako da kako

biste vi takav odgoj opisali?
22
ANALIZIRAJMO SADRŽAJ ZAJEDNO “Samo kao ravnopravni partneri, žene i mu

škarci
mogu prevladavati »nanos civilizacijske nepravde«”
Analiza sadržaja je jedan od najbitnijih metoda pripremanja debate za vrijednog i

odgovornog debatanta. Pred vama je tekst iz kojeg se mogu naći barem po tri argumenta za
ili protiv ravnopravnosti muškaraca i žena. Pažljivo ga pročitajte, nađite uporište za teze
argumenata, obrazloženja, a potkrepu istražite i dodajte spram odabrane teze iz teksta.
23
Izvor: Fahrudin Novalić, V J E S N I K Petak, 3. svibnja 2002.
Evo kako možete započeti vaš rad.
TEZA: Žene su marginaliziran i diskriminiran većinski dio populacije kod nas i u svijetu
OBRAZLOŽENJE: Zato što,
POTKREPA: Obrazloženje potkrepljujem...
24
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
PRAVA ŽENA
Uvod i prijegled
Prava žena su ljudska prava - prava, koja se odnose i na žene i to

po osnovu jednostavne činjenice da su i one ljudska bića. To na Pred vama je dragi
prvi pogled izgleda sasvim logično. Ali zbog čega je onda u čitatelji tekst “Prava
ljudskim pravima potreban poseban odjeljak "prava žena"? Zar žena” objavljen na
nacionalni zakoni i već internacionalno etablirana Konvencija o http://www.dadalos.
ljudskim pravima ne važe jednako za sve, za žene jednako kao i org/bih/frauenrechte
za muškarce? Proširena tema “Prava žena” podijeljena je u tri /frauenrechte.htm#1
velika poglavlja: "Odakle?", "Šta?" i "Zašto". koji se bavi
istraživanjem
ljudskih prava žena
kroz povijest,
mehanizmima
zaštite njihovih
prava, kritikom
koncepta prava
žena, primjerima
kršenja prava žena i
konačno historijom
pokreta za prava
žena.
25
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Šta su prava žena?

Mnoge internacionalne institucije i do dana današnjeg se bave zaštitom
ljudskih prava od čovjeka samog. U poglavlju "ŠTA" ljudska prava Šta su prava žena?
predstavljena su iz perspektive, koja se posebno odnosi na žene. Ova
tzv. prava žena zahtijevaju uspostavljanje i organiziranje posebnih
gremija i specifičnih međunarodnih konvencija. Ovakve dokumente i
Odakle nastaju i
ostale materijale vezane za navedeno naći ćete u ovom poglavlju.
kako se razvijaju
Ljudska prava i prava žena... prava žena?
Kontroverzna je tvrdnja da internacionalne odredbe o ljudskim pravima
isključuju žene. Upravo suprotno: od samog početka dio UN-ove
deklaracije bila i zapovijest da se niti jedan čovjek ne smije oštetiti po Da li je nasilje nad
osnovu njegove spolne pripadnosti. Međutim, jednako kontroverzna je i ženama privatna
činjenica da se još i danas širom svijeta upravo žene i to zbog njihove stvar?
spolne pripadnosti ograničavaju u svojim ljudskim pravima, i to čak u
jednom od najvažnijih i osnovnih prava - pravu na život i tjelesnu
neovisnost. Feministkinje kritiziraju koncept ljudskih prava. Po njihovom
Koja je razlika
mišljenju koncept ljudskih prava je suviše oslonjen na zapadnjačko
između “privatno” i
građansko društvo i orijentiran ka problemima muških članova porodice.
“javno”?
4 problema:
1) Nasilja nad ženama je privatna stvar? Kako objašnjavate i

Prvi gravirajući problem je podjela na dvije sfere, koja postoji u gotovo povezujete sa
svim današnjim društvima: "javno" i "privatno". Tradicionalno, ženama današnjom bh.
se dodjeljuje sfera "privatnog", a muškarcima sfera "javnog". Zaštita Realnošću primjere
privatne sfere je konstituirana kao jedno od veoma bitnih ljudskih prava. kršenja prava žene
Ipak, koliko god je ova zaštita privatne sfere bitna, kako bi se spriječilo iz prethodnog datog
uplitanje države u istu, ona istoj toj državi omogućava da kršenje prava
tabelarnog prikaza?
žena ne posmatra kao kršenje ljudskih prava, već da to markira kao
privatni problem u koji se država ne može i ne želi miješati. Nasilje nad
ženama velikim dijelom se dešava upravo u "privatnoj" sferi.
2) Nasilje nad ženama od strane fizičkih lica... Da li ste svjedočili
Drugi problem tiče se glavnog smjera ljudskih prava kao zaštite barem jedan od
individue od direktnog upada državne moći. Zaštita individue od fizičkih navedenih kršenja?
lica ili nedržavnih organizacija najprije uopće nije bila predviđena.
Međutim, ono što je specifično za povrede ljudskih prava nad ženama
je da njih ne izvršava država, niti pravna lica, već u velikom broju Kakav stav imate
slučajeva upravo fizička lica, koja opet ostaju zaštićena od bilo kakve spram navedenih
kazne, jer im to garantiraju njihova ljudska prava - zaštitu individue od kršenja prava žena?
državne moći. Upravo na ovakve povrede ljudskih prava žena, država
ostaje gluha.
26
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
3) Specifične povrede ljudskih prava žena...

Treći problem leži u činjenici da je dosadašnji koncept ljudskih
prava slabo primjenjiv na povrede ljudskih prava žena. Postoje
prije svega povrede ljudskih prava žena koje su iste kao i povrede
ljudskih prava muškaraca, a to su kada žene po osnovu svoje Koje su povrede
rasne ili religijske pripadnosti ili čak zbog svojih političkih stavova ljudskih prava iste
bivaju progonjene od strane države. Ovakvim povredama ljudskih za muškarca i
prava žena bave se nacionalne i internacionalne organizacije. ženu?
Međutim, postoje i povrede ljudskih prava koje su specifične za
žene, na primjer, kada se položaj žena pogoršava samo po Koje povrede
osnovu njihove spolne pripadnosti. Primjeri za to su silovanja, ljudskih prava su
seksualna mučenja u zatvorima i izbjegličkim logorima. A osim specifične za žene?
toga postoje i povrede ljudskih prava koje se vrše samo nad
ženama, kao na primjer, pobačaji ženskih fetusa ili nasilje nad Kako se manifestira
ženama u braku. problem kulturne
tradicije spram
4) Problem kulturne tradicije... povrede ljudskih
Četvrti problem postoji u vjekovima staroj i duboko ukorijenjenoj prava žena?
tradiciji povreda ljudskih prava žena u mnogim zemljama.
Međunarodno poštivanje ovakve tradicije često je izazivalo revolt i
pobune kod stanovništva. Protiv ovakve tradicije može se boriti
jedino intenzivnim i dugoročnim mjerama koje se tiču svih sfera
ljudskog života. Mnoge nezapadnjačke vlade neprestano ukazuju
na to je da koncept ljudskih prava jako obojen zapadnjačkom
kulturom i da se ne može primijeniti na njihove kulture i u njihovim
sredinama. Po njima se tako "jednakost" između žene i muškarca
nikako ne može prenijeti u njihove kulture. Oni propagiraju tzv.
"jednaku vrijednost" muškarca i žene, pri čemu je bitno zadržati
razlike među spolovima. Ova jednostrana argumentacija često se
prihvata od strane zapadnjačkih vlada pod motom tolerancije.
Međutim, bitno je naglasiti da ovakva argumentacija često vodi do
opravdavanja teških povreda ljudskih prava žene, što opet ne
predstavlja nikakvo kulturno nasljeđe, već izvor represivnih
vladajućih sistema (npr. Alžir ili Afganistan). Često se umjetno
konstruiraju ovakvi odbrambeni sistemi zasnovani na tobožnjem
kulturnom identitetu i tradiciji da bi se odvratila pažnja od stvarne
socijalno-ekonomske nejednakosti i asimetričnih vladajućih
odnosa.
27
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Zapostavljanje prava žena... Kako objašnjavate

Svi pomenuti problemi usko su povezani jedan s drugim i doveli da se kroz povijest
su do toga da do početka 90-tih godina povrede ljudskih prava (pa negdje i danas)
žena uopće nisu posmatrane kao takve. Primjerice, ovakve seksualni napadi na
"povrede ljudskih prava žena" u Ujedinjenim nacijama žene tretiraju kao
raspravljane su unutar odvojenih gremija, koji su strukturalno bili “privatna stvar”?
izolirani od ostatka Ujedinjenih nacija i nisu imali zadovoljavajući
budžet, ili su ovi problemi, pak, posmatrani kao dio socijalno- Zašto je 80-tih
ekonomskog odjela UN-a. Čak i najutjecajnije organizacije za godina 20. stoljeća
zaštitu ljudskih prava kao Amnesty International ili Human Rights kritiziran koncept
Watch nisu poklanjali povredama ljudskih prava žena dovoljno ljudskih prava?
pažnje po osnovu njihove orijentacije ka zaštiti građanskih i
političkih ljudskih prava. Tako se, na primjer, seksualni napadi u Kakav je stav
oružanim konfliktima ili ratovima nisu smatrali povredom ljudskih najutjecajnih
prava. Njima je pripisivan pridjev "privatne sfere" ili "izuzetno organizacija za
nepovljnih okolnosti" - dakle, počinioci nisu djelovali u zvaničnoj zaštitu ljudskih
funkciji, nego kao fizička lica, čime je to postajao slučaj za prava spram
nacionalne sudove. silovanih žena u
proteklom ratu u
Kritika koncepta ljudskih prava sa stanovišta žena... BiH?
Borci za ljudska prava i prava žena od Kakav je stav

kraja 80-tih godina kritiziraju koncpet vladinih institucija, a
ljudskih prava i insistiraju na njihovom kakav ostalog
preobličavanju i daljem razvoju u smislu društva?
poklanjanja više pažnje zaštiti prava
žena. Najprije je potrebno dodati nove
odredbe koje se tiču diskriminiranja žena
u međudržavne pravne Ugovore. Putem
ovih odredbi ženama bi trebala biti
dodijeljena ista pozicija kao i muškarcima
- sa jednakim pravima i mogućnostima. Jer,
dok se god prava žena ne budu posebno
obrađivala u internacionalnim konvencijama,
ni pojedinačne nacionalne države neće se
osjećati pozvanima da kažnjavaju prekršaje
u ovoj sferi prava.
28
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Mnoge feministkinje pokušavaju učiniti postojeće međunarodne

standarde zaštite ljudskih prava korisnim i za žene, i to proširujući
konkretne odredbe i na povrede ljudskih prava žena. Tako, na Kako izgleda
primjer, prisilna prostitucija može potpadati i pod "ropstvo", nasilje moderniziran odnos
u kući i silovanje pod "mučenje". Drugi pokušavaju razriješiti spram nasilja u kući,
"ograničenja pravne odgovornosti". Dok god muški počinioci a kakav spram
krivičnih djela nad ženama mogu računati na blagonaklonost silovanja?
državnih organa, država je u svojoj funkciji prisilne moći obavezna
da stvori djelotvorne zakone za zaštitu svih svojih građana, Da li je opravdan
uključujući i zaštitu od spolnog nasilja. Osim toga, mnoge takav odnos tj.
feministkinje kritiziraju prednost građanskih i političkih prava nad Kvalifikacija?
socijalnim i ekonomskim pravima i zalažu se za izjednačavanje
važnosti ovih prava. Uzimajući u obzir duboko ukorijenjenu Zašto su socijalna i
društvenu podređenost žena muškarcima, upravo su socijalna i ekonomska prava
ekonomska prava bitna za postizanje zaštite ljudskih prava žena. bitna za postizanje
zaštite ljudskih
Većina feministkinja u prava žena?
osnovi priznaje paradigmu
ljudskih prava. One Zašto je bitno stalno
postuliraju dostojanstvo i braniti univerzalni
integritet individue, njenu karakter prava
autonomiju i pravo na žena?
samoodređenje. Samo
osiguravanje ove ideje
odgovarajućim zakonima
može jamčiti da se o tijelu i
životu žene ne može
odlučivati bez njene
suglasnosti. Zbog toga je
bitno stalno braniti
univerzalni karakter prava
žena kao ljudskih prava
nasuprot relativističke
argumentacije, primjerice
nekih islamskih država.
29
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Zašto prava žena?
U toku 20. vijeka položaj žena se korak po korak poboljšao

promjenom ustava nacionalnih država, kao i deklaracija na Kako se ogleda
internacionalnom nivou. U mnogim zemljama ukinuta su formalno- poboljšanje prava
pravna ograničenja. Posljedica toga bio je bolji pristup obrazovanju žena u 20. stoljeću?
bolja zdravstvena skrb i politička participacija. Uprkos tome pokazalo
se da zaštita prava žena ni u kom slučaju nije osigurana i to je slučaj Šta je nasilje nad
širom svijeta, neovisno od kulturnog konteksta pojedinačnog ženama?
regiona. Povrede prava žena su proizvod sile i nasilja. Najvažnije i
osnovno ljudsko pravo - pravo na život i tjelesnu neovisnost -
Kako se sve
uskraćuje se ženama širom svijeta. Žene su u velikoj mjeri izložene
manifestira?
nasilju u porodicu, u društvu i od strane države.
Šta je nasilje nad ženama? Šta je standardno
Karakteristika ove vrste nasilja sastoji se u tome da se ono ne nasilje nad
provodi nad jednom ženom, već nad svim ženama kao jednom ženama?
socijalnom grupom. Nasilje nad ženama je sve ono čime se jednoj
ženi samo po osnovu njene spolne pripadnosti uskraćuje da iskoristi Šta je personalno
i realizira sve svoje sposobnosti i mogućnosti razvitka. To je često nasilje nad
jedna vrsta nepoštivanja žene, što je nerijetko općeprihvaćeno u ženama?
društvu, a što muškarci uopće ne primjećuju. Istovremeno žene to
isto nasilje doživljavaju kao neophodno zlo njihovog bivstvovanja Zašto se nasilje nad
žene, ili kao biološki fundiranu formu veze i odnosa između ženama dugo
muškarca i žene. Može se razlikovati strukturalno i personalno
posmatralo kao
nasilje: Pod personalnim nasiljem podrazumijeva se direktni atak ka
“interna” stvar
tijelo žene, npr. silovanje žena ili djevojčica, tjelesno zlostavljanje ili
društva?
ubistva žena. Personalno nasilje je u većini slučajeva sa tijelom
žene, sa njegovom reproduktivnom funkcijom i seksualitetom žene.
Strukturalno nasilje izraženo je u ideologiji manje vrijednosti,
nepoštivanju žene i statusu žene kao objekta, i u mnogim
društvenim oblastima povezano je sa pretendiranjem muškaraca ka
superiornosti. Vlade ne reagiraju na nasilje koje je usko povezano
sa spolnom pripadnošću sa jednakim kaznenim mjerama kao kod
drugih krivičnih djela. Nasilje nad ženama dugo vremena se uopće
nije posmatralo kao povreda ljudskih prava, već kao "interna" stvar
pojedinačnih država, a opet na nivou pojedinačnih država često se
ovakva vrsta nasilje interpretirala kao "privatna " stvar žrtve i
počinioca. Ovo počiva u povlačenju razlike između dvije sfere
"javno" i "privatno" koje postoje kako tradicionalno patrijarhalnom
društvu, tako i u građanskom, zapadnjačkom društvu.
30
Primjeri kršenja prava žena

Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Primjeri kršenja prava žena
> selektivni pobačaji ženskih fetusa

Prije rođenja
(Preferiranje sinova)
> Ubijanje ženske dojenčadi
Doba dojenčadi > Favoriziranje sinova i diskriminirajući pristup Kako objašnjavate
hrani i medicinskoj opskrbi svaki pojedini način
primjera kršenja
> Prisilni brakovi i trudnoće maloljetnica
prava žena od
> Obrezivanje žena / osakaćivanje genitalija
Djetinstvo / perioda prije
> Seksualna zloupotreba od strane pripadnika
mladost rođenja do starosti.
sopstvene porodice i stranaca
> Dječija prostitucija i dječija pornografija
> Silovanje
> seksualno zlostavljanje na radnom mjestu
Adolescencija > prisilna prostitucija
> Trgovina djevojčicama i ženama Napravite anketu u
> Ubistva zbog časti vašoj sredini i
> Zlostavljanje od strane supruga (Nasilje u ispitajte kakav
porodici) odnos vaša okolina
Odraslo doba > Nasilja i ubistva zbog miraza ima prema ovim
> Seksualno zlostavljanje na radnom mjestu primjerima kršenja
> Silovanje ljudskih prava žena!
Starost > Zlostavljanje udovica
31
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Kako su se razvila prava žena?
Razvoj ljudskih prava - kako je u svojoj osnovi predstavljen u

okviru Osnovnog kursa 2 - često se predstavlja kao uspješna
priča. Pri tome se ipak - kako kaže kritika sa stanovišta žena - Koliko znate o
radi samo o opisivanju prava muškaraca. Nasuprot tome situacija razvoju ljudskih
žena se zanemaruje. Ljudska prava za žene nisu se paralelno prava općenito?
razvijala kao i ljudska prava za muškarce, a nisu se ni linearno
razvijala od goreg ka boljem, kao što je to bio slučaj sa razvojem
ljudskih prava za muškarce. Koliko i na koji način
se izučavaju ljudska
Ženama je još od antičkog doba u društvu i politici evropskih prava u bh.
država bio namijenjen podređen status i funkcija. Naravno, tu se Školama?
postavlja pitanje, gdje leže uzroci za ovakvu nejednakost.
Odgovor na to pitanje pokušaćemo naći u odlomcima "Uzroci" i
"Patrijarhat". Pored toga, jedan odlomak posvećen je historiji Za koje konkretne
pokreta žena, a time i razvoju prava žena. Dokumenti i portreti akcije zaštite
istaknutih žena zaokružuju ponudu u ovom poglavlju. ljudskih prava znate
u vašoj okolini?
U poglavlju "ODAKLE?" objašnjeno je da nejednakost
postupanja prema ženama i muškarcima ima dugu tradiciju. Nova
civilizacija po tom pitanju ne predstavlja veliki izuzetak - Kako objašnjavate
formulacije na koje se nailazi u Poveljama o ljudskim pravima od da su se dugo
1776. i 1789. kao i u pretpostavci o čovjeku kao politički ljudska prava
punopravnom subjektu, sistematski isključuju žene. Ljudska prava odnosila samo na
važila su samo za muškarce. Organizacije žena morale su svojim muškarce?
mukotrpnim radom da se izbore za politička i građanska prava
žena.
Koliko znate o
U toku nastajanja i rada pokreta žena nastajale su i ideje za pokretima za prava
stvaranje potpuno novih odnosa među spolovima, kako u žena u svijetu?
privatnoj, tako i u javnoj sferi. Unutar ovog poglavlja naći ćete
portrete žena i organizacija žena koje su se borile za
uspostavljanje i ostvarivanje prava žena. Danas su organizacije Koliko znate o tim
žena aktivne u svim državama svijeta; one svoje partnere nalaze pokretima u BiH?
u nacionalnim i internacionalnim gremijima. U ovom poglavlju
predstavljeni su zadaci i ciljevi koje je pred sebe postavio
međunarodni pokret žena.
32
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
Historija pokreta žena
Počeci - Deklaracija o pravima žena

Kakav je odnos bh.
Poziv za jednakim pravima žena i politike, a kakav
muškaraca postao je javan i glasan društva u cjelini
tek u građanskom društvu krajem 18. spram definiranja
vijeka. Za to postoje mnogobrojni žene kao: supruge,
uzroci. Najprije je Deklaracija o općim majke, a kakav
ljudskim pravima po principima spram žene kao
prirodnog prava u Francuskoj i poslovne žene i
Sjedinjenim državama dovela do toga političarke?
da se postavio zahtjev i o jednakim
pravima muškaraca i žena.
Razvojem kapitalističkog produkcijskog rada mjesto zaposlenja i

mjesto stanovanja sve više su bili odvojeni. Ovo je dovelo do
nove definicije podjele rada među spolovima. Žena se definirala
primarno kao supruga i majka, čiji je rad u porodici omogućavao i
osiguravao uspjeh muškarca van kuće. "Porodica" se posmatrala
kao područje socijalne komunikacije i reprodukcije izvan sfere
plaćene djelatnosti, koje se zadržavalo samo za supružnika i
djecu. Žene su bile "rasterećene" rada u plaćenoj djelatnosti, a za
uzvrat tome žena je trebala u porodici da stvori privatno i intimno
utočište, koje je harmonično dopunjavalo vanjski poslovni svijet
konkurencije za novac i moć.
Građansko društvo nije ženama dozvoljavalo da budu direktne

konkurentice u proizvodnom procesu. One su jednostavno
isključivane iz procesa donošenja mnogih ekonomskih, političkih,
pa čak i privatnih odluka. Imale su ograničene mogućnosti
obrazovanja, nisu raspolagale svojom imovinom, nisu mogle
potpisivati ugovore ili se zaposliti bez suglasnosti supruga. U
socijalnom pravu pri razvodu i dobivanju starateljstva nad djecom
bile su izuzetno oštećene. Ali, zakonom je istovremeno bila
stvorena osnova da se radnicama isplaćuju najniže plaće, te da
se njihov rad iskorištava. Ovakva situacija predstavljala je plodno
tlo za prve javne zahtjeve za jednakim pravima i mogućnostima
žena i muškaraca.
33
Rekli su o majci
i ženi:
Francuska: "Povelja o pravima žene i građanke"
Žene su igrale veoma važnu ulogu u društvenim procesima

promjena koje je Francuska doživjela u toku 18. vijeka. Ustanke “Majke se rađaju u
koji su Francuskoj izbijali za vrijeme kriza u kojima je nedostajalo istom trenutku kada
hrane uvijek su vodile žene. Žene su za sebe napravile društvene i djeca. Ona prije
niše iz kojih su utjecale na kulturni, socijalni, politički i ekonomski toga nije postojala.
život. U Parizu se pročulo za udruženja trgovkinja i pralja zbog Žena je postojala,
njihovih jasnih i glasnih zahtijeva. Mnoge žene borile su se rame ali majka, nikad.
uz rame sa svojim muževima na barikadama za vrijeme Majka je nešto
Francuske revolucije. Ipak, nada u jednak pravni položaj sa potpuno novo.”
muškarcima nije se ispunila. Žene su ostale isključene iz
proklamiranih građanskih prava. Rajneesh
Spisateljica Olympe de Gouges u ovakvoj

situaciji formulirala je "Povelju o pravima
žene i građanke". Ovaj dokument se usko “Kada razmišljate o
vezao za "Povelju o ljudskim i građanskim ženi svog života,
pravima" proklamiranu 1789. godine. dozvolite i majci da
Revolucionarno je u svakom slučaju konkuriše za to
konsekventno uvođenje žene u formulaciju visoko zvanje.“
pravnih članova: "Žena ima pravo
obnašati djelatnosti u vlasti. Ona mora Duško Radović
posjedovati jednako pravo kao i muškarac
da stane za govornički podijum.“
Ona je precizirala sve pojmove u tekstu kod kojih nije jasno da li “Majka je osoba
je pod time mišljeno i na žene. Tako je u cijeloj Povelji riječi koja, kada vidi da je
"čovjek" ili "muškarac" zamijenila riječima "muškarac i žena", te je ostalo samo četiri
uz svaku riječ "građanin" dodala i "građanka". kriške pite za petero
ljudi, izjavi da
Ovu Povelju ona je poslala Nacionalnoj skupštini na ratificiranje. nikada nije voljela
Deklaracija je u cijeloj Francuskoj, a i u inostranstvu vrlo brzo pitu.“
dostigla veliki ugled. Kao dodatak na nju objavljen je "Društveni
ugovor između žene i muškarca" (analogno Rusoovom "Contrat Tenneva Jordan
Social"). De Gouges je željela dosadašnji brak dopuniti Ugovorom
baziranom na jednakopravnosti.
34
Rekli su o majci
i ženi:
Po njoj žena po osnovu materinstva koje joj je priroda omogućila

ima jedno posebno značenje. Iz te činjenice ona je izvela
posebna prava za ženu kao majku. Sa ovom revolucionarnom
idejom ona je izazvala otpor Rusoa i njegovih pristalica, te otpor “Dobra majka ne
vodećih glava revolucije. Ovaj otpor našao je uporište u biološkoj pita hoće li, već
ulozi žene i njenom isključivanju iz političkog života. daje.“
U doba strahovlade Olympe de Gouges je osuđena 1793. godine. Žan Paul

Što se više konsolidiralo građansko društvo, to se više prava opet
oduzimalo ženama. Žene su se rasplinile u različite interesne
grupe i organizacije, te nisu više nastupale zajedno i zajednički se
borile za ostvarivanje svojih prava. Tako su se najprije razbile “Majke su osjetljivije
nade u jednakopravnost. "Povelja o pravima žene i građanke" na svoju djecu od
dugo je skupljala prašinu u arhivu i nije se pojavljivala na očeva jer su one
zvaničnim listama publikacija tog vremena. Tek u toku novog više sigurne da su
naleta pokreta žena ova povelja je otkrivena i tako je u svoj svojoj to zaista njihova
vrijednosti postala svjedokom historije. djeca."
SAD: "Declaration of Sentiment" Aristotel
1848. u Seneca Falls u državi New York Elizabeth Cady Stanton i

Lucretia Mott sazvale su zasjedanje na kojem je diskriminiranje
žene po prvi put stajalo na dnevnom redu. Većina žena koja se “Bog ne može biti
sakupila na ovom zasjedanju već se ranije angažirala u pokretu svuda, pa je zato
za prava crnaca. Pokret protiv ropstva ženama je samo probudio stvorio majke.“
svijest o tome da su i one same kao socijalna grupa
diskriminirane. Žene u pokretu za prava žena između ostalog su Jevrejska
zahtijevale: poslovica
 pravo raspolaganja svojom imovinom i plaće;
 pravo starateljstva nad djecom u slučaju razvoda braka;
 proširene mogućnosti razvoda braka;
 bolje pravno i ekonomsko osiguranje za razvedene žene;
 bolji pristup obrazovanju i mogućnostima zaposlenja, kao i
 pravo glasa.
"Declaration of Sentiment" donešena je i slično kao "Povelja o

pravima žene i građanke" De Gougesove uvezana sa Poveljom o
nezavisnosti iz 1776. godine. Ova objava principa upućena je
protiv dominacije muškaraca u svim sferama života.
35
Rekli su o majci
i ženi:
Premisa teksta Deklaracije je da su svi ljudi i muškarci i žene

rođeni sa istim pravima na život, slobodu, stremljenje ka sreći i da
je legitimni zadatak države osigurati im ostvarivanje ovih prava.
Svi zakoni koji na bilo koji naći žene stavljaju u podređen položaj “Muškarac ima
proglašeni su nelegitimnim. Zaključeno je dvanaest rezolucija koje samo jednu sigurnu
unapređuju jednakopravnost žena i muškaraca u privatnom, ljubav – ljubav svoje
religioznom, ekonomskom i političkom kontekstu. majke.“
Iako su se deklaracija i stavovi njenih autorica nešto promijenili, Viktor Igo

oni ipak predstavljaju početak pokreta žena u SAD-u, koji je sa
djelovanjem počeo prije nego evropski pokret žena, te je tako
predstavljao uzor Evropljankama.
Biti majka puno
Današnje aktivnosti i zadaci međunarodnog pokreta žena radno vrijeme jedan
je od najbolje
Ako su žene sa sjevera i žene sa juga na prve dvije Svjetske plaćenih poslova.
konferencije žena i na paralelno sa konferencijama održanim Uzevši u obzir da je
Forumima NGO-a 1975. godine u Meksiku i 1980. u plaća čista ljubav.“
Kopenhagenu bile konfrontirane, onda se za vrijeme Foruma u
Nairobiju desilo izuzetno zbližavanje, koje se može povezeti sa Mildred B.
preokretom unutar pokreta žena sa juga. Feministkinje juga Vermont
povezale su se u krovnu organizaciju DAWN (Development
Alternatives with Women for a New Era).
Zbog različitog nivoa razvoja feministkinje iz zapadnjačkih kultura “Majčina ljubav je

postavljale su sasvim druga težišta od onih sa juga u borbi za bezuslovna, ona je
prava žena u zemljama u razvoju i u zemljama u kojima vlada svezaštitna,
diktatura. Feministkinje zapadnjačkih industrijskih zemalja najprije sveobuhvatna, zato
su naglašavale neophodnost borbe za politička i građanska što je bezuslovna,
prava. Sa druge strane feministkinje iz zemalja u razvoju ona se ne može ni
okosnicu svoga rada gradile su oko borbe za ekonomska prava i kontrolisati ni steći.“
poziva na solidarnost. Dok je ženama iz zapadnjačkih industrijskih
zemalja danas stalo do pomirenja između materinstva i poslovnog Erich From
svijeta, ukidanja podjele uloga u socijalnoj sferi, te ukidanja
ograničenih šansi za stvaranje karijere, žene u većini zemalja
svijeta još uvijek se bore za svoje elementarne potrebe:
mogućnost obrazovanja, učešće u javnom životu, zaštitu tijela i
života. Ovakve interesne razlike često dovode do razdvajanja
pojedinačnih pokreta žena.
36
Rekli su o majci
i ženi:
Danas žene koje se bore za svoja prava pokušavaju spoznati

mnogostrukost njihovih problema i razlike među njima do kojih
dolazi zbog različitih kulturnih tradicija, socioekonomskih i
političkih uslova u pojedinačnim zemljama. I pored tih razlika “Djeca su sidro koje
međunarodni pokret naglašava zajedničke zahtjeve i bori se za majka drži vezane
njih. Globalna ekonomska kriza i zagađenje okoline su važne za život“
teme, uzimanjem tih tema u svoj program, kao tema koje se usko
povezuju sa paradigmom ljudskih prava pokret žena bi mogao Sofokle
dobiti novu snagu.
Jedan bitan zadatak današnjeg pokreta žena je etabliranje prava

žena kao čvrstog sastavnog dijela univerzalno važećih ljudskih Majka je banka u
prava. Prava žena treba da stoje iznad religioznih i kulturnih koju ulažemo sve
običaja pojedinačnih zemalja. Osim toga mora biti omogućeno da svoje brige i muke"
se provedu međunarodne sankcije protiv država koje ne poštuju
prava žena. Prve korake u ovom pravcu predstavlja "Sporazum o T. Dewitt Talmage
otklanjanju svake forme diskriminiranja žena", dokument u kojem
su po prvi put ispisane klauzule protiv diskriminiranja, te program
za ukidanje diskriminiranja. Na Svjetskoj konferenciji o ljudskim
pravima u Beču 1993. godine nasilje nad ženama je po prvi put u “Buduća sudbina
historiji označeno kao povreda ljudskih prava. djeteta uvijek je
majčino djelo.“
U zaključnom protokolu sa Četvrte konferencije
žena održane 1995. godine u Beijingu piše: " Prava Napoleon
žena su ljudska prava!“
Pokreti žena širom svijeta mogu se pozvati na Pekinšku povelju,

obzirom da uz pomoć nje mogu gotovo u svim oblastima društva Majka ruke svoje
zahtijevati konkretne akcije od svojih vlada. Osim toga, moguće je djece drže kratko,
uvesti i neke mogućnosti sankcioniranja. 1999. godine potpisan je ali njihova srca
"fakultativni protokol" na "Sporazum o otklanjanju svake forme zauvijek.“
diskriminiranja žena", koji omogućava individualne optužbe. To
znači da žena koja trpi diskriminiranje u svojoj zemlji može od Nepoznat autor
najvišeg gremija UN-a, Odbora za žene, zahtijevati jednako-
pravnost. U međunarodnom Tribunalu za ratne zločine u den
Haag-u napravljen je izuzetan napredak po pitanju žena. To je
prvi sud u svjetskoj historiji koji je silovanje žena u ratu osudio
kao povredu ljudskih prava, odnosno kao zločin protiv
čovječnosti.
37
Rekli su o ženi:
U toku implementiranja ovih ugovora i akcionih programa jasno se

primijete poteškoće, sa kojima žene koje se bore za svoja prava
jednostavno moraju računati. Okruglo 50 islamskih država, cijeli
niz pretežno katoličkih država, te Vatikan, Libanon i Malta izrazili "Kada se muškarac
su veliku skepsu ka pasusu "pravo na seksualno udvara ženi, onda
samoodređenje", osim toga ove države su i odbile zahtjeve žena, on očekuje da će joj
da bi vlade trebale još jedanput razmisliti o kažnjavanju ilegalnih se dopasti. Kada se
prekida trudnoće. ženi dopadne
muškarac, onda ona
Danas su religiozno motivirane konzervativne i fundamentalističke očekuje da joj se on
snage najveći neprijatelj univerzalnih prava žena. Žene su udvara.“
obespravljenje posebno u islamskim "Božijim državama" (Iran,
Suda itd.), te u drugim zemljama koje su posljednjih godina pod Claudia Cardinale
jakim uticajem fundamentalista, kao što su Alžir, Turska, Egipat.
Ipak, i kršćanski fundamentalisti imaju jak lobi, primjerice u SDA-

u, gdje se prijeti, ili se čak ubijaju ljekari specijalizirani za vršenje
prekida trudnoće, i to od strane radikalnih "zaštitnika života".
Zbog toga je u svakom slučaju centralni zadatak boraca za prava
žena i ljudska prava jedinstvena reakcija na fundamentalizam i
nasilje širom svijeta.
Objašnjenja za podređen položaj žena u zapadnjačkoj kulturi
Zapadnjačka kultura počiva na vezi između simbola i ideja, koji

potječu iz religioznih izvora i iz filozofije nastale u antičkoj Grčkoj.
U fazi kada su ljudi pravili simboličke sisteme koji su važili širom
svijeta za razumijevanje postojanja, bivstvovanja i života (religija,
nauka, filozofija) žene su već bile podređene u toj mjeri da nisu
mogle aktivno sudjelovati u ovom napretku.
Tu se svakako mora prepoznati jedan od razloga da je već u ovoj

osnovi sistema objašnjavanja zacemnetiran nizak status žena.
Napravljena su dva konstrukta "muško" i "žensko". Oni su bili
različiti po zadacima koje su obavljali, po svojim sposobnostima i
mogućnostima. Kasnijim generacijama oni su služili za
održavanje status quo, i činili su im se kao posve "prirodni" ili
"Bogom dati".
38
Rekli su o majci
i ženi:
Položaj žene u antičkoj filozofiji
Gotovo svi antički filozofi opravdavali su nejednak socijalan i Vrlina majke prelazi
pravni položaj između žene i muškarca činjenicom da se na potomstvo.“
pojedinac treba podrediti blagostanju zajednice, te nejednakom
podjelom talenata i mogućnosti. Žena se posmatrala kao Latinska poslovica
"prirodom dato" biće niže vrste.
Primjer Aristotela: Građani, u njegovim očima, su samo oni koji su

oslobođeni djelatnosti kućne produkcije i reprodukcije. Robovima, “Majka – nemoj biti
strancima, ženama i djeci negira se pravo učešća u javnom toliko iznad nje. Ona
životu, pošto im nedostaju, za to, neophodne sposobnosti. Oni te zna i kada si bio
postoje kao pomoćnici kako bi se stvorilo potrebno okruženje i manji.“
optimalni uslovi za elitu - prave građane.
Matija Bećković
Žena je za Aristotela kreacija prirode
načinjena u nedostatku ubjeđenja, neka
vrsta deficitne preteče muškarca. Ona
ne posjeduje razum, ni reproduktivne “Sve što jesam, i
sposobnosti. Njoj pri upražnjavaju ovih vjerujem da mogu
djelatnosti pripada pasivna, prije svega biti, dugujem svojoj
dopunska uloga: "Kako od bogalja majci.“
ponekad dobijemo djecu koja su bogalji,
a ponekad, opet, djecu koja to nisu, tako Abraham Lincoln
se i iz ženskog tijela ponekad rađa opet
žensko, a nekada muško.
Žena je kao obogaljen muškarac, a mjesečno krvarenje je sjeme,

samo je to nečisto sjeme. Ovom sjemenu nedostaje jedno, naime
izvor života..., a ovaj izvor života u sebi nosi samo muško sjeme."
Položaj žena u monoteističkim religijama
Razvoj monoteizma, predstave o jednom Bogu, općenito se ocjenjuje

kao napredak čovječanstva ka apstraktnom razmišljanju. Ovaj proces
dešavao se pod jakom oznakom patrijarhata, tako da se i u
simbolima kršćanske, jevrejske i muslimanske religiozne predstave
svijeta nalazi podređena uloga žene.
39
Rekli su o majci
i ženi:
Po biblijskom objašnjenju o nastanku svijeta Bog je načinio svijet i

čovjeka od svog daha, a ženu od rebra nastalog čovjeka. Moć
stvaranja je duhovna i odnosi se na čovjeka, kojem se u Bibliji
dodjeljuje i sposobnost apstrakcije, kada biljke, životinje i ženu
naziva jednim imenom. Muškarac je stvoren po slici Boga samog,
a žena je "drugačija". Nerazjašnjeno ostaje da li je žena "pravi"
čovjek, obzirom da joj nije udahnut dah Božiji. Žena je pratioc i “Majčino srce je
pomoćnik muškarca. bezdan u kome na
dnu uvijek ima
Druga, iz ove perspektive bitna priča je predstavljanje grijeha. oproštaja.“
Eva vodi Adama u iskušenje kada mu, vođena zmijom, daje
jabuku ubranu sa drveta spoznaje. Time ona čovječanstvo Balzak
ostavlja bez Božije milosti. Što znači žena je grešnija od
muškarca. Podređen položaj žene je zbog ovog osnovnog grijeha
"od Boga dat".
"To je za Adama bio znak da se može ogledati u svojoj saputnici “Majčina ljubav je
kao u ogledalu, a za Evu da se treba podrediti volji čovjeka od gorivo koje
kojeg potječe.” Johannes Calvin omogućava da
obična ljudska bića
ostvare nemoguće.“
Merion C. Gareti
Izvor: http://www.dadalos.org/bih/frauenrechte/frauenrechte.htm#1
40
Rekli su o majci
i ženi:
«ŽENSKE STUDIJE» - JOY MAGEZIS
Ženske studije u centar pažnje stavljaju ženu. One pomažu da se

na svijet gleda iz ženskog ugla. Ženske studije nam mogu pomoći “Vi volite svoju
da izgradimo povjerenje vrlinu kao što majka
voli svoje dijete. Ali
Šta znači biti žena? da li se ikada čulo
Autorica žena znači mnogo: odgajanje, želju da se brineš o da neka majka bude
drugima i da te oni vole. Također značenje žene je povezano sa plaćena za svoju
osjetljivošću na emocije. Naše mišljenje ne mora biti isto ali ljubav.“
odakle dolazi taj osjećaj biti žena Je li taj osjećaj biološki (naši
geni, ono s čim smo rođeni) ili kulturološki (vrijednosti, iskustva i Niče
vjerovanja koje dijelimo sa drugima)?
Spol i rod (Gender)

Pod spolom se podrazumijeva sve što je biološko u biću žene. To “Majke nikada nisu
uključuje sposobnost da rađaš, ženske gene, organe i hormone. Rod same u svojim
podrazumijeva sve one stvari koje se očekuju od žene njenom mislima. Majka
kulturom. Ono što društvo očekuje od roda može se mijenjati uvijek mora
razmisliti dvaput,
Šta je feminizam jednom za sebe i
Feminizam se oslanja na ideju da društvo ne tretira ženu pošteno. jednom za svoje
Feminizam ispituje zašto je to tako i zašto su žene ugnjetavane. dijete.“
Feminizam je društveni pokret koji dozvoljava različite poglede i
definisanje. Socijalističke feministkinje smatraju da su rod, klasa i Sophia Loren
rasa uzrok ugnjetavanja žene. Muška dominacija kao i
ekonomska nejednakost glavni su uzroci ugnjetavanja. Radikalne
feministkinje vjeruju da je patrijarhat uzrok ugnjetavanja žene.
Revolucionarne feministkinje je proizašlo iz radikalnog feminizma, “Može li se očekivati
ali ide korak dalje u prosvjedima protiv nadmoći muškarca nad da će majka
ženom. Psihoanalitičke feministkinje vjeruju da je Frojdovska ideja podučavati časti i
nesvjesnosti korisna da i se objasnilo kako su se formirali odnosi drugim dobrim
moći između muškarca i žene. Liberalne feministkinje vjeruju u običajima ukoliko i
individualna prava žene. Za razliku od prethodnih one žele nju ne krase.“
redefinirati sadašnji sistem kroz pravni okvir posebno u sferama
politike, zapošljavanja i obrazovanja. One žele promijeniti položaj Juvenal
u kući. Ne traže nikakve radikalne promjene već više pravo na
abortus, briga o djeci, povlastice za majke.
41
Rekli su o majci
i ženi:
Dupli standardi
Sve do 1875. godine vrijedili su dupli standardi u svim sferama pa
tako i u književnosti. Naime, za sva djela koja su pisana pod
pseudonimom ili anonimno smatrano je da su pisale žene.
Također se za npr. djelo Adam Bede smatralo da je previše dobro
da bi ga žena napisala.
Segregacija
Segregacija na poslu po osnovu roda je način kako se žene i
muškarci odvajaju. Žene su slabije plaćene čak i kada rade isti
posao kao i muškarci. Postoji horizontalna (različiti poslovi na
različitim radnim mjestima) i vertikalna (u osnovi rade isti posao,
ali su žene uvijek na nižim pozicijama) segregacija. Što se tiče "Kad ne bi bilo žena
materinstva, to nije privilegija, nego pravo. Društvo treba da vodi dijamant bi bio
računa o majkama porodiljama. Međutim, u kapitalističkim običan kamen."
zemljama nije uvijek takva praksa. Seksualno uznemiravanje
uključuje različite oblike seksualnog ophođenja. To kod žene "Kada ti se žena
stvara osjećaj da prestaje biti radnica već postaje seksualni obraća uvijek slušaj
objekt. šta ti govori očima.“
Victor Igo
“Ružama je
potrebno sunce, a
ženama ljubav.“
Li Tai Po
“Nisam se nikada
ženio zato što
isuviše poštujem
žene.“
Sordi
Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, “Što je feminizam?,

Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992.
42
Rekli su o majci
i ženi:
TEZE ZA DEBATU:
Mati
1. Samo žene mogu odlučiti o pobačaju (DA/NE)
Ja uđem u samoću
2. Ovaj dom vjeruje da je feminizam još uvijek potreban svoje majke:
(DA/NE) nijemi goli hram
U hramu gori
3. Žene su na marginama povijesti? besprekidno crveno i
tiho srce ljubavi
4. U modernom društvu ženi je moguće spojiti karijeru Njenom oku stoji
sa obitelji? ispred mog života
neprozirna zavjesa od
5. U nerazvijenim društvima djevojke trpe diskriminaciju mraka
u odnosu na dječake? U moju prošlost njezin
pogled ne ulazi dublje
6. Konvencija protiv nasilja prema ženama će doprinijeti od njene noge kojom
zaštiti ljudskih prava žena? prvi korak stupi
u tamu noćne šume
Za pjesmu moje ljubavi
ona nema uho
Na odmetnutom sinu
samo leže
dva pogleda teškog
prijekora
Ja gledam njeno
nijemo hladno
bezutješno lice:
Davna, vječna
pramajka
iskrsnula iz dubljina
vremena
Idem
Dva lica ćute tvrda
kamena
Dodir ruku na
kućnomu pragu
Moja majka povraća se
u svoju samoću:
nijemi goli hram
Antun Branko Šimić
43
Temeljem članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova u

Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj 102/09); te članka 41. stavak 1) točka (i)
Poslovnika Predstavničkog doma („Službeni glasnik BiH”, brojevi: 33/06, 41/06, 81/06,
91/06,91/07 i 87/09) i članka 26. stavka 1) točka (i) Poslovnika Doma naroda («Službeni
glasnik BiH», br. 33/06, 41/06, 91/06 i 91/07) Ustavnopravno povjerenstvo Predstavničkog
doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na 93. sjednici održanoj dana
22.02.2010.godine, i Ustavnopravno povjerenstvo Doma naroda Parlamentarne skupštine
Bosne i Hercegovine na 54. sjednici, održanoj dana 25. ožujak 2010, utvrdile su prečišćeni
tekst Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, („Službeni glasnik BiH“
brojevi:16/03 i 102/09) u kojem su naznačeni dani stupanja na snagu navedenog zakona i
njegove izmjene i dopune.
ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

PROČIŠĆENI TEKST
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje, promiče i štiti ravnopravnost spolova, jamče jednake
mogućnosti i ravnopravan tretman svih osoba, bez obzira na spol, u javnoj i privatnoj
društvenoj sferi, te uređuje zaštita od diskriminacije po osnovi spola.
Članak 2.
(1) Osobe muškog i ženskog spola su ravnopravne.
(2) Puna ravnopravnost spolova jamči se u svim društvenim područjima, uključujući ali se
ne ograničavajući na područja obrazovanja, gospodarstva, zapošljavanja i rada, socijalne i
zdravstvene skrbi, sporta, kulture, javnog života i medija, bez obzira na bračno i obiteljsko
stanje.
(3) Diskriminacija na temelju spola i spolne orijentacije zabranjena je.
(4) Diskriminacijom se ne smatra uvođenje, donošenje i provedba privremenih posebnih
mjera s ciljem otklanjanja postojeće neravnopravnosti, promicanja jednakosti i zaštite
ravnopravnosti spolova.
(5) Diskriminacijom po osnovi spola ne smatra se norma, kriterij ili praksa koju je moguće
objektivno opravdati postizanjem zakonitog cilja, razmjernog poduzetim nužnim i
opravdanim mjerama.
DIO DRUGI - DISKRIMINACIJA
Članak 3.
(1) Diskriminacija po osnovi spola je svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili
skupine osoba utemeljeno na spolu zbog kojega se osobama ili skupini osoba otežava ili
negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda.
(2) Po obliku diskriminacija može biti izravna, neizravna, uznemiravanje, seksualno
uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju i nasilje po osnovi spola.
44
Članak 4.
(1) Izravna diskriminacija po osnovi spola postoji kada je osoba ili skupina osoba bila
tretirana, tretira se ili može biti tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu ili skupinu
osoba u istoj ili sličnoj situaciji.
(2) Neizravna diskriminacija po osnovi spola postoji kada prividno neutralna pravna norma,
kriterij ili praksa jednaka za sve je dovodila, dovede ili bi mogla dovesti u nepovoljniji položaj
osobu ili skupinu osoba jednoga spola u usporedbi s osobom ili skupinom osoba drugoga
spola.
Članak 5.
(1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje utemeljeno na spolu kojim se želi
povrijediti dostojanstvo osobe ili skupine osoba i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko,
degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okružje ili kojim se postiže takav učinak.
(2) Seksualno uznemiravanje je svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog
ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili skupine osoba, ili
kojim se postiže takav učinak, osobito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko,
degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okružje.
(3) Poticanje na diskriminaciju utemeljenu na spolu, ako je počinjeno s nakanom,
izjednačava se s diskriminacijom u smislu članka 3. ovoga Zakona.
Članak 6.
(1) Zabranjeno je nasilje utemeljeno na spolu.
(2) Nasilje utemeljeno na spolu je svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanesena
tjelesna, duševna, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim
djelovanjem, koje sputava osobu ili skupinu osoba da uživa u svojim ljudskim pravima i
slobodama u javnoj i privatnoj sferi života.
(3) Nasilje utemeljeno na spolu uključuje, ali se ne ograničava na:
a) nasilje koje se događa u obitelji ili kućanstvu;
b) nasilje koje se događa u široj zajednici;
c) nasilje koje počine ili toleriraju tijela vlasti i druga ovlaštena tijela i pojedinci;
d) nasilje utemeljeno na spolu u slučaju oružanih sukoba.
(4) Nadležne vlasti obvezne su poduzeti odgovarajuće mjere radi otklanjanja i sprečavanja
nasilja utemeljenog na spolu u javnoj i privatnoj sferi života, te osigurati instrumente
pružanja zaštite, pomoći i naknade žrtvama.
(5) Nadležne vlasti obvezne su poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući a ne
ograničavajući se na područje obrazovanja, radi otklanjanja predrasuda, običaja i svih
drugih praksi utemeljenih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojega spola, kao i na
stereotipnim ulogama osoba muškog i ženskog spola. To uključuje, ali nije ograničeno na
izobrazbu i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti i na druge načine.
45
Članak 7.
Viktimizacija je oblik diskriminacije koji postoji kada se osoba ili skupina osoba dovede u
nepovoljniji položaj zbog odbijanja naloga za diskriminatorsko postupanje, prijave
diskriminacije, svjedočenja u postupku zaštite od diskriminacije po osnovi spola ili ako je na
bilo koji drugi način sudjelovala u postupku vođenom u slučaju diskriminacije po osnovi
spola.
Članak 8.
(1) Posebne se mjere privremeno uvode radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova i
ne smatraju se diskriminacijom, uključujući norme, kriterije ili prakse koje je moguće
objektivno opravdati legitimnim ciljem, a moraju biti razmjerne, primjerene i nužne.
(2) Nadležna državna, entitetska, kantonalna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave
propisuju posebne mjere zakonima i drugim propisima, drugim aktima, politikama,
strategijama i planovima kojima se uređuju pojedina područja društvenog života.
DIO TREĆI - DEFINICIJE

Članak 9.
Izrazi korišteni u ovome Zakonu imaju sljedeća značenja:
a) spol su biološka i psihološka svojstva po kojima se razlikuju osobe muškoga i ženskoga
spola, a označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između
osoba muškoga i ženskoga spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane ili
određene isključivo prirodnim ili biološkim čimbenicima, nego su prije proizvod normi,
prakse, običaja i tradicije i vremenom su promjenljivi;
b) ravnopravnost spolova znači da su osoba muškog i ženskog spola jednako prisutne u
svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za
ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata;
c) ravnopravan tretman svih osoba muškog i ženskog spola podrazumijeva osiguranje
odsutnosti diskriminacije po osnovi spola;
jednake mogućnosti svih osoba bez obzira na spol podrazumijeva odsutnost zapreka za
gospodarsko, političko i društveno sudjelovanje po osnovi spola;
e) diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički
pojam;
f) institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova su tijela i osobe koje uspostavljaju
nadležna zakonodavna, izvršna i tijela uprave svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini radi
provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinacije i realizacije
programskih ciljeva iz Gender akcijskog plana Bosne i Hercegovine i osiguranja provedbe
međunarodnih standarda u području ravnopravnosti spolova;
g) Gender akcijski plan Bosne i Hercegovine je strategija kojom se utvrđuju programski
ciljevi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim područjima društvenog života i rada, u
javnoj i privatnoj sferi.
46
DIO ČETVRTI - OBRAZOVANJE

Članak 10.
(1) Svi imaju jednaka prava na obrazovanje, bez obzira na spol.
(2) Obrazovna institucija ne smije vršiti diskriminaciju utemeljenu na spolu u svezi :
a) uvjeta prijema;
b) odbijanja prijema;
c) načina pružanja usluga i beneficija;
d) isključenja iz procesa obrazovanja;
e) vrednovanja dostignutih rezultata u tijeku obrazovanja;
f) jednakih uvjeta u stvaranju karijere i profesionalnog usmjeravanja, stručnog usavršavanja
i stjecanja diploma;
g) u drugih mogućih slučajeva.
Članak 11.
(1) Mjerodavne vlasti, obrazovne ustanove i druge pravne osobe osigurat će da planovi i
programi i metodologije osiguraju uspostavu obrazovnog sustava, koji će garantirati
eliminaciju nastavnih programa koji sadrže stereotipnu društvenu ulogu muškarca i žene, a
koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost spolova.
(2) Sadržaji, koji promoviraju jednakost spolova, sastavni su dio nastavnog programa za
sve razine obrazovanja.
(3) Mjerodavne vlasti, obrazovne ustanove i druge pravne osobe osigurat će efikasne
mehanizme zaštite protiv diskriminacije i seksualnog uznemiravanja i neće poduzimati
nikakve stegovne ili druge kaznene mjere prema osobi, zbog činjenice da se on/ona žalio/la
na diskriminaciju, uznemiravanje, ili seksualno uznemiravanje, ili je svjedočio/la o
diskriminaciji, uznemiravanju, ili seksualnom uznemiravanju.
47
DIO PETI - UPOŠLJAVANJE, RAD I PRISTUP SVIM OBLICIMA RESURSA

Članak 12.
(1) Svi su ravnopravni u procesu upošljavanja na temelju spola.
(2) U suprotnosti je s ovim Zakonom svaka diskriminacija utemeljena na spolu u procesu ponude
upošljavanja, otvorenog oglasa, postupku popune slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i
otkaza radnog odnosa, osim u slučajevima predviđenim člankom 8. ovoga Zakona.
Članak 13.
(1) Zabranjena diskriminacija po osnovi spola u radu i radnim odnosima je:
a) neprimjenjivanje jednake plaće i drugih beneficija za isti rad, odnosno za rad jednake
vrijednosti;
b) onemogućavanje napredovanja u poslu pod jednakim uvjetima;
c) onemogućavanje jednakih uvjeta za obrazovanje, osposobljavanje i stručno
usavršavanje;
d) neravnomjerna prilagođenost radnih i pomoćnih prostorija i opreme poslodavca
biološkofiziološkim potrebama uposlenika oba spola;
e) različit tretman zbog trudnoće, porođaja ili korištenja prava na porodiljski dopust, što
uključuje i onemogućavanje povratka na isti, ili jednako plaćen posao na istoj razini, nakon
isteka porodiljskog dopusta, kao i različit tretman muškaraca i žena u svezi donošenja
odluke o korištenju odsutnosti nakon rođenja djeteta;
f) bilo koji nepovoljni tretman roditelja ili staratelja u usklađivanju obveza iz obiteljskog i
profesionalnog života;
g) organiziranje posla, podjele zadataka, ili na drugi način određivanja uvjeta rada,
otkazivanje radnoga odnosa, tako da se na temelju spola ili bračnog statusa uposleniku
dodjeljuje nepovoljniji status u odnosu na druge uposlenike;
h) svaka druga radnja ili djelo koje predstavlja neki od oblika izravne ili neizravne
diskriminacije utvrđene člankom 4. ovog Zakona.
(2) Poslodavac je dužan poduzeti efikasne mjere u svrhu sprečavanja uznemiravanja,
seksualnog uznemiravanja i diskriminacije na temelju spola u radu i radnim odnosima
utvrđenim stavkom (1) ovoga članka, te ne smije poduzimati nikakve mjere prema
uposleniku/ci zbog činjenice da se on/ona žalio/la na uznemiravanje, seksualno
uznemiravanje i diskriminaciju na temelju spola.
Članak 14.
(1) Opći i posebni kolektivni ugovori trebaju biti usuglašeni s odredbama ovoga Zakona i
osigurati jednake mogućnosti bez obzira na spol.
(2) Sindikati i udruge poslodavaca imat će posebnu ulogu u osiguranju jednake zaštite
prava na rad i uvjeta pri upošljavanju i osigurat će da ne postoji diskriminacija na temelju
spola među članovima, bilo da je izravna ili neizravna.
48
Članak 15.
(1) Svi imaju jednaka prava pristupa ekonomskom poslovanju, bez obzira na spol, što
podrazumijeva jednak tretman u pristupu svim ekonomskim resursima, privatizaciji, pristupu
i korištenju kredita i drugih oblika financijske pomoći, dozvola i registracija za poslovanje,
kao i uvjeta za njihovo dobivanje.
(2) Jednak tretman i jednake mogućnosti, te eliminacija diskriminacije osigurat će se i za
žene na selu, kako bi se omogućio njihov ekonomski opstanak i opstanak njihove obitelji.
DIO ŠESTI - SOCIJALNA ZAŠTITA
Članak 16.
(1) Svi imaju jednaka prava na socijalnu zaštitu bez obzira na spol.
(2) Zabranjena je diskriminacija na temelju spola u uživanju svih oblika socijalnih prava
utvrđenih važećim zakonima, a posebno u slučajevima:
a) podnošenja zahtjeva za ostvarenje bilo kojeg prava iz oblasti socijalne zaštite;
b) postupka utvrđivanja i načina korištenja socijalnih prava i utvrđenih beneficija;
c) prestanka uživanja utvrđenih prava.
Članak 17.
Mjerodavne će vlasti osigurati da zakoni i drugi akti, te mehanizmi, koji se odnose na
pristup i korištenje socijalne zaštite, nisu diskriminirajući na temelju spola, bilo izravno ili
neizravno.
DIO SEDMI - ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Članak 18.
(1) Svi imaju jednako pravo na zdravstvenu zaštitu, dostupnost zdravstvenim uslugama,
uključujući i one koje se odnose na planiranje obitelji, bez obzira na spol.
(2) Zdravstvene će institucije poduzeti sve mjere u svrhu sprečavanja diskriminacije na
temelju spola u uživanju svih oblika zdravstvene zaštite.
(3) Mjerodavni će organi vlasti poduzeti posebne mjere u svrhu zaštite i unapređenja
reproduktivnog zdravlja žena.
DIO OSMI - ŠPORT I KULTURA
Članak 19.
(1) Svi imaju jednaka prava i mogućnosti sudjelovanja i pristupa športskom i kulturnom
životu bez obzira na spol.
(2) Mjerodavni organi vlasti, institucije i pravne osobe dužni su poduzeti sve mjere u svrhu
sprečavanja diskriminacije na temelju spola, a radi osiguranja jednakih mogućnosti za:
a) pristup grani športa ili kulturnom pravcu;
b) razvoj i pružanje potpore pojedinim granama športa ili kulturnoga pravca;
c) dodjeljivanje nagrada zajednice za izuzetna športska i kulturna dostignuća unutar iste
grane športa ili kulturnog pravca.
49
DIO DEVETI - JAVNI ŽIVOT

Članak 20.
(1) Državna tijela na svim razinama ustroja vlasti i tijela lokalne samouprave, uključujući
zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, političke stranke, pravne osobe s javnim ovlastima,
pravne osobe koje su u vlasništvu ili pod nadzorom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili
nad čijim radom javno tijelo provodi nadzor, osigurat će i promicati ravnopravnu zastupljenost
spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ova obveza postoji i za sve
ovlaštene predlagatelje prilikom izbora zastupnika i izaslanstava u međunarodnim
organizacijama i tijelima.
(2) Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen
najmanje u postotku od 40% u tijelima iz stavka (1) ovoga članka.
(3) Diskriminacijom po osnovi spola smatra se situacija kada ne postoji ravnopravna
zastupljenost iz stavka (2) ovoga članka.
(4) Tijela iz stavka (1) ovoga članka u svrhu ostvarivanja ravnopravne zastupljenosti spolova i
otklanjanja diskriminacije dužna su donositi posebne mjere propisane člankom 8. ovoga
Zakona.
DIO DESETI - MEDIJI
Članak 21.
(1) Svi imaju pravo pristupa medijima bez obzira na spol.
(2) Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvredljiv,
omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol.
(3) Mediji su dužni kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti spolova.
DIO JEDANAESTI - STATISTIČKE EVIDENCIJE
Članak 22.
(1) Svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim
organima na svim razinama, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim poduzećima i
ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu.
(2) Statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, sukladno stavku (1)
ovoga članka, moraju biti sastavni dio statističke evidencije i dostupni javnosti.
DIO DVANAESTI - SUDBENA ZAŠTITA
Članak 23.
(1) Svatko tko smatra da je žrtva diskriminacije ili da mu je diskriminacijom povrijeđeno neko
pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojemu se odlučuje o tomu pravu kao
glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku za zaštitu od diskriminacije
sukladno Zakonu o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09).
(2) Žrtva diskriminacije, prema odredba ma ovoga Zakona, ima pravo na naknadu štete prema
propisima kojima se uređuju obvezni odnosi.
(3) Sve odluke nadležnih sudbenih tijela donesene povodom povrede neke od odredaba ovoga
Zakona će sudovi na razini Bosne i Hercegovine dostaviti Agenciji za ravnopravnost spolova
Bosne i Hercegovine, a sudovi u entitetima Bosne i Hercegovine Gender centru Federacije
Bosne i Hercegovine i Gender centru Republike Srpske..
50
DIO TRINAESTI - OBVEZE NADLEŽNIH ORGANA VLASTI

Članak 24.
(1) Tijela vlasti na državnoj i entitetskoj razini, kantonalna tijela i tijela jedinica lokalne
samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, pravne osobe u većinskom državnom
vlasništvu dužni su u granicama svoje nadležnosti poduzeti sve odgovarajuće i potrebne
mjere radi provedbe odredaba propisanih ovim Zakonom i Gender akcijskim planom Bosne
i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a) donošenje programa mjera radi ostvarenja ravnopravnosti spolova u svim područjima i
na svim razinama vlasti;
b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja
s odredbama ovoga Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
c) provedbu aktivnosti i mjera iz Gender akcijskog plana Bosne i Hercegovine kroz redovite
programe rada, uz osiguranje proračunskih sredstava;
d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih
po spolu.
(2) Sastavni dio programa mjera za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim područjima
uključuje, ali se ne ograničava na:
a) analizu stanja spolova u određenom području;
b) provedbu donesenih državnih politika kroz akcijske planove za ravnopravnost spolova;
c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenom području.
(3) Nadležna zakonodavna, izvršna i tijela uprave svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini
obvezna su utemeljiti odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova
koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati
realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcijskog plana Bosne i Hercegovine i osigurati
provedbu međunarodnih standarda u području ravnopravnosti spolova.
(4) Nadležna državna, entitetska i kantonalna tijela vlasti, kao i tijela jedinica lokalne
samouprave dužna su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti, prije upućivanja u
zakonsku proceduru, dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost
spolova iz stavka (2) ovoga članka radi usuglašavanja s odredbama Zakona o
ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
DIO ČETRNAESTI - PRAĆENJE I NADZOR NAD PROVEDBOM OVOG ZAKONA
Članak 25.
(1) Nadzor nad provedbom ovog zakona obavlja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(2) Radi praćenja primjene ovog Zakona, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice,
osniva se Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Agencija).
(3) Agencija se organizira i radi sukladno posebnoj odluci koju, na prijedlog Ministarstva iz
stavka (1) ovog članka, donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
51
Članak 26.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine u granicama svojih nadležnosti
obavlja sljedeće poslove:
a) prati i analizira stanje ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini na temelju izvješća
koje sastavlja Agencija i izvješća entitetskih gender centara i o tomu godišnje izvješćuje
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. O rezultatima analiza i praćenja može sastavljati
posebna izvješća, mišljenja, sugestije i preporuke nadležnim tijelima na državnoj razini
vlasti;
b) utvrđuje metodologiju izrade izvješća o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini;
c) inicira i koordinira izradbu gender akcijskog plana Bosne i Hercegovine, u suradnji s
entitetskim gender centrima, a koji usvaja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine;
d) prati primjenu i koordinira aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu provedbe
Gender akcijskog plana Bosne i Hercegovine iz članka 24. stavak (2) ovoga Zakona;
e) surađuje s institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova u institucijama na
državnoj razini vlasti;
f) u postupku pripreme nacrta i prijedloga zakona, podzakonskih i drugih normativnih akata,
strategija, planova i programa, a prije dostavljanja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine,
daje mišljenje o usuglašenosti navedenih akata s ovim Zakonom i međunarodnim
standardima za ravnopravnost spolova;
g) daje inicijativu i sudjeluje u pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata, strategija,
planova i programa koji se donose na razini Bosne i Hercegovine, radi utvrđivanja mjera za
ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim područjima društvenog života;
h) daje inicijativu za pokretanje postupka za izmjene i dopune propisa u slučaju
neusuglašenosti s odredbama ovoga Zakona, domaćim i međunarodnim standardima za
ravnopravnost spolova;
i) prima i obrađuje molbe, žalbe i predstavke osoba i skupina osoba u kojima se ukazuje na
povrede nekog prava iz ovoga Zakona;
j) Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine donosi Jedinstvena pravila za
primanje i obradu molbi, žalbi i predstavki osoba i skupina osoba iz točke 9. ovoga članka;
k) predstavlja i koordinira aktivnosti, u granicama svoje nadležnosti, na međunarodnoj i
regionalnoj razini,
l) nadzire provedbu ovoga Zakona i, u suradnji s Gender centrom Federacije Bosne i
Hercegovine i Gender centrom Republike Srpske, priprema izvješća o ispunjavanju
međunarodnih obveza u području ravnopravnosti spolova;
m) surađuje s nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda;
n) provodi aktivnosti za promicanje ravnopravnosti spolova;
o) obavlja ostale poslove radi provedbe ovoga Zakona.
52
Članak 27.
(1) Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centar Republike Srpske prate
primjenu Zakona na entitetskoj razini i u tu svrhu posebno obavljaju sljedeće poslove:
a) prate usuglašenost zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i programa koji se
donose na entitetskoj razini s domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost
spolova;
b) daju mišljenje o usuglašenosti zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i
programa koji se donose na entitetskoj razini s odredbama ovoga Zakona i drugim
domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova i pokreću inicijative za
usuglašavanje;
c) prate i analiziraju stanje ravnopravnosti spolova u entitetima;
d) pripremaju i izrađuju redovita i posebna izvješća o stanju ravnopravnosti spolova u
određenim područjima, pripremaju i sastavljaju informacije, mišljenja i preporuke koje
dostavljaju entitetskim vladama i drugim nadležnim tijelima i organima;
e) primaju i obrađuju molbe, žalbe i predstavke osoba i skupina osoba u kojima se ukazuje
na povrede nekog prava iz ovoga Zakona u skladu s Jedinstvenim pravilima iz članka 26.
stavak (1) točka i) ovoga Zakona;
f) surađuju s institucionalnim mehanizmima iz članka 24. stavak (2) ovoga Zakona;
g) predstavljaju i koordiniraju aktivnosti, u granicama svoje nadležnosti, na regionalnoj
razini;
h) surađuju s nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda;
i) pružaju stručnu i savjetodavnu podršku i pomoć svim institucijama sustava i drugim
partnerima.
(2) Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centar Republike Srpske
obavljaju i druge poslove u vezi s unapređenjem i promicanjem ravnopravnosti spolova u
entitetima.
Članak 28.
Mjerodavni organi vlasti i druge
državne institucije, poslodavci, te
druge pravne i fizičke osobe, dužni
su pružiti sve potrebne informacije i
omogućiti uvid u dokumentaciju na
zahtjev Agencije, Gender centra
FBiH i Gender centra RS odmah, a
najkasnije u roku od 15 dana.
53
DIO PETNAESTI - KAZNENE ODREDBE

Članak 29.
Tko čini nasilje, uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje utemeljeno na spolu kojim se
ugrožava mir, duševno zdravlje i tjelesni integritet kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od
šest mjeseci do pet godina.
Članak 30.
(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 30.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
a) ne poduzme odgovarajuće mjere i efikasne mehanizme zaštite protiv diskriminacije na
temelju spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja;
b) ne poduzme odgovarajuće mjere radi eliminacije i sprečavanja zabranjene diskriminacije na
temelju spola u radu i radnim odnosima kako je definirano članku 12. i 13. ovog Zakona;
c) ne osigura planove, programe i metodologije u obrazovnim institucijama koje će jamčiti eliminaciju
stereotipnih programa, koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost među spolovima;
d) ne razvrstava po spolu statističke podatke i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju;
e) ne omogući javnosti uvid u statističke podatke koje se vode shodno ovim Zakonom;
f) na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način predstavlja bilo koju osobu javno, s
obzirom na spol.
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 100 KM do 1.000
KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i pojedinci koji samostalno obavljaju djelatnost
osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana.
(3) Niti jedna odredba ovoga članka ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje
prava na vođenje kaznenog ili građanskog postupka, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(4) Do donošenja odgovarajućeg zakona o prekršajima Bosne i Hercegovine, prekršajni
postupak po odredbama ovoga Zakona vodit će tijela mjerodavna za ovaj postupak u entitetima
i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
(5) Novčana kazna naplaćuje se u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine.
(6) Rješenja o prekršajima se izvršavaju sukladno važećem zakonu entiteta, odnosno Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine.
Članak 31.
Procesuiranje i donošenje odluka radi kaznenih djela i djela prekršaja utvrđenih ovim Zakonom
žurne je naravi i ima prioritet u radu mjerodavnih organa.
DIO ŠESNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 32.
(1) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice predložit će osnivanje Agencije za ravnopravnost
spolova u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Svi državni i entitetski zakoni, kao i drugi odgovarajući propisi usuglasit će se s odredbama
ovoga Zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci.
Članak 33.
Pročišćeni tekst Zakona bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH".
IZVOR: http://arsbih.w1.daj.ba/wp-content/uploads/2014/01/ZoRS_32_10_H.pdf
54
Rekli su o
toleranciji
MOTIVIRAJMO JEDNI DRUGE DA PROMOVIRAMO

TOLERANCIJU U NAŠEM OKRUŽENJU
Tolerancija se ne odnosi na nas nego na naš odnos prema

drugima. Onda kada u drugima vidimo sebe, na putu smo
razumijevanja i tolerancije.
Lijek protiv netolerancije nije u institucijama vlasti nego u nama.
Evropska povelja o ljudskim pravima nisu i ne smiju biti mrtvo

slovo na papiru. Oživite ih svojim ponašanjem i utječite na druge.
Razvijajte senzibilitet među vršnjacima da poštuju druge ljude oko
sebe. Ako samo jednu osobu potaknete da počne misliti o “Dobar čovjek si tek
drugima pomoći ćete još najmanje jednoj osobi. kada počneš
poštivati ljudske
Nikada nemojte misliti da ne možete pomoći nekome čija ljudska različitosti”
prava su ugrožena. Cijeli život je ispunjen isključenjima, a neka
vaše umijeće bude kako na najbolji način pomoći drugima. Iako Andželina Džoli
nemate vlast, imate moć da svojim primjerom pokažete šta je
tolerancija i uvažavanje. Jedan je život i šteta je ne iskoristiti svaki
dan koji imamo u svojim rukama da ne učinimo nešto veliko i
plemenito za druge.
Ako ni jedna od misli prije ove nije dovoljno uvjerljiva da vas

potakne na dobro djelo i da preispitate da li ste tolerantni,
pročitajte ih ponovo i postavite sebi pitanje šta i koliko ste
drugima zamjerili u odnosu prema vama, a šta su vama drugi
ljudi.
Nema sumnje, imala sam sreću da upoznam izuzetne ljude koje slo
nije pokosilo, nego ih je učinilo jačima i duboko humanijim. Primjer
za razmišljanje vama razmaženim i površnim Zapadnjacima . Znam
da je nakon rata nekada teže nego li u ratu , da je neprijatelj
podmukliji i da čovjeku, poslije tolikog napora da bi se preživjelo
dođe da se opusti. Ali vi to ne možete. Jer je ima Sarajeva svjetlost i
nada. Nada da hrabrost i tolerancija mogu pobijediti.
Keniz Murad
55
Rekli su o
toleranciji:
FACEBOOK KAO SREDSTVO ZA PROMICANJE TOLERANCIJE I Odgovornost

POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA tolerantnosti leži
među onima koji
CKD je u cilju promoviranja ideje tolerancije i zaštite ljudskih prava kreirao imaju široku viziju.
Facebook stranicu: “Stop netoleranciji u BiH”. Na ovoj stranici su sve vaše
ideje, stavovi, pitanja i iskustva koja se odnose na promoviranje i
Džordž Eliot
prakticiranje tolerancije. Sve ovo nije dobrodošlo, nego je neophodno, jer
stranica nije sama sebi svrha. Ona je tu zbog vas i za vas.
U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu „Stop netoleranciji u Tolerancija ne

BiH” putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u kampanju podrazumjeva
promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana Bosne i nedostatak
Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom, fotografijom ili posvećenosti
pričom potaknite i druge da postanu dio državne debatne mreže za sopstvenim
promicanje tolerancije. uvjerenjima.
Umjesto toga, ona
podrazumjeva
osuđivanje represije
i progona ljudi.
Evo i nekih vaših komentara u vidu fotografija: Džon Kenedi
Vidio sam veliku

netoleranciju
prikazanu u prilog
tolerancije.
Semjuel Tejlor
Koleridž
Test hrabrosti dolazi

kada smo u manjini.
Test tolerancije
dolazi kada smo u
većini.
Ralf Sokman
56
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
UMJESTO UVODA
Snaga Argumenta umjesto argumenta snage, projekat je koji sve više plijeni
pažnju mladih ljudi u BiH. O tome svjedoči sve veća posjećenost online
aktivnosti koje imaju za cilj što više podići svijest građana BiH o vršnjačkom
nasilju. Ponekad nam se čini da neki oblici ponašanja i nisu nasilje, ali baš tu i leži
zamka. Ono nasilje koje vidimo na ulici ili TV, društvenim mrežama, je nasilje u
već vidljivoj i poodmakloj fazi. U posljednje vrijeme dobivam poruke, pitanja,
komentare o kojima građani imaju dileme da li da pišu o nečemu što direktno
nije nasilje, vršnjačko nasilje.
Odgovor je pozitivan. DA. Pisati o svemu što nije prema

vašem mišljenju nasilje i jeste cilj različitih medija koje smo
aktivirali. Zajedno ćemo komentirati i nalaziti rješenje za
dileme o kojima pišete. Važno je, najvažnije, ne šutjeti o
bilo kojem obliku nasilja i agresivnosti, jer dok god šutimo,
mi zapravo podržavamo nasilje i agresivnost. Učestvujemo
u njemu. U ovim danima pojačane su i debatantske
aktivnosti kojima oni jačaju svoju svijest o ovim
problemima, ali i podižu svijet svojih vršnjaka i ostalih
građana o nasilju, agresivnosti, prestupništvu. Oni nude
snagu argumenata umjesto argument snage.
SADRŽAJ:
Umjesto uvoda
Priručnik “Nasilje među djecom i mladima” (II dio)
Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – zašto je Nenasilje kroz radionice – savjeti roditelja
ljubav važna?” (II dio) Teze za debatu – Debata u Bundestagu
Putovanje kroz BH škole o nasilju u njemačkim školama i
Mediji o vršnjačkom nasilju integracija djece stranaca
Blog – Nenasilje Facebook – Stop vršnjačkom nasilju i
Forum “Ispričaj svoju priču” maloljetničkom prestupništvu u BiH
Nenasilje kroz radionice – Djeca su ono što Debatologija
doživljavaju Razgovor s povodom
Nenasilje kroz radionicu – Dva brata koja su se
voljela
57
SNAGE - NASTAVAK
O
PRIRUČNIKU:
PRIRUČNIK „NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA” (II dio)
I u ovom broju
Debatnih
novosti
nastavljamo s
objavljivanjem
dijelova veoma
značajnog i
korisnog
Priručnika pod
nazivom
Kako prepoznati nasilnika? „Nasilje među
djecom i
Nasilnici imaju potrebu osjetiti kontrolu i moć nad drugima te im mladima” koji je
ponekad nedostaje suosjećanja za žrtve. Prkosni su, sukobljavaju 2013. godine
se s odraslim osobama, antisocijalni su i skloni kršenju školskih
izdalo
pravila. Često su skloni ljutnji i „lako eksplodiraju“. Teško se nose s
frustrirajućim situacijama. Vrlo često su i sami nasilnici bili žrtve Savjetovalište
fizičkog zlostavljanja i nasilništva u školi (ili u obitelji). Mogu biti ljuti i ''Luka Ritz'‘ iz
uznemireni zbog situacije u školi ili kod kuće. Uglavnom biraju žrtve Zagreba.
koje su sitnije, mlađe, slabije, povučenije i pasivnije od njih.
Neki nasilnici uopće ne razumiju kako se žrtve osjećaju i koliko im
zastrašivanje šteti. Lako se uvrijede i često doživljavaju agresiju
prema sebi čak i kad nije prisutna. Napadač ne mora nužno biti
uključen u čin nasilja, može biti organizator grupe, tj. poticati i
nagovarati druge da se nasilno ponašaju. Obično ne vole školu i
nisu se na nju adaptirali, imaju lošu samokontrolu, neosjetljivi su
na osjećaje drugih ljudi.
Dok neki nasilnici uživaju u agresiji, osjećaju se sigurnima i
prihvaćeni su među vršnjacima, drugi imaju slabiji školski uspjeh,
manje su popularni kod svojih vršnjaka i osjećaju se manje
sigurnima. U nekim situacijama i sami nasilnici postaju žrtve.
Nasilnici uvijek uspiju pronaći način zastrašivanja i zadirkivanja
koji će najviše uznemiriti žrtvu; zadirkuju zbog težine, izgleda,
boje kose, obitelji, popularnosti, uloženog truda, disleksije,
dispraksije, religije, zbog položaja u društvu, ljubomore…
58
SNAGE - NASTAVAK
U ovom broju
pročitajte:
Koji znakovi upućuju na nasilno ponašanje?

Roditelji čija djeca pokazuju navedene znakove trebali bi razgovarati
sa stručnjakom koji će im pomoći u shvaćanju djece i savjetovati ih u
prevenciji nasilnog ponašanja.
Znakovi u male djece i predškolske djece  Kako prepoznati

 napadi bijesa koji traju dulje od 15 minuta i ne može ih nitko nasilnika?
smiriti (roditelji, članovi obitelji…) pa im na kraju „popuste“;
 ispadi agresije često bez razloga;  Koji znakovi
 impulzivni su, neustrašivi i energični;
upućuju na
 konstantno odbijaju pravila i poslušnost odraslima;
nasilno
 nisu vezani uz roditelje; na nepoznatom mjestu ne traže roditelje i
ponašanje?
ne odlaze do njih;
 često gledaju nasilje na televiziji, uživaju u nasilnim temama ili su
zlobni prema vršnjacima.  Kako prepoznati
žrtve
Znakovi u školaraca vršnjačkog
 imaju lošiju pažnju i koncentraciju; nasilja?
 često ometaju školske aktivnosti;
 imaju loš uspjeh u školi;  Zašto se dijete
 često upadaju u tučnjave s drugom djecom; počinje nasilno
 na razočaranja, kritike i zadirkivanje reagiraju iznimnom ljutnjom, ponašati?
krivnjom i osvetom;
 često gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice;  Posljedice
 imaju malo prijatelja te su često neprihvaćeni zbog svojeg
vršnjačkog
ponašanja;
nasilja?
 sklapaju prijateljstva s drugom djecom koja su poznata po
agresivnosti i neposlušnosti;
 konstantno se suprostavljaju odraslima;
 zadirkuju i draže životinje;
 osjećaju se frustrirano;
 djeluju kao da ne suosjećaju s drugima.
Znakovi u adolescenata
 ne poštuju autoritete;
 nedostaje im suosjećanja za osjećaje i prava drugih;
 probleme rješavaju nasilnim ponašanjem;
 postižu loš školski uspjeh i izostaju iz škole bez razloga;
 isključuju ih iz škole;
 uzimaju alkohol i droge;
 sudjeluju u tučnjavama, krađama i uništavanju javnog vlasništva.
59
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
prijateljstvu:
Kako prepoznati žrtve školskog nasilja?

Ako budete imali
Nasilnici pronalaze žrtve koje su zbog nečega ranjive ili odskaču previše povjerenja
od druge djece (boja kože, način hoda, ime, veličina, religija, možda će vas netko
naočale, obitelj, način odijevanja…). Često su to tiha, mirna, i prevariti ali ako ne
pasivna, anksiozna, nesigurna i oprezna djeca niskog budete imali
samopouzdanja. Imaju malo prijatelja koji ponekad i stanu u povjerenja živjet
njihovu obranu. Vrlo su povezani s roditeljima koji se često (ali ne ćete u mukama.
uvijek)može opisati kao prezaštitničke.
Frank Crane
Žrtve nasilništva često imaju i:
 lošije socijalne vještine (ne znaju se „zauzeti za sebe“);
 manjak sigurnosti da potraže pomoć; Opasni su samo oni
 manje potpore od nastavnika i drugih učenika; neprijatelji koje ne
 osjećaj krivnje te smatraju da su sami krivi za to što im se možete prepoznati.
događa;
 želju da se uklope, na bilo koji način. De Gulle
Najčešće je žrtva:
 novo dijete u razredu Bivši prijatelj je gori
 nadareno dijete nego neprijatelj.
 mirno i ljubazno dijete
 dijete koje ima dobar odnos s učiteljem Ruska narodna
 dijete nižeg socijalno-ekonomskog statusa poslovica
 dijete iz druge etničke skupine
 hendikepirano dijete
 dijete razvedenih roditelja
 dijete žrtva obiteljskog nasilja
60
SNAGE - NASTAVAK
U narednom
broju čitajte:
Koji znakovi mogu upućivati na žrtve nasilnog ponašanja?
Djeca žrtve često pokušavaju to sakriti od odraslih jer se boje da

će ih smatrati slabima i kukavicama ili iz straha da će se situacija
samo pogoršati. Postoje znakovi koji nam mogu pomoći da
prepoznamo/posumnjamo da je neko dijete žrtva školskog
nasilništva.
Žrtva nasilnog ponašanja:

 boje se ići u školu i iz nje; Savjeti za učenike
 mijenjaju uobičajeni put do škole;
 mole roditelje da ih voze u školu;
 odbijaju ići u školu;
 „bolesni“ su ujutro prije škole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu; Savjeti za roditelje
 pogoršava im se školski uspjeh;
 dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama;
 dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac);
 postanu povučeni, niskog samopouzdanja;
 postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti;
 prijete samoubojstvom ili ga pokušaju;
 zaspu plačući, imaju noćnemore;
 ostaju bez svojih stvari, često „gube“ džeparac;
 sve češće pitaju za novac ili počnu krasti (da daju nasilniku);
 odbijaju govoriti o tome što nije u redu;
 imaju neobjašnjivemodrice, ogrebotine i porezotine;
 počnu zastrašivati drugu djecu;
 postanu agresivni i depresivni;
 počnumarkirati;
 daju nevjerojatne isprike za navedena ponašanja;
 sami provode odmor, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti;
 ne biraju ih u grupnim sportovima;
 traže blizinu učitelja;
 nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaći pred ploču, pred razred.
Priručnika “Nasilje među djecom i mladima”, Savjetovalište ''Luka Ritz'‘,

Zagreb, 2013., str. 4.-9.
http://www.savjetovaliste.hr/OnlineSavjetovaliste/Savjeovaliste%20-
%20Knjizice/Nasilje%20medu%20mladima_web.pdf
61
SNAGE - NASTAVAK
O
PRIRUČNIKU:
PRIRUČNIK “NASILNA PONAŠANJA MLADIH – ZAŠTO JE

LJUBAV VAŽNA? (II dio)
Nastavljamo sa
Teorija privrženosti objavljivanjem
dijelova teksta iz
Dijete uspostavlja vezu s najbližom osobom - skrbnikom Priručnika
(najčešće su to roditelji) koji će mu svojom blizinom i dostupnosti “Nasilna
osigurati zaštitu i u konačnici preživljavanje. U situacijama koje ponašanja mladih
doživi kao nesigurne i/ili prijeteće, dijete traži zaštitu roditelja kroz – Zašto je ljubav
privržena ponašanja. Privržena ponašanja djeteta (plač, važna?“ koji je
posezanje ručicama prema roditelju, približavanje roditelju i sl.) 2013. godine
prirodno aktiviraju sustav privrženosti roditelja, koji onda reagiraju objavila
i primjereno odgovaraju na djetetove potrebe, pružajući mu “Poliklinika za
osjećaj sigurnosti i zaštite kroz hranjenje, maženje, umirivanje, zaštitu djece
grljenje i sl. Grada Zagreba”
Roditelji na potrebe i signale djeteta katkad odgovore adekvatno,

ponekad neprimjereno ili u nedovoljnoj mjeri, a nekad ih u U ovom broju
potpunosti zanemare. Ovisno o načinu na koji roditelji najčešće pročitajte o:
odgovaraju na signale svog djeteta, ono razvija siguran ili
nesiguran tip privrženosti. Razvoj različitih oblika privrženosti ovisi  Teoriji
o načinu na koji se odvija ta komunikacija i odnos između djeteta i privrženosti
roditelja.
 Sigurnoj
Većina djece (oko dvije privrženosti
trećine) uspostavlja siguran
tip privrženosti. Roditelj
sigurno privrženog djeteta
najčešće je emocionalno
dostupan, tj. u pravo vrijeme
i na pravi način odgovara na
djetetove razvojne i
emocionalne potrebe.
U tom slučaju dijete osjeća da slobodno može istraživati okolinu,

jer ima roditelja kao sigurnu bazu u koju se uvijek može vratiti i za
koju zna da će uvijek biti tu.
62
SNAGE - NASTAVAK
O
PRIRUČNIKU:
Nesigurnu privrženost razvit će djeca čiji roditelji ili drugi

primarni skrbnici često nisu odgovarali primjereno na njihove
potrebe i signale. Taj tip privrženosti može se manifestirati kao
anksiozni, izbjegavajući ili dezorganizirani.
Anksiozni tip privrženosti razvijaju djeca čiji roditelji katkad U narednom

odgovaraju na njihove potrebe, a ponekad ne. Tako privrženo
broju čitajte
dijete teško se odvaja od roditelja, te nije slobodno u istraživanju
vlastite okoline, budući da nema sigurnost koja bi mu omogućila zanimljivo
da to čini na bezbrižan način i bez straha od napuštanja. poglavlje koje
govori o:
Izbjegavajući tip privrženosti javlja se kad dijete, zbog iskustva
s roditeljima koji minimalno odgovaraju ili uopće ne odgovaraju na  nesigurnoj
njegove potrebe i signale bilo blizinom, hranom, pažnjom ili
privrženosti
ljubavlju, gubi nadu, te u konačnici odustaje od očekivanja.
Dezorganizirani tip privrženosti razvija se kad dijete s jedne

strane dobiva primjerene reakcije od roditelja, a s druge ima i
iskustva neadekvatnih odgovora, koji mogu uključivati i okrutno
kažnjavanje i zlostavljanje.
Dijete iz ranog odnosa s roditeljima stvara određena pravila i

očekivanja, koja će dalje prenositi i na druge odnose u
budućnosti. Sve to uvelike utječe na njegove osjećaje vlastite
vrijednosti, vjerovanja i očekivanja o sebi, tumačenje ponašanja
drugih, njegovu sposobnost za razvoj primjerenih međuljudskih
odnosa, kao i osjećaj sigurnosti u svijetu.
63
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
prijateljstvu:
Sigurna privrženost
Djeca čiji su roditelji adekvatno odgovarali na njihove potrebe za

bliskošću i prihvaćanjem, vjeruju da će se roditelji i dalje brinuti o njima, Pažnja je najbolji
što im daje osjećaj sigurnosti i zaštite. Razvijaju sigurnu privrženost, te put do prijateljstva.
sebe vide kao osobu vrijednu ljubavi, a svijet i druge kao pouzdane,
predvidive i pozitivne. Drugim riječima, sigurno privrženo dijete vjeruje: Spenser
„Ja sam dobar/ra, željen/a, vrijedan/na truda i ljubavi drugih; roditelji su
osjetljivi na moje potrebe, nježni, brižni i u njih se može imati Što više volimo
povjerenja; moj život je u osnovi siguran i vrijedan.“
svoje prijatelje to im
Sigurna privrženost utječe na mnoge razvojno važne funkcije:
manje laskamo.
1. Omogućuje uzajamnost odnosa (ja tebi, ti meni), koji služe kao
osnova i model za sve kasnije odnose s drugima.
Molijer
2. Osigurava temeljno povjerenje, sigurnost i zaštitu.
3. Olakšava adekvatan kognitivni i socijalni razvoj kroz sigurno
istraživanje okoline.
4. Potiče razvoj samokontrole, tj. sposobnost da dijete samo Kad govoriš o svom
kontrolira, upravlja i ovlada svojim impulsima i emocijama. neprijatelju ne
5. Vodi oblikovanju zdravog identiteta, samopoštovanja i zaboravi da bi mu
samostalnosti. jednog dana mogao
6. Osigurava prosocijalna i moralna ponašanja, što uključuje postati prijatelj.
empatiju, suosjećanje i savjest.
7. Generira pozitivna temeljna uvjerenja („unutarnji radni model“) o Periander
sebi, drugima, svijetu i životu općenito.
8. Štiti djecu od budućih stresnih i traumatskih iskustava kroz
povećanje otpornosti na njih. Volite svoje
Sigurno privržena djeca su prilagodljivija, imaju više samopoštovanja, neprijatelje, jer vam
samostalnija su, otpornija na stres i manje impulzivna. Lakše stvaraju i oni ukazuju na vaše
održavaju prijateljstva, imaju bolje odnose s autoritetima, socijalne pogreške.
vještine su im bolje razvijene (vještine kontroliranja ljutnje, odlučivanje
što je u redu, a što nije, čekanje na red, slijeđenje uputa, pristupanje Franklin
drugima, pružanje pomoći drugima, razumijevanje tuđih osjećaja i sl.),
te postižu bolji uspjeh u školi. U odrasloj dobi lakše uspostavljaju I prijateljima treba
bliskost, emocionalne veze su im stabilnije, suosjećajni su, imaju
reći istinu u lice.
razvijenu moralnost i savjest, te uspostavljaju sigurnu privrženost i s
vlastitom djecom.
Cankar
Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – Zašto je ljubav važna?, Poliklinika
za zaštitu djece Grada Zgreba, Zagreb, 2013., str. 5.-10.
http://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-
ljubav-vazna.pdf
64
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
nasilju
PUTOVANJE KROZ BH. ŠKOLE

Dragi čitatelji, pred vama se nalazi raspored aktivnosti koje će članovi
mreže debatnih klubova CKD-a realizirati u narednom periodu, a koje se
odnose na podizanje svijesti o zastrašujućim posljedicama vršnjačkog
nasilja. Kroz sasvim različite aktivnosti, jedinstvenog naziva “Saosjećajmo
jedni s drugima”, putovat ćemo kroz bh. gradove.
Nasilje je odbrana
čovjeka nesigurnog u
sebe.
Ako je moguće da se
ljudi nasiljem
primoraju na
pravednost to još ne
znači da je pravedno
potčinjavati ih nasilje,
Nasilje je zaista u
rodu sa strahom.
Nametati svoju volju

drugima je nasilje, a
nametati sebe je
vrhunac nasilja
Jauk se čuje bez

obzira da li tučes ili
tebe tuku.
65
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
nasilju
MEDIJI O VRŠNJAČKOM NASILJU Čovjek za ubijanje ništa

ne prirema kao ubijanje.
Zločin rađa zločin koji

rađa zločin.
Najveća snaga kojom

društvo raspolaže jeste
nenasilje.
Bodljikavo prase
Kad mu je hladno,
bodljikavo prase traži
drugu bodljikavu prasad
da leže zajedno, da se
zbiju jer im je tako
toplije.
Da nemaju bodlje, to bi
bilo lako, ali bodljikava
prasad imaju duge i
oštre bodlje. Kada se
zbiju u gomilu, bodu
jedno drugo. To nije
dobro. A nije dobro ni
kad im je hladno. Zato
se bodljikava prasad
dugo muče dok ne nađu
neko zgodno rastojanje:
da budu jedno uz drugo,
a da se ne bodu. To
rastojanje predstavlja
LIJEPO PONAŠANJE.
To je LIJEPO
PONAŠANJE: da ja ne
povrijedim tebe, da ti ne
povrijediš mene, da
pomognemo jedno
drugom, da i meni i tebi
bude dobro.
Artur Šopenhauer
66
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
nasilju
BLOG – NEnasilje
Ako nisi čuo svojim
Jedna od mogućnosti za pisanje naših stavova, priča,
vlastitim ušima i
primjera iz života o temama koje smo prepoznali kao vidio svojim vlastitim
najveći izazov za mlade ljude se nalaze na našem blogu očima, ne izmišljaj
Nenasilje. svojim malim umom
i ne širi svojim
Tijekom decembra objavljeno je 6 tekstova o nenasilju velikim ustima!
koje su kreirali mladi iz BiH dokazujući da država ima
mladost koja je spremna uložiti svoje vrijeme kako bi
sistemski radila na preveniranju i sprečavanju vršnjačkog Ne možemo da
nasilja i maloljetničkog prestupništva. Na narednim utičemo na to sa
stranicama pročitajte tekstove i odgovorite na pitanja u koje će strane vjetar
vezi sa ispričanom pričom. puhati, ali možemo
da podesimo jedra.
Dostojevski
Lakše je nagovoriti
ljude na zlo i na
mržnju nego na
dobro i ljubav.
Zlo je privlačno i
bliže je ljudskoj
prirodi. Za dobro i
ljubav treba izrasti,
treba se pomučiti.
Zlo nosimo u sebi
kao izvornu strast, a
može postati
pogubno ako se
predstavi kao jedino
dobri.
Meša Selimović
67
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
prijateljstvu
UMORI SE ČOVJEK
Ja često gledam vijesti i čitam novine. Posebno me interesuju

naslovi o nasilju među mladima. I ne mogu a da ne pomislim da Rana koju ti zada
su oni koji su okarakterisani kao nasilnici možda ipak žrtve. Ja prijatelj nikada ne
sam bila na obje strane. Bila sam i žrtva i nasilnik. Kažu ljudi da je zacijeli.
sve što radimo u životu naš izbor. Ja se ne slažem. Ja nisam
birala niti da budem žrtva, niti da budem nasilnik. Žrtva sam Kineska poslovica
postala kada je jedna osoba odlučila da ja ne zaslužujem mirno
dolaziti u školu i pohađati nastavu. Nasilnik sam postala kada
sam odlučila zaustaviti svakodnevna zadirkivanja i maltretiranja. Vjerujem samo u
Moram vam odmah reći da nisam baš lijepa i nemam idealne onu privrženost koja
proporcije. U društvu koje osuđuje one koji ne zadovoljavaju staje žrtve: sve
nametnute ideale ljepote, biti izvan zadatih mjera i oblika je ravno ostalo je, u
samoubistvu, a vjerujte da sam čak i o tome razmišljala. Srećom, najboljem slučaju,
nikada to nisam ni pokušala, niti namjeravam. Sada sam na obično fraziranje.
fakultetu i puno sam sretnija nego što sam bila u srednjoj školi.
Žrtva sam postala sasvim slučajno. Paveze
U razred je došla nova

učenica, koja je zaista bila Čovjek čovjeka ne
prelijepa, fizički, ali koja nije može da upozna
poznavala nikoga u školi. dok s njim ne
Skoro pa ni u gradu jer je pojede onoliko soli
doselila iz drugog grada. Već koliko može zubima
na prvom odmoru mladići iz da podigne.
razreda su jedva dočekali da
sa njom razgovaraju. Buda
Međutim, djevojke nisu htjele da se druže sa njom. Valjda su bile

ljubomorne. Ja sam joj prišla i ponudila pomoć da se uklopi. I dan Prijateljstvo je ljubav
danas mi u ušima odzvanjaju njene riječi „Ti da mi pomogneš? bez krila.
Heeej, ljudi, ova debela bi pomagala! Ako ti je do pomaganja idi
se sakrij negdje da niko ne mora gledati tvoju ružnu facu.“ Bila Francuska
sam šokirana. Ali ono što me više šokiralo jeste reakcija ostatka poslovica
razreda. Svi su se smijali. Ali ja nisam od onih što plaču. Otišla
sam na svoje mjesto, zaključila da joj se više nikada neću obratiti,
i nastavila živjeti svoj život.
68
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
prijateljstvu
Barem sam ja tako mislila. Međutim naredni dani su mi bili pakleni. Ona
je svaki dan nalazila način da mi zagorča život, i što je mene više Prijateljstvo se ne
ponižavala, to su je ljudi više voljeli. Ja sam trpila i šutila. Onda sam bira – ono biva.
jedan dan odlučila da se požalim razredniku koji mi je rekao da su to
sve dječije šale i da moram naučiti prihvatiti šalu na svoj račun. Nisam
Meša Selimović
mogla vjerovati svojim ušima. Svaki dan me ta učenica nazivala
najgorim imenima, a ja sam to trebala shvatiti kao šalu. Požalila sam se
i pedagogu, ali je i on rekao da su to sve dječije šale i da ću se i ja
koliko sutra, prekosutra smijati šalama. I onda sam se umorila. Umorila Prijateljstvo je ista
sam se od čekanja da izazivanja prestanu. Umorila sam se od nadanja duša koja živi o dva
da ću jedan dan doći u školu i biti spokojna. Počela sam željeti da se različita tijela.
ona razboli i ne dođe u školu. Počela sam željeti da se ja razbolim i da
ne moram ići u školu. Postalo je naporno svaki dan iščekivati šta će se Aristotel
desiti. I onda sam jedan dan odlučila da mora prestati… Ona mi je
prišla na velikom odmoru dok sam jela sendvič, i rekla mi da nije znala Tko prijatelja tumači
da debele krave smiju jesti. Ja sam je odgurnula od sebe prvo malo, a i analizira, taj ga ne
onda jako. Ona je pala, a ja sam je počela šutati nogama. Naprosto mi
voli.
je pukao film. Udarala sam je najjače što mogu, raskrvarila sam joj lice,
i čak sam je i nogama šutnula nekoliko puta u leđa. Onda se neko
umiješao i razdvojio me od nje. Ona je postala žrtva, ali se ja nisam Jovan Dučić
osjećala bolje. Osjećala sam se jadno. A još jadnije sam se osjećala
kada je cijeli razred stao na njenu stranu. Razrednik je policiji rekao da Želite li da steknete
nisam znala prihvatiti šalu. Pedagog isto tako. A možda se pitate šta je neprijatelje, hvalite
sa mojim roditeljima. Oni su bili na mojoj strani, ali njima nisam nikada se pred prijateljima;
rekla o „šalama“ pa im nije jasno zašto sam samo tako pukla. Na kraju želite li da steknete
sam prebačena u drugo odjeljenje. Niko me više nije izazivao. Nisam prijatelje, dozvolite
imala prijatelja i samo sam jedva čekala da završim srednju školu. im da se oni hvale
Završila sam i upisala fakultet. Prvi dan fakulteta sam se bojala otići na pred vama.
predavanja. Bojala sam se da ću sresti nju ili nekog iz bivšeg razreda.
Nisam nikoga srela. I niko me nije izazivao. Niko me nije pogrdnim
La Rošfuko
imenom nazvao. Osjetila sam da napokon mogu slobodno da dišem. A
ubrzo sam upoznala i nove prijatelje. Ne znam šta se desilo sa „njom“, i
iskrena da budem, ne interesuje me. Jedino žalim što nisam bila Meni ne treba
dovoljno snažna i izborim se sa njenim zlostavljanjem bez fizičkog prijatelj koji se u
obračuna. svemu slaže i na
sve klima glavom,
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE: jer to isto moja
1. Da li nasilje rađa nasilje? sjenka može uraditi
2. Zašto dolazi do nasilja? mnogo bolje.
3. Zbog čega djeca “zbijaju šale” sa drugom djecom?
Plutarh
69
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
prijateljstvu
KAO RODITELJ GENERACIJAMA KOJE DOLAZE
Prije nekoliko dana, za vrijeme odjeljenskih razgovora ili vam

informacija zadesila sam se ispred učionica u školi koju pohađa
moj sin. U razredu do njegovog, razredni starješina pokušava
objasniti roditeljima jednog đaka zašto je bio prinuđen poslati Bez dobrog
dijete direktoru. Stariji gospodin blizu penzije sa dugogodišnjim prijatelja, čovjek ne
radom u prosvjeti, što se vidi po njegovom brižnom ophođenju upoznaje svoje
koje se danas rijetko susreće, biranim riječima obrazlaže pogreške
atmosferu koja vlada u razredu i loše ponašanje njihovog sina Ruska poslovica
Maka. Iako 7 razred osnovne škole, ne želi pratiti nastavu,
usvajati gradivo, a disciplina je nepoznata riječ za njega.
Objašnjava nastavnik kako bi uz malo rada Mak bio dobar đak jer
je nadaren ali da on to ne želi. Objašnjava i da je sam pokušao s Bez prijatelja i
njim razgovarati, ali da kada više nije vidio izlaza morao je poslati najjači čovjek je
ga direktoru na razgovor. Svaka njegova rečenica bila je posebno nesiguran
birana. A onda, kada je on utihnuo, prolomio se gromki glas Latinska
majke, a potom i oca koji nisu birali riječi. Bilo je tu svega poslovica
mogućeg od psovki, uvreda, omalovažavanja nastavnika,
direktora, škole. Priče o tome kako oni mogu kupiti i školu i njega
kao nastavnika i da on ne zna na koga se namjerio. Posmatrala
sam Maka koji je sa bahatim smiješkom sjedio u holu. I Budi spor kada
razmišljam kako nije niti čudo da se on ovako ponaša. To je biraš prijatelje, još
mogao ponijeti samo iz kuće. Nekada su škola, učitelj direktor bili sporiji kada ih
svetinje, nekada i važnije od samih roditelja. Nekada se mijenjaš
nastavnikova riječ poštovala i slušala nekada i više nego Engleska
roditeljska. Ukoliko bismo završili kod direktora to je bilo za poslovica
učenika najveća moguća kazna, a roditelji su toj informaciji sa
strepnjom prilazili. Jednako kao i tome kada ih nastavnik nasamo
pozove da s njima razgovara. i davala su se razna obećanja da
se to neće ponoviti. Nakon toga bi kod kuće slijedili mukotrpni Rana koju ti zada
razgovori kućnog savjeta i kazne kako bi se takvo ponašanje prijatelj, teško može
nikada ne bi ponovilo. Prijetnje nastavniku i povlađivanje sinu zarasti
huliganu nikada nije bila opcija. Makedonska
Danas dok nam vršnjačko nasilje raste rijetki zastaju da se poslovica
zapitaju da li roditelji griješe, kako griješe, da li nastavnici baš
daju sve od sebe ili nam kvalitet obrazovanja i odgoja koji se
dobivao u osnovnim školama radikalno opada.
70
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su ...
MATEMATIKOM PROTIV NASILJA
Učenik sam 2 razreda srednje škole. Dobar sam učenik. Priča se

po školi da sam štreber. Možda i jesam. Jednako tako žrtva sam Tri puta vode do
nasilja u školi, barem sam to bio. U prvom razredu, promjena mudrosti:
škole, sredine i svega i nekako se nisam uklopio. Pod satom sam razmišljanje – ono
pratio nastavu i zaista nastojao da nikome ne upadam u oči jer je najplemenitije;
sam bio svjestan da se neću moći oduprijeti. Međutim nekima to odgoj – on je
nije bilo uredu i počeli su prvo da mi se rugaju, potom da mi najlakši; i iskustvo –
uzimaju stvari i novac, do toga da me guraju pod odmorom ili ono je
nakon škole. Razrednik nije djelovao kao da je spreman pomoći, najneugodnije
a druge nastavnike još nismo dobro niti upoznali. Nekako pred Konfučije
kraj prvog polugodišta, u naš razred stigao je novi učenik koji je
sjedio u klupi iza mene. Izgledao je kao i ostali nasilnici po školi.
Tokom pismenog rada iz matematike, osjetio sam guranje s leđa i Idite samouvjereno
tiho „pokaži mi kako da riješim ovaj zadatak“. Nijem i uplašen, u u pravcu svojih
neznanju podigao sam rad da može prepisati. Dobio je prolaznu snova. Živite život
ocjenu. koji ste zamislili.
H.D. Tore
Nakon nekoliko dana, dok
sam izlazio iz škole, vidio
sam poznata lica kako Onaj koji vjeruje u
me čekaju na kapiji. Znao sebe, zadobit će
sam šta me čeka. U povjerenje drugih.
trenutku kada su krenuli L. Lazarov
prema meni, novi učenik
kojem sam pomogao s
matematikom se pojavio Stalno kapanje buši
iza mojih leđa i rekao da rupe i u kamenu.
sam s njim. Lukrecije
Izašli smo iz škole, a da se niko od njih nije niti pomaknuo. Pitao
me bili mu pomogao s matematikom i fizikom. Bio sam spreman
da mu pomognem sa svih 16 predmeta nakon ovoga. Iz dana u Pobjeda pripada
dan sam mu pomagao, iako sam gledao kako se druži sa tim najupornijima
nasilnicima. Nakon nekog vremena pitao me je bili i njima Napoleon
pomogao i tako sam počeo da razgovaram s njima i pomažem im Bonaparta
iz predmeta koje sam znao. Organizirali smo još nekoliko
„štrebera“ da također pomažu, a za posljedicu oni nisu terorizirali
više školi.
71
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o...
JESAM LI POGRIJEŠILA?
Neiskrenog i zlog
Išla sam glavnom ulicom neki dan, a ispred mene je išla mama sa prijatelja treba se
kćerkom od dvanaestak godina. Obje su bile lijepo obučene, ali bojati više nego
mama je stalno galamila na kćerku. Govorila joj je da je "ona kriva divlje zvijeri. Divlja
za sve u njenom životu". Kćerka je stalno molila da ne galami jer zvijer može raniti
ih svi čuju ali majka nije htjela da prestane. Na kraju je djevojčica tvoje tijelo, ali zao
počela plakati i onda... Mama se još više počela na nju derati. prijatelj će raniti tvoj
Zastale i ova joj je zveknula šamar. Bila sam šokirana. Nisam um
smjela prići da kažem ženi kako njeno ponašanje nije normalno Buda
jer sam se bojala da još više ne ukopam djevojčicu. Prošla sam
pored njih i od tada ne prestajem razmišljati o toj sceni. Šta god
da je u pitanju, dijete od dvanaest godina ne zaslužuje da je Potrebni su ti
frustrirana mama, zbog bilo čega, udara po ulici. Možda sam kriva prijatelji i neprijatelji
što nisam reagovala i eto zato vam pišem. Znam da ćete reći da da bi te ranili u srce.
ovo nije vršnjačko nasilje, ali jeste nasilje, jer ova djevojčica zbog Jedan da te kleveta,
ovoga može biti nasilna prema nekim svojim vršnjacima, a niko drugi da ti to javi.
ne zna šta ona proživljava. Izvinite molim vas ako ovo nije tema E. Kišon
za vas, ali ja sam pomislila da bi bilo dobro da vam ovo napišem.
Prijateljstvo je
snažna i stabilna
naklonost između
dvije osobe
spremnih raditi
jedna drugoj u korist
i za sreću.
E. Budžel
Ako pri svakoj

prijateljskoj usluzi
odmah misliš na
zahvalnost, onda
nisi darovao, već
prodao.
Fjodor M.
Dostojevski
72
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o...
PRIČA O SREĆI
Priča je stara nekoliko godina, ali je veoma jasna i danas u mom

sjećanju. Bili smo na sredini drugog razreda. Danas kada polako
završavamo svoje školovanje, razmišljam koliko smo ja i moji
drugovi iz razreda bili sretni. Sretni iz dva razloga. Što u svom Onaj ko nikada nije
razredu nismo imali nasilnike i taj što smo imali razrednika za pogriješio, nikada
poželiti, koji je uvijek i prije svega bio uz nas šta god da se nije niti pokušao
dogodi. Za svaku ideju, pitanje, dilemu, mogli smo mu se obratiti i ništa novo.
nekako uvijek, baš uvijek imao je rješenje za sve. Početkom A. Anštajn
drugog razreda, jednog od dječaka iz našeg razreda počeo je da
tuče i maltretira učenik iz starijeg odjeljenja. Bilo je to teško
gledati, a ne moći mu pomoći jer je on odlučio da o tome šuti Sve što je pogrešno
kako ne bi nastao još veći problem. Ja to nisam razumio, ali sam urađeno, urađeno je
poštovao prijateljevu odluku i nastojao mu pomoći koliko god je u iskrenoj vjeri da je
bilo moguće. Jednog od dana pred kraj prvog polugodišta, scena to najbolja stvar
se ponavljala. Izlazili smo iz škole i prijatelj je već bio spreman na koja se može
to šta ga čeka. Odjednom , vjerojatno on jedino zna zašto, po prvi uraditi.
put odlučio se suprotstaviti i reći da je dosta. Uhvatio se u koštac A. Benet
s mnogo jačim i starijim dječakom. Svi su pritrčali da pomognu.
Bit će da moj prijatelj nije bio jedina žrtva. Međutim, iza ćoška
stvorila se nastavnica biologije i razdvojila ih te potpuno sažaljivo Uspješan čovjek će
krenula prema nasilniku, a mom prijatelju naredila da ide izvući korist iz
direktoru. Otišli smo svi zajedno koji smo bili tu. Pozvan je i grešaka i pokušati
razrednik jer je direktor očekivao da će biti na njegovoj strani i da ponovo na drugačiji
će biti za odluku da se moj prijatelj isključi. Razrednik je potpuno način
smiren ušao u direktorovu kancelariju i bio jasan da od isključenja D. Karnegi
nema ništa i da je to samo njegovo trošenje vremena. Da u
njegovom razredu nema nasilnika i da dok se ne razgovara jasno
sa oba učenika i svjedocima neće biti nikakve kazne. Direktor se Najveća greška koju
zacrvenio, ali razrednik nije popuštao. Nikada više se slična možete uraditi u
situacija nije dogodila prema našim učenicima. životu je da se cio
život bojite da ne
Naredne godine, učenik – nasilnik pao je razred i stigao u naše napravite grešku
odjeljenje. Teško se uklopio. Međutim, razrednik je na E. Harbard
odjeljenskom času razgovarao sa svima nama. Njih dvojicu
postavio u istu klupu. Vremenom postao je naš pravi drug i počeli
smo ga posmatrati kao jednog od nas.
73
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
prijateljstvu:
FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”
U sklopu online aktivnosti CKD je kreirao i forum “Ispričaj svoju U nekim

priču” kako bi sve vas dragi čitatelji potakao da napišete vaše okolnostima života
iskustvo ili iskustvo dragih ljudi koji su prolazili ili prolaze nasilje. prijatelj treba biti
Samo zajedničkim trudom možemo doprinijeti prevazilaženju samo u blizini.
ovog, ali i svih drugih problema oko nas i u nama. Tješenje riječima
otvara ranu, ono
otkriva dubinu.
Tijekom novembra je nastavljen rad foruma „ISPRIČAJ
SVOJU PRIČU”. Već smo dobili i stalne članove, a Balzak
nadamo se da će broj članova stalno rasti, baš kao što
kontinuirano raste broj posjeta i pregleda foruma. U
novembru smo pokrenuli i anketu „Može li debata Prekinuti
doprinijeti smanjenju vršnjačkog nasilja?”, pa je i to prijateljstvo je kao
prekinuti konopac.
još jedna prilika za sve da prikažu svoj stav u vezi sa
Može se nastaviti,
nasiljem i mogućim rješenjima. U nastavku donosimo ali čvor ostaje.
neke od komentara sa foruma...
La Rošfuko
Posjetite nas na:
Prijateljstvo je jedna
duša u dva tijela.
Aristotel
74
SNAGE - NASTAVAK
Razmislite
“...Nasilje obično znači još nasilja. Drago mi je da se sve sretno

završilo. A moglo je i da se ne završi. Čini mi se da se premalo
pažnje posvećuje problemu vršnjačkog nasilja. O medijima da i ne
Razmislite o
govorimo!”
Izzy ovim
komentarima, a
ako ne znate
“...Najčešće nasilnici pronalaze one koji su najmanje spremni da kontekst,
se brane i oni postaju žrtve nasilnika. U trenutku kada se usudimo posjetite
oduprijeti nasilnicima stvari se iz temelja mijenjaju i oni odlaze
stranicu
tražiti one koji ne pružaju otpor. Kamo sreće kada bismo svi bili
hrabri i pružili otpor, nasilnicima bi ponestalo žrtava i morali bi se Foruma i
primiriti” pročitajte i
Vedad druge
komentare i
pišite i vi.
“...Meni srednja škola uopšte nije zakon. Jedva čekam da je
završim i da odem što dalje od okoline koja više voli da smišlja
svoju istinu nego da sasluša pravu. Srećom nema još puno.
Prijatelje iz razreda ne mogu nazvati prijateljima! Svega njih dvoje
troje su ok. Ostali su svi sebični i donose sudove o vama bez da
vas znaju. Ja sam dijete iz miješanog braka i čini mi se da nigdje
ne pripadam. Ni maminim ni tatinim...”
Kate
“cookoolaadaa Da li si se zapitala da li je tvoj pristup možda

pogrešan? Zašto se niste dogovorili pa da zajedno vježbate
matematiku, fiziku ili bilo koji drugi predmet? Možda biste tada bili
"bolja raja"? Šta misliš o tome?”
SM
“Bori se za sebe, i odluči šta želiš. Bolje je nemati prijatelje nego

imati nekoga ko te samo iskorištava.”
Čarobnjak
75
SNAGE - NASTAVAK
Napravite
radionicu
NENASILJE KROZ RADIONICE – DJECA SU ONO ŠTO

DOŽIVLJAVAJU
Pred vama su sjajne
Ako dijete živi s kritikom, uči se osuđivati. misli koje se odnose
Ako dijete živi s nasiljem, uči se agresiji. na formiranje naše
Ako dijete živi sa strahom, uči se biti povučeno. ličnosti.
Ako dijete doživljava ravnodušnost, uči se biti usamljeno.
Ako dijete živi s ismijavanjem, uči se sramiti. Podijelite se u grupe
Ako dijete živi s ljubomorom, uči što je zavist. i oživite ove riječi
Ako dijete živi sa stidom, uči se osjećaju krivnje. kroz primjere
Ako dijete živi s ohrabrivanjem, uči se samopouzdanju. uobličene u igrokaz,
Ako dijete živi u toleranciji, uči se strpljenju. a zatim razgovarajte
Ako dijete živi s pohvalama, uči cijeniti. sa ostatkom grupe
Ako dijete živi s prihvaćanjem, uči se ljubavi. o tome što su vidjeli
Ako dijete živi s odobravanjem, uči voljeti samoga sebe. i kako su doživjeli
Ako dijete živi s priznanjem, uči da je dobro imati cilj. vaš igrokaz.
Ako dijete živi s dijeljenjem, uči o velikodušnosti.
Ako dijete živi s poštenjem i pravednošću, uči da postoje istina i U drugom dijelu
pravda. radionice
Ako razgovarate sa svojim djetetom, dijete se uči razmišljati. razgovarajte o
Ako dijete živi sa sigurnošću, uči se vjeri u sebe i one oko sebe. posljednjem pitanju:
Ako dijete živi s prijateljstvom, uči da je svijet mjesto na kojem je “S čime vaše dijete
ugodno živjeti. živi?”
Ako dijete doživljava da se roditelji vole, uči da je obitelj zajednica
ljubavi. Neka članovi grupe
Ako vi živite s mirom, vaše će dijete živjeti spokojno. pričaju o svojim
S čime živi vaše dijete? iskustvima i podijele
ih sa drugima.
Dorothy Law Nolte
Izvor: http://www.pjesmicezadjecu.com/mudre-misli/djeca-uce-ono-sto-dozivljavaju.html
76
SNAGE - NASTAVAK
Razmislite o
priči:
NENASILJE KROZ RADIONICE – DVA BRATA KOJA SU SE Srce od smeća i

VOLJELA Srce od cvijeća
Pred vama je sjajna motivacijska priča koja nas uvodi u brojna Jednoga dana,
razmišljanja o najvećim ljudskim vrlinama. Pročitajmo je. jedan bogataš dade
korpu punu smeća
Dva brata, jedan oženjen, drugi neoženjen, posjedovali su farmu čije jednom siromahu.
je plodno tlo davalo obilnu ljetinu. Pola je žita pripadalo jednom Siromah mu se
bratu, a druga polovica drugom. Na početku je sve bilo dobro. nasmija i ode
Potom bi se oženjeni brat noću povremeno budio od sna i mislio:
negdje s korpom.
“To nije pravo. Moj brat nije oženjen i dobiva polovicu uroda s farme.
Sa mnom je žena i petero djece, i tako sam osiguran za svoju
Jednoga dana,
starost. Ali, tko će se brinuti za mog brata kad ostari? On mora
jedan bogataš dade
mnogo više staviti na stranu za budućnost negoli što to čini sada, i
stoga je on potrebniji od mene.” korpu punu smeća
jednom siromahu.
S tim bi mislima ustao, prikrao bi se kući svoga brata i istresao bi Siromah mu se
vreću žita u bratovu žitnicu. Neoženjenog brata počele su salijetati nasmija i ode
iste takve misli. Povremeno bi se budio od sna i govorio bi: “Ovo negdje s korpom.
jednostavno nije pošteno. Moj brat ima ženu i petero djece, a dobio Isprazni je, očisti i
je polovicu uroda sa zemlje. Ja ne moram nikoga prehranjivati osim zatim napuni
sebe. I je li stoga pravedno da moj brat, čije su potrebe očito veće predivnim cvijećem.
od mojih, dobije točno toliko koliko i ja?” Vrati se tom istom
bogatašu i dade mu
Tada bi ustao iz kreveta i odnio bi punu vreću žita u žitnicu svog tu istu korpu.
brata. Jedne noći obojica su ustala iz kreveta u isto vrijeme i naišli Bogataš se začudi i
su jedan na drugoga s vrećom žita na leđima. Mnogo godina nakon reče: zašto mi daješ
njihove smrti pročula se ta vijest. I kad su ljudi htjeli podići hram, ovu korpu sada
izabrali su mjesto na kojem su se dva brata susrela, jer u mjestu punu ovog
nisu mogli naći svetije mjesto od toga. predivnog cvijeća,
kad sam ja tebi dao
Razgovarajte u grupi: korpu punu smeća?
-Kakav je dojam priča ostavila na vas?
-Da li se bratska/sestrinska ljubav može prenijeti i na prijateljstvo?
-Da li je odricanje za druge važnije od bogatstva?
A siromah mu
-Da li je briga za druge vrlina koja se uči?
odgovori: SVAKO
-- Da li o svojim dobrim djelima treba govoriti?
DAJE ONO ŠTO
-Napravite poučak ove priče! ... I ne zaboravite: podijelite priču sa
drugima NOSI U SRCU.
Izvor: http://mudremisli.net/dva-brata-koja-su-se-voljela/#RJl2IrGU4sc1Cvge.99
77
SNAGE - NASTAVAK
Razmislite o
priči
NENASILJE KROZ RADIONICE – SAVJETI RODITELJIMA Zašto ljudi viču?
Još jedna poučna priča je pred nama. Ona nije napisana za Jednom je učitelj
samo neke, nego za sve nas. U ovoj priči smo svi mi, na ovaj pitao svoje učenike:
ili onaj način. Svi smo bili ili još jesmo djeca i ovisili smo ili – Zašto ljudi viču
ovisimo o drugima, starijima. Zastanimo sada. Pročitajmo kad su ljuti?
priču! Učenici su
razmišljali neko
Ako želite da vaše dijete nauči poštivati ljude koji su drugačiji, vrijeme:
trebate uvijek testirati svoje stavove i ponašanje. Dijete će imitirati – Zato što izgubimo
vas. Vaša djeca će rasti u mržnji i preziru drugih i drugačijih ako strpljenje, zato
im vi neprestano u kući govorite o drugima kao opasnima i vičemo – reče
nepoželjnima. Djeca imaju urođenu sklonost suosjećanju s jedan.
nemoćnima i slabima. Mi odrasli smo odgovorni ako je izgube. – Ali, zašto bi vikao
Trebamo djecu učiti prihvaćanju i pružanju pomoći onima koji ako je osoba pored
imaju neki hendikep, ili su u nečemu uskraćeni, a ne da ih tebe? – pita učitelj –
ismijavaju ili im se rugaju. Zar nije moguće
govoriti tiho i
Djeca imaju istančan osjećaj za pravdu i, ako im je ona lagano?
povrijeđena, ostavit će duboke negativne posljedice na njihovu Učenici su davali još
osobnost. Djecu trebamo odgajati u uvjerenju da je svaki čovjek neke odgovore, ali
vrijedan i da u svakome počivaju neslućeni potencijali koje nijedan nije
trebamo podržati. Svatko je za nešto stvoren. Ne zaboravimo da zadovoljio učitelja.
djeca mogu biti čak i okrutna prema drugačijem ako mi s njima o Naposljetku je
tome nikada ne razgovaramo. Uzmimo vremena sa svojom objasnio:
djecom razgovarati o svemu. – Kada su dvije
osobe u svađi,
Tako je, djeca malo toga mogu sami da naprave. Na njih utječe ljutite, njihova se
sve oko njih. Na njih utječe okolina i kada ih “tjera” da budu srca jako udalje.
nasilnici, bijesni, agresivni, da lažu i jednostavno da nisu u skladu Zato moraju vikati
sa društvenim normama. jedno na drugo, da
 Da li vam se dogodilo da vas nastavnik kazni zbog upotrebe njihov glas premosti
mobitela na satu, a on koristi mobitel na satu? udaljenost i da se
 Kakav je vaš stav, kakav stav razreda, stav nastavnika i stav mogu čuti. Što su
vaših roditelja o tome? ljući, glasnije moraju
 Koliko puta ste formirali negativno mišljenje o drugima na vikati, jer je
temelju neke ružne priče? udaljenost među
njima veća.
Izvor http://mudremisli.net/savjeti-roditeljima-mudre-price/#RubDIc8E4uXlL8Mp.99
78
SNAGE - NASTAVAK
Razmislite o
priči
 Da li znate, (ili ste učestvovali u tome), za neki slučaj Potom je učitelj

ismijavanja osobe sa nekim poteškoćama? Ispričajte priču i pitao:
diskutirajte sa grupom? – Šta se dogodi
kada se dvije osobe
 Koliko puta ste u odjeljenju doživjeli nepravdu? Kako ste zaljube? Ne viču
reagirali na to drugi oko vas, a kako vi? jedno na drugo, već
govore tiho i nežno.
 Koliko puta ste, a da znate, nanijeli drugom nepravdu? Zašto? Zašto? Njihova srca
su veoma blizu.
 Kako se osjećate sada dok pričate o tome? Udaljenost među
njima je veoma
 Da li se problemi mogu riješiti razgovorom? Navedite primjere! mala. A, šta se
dogodi kada se još
 Formirajte sa grupom poučak priče! više vole? Ne
govore. Samo
šapuću i još više se
zbližuju u svojoj
ljubavi. Konačno, ne
treba im više ni
šapat. Samo se
gledaju, i to je sve.
Takve su dvije
osobe koje se vole.
Onda je rekao:
– Kada se svađate,
nemojte dozvoliti da
se vaša srca udalje,
ne izgovarajte riječi
koje bi mogle da
vas još više udalje,
jer će doći dan kada
će udaljenost biti
tako velika, da više
neće biti puta
nazad.
http://znakoviporedp
uta.com/poucne-
price/29-zasto-ljudi-
vicu
79
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
dobru i zlu:
TEZE ZA DEBATU
Pred vama je tekst koji obuhvata vršnjačko nasilje, kršenje Dobro je dobar biti
ljudskih prava, debatu. Vaš zadatak je da na temelju ovog
motivirajućeg teksta kreirate argumente za i protiv. Tema datira iz
2006. godine ali su pitanja otvorena ovim tekstom aktuelna i Voda preuzima
danas pa čak i u BiH. dobra i loša svojstva
onih slojeva kroz
Debata u Bundestagu o nasilju u njemačkim školama i koje teče, a čovjek
integraciji djece stranaca onog podneblja u
kojem je rođen.
Debata o nasilju u njemačkim školama, koje pohađa veliki broj Čarls Dikens
djece useljenika, našla se jučer i na dnevnom redu njemačkog
parlamenta Bundestaga.Tim prije što u Bavarskoj stupa na snagu
propis, po kojem se djeca stranaca mogu upisati u školu samo Ako činite dobro,
ako polože test njemačkog jezika. Komentira Rainer Solich činite ga za sebe,
ako činite zlo, činite
ga sebi.
Nasilje u njemačkim Gandi
školama, u kojima je
većina učenika iz
useljeničkih familija, uzima Ako dugo žive
sve više maha. Političari skupa, životinje se
traže da se pojačaju mjere zavole, a ljudi
integracije. zamrze.
Kineska poslovica
Bavarski premijer Edmund Stoiber u jednom ima pravo. U

njemačke škole mora se vratiti red i disciplina. Učenici bi morali
posjedovati znanje njemačkog jezika, i to toliko da mogu pratiti
nastavu a ne da osnivaju kriminalne bande, nose oružje i
teroriziraju ostale đake i nastavnike. Da je ovaj trend u njemačkim
školama počeo uzimati sve više maha, pokazuje i nedavni poziv u
pomoć, koji je došao iz jedne škole u Berlinu, u kojoj nastavnici
nisu mogli izaći na kraj sa nedovoljno integriranom, useljeničkom
djecom. Potom su se javile i druge škole i prijavile da imaju slične
probleme. Stoga se o ovome, aktuelnim povodom, raspravljalo i u
njemačkom parlamentu Bundestagu.
80
SNAGE - NASTAVAK
Razmislite o
priči
Koncepti za bolju integraciju useljeničke djece morali bi se dobro SVAKO, NEKO,

promisliti. Pomalo međutim čudi što se Bavarska tu stavlja u prvi BILO KO I NIKO
plan i jednostranim potezom uvodi čak kaznene mjere za strane
roditelje, koji svoju djecu ne prijave na kurs njemačkog jezika u Bila jednom
dječijim vrtićima. Takav jedan kurs je u biti veoma važan za četvorica po imenu
integraciju djece i za njihovo lakše prilagođavanje zemlji i bolji Svako, Neko, Bilo
uspjeh u školi. S druge strane postavlja se pitanje, može li se Ko i Niko.
integracija pospješiti novčanim kaznama? Pitanje je hoće li se
izazvati kontraefekat, ako polovina djece stranaca ne mogne da Trebalo je obaviti
se upiše u normalnu školu, već bude prisiljena da pohađa jedan vrlo važan
specijalne škole. posao i Svako je
mislio da će ga
Gotovog recepta nema a pritisaka mora biti. Pa ipak, ovdje bi se Neko obaviti.
trebalo pronaći bolje i profesionalnije rješenje, koje bi se moralo
više bazirati na ranoj integraciji djece a ne na prinudi, kazni i Bilo Ko je to mogao
izdvajanju. Osim tog, političari, poput Edmunda Stoibera trebali bi da učini, ali Niko
uzeti k znanju da bi prijetnja izgonom onih, koji se opiru integraciji nije htio.
, mogla biti itekako kontraproduktivna. Djeca, koja su najmanje
kriva što nisu integrisana, se tako prisilno vraćaju u zemlje, u Neko se zbog toga
kojima nikada nisu živjeli. Osim toga ovako oštar kurs vodi ka naljutio, jer je to bio
solidariziranju useljenika, unutar njihovog etničkog i vjerskog posao za Svakoga.
miljea. To opet ne može biti u interesu njemačkog društva, koje Svako je opet mislio
želi integraciju mladih Arapa, ruskih Nijemaca ili Turaka. Njima se da bi ga Bilo Ko
ne smije davati osjećaj da su u Njemačkoj nepoželjni. mogao obaviti, no
Niko nije shvatio da
Evo i primjera: ga Neko ne želi
obaviti.
ZA PROTIV
Na kraju je Svako
Integracija useljeničke djece Integracija useljeničke djece krivio Nekoga, jer
treba biti preko usvajanja ne smije biti ničim uslovljena Niko nije uradio ono
njemačkog jezika što je mogao da
uradi Bilo Ko.
Obrazloženje Obrazloženje
nepoznati autor
Potkrepa Potkrepa http://www.nkp.ba/s
vako-neko-bilo-ko-i-
http://www.dw.de/debata-u-bundestagu-o-nasilju-u-njema%C4%8Dkim- niko-prepoznajete-li-
%C5%A1kolama-i-integraciji-djece-stranaca/a-2502140 se-u-ovoj-prici/
81
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
dobru i zlu:
FACEBOOK! 
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM Naučio sam da čovjek

PRESTUPNIŠTVU U BiH ima pravo gledati
drugog čovjeka
odozgo samo onda
U ovoj grupi bilježimo sve vijesti, zapažanja i konstatacije, nudimo
kada mu pomaže da
teze koje se odnose na nasilje. Svi ste dobrodošli. Zajedno ustane!
napravimo korake u prevazilaženju ovog problema.
Gabriel Garsia
Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se nastavlja. Markes
Objavljeni su novi materijali na Facebook-u, a tamo možete
komentirati i postavljati svoje prijedloge i materijale. Posebno
pozivamo debatante iz bh. debatnog programa da se priključe, i Čovječe misliš li
nastave zajedničku akciju preveniranja vršnjačkog nasilja u BiH. ponekad kako živiš.
Nađeš li vremena za
susjeda, druga,
Potražite nas na:
prijatelja?
Ili i tebi kao većini
prolazi život u trci,
lovu kao safari.
Samo na mrtve stvari.
Jednog ćeš dana pitat
se možda Ti,
Zar nikog nema, pa
gdje su svi?
Samoća će govoriti
tiho - gdje Ti je
prijatelj, drug?
Zato pazi, pogledaj
bolje.
Tvoje trofeje, tvoje
mrtve stvari, Preni se!
Još vremena ima
Nemoj da Ti život
bude
Safari na mrtve stvari
safari, safari!
Nevenka Dožić
82
DEBATOLOGIJA
U novembru smo na online natjecanjima mogli čitati razmjenu JUBILEJ

argumenata o aktuelnim problemima u BiH a koji se ponajprije
odnose na mlade ljude. Pogledajmo kojim.
DEBATNE TEZE ZA PERIOD

01.12.2014. – 30.12.2014.
Roditeljima treba zabraniti fizičko kažnjavanje djece kako bi bio smanjen

broj vršnjačkih nasilnika jer „nasilje rađa nasilje“?
Ugroženost ljudskih prava LGBT osoba: realnost ili mit koji plasiraju
mediji zbog aktuelnosti ove teme u svijetu?
Da li BiH diskriminira Hrvatsku u trgovini?
Niska stopa vršnjačkog nasilja na internetu u BiH je znak dobre

zaštite djece ili neprijavljivanja slučajeva nasilja?
Ljudska prava - alat za odbranu slabih ili kontrolu svih?

U decembru, 2014.
Smanjenjem broja zločina iz mržnje bilo bi smanjeno i narušavanje DEBATOLOGIJA
ljudskih prava?
slavi 90. jubilarnu
Fotografije kradljivaca u trgovinama: Zaštita ili kršenje ljudskih sedmicu uspješnog
prava? rada!
Peticija o zaštiti građana učesnika februarskih protesta: inicijativa za Čestitke Debatologiji

zaštitu ljudskih prava ili oslobađanja osoba koje su počinile
krivična djela tijekom protesta?
i svim debatantima
koji brane i
Škole koje šute o vršnjačkom nasilju štite počinitelje bullyinga? promoviraju kulturu
dijaloga na internetu.
Krše li obrazovne institucije ljudska prava mladih izbjegavanjem
rješavanja slučajeva vršnjačkog nasilja?
Ljudska prava onih koji skrive saobraćajnu nesreću se više poštuju

od prava onih koji su žrtve saobraćajnih nesreća?
Gledanje nasilnih crtanih filmova može utjecati na povećanje

vršnjačkog nasilja u školama?
Ljudska prava za životinje - da ili ne?
Ima li razloga za obilježavanje Dana ljudskih prava ukoliko se ona

svakodnevno krše?
Može li se edukacijom spriječiti vršnjačko nasilje?
83
DEBATOLOGIJA
RAZGOVOR S POVODOM: MIRZA HALILČEVIĆ Iz Mirzine sehare:
U nastavku pročitajte intervju sa Mirzom Halilčevićem,

najboljim debatantom - debatologom za novembar, 2014. “Smatram kako navijački
Mirza je bio najaktivniji na Debatologiji, ali ujedno i nudio huliganizam ima
najbolje argumente poprilično široku,
slojevitu i kompleksnu
Kakav je osjećaj biti najbolji online natjecatelj? historiju, koja se može
individualno tumačiti,
U najmanju ruku odličan, a kako i ne bi bio, puno novih
ponaosob svaki navijač.
kompetencija, vještina debatovanja i u konačnici Govoriti o takvim
nagrada. Odlično! incidentima isključuje
svako moguće
Da li ti online debatiranje oduzima mnogo vremena? strastveno navijanje
Pa i ne baš, teme su aktuelne i poznate, tako da shodno (koje opravdava i baklje,
tome vjerujem kako se uvijek može na osnovu nekog i pjevanje i skakanje i
općeg obrazovanja formirati odgovor, dakle, bez nekog plakanje i šta sve ne), pa
predanijeg istraživanja. ide u samu krajnost da
isključuje i sport....”
Koja od teza u novembru je na tebe ostavila najjači
“Ja kao mlada osoba
dojam i zašto?
prije svega, smatram
Tema o vršnjačkom nasilju me najviše zaintrigirala, te mi kako su bh. mladi
se kao takva i najviše dopala. Drago mi je da sam naraštaji (govoreći
odgovarajući na tu temu došao do novih podataka sa općenito) izuzetno
kojima nisam bio upoznat. pasivni i inertni po
pitanju bilo kakve
Šta bi svom vršnjacima rekao o ostalim tezama, pozitivne promjene, što
zašto bi bilo bitno da su i oni participirali više u naravno ne mora da
kreiranju argumenata za ove teze? znači da bi njihova
Da globalizujem, mislim da bi se svi trebali baviti tezama ljudska prava ustavom
koje su postavljene na Debatologiji, jer to nisu samo zagarantovana trebala
biti uslovljena njihovom
problemi koji se fokusiraju i odnose samo na jednu
aktivnošću, ali, ovo je
populaciju, npr: mladi. To su stvari koje se tiču cijelog Bosna u kojoj se
građanstva. naprosto ljudi moraju
laktati, grebati i grabiti
Da li misliš da je za tvoje vršnjake važno da njeguju i da bi došli do izražaja.
kulturu komuniciranja na internetu? Ako da zašto? Dakle, svojevrsnim
Da naravno, a evo i zašto. Internet je izuzetno protestom skrenuti
podcijenjen, a toliko je kompetencija koje se mogu steći pažnju na sebe.
preko njega, a uz to još i besplatno. Recimo, vještina
komuniciranja je svakako jedna od njih. http://studomat.ba/forum/
index.php#c37
84
DEBATOLOGIJA
Koliko mladi ljudi u tvom gradu, na tvom fakultetu VAŽNO

provode vremena pretražujući internet i komunicirajući
preko društvenih mreža?
U vremenu kada je tehnologija napredovala, vjerujem
kako malo ko nema pristup interneta u bilo kojem
trenutku, te bi se shodno tome moglo reći kako ljudi kao
nikad često koriste internet, naročito mladi. I naravno, to
se odnosi i na mlade u mojoj okolini, fakultetu... Želite li doprinijeti
promoviranju kulture
Koje bi pozitivne a koje negativne karakteristike tog dijaloga i pri tome
virtualnog druženja izdvojio? zaraditi mjesečni
Neke od prednosti su svakako ušteda novca, džeparac od 50 KM?
pristupačnost, fleksibilnost, bogatstvo iskustava... Dok bi
jedna od negativnih strana bila upravo ta što se internet Posjetite
kao globalna mreža pretvorio u drogu 21. stoljeća, te je Debatologiju i
mlade robotizovao do te mjere da im se socijalni život argumentirajte, a
sveo upravo na taj način druženja. ostalo je do nas!
I evo za kraj, koju korist si imao od onilne Sretno !

debatiranja? Uspješno!
Upoznao sam se sa temama o kojima sam mislio da Debatatnski!
ustvari nešto znam, a zapravo samo sam uvidio koliko
ne znam. Dakle, nova znanja, vještine, razvijanje
sposobnosti, uvažavanje kulture dijaloga...
U decembru
Navedi nam tri argumenta zašto i ostali debatanti pobjednik je Ismail
treba da se uključe u online debate? Ćidić kapiten
debatnog kluba
Jedan od vjerovatno svima najprivlačnijih razloga je Behram begove
mjesečni džeparac, knjiga i certifikat. Drugi bi bio medrese iz Tuzle, pa
svakako bio učenje, istraživanje te širenje vidika. I u narednom broju
posljednji - kultura dijaloga - naučiti uvažavati drugo i Debatnih novosti
drugačije! čitajte šta nam Ismail
poručuje o debati i
planovima za 2015.
godinu! 
ČESTITAMO MIRZA!
85
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
I konačno, došle su na red vijesti iz

debatnih klubova, priče debatanata i sve
CKD kaže:
ono što se odnosi na život naše velike
debatne obitelji.
Decembar je mjesec
u kojem su debatni
klubovi i kapiteni
debatnih klubova bili
veoma vrijedni.
Brojne aktivnosti su
realizirane u bh.
Gradovima, a sve
njih su uobličili i za
svoje vršnjake,
profesore, roditelje,
lokalnu zajednicu,
pripremili debatanti.
Pogledajmo zajedno
o čemu nam oni
pišu!
86
DEBATA “LJUDSKA PRAVA I SUOSJEĆANJE”

SŠC "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš
CKD odgovara:
Naime, danas, 03.12.2014. održan je sastanak vijeća
učenika i kao jedna od tačaka dnevnog reda bila je
upravo aktivnost debatnog kluba na zadane teme. Danas
smo debatovali na temu "Učenici stručnih škola imaju
jednaka prava kao i gimnazijalci", te predstavili portfolij
"Prevencija maloljetničkog prestupništva“.
Hvala draga naša
Prisutni učenici bili su uključeni u raspravu, te su mogli Amina na ovom
iznijeti svoje mišljenje o tezama koje smo nametnuli. izvještaju.
Kako bi ih potaknuli na razmišljanje, odlučili smo im dati
pravo glasa, te tim činom saznati koje mišljenje imaju o Profesorica Danijela
datim tezama. Većina ih se složila s našom negacijskom nam je proslijedila
ekipom, te potvrdila činjenicu koju sam ja navela kao veliki tvoje riječi i ove
problem današnjeg društva. Današnjim aktivnostima smo fotografije i .... Evo ih
obhvatili oba segmenta, tj.: ovdje u našim
a) vršnjačko nasilje, Debatnim novostima.
b) ljudska prava,tolerancija i saosjećanje
Vi ste među prvim
Kako kao naš kordinator niste bili prisutni,ja ću naći za krenuli u javno
shodno poslati vam slike i spisak, kojim ću potvrditi prezentovanje svojih
današnje aktivnosti. Članovi debatnog kluba koji su aktivnosti o
učestvovali u debati: problemima nasilja,
nepravde,
prestupništva!
Čestitamo i idemo
dalje!
Afirmacijska ekipa: 1. Pavica Amina, 2. Šabanović

Jasmina, 3. Ramić Amina
Negacijska ekipa: 1. Omerhodžić Admir, 2. Ilma Buća, 3.

Amila Avdukić.
Amina Ramić, kapiten
87
“SVJESTAN SAM DA MNOGO TOGA NE ZNAM”

Debatni klub Elektrotehničke škole Tuzla
CKD odgovara:
Debatni klub u našoj školi broji deset članova. Svi članovi
Kluba, osim mene su prvi razred. Do sada su imali malo
ili nimalo iskustva u radu debatne sekcije , ali već sada Dragi Faruk ili dragi
imaju ogromnu želju i volju da uče i savladaju tehnike Čida (kako stoji u e-
uspješnog debatiranja. Moj cilj ove godine jeste da te mail adresi  )
“prvačiće” uvedem u Debatni klub i da ih što je bolje svaka čast.
moguće naučim osnovama debatovanja. Kao Kapetan
Debatnog Kluba (Po 1. put) a takođe kao i maturant,
Hvala ti za ove lijepe
osjećam se dužnim CKD-u jer sam od prošle godine
riječi kojima kažeš
(kada sam i počeo sa debatovanjem) naučio dosta toga.
Kroz debatovanja, dosta sam unaprijedio svoj riječnik te da si puno naučio
razvio svoj mozak u vidu brzog snalaženja kada su u od svog CKD-a, ali i
pitanju neke diskusije o kojima se prvi put susrećem . da mu “duguješ”. Mi
bismo ove tvoje
I smatrao sam da jedini način da se zahvalim CKD-u riječi malo
jeste da obučim (kol’ko-tol’ko) mlade iz svoje škole, koji preokrenuli pa
će akoBogda do 4. razreda nadam se, dosta napredovati bismo rekli da mi
te biti aktivni debatanti. Na sastancima Debatnog kluba u tebi dugujemo
proteklom period, upoznao sam ih sa nekim formatima zahvalnost za
debate. odgovornost, trud i
brigu.
Tačnije, upoznao sam ih sa: KP, KPP i Britanskim
Parlamentarnim formatom debatovanja.
Imajući u vidu svu
Ja sam svjestan da ne znam mnogo toga, jer sam počeo pozitivnu energiju
tek od prošle godine i još da stvar bude “gora” od prošle koju je na vas prenio
godine, do sada promijenila su mi se 3 profesora koja su prof. Jozić i koju
vodila Debatni klub. Nažalost, od ta 3 jedino je profesor sada prenosi nova
Zoran Jozić poznavao mnogo toga kada je u pitanju trenerica vašeg
Filozofija. Ali od njega sam vrlo malo naučio, obzirom da kluba, ne sumnjamo
se razbolio i nakon duge borbe za životom, preminuo je da ćete biti u vrhu!
krajem prošle školske godine. Ponavljam da nisam toliko
iskusan, ali ću sa ovim znanjem s kojim sada trenutno Sretno!
raspolažem, dati sve od sebe da ove mlade, buduće
debatante naučim bar ono “osnovno”. Nadam se da
Jedino što znam je
nisam bio previše opširan obzirom da sam napisao 2-3
odlomka umjesto 2-3 rečenice. da ništa ne znam.
Faruk Čidić Sokrat
88
DOBAR GOVOR
Debatni klub “Kelam”
CKD odgovara:
Debatni klub Behram-begove medrese od ove školske
godine dobio je i svoje službeno ime. Radi se o terminu iz
arapskog jezika - Kelam što u prijevodu na naš jezik E čestitamo na
znači govor, lijep govor... Na jednom od prvih sastanaka zvaničnom nazivu
našeg debatnog kluba predložili smo i usvojili grb koji će kluba i naravno
biti korišten u svim narednim aktivnostima. sjajnom Ismailu koji
uvijek nalazi vrijeme
Budući da je ove godine broj članova našega kluba
da na sve zadatke i
porastao, održavali smo i po tri sastanka u jednoj sedmici
obaveze
s ciljem da novim članovima na najbolji način
prezentujemo osnove Karl Popper i Karl Popper Policy besprijekorno
debatnog formata. Budući da smo imali na raspolaganju pedantno odgovori.
do pet radnih sati unutar jedne sedmice u novembru smo
organizovali i jednu pokaznu debatu u američkom Raduje nas da je
parlamentarnom formatu. porastao broj
članova kluba i
Sve članove, i "stare" i nove, podijelili smo u timove te su vjerujemo da će taj
se oni u sklopu timova pripremali za svoje debatne runde. broj biti konstanta
Izuzetno smo ponosni na činjenicu da je, osim impromptu zahvaljujući tvom
govora kojih je ukupno bilo tri, svaki novi član debatnog radu i odgovornosti
kluba učestvovao u najmanje tri debatne runde, dok su
kao i entuzijazmu
ostale debatne runde, u kojima taj član nije učestvovao,
koji prenosiš na
bile obavezne za praćenje i analizu.
druge. Jedva
Također, u saradnji s CKD, organizovali smo i javnu debatu čekamo da
koja je govorila o problemu vršnjačkog nasilja. To je pročitamo vaše
vjerovatno i naš najuspješniji projekat do sada, u ovoj izvještaje o školskim
školskoj godini, jer smo učenicima i učenicama uspjeli, aktivnostima
putem radionica, ali i debate, prenijeti najbitnije informacije o
ovome problemu i uspjeli smo svakog od njih dodatno Sretno!
upozoriti da smo svi dio društva i da smo zajedno odgovorni
za društvene probleme. Shodno tome, mi indivudalno P.S. Mnogi
moramo reagovati jer bez individua nema društva. nastavnici i javne
ličnosti mogli bi da
Tačne datume održavanja radionica poslat ću vam čim se
uče iz tvoje
sa svim razrednicima (njih ukupno 16) dogovorim o
datumima održavanja radionica koje su obavezne u toku odgovornosti!
mjeseca decembra.
89
Smatam da je ovakav način izvođanja radionica efikasan

jer time obuhvatamo sve učenike, za razliku od okruglih
stolova, javnih debata i sl. aktivnosti. Rekli su o demokraciji:
Planirali smo u toku mjeseca decembra, ukoliko nam to

obaveze budu dozvoljavale, organizovati školsko
takmičenje u govorništvu/besjedništvu gdje bi se mogli
prijaviti svi učenici i učenice naše škole, bez obzira da li
su članovi debatnog kluba ili ne. Nadamo se da ćemo i u "Najviša mjera
sljedećim sedmicama uspjeti održavati kontinuitet demokracije ne znači
sastanaka kojih je do sada bilo oko 30. ni najveću mjeru
slobode, ni najveću
Kao kapiten našeg debatnog kluba aktivno sam mjeru jednakosti, već
učestvovao u online aktivnostima CKD-a što je jedan od najveću mjeru
uslova za nastup našeg debatnog kluba na Državnom učešća.”
debatnom takmičenju.
Alain de Benoist
Želio bih napomenuti da za svaku sljedeću aktivnost
možete računati na mene jer sam se prijavio tokom
ljetnog raspusta na konkurse za debatanta predavača,
volontera i kourednika Debatnih novosti. "Moj politički ideal je
demokratija. Poštujmo
Nadam se da sam uspio odgovoriti na sve vaše upite iz svakog čovjeka kao
prethodno poslanog e-mail-a. biće i ne pravimo ni od
koga idola.”
Ismail Ćidić, kapiten Beram – begova medresa Tuzla
Albert Einstein
"Demokracija ne pravi
jaku vezu među
ljudima. Međutim, ona
im olakšava
međusobni odnos.“
Alexis de
Tocqueville
90
VIJESTI SA ŠKOLSKOG TURNIRA DEBATNOG

KLUBA ,,GORGIJE'‘ CKD odgovara:
Gimnazija Banja Luka
U petak i subotu 17. i 18. oktobra 2014. godine, održan je Dragi naši
dvodnevni mini turnir Debatnog kluba “Gorgije”. Gorgijevci, ni
sumnjali nismo da
Debate su bile održane u prostorijama čitaonice će vaš vrijedni klub
banjalučke Gimnazije, a učestvovalo je 5 timova.Tema za odmah krenuti
debate je bila “Uvođenje smrtne kazne za teške zločine”;
vatreno i da ćete
i u pitanju je bio KP format. Led su probili 3. i 4. tim i
ukrstiti argumente
uprkos manjim poteškoćama pokazali šta umiju.
već na početku
U subotu su svoje kvalitete pokazala ostala 3 tim koja su školske godine.
se sjajno pripremila i pružila publici, starijim debatantima i Čestitamo!
treneru odlične debate.Timovi su dali sve od sebe, neki
su bili veoma dobri, neki malo manje, ali su probililed i Raduje nas
pokazali da su odlučni da postanu vrhunski debatanti. entuzijazam sa
“Gorgije” su još jednom bile ponosne na “nove nade” kojim radite i
našeg kluba i veoma zadovoljni tek prvim debatama. odgovornost koju
imate, a već
Violeta Vuletić, kapiten unaprijed se
radujemo da čitamo
radove i gledamo
fotografije o
nastavku aktivnosti.
Sretno na debati
protiv nasilja.
Čestitamo
Gorgijevci!
91
“OPASNE MISLI” O ODNOSU PROFESOR - UČENIK

PREGLED DEBATNIH AKTIVNOSTI
Elektrotehnička škola, Prijedor CKD odgovara:
SEPTEMBAR:
Početkom nove školske godine dočekao nas je i period Draga Anđela,
novih obaveza, kako debatnih tako i standardnih školskih.
Bez obzira na to, drago nam je da se možemo pohvaliti Blago li se tvojoj
solidnim brojem novih debatanata u našem skromnom profesorici Dušanki.
klubu. U drugoj septembra, 11. 09. i 12. 09. okupili su se Ovo je pravi,
stari članovi kluba i srdačno uveli nove članove u svijet
ozbiljan izvještaj o
debate i argumentovanja. Novi članovi su uglavnom
radu. I to ne bilo
mlađi, imaju dobre ideje i prije svega su zainteresovani,
tako da su se tokom čitavog septembra držale probne kakav! Izvještaj u
debate, postepeno uključivanje pridošlica u debatu, kojem su napisani
radionice o debatnim formatima, pravilima debate i slično, ne mali rezultati
te smo ih uputili na sve online aktivnosti CKD-a. rada. Čestitamo!
Raduje nas da ste

gledali film i iz njega
izvukli pouke i
dosegnuli do nekih
temeljnih problema
koji su možda bili
vješto upakovani u
OKTOBAR:
Nakon seminara za trenere debatnih klubova, po privid dobrih
preporuci CKD-a, profesorica Dušanka Marin je u par odnosa.
termina organizovala gledanje filma 'Dangerous minds'
za sve učenike škole. Debatanti su na osnovu filma Još više nas raduje
napravili anketne listove koji su podijeljeni učenicima, i sjajno postavljena
pitanja su se ticala filma, ali i samih tema zadatih od teza o vršnjačkom
strane CKD-a ove godine. Ova anketa nam je omogućila nasilju. Želimo vam
ozbiljniji uvid u odnose profesora i učenika, te smo iz nje puno uspjeha i da
izvukli većinu materijala za predstojeće debate. (Anketne uvijek budete ovako
listove i rezultate možemo poslati poštom po potrebi) Zatim sjajni i kakav
je počelo spremanje debate na slučaj zasnovan u našoj
profesor . Takvi
školi, o tuči dvojice učenika usljed vrijeđanja i diskriminacije.
debatanti.
Teza glasi: Ravnopravnost među učenicima treba biti
povećana radi smanjenja vršnjačkog nasilja.
Sretno dalje!
92
NOVEMBAR:
Početak prikupljanja informacija, planova i ideja za
debatu zadanu od strance CKD-a, čija teza glasi: Prava Rekli su o demokraciji:
profesora i učenika trebaju biti ispoštovana podjednako.
Debata je još uvijek u pripremi, spremaju se i kategorišu
anketni listovi za učenike i profesore škole, kako bi smo
dobili temeljan uvid u ovu problematiku. Nakon
prikupljanja izvora i dokaza, održaćemo probnu debatu u
školi gdje će i drugi učenici, van kluba, imati uvid u to šta
je debata, kako izgleda, i naravno, po završetku moći će "Onaj ko u svojoj
iznijeti svoje mišljenje. zemlji želi uspostaviti
demokratiju, ne treba
čekati dozvolu za to.“
Bülent Ecevit
"Demokracija je
proces koji nam
garantira da se nama
neće vladati bolje
nego što to
zaslužujemo.“
Bernard Shaw
DECEMBAR:
Za decembar su planirane gore navedene aktivnosti, a po "Demokracija znači
završetku istih, održavamo dvije debate, u dva termina, donošenje odluke od
15. 12. i 22. 12. sa početkom u 11:45h na gore pomenute onih kojih se ta odluka
teme, kada očekujemo i profesoricu Branku Kukić koju tiče.“
nam je dodijelio CKD. 
Carl Friedrich von
Što se tiče daljih aktivnosti, planirane su međusobne Weizsäcker
debate između našeg i debatnog kluba iz Novog Grada,
kao i druženje, radionice i ostalo.
Anđela Knežević, kapiten

Elektrotehničke škole, Prijedor
93
MOST NA ŽEPI – OD UHA DO UHA DEBATNOG KLUBA

Gimnazija “Mustafa Novalić“ Gradačac
CKD odgovara:
6.10. Ponedeljak 13-14h
Okupljanje učenika zainteresovanih za debatu.
Upoznavanje sa predstojećim radom, počev od pitanja te
potrebe debatnog kluba, debatovanja, šta je debata, veza
retorike, logike i debate.
Draga Elma,
13.10. Ponedjeljak 13-14h svaka čast.
-Vrste debata
Gradačac vrijedno
-Radionica komunikacije (Brainstorming: Na riječ "Debata"
radi. Ima li ljepše
napisati što više asocijacija. Odgovori su bili različiti:
Rasprava, svađa,dogovor i diskusija) kombinacije od
književnosti i
20.10. Ponedjeljak debate! Sve je
-Diskusija (Koji elementi su bitni za dobru diskusiju) povezano i sve se
-Verbalna i neverbalna komunikacija uklapa jedno u
Vježba:Učenici podjeljeni u parovi razgovaraju o sebi 2 drugo. Raduje nas
minute. Nakon toga svaki priča šta je o drugom saznao oživljavanje kluba u
kroz njegovu priču, a što kroz neverbalnu komunikaciju. vašoj školi i znamo
da ćete sa vašom
3.11. Ponedjeljak sjajnom
Strah od javnog nastupa
profesoricom mnogo
Aktivno slušanje (vježba)
dobrih debata da
Tri učenika izađu ispred
učionice, a ja ostalima napravite i biti jedan
ispričam priču (Andrićeva priča od najboljih klubova.
"Most na Žepi", siže pošto su
učenici prvog i trećeg razreda, Dobro nam došli
te im taj sadržaj nije poznat). ponovo i sretno u
nove argumente i
Jedan od prisutnih dobija zadatak da sadržaj koji je čuo debate!
ispriča prvom od 3 koji su van učionice. Poslije toga taj
učenik priča sljedećem,a ovaj trećem. Na kraju vidimo da
smo dobili sasvim novu verziju Andrićeve priče. Učenici
sami zakljućuju da svoje sugovornike slušamo površno, da
smo skolni "nadodati" ili "oduzeti" od sadržaja kojeg smo
čuli, te da i to često biva izvor sukoba.
94
10.11. Ponedjeljak
- KP debatni format (objašnjenje osnovnih pojomova)
- Ocjena je mjerilo znanja Rekli su o demokraciji:
-Problem (Da li postoji?) kroz razgovor, nizom pitanja (Da li
ste nekada osjećali da znate mnogo, a dobili ste manju
ocjenu? Da li vas je nekada profesor, zbog lične frustracije,
zakinuo? Da li ste nekada znali, ali psihički niste bili
spremni odgovarati u tom trenutku?)
-Argumenti (Struktura, vrste, održljivost, pogreške) "Demokratske
ustanove su
17.11. Ponedjeljak
karantin za čežnju
-Argumentacijska linija (rađeno po "debata u otvorenom
ka tiraniji.“
društvu”)
-Priprema argumentacijske linije. Teza-Pse lutalice treba
uspavati (grupni rad i dogovor o podjeli rada) Friedrich
Nietzsche
21.11. Ponedjeljak
1.priprema argumentacijske linije (Zadatak od prethodnog
casa)
2.Negacijska i afirmacijska linija (Rađeno po debati u "Demokratija ne trči,
otvorenom drustvu) ali ona sigurnije
a) primarni zadatak: pobijanje argumentacijske linije i stiže do cilja.“
izazivanje sukoba
b) sekundarni zadatak: uspostavljanje negacijske
Goethe
afirmacijske linije
3. Pobijanje
a) definicije
b) kriterija
c)veza medju elementima "Pravna država je
d)pobijanje i opovrgavanje kao naš svako-
Elma Delić, kapiten dnevni kruh, kao
voda koju pijemo i
vazduh koji dišemo,
a najbolje u
demokraciji je da je
ona jedina koja
može osigurati
pravnu državu.“
Gustav Radbruch
95
“DJECA SU VOJSKA NAJJAČA”

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo
CKD odgovara:
Razgovarao sam sa svojom profesoricom i članovima
sekcije. Mi ćemo kao i obično, organizovati Javnu debatu
i uz nju kompletan program (najvjerovatnije 23.12.), a taj Dragi Rijade,
program uključuje:
1. Igrokaz/skeč - učesnici skeča su učenici koji su na Hvala ti za ove
vlastitom iskustvu osjetili neki vid diskriminacije, kršenje vijesti. Vaš klub i
prava, prava i obaveza učenika: pravo na školovanje, vaša sjajna
odmor, kvalitetnu nastavu, sigurnost itd.
profesorica redovno
2. Debata
pišu o svim vašim
3. Prezentacija o ljudskim pravima djece - prezentira
vijeće učenika uz recitovanje pjesme: "Djeca su vojska aktivnostima. To
najjača" nisu tek jednostavne
4. Prezentacija rezultata ankete - anketom obuhvaćeni debate nego mnogi
učenici od I do IV razreda. Sadržaj ankete: spol, godine, drugi i zanimljivi
konkretne situacije (ako neko ima poteškoće u govoru, sadržaji koji, sigurni
drugi ga ismijavaju šta će učiniti - otići sa učenikom od smo, splijene pažnju
tog društva, pridružiti se učenicima, ignorirati) (učenik u svih učesnika vaše
razredu na nekom času zbog pričanja na času je dobio škole.
neopravdan čas, ocjenu 1 i kritiku profesora da neće
ispraviti ocjenu do augusta). Šta ćete uraditi? Reći Vaša škola je,
razredniku; ništa; podržati učenika tako što ćete verbalno
zahvaljujući vašoj
napasti profesora?
sjajnoj profesorici,
5. Učenici se okupljaju na jedno mjestu i pričaju svoje
priče koje su doživjeli. Nailazi učenik koji je vrijedan, po pisanju vijesti iz
strpljiv, suosjećajan i pita šta se dešava? Oni mu govore, vaše škole i lijepim
on suosjeća sa njima i prvi put priznaje da je u sličnoj riječima za druge.
situaciji iako je dobar učenik ...
Samo naprijed i ne
Konkretno po pitanju mijenjajte se!
vršnjačkog nasilja nismo još
osmislili precizno šta ćemo
realizovati, ali najvjerovatnije
da ćemo u ovaj program
ubaciti prezentaciju portfolija
o temi vršnjačkog nasilja -
maloljetničke delinkvencije.
Rijad Milić, kapiten
96
KAKO POBOLJŠATI ODNOSE MEĐU UČENICIMA?

Opća gimnazija KŠC ‘’Sveti Pavao’’ Zenica
CKD odgovara:
RADIONICA: “Debatom protiv vršnjačkog nasilja u našoj
okolini”
CILJ: poboljšati odnose među učenicima naše škole
REALIZACIJA:
1. korak: na jednom od debatnih sastanaka, debatanti će
definirati što je to tolerancija te koji su to osjećaji koje
možemo prepoznati kod naših školskih kolega;
2. korak: sastavljanje anonimnih anketnih listića koji će
sadržavati pitanja o osjećajima pojedinca u školi, o
njihovim školskim i izvanškolskim aktivnostima tj. Draga Melita,
pitanja u kojima ćemo saznati o nivou tolerancije mnogo hvala za ove
među našim učenicima; vijesti. Uvjereni smo
3. korak:anketiranje svih odjeljenja naše gimnazije; da ćete sa vašom
4. korak: analiza dobivenih podataka; vrijednim i
5. korak: održavanje javne debate na tezu: ‘Učenici naše odgovornim
škole su tolerantni’ u kojoj ćemo koristiti dobivene profesorom Dario,
podatke iz anketnih listića. (javna debata održala bi se čuda napraviti.
u amfiteatru naše škole, na nju bi bili pozvani
profesori, predstavnici Vijeća učenika te drugi
Uvjereni smo da će
zainteresirani učenici)
vaš klub da nam
predstavi brojne
aktivnosti koje će i
drugi kopirati i
također realizirati.
Realizaciju radionice vršili bi članovi debatnog kluba

‘Paulus’ pod nadležnošću profesora.
Melita Spahić, kapiten
97
PONOVIT ĆU KLJUČNE ELEMENTE

Debatni klub “Kelam”
CKD odgovara:
Poštovani,
šaljem vam plan aktivnosti za mjesec decembar, a koji je
vezan za teme koje ste naveli: vršnjačko nasilje i ljudska
prava, tolerancija i saosjećanje. Želim napomenuti da je ovo
još jedna u nizu dobro smišljenih akcija CKD-a, te stoga ja,
kao kapiten debatnog kluba, ali i čitav debatni klub ulazimo
u ovaj projekat na način da nas interesuje samo to da na
što bolji način prezentujemo date teme, da od njih bude
koristi, dok nagrade koje ste spomenuli spadaju u drugi, Eee, evo ga ponovo
nama nebitni dio. Budući da smo kroz prethodno održanu piše nam dragi
javnu debatu okupili oko 40 učenika naše škole, ovu Ismail!
aktivnost smo zamislili na način da svi učenici naše škole
njome budu obuhvaćeni. U toku mjeseca decembra obići
Kako ne bi bilo
ćemo sva odjeljenja naše škole (ukupno 16 odjeljenja) i
prenijeti poruke i prezentovati teme svim učenicima i nekih nejasnoća ili
učenicama (njih ukupno 520) kroz časove odjeljenskih dilema oko toga šta
zajednica. će da radi klub
Kelem u decembru,
Detaljniji plan uradit ćemo u toku sljedeće sedmice, a 2014. Ismail nam je
odmah nakon detaljnog plana i priprema za teme krenut poslao i neka
ćemo u realizaciju projekta. pojašnjena i na kraju
zamolio da
Ponovit ću ključne elemente:
Teme: vršnjačko nasilje i ljudska prava, tolerancija i odgovorimo na
saosjećanje; njegov mejl 
Vrsta aktivnosti: predavanja i radionice na časovima Odgovorili smo, a
odjeljenskih zajednica svakog odjeljenja; evo i ovdje
Vrijeme realizacije: prve tri sedmice mjeseca decembra, odgovaramo uz
odrediti jedan čas odjeljenske zajednice u svakom čestitke za
odjeljenju za ovu aktivnost;
odgovornost prema
Prisutnih (ukupno): oko 520;
svom klubu i CKD-u
Nadam se da se naš plan uklapa u ono što je bila vaša
zamisao. Ukoliko budete imali nekih prijedloga ili sugestija Samo naprijed!
kojima bismo unaprijedili ove aktivnosti molim vas da nam
ih i pošaljete. Zamolio bih vas da mi odgovorite na ovaj e-
mail po prijemu istog.
Ismail Ćidić, kapiten debatnog kluba Kelam
98
ISTIČEMO RIJEČ DOVOLJNO

Debatni klub Elektrotehničke škole Tuzla
CKD odgovara:
Naša tema odnosi se naravno na saosjećanje jedni s
drugima, gdje prikazujemo netoleranciju od strane
učenika koji žive u gradu prema učenicima putnicima
odnosno učenicima iz ruralnih sredina u jednom
probranom razredu.
Osmislili smo da u jednom odjeljenju napravimo kratku A tu je i naš Faruk

dramu koja bi prikazala realnu situaciju tog razreda.
sa novim
informacijama o
Nakon drame, članovi Debatnog kluba održavaju debatu
na temu "Dovoljno se saosjećamo jedni s drugima" gdje radu njegovog
posebno ističemo termin "DOVOLJNO". Naravno kluba.
negacijski tim smatra da to nije tačno , te iznosi svoje
argumente kako bi to i dokazali. Tema/teme koje ste
izabrali zvuče
veoma zanimljivo, a
sa druge strane
rastužuje činjenica
da nam, ipak
ponekad, nedostaje
suosjećanje jednih
prema drugima.
Nadamo se da ćete
barem donekle
uspjeti senzibilizirati
vršnjake za ovaj
problem.
Sretno!
Poslije drame, naš plan je da napravimo diskusiju gdje bi
uključili čitavo odjeljenje i tako uzeli u obzir njihova
mišljenja.
Ta aktivnost održala bi se u petak ( 5.12.2014) od 11:45.
Faruk Čidić
99
СТЕФАН ЛИЧИНА – nРЕДВОДНИК

Дебатни клуб „Горгије“, Гимназија Бања Лука,
CKD odgovara:
nЛАН РАДА
Дебатни клуб „Горгије“ Гимназије Бања Лука је,

сматрајући једним од највећих nроблема вербално Драги наши
насиље, одлучио да, nоред многобројних активности Горгијевци,
у овом nолугодишту, организује и nредавање и јавну
дебату на тему „Вербално насиље – садашњи nоред ове исцрnне
nроблем и коријен будућих nроблема“. најаве и
информације о
Носиоци активности биће млађи чланови Клуба nланираним
nредвођени страијим и искуснијим чланом и особом активностима
задуженом за медијску nромоцију Клуба, Стефаном добили смо и
Личином. nозивницу да
nрисуствујемо овом,
nланирана активност одржаће се 12.12.2014. године унаnријед знам,
са nочетком у 18:00 часова у Читаоници Гимназије сјајном догађају...И
Бања Лука. сnремаомо се да
дођемо. Тачније
Унутар ове активности nланирано је: Надина Балагић да
дође. nриnремили
1. Бесједа о вербалном насиљу – смо мали дар. И...
Ријеч је често оружје убојитије од Надина је добила
метка гриnу и високу
2. nредавање о вербалном насиљу темnературу. Надамо
социјалног радника Јелене Лакић се да оnраштате
3. Деабата на тезу: Вербално насиље недолазак. Ми вам
треба санкционисати у циљу честитамо од срца и
сnречавања физичког насиља радујемо се да
(Тамара Лукић, Сара Латиновић и готографије и nо коју
Александра Јовандић; Лука цртицу са догађаја
Дивљак, Александар Бакмаз и nодијелимо са свима
Николај nавловић) у идућем броју
4. Дискусија о вербалном насиљу у Дебатних новости.
школи – води Стефан Личина
5. Коктел Сретно даље!
100
SAOSJEĆAMO SA PREHLAĐENIMA
Srednjoškolski centar Istočna Ilidža
CKD odgovara:
Moje ime je Jovana Marković i kapiten sam debatnog
kluba Srednjoškolskog centra Istočna Ilidža.Htjela bih da
Vas obavjestim da će naš debatni klub javnu debatu na Draga Jovana,
temu „Učenici treba da saosjećaju jedni sa drugima“ mnogo ti hvala što si
održati 02.12.2014. godine sa početkom u 15:40 u nam pisala. Izgleda
prostorijama naše škole.Iako je bilo predviđeno da da će vaš klub biti
debatu organizujemo u drugoj polovini ovoga mjeseca mnogo vrijedan i
zbog poteškoća sa pronalaženjem prostora kao i
odgovoran. Sudeći
prehlade jednog od članova tima bili smo prinuđeni da je
po vašoj ažurnoj
odložimo za početak narednog mjeseca.
komunikaciji sa
Istakla bih još i to da je naš debatni klub već organizovao kancelarijom CKD-a
debatu na temu „Saosjećajmo jedni s drugima“ u cilju što dobili smo sa vama
kvalitetnije pripreme za predstojeći zadatak. jedno malo
odgovorno blago.
Jovana Marković, kapiten Želimo vam puno
uspjeha u radi i da
najavljene aktivnosti
bude najbolje koju
će vaši vršnjaci
vidjeti u školi.
Sretno u daljnjem
radu i još jednom
DOBRO NAM
DOŠLI!
101
UKLJUČITE PREDSTAVNIKE VIJEĆA UČENIKA U

RASPRAVU
Klub iz SŠC “Nedžad Ibrišimović “ Ilijaš CKD odgovara:
Naime, kako je naš zadatak bio organizovanje debate u

kojoj bi učestvovali članovi debatnog kluba naše škole, na Draga Amina,
temu "U ovoj školi svi učenici imaju jednaka prava", te smo
bili obavezni održati istu na sastanku vijeća učenika, kako Vi ste baš savjesni i
bi se u radionicu (debatu) uključio što veći broj učenika odgovorni prema
raznih zanimanja, te kako bi članovi debatnog kluba radu. Posebno nas
nametnuli to veoma bitno pitanje kao temu za raspravu. raduje što ćete ovu
veoma značajnu
U proteklom periodu smo, na sastancima debatnog kluba, u aktivnost realizirati sa
dogovoru s našom profesoricom, zbog problema koji se već Vijećem učenika vaše
godinama nameće u našoj sredini, a u društvu generalno, škole što znači da će
temu preformulisali na "Učenici stručnih škola imaju jendak veliki vroj vaših
status kao gimnazijalci", kojom obuhvaćamo jedan od vršnjaka da vidi
segmenata, aktivnosti koje su nam predviđene, a to je rezultate vašeg rada.
ljudska prava, tolerancija i saosjećanje.
Također, tema koju ste
Također smo odabrali 6 članova debatnog kluba, koji će prethodno realizirali,
učesvovati u debati i svojim znanjem o datoj temi, pokušati nama je dala prostora
nametnuti ovaj problem te uključiti i delegate vijeća učenika da se dobro zamislimo
u samu raspravu. koliko (nažalost) u njoj
ima utemeljenja. Ne
Cilj nam je skrenuti pažnju na to zašto učenici stručnih mislimo ovdje na vašu
škola imaju (ne)jednak status u odnosu na gimnazijalce, i školi nego općenito.
kako uticati da se taj status promjeni, jer kako sam već gore Silno se radujemo da
navela, godinama unazad taj problem se nameće u sredini nam napišete koji su
u kojoj živimo, a i u društvu generanlno. argumenti bili
ponuđeni za obje
Termin održavanja debate, je planiran za sljedeću srijedu, strane i da zajedno
odnosno 03.12.2014., kada je i planirano održavanje promislimo da li
sjednice vijeća učenika. učenici u školama
imaju jednaka prava.
Moram napomenuti da termin nažalost nije fiksan, te da bi
moglo doći do promjene, zbog aktivnosti predsjednice Sretno dalje!
vijeća učenika.
Ramić Amina, kapiten kluba
102
CKD odgovara:
U IME SVIH ČLANOVA DEBATNOG

KLUBA MODUS SREDNJE ŠKOLE ZA
TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN SVIM
PROFESORIMA I UČENICIMA
ČESTITAMO 25. NOVEMBAR DAN
DRŽAVNOSTI BOSNE I HEREGOVINE.
DRAGI NAŠI,
VELIKO HVALA
ZA OVU LIJEPU
ČESTITKU!
103
SUSRET DVA DEBATNA KLUBA

Klub iz Gimnazije “Musa Ćazim Ćatić” Tešanj
CKD odgovara:
1. Vršnjačko nasilje
Roditelji ne rade dovoljno po pitanju vršnajčkog nasilja. Draga Almina,

10.12.2014 (Samo susret dva debatna kluba Gimnazije)
Škola je potrebna da kreira klimu u kojoj nece doci do Hvala ti za ovaj
razvijanja nasilja. pregled aktivnosti u
13.12.2014. (SUSRET GIMNAZIJA TEHNIČKA ŠKOLA vašoj školi. Želimo
TEŠNJA)
vam puno puno
uspjeha u radu i
znamo da možete
napraviti sjajne
aktivnosti za malde
Tešnjake.
Uostalom i naša
Senior-
koordinatorica
Sedika Cerić je iz
Tešna, a to znači da
i vi trebate (i jeste)
biti primjer
odgovornosti za
druge!
SRETNO DRAGI
NAŠI!
2. Ljudksa prava, tolerancija i saosjećanje
Što se tiče ljudskihprava svaka osoba treba da posjeduje

ista prava bez obzira na vjeru naciju...(17.12.2014)
Pomaganjem drugima ujedno pomažemo i sami sebi(jer
pri pomaganju drugima razvijamo dobre osjećaje npr.
sreća)
24.12.2014.
Almina Mujezinović
104
SVJETSKI ŠKOLSKI DEBATNI FORMAT U BANJA

LUCI
Klub “Gorgije” Gimnazija Banja Luka CKD odgovara:
U septembru smo organizovali audiciju za nove članove i

bili smo veoma zadovoljni odzivom učenika. Svi su imali
zadatak da pripreme kratki govor na temu koja im je data,
a nakon toga smo napravili timove koji su debatovali u Draga Violeta,
oktobru. U oktobru smo organizovali mini turnir, gdje su Sjajni ste. Kod vas
se dobro pokazali. Shvatili su ozbiljno posao debatanta. nema pauza.
U novembru i evo, pocetaku decembra, smo se
Ponosni smo na vas
pripremali za takmičenje u Zagrebu, na koje idu dva tima.
i vjerujemo da će
Debatovaćeno u World School formatu i na engleskom
jeziku. Pored toga, pripremali smo besjede, ankete, Zagreb da pamti
istraživanja i debate na temu verbalno nasilje. To će biti vaše argumente i
predstavljeno 12.12. vašu retoriku.
Violeta Vuletić, Debatni klub “Gorgije” Čestitke i našoj

dragoj profesorici
Branki čiji entuzijam
je izgleda zarazan 
SVAKA ČAST !
105
INFORMACIJA O AKTIVNOSTIMA
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo
CKD odgovara:
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava,
članovi debatnog kluba su pripremili prezentaciju
koja je realizovana 11.12.2014. godine u 13 i 15 h
Dragi naši, vi ste

zaita vrijedni i
odgovorni. Mnogo
radite na opću
radost svih nas ... A
posebno nas raduje
ovaj plakat u
pozadini (Nadinina
škola )!
Čestitke od srca i
samo tako nastavite,
a onda konačno i
javnu debatu za sve
nas da pripremite! 
Kako je Šeling rekao da je muzika sve u kosmosu tj.

da ima svoju vlasititu muziku pa i kretanje planeta
tako su učenici danas poslali poruku u muzičkoj
formi povodom Dana ljudskih prava
https://www.youtube.com/watch?v=PivWY9wn5ps
106
KONKRETNA RJEŠENJA
Ekonomska škola u Brčkom
CKD odgovara:
Na debatnoj sekciji, učenici JU Ekonomske škole u Brčkom
su vodili radionicu, u kojoj su prvo predstavili temu, a to je
VRŠNJAČKO NASILJE. Draga naša
Dženana,
Definisali smo sam pojam, razgovarali smo o vrstama
nasilja, zatim o tome koliko je kod nas zastupljeno nasilje, Ovo je sjajan tekst o
te smo došli do zaključka da se sa ovim slučajem najčešće aktivnostima u vašoj
susrećemo u školama, odnosno najčešće se susrećemo sa
školi.
nasiljem među vršnjacima. Prvenstveno smo se pozvali na
osnovna prava svakog čovjeka, a to je pravo lica da ne
bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavaju- Pišeš nam
ćem tretmanu ili kazni, te pravo na ličnu slobodu i sigurnost. preslikavajući
atmosferu kao da
Bazirali smo se na nasilje u školama,te smo na pitanje smo tu kod vas.
profesorice koja vodi debatnu sekciju ("Koja bi bila
konkretna rješenja za sprečavanje nasilja u školama?"), Vaš klub je uvijek
odgovorili da je neophodna edukacija učenika o prisutnosti i bio jedan od
značenju vršnjackog nasilja, ne samo nas koji učestvujemo najboljih i
na debatnoj sekciji i koji imamo priliku da naučimo o smislu i najodgovornijih u
posljedicama nasilja,nego i ostale učenike. našoj mreži. Ne
malu zahvalnost
Ali,prije edukacije učenika, potrebno je edukovati profesore,
zato dugujemo
nastavnike, od strane stručnog suradnika ili kolega koji žele
i mogu prenijeti svoja iskustva. Potrebno ih je usmjeriti na to našem sjajnom
kako da postupe u situacijama vršnjačkog nasilja, te da profesoru Avdi, ali i
trebaju biti tolerantni i saosjećajni prema učenicima koji su profesorici Lejli.
preživjeli NASILJE! Ponosni smo na
aktivnosti koje ste i
Zatim smo se podijelili u grupe i dobili smo zadatak da koje ćete uraditi.
nekom ilustracijom prenesemo poruku kojom poručujemo
da je neophodno da se svi ujedinimo i zajedničkim Sretno i čestitamo
snagama zaustavimo vršnjačko nasilje. za promoviranje
debate i CKDovog
Ovo je pobjednički plakat, koji nosi jasnu poruku i kojim
kodeksa
smo završili našu radionicu.
komunikacije u
Brčkom. Sretno
dalje!
107
Rekli su o demokraciji:
"Čovjekov smisao za
prevednost čini
demokraciju
mogućom. Njegova
sklonost ka
nepravednosti čini
demokraciju
neophodnom.“
Reinhold Niebuhr
"Demokracija živi od
spora između dvaju
stranaka, od diskusije
da bi se pronašao
U narednom periodu,u planu imamo da održimo pravi put. Zbog toga u
prezentaciju za učenike naše škole, pod nazivom demokraciju spada
"Saosjećajmo jedni sa drugima", naravno s ciljem da poštivanje mišljenja
osvijestimo učenike o nasilju među njima, a posebno o drugog.“
posljedicama koje se odražavaju na one učenike koji su Richard von
doživjeli nasilje. Weizsäcker
No,to ne bi bila samo jedna prezentacija i ne samo u našoj "Da se preko

školi, održat ćemo prezentaciju i u drugim srednjim školama izabranih demokrata
u Brčko distriktu,a planiramo i da napravimo letke sa istom može projicirati volja
porukom, tj. "Saosjećajmo jedni sa drugima", gdje bismo naroda, je naravno
ukratko predstavili našu prezentaciju i sam cilj iste, samo privid. Ali, ako to
organizovati ćemo jednu grupu učenika iz debatne sekcije i predstavlja pokušaj da
podijeliti te letke u centru našeg grada, na taj način ćemo se o pitanjima
pokušati osvijestiti i druge, ne samo učenike, o problemu različitih interesnih
današnjeg društva. Kada budemo realizovali naše planove, grupa umjesto
poslati ćemo Vam fotografije. Nadam se uskoro... pištoljem i nožem
odlučuje glasanjem,
Dženana Kukić, kapiten onda je to humaniji i
čovječniji postupak.“
Robert Musil
108
MOSTARSKI GIMNAZIJALCI SE SUOČILI SA

STUDENTIMA PRAVA Događaj u
fotografijama
Kako nam javlja profesorica Branka Barač ovih dana je u
mostarskim školama bilo užurbano. Članovi debatnog kluba su
aktivno ucestvovali u aktivnostima na nivou grada povodom
Sajma srednjih skola Mostara. Clanovi naseg kluba Lamija
Aliman i Edna Đuliman su zablistale u debati. Gimnazija
Mostar se može pohvaliti da je predvodila i učenike ostalih
srednjih skola i pomogli pripremiti ekipu od 8 ucenika koja je
bila dostojan protivnik studentima Pravnog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru. A što mediji kažu o tome:
“…U sklopu Sajma srednjih škola Grada Mostara na Pravnom

fakultetu Sveučilišta u Mostaru održana je debata na temu
"Etički kodeks ugrožava ljudska prava u obrazovnim
institucijama DA ili NE".
''Ove godine na poziv Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i

sporta Hercegovačko-neretvanske županije Sajmu se
priključila ELSA-a Mostar koja je organizirala debatu na
Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Debata se odvijala
između učenika srednjih škola Grada Mostara i studenata
Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, ujedno članova
Debatnog kluba Sveučilišta koji su se na poziv ELSA-e
odazvali na događaj i prijateljski suradnju'', rekao je za
Bljesak.info Karlo Barać potpredsjednik sektora za seminare i
konferencije ELSA Mostar….”
http://bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/mostarski-ucenici-se-
suocili-sa-studentima-prava/101516
109
DEBATOM PROTIV PUŠENJA

Događaj u
Od početka ove školske godine, pa mjesec dana fotografijama
naovamo, maksimalno smo bili usmjereni prijemu novih
članova (klub sada broji oko 40 aktivnih članova), te
održavanju internih nazovi seminara gdje su stariji
debatanti pokazivali novima šta debata u suštini jeste,
kako funkcioniše, interakciju sa CKD-om, i slično; ono što
smo mislili da je najpotrebnije. Nakon toga, odazvali smo
se vašem pozivu te smo u subotu, 25.10.3014. godine, u
prostorijama UNITIC-a održali debatu za profesore, kako
nove, tako i stare.
Nakon toga smo malo išli po svom planu, i tako u srijedu,

12.11.2014. godine u amfiteatru Gazi Husrev-begove
medrese, održana je prva ovogodišnja javna debata na
temu: "Učenike treba rigorozno kazniti zbog pušenja
cigareta". Dakle, debata je bila javna, dočim nam je cilj
bio, pored debatovanja, da na neki način putem te
debate, i raznih aktivnosti (pjesme, gluma) dopremo do
učenika.
Benjamin Fajić, debatni klub "Ad Factum",

Gazi Husrev-begova medresa
110
JAVNA DEBATA O BULLINGU

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
CKD odgovara
Dragi naši,
Raduje nas što se

opet aktivni i što
uskoro planirate javnu
debatu. Ne sumnjamo
da će biti sjajna kao i
sve druge vaše
aktivnosti i radujemo
se susretu u vašoj
školi!
Sretno dalje!
111
DEBATNA IGRA
KŠC gimnazija Banja Luka
CKD odgovara:
Što se tiče plana rada za ovu godinu planirali smo
sledeće aktovnosti:
Draga naša
1. Debata o vršnjačkom nasilju profesorice Nikolina,
2. Analiza održane debate prije svega: DOBRO
3. Debatna igra NAM DOŠLI U
4. Dogovor za temu naredne debate NAŠU CKD
5. Debata u školi -Ljudska prava
OBITELJ!
6. Pripreme za novu debatu
7. Debata- Tolerancija i saosjećanje
8. Demokracija nekad i sad Raduje nas što ste
9. Rad po skupinama' maloljetničko nasilje se odmah prihvatili
10. Razgovor o mogućim temama posla i što će vaša
11. Debata- Kako zaustaviti vršnjačko nasilje škola da nastavi
12. Prezentacija seminara CKD-a blistati debatnim
13. Školska debata sjajem.
14. Dogovor za filmove
15. Informacije sa seminara CKD-a Vjerujemo da će i
16. Pripreme za državno natjecanje kod vas dvanaesti
17. Analiza spisa poslije debate mjesec proteći u
18. Debatna igra s posjetom drugom debatnom klubu ili
aktivnostima koje se
centru
odnose na
19. Dogovor o daljem radu uz smjernice CKD-a
20. Završna školska debata i analiza rada sekcije u prevenciju
školskoj godini vršnjačkog nasilja i
radujemo se
Nikolina Knezar, voditelj debatnog kluba vijestima o tome.
Sretno dalje!
112
DEBATNI NOVEMBAR U ZVORNIKU
U novembru je održano ukupno četiri satanka debatne sekcije, CKD odgovara:

koliko je i bilo planirano. Debatna sekcija je svake srede i
imamo u rasporedu planiran termin i učionicu u kojoj
realizujemo naše aktivnosti. Na sekciju dolazi 10 - 12 učenika.
Tokom novembar uradili smo sledeće:
5.11. Teza i antiteza u debati (objašnjenje, kada znamo na
osnovu teze da je KP ili KPP format debate i sl.)
12.11. Argumenti u debati (kako ih formulisati, kako ih uvesti u
debati i objasniti i sl.). Nakon završene debate ide analiza
ostvarenog i na primeru učenici najlakše uoče greške koje su
pravili tokom debate. Ovo je važno jer ima dosta novih članova
debatne sekcije.
19.11.Debata u KP formatu i nova analiza debate. Šta je
moglo da se uradi bolje, a šta je bilo dobro. Prilikom ove U Zvorniku uvijek
analize koristimo uputstva iz skripte koju sam im dala u vrijedno i radno.
oktobru.
26.11. Radionica pod nazivom "Saosećam sa drugima". Ovu Vrijedna profesorica
radionicu smo osmislili kao školski čas u toku kog profesor
(ulogu profesora preuzima jedan učenik) proziva učenika da
Marija svoju
odgovara, a neki učenici iz razreda ga provociraju. Ipak, neki pozitivnu energiju
učenici se bune protiv provokacije koja je usmerena protiv prenosi na svoje
učenika koji odgovara na času. Uz pomoć profesora rešava se učenike, ali i na
problem vršnjačkog, verbalnog nasilja i shvatamo koliko je naše profesore kada
važno saosećati sa drugima.
smo na zajedničkim
aktivnostima.
Svaka čast i
čestitamo vam na
trudu i radu!
113
Za vršnjačko nasilje je kriv obrazovni sistem
Dana 14. Novembra 2014. (petak) održala se u CKD odgovara:

prostorijama gimnazije „Dr. Mustafa Kamarić“ debata na
tezu „ Za vršnjačko nasilje je kriv obrazovni sistem“.
Bila je to debata prijateljskog karaktera. Ekipe su se

sastojale od po šest članova. Ekipa afirmacije bili su
domaćini iz Gračanice, članovi debatnog kluba
„Demosten“, a za negaciju su se zalagali gosti iz Italije,
također učenici četvrtog razreda Gimnazije.
Moderator i organizator debate bila je prof.Azijada Jukan.
Debata se vodila na engleskom jeziku što je bila E kakva profesorica,

„otežavajuća okolnost“, ali su se debatanti veoma dobro takav klub. Vi ste
snašli. prvi organizirali
dogovorene
Debati su bili prisutni učenici i profesori Gimnazije aktivnosti.
Gračanica, kao i svi učenici iz Italije. Također, dio debate
bio je propraćen lokalnim radijom Gračanica. Svaka čast i iskreno
vam čestitamo.
Obje ekipe, kao i svi prisutni, saznali su koliko je
vršnjačko nasilje zastupljeno u školama u BiH a koliko u
Evo su i fotografije
Italiji i razvijenijim Evropskim zemljama, šta se radi na
suzbijanju problema a šta ne ili bi se tek trebalo raditi, poslije mukotrpnog
koliko se u odgojno-obrazovnom sistemu zanemaruje puta  stigle do nas
odgojna komponenta, te koji to faktori utiču na porast i sada svi mogu i da
vršnjačkog nasilja (porodica, škola, mediji..). vas vide.
Čestitamo!
114
SVAKI UČENIK MORA IMATI ISTA PRAVA

KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo
Fotografije....
Dana 10. prosinca 2014. godine u prostorijama KŠC –
Srednje medicinske škole na simboličan, ali jako važan
način smo obilježili Svjetski dan ljudskih prava. Debatni
klub „Semper magis“ je realizirao svoju prvu javnu
debatu, a time i škoslko natjecanje na tezu: „ U srednjoj
školi svaki učenik mora imati ista prava!“. Sudionici u
finalnoj debati su bili : A1 Ivan Matičević, A2 Ajla Sarajlić,
A3 Ivana Franjić Tubić u negaciji N1 Anita Šušnja, N2
Anđela Dimitrić, N3 Arijan Đolan. Nakon fer i koretne
debate pobjedila je ekipa negacije, a najbolji govornik je
Anđela Dimitrić. Ono što je najvažnije da smo ovim
malenim korakom ipak osvjestili sve goste o pojmovima
kao što su poštivanje, tolerancija, kultura, različitost...
Gosti su bili učenici naše škole, direktorica škole Vesna

Kriste Zovko i profesorica Emilija Pavičević trener
debatnog kluba KŠC Opće – realne gimnazije. A da
svakako slika govori tisuću riječi izvolite presudite sami.
115
MEĐUNARODNI DEBATNI TURNIR U ZAGREBU

Debatni klub “Gorgije”, Gimnazija Banja Luka Još nekoliko
fotografija....
Na 19.12.2014. godine u petak zvanično je započet WHO
(Winter Holidays Open) debatni turnir za srednjoškolce u
Zagrebu organizovan od strane „Hrvatskog Debatnog
Društva“, koji je trajao do nedelje 21.12.2014. godine sa
impresivnih pet teza, od koje su tri bile impromptu, devet
rundi i sveukupno 5300 minuta debatovanja. Predstavnici
Bosne i Hercegovine su ove godine bila dva tima
banjalučke Gimnazije (Banja Luka A i Banja Luka B),
kojima je ovo bilo prvo takmičenje međunarodnog
karaktera na engleskom jeziku, te su ostvarili
zadovoljavajući uspjeh od četiri dobijene runde. Među
ostalim debatnim timovima bili su i timovi iz Hrvatske,
Slovenije, Njemačke, Rumunije ali i Saudijske Arabije i
Turske, čiji je zadatak bio da debatuju na neke od
najaktuelnijih tema današnjice, poput prijetnje Islamske
Države, uloge alternativnih mjera edukacije u našem
postojećem sistemu, te preispitavanje moralnih
vrijednosti hakerskih grupa i tehnika obavještajnih službi
u borbi protiv terorista. Iako su kvaliteti debatnih timova
išli od neiskusnih potencijala do okorjelih veterana,
glavnu titulu je ipak zasluženo uzela slovenačka ekipa
Logos A u finalu protiv njemačke ekipe Germany A.
Naredni WHO turnir će također biti održan u Zagrebu od
18. do 20.12. naredne godine.
Marko Blagojević, debatant
116
Јавна дебата: Вербално насиље - озбиљан проблем у

дрштву
Дебатни клуб “Горгије”, Гимназија Бања Лука Još nekoliko
fotografija....
У петак, 12. децембра 2014. године, Дебатни клуб "Горгије"
Гимназије Бања Лука одржао је још једну у низу јавну дебату.
Овога пута своју пажњу дебатанти су усмјерили на један велики
проблем у савременом друштву, а то је вербално насиље. кроз
многобројне активности Горгије су успјеле покренути промјене у
својој средини, а то је и био циљ ове Јавне дебате. Један од
највећих проблема данашњице нашег цијелог друштва, а самим
тим и школске средине, јесте чињеница да вербално насиље
није довољно препознатиљво, довољно озбиљно схваћено, а ни
санкционисано. Данас, нажалост, већина сматра насиљем само
када крв потекне, а веома озбиљне посљедице остављају и
акције које се као насиље не доживљавају. Управо овим
проблеммом позабавили су се дебатанти Дебатног клуба
"Горгије" у протеклом периоду. Младе снаге нашег Клуба,
претежно ученици првих и других разреда, припремили су и
реализовали велики број активности.
Припремили су три различите врсте говора на тему вербалног
насиља: 1. Марко Ромић - Вербално насиље као преседан у
стара времена; 2. Бојан Белензада - Вербално насиље у
савременом свијету; 3. Долорес Летић - Вербално насиље и ми
(есеј)
Након наших говорника, дебатанти Софија Мијовић и Сара
Петковић презентовали су резултате анкете спроведене у нашој
школи. Резултати нису нимало безазлени и показују да сви
заједно треба прво више да говоримо о појму вербалног насиља,
а онда и да предуземемо потребне мјере како би се оно свело на
најмању могућу мјеру. Након резултата анкете услиједило је
стручно предавање професорице психологије Јоване Јанковски,
која нам је говорила о насиљу, његовим врстама и
посљедицама, како га препознати и како на њега реаговати,
наравно са акцентом на вербално насиље.
На крају је услиједила веома добро припремљена дебата на
тезу "Вербално насиље треба оштросанкционисати" у којој су
страну афирмације заступале дјевојке: Тамара Луки. Александра
Јовандић и Сара Латиновић, а страну негације момци:
Александар Бакмаз, Лука Дивљак и Николај Павловић. Судачки
тим чинили су нешто искуснији дебатанти: Владана Ђаковић,
Виолета Вулетић, Марко Благојевић, Анђела Арар и наш бивши
славни дебатант Милица Малешевић. Цјелокупан програм водио
је Стефан Личина. Да ли због термина одржавања јавне дебате
или "због раније преузетих обавеза", нашу јавну дебату,
нажалост, нису својим присуством подржали многи које смо
позвали и очекивали. Вјероватно је то и слика стварног односа
друштва према овом проблему. Захваљујемо се свима који су
дебати присуствовали и још једном подржали наш рад.
117
ŠKOLSKE I MEĐUŠKOLSKE AKTIVNOSTI
CKD odgovara:
Dragi naši debatanti,

voditelji debatnih
klubova, treneri i
koordinatori,
presretni smo što
možemo objaviti
ovako bogatu tabelu
sa rezultatima
aktivnosti u vašim
školama.
Neka stara godina

bude završena
velikim uspjehom
ovih vaših aktivnosti,
a neka nova
započne jop većim
uspjehom narednih
aktivnosti.
VAŠ CKD!
118
NATJEČAJ ZA
NATJEČAJ ZA NAJBOLJI VIDEO SEMINAR “STOP

VRŠNJAČKOM NASILJU”
CKD otvara natječaj za najbolji video seminar “Stop

vršnjačkom nasilju” u trajanju od 45 minuta.
PRAVO DA UČESTVUJU NA NATJEČAJU

Video seminar treba da sadrži:
- Elemente debate
- Poruke protiv vršnjačkog nadilja i maloljetničkog
prestupništva
- Kreativne segmente
- Primjere (ispravo/pogresno)
- Pozitivne poruke
- U videu treba da učestvuju članovi debatnog kluba i
učenici vaše škole (ako bude trebalo više učesnika za
realizaciju vaše ideje)
Video radove treba dostaviti na mail CKD:

nadina.balagic@ckdbih.com i izvještaji.ckd@gmail.com
najkasnije do 15.01.2015. godine u programima koji su ZAJEDNO U
adekvatni da podrže tu vrstu video materijala. BORBI PROTIV
NAGRADE:
VRŠNJAČKOG
- Prvo mjesto 100 KM NASILJA
- Drugo mjesto 70 KM
- Treće mjesto 50 KM
Nagrade će biti dodjeljene sedam dana nakon isteka roka

natječaja i objavljivanja kandidata.
119
Plan aktivnosti za
decembar
DECEMBAR
PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI
1. Klupske aktivnosti u BiH
1. Internet debatiranje – Debatologija - vršnjačko nasilje i ljudska prava
1. Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“
1. B&H Open – Internacionalno debatno natjecanje
UČESNICI
 Natjecatelji iz drugih regionalnih centara i ekipe izvan mreže CKD klubova
 Najbolje ekipe sa prethodno održanih regionalnih natjecanjanja)
TEZE:
 Vršnjačko nasilje
 Prestupništvo
1. Interaktivni seminar za učenike i profesore
1. Državni seminar za profesore/voditelje debatnih sekcija i učenike/članove debatnih
sekcija
1. Napredni seminar za profesore/voditelje debatnih sekcija
1. Ažuriranje i administriranje bloga Nenasilje - vršnjačko nasilje
1. Ažuriranje i administriranje foruma „Ispričaj svoju priču“ - vršnjačko nasilje
1. Snimanje i distribuiranje WEBINAR-a (1/6) - vršnjačko nasilje
1. Javne debate u lokalnim zajednicama „Stop vršnjačkom nasilju“- vršnjačko nasilje
1. Radionice simuliranja nasilja u relaciji prema spolovima - vršnjačko nasilje
1. Školske i međuškolske aktivnosti koje kreiraju treneri i debatantni debatnih klubova
mreže CKD klubova (2/9) - vršnjačko nasilje
1. Učešće u radu FB grupa i stranica - Debatologija, vršnjačko nasilje, diskriminacija,
ljudska prava
STUDENTSKE AKTIVNOSTI
1. Javne debate na fakultetima
1. Novogodišnji debatni turnir
120
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, Zoran Marčeta, Anesa Nadina Balagić, Amela Tijana Ljuboje, Anja Gengo,
počsni član finansijski asistent Vilić, IT program asistent Ibrahimagić, stalni spoljni stalni spoljni
Skupštine CKD i Predsjednik asistent program asistent saradnik saradnik
Skupštine CKD
Žarko Brkanlić –
počasni koordinator
REGIONALNI KOORDINATORI
Demond Midhat Abdulah Danijela

Branka Kukić
Đonko Čaušević Bećirović Zuletović Bojana Radović
MOSTAR TUZLA BRČKO SARAJEVO BANJA LUKA DOBOJ
Srednja Mješovita srednja Ekonomska Srednja škola za tekstil Gimnazija ONLINE DEBATE,
elektrotehnička škola Srebrenik škola Brčko kožu i dizajn Sarajevo „Petar Kočić“ AKTIVNOSTI I ONLINE
škola Mostar Gimnazija „Dr. Mješovita KŠC „ Sveti Pavao“ Srbac KOMUNIKACIJA SA
Srednja škola Mustafa Kamarić“ srednja škola Opća gimnazija Zenica Gimnazija ŠKOLAMA
Konjic Gračanica Čelić Srednjoškolski centar Banja Luka
Gimnazija Mostar Gimnazija „Musa Pale KŠC - Opća CKD FACEBOOK
Srednja Ćazim Ćatić“ Srednja zubotehnička gimnazija STRANICA
medicinska škola Tešanj škola Sarajevo Banja Luka facebook.com/groups/134
Mostar Behram-begova Gazi Husrev-begova Srednjo- 200443968
Internacionalna medresa Tuzla medresa Sarajevo školski centar DEBATOLOGIJA
privatna Mješovita srednja Centar za slijepu i „Petar Kočić“ facebook.com/Debatologij
gimnazija s škola „Musa slabovidnu djecu i Zvornik a
pravom javnosti Ćazim Ćatić“ omladinu Sarajevo Srednja STOP VRŠNJAČKOM
Mostar Kladanj Gimnazija i SŠC Istočna elektro- NASILJU I
Srednja tekstilna i Gimnazija Ilidža tehnička škola MALOLJETNIČKOM
poljoprivredna „Mustafa Novalić” KŠC - Srednja Prijedor PRESTUPNIŠTVU
škola Mostar Gradačac medicinska škola SŠC „Đuro facebook.com/StopVrsnjac
MSŠ Donji Vakuf Srednja tehnička Sarajevo Radmanović” komNasiljuiMaloljetnicko
škola Tešanj Srednjoškolski centar Novi Grad mPrestupnistvu
MSŠ „Hasan “Nedžad Ibrišimović” STOP NETOLERANCIJI
Kikić” Gradačac Ilijaš U BiH
Srednja MSŠ Kakanj facebook.com/pages/Stop
elektrotehnička Prva bošnjačka -netoleranciji-u-BiH
škola Tuzla gimnazija Sarajevo DEBATOM PROTIV
Gimnazija “Muhsin DISKRIMINACIJE
Rizvić” Breza facebook.com/debatompr
MSŠ „Hazim šabanović” otivdiskriminacije
Visoko BLOG NENASILJE
KŠC Opća-Realna http://nenasilje.blogger.ba
gimnazija Sarajevo FORUM ISPRIČAJ
SVOJU PRIČU
http://ispricajsvojupricu.fr
eeforums.net/
121
Škola Ime i prezime kapitena
Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić
Srednja tehnička škola Srebrenik Belmin Salihbašić
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić
Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde
Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić
Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić
Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić
Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić
Gimnazija Mostar Lamija Aliman
Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić
Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić
SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić
KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić
Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević
Srednja škola Konjic Amina Avdić
Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić
Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac
Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Dragana Jović
Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević
Behram-begova medresa Ismail Ćidić
MSŠ Kakanj Nihada Hrusto
Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović
MSŠ Čelić Adelisa Čaluković
Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović
Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić
MSŠ Srebrenik Amila Bričić
Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić
Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković
Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić
122
IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO
SREDNJE ŠKOLE
Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik
Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar
Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf
Bojana Radović Doboj
Branka Barać Gimnazija Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo
Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko
Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza
Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale
Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko
Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad
Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac
Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo
Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar
Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac
123
IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO
Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka
Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko
Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar
Marko Kovačević Sveučilište Mostar
Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak
Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo
Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo
Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo
Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo
Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo
Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo
Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina
Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo
Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla
Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla
Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar
124
Od novembra 2014. godine CKD uvodi novi sistem
bodovanja debatanata koji se žele natjecati na
Državnom debatnom natjecanju. Za Državno
najtecanje koje će biti održano u 2014./2015. godini
bit će bodovano i učešće u online aktivnostima. Tačan
način ocjenjivanja neće biti još uvijek objavljen, kako
bi se izbjegli participaciju samo u određenim
aktivnostima i na samo određeni način. Ipak, titula
najboljeg sedmičnog ili mjesečnog debatanta donosi
više bodova u odnosu na komentiranje u online
debatama. Razlog za novi sistem bodovanja jeste
nastojanje CKD-a da debatanti vrijeme koje inače
utroše na internetu iskoriste i za istraživanje o
pojmovima vršnjačkog nasilja, diskriminacije,
tolerancije i ljudskih prava, kako bi se uključili u
globalni pokret protiv nasilja, diskriminacije i
narušavanja ljudskih prava.
A na kraju mjeseca, možete osvojiti i mjesečni
džeparac u iznosu od 50 KM.
SRETNO SVIMA! 
125
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA
facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
STOP NETOLERANCIJI U BiH
facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH
DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
WEB STRANICA
http://www.ckdbih.com/
http://nenasilje.blogger.ba/
http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/
126
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
Fra Anđela Zvizdovića 1

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“
71 000 Sarajevo
Sanja Vlaisavljević
Bosna i Hercegovina
IZVRŠNA UREDNICA +387 33 203 668
Nadina Balagić TRN: 1610000047260060 Raiffeisen
banka BiH
REDAKCIJA
izvjestaji.ckd@gmail.com
Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
www.ckdbih.com
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić,
Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta
DTP
Nadina Balagić Debatne novosti, br. 12,
WEB INFO decembar, 2014. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE
Nadina Balagić
SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
IZDAJE I UMNOŽAVA POŽELJNO!
Centar za kulturu dijaloga Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete
članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće 
127

Debatne Novosti DECEMBAR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Debatne Novosti DECEMBAR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IDEA WSDC WIFI

NVO MREŽA GRAD VLADA

Projekat: “Snaga argumenta umjesto

Stigao je kraj još jedne godine – Laku

CKD FACEBOOK STRANICA facebook.com/groups/134200443968

Da rezimiramo: online istraživanje i komunikacija; online natjecanje (vremenski okvir će biti

Nadamo se da će ih uskoro biti još.

Najaktivniji koordinator u prvom polugodištu je: DANIJELA ZULETOVIĆ iz Sarajeva

Najaktivniji voditelj/trener debatnog kluba je: ALMA AHMETHODŽIĆ iz Sarajeva

Najbolja aktivnost u lokalnoj zajednici iz prvog polugodišta 2014./2015. će biti proglašena u

Najbolji prilog za Debatne novosti je: prilog ANĐELE KNEŽEVIĆ iz Prijedora

Deset najažurnijih škola u registraciji debatnih klubova u školskoj 2014./2015. su:

U narednom polugodištu, a nakon poziva otvorenog za članove

1. Ismail Ćidić kao kourednik debatnih novosti

1. Ismail Ćidić kao volonter na CKD aktivnostima.

Nadamo se da ste počeli zbrajati vaše bodove, a u januarskom izdanju Debatnih

Sanja Vlaisavljević i CKD tim

Kultura dijaloga i debata svih poslijeratnih godina su na iskušenju. U BiH

Cilj tranzicijske pravde je iniciranje procesa suočavanja država i To je metod kojim

Na koji način biste

UČIMO DJECU TOLERANCIJI – DAN ŽENA

Zbog povezivanja Dana žena s komunističkom ideologijom, Dan

Obilježavanje 8. ožujka kao Međunarodnog dana žena predložila je

Ne samo da se smatralo da će tzv. žensko pitanje biti riješeno

U Hrvatskoj se slijedila druga tradicija u kojoj je motiv radnica na

Različite sredine stvarale su, dakle, vlastitu tradiciju 8. ožujka. Pri

UČIMO DJECU TOLERANCIJI – MALA DJEVOJČICA

UČIMO DJECU TOLERANCIJI – PRIJATELJ SE U NEVOLJI

Motivacijske priče su inspiracije za ljude širom svijeta. Neke Da li je vojnik i

UČIMO DJECU TOLERANCIJI – SVI IMAMO ŠANSU USPJETI

Evo još jedne motivacijske priče. Prenesite njen sadržaj svojim

ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA KO JE BIO

ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA - “SLOBODNA DJECA

Uvod Nakon izvjesnog

 Da li se slažete sa tvrdnjom da “teško dete govore uvijek postaje teško zbog

 Kako objašnjavate tvrdnju da “nijedan nastavnik nema pravo da leči dete od od

 Da li je “teško dete nesrećno dete”? Zašto?

 Da li su nesretni ljudi “u stanju rata sa samim sobom”? Zašto?

 Da li je tačno da se svi “zločini, sve mržnje i svi ratovi mogu da svedu na

 Da li “deca mogu da se odgoje tako da nesreća nikada ne dođe”? Ako da kako

ANALIZIRAJMO SADRŽAJ ZAJEDNO “Samo kao ravnopravni partneri,  žene i mu

Analiza sadržaja je jedan od najbitnijih metoda pripremanja debate za vrijednog i

Izvor: Fahrudin Novalić, V J E S N I K Petak, 3. svibnja 2002.

Evo kako možete započeti vaš rad.

Prava žena su ljudska prava - prava, koja se odnose i na žene i to

Šta su prava žena?

1) Nasilja nad ženama je privatna stvar? Kako objašnjavate i

3) Specifične povrede ljudskih prava žena...

Zapostavljanje prava žena... Kako objašnjavate

Borci za ljudska prava i prava žena od Kakav je stav

Mnoge feministkinje pokušavaju učiniti postojeće međunarodne

Zašto prava žena?

U toku 20. vijeka položaj žena se korak po korak poboljšao

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

Primjeri kršenja prava žena

> selektivni pobačaji ženskih fetusa

Kako su se razvila prava žena?

Razvoj ljudskih prava - kako je u svojoj osnovi predstavljen u

Historija pokreta žena

Počeci - Deklaracija o pravima žena

Razvojem kapitalističkog produkcijskog rada mjesto zaposlenja i

Građansko društvo nije ženama dozvoljavalo da budu direktne

Francuska: "Povelja o pravima žene i građanke"

ANALIZIRAJMO SADRŽAJ ZAJEDNO “Samo kao ravnopravni partneri, žene i mu

Izvor: Fahrudin Novalić, V J E S N I K Petak, 3. svibnja 2002.