SLAGALICA-priručnik Za Mlade Voditelje

Vesna Kaji
Milena Medi
Slagalica
Prirunik za mlade voditelje
Zagreb
2001.
Slagalica prirunik za mlade voditelje

Izdava:
Suncokret - Centar za humanitarni rad
Zagreb, 2001.
Autorice:
Vesna Kaji
Milena Medi
Ilustracija naslovne strane:
Aleksandra Gavrilovi
Uredili i grafiki obradili:
Igor Despotovi
Vesna Kaji
Milena Medi
Lektorica:
Dragica Vajagi Hlupi
Naklada:
1000 primjeraka
Tiskara:
Tipograf, Zagreb
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb
UDK 364.65-053.6 (035)
159.913:364-053.6
KAJI, Vesna
Slagalica : prirunik za mlade
voditelje / Vesna Kaji, Milena Medi.
Zagreb : Suncokret Centar za humanitarni
rad, 2001.
Bibliografija.
ISBN 953-98472-0-6
1.Medi, Milena. I. Grupni
Psihosocijalni rad Prirunik II.
Psihosocijalna zatita Mlade
410306020
Izradu ovog prirunika financijski je omoguio Forum za slobodu odgoja.
UVOD
SAETAK PROGRAMA
UPUTE ZA VODITELJE
Opis radionice
Savjeti za voditelje/facilitatore
Nekoliko savjeta za javne nastupe
Voditeljev/facilitatorov kontrolni popis
Neka uobiajena pitanja
NEKE OD POZNATIJIH TEHNIKA ZA RAD U GRUPI
Brainstorming (oluja ideja)
Igranje uloga
Intervjuiranje
Slobodno pisanje
Vizualizacija
Barometar stavova
Ostale tehnike
KREIRANJE I PROVOENJE PLANA ZA AKCIJU
Komponente planiranja programa
List za planiranje
Prijedlozi za razradu projekata
AKTIVNOSTI ZA UPOZNAVANJE
Moj tit
Piramida ivota
Skica za upoznavanje
TEME ZA RADIONICE
Radionice o komunikaciji
Teorijski dio
Neverbalna komunikacija
Elementi neverbalne komunikacije
Verbalna komunikacija
Sluanje
Aktivno sluanje
Razgovor prihvaanja
Samoprocjena komunikacijskih vjetina
1. radionica Pria o Kristini
2. radionica Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija
3. radionica Komunikacijske uloge
Radionice o timskom radu i nenasilnom rjeavanju sukoba
1. radionica Igra aviona i jedrilice
2. radionica Rjeavanje sukoba
3. radionica U naem kvartu
4. radionica Timski rad
Radionice o vodstvu i moi
1. radionica Mo
2. radionica Skulpture moi
3. radionica Vodstvo i mo
Radionice o identitetu
1. radionica Osobni identitet
2. radionica 1=1 svi smo mi razliiti, ali jednaki
3. radionica Prvi dojam
4. radionica Razliitosti
1
2
4
4
5
6
7
9
11
11
12
13
14
15
16
17
18
18
19
21
22
22
23
24
25
25
25
26
26
26
27
27
28
29
31
32
33
36
36
37
38
42
43
43
45
46
48
48
49
51
52
Radionice o diskriminaciji
Teorijski dio
Multikulturalna i interkulturalna drutva
1. radionica Uini to!
2. radionica XYZ
3. radionica Natjecanje u vicevima
4. radionica Euro-vlak a la carte
Radionice o kulturnim razlikama
Teorijski dio
to je to kultura?
1. radionica Kulturne razlike
2. radionica Na stazi razvoja
3. radionica Otok
Radionice o civilnom drutvu
1. radionica Izgradnja idealne zajednice
2. radionica Aktivno sudjelovanje
3. radionica Europa 2000
Radionice o ljudskim pravima
1. radionica Deklaracija o ljudskim pravima
2. radionica Razglednice o ljudskim pravima
3. radionica Drava ljudskih prava
Primjeri cjelodnevnih radionica
1. Radionica o komunikaciji
2. Radionica o interkulturalnosti
Prijedlog tema za program osnaivanja mladih
Literatura o meunarodnim ljudskim pravima
Evaluacija
Evaluacija za program osnaivanja u srednjim kolama
Evaluacija cjelodnevne radionice
Literatura
Tuzla wave 2000
54
54
55
57
59
60
61
64
64
64
65
67
73
76
76
77
78
80
80
81
82
84
84
85
86
87
88
88
90
92
93
UVOD
Ovaj prirunik nastao je na osnovu trogodinjeg rada na programu Osnaivanje mladih za aktivno
djelovanje u zajednici. Program se razvio unutar Suncokreta Centra za humanitarni rad u
regionalnom uredu u Zagrebu.
Smatrale smo svojom obvezom da ono to smo nauile tijekom rada na programu prenesemo drugima
koji rade s mladima ili e raditi s mladima i na taj nain se nai u istoj situaciji kao i mi prije tri
godine.
Osnovni cilj ovog prirunika bio je na jednom mjestu predstaviti neke od tehnika koje su koritene u
radu kao i radionice koje se mogu raditi s mladima, kako bi mogao posluiti kao podsjetnik i pomo
svima koji e raditi s mladima. Ujedno bismo voljele s naim nainom rada upoznati druge udruge
koje rade s mladima, kako bismo imale priliku razmijeniti naa iskustva u radu s mladima.
Na kraju, eljele bismo se zahvaliti:
svim djevojkama i mladiima koji su sudjelovali i koji jo uvijek sudjeluju u naem programu, te
su pokazali motiviranost za rad, zadovoljstvo ovim nainom rada i time potvrdili opravdanost
potrebe za stvaranjem prirunika koji e im pomoi u njihovom daljnjem radu
djelatnicima I. gimnazije u Zagrebu, IV. gimnazije u Zagrebu i Ugostiteljsko-turistikog uilita u
Zagrebu koji su prihvatili provoenje programa u njihovim kolama
djelatnicima Ministarstva prosvjete i porta, Zavoda za unapreenje kolstva koji su prepoznali
vrijednost programa i preporuili njegovo provoenje u navedenim srednjim kolama
Forumu za slobodu odgoja koji je prepoznao potrebu za ovakvim prirunikom i financijski
omoguio njegovu izradu i tiskanje
SAETAK PROGRAMA
Suncokret Centar za humanitarni rad je nevladina, neprofitna, hrvatska organizacija osnovana 1992.
godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe zajednice pogoene ratom. Suncokret provodi
humanitarni psiho-socijalni, odgojni i obrazovni rad te rad na razvoju zajednice i demokratskog
civilnog drutva, s ciljem ublaavanja negativnih psiholokih, socijalnih i kulturnih posljedica rata i
drutvenih previranja u regiji te poboljanja kvalitete ivota za sve, a posebno za najosjetljivije
lanove zajednice.
Suncokret je osobito posveen osnaivanju graana, posebno mladih, za aktivno djelovanje u
zajednici na principima volontarizma, altruizma i osobne odgovornosti svakog pojedinca te
ostvarivanju jednakih mogunosti ukljuivanja za sve, bez obzira na spol, religiju, nacionalne i druge
razlike.
Jedan od programa koji se provodi s mladima je Osnaivanje mladih za aktivno djelovanje u
zajednici.
Program osnaivanja mladih za aktivno djelovanje i volonterski rad u zajednici provodi se u Zagrebu
od 1998. godine uz preporuku Ministarstva prosvjete i porta. Program se provodi u I. gimnaziji i u
Ugostiteljsko - turistikom uilitu, a od 2000. godine ostvarena je suradnja i sa IV. gimnazijom.
Ciljevi programa:
Osnaivanje mladih za aktivno, konstruktivno, kreativno i odgovorno djelovanje u drutvu

Senzibiliziranje mladih za potrebe zajednice i njezinih lanova, skupina i pojedinaca
Ukljuivanje mladih u dobrotvorni volonterski rad
Poboljanje kvalitete ivljenja i brige za posebno osjetljive i ugroene lanove zajednice
Sadraj programa:
Program se odvija kroz nekoliko glavnih podruja rada, od kojih se svako sljedee podruje razvija iz
prethodnog:
a) Interaktivne radionice za mlade voditelje (Youth leaders)
b) Grupa za socijalne akcije
c) Volonterski rad mladih
Ad. a) Interaktivne edukativne radionice za mlade voditelje su osnova ovog programa. Kroz njih
mladi stjeu znanja koja im omoguavaju sagledavanje meuovisnosti razliitih pojava u uoj i iroj
drutvenoj zajednici, koje ujedno utjeu na njihov ivot, te razvijaju stavove i vjetine koji im
omoguavaju aktivno sudjelovanje u kreiranju pozitivnih promjena u drutvu. Polaznici e stjecati
znanja s podruja civilnog drutva, demokracije, socijalnog i ekolokog realiteta zajednice te razvijati
vjetine konstruktivnog komuniciranja, nenasilnog rjeavanja konflikata, kritikog miljenja,
koritenja medija, voenja radionica za vrnjake, socijalnog istraivanja, osmiljavanja i pokretanja
socijalnih akcija.
Ad.b) Grupe za socijalne akcije formiraju se na osnovi iskazanog interesa mladih u interaktivnim
radionicama. Uz usmjeravanje voditelja, formiraju se grupe za socijalno istraivanje i provoenje
socijalnih akcija, u suradnji s razliitim strunjacima i institucijama. Cilj navedenog je daljnje uenje i
razvijanje svijesti mladih o drutvenim problemima u zajednici, na osnovi istraivanja i povezivanja s
razliitim srodnim grupama; ukljuivanje ire drutvene zajednice u rjeavanje problema u zajednici
kroz socijalne akcije u svrhu informiranja, educiranja, senzibiliziranja i organiziranja javnosti; te
motiviranje, priprema i ukljuivanje mladih u volonterski rad.
Ad.c) Mladi koji izraze elju i motivaciju za dobrotvornim volonterskim radom, na osnovi
uspostavljenih kontakata s udrugama i ustanovama koje provode programe za poboljanje kvalitete
ivljenja za osobe s posebnim potrebama ili druge posebno osjetljive i ugroene lanove zajednice,
educirat e se o specifinim problemima i potrebama njihovih lanova/korisnika, te se ukljuiti u
programe tih udruga, u skladu sa svojim znanjima, iskustvima i specifinim potrebama korisnika (npr.
pomo starijima, beskunicima, osobama s posebnim potrebama, djeci bez roditeljskog staranja itd.).
Korisnici
Neposredni korisnici programa su mladi u dobi od 15-19 godina s podruja grada Zagreba i ire, bez
obzira na spol, socio-ekonomski status, obrazovanje, vjersku i nacionalnu pripadnost.
Posredni korisnici programaa su pojedinci i skupine graana s podruja grada Zagreba koji po nekim
svojim osobinama ili po svom socio-ekonomskom statusu ulaze u skupinu posebno osjetljivih i
ugroenih stanovnika (starije osobe, djeca i mladi bez roditeljske skrbi, djeca i mladi s kroninim
bolestima, osobe s posebnim potrebama i sl.), kojima e mladi volonteri pokuati pomoi u
zadovoljavanju potreba i poboljanju kvalitete ivljenja.
Evaluacija programa
Rezultati programaa e se vrednovati prema sljedeim kriterijima:
a) objektivni pokazatelji: broj odranih interaktivnih radionica, broj mladih ukljuenih u radionice za
mlade voditelje, broj osposobljenih mladih voditelja za voenje projekata i grupa vrnjaka; broj
pokrenutih socijalnih akcija; broj mladih ukljuenih u planiranje i provoenje socijalnih akcija;
broj mladih ukljuenih u volonterski dobrotvorni rad.
b) subjektivni pokazatelji:
kvalitativni - procjena radionica od strane voditelja (po zavretku radionice); usmena procjena
radionica od strane mladih (po zavretku radionice); procjena uspjenosti provoenja programa od
strane voditelja projekta (kvartalno, polugodinja procjena i zavrna);
kvantitativni - procjena sadraja radionica i uspjenost razliitih aspekata radionice od strane
mladih (po zavretku svake radionice).
UPUTE ZA VODITELJE
OPIS RADIONICE
Uspjena radionica mora imati oblik koji e voditelj/facilitator pratiti. Generalne upute za razvoj i
voenje/facilitiranje radionica sastoje se od nekoliko komponenata.
Upute ukljuuju:
Upoznavanje
Tijekom prvog susreta sa sudionicima voditelj/facilitator se treba predstaviti (ime, obrazovanje),
predstaviti svoju organizaciju/program, cilj, kratko rei zato je tu i to se nada da e postii, dati
pregled dnevnog reda.
Vano je da se osnovni principi organizacije podijele sa sudionicima. Voditelj/facilitator treba
omoguiti sudionicima da se meusobno predstave. (To e napraviti pomou aktivnosti za
zagrijavanje).
Vano je da voditelj/facilitator naglasi sudionicima "Koliko uloite u radionicu toliko ete i dobiti".
Ako ulazite s pozitivnim mislima tada ste sigurni da ete nauiti neto korisno. Dobrovoljno
sudjelovanje je obavezno jer su sudionici grupe odabrali da sudjeluju. Dajte im do znanja da imaju
pravo odustati u bilo koje vrijeme, naroito ako se osjeaju neugodno.
Upoznavanje je isto tako vrijeme kada e voditelj/facilitator dati ton danu - omoguiti sudionicima da
budu to to jesu i potaknuti diskusiju. To e utjecati na meusobne odnose te potaknuti interakciju
izmeu sudionika i facilitatora.
Za kreiranje sigurne atomosfere slijede se tri principa. Ti principi omoguuju voditelju da kreira
sigurnu atmosferu u kojoj e sudionici biti otvoreni i iskreni u svezi svojih osjeaja i iskustava:
1. "Sigurno mjesto"
Prihvatiti razliita miljenja

Sve to se kae u grupi ostaje u grupi - Ugovor o diskreciji
Potivanje ideje i miljenja drugih. Razlike su doputene
Raspravlja se o izjavi, ne o osobi
2. "Jedan mikrofon"
Samo jedna osoba pria.
(Ako vie osoba govori u isto vrijeme, voditelj/facilitator i/ili sudionici mogu koristiti ovo pravilo tako
da kau "Jedan mikrofon".)
3. Sudjelovanje
Od sudionika se oekuje da aktivno sudjeluju u aktivnostima ali osoba ima pravo ne sudjelovati
ako se ne osjea dobro ili sigurno
Zagrijavanje ili ledolomac

Zagrijavanje slui za pripremanje sudionika za radionicu, omoguava im da dou u sredite sadraja i
da nestanu sve prepreke (konice) koje sudionici mogu imati. To mogu biti fizike ili
verbalne/neverbalne aktivnosti. Ove aktivnosti takoer pojaavaju raniju atmosferu.
Ako ete imati dugorone odnose s nekom grupom to je dobro vrijeme za definiranje osnovnih pravila.
Priliku za uspostavu pravila za grupu imate samo jedan ili dva puta. Osnovna pravila kreiraju sudionici
(mogu se nadopuniti). To im daje osjeaj pripadnosti, jaa i gradi zajednitvo. Osnovna pravila
osiguravaju uvjete za otvoren dijalog i daje mogunost ljudima da izraze to osjeaju.
4
Glavni dio
To je glavni dio radionice. Broj aktivnosti koje e se koristiti ovisi o veliini grupe i predvienom
vremenu za radionicu. U duim radionicama moe se koristiti vie razliitih vjebi.
Proces
Kreiran je tako da se dobije povratna informacija od grupe o njihovim iskustvima u sudjelovanju u
vjebi, to su nauili, njihovim osjeajima, brigama, idejama o temi, to vole/ne vole i sintezu
informacija.
Zavrna aktivnost
To je zavrna aktivnost radionice. Ova vjeba pomae grupi da se relaksira nakon intenzivne
radionice, zatvara dan, spaja grupu. Zatvaranje moe biti ozbiljno, duhovno ili zabavno. Moe biti
fiziko ili verbalno/ne verbalno, ovisi o veliini i povezanosti grupe. To je najbolje vrijeme da se
dobije povratna informacija od grupe. Moe biti napravljeno putem pisane ili usmene evaluacije.
SAVJETI ZA VODITELJE/FACILITATORE
1. Budite upoznati sa sudionicima (polaznici grupe)
Zapamtite da ak i onda kada prezentirate istu temu razliitim grupama, svaka grupa s kojom radite
ima svoje individualne i grupne potrebe.
Nekoliko pitanja koja si trebate postaviti prije nego ponete raditi s grupom:
Zato vas je ta grupa traila da vodite (facilitirate) radionicu?

to se sudionici nadaju da e dobiti na radionici?
Koja je dob i spol lanova grupe?
Koliko je velika grupa?
Koje informacije ili trening je grupa dobila/prola prije?
Sastaje li se grupa redovito?
Koliko dugo treba trajati grupni sastanak?
Facilitator/voditelj mora unaprijed poznavati potrebe grupe i planirati radionicu s odgovarajuim

ciljevima i informacijama.
2. Doite ranije
Raniji dolazak vam omoguava da pripremite svoj materijal, provjerite je li u prostoriji sve to vam
treba te jeste li u mogunosti pozdraviti sudionike/lanove grupe kako pristiu.
3. Pripremljenost prostorije/prostora gdje e se radionica odvijati
Fiziki izgled prostorije i raspored stolica u prostoru trebao bi odgovarati tipu radionice koju ete
voditi.
Posloene stolice u krug gdje sudionici mogu vidjeti jedni druge i meusobno direktno razgovarati
odgovara tipu radionice u kojoj e se odvijati grupna diskusija.
Auditorijalni stil prostora i posloenih stolica odgovarat e ako se planira odrati klasino
predavanje.
4. Tehnike za efektivniji govor (prezentaciju)

Odrite kontakt oima s publikom/sudionicima
Stanite ili sjednite na mjesto u prostoriji gdje e vas svi moi vidjeti. Dobro je kretati se po prostoriji
ako to pomae sudionicima da vas bolje vide ili uju. Trebate biti dovoljno upoznati sa svojom
prezentacijom tako da neete biti prisiljeni stalno gledati biljeke.
Odravajte razgovor
Stalno budite svjesni svog naina govora npr.; glasnoe govora, visine, omjera glasnoe. Vano je da
vas sudionici mogu uti i razumjeti to im govorite. Tada je ono to im govorite jasno te nee biti
uspavani tonom vaeg glasa.
Pokret moe govoriti jasnije nego rijei
Budite svjesni svojih neverbalnih pokreta npr.; pokreta rukama, izraza lica, pokreta tijela. Trebate
prezentirati zainteresiranost i pozitivan stav putem govora tijela ako elite isti takav stav od sudionika
u grupi.
Takoer, vano je zapamtiti da govor tijela moe ometati sudionike. Pokret se mora nadovezati na ono
to govorite, a ne odvlaiti pozornost.
Izbjegavajte:
- nervozno kretanje s jedne strane prostora na drugu

- igranje s nakitom ili kosom
- igranje/zveckanje s kljuevima u depu
- vakanje vakaih guma ili bombona
NEKOLIKO SAVJETA ZA JAVNE NASTUPE
1. Odravajte kontakt oima sa sudionicima grupe/publikom. Pokuajte gledati u razliite sudionike u

grupi, a ne konstantno u jednu osobu.
2. Volumen glasa je izuzetno vaan prilikom govora: elite da sudionici jasno uju svaku rije.
3. Jasnoa govorenja je vana kada se obraate grupi ljudi. Koliko jasno govorite pokazuje s koliko
samopouzdanja govorite o temi koju prezentirate grupi.
4. Govorite polako. Ako urite prilikom govorenja ostavljate dojam nervoze na sudionike.
5. Govor tijela. Trebate biti izraajan i siguran. To ukljuuje dobro dranje, koritenje ruku i osmijeha,
te ini sudionike oputenijima i stvara pozitivnu atmosferu.
6. Budite upoznati s time tko su sudionici. Ako se radi o formalnoj grupi neete s njima razgovarati
na isti nain kao to ete razgovarati sa svojim prijateljima. Prilikom izbora govora/prezentacije
trebate uzeti u obzir dob, spol, religijsko opredjeljenje sudionika grupe.
VODITELJEV/FACILITATOROV KONTROLNI POPIS

Vjet voditelj/facilitator potivat e sljedea pravila:
1) Planiranje unaprijed
Planiranje unaprijed pomae voditeljima da glatko vode radionicu, da se osjeaju relaksirano i udobno
s temom koju dre, da budu upoznatiji s ko-voditeljskim stilom, da budu vjerodostojniji pred
sudionicima. Sudionici mogu primijetiti pripremate li se unaprijed, mogu prosuditi va nivo
profesionalizma, te uzimate li ili ne va posao ozbiljno. Planiranje unaprijed zahtijeva sljedee:
- upoznavanje svog ko-voditelja njegovog/njezinog stila, energije, iskustva, snaga i slabosti
- pripremanje uvoda
- odluivanje koje e aktivnosti za zagrijavanje, glavna vjeba, te zavrna aktivnost biti prikladne
- razraivanje procesnih pitanja baziranih na aktivnostima i temi
- znanje o veliini grupe s kojom e se raditi
- razraivanje pomonog plana u sluaju da neto krene loe ili da planirane aktivnosti ne idu kako
treba
- pripremanje svih potrebnih materijala/literature
- isprobavanje radionice
- predvianje vremenskog okvira za svaku aktivnost
- odluivanje tko e voditi koju aktivnost
- noenje sata da bi se pazilo na vrijeme
- odreivanje lokacije (susjedstvo, zgrada i soba) radionice, utvrivanje naina transporta, prostora
koji e se koristiti, te da li e biti na raspolaganju stolovi i stolice.
2) Budite neutralni i objektivni
Nuno je ostati neutralan i objektivan. Pokazivanje vlastitih stavova ili naklonosti grupi moe sprijeiti
pojedince da se osjeaju sigurni uestvovati, moe utjecati na njihov nain razmiljanja ili ih moe
izdvojiti iz grupe, a time voditelj/facilitator postaje participant. Dobar voditelj/facilitator nee uiniti
sljedee:
- davati prosudbe na odgovore dobivene od sudionika
- ispoljavati svoje osjeaje i miljenja tijekom radionice
- osobno utjecati na nain razmiljanja grupe.
3) Budite relevantni
Pitanja, odgovori, prie ili tvrdnje moraju biti vezane za temu razgovora ili aktivnosti koja se provodi.
Mora postojati veza izmeu onoga to je voditelj/facilitator izrekao i onoga to sudionici govore. Kada
god je to mogue, dobro je povezati temu radionice sa ivotima sudionika te njihovim osobnim
iskustvima. Ovakvo vezivanje ohrabruje sudjelovanje i stvara okolinu pogodnu uenju i rastu.
4) Koristite protupitanja
Sudionici vie naue kada sami pokuavaju odgovoriti na vlastito ili tue pitanje nego to naue
dobivajui odgovore od voditelja/facilitatora. Dobar e voditelj/facilitator:
- preusmjeriti njemu upuena pitanja nazad osobi od koje je pitanje dolo ili samoj grupi.
Primjer:
Sudionik: Zato se ljudi tako loe ponaaju prema pederima i lezbejkama?
Voditelj/facilitator: Zato ti (sudionik/grupa) misli da se prema homoseksualcima loe postupa?
5) Parafrazirajte
Parafraziranje uvruje osjeaje kod osobe, stvara sigurnu okolinu (prostor) te pojanjava to je
sudionik rekao. Dobar e voditelj/facilitator:
- saeto svojim rijeima ponoviti grupi uesnikove komentare, razmiljanja ili osjeaje.
Primjer:
Sudionik: Uitelji ne znaju predavati. Njih u stvari nije briga to rade, za njihove studente ili
openito mlade ljude po tom pitanju. Samo uzimaju plau i uivaju po ljeti. Ne moe ih niti
zadovoljiti niti im vjerovati.
Voditelj/facilitator: Dakle, u osnovi, ono to ti kae je da se ne slae s uiteljima, te da je to njima
samo posao i da ih nije uope briga za mlade.
6) Koristite otvorena pitanja
Koritenje otvorenih pitanja odravat e razgovor zanimljivim, promjenjivim i informativnim. Takva
e pitanja takoer pomoi voditeljima/facilitatorima i sudionicima da se meusobno bolje upoznaju.
Dobar e voditelj/facilitator:
- izbjegavati pitanja na koja se moe odgovoriti samo s DA ili NE
- postavljati pitanja koja e zahtijevati vie razmiljanja za odgovor i time ohrabriti dijalog u grupi
- postavljati pitanja pomou kojih e dobiti informacije o sudionicima i samoj temi
Primjer:
Zatvoreno pitanje: teti li rasizam ljudima?
Otvoreno pitanje: Kako/zato rasizam teti ljudima?
7) Budite na temi/ostanite fokusirani
Zadravanje na temi pomoi e voditeljima/facilitatorima i/ili sudionicima da bolje analiziraju sve
aspekte problema o kojemu se raspravlja. S fokusom dolazi jasnoa. Dobar e voditelj/facilitator:
- voditi brigu o vremenu
- obraati panju na pitanja i odgovore u grupi
- pomoi definirati/razjasniti bilo kakvu nejasnou kod sudionika
- izbjegavati negativnosti
- izbjegavati skretanje na druge, nevane teme
8) Zadrite dinamiku
Ako se radionica odui ili postane dosadna, voditelj/facilitator gubi panju sudionika. Odravajte
diskusiju interesantnom, uzbuujuom i dinaminom. U nekom smislu voditelj/facilitator je i
zabavlja. Dobar e voditelj/facilitator:
- pokuati omoguiti da to vie sudionika doe do rijei te da niti jedan sudionik nema dominantnu
ulogu u razgovoru
- korisiti prostor (hodati okolo, ne stajati na jednom mjestu kroz cijelu radionicu)
- koristiti humor kada je to prikladno
- jasno (razumljivo) izgovarati rijei
- koristiti svoju energiju da osvjei/motivira/uzbudi grupu
- koristiti govor tijela (kontakt oiju, mimika lica, kretanje ruku) da bi stimulirao grupu
- koristiti okirajuu ili zanimljivu statistiku
9) Potvrivanje
Vano je esto potvrivati sudionikove osjeaje i ideje. To ohrabruje sudionika. Treba koristiti kontakt
oima, klimanje glavom ili verbalno potvrivanje sudionikovih izjava. To je put ka afirmiranju
sudionika.
Primjer:
Sudionik: Vano je za ljude da shvate da mi uimo imati predrasude. Naa obitelj, prijatelji, osobna
iskustva, mediji i rasa/narod/religija utjeu na na nain razmiljanja. Imati predrasude ne znai biti
loa osoba. Uvijek postoji vrijeme za promjenu, za uenje, za rast. Ljudi trebaju biti svjesni svojih
predrasuda. Kada pretvorite svoje predrasude u tetnu akciju, kao to je diskriminacija, to je onda
loe.
Voditelj/facilitator: Hvala vam. Napravili ste nekoliko dobrih zapaanja.. (ako elite moete ga
parafrazirati)
10) Koristite pitanja o osjeajima
-
Postavljajte pitanja koja potiu ozbiljnije diskusije i osobna iskustva o temi.
Primjer:
Sudionik: Moji su se roditelji svaalivikali, bacali stvari i ak pomalo gurali. To se stvarno
zakuhalo. Nisam znao to e se k vragu dogoditi sljedee. Rekli su neke rune, opasne stvari.
Voditelj/facilitator: Kako si se osjeao kada si bio svjedok toga?
NEKA UOBIAJENA PITANJA

Kako voditi diskusiju?
Budui da je diskusija sastavni dio svake radionice, vano je napraviti klimu koja e omoguiti
lanovima grupe da se osjeaju sigurnim da uestvuju. Moete utemeljiti smjernice za diskusiju:
- Svakome je dozvoljeno da iskae njegovo/njezino miljenje i svako treba imati priliku da to
napravi bez prekidanja.
- Dopustivo je (ak poeljno) pitati ili se ne slagati s neijim miljenjem, ali nije dopustivo
omalovaavati ili ismijati neije miljenje.
- Umjesto omalovaavanja neijih ideja, sudionici trebaju dijeliti vlastite ideje.
Kako voditi brainstorming?
Cilj brainstorminga (oluje ideja) je proizvesti puno ideja to je bre mogue. Temeljna pravila su
jednostavna:
- Drite brainstorming kratkim, a za vrijeme brainstorminga neka bude brz ritam.
- Ne dozvolite sudionicima da sude bilo koju od ideja dok proces nije zavren.
- Obavijestite sudionike da ne trebaju ekati kompletno originalnu misao: ohrabrite ih da grade na
osnovi ideja drugih ljudi.
- Zapisujte svoje ideje stvorene tijekom brainstorminga; upotrebljavajte plou ili papire i markere.
Kako provesti brainstorming, igranje uloga i diskusiju po pravilima?
Recite sudionicima u uvodu da e sudjelovati u aktivnostima koje im mogu biti neuobiajene i nove.
Vano je da uspostavite pravila i da ih se pridravate. Ukoliko je potrebno sudionici mogu razviti svoja
pravila koja se mogu dodati vaoj listi.
to da radim ako sudionici ne ele priati?

Kao prvo zapitajte se zato ne ele priati. Je li to zato jer se ne osjeaju sigurno? Je li im neugodno?
Razumiju li pitanja? Je li im dosadno?
Na osnovi vae intuicije zato grupa ne pria, pokuajte sljedee:
- Preformulirajte pitanje i pitajte grupu razumije li pitanje.
- Pitajte razliita pitanja.
- Iznesite stav (to ne mora biti vae vlastito miljenje) i pitajte sudionike slau li se ili ne i zato.
- Priekajte neko vrijeme dajte sudionicima priliku da razmisle.
- Priajte, podijelite kartice te zamolite sudionike da na njih napiu odgovore na pitanje. Ovo moe
biti ugodnije za one koji su srameljivi u grupi. Moete izmijeati odgovore i svakom lanu dati da
proita tui odgovor. Na ovaj nain svi sudjeluju, ali nitko ne zna tko je to napisao.
- Razdvojite grupu u parove, trojke ili etvorke. Ljudi koji ne ele priati ispred velike grupe ljudi
ponekad e se ugodnije osjeati u komunikaciji s malom grupom.
- Sami zakljuite raspravu i krenite u sljedeu aktivnost.
to ako je previe diskusije?
To ovisi o vremenu koje vam je na raspolaganju za treniranje grupe kao i o kvaliteti diskusije. Ukoliko
imate vie od jedne radionice za diskusiju o temi, a diskusija se ini vanom, moete ju produiti.
Problem je u tome to pojedina diskusija moe zauzeti kompletno vrijeme predvieno za radionicu i
time vas sprijeiti da obuhvatite neke druge vane elemente radionice. Kao pravilo postavite si
vremenska ogranienja i drite ih se. Dajte sudionicima do znanja da ih podravate u tome da nastave
diskusiju nakon radionice, ali sada morate ii dalje zbog vremenskog ogranienja.
to ako me sudionici pitaju pitanja na koja ne mogu odgovoriti?
Oekujte da e se to dogoditi. Ako vas pitaju pitanje na koje ne znate odgovor onda im to i recite i
pokuajte pitanje vratiti nazad grupi. Pitajte to ti misli? ili Zato ti tako misli?. Ukoliko se
pitanje odnosi na neku vanu informaciju tada pitaj Kako mi moemo doi do odgovora?
10
NEKE OD POZNATIJIH TEHNIKA ZA RAD U GRUPI

BRAINSTORMING (OLUJA IDEJA)
Oluja ideja (brainstorming) najpoznatija je grupna tehnika poticanja kreativnog miljenja.
Osnovna pravila te tehnike postavljena su pod vidom spoznaje da kritika, vrednovanje i
ocjenjivanje koe stvaranje ideja.
Cilj
Stvoriti okruenje u kojem e se pojaviti to vie kreativnih ideja za rjeenje iskrsnulog problema,
pruiti priliku sudionicima da se opuste i koriste svoje kreativne potencijale.
Materijal
Veliki papir i olovka ili kolska ploa i kreda.
Vrijeme
Varijabilno, ovisi o veliini grupe i problemu na kojem se radi.
Postupak
Voditelj treba ukratko objasniti svrhu i smisao oluje ideja i izabrati osobu koja e brzo zapisivati sve
ideje koje e se pojaviti doslovce onako kako ih sudionici izreknu. Ideje se ne smiju kritizirati niti
komentirati, bez obzira koliko ludo zvuale. Temu na kojoj e se raditi treba napisati na vrhu papira
ili kolske ploe. Tema treba biti to je mogue specifinija. Sudionici iznose ideje jedan za drugim, ali
ne prema nekom odreenom redu. Pisanje ideja prestaje kada ideje presahnu ili nakon unaprijed
dogovorenog vremena (primjerice 15 minuta).
Kad su sve ideje ispisane, grupa zajedno odluuje koje e se ideje odbaciti, koje jo treba razmotriti, a
koje je mogue rjeenje problema. Rjeenje problema moe se nahoditi i u kombinaciji nekoliko ideja.
Mogua je i produljena varijanta oluje ideja, u kojoj se odabere jedna od ideja s liste. Ona se ispisuje
na vrh papira ili kolske ploe, pa se na tu temu igra nastavlja na isti nain. Tako je mogue dobivene
ideje i operacionalizirati. Svaka oluja ideja razrauje problem na sve manje i manje pojedinosti, sve
do toke s koje se moe krenuti. Tako od velikog i na poetku teko ostvarivog cilja vrlo brzo
dolazimo do prvog koraka rjeenja problema.
Napomena
U igri oluja ideja ak i besmislena ideja koju netko iznese moe pobuditi rjeenje problema u glavi
drugoga. Temu o kojoj je rije treba to jasnije odrediti da bi eksperiment uspio. Primjerice, to raditi
ovog vikenda, kako unaprijediti sastanke grupe, kako nabaviti sredstva za neku akcijuVano je
ostaviti dovoljno vremena za bavljenje idejama koje se pojave. Za samu igru treba nekoliko minuta, ali
za razradu ideja treba esto i po nekoliko sati.
11
IGRANJE ULOGA
Cilj
Igranje uloga prua sudionicima mogunost da zamisle da se nalaze u nekim situacijama u kojima se
trebaju ponaati na odreeni nain.
Postupak
1. Ukoliko elimo cijela grupa moe sudjelovati u odabiru primjera tako da olujom ideja doemo
do prijedloga. Navest emo nekoliko primjera koji mogu posluiti prilikom igranja uloga.
Neke od situacija:
TEMA - SUKOBI:
Udarili su te dok si ekao hranu u studentskom restoranu.

Netko se progurao ispred tebe dok si ekao u dugakom redu da kupi kartu za koncert tvoje
omiljene grupe.
Mama te ne eli pustiti na tulum.
TEMA - PRISTRANOST:
Osumnjien si da si neto uprljao.

U trgovini te prati mladi iz osiguranja.
2. Voditelj/facilitator izabere koja e se situacija odglumiti i trai dobrovoljce meu sudionicima.

Dobrovoljci na papiru dobiju situaciju koju trebaju odglumiti. Ako je grupa vea u igranje uloga
treba ukljuiti vei broj sudionika.
3. Nakon odreenog vremena glume voditelj/facilitator zamrzne predstavu tako da kae stop i
glumci-dobrovoljci stanu s glumom. Tada se pozivaju ostali sudionici da nastave s predstavom te
da na taj nain pokau kako bi se oni ponaali u toj situaciji.
Diskusija
Vrlo je vano nakon igranja uloga sa sudionicima prodiskutirati to se dogaalo. Procesna pitanja se
trebaju odnositi na cilj, a svakako trebaju zavriti s odgovorom na pitanje to ste nauili iz ove
vjebe?.
Tijekom diskusije moete koristiti sljedea pitanja:
to ste primijetili u ovom igranju uloga? to se dogodilo?
to je on/ona (doborovoljac-glumac) mogao uiniti drugaije?
Koji su mogui ishodi? Kako se igranje uloga - predstava moglo jo zavriti?
Je li to realan nain za rjeavanje te situacije? Ako je - zato, ako nije - zato?
Napomena
Igranje uloga se korisiti u razliitim radionicama, na razliite naine. Ovdje je prikazana samo
generalna tehnika.
12
INTERVJUIRANJE
Ciljevi
Naglasak e biti usmjeren na svladavanje sljedeih vjetina:
aktivno sluanje
neverbalna komunikacija
kako se pripremiti za intervju
otvorena/zatvorena pitanja
kako pitati o osobnim stvarima
parafraziranje
koritenju pitanja koja zahtjevaju odgovor - to, kako, gdje, tko, zato
Postupak
1.
2.
3.
4.
5.
Radi se u paru tako da je jedna osoba intervjuirana, a jedna ona koja vodi intervju.
Organizirajte vrijeme tako da svatko ima od 2 do 10 minuta.
Recite sudionicima da posvete potpunu panju osobi koja govori.
Krenite od opih prema specifinim pitanjima. Dobar put je ako ponete sa sljedea 4 pitanja:
ime
porijeklo (kulturno, etniko)
vjetine/znanja
neto ime se ponosi
Pozovite sudionike da sjednu u krug. Svatko iz para treba predstaviti svoga sugovornika iznosei
informacije koje je o njemu uo tijekom intervjuiranja.
Mogunosti
Tehnike intervjuiranja mogu se koristiti kod igranja uloga, npr. kao priprema za intervju za posao,
intervju za novine ili kao intervju za radio, televiziju.
Intervjuiranje se moe koristiti i kao igra za zagrijavanje, jer je dobar za meusobno upoznavanje
sudionika.
Napomena
Postoji mnogo naina na koje se tehnika intervjuiranja moe uklopiti u neku radionicu. Ovdje su
navedene samo ope smjernice.
13
SLOBODNO PISANJE
Cilj
esto ljudi nemaju miljenje o nekoj temi zato to se nikada u stvarnosti nisu nali u nekoj od situacija
o kojima se razgovara, nisu itali o tome i sl. Slobodno pisanje je dobar nain za poetak
diskusije o nekoj temi jer daje sudionicima priliku da misle o temi, formuliraju ideje i mogunosti
o nekom cilju.
Postupak
1. Recite sudionicima da e dobiti zadanu temu na koju trebaju napisati lanak, priu, sastavak.
Provjerite imaju li svi olovke i papir, te predstavite rije o kojoj e pisati ili naziv teme. Recite im
da se usredotoe na zadanu rije ili temu i da napiu sve ega e se sjetiti.
2. Sudionici trebaju pisati u kontinuitetu, bez prestanka, ne diui olovku s papira dok im voditelji ne
kau stop. Dobro je da voditelji kau stop nakon otprilike 5 minuta.
3. Ponekad e pomoi sudionicima ako voditelj/facilitator napie na plou kljune rijei ili ih napie
na papire koje e proslijediti sudionicima. Ako sudionici kau da ne znaju nita o zadanoj rijei ili
temi zamolite ih da zamisle to bi ta rije ili tema mogla znaiti. Ako sudionici niti dalje nemaju
nikakvu ideju i ne mogu nita napisati o zadanoj rijei ili temi recite im da napiu bilo to o emu
razmiljaju.
Primjer: Za pisanje na temu Kina, napiite na plou:
klima
religija
agrikultura
vlada
hrana
geografski poloaj
4. Podijelite sudionike u parove tako da imate osobu A i osobu B. Osoba A ita to je napisala. Osoba
B slua te nakon to je osoba A proitala kae to je ula. Npr. Ono to sam uo da si rekla bilo
je...
5. Osobe u paru tada zamjene uloge.
Diskusija
Kako vam se svidjela aktivnost?

to je bilo tee - kada ste pisali ili sluali to vam je osoba iz para rekla?
Jeste li nauili to novo o osobi iz svog para? to ste nauili?
Mogunost
Zajedniko pisanje: Recite sudionicima da presavinu papir na pola. Na jednoj strani neka piu po
uputama koje su naprijed navedene. Nakon 5 minuta neka rastvore papir. Na drugoj strani neka napiu
komentar ili reakciju na ono to su napisali. Mogu napisati komentar na sve to su napisali ili mogu
komentirati dio po dio (red po red). To moe trajati oko 5 minuta. Vjebu moete nadopuniti tako da
sudionike podijelite u parove i da jedan drugome napiu komentar na ono to pie na papiru.
Napomena
Ova se aktivnost moe koristiti samostalno kao glavna aktivnost, a moe se koristiti i kao aktivnost za
zagrijavanje. Nakon ove aktivnosti sudionici obino reagiraju na sljedei nain Iznenaen sam kako
puno znam, Stvarno bih elio znati vie o tome.
14
VIZUALIZACIJA
Cilj
Ideja vizualizacije je da sudionici zamisle sebe u situaciji, obraajui panju na svaki detalj. Ovo je
dobra tehnika za istraivanje oekivanja i strahova koji prate odreenu situaciju, ali isto tako pomae
dubljem promiljanju odreenih tema. Ova tehnika pomae u oputanju grupe sudionika,
omoguavajui im da proire vidike prema mogunostima koje prije nisu niti primjeivali.
Postupak
1. Pripremite sobu tako da izolirate sve zvukove i vanjska dogaanja. Sudionici bi u idealnoj prilici
trebali lei na pod, ili ako to nije mogue neka se smjeste to je mogue udobnije.
2. Govorite sporo i jasno tijekom cijele vjebe.Va ton glasa e pomoi sudionicima da se opuste i
otvore. Omoguite sudionicima pauze kako bi vidjeli, osjetili, pomirisali, okusili, uli.
3. Tijekom vizualizacije sudionici ne bi smjeli davati komentare. Recite im da sve ono to uju
trebaju zamisliti u svojoj glavi, a ne opisivati na glas. Oi bi trebale biti zatvorene tijekom cijele
vizualizacije.
4. Ovdje je primjer za Vizualizaciju Budunosti:
Zatvorite oi. Udahnite duboko nekoliko puta. Udahnite.. Izdahnite.Sa svakim izdahom otpustite
dio svoje napetosti iz svog tijela. Dopustite da sve vae misli otplove. Koncentrirajte se.
Udahnite.Izdahnite.UdahniteIzdahnite.Dopustite da sve napetosti napuste vae tijelo.
Opustite se.Koncentrirajte se samo na oputanje. Sada se osjeate potpuno oputeno, lagano kao
pero, i spremni da krenete na zanimljivo putovanje.
Zamislite da ste izvan kue i hodate prema telefonskoj govornici. Kada ste uli u govornicu shvaate
da to nije telefonska govornica nego vremeplov. Pritisnete nekoliko gumbia i uskoro ponete letjeti u
budunost.
Gledate na ekranu kako protie 10, 20, 30 godina. Odjednom zastanete. Primijetili ste da se osjeate
drugaije, ali udobno.
Vrata se otvaraju i ugledate svoju kuu. Kako izgleda.? Hodate do ulaza! Kako izgleda? Da li izgleda
isto kao i prije? Ulazite kroz vrata u dnevnu sobu. Kako se osjeate stojei tamo? to primjeujete u
sobi? to vidite? Kako izgleda namjetaj? Svjetlo?
Oi vam se zaustave na televizijskom ekranu? Kako izgleda? Je li isti ili je drugaiji od onog u 90
ima? Na ekranu su vijesti. Kako izgleda spiker i o emu govori? Kako se osjeate zbog onog to
ujete? Primjeujete Predsjednika na ekranu koji se sprema dati priopenje za javnost. Kako
Predsjednik izgleda? Da li je ena ili mukarac? to Predsjednik govori? O kojem dogaaju ili temi
Predsjednik govori?
Iskljuite televizor i izlazite van zatvarajui vrata za sobom. Duboko udahnite. Kakav je zrak?
Osjeate li kakav miris? Kako izgleda nebo? to primjeujete oko kue? Kako izgleda vae
susjedstvo? Ponite hodati niz ulicu. Kako izgledaju automobili? Kakvo je drvee?
Hodate dalje ulicom i dolazite do velike zgrade koja izgleda kao kola. Ulazite unutra. to
primjeujete? Je li neto drugaije? Hodate glavnim hodnikom. Prazan je. Dolazite do jedne otvorene
uionice i pogledate unutra. Netko dri predavanje. Kako izgledaju studenti? Kako izgleda profesor?
Tko govori? Je li neto drugaije nego prije 30 godina? Uzmite si nekoliko minuta kako bi promatrali
uionicu. to se dogaa u uionici?
Nakon nekoliko minuta vratite se glavnim hodnikom. Izlazite iz zgrade i kreete prema telefonskoj
govornici. Otvorite vrata, uite unutra i zatvorite vrata za sobom. Pritisnite nekoliko gumbia i
ponovno ste na putu, ali u sadanjost.
15
Iznenada vremeplov stane. Otvorite vrata. Vratili ste se u sadanjost. Kako se osjeate? to
primjeujete?
U redu. Vratili ste se u 2000. Priekajte nekoliko trenutaka i otvorite oi kada budete spremni.
Protegnite se i koncentrirajte na sadanjost.
5. Ova vjeba moe biti praena slobodnim pisanjem i nakon toga diskusijom. Neka se sudionici
probaju sjetiti to vie detalja sa svojeg putovanja. Upitajte kakve su im impresije.
Diskusija
Kako je izgledala vaa vizija?

Je li vam se svidjelo to ste vidjeli?
Kako se osjeate nakon ove vizualizacije?
Napomena
Ovo je dobra vjeba za pripremu putovanja, dogaanja ili aktivnosti. Moe posluiti za zagrijavanje ili
se kombinirati s drugim tehnikama.
BAROMETAR STAVOVA
Cilj
Ova vjeba omoguava sudionicima da kritiki razmiljaju o kontroverznim temama i da nakon toga
uvjerljivim argumentima uvjere druge da su njihova razmiljanja valjana. Omoguava sudionicima da
budu aktivni. Osnauje sudionike da iznose svoja miljenja i stavove o razliitim temama. Sudionici e
sluati i uiti jedni od drugih, a diskusija e sigurno proizvesti rezultate.
Postupak
1. Postavite znakove SLAEM SE i NE SLAEM SE na suprotne strane prostorije, a znak NISAM
SIGURAN u sredinu.
2. Recite sudionicima da ete proitati kontroverzne izjave i da se oni moraju odluiti slau li se ili
ne. Kad su odluili trebaju se ustati i otii kod onog znaka koji odgovara njihovom stavu. Izjave se
moraju pripremiti unaprijed u skladu s temom koja se obrauje.
Primjeri
KONFLIKTNI STAVOVI
- Mukarci su agresivniji od ena.
- Mediji su glavni uzrok nasilja meu mladim ljudima.
- Ako djevojka nosi ektremno sexi odjeu izaziva da bude silovana.
- Oko za oko, zub za zub je pozitivan nain rjeavanja konflikta.
- Smrtna kazna smanjuje kriminal.
PRISTRANI STAVOVI
- Ne moe promijeniti osobu s predrasudama (jednom predrasuda, zauvijek predrasuda).
- Predrasude uimo od roditelja.
- Svi u ovoj sobi imaju predrasude.
GLOBALNA/LOKALNA PITANJA
- Poveanje broja policajaca na ulicama je najbolja obrana od kriminala.
- Pobaaj bi trebao biti legaliziran.
- Testiranje lijekova na ivotinjama je opravdano.
3. Voditelj/facilitator poziva sudionike da objasne zato se slau odnosno ne slau s proitanom
tvrdnjom. Sudionici koji su odabrali SLAEM SE i NE SLAEM SE trebali bi uvjeriti one koji
NISU SIGURNI da se odlue za ili protiv tvrdnje.
16
4. Sudionici koji su u sredini i nisu sigurni mogu u bilo kojem trenutku promijeniti miljenje i
pomaknuti se ispod znaka koji odgovara njihovom stavu. Ako primjetite da je netko promijenio
stranu pitajte ga to ga je potaknulo. Sudionici koji su odluili da se slau ili ne slau takoer
mogu promijeniti strane.
Diskusija
to mislite o ovoj aktivnosti?

Jeste li nauili neto o sebi kroz ovu aktivnost?
to je utjecalo na promjenu miljenja?
Kako ste se osjeali kada ste uspjeli uvjeriti nekoga da promijeni miljenje?
Napomena
Pokuajte izjave i stavove formulirati to jasnije i jednostavnije. Obavezno pokuajte uoiti i ukazati
grupi na one sudionike koji se ne boje braniti svoje miljenje iako svi drugi misle suprotno, i obavezno
pohvalite one koji su svojim argumentima uspjeli nagovoriti druge da promijene miljenje.
OSTALE TEHNIKE
Crtanje
Slikanje
Kola
Glina
Pokret
Glazba
Razliite igre
17
KREIRANJE I PROVOENJE PLANA ZA AKCIJU

Websterov novi sveuilini rijenik definira glagol "planirati" kao:
1. formulirati dijelove plana
2. pojasniti dobitak od projekta
3. imati na umu
Uspjeh bilo kojeg dugoronog projekta ili programa esto ovisi o opsenom planiranju i izlaganju
osoba koje ga kreiraju. Pomo prilikom razvijanja plana akcije osigurava dobro promiljen projekt,
dobra razvijenost projekta i injenica da se sudionici osjeaju osnaenim kroz provoenje projekta.
Jedanput kada grupa odredi koji tip projekta e planirati ili kreirati (bilo pomou "oluje ideja",
istraivanjem ili drugim metodama), slijedi koncept planiranja projekta koji moe pomoi u razvijanju
dobivanja vizije i metode za implementaciju. Vano je da grupa osjeti da joj projekt pripada. Imajte na
umu da e bilo koja grupa vie uloiti u praanje projekta od poetka do kraja ako sami mogu
odluivati kakav e razvoj biti.
KOMPONENTE PLANIRANJA PROGRAMA

Mnogo je razliitih metoda koje moete korisiti za razvijanje plana akcije. Lista koja slijedi sadri
osnovne sastavne dijelove za planiranje projekta. Usredotoite se na osobne ishode ili ideje i koristite
listu za pomo u planiranju smjera akcije.
POSTAVLJENI CILJ: Potpuno jasan prikaz to elite postii ili promjeniti.
Primjer: senzibilizirati zajednicu za centar mladih
PLAN AKCIJE/DJELOVANJA: Specificirati aktivnosti, ideje ili projekte koji e pomoi da

doe do promjena.
Primjer: Razviti mijeani generacijski kulturni veernji program
LISTA PITANJA: Koraci ili aktivnosti potrebne da upotpune va plan akcije.
Svaka lista treba ukljuivati pitanje: "Tko e uiniti to i do kada?".
Primjer: Kontaktirati starije graanske centre.
Razvijanje kulturolokih razlika i odnosa.
Traiti prijedloge od mladih koji su ukljueni u aktivnosti. Npr. radionice, veere za zajednicu
itd.
18
LIST ZA PLANIRANJE
Postavljeni cilj: to elimo unaprijediti ili postii?
Plan djelovanja/akcije: Koji e program ili aktivnost pomoi da se ostvari postavljeni cilj?
Lista pitanja: Koje specifine korake moramo poduzeti da ostvarimo navedene ciljeve?
Pitanje 1: __________________________________________________________________
Pitanje 2:___________________________________________________________________
Pitanje 3: __________________________________________________________________
Pitanje 4: _________________________________________________________________
Pitanje 5: __________________________________________________________________
Pitanje 6: __________________________________________________________________
Pitanje 7: __________________________________________________________________
Izvori: to imamo i to trebamo da ostvarimo plan?
Imamo:
ljudski kapaciteti
oprema
novani izvori
19
Vremenska linija:
*---------------*---------------*---------------*---------------*---------------*---------------*
Trebamo:
ljudski kapaciteti
oprema
novani izvori
Praenje: Na koji nain emo mjeriti napredak?
Prepreke: Koji vanjski faktori mogu utjecati na izvrenje naih ciljeva?
Plan B: to moemo uiniti da izbjegnemo oekivane prepreke? Koji je na drugi plan?
Evaluacija: Kako emo evaluirati na uspjeh i utjecaj?
20
PRIJEDLOZI ZA RAZRADU PROJEKATA

Elementi koji su nam potrebni za razradu projekta su sljedei:
1. Motivacija
Koja je vaa osobna motivacija za rad na projektu?
2. Ciljevi
Koju vrstu aktivnosti elite raditi? Zato to elite raditi? Koje e biti teme?
3. Ciljana grupa
Tko su ljudi koje elite ukljuiti u projekt? (broj, dob, spol, iskustvo koje imaju s temom).
4. Aktivnosti
Koje vrste aktivnosti e biti u projektu? Lokalne, regionalne, inter-regionalne, nacionalne,
meunarodne? Gdje i kada e se aktivnosti odravati? Hoe li to biti dugorone ili kratkorone
aktivnosti?
5. Tim koji e provoditi projekt
Iskustvo, organizacija iz koje dolaze. Tko e biti odgovoran za to? Tko e raditi to, kada i kako?
6. Priprema aktivnosti
Kada e poeti pripreme za projekt? Tko e uz tim koji e provoditi projekt sudjelovati u pripremama?
Gdje e biti sastanci za pripreme? Koji e biti ciljevi sastanaka?
7. Program aktivnosti
Kako e dugo trajati aktivnosti? Koji dio e biti glavni? Kako ete ukljuiti lokalnu zajednicu,
donatore? Koji oblik evaluacije ete koristiti kroz aktivnosti, a koji nakon aktivnosti?
8. Metodologija
Kako osigurati sudjelovanje ljudi u projektu? Trebate li vanjske, nezavisne strunjake? Koji nain
rada, metodu ete koristiti?
9. Ukljuenost ljudi kojima je projekt namijenjen u grupu
Kako moete ljude kojima je projekt namijenjen ukljuiti u proces planiranja? Kako e se napraviti
priprema? Kako moete prodati svoju ideju svom efu/ljudima kojima je projekt namijenjen?
10. Vremenski raspored
Kada to treba napraviti za pripreme, provedbu i evaluaciju aktivnosti?
11. Financiranje i prikupljanje sredstava
Koliko e to kotati? Gdje moete posuditi opremu ili ju dobiti besplatno? Hoete li organizirati neka
putovanja, kulturne razmjene, specifine aktivnosti? Kako moete prikupiti financijska sredstva za
projekt i od koga ih moete traiti?
21
AKTIVNOSTI ZA UPOZNAVANJE
MOJ TIT
1.
2.
4.
3.
5.
6.
7.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
U emu si uspjean!
Potreba koju najbolje zadovoljava!
Potreba koju najslabije zadovoljava!
Razdoblje najvee sree!
Osoba koja ti puno znai!
to bi uradio da ti ostane jedna godina ivota!
Moj ivotni moto!
22
2.PIRAMIDA IVOTA
1. Nacrtajte piramidu slinu ovoj, ali tako da sami odredite koliko ete polja imati u svakom redu.
(To e ovisiti o tome koliko znaajnih stvari imate u svom ivotu).
2. Sada krenuvi od temelja piramide upiite to je to bez ega ne biste mogli zamisliti svoj ivot,
ono to smatrate najvanijim (osobe, stvari, dogaaji...). Krenite od dna piramide prema vrhu gdje
e vam biti najmanje vane stvari.
23
3. SKICA ZA UPOZNAVANJE
Ime:__________________________
Portret
Prezime:_______________________
Datum roenja:__________________
ime se bavim:___________________
Koja djeja igraka bi volio/la biti?
_______________________________
to me ini sretnim/om?
_______________________________
_______________________________
_______________________________
Dodatne zabiljeke!
24
TEME ZA RADIONICE
RADIONICE O KOMUNIKACIJI
TEORIJSKI DIO
Neke od definicija komunikacije:
Komuniciranje oznaava u svom najopenitijem vidu izmjenu poruka izmeu dvije ili vie osoba.
Poruke koje se izmjenjuju mogu biti verbalne i neverbalne (Zvonarevi, 1978.)
Komuniciranje je proces odailjanja, prenoenja i primanja poruka, signala i informacija (Petz i
sur., 1992.)
Komuniciranje je aktivnost stvaranja zajednikog (Novosel, 1991.)
Uz proces komunikacije vezane su brojne predrasude (Novosel, 1991.)
Komuniciranje je neto to svi znaju. Dobro komuniciranje je samo po sebi razumljivo. Ova
predrasuda po svemu sudei i proizlazi iz sveprisutnosti komunikacije. Naime, komuniciranje je
neto svakodnevno, neto to je neizbjeno u razliitim situacijama u obitelji, na radnom mjestu,
u trgovini, pa ak kada smo sami i vodimo unutranje razgovore pa je ljudi esto doivljavaju
kao neto samo po sebi razumljivo. Naalost to nije tako i komunikacijske vjetine se, kao i
mnoge druge, mogu i moraju sustavno uiti.
Komunicira se rijeima. Veina ljudi smatra da komunicira iskljuivo ili u najveoj mjeri rijeima.
Ipak, po miljenju nekih autora, najvei dio procesa komunikacije odvija se neverbalnim
sredstvima. Poruke se alju pokretima ruku, mimikom, vanjskim izgledom i mnogim drugim
neverbalnim znakovima.
Svemo nasuprot nemoi komunikacije. Dok neki ljudi smatraju da se odgovarajuom
komunikacijom moe postii sve ili gotovo sve, dio ljudi smatra da se njome ne moe postii,
odnosno promijeniti nita. Oba stajalita su neprimjerena. S obzirom na to da proces komunikacije
ovisi o brojnim initeljima, nije mogue govoriti o njenim uincima u apsolutnim terminima
posvemanje uspjenosti ili neuspjenosti.
Komunikaciju je mogue izbjei. Mnogi ljudi vjeruju da mogu izbjei komunikaciju ukoliko ne
razgovaraju, okrenu glavu, odu iz prostorije ili ne iskau neki svoj stav no ve smo naglasili da se
ne komunicira samo rijeima. Komuniciramo naim cjelokupnim ponaanjem, nizom neverbalnih
znakova koji su esto rjeitiji od govora.
Komunikacija je svjesna i namjeravana aktivnost. Mogue je u potpunosti vladati svojom
komunikacijom. Ukoliko prihvatimo znaaj neverbalnih znakova u procesu komuniciranja,
neemo dugo dvoumiti je li mogue u potpunosti vladati svojom komunikacijom. Ne samo
neverbalno ponaanje (npr. drhtanje glasa ili crvenilo), ve esto i verbalno ponaanje nije pod
naom kontrolom. Uz to proces komuniciranja ne odreuju samo nae namjere ve i znaenje koje
primatelj poruka pridaje verbalnim i neverbalnim znakovima koje smo odaslali, bilo da smo ih
svjesni ili ne.
Opsenija komunikacija vodi boljim odnosima i boljem rjeavanju problema. Vie komuniciranja
ne vodi uvijek boljim odnosima i uinkovitijem rjeevanju problema. Ponekad je uinak sasvim
suprotan nastavak komuniciranja moe produbiti sukob. Stoga je ponekad bolje omoguiti
prekid u komuniciranju koji omoguava ukljuenim ljudima da se ohlade. U procesu
odluivanja npr. preopsena komunikacija moe prije dovesti do zamagljivanja problema nego do
njegovog pojanjenja.
Komunikacija po sebi ukljuuje verbalni aspekt, odnosno znaenje rijei i reenica. No, u procesu
komunikacije jednako su znaajni neverbalni aspekti komuniciranja, kao to su poloaj tijela, pokreti
oiju, ton glasa i izraz lica. Komunikacija kao socijalna interakcija sloen je proces koji ukljuuje ne
samo ponaanje ve i misli, vrijednosti, stavove o onima koji u tom procesu sudjeluju.
25
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Neizbjena u prisustvu drugih ljudi

Znai davati poruke svojim tijelom i licem
Ljudi su manje svjesni neverbalne komunikacije nego verbalne
Neverbalne poruke se esto zaprimaju nesvjesno
Neverbalni znakovi mogu
- zamijeniti rijei
- mogu ponoviti ono to se govori
- moe naglasiti verbalnu poruku , pogotovo njen emocionalni dio
- neverbalne poruke reguliraju interakciju
- neverbalna poruka moe biti suprotna verbalnoj (esto nesvjesno)
ELEMENTI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
IZRAZ LICA je najznaajniji jer pokazuje razinu svianja ili razumijevanja, zanimanja ili
ukljuenosti u neto, odraava emocionalna stanja u rasponu od veselja do oaja, pokazuje
osjeaje i kad ih osoba eli sakriti.
POGLED koristimo da otvorimo i zatvorimo komunikacijske kanale. U njemu se odraava
bliskost, ali moe se odraziti i nespremnost na interakciju. Izrazom lica i pogledom moemo
uspjeno signalizirati drugim ljudima to od njih oekujemo.
POLOAJ TIJELA I KRETANJE odnosi se na poloaj tijela i udova, nain na koji osoba sjedi,
stoji ili hoda odraava njen stav, osjeaje o samoj sebi i odnose s drugima. Poloaj moe otkriti
toplinu koju imamo prema drugima, ali i mo i status.
POKRETI su nakon izraza lica najekspresivniji znakovi neverbalne komunikacije. Omoguuju
komuniciranje i kada nije mogue uspostaviti verbalnu komunikaciju. Takoer mogu pridonijeti
pojaavanju verbalnih poruka, mogu biti pokazatelji emocionalnog stanja osobe ak i onda kada je
mimika lica pod kontrolom.
PROSTORNA BLISKOST pokazuje stupanj svianja, bliskosti ili razlike u statusima.
Utvrdilo se da je najea razdaljina u bliskim, intimnim odnosima do 40 centimetara, u prisnim i
prijateljskim odnosima izmeu 40 centimetara do jednog metra, socijalnim odnosima izmeu
jednog i tri metra, te u javnosti tri metra i vie (Hall, 1966.).
DODIR predstavlja krajnji stupanj smanjenja meusobne razdaljine i kao takav ima ulogu jaanja
svake interakcije.
VANJSKI IZGLED alje poruke o naoj osobnosti, drutvenoj pripadnosti, stavovima, ak i o
emocionalnom stanju.
PARALINGVISTIKI ZNAKOVI - emocionalni ton i visina, jasnoa, brzina, glasnoa, tonost,
stanke i zastoji u govoru.
Slaba strana neverbalne komunikacije je manjak jednoznane interpretacije (smijeak - prijateljstvo i

otvorenost ili nelagoda i prikrivanje neprijateljskih osjeaja). To moe dovesti do nesporazuma u
komunikaciji.
VERBALNA KOMUNIKACIJA
Verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom, odnosno rijeima. Govor se u
procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije drugima o nekim injenicama ili doivljajima,
odnosno da bismo iskazali svoje ideje i stajalita, osjeaje i uvjerenja, da bismo pitali ili dali upute
drugima to da rade.
Razgovor se temelji na dvije komunikacijske vjetine: sluanju i govorenju.
26
SLUANJE
Valjano moemo sluati samo na jedan nain, ali ne sluati moemo na ak sedam naina:
PSEUDOSLUANJE sluatelj oituje reakcije kao da slua, ali ipak ne slua
JEDNOSLOJNO SLUANJE - primanje samo jednog dijela poruka (npr. verbalni - dok se
neverbalni potpuno zanemaruje)
SELEKTIVNO SLUANJE - slua samo ono to ga zanima
SELEKTIVNO ODBACIVANJE - usredotoenost samo na one teme koje se ne ele uti. Kad se
takva tema pojavi sluatelj je odbaci.
OTIMANJE RIJEI sluatelj slua tek toliko da ugrabi priliku za osobni nastup
OBRAMBENO SLUANJE najnedunije izjave se doivljavaju kao napad
SLUANJE U ZASJEDI - sluanje samo da bi se napalo govornika
AKTIVNO SLUANJE
Pravom sluanju je cilj zaista razumjeti to govornik poruuje. Pri tome sluatelj moe aktivno
reagirati kako bi to bolje razumio sugovornika. Takvo sluanje se zove aktivno sluanje i temelj je
uspjenog komunikacijskog procesa.
Temeljna osobina aktivnog sluanja je nastojanje sluatelja da sebi (a i sugovorniku) pomogne u
razjanjavanju primljenih poruka.
Sutina aktivnog sluanja je u potpitanjima, a posebno u neizravnim pitanjima.
Izravna pitanja o osjetljivim i osobnim temama mogu izazvati nelagodu, negativne ili obrambene
reakcije, nepovjerenje i potpuno povlaenje sugovornika i prekida komunikacije.
Stoga se u sloenim i osjetljivim situacijama, kada nije jasno to govornik osjea ili eli, koriste
neizravna pitanja, odnosno parafraziranje ili rezimiranje.
PARAFRAZIRANJE ILI REZIMIRANJE ( vraanje onoga to je reeno onome koji govori. Tako se
govorniku prua mogunost da potvrdi ili ispravi ono to je slua uo i kako je razumio. - "drugim
rijeima" ili "dakle vi kaete.." Osim injenica vano je pokazati interes i za emocije sugovornika
tako to emo reenice zapoeti sa "ini mi se da se osjea jer"
Kada aktivno sluate drugu osobu aljete joj sljedeu poruku :
JA UJEM TVOJ PROBLEM
VIDIM KAKO SE OSJEA
POMOI U TI DA RAZMISLI O PROBLEMU I PRONAE DRUGA RJEENJA
VJERUJEM U TEBE I U TO DA SAM MOE NAI VLASTITO I DOBRO RJEENJE
Dobivajui takve poruke osoba postaje samopouzdanija, odgovornija, neovisnija, te efikasnija u
rjeavanju svojih problema.
U konfliktu - aktivnim sluanjem moemo jasnije utvrditi to osobe u sukobu misle i osjeaju.
NAELA EMPATIKOG SLUANJA
Omoguiti osobi da izrazi svoje osjeaje
Sasluati to je uzrokovalo te osjeaje (dogaaj, situacija)
Pomoi otvorenim pitanjima da osoba sama spontano pronalazi svoje ideje za rjeenje vlastite
situacije (mi pritom ideje ne kritiziramo i ne rangiramo)
Ohrabriti osobu da ideju koju je sama odabrala pokua i realizirati (Pokuaj to! Izvedi to ako si
odluila da je za tebe to najbolje!)
EMPATIKO RAZUMIJEVANJE SAMOG SEBE
to ja sada zapravo osjeam?
Zato to osjeam?
to zapravo hou?
Koja moja potreba nije zadovoljena?
27
Koji su naini da tu potrebu zadovoljim?
RAZGOVOR PRIHVAANJA
Pretpostavlja da znamo drugoga sluati s empatijom i govoriti u obliku osobnih iskaza (iskaza u
prvom licu tzv. JA PORUKE) Osobni iskaz je nain jasnog izraavanja naeg stajalita u vezi s
nekom sitacijom. Taj je iskaz lien predbacivanja, okrivljavanja, kritiziranja, ocjenjivanja ili
prosuivanja druge osobe (IST JE). Nadalje taj se iskaz dri problema odnosno injenica (JASAN
JE) te kae kako ih mi doivljavamo i to bismo rado da se s tim u vezi promijeni.
Napomena: Detaljnije o komunikaciji moete saznati u knjizi Stres, trauma, oporavak (urednik
Jasenka Pregrad) iz koje je ovaj tekst za potrebe naih radionica preuzet.
28
SAMOPROCJENA KOMUNIKACIJSKIH VJETINA

1. Kako govorite (brzina, glasnoa, energinost)?
2. Poinjem li govoriti prije nego to je sugovornik zavrio misao?
3. U kojim situacijama i s kojim ljudima ostajem bez rijei?
4. to radim, mislim, osjeam kad su sugovornici verbalno agresivni?
5. to radim, mislim, osjeam kad sugovornik ne eli razgovarati i kad uti?
6. to radim, mislim, osjeam kad se osoba s kojom razgovaram rasplae?
7. Koje ljude, kakve prie teko sluam?
8. Koja je moja uobiajena "potapalica" i gesta?

29
9. to mi je tee: sluati ili voditi razgovor?
10. Na kojoj udaljenosti od sugovornika se najbolje osjeam?
11. Koji je moj uobiajeni poloaj tijela dok razgovaram?
12. to bih od navedenih aspekata moje komunikacije najvie eljela/elio promijeniti?
30
1. RADIONICA
PRIA O KRISTINI
To je pria o djevojci Kristini, koja je napustila dom svojih roditelja i otila u svijet. eli ivjeti
samostalno i osloboditi se navika svojih roditelja, te se susresti s novim izazovima. Kristinu je njezin
put doveo do centra Uni, koji je sredite duhovnog rasta i mudrosti, gdje se susreu najrazliitiji ljudi u
potrazi za znanjem. Centar Uni nalazi se u sreditu pokrajine zvane Namreg. Dola je u jesen, kad je
lie na drveu poelo mijenjati boju u tamno crvene, naranaste i ute tonove i kad se drvee
pripremalo da svoje ivljenje okrene prema unatrag. Kristina je pomalo zbunjena jer je prvi put u
pokrajini Namreg i ne razumije jezik ljudi oko sebe. Kad ih slua kako brzo i udno govore, postane ju
strah i pita se, nije li moda pogrijeila, to je dola ovamo. Kako je jednostavno bilo razumjeti
prijatelje kod kue. Razlika izmeu njenog neznanja i znanja ostalih u centru Uni jo pojaava njeno
dvoumljenje o pravilnosti njezine odluke. Tu su dodue i uenici iz jo udaljenijih krajeva nego to je
ona i ne vidi da su zabrinuti.
I dok njena dilema postaje sve vea susree jednog od voditelja u centru Uni. Uoava kako svakog
novog polaznika pozdravlja i pomae mu da se ukljui u teaj. Voditelju je ime Karelov. Karelov je
zaista vrlo ljubazan ovjek. Pozdravlja je na njezinom materinjem jeziku Namreg. Iznenaena je kako
se sigurno i oputeno osjea u blizini voditelja i kako ima povjerenja u njega. Ubrzo poinje
razumijevati kad joj govori i u jeziku Namreg, a nije prolo puno vremena da mu je poela i
odgovarati na tom udnom jeziku. Karelov vidi da Kristina ima sve potrebne sposobnosti. Uz njegovu
podrku i ohrabrivanje, te duboko razumijevanje, poinje postupno otvarati svoj um i srce i okretati se
mogunostima oko sebe. Karelov provodi dosta vremena u druenju s Kristinom i ostalima. Pria im
zanimljive prie, igra s njima uzbudljive igre i slua ih s panjom i zanimanjem. Svi vrlo brzo ue i
sve se dogaa gotovo neprimjetno.
I Kristinino samopouzdanje raste. Poinje razgovarati s ostalima, smijati se, igrati se i aliti. Raduje se
svakom novom susretu s njima i s Karelovim. S vremenom vidi da i ostali doivljavaju sline izazove,
strahove, napetosti i tiha nadanja i meu njima se poinju plesti veze toplog prijateljstva.
Jedan od prijatelja, Bruno, pozove je na plesni festival u Namreg. Karelov ih je uio i tradicionalne
plesove iz Namrega i na festivalu su ih izveli sa svom okretnou, lakoom i oduevljenjem. Na
festivalu je malo sudionika s tako skromnim iskustvom kao to su Kristina i Bruno, pa ipak k njima
prilazi puno domaina i estita im za tako prirodno i prisno izvoenje za njih novih plesnih oblika.
Za vrijeme odmora ih je jedan od tradicionalnih uitelja plesa, po imenu Pedanter, upitao, koliko sati
dnevno su morali vjebati da bi dostigli ovakav nivo. Kako je samo bio zauen kad su mu rekli, da
uope nisu vjebali nego su plesali za zabavu i u skladu s glazbom Karelova. Plesni uitelj u to nije
mogao vjerovati, pa je izrazio sumnju da moda lau. Kristina i Bruno su se zbunili i upitali, jesu li ga
moda neim povrijedili. Nisu mogli razumjeti emu tolika buka i pitanja, emu sve te analize neega
to su uinili posve spontano.
U tom trenutku k njima ljubazno prilazi Karelov i njegova partnerica Belissa, koji su se upravo
ukljuili u ples. Pozivaju Kristinu i Brunu da zajedniki pleu u etvero. Mladi par pria Karelovu o
neugodnosti koju su doivjeli s uiteljem plesa. Karelov se nasmije i objasni, da ni centar Uni nije bez
ljudi koje je vrijeme pregazilo i koji vjeruju u stare metode uenja. Velik broj meu njima jo ne moe
prihvatiti injenicu da je vrhunsko svladavanje mogue postii bez napora i prisile. Pedanter je
vjerojatno zaboravio da igra i prirodna spontanost oslobaaju najvee ovjekove mogunosti uenja.
Iz toga to su upravo doivjeli Kristina i Bruno su shvatili da su rijei Karelove istinite i kad im je
ponudio ruku za ples zaplesali su oputeno i prirodno, puni spretnosti i veselja.
Sljedeeg dana Karelov ree Kristini i Bruni, te ostalima u grupi, da je uvodni stupanj zavren.
Njihovo znanje i lakoa razumijevanja, te govorenja jezika Namreg je potpuno zadovoljavajue za
31
nastavak njihova daljnjeg stjecanja znanja. Svi su posve prirodno i bez napora usvojili osnovno znanje
i sposobnost da se sami suoite s budunou. Produbili su sliku samog sebe i poznavanja sebe,
uvrstili samopouzdanje i samopotovanje. Odravat e sklopljena prijateljstva, ostat e lijepe
uspomene i kraj je zapravo tek poetak... Uz te rijei Karelov rairi ruke i pozove sve prijatelje, da se
pridrue velikom plesu u krug, plesu snage i zajednitva.
Kristina nedugo zatim postane vrlo dobra uiteljica. Bruno je pak pravi majstor u komuniciranju u
jeziku Namreg. Kao i njihovi prijatelji i oni su jo uvijek na putu stalnog traenja znanja i s veseljem
slijede put svog najboljeg voditelja Karelova, koji im je duboko prirastao srcu.
Uputa za voditelje:
Sudionici se trebaju smjestiti u prostoru tako da pronau poloaj koji im najvie odgovara, u
kojem se osjeaju najugodnije.
Dobro je da voenu fantaziju sluaju zatvorenih oiju.
Nakon to im je voena fantazija proitana sudionici se podijele u pet grupa te svaka grupa dobije
zadatak. Zadaci su sljedei:
Napisati analognu Pedanterovu priu (priu koju pria Pedanter)
Otplesati
Izvesti glazbu na priu
Nacrtati pastelama to su uli
Od kolaa napraviti to su uli
2. RADIONICA
JEDNOSMJERNA I DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA
Cilj
Pokazati vanost povratne informacije za razumijevanje poruke i uspjeno obavljanje zadataka.
Vrijeme trajanja
45 minuta
Veliina grupe
15 20
Priprema
Na listu formata A4 nacrtajte nekoliko likova (najbolje geometrijskih) koji mogu, ali i ne moraju, initi
neku loginu cjelinu.
Uputa
Odabere se jedan od lanova grupe za ulogu instruktora i zamoli ga se da doe ispred grupe. Da mu
se uputa da e on ostalim lanovima grupe objasniti kako nacrtati niz likova. Jedan lan grupe
odabere se za ulogu promatraa (zapisniara).
Jednosmjerna komunikacija
Svim lanovima grupe podijeli se isti list papira formata A4 na kojem e crtati. Instruktora se uputi
da on treba ostalima objasniti kako da nacrtaju niz likova. Dok daje upute kako crtati, okrenut je
leima ostalim lanovima grupe i ne smije gledati kako crtaju. lanovi grupe koji crtaju, ne smiju
postavljati pitanja, niti razgovarati meusobno, nego samo slijediti upute instruktora. Instruktor mora
paziti da ostali lanovi ni u jednom trenutku ne vide papir na kojem je nacrtan niz likova. Instruktor
takoer ne smije postavljati pitanja kao npr. jeste li razumjeli? i sl. On samo mora nastojati objasniti
kako nacrtati likove. Jedini koji govori je instruktor.
32
33
Promatra (zapisniar) mora biti na mjestu s kojeg moe vidjeti itavu grupu. Treba zapisati sva
opaena ponaanja kao npr. kimanje glavom, slijeganje ramenima, izraze lica ili bilo koje druge
znakove koji ukazuju na frustraciju. On takoer mjeri vrijeme od poetka davanja uputa do trenutka
kad instruktor zavrava s uputom. Promatra tijekom vjebe ne pomae ni instruktoru ni ostalim
lanovima grupe.
Nakon zavretka vjebe jednosmjerne komunikacije svi lanovi pokau instruktoru to su nacrtali.
Tada se prelazi na drugi dio vjebe. Svi lanovi okrenu istu stranu papira i pripreme se za crtanje.
Dvosmjerna komunikacija
Instruktoru se kae da sada moe gledati grupu koja crta. Jo uvijek pazi da grupa ne vidi originalni
crte. lanovi grupe ovaj put smiju postavljati pitanja a instruktor moe odgovarati i pojanjavati.
Instruktor i grupa izmjenjuju samo pitanja i odgovore.
Promatra mjeri vrijeme od poetka davanja uputa do zavretka. Biljei koliko su pitanja lanovi
grupe postavili tijekom vjebe.
Diskusija
S lanovima grupe se raspravlja o utjecaju svakog tipa komunikacije:
na grupu kao cjelinu
na lanove grupe kao pojedince
odnose podreenih i nadreenih
odnosu uti razumjeti uputu
implikacije i odgovornosti poiljatelja i primatelja poruke (vanost povratne informacije u
razumijevanju poruke)
3. RADIONICA
KOMUNIKACIJSKE ULOGE
Cilj
Osvijestiti aspekte komunikacije sa posebnim naglaskom na neverbalnu komunikaciju
Vrijeme
90 minuta
Veliina grupe
10 +
Ledolomac: Otvoreno-zatvoreno
Svi sudionici, zajedno s voditeljima, sjedaju u krug. Voditelj aktivnosti alje kare u krug. kare se
mogu poslati otvorene ili zatvorene, a na isti nain ih osoba moe i primiti. kare se alju u krug tako
da osoba koja ih alje kae na koji nain je kare primila (otvorene ili zatvorene) i na koji ih alje. Cilj
je otkriti po kojem principu se kare alju jer e nakon nekog vremena sudionici otkriti da iako kare
alju tako da su otvorene one to zaista nisu. Nakon nekog vremena voditelj e rei sudionicima da
obrate panju na neke druge stvari osim na kare jer one u stvari nisu bitne. Princip po kojem se kare
alju i primaju u stvari ovisi o tome da li sudionici imaju noge prekriene jednu preko druge ili ne. Cilj
je pokazati sudionicima da komunikacija obuhvaa puno elemenata od kojih je jedna od vanijih
neverbalna poruka.
34
Glavna aktivnost Komunikacijske uloge

Uputa:
Podijelite sudionike na dvije grupe. Jedna grupa neka sjedne u unutranji, manji krug, a druga grupa u
vanjski, vei krug. Osobe koje sjede u vanjskom krugu imat e ulogu promatraa i morat e se
meusobno podijeliti tako da svaka osoba iz vanjskog kruga prati po jednu osobu iz unutranjeg kruga.
Osobe u unutranjem krugu e diskutirati o odreenoj temi, ali e na papiru dobiti tono koju ulogu
moraju igrati. Kada svi dobro proue svoju ulogu recite im o kojoj e temi razgovarati, te da mogu
zapoeti.
Uloge podijelite tako da imate po jednog pomiritelja, ometala, pametnjakovia i optuitelja, a da vam
ostali lanovi unutranjeg kruga (ovisno o broju sudionika) imaju prvu ulogu, tj. da glume sebe.
Tema za razgovor neka bude u obliku tvrdnje ili stava koji e izazvati raspravu (npr. Smrtna kazna je
opravdana za poinitelje odreenih krivinih djela!)
Uloge su sljedee:
1. Ti si osoba upravo koja jesi. Pokai sve svoje osobine, ponaanja, ne pretvaraj se. Opusti se i
ponaaj se onako kako se ponaa u svakodnevnoj komunikaciji. Ne treba ostaviti nikakav
poseban dojam to znai da se ne treba pretvarati da si izriito dobra ili loa osoba. Ponovno ti
naglaavamo budi ono to jesi i uivaj to nam to moe pokazati!
2. Ti si POMIRITELJ. Tvoje rijei ukazuju na slaganje i izraavaju sljedeu poruku Sve to ti
kae je u redu. Ja sam tu samo da te usreim. Nastoji svima udovoljiti, ispriavajui se i nikada
se ne suprostavljajui, bez obzira na to o emu se radi.Tvoje tijelo je pokorno i poruuje Ja sam
bespomoan. Govori tako kao da za sebe ne moe nita uiniti bez prethodne dozvole i
pristanka drugih. Ti se osjea nitavo i misli da ti bezvrijedan. Zahvalan si to si iv i to ima za
jelo. Svojim ponaanjem kod drugih treba izazvati osjeaj munine i potrebu za povraanjem.
3. Ti si OPTUITELJ. Tvoje rijei izraavaju neslaganje Nikad nita ne uini dobro. to je
zapravo s tobom? Tvoje tijelo ima poloaj koji optuuje i poruuje Ovdje sam ja ef!. Ti si
diktator, gazda. Doivljaji iznutra su napeti, stisnuti miii i organi i tlak ti lako raste. Glas ti je
teak, stisnut i esto prodoran i glasan. Mora biti glasan i tiranski raspoloen. Sve i svakog srei
do sri. Ti se osjea usamljeno i neuspjeno.
4. Ti si PAMETNJAKOVI. Tvoje rijei su previe razumne, precizne, pametne, detaljne. Tvoje
tijelo je uvijek pod kontrolom i poruuje Ja sam smiren, hladnokrvan i pribran. Tijelo ti je bez
kontakta s drugim ljudima. Moe se usporediti s pravim kompjutorom ili rjenikom. Kima ti je
duga, uspravna i ukoena, a oko vrata ima elini obru. Nastoj biti to nepominiji, ak i s
ustima. Glas ti je suh, monoton, a rijei vrlo apstraktne. Osjea se ranjivo.
5. Ti si OMETALO. Tvoje rijei su nevane, irelevantne i ne ine nikakav smisao u odnosu na ono
to govore ili ine drugi. Nikada ne daje odgovor na pitanje. Glas ti je pjevajui, esto neusklaen
s rijeima, moe ii gore i dolje bez pravog razloga jer ni na ta nije usmjeren. Tvoje tijelo je
razbacano u raznim smjerovima, noge su ti u obliku slova X. Ti misli da nikoga nije briga za tebe
i da za tebe nigdje nema mjesta. Prezaposleni ste micanjem usta, tijela, ramena i nogu. Skinite
zamiljenu nit s neije odjee, odveite neije vezice na cipeli i sl.
Promatrai moraju pratiti osobe u unutranjem krugu i na listu papira zapisivati sljedee: izraz lica,
pogled, poloaj tijela i pokrete, prostornu bliskost, dodir i paralingvistike znakove koji obuhvaaju
sljedee: emocionalni ton, visinu, jasnou, brzinu, glasnou, tonost, stanke i zastoje u govoru.
Kada prvi krug zavri dajte priliku promatraima da budu u unutranjem krugu i igraju uloge, a oni
koji su diskutirali u prvom krugu neka sada budu promatrai. Potrudite se da se osobe meusobno
prate u parovima kako bi kasnije mogli prodiskutirati.
Kada zavre oba kruga dajte parovima po 5 minuta da prodiskutiraju o tome to su zapisali jedni o
drugima i neka to kasnije ukratko iznesu u velikoj grupi.
35
Diskusija
Kako je bilo sudjelovati?
Je li vam bilo lake u ulozi promatraa ili u ulozi glumca?
Je li bilo lake u ulozi Budi to to jesi ili u zadanoj ulozi? Zato?
Koriste li ljudi u svakodnevnoj komunikaciji neku od spomenutih uloga? A vi?
Kako se ponaate prema takvim ljudima? to mislite, inite, osjeate kada se sretnete sa tim ulogama?
Kako je bilo onima koji su glumili sebe? Jesu li se iznenadili sa biljekama koje su o njima imali
promatrai? Jesu li svjesni svoje neverbalne komunikacije?
Zavrna aktivnost - po izboru, ovisno o tome treba li sudionicima nakon igranja uloga vjeba za
oputanje ili razgibavanje.
36
RADIONICE O TIMSKOM RADU I NENASILNOM RJEAVANJU SUKOBA

1. RADIONICA
IGRA AVIONA I JEDRILICE
Igra aviona i jedrilice igra se kada se sa sudionicima eli razgovarati o vanosti konsenzusa,
povjerenju i dogovaranju.
Vano je da voditelj/facilitator zna da igra moe uzrokovati sukobe izmeu sudionika ukoliko neki
od njih nee potovati dogovoreno.
Sudionici dobiju upute prema kojima igraju, a voditelji im ne daju nikakve dodatne upute.
Nakon svake runde voditelji zapisuju dogovoreno na veliki papir.
Zaradi bodova koliko moe!
Igra se u etiri ekipe. Kroz deset rundi Vi i Vaa ekipa odabrat ete jedrilicu ili avion. U svakoj rundi
dobit ete odreeni broj bodova koji ovisi o kombinacijama opisanim dolje, dakle o tome kako ete
igrati Vi i ostale grupe.
U svakoj rundi morate se dogovoriti unutar grupe koju ete sliku podii istovremeno s ostalim
grupama. Prije pete, osme i desete runde Vai predstavnici moi e komunicirati s predstavnicima
ostalih grupa kako biste se dogovorili o daljnjem tijeku igre.
4 x jedrilica
svi gube 1 bod_______
3 x jedrilica
1 x avion
svatko dobiva 1 bod

gubi 3 boda__________
2 x jedrilica
2 x avion
svatko dobiva 2 boda

svatko gubi 2 boda____
1 x jedrilica
3 x avion
dobiva 3 boda
svatko gubi 1 bod_____
4 x avion
svi dobivaju 1 bod____
37
2. RADIONICA
RJEAVANJE SUKOBA
Ciljevi
Objasniti puteve rjeavanja sukoba

Objasniti to je ukljueno prilikom rjeavanja sukoba
Nauiti kako rijeti sukob kada obje strane znaju to ele, a elje su im razliite
Ledolomac Oluja ideja i aktivnosti u paru
Voditelj kae sudionicima da razmisle to im prvo pada na pamet kada uju rije sukob.
Sudionici su podijeljeni u parove. Jedan drugome trebaju rei priu ili iskustvo iz prolosti kada su
imali neki sukob. Trebaju rei zato je dolo do sukoba, tko je bio ukljuen i kako su ga rijeili. To
mora biti sukob!
Glavna aktivnost Igra uloga o sukobima
Voditelj podijeli grupu na dvije manje grupe. Grupe stanu u dva paralelna reda tako da su parovi
jedan drugome okrenuti licima. Jedan red je red A, a drugi red B.
Voditelji e dati scenarij u kojem se opisuje sukob dvoje ljudi. Kada voditelj kae krenite par
treba razrijeiti taj sukob.
U nekom trenutku voditelj e rei smrznuti. Tada e svi ostati u toj trenutnoj poziciji. Voditelj e
izabrati jedan od dva para da kau to se dogodilo do tada s njihovim sukobom.
Ponovite postupak s razliitim scenarijima.
Scenariji:
1. Red A Ti si roditelj. Treba tiinu kako bi pripremio govor za posao. Umoran si i nakon to si se
pripremio za posao eli se odmoriti. Imao si teak dan na poslu.
Red B Ti si dijete. Ba si izabran za blagajnika za skupljanje priloga za tvog kolegu. Tvoj
ravnatelj eli vidjeti tvoje roditelje za dva dana u koli. Dolazi kui i odmah pone govoriti i
tada si uutkan.
2. Red A Prijatelj si s partnerom iz reda B. Treba knjigu iz prole kolske godine. To je jedino
vrijeme kada to moe traiti. Pokuaj dobiti knjigu.
Red B Ti si vrlo zauzet i ima konkretne planove. Treba knjigu jer je to po tvom planu za
danas. U njoj je dio koji je vaan za tebe. Tvoja majka te podsjetila na dio koji ti je vaan iz te knjige.
Tvoj prijatelj te treba razumjeti.
1. Red A Ti si srednjokolac, ima probleme s matematikom, a sutra ima ispit. Oekuje svog
uitelja svaki as. eli apsolutnu tiinu u dnevnoj sobi.
Red B Ti si razoaran, danas ti je roendan, a nitko te se nije sjetio od prijatelja i obitelji. eli
sluati svoju omiljenu muziku i pozvati nekoliko prijatelja na zabavu.
2. Red A Ide u kolu desnom stranom ulice i netko ti je stao na nogu. Ti si ljut i spreman si se zato
potui.
Red B Ti stvarno nisi stao nikome na nogu. Dobro vidi da je ta osoba ljuta.
38
Diskusija
Voditelj pita sljedea pitanja:
Kako ste se osjeali kada ste glumili?
to se dogaalo u vaem paru?
to misli koju si aktivnost napravio najbolje? Zato?
Koji su naini na koje se sukob moe rijeiti?
Koji je po tvom miljenju najbolji nain da se rijei problem?
to misli jesu li se svi problemi mogli rijeiti?
Kako sukobi mogu zavriti? Koja je razlika izmeu pobjede i dogovora/kompromisa?
Misli li da su sve odluke za rjeavanje problema donesene na dobar nain?
Mogu li se naini rjeavanja problema o kojima smo mi razgovarali primijeniti u svijetu politike? Jesu
li oni koriteni? to misli koji bi nain bio najbolji za nau zemlju?
to misli da li bi u budunosti drave mogle rjeavati probleme na taj nain? Zato da, zato ne?
to misli da li bi vjebanje kao ovo dananje moglo utjecati na rjeavanje sukoba u tvojoj
budunosti? Budunosti tvoje zemlje? Zato da, zato ne? Ako da, ako neto e uiniti?
Napomena za voditelja: Kroz proces koristi razliite puteve za rjeavanje sukoba i situacije pobjednik
pobjednik.
Zavrna aktivnost
Voditelj kae sudionicima da zatvore oi i razmiljaju o emu ele. U prvom trenutku mislit e na
puno stvari, a poslije e se misli organizirati. To treba biti iznenaenje za njih.
3. RADIONICA
U NAEM KVARTU
Motivi promatranja
Sukobi meu ljudima iz razliitih kultura mogu biti rijeeni na pozitivan nain.
Naa analiza sukoba i nain kojim ga obraujemo ovisi o podrijetlu drutvenog i kulturnog zalea
osoba u sukobu.
Nai osobni interesi nam mogu zamutiti pogled na problem te ga napraviti veim nego to je.
Ciljevi
Analizirati osobna stajalita glede ljudi iz razliitih kulturnih i drutvenih skupina
Prouiti probleme koji se javljaju pri rjeavanju sukoba
Osvrnuti se na granice tolerancije
Osvrnuti se na odnos izmeu diskriminacije i sukoba interesa
Vrijeme
90 120 minuta
Veliina grupe
10 15
Priprema
Kopije kartica s ulogama
Kopije promatraevih biljeaka
39
Kopije papira: tragovi pri traenju rjeenja

Papir i olovke za promatrae
Upute
Objasnite sudionicima da je igrokaz o prizoru koji se moe dogoditi u svaijoj svakodnevnici.
Zatim im proitajte U vaem susjedstvu je zgrada. Jedan od stanova je iznajmljen grupi stranih
studenata koje esto posjeuje obitelj te esto organiziraju zabave.
Susjedi, pogotovo iz stanova najbliih studentima, uznemireni su i ale se da studenti i njihovi
prijatelji diu preveliku galamu, ne daju im spavati i da ne brinu za zgradu. Susjedi su organizirali
sastanak kako bi rijeili taj problem.
Izaberite dobrovoljce za uloge susjeda. Trebat ete ih najmanje est, a najvie devet. Ostali su
promatrai.
Podijelite kartice s ulogama dobrovoljcima, a svakom promatrau upute. Dajte im pet minuta za
razmiljanje o onome to moraju uiniti.
Upozorite ih da im je cilj pronai rjeenje problema, a tek onda igrokaz.
Dopustite im raspravu od deset minuta, a tada im bez ometanja podijelite kopije Na tragu
rjeenja. Neka igrokaz traje jo deset minuta. Moete ga prekinuti ili produiti ako mislite da je
potrebno.
Diskusija
Okupite sudionike i ponite raspravu koju bi trebali provesti u dva dijela.
1. Igrokaz
Porazgovarajte to se dogaalo u igrokazu, pomou sljedeih pitanja:
to su promatrai zabiljeili i kako ih se dojmio igrokaz?
Kako se glumce dojmio igrokaz? Je li im bilo teko saivjeti se sa ulogama, to im je bilo najtee, a
to najlake , itd.?
Jesu li sudionici uoili ikakvu razliku izmeu prvog i drugog dijela, odnosno, nakon to su glumci
dobili kartice Na tragu rjeenja?
Kakvi su se argumenti koristili i na emu su bili zasnovani na injenicama, razlozima ili osjeajima?
Je li lake nai argumente za ili protiv studenata?
Odakle su proizili dati argumenti?
Je li problem rijeen te jesu li svi bili zadovoljni ishodom?
Je li rjeenje poteno ili je jedna strana oteena?
Postoji li mogunost drugih rjeenja?
2. ivotna situacija
Kada su svi imali priliku govoriti, pomozite grupi pri analiziranju i osvrtu na postojei problem.
Debatu moete zapoeti pitanjima kao to su:
Je li igrokaz imao ikakve veze sa ivotnom zbiljom? Koje su slinosti, a koje razliitosti? Je li se ita
inilo preuvelianim?
Koji je lik najvjernije doarao gledita karakteristina za nae drutvo?
Kada smo suoeni sa ljudima koji su u sukobu, a iz razliitih kulturolokih pozadina, traimo li
rjeenje koje zadovoljava sve ili radije pretpostavljamo svoja stajalita i zapostavljamo one koji misle
ili osjeaju drugaije od nas?
Koliko je sukob povezan s razliitostima u kulturi, a koliko s osobnim ili ekonomskim interesima?
Ima li tko iskustvo u ovakvim sukobima? Pod kojim okolnostima? Ako vam se ovo nije dogodilo,
zato nije?
40
Natuknice za voditelja
Obratite posebnu pozornost kojim smjerom se odvija igrokaz jer on utjee na vae daljnje predavanje.
Npr. moda vam nee trebati kartice Na tragu rjeenja na poetku rasprave, morat ete odluiti
kako koordinirati raspravu izmeu analiziranja grupne dinamike, procesa donoenja grupne odluke u
skladu s problemima iz stvarnoga ivota.
Napomenite im da postoje dvije razliite kartice Na tragu rjeenja : 1) za vodeeg i 2) za druge
igrae. Tko e dobiti 1. karticu, ovisi dokle je igrokaz stigao. Ako je ve demokratski odlueno tko
e zasjedati skupom, dajte toj osobi karticu, u protivnom, dajte je voditelju domaeg odbora.
Pronalaenje rjeenja problema i odluivanja naporan je proces.
Potrebno je posjedovati komunikacijske sposobnosti, suosjeajnost prema potrebama drugih te biti
matovit i iskren kako bi problem poteno istraili. Lake je kada osobe raspravljaju oko osobnih
interesa i pokuavaju nai suglasje glede zajednike dobrobiti od koje e svakoga zapasti dio
kolaa. Naalost, preesto se vode rasprave u kojima osobe ne mogu pronai kompromis pa na kraju
svi imaju osjeaj da su vie izgubili nego dobili.
Vano je da tijekom vjebe sudionici uvide i razlikuju usvojena gledita prema strancima i osobama iz
drugih kultura te nain kako rjeavamo stvarne, svakodnevne probleme, ukljuujui i meusobnu
komunikacijsku vjetinu.
Dodatni prijedlozi
Sudionici trebaju razmotriti, u svjetlu onoga to su nauili iz ove aktivnosti, koje praktine korake
trebaju poduzeti da unaprijede odnose meu razliitim skupinama u lokalnoj zajednici. Potaknite ih na
djelovanje.
Kartice s ulogama (kopirati za sudionike)
Mladi stranac
Govorite i razumijete jezik domaina vrlo dobro, ali ne razumijete zato su vai susjedi uznemireni. Po
vaem miljenju, i vai prijatelji studenti i vi se ponaate savreno normalno. Ni pod kakvim uvjetima
ne elite naputati stan.
Voditelj domaeg odbora

Va je stan daleko od studentskog. Osobno vas ne uznemiravaju. Ali vi ne volite strance i ne elite da
ive u vaoj zgradi.
Mlada ena ( 25 30 godina)

ivite sami i bojite se mladih studenata jer su vam tako strani i drugaiji od vas.
Mlada osoba
Vi takoer studirate. Nemate neko izraeno stajalite oko problema, no elite se preseliti u stan gdje
ive strani studenti.
Izbjeglica
Takoer ste stranac, ali ne iz iste zemlje kao i studenti. Vi i vaa obitelj nikada niste previe
kontaktirali sa susjedima. Nikada ni s kim niste imali problema, premda se osjeate pomalo izoliranim.
41
Stariji par (igraju dvije osobe)

Oboje ste svjesni problema koji prisiljavaju mnoge ljude da napuste domovinu i pokuaju ivjeti
drugdje. Podravate organizaciju koja pomae zemljama u razvoju.
Nezaposleni susjed
Otro stojite protiv politike koja doputa strancima ivot i rad u vaoj zemlji. Mislite da bi stranci
smjeli dolaziti samo kao turisti.
Vlasnik zgrade
Mladi studenti uvijek plaaju uredno i ne elite izgubiti prihod od tog stana. Ali ne volite ba strance i
u ovom sukobu vidite sjajnu priliku da im povisite stanarinu. S druge strane, imate i mogunost da
studentima iznajmite stan u predgrau.
Promatraeve zabiljeke
Va posao kao promatraa je da vrlo pozorno motrite to se dogaa i pravite biljeke za raspravu na
kraju igrokaza.
Biljeite:
Potuju li igrai redoslijed govora, govori li netko preko reda ili pokuavaju govoriti u isto
vrijeme, ili jedan ili dvoje izlau svoje stavove?
Pokuava li tko voditi sastanak i sudjelovati u njemu?
Koje argumente igrai koriste?
Je li se miljenje ili ponaanje igraa promijenilo nakon dobivanja kartice Na tragu rjeenja?
KARTICA 1. NA TRAGU RJEENJA

Ova kartica je namijenjena voditelju sastanka.
Napomena: Ako tijekom igrokaza nitko ne bude demokratski izabran , ova kartica ide voditelju
domaeg odbora.
1) Voditelj: Demokratski ste izabrani da nastavite voditi sastanak. Pratite sljedee upute.
2) Voditelj domaeg odbora : kako nitko nije izabran da vodi sastanak, pretpostavlja se da je sastanku
potreban demokratski izabran voditelj. Predlaemo da vi budete taj zbog vaeg statusa voditelja
domaeg odbora. Ako se drugi slau, zadrite karticu. Ako je netko drugi izabran, proslijedite mu
karticu i uzmite njegovu.
Va je posao odravati mir i voditi sastanak.
Pokuajte osigurati:
Da svi imaju priliku govoriti
Meusobno potovanje u redoslijedu govora
Bude li potrebno, odrediti vrijeme za svakog izlagaa i ne dozvolite nikom prekoraenja.
Potiite raspravu i odravajte ju pozitivnom
Potiite ih na traganje: cilj je nai rjeenje problema
42
Namijenjena je svakom sudioniku osim voditelju.

Razmislite to moete uiniti, unutar vae uloge, u pokuaju pronalaenja rjeenja:
Pozorno sluajte i potujte svaije pravo govora
Govorei, pokuajte uskladiti ono to morate rei s onim to je ve reeno
Va govor ponite saetkom onoga to je govorila osoba prije vas
Pokuajte napraviti razliku izmeu injenica i vaeg miljenja
Pokuajte ne skretati raspravu, pozornost usmjerite na problem studenata i potrebu pronalaenja
rjeenja, ne iznosite druge injenice, miljenja ili ideje koje moda imate.
4. RADIONICA
TIMSKI RAD
Cilj
Promiljanje i vjebanje timskog rada kroz neverbalnu komunikaciju
Vrijeme
90 minuta
Veliina grupe
10 +
Ledolomac Dijalog crtanjem
Recite sudionicima da tiho izaberu olovku onakve boje koja im toga trenutka najbolje odgovara ili da
puste boju da ih odabere neka pogledaju boje i vide koja ih zove. Zatim odaberu nekog tko ima
sasvim drugaiju boju ili nekog koga bi rado bolje upoznali. Postave komad papira izmeu sebe i u
tiini, s bojom u ruci kojom inae ne piu, svaki sa svoje strane papira krenu u susret drugoj boji i
zatim se s njom drue neko vrijeme. Nakon par minuta pogledaju papir i promotre kako su se druili.
Tko je vodio, a tko slijedio?
Jesu li su stalno bili zajedno ili su se razdvajali, dajui sebi slobodu da naprave neke svoje vitice i
oblike?
Da li su bili priljubljeni olovkom uz olovku ili su drali neku distancu?
Kako su se osjeali vodei, pratei, odlazei svojim putem, vraajui se?
Jesu li otkrili neto o nainu na koji se obino drue s drugima.
Glavna aktivnost Dvorac
Podijelite sudionike u nekoliko manjih grupa ovisno o broju prisutnih. Podijelite svakoj grupi tri
papira B1 formata u razliitim bojama, ljepilo i boje. Recite im da je njihov zadatak od papira
napraviti trodimenzionalni dvorac koji e samostalno moi stajati na podlozi. Najvanija uputa je da
od trenutka kada im date znak za poetak, cijeli zadatak moraju napraviti u potpunoj tiini. Dakle,
smiju komunicirati samo neverbalno.
43
Diskusija
Kako ste se dogovarali tijekom rada? Da li je netko preuzeo ulogu voe?
Jeste li svi zadovoljni izgledom dvorca?
Je li bilo teko sporazumijevati se samo neverbalno? Jeste li se strogo pridravali upute?
Je li bilo sukoba i kako ste ih rjeavali?
Jeste li ikada u stvarnom ivotu morali komunicirati samo na neverbalnoj razini?
Koliko je vama vana neverbalna komunikacija i koliko pozornosti obraate na nju u svakodnevnim
situacijama?
to mislite koliki je znaaj neverbalne komunikacije za voditelja/facilitatora?
Koliko meusobne neverbalne poruke mogu pomoi suvoditeljima u njihovom radu?
Zavrna aktivnost Gusjenica
Recite sudionicima da svi stanu u jednu liniju ili u krug ali tako da budu to blie jedni drugima. Kada
su se svi poredali, neka se okrenu tako da gledaju osobi ispred sebe u potiljak (ili osobi do sebe ako su
u krugu). Na va znak zadatak im je da se polako spuste u sjedei stav tako da sjednu u krilo osobi iza
sebe. Kada su svi sjeli recite im da pokuaju hodati kao gusjenica. Ako ne uspijete iz prvog pokuaja,
probajte ponovno.
RADIONICE O VODSTVU I MOI

1. RADIONICA
MO
Cilj
Potaknuti sudionike na razmiljanje o moi te njezinom znaaju i utjecaju
Vrijeme
90 minuta
Veliina grupe
8+
Ledolomac Predmet moi
Sudionici sjede u krugu. Jedan po jedan se predstavljaju tako da kau svoje ime i predmet koji za njih
ima mo. Npr: Moje ime je Siva. Za mene mo imaju knjige jer kroz njih dolazim do znanja.
Nakon to je zavren ledolomac voditelj e rei da e se danas raditi temeljitije na temu moi. Pitat e
sudionike to misle o ledolomcu. Da li su izabrani razliiti predmeti koji predstavljaju mo?
Glavne aktivnosti
1. Oluja ideja Pauina moi
U sredinu velikog papira voditelj napie rije mo. Sudionici trebaju rei prvu rije/asocijaciju koja im
padne na pamet kada uju rije mo. Rijei se zapisuju oko rijei mo. Na kraju se sagledavaju
dobivene rijei.
44
2. Socijalni barometar
Voditelji kau sudionicima da e igrati igru koja se zove socijalni barometar. Sudionici trebaju ustati i
zamisliti da linija dijeli sobu na dva dijela. Voditelj e odrediti jedan kraj na koji trebaju stati oni koji
se slau, jedan kraj na koji trebaju stati oni koji se ne slau, a u sredini e stajati oni koji se niti
ne slau, niti slau. Voditelj e proitati tvrdnje. Sudionici trebaju paljivo sasluati svaku tvrdnju i
zauzeti jednu od pozicija.
Osnovna pravila socijalnog barometra su:
- Sudionici trebaju biti spremni objasniti zato se slau, ne slau ili nisu sigurni.
- Kada netko pria ostali ga trebaju sluati i potovati njegovo stajalite. Ako se netko ne slae s
neijim stajalitem tada to stajalite treba pobiti drugim argumentima ne napadajui osobu.
- Ako netko uje drugo miljenje i slae se s njim moe promijeniti svoje stajalite.
- Podsjetite ih da to nije debata, svaiji stav se uzima za ozbiljno.
Primjeri za socijalni barometar:
1. Imati mo znai biti fiziki jak.
2. Mladi ljudi imaju mo.
3. Mladi ljudi ne bi se trebali baviti politikom.
4. Mladi moraju razmiljati o budunosti.
5. Promjene u drutvu ovise o vladi.
6. Novac je mo
Nakon svake proitane tvrdnje voditelj treba pitati 4 5 osoba za njihovo miljenje.
Diskusija
Sudionici se nakon socijalnog barometra vraaju u krug.
Kako vam je bilo?
Je li bilo lako zauzeti neku od pozicija/odgovoriti na pitanje? A sluati druge?
Jesi li otkrio neko novo stajalite o moi? Je li to pozitivno ili negativno?
Zato misli da je mladim ljudima teko glasovati? Koji su putevi preko kojih mladi mogu imati mo?
Zavrna aktivnost Draga, ti zna da te volim!
Sudionici stoje u krugu. Voditelj stoji u sredini kruga i hoda naokolo te stane ispred jednog sudionika i
kae Draga, ti zna da te volim, hoe li se nasmijeiti za mene? Osoba mora odgovoriti Dragi i ti
zna da te ja volim, ali ne mogu se nasmijeiti danas za tebe. Ako se sudionik tada nasmije zauzima
mjesto voditelja u krugu. Ako se ne nasmije ostaje u krugu i odlazi do drugog sudionika. Osoba koja je
u krugu moe koristiti razliite taktike, ali ne smije dodirivati osobu kojoj govori.
45
2. RADIONICA
SKULPTURE MOI
Cilj
poticanje sudionika da koriste kreativnost, matu i da upravljaju predmetima kako bi razjasnili
pojam moi
Trajanje
55 minuta
Veliina grupe
10 +
Ledolomac: po izboru
Uputa
Recite sudionicima da stanu u polukrug i tako kreiraju pozornicu.

Stavite stolice, stolove i ostale predmete koje imate na pozornicu.
Recite sudionicima da u tiini jedan po jedan, koristei osam stolica, rasporede te stolice tako da
jedna od njih ima najveu mo. Stolice (ili drugi predmeti ako ih koristite) mogu biti stavljene
jedna na drugu, gore ili dolje ili na bilo koji drugi nain.
Neka grupa radi dokle god svi ne budu zadovoljni nainom na koji su stolice posloene. Ako
nemate dovoljno vremena i morate ga ograniiti prije nego to prekinete grupu dajte im pet minuta
da se dogovore kako e posloiti stolice.
Traite jednog dobrovoljca da zauzme mjesto u prostoriji koje e pokazati da on ima veu mo od
stolica. Niti jedna stolica ili predmet ne smiju biti pomaknuti.
Traite od ostalih sudionika da jedan po jedan, u tiini, zauzmu mjesto i pozu u prostoriji kojom e
pokazati da imaju mo nad stolicama i ljudima u prostoriji.
Diskusija
Prvi dio (slaganje stolica)
Kako je bilo kreirati situaciju u kojoj je jedna stolica monija od druge, odnosno najmonija?
Kako su stolice bile posloene? to ste primjetili kako su pojedini ljudi slagali stolice? Koja je
situacija po vama najvie izraavala mo stolica? Koja je situacija bila najnejasnija?
Je li bilo lako postii dogovor? Zato?
Drugi dio (zauzimanje pozicije moi)
Zato ste zauzeli neku od pozicija?
Kako ste se osjeali kada ste zauzimali poziciju koja je imala veu mo od pozicije koju je zauzela
osoba prije vas?
Kako ste se osjeali kada je netko zauzeo poziciju koja je imala veu mo od vae pozicije?
to za vas znai imati mo? Razlikuje li se znaenje moi od osobe do osobe? Razlikuje li se znaenje
moi od kulture do kulture? Od drave do drave?
46
Napomene za voditelja
Mnogi ljudi razmiljaju o moi kao o dominaciji ili kontroli, dok neki razmiljaju o moi kao o
mogunosti dijeljenja s drugim ljudima. Kada ste voditelj vano je zapamtiti koje su pozicije ljudi
zauzimali kada su trebali odrediti mo i kako su posloili stolice. Zapamtite jesu li ljudi koristili
fiziku snagu (silu) da bi zauzeli poziciju moi! Za neke mo znai znanje, a za druge kontrolu
nad nekim ili neim. Diskutirajte s ljudima to za njih znai imati mo!
Objasnite kako voe ispoljavaju i koriste svoju mo. Neki iskoritavaju mo dok drugi razmiljaju
kada e je upotrijebiti, u kojim situacijama i s kojim ljudima. Recite sudionicima da razmisle kako
razliiti voe (dravnici) izraavaju svoju mo. Moete im za primjere navesti Martina Luthera
Kinga, Hitlera; njihove roditelje i na kraju njih same. Takoer koristite postojee situacije u
drutvu u kojima se mogu ilustrirati konflikti koji su proizali zbog prikazivanja moi.
Ova radionica je adaptirana od Augusta Boala Theatre of the Oppressed.
3. RADIONICA
VODSTVO I MO
Cilj
usporediti poimanje moi
istraiti kako stilovi voenja variraju u odnosu na poimanje moi
Vrijeme trajanja
1 sat i 20 minuta
Veliina grupe
10+
Ledolomac Transformacija objekta
Traite sudionike da stanu u krug. Izaberite poznati objekt, npr. bocu ili knjigu. Recite grupi da
identificira objekt i opie njegovu stvarnu funkciju.
Uzmite zatim bocu i transformirajte ju pantomimom u neki drugi predmet (npr. drite bocu kao da
uspavljujte bebu, upotrebljavate bocu kao telefon). Pitajte, to sad predstavlja ovaj predmet?
Proslijedite bocu u krug. Pozovite svakog sudionika da transformira objekt. Sudionici mogu na glas
pogaati u to se objekt transformira.
Naglasite da svatko od nas ima svoj osobni nain izraavanja, i da e se dananja radionica
usmjeriti na razliite stilove voenja.
Glavna aktivnost Alati
Ova aktivnost omoguava sudionicima da opiu i istrae njihove stilove voenja kroz metaforu.
1. Prilikom pripreme radionice , objesite na zid prostorije 5-6 slika razliitih alata. Trebali bi biti
dovoljno veliki da se vide iz razliitih dijelova prostorije. Ispod alata privrstite komad papira i
osigurajte marker za svaku sliku.
2. Kada aktivnost pone zatraite od sudionika da pogledaju slike alata. Recite im da izaberu jedan
alat koji najbolje odgovara njihovom stilu voenja i neka stanu ispod slike. Pozovite grupu da
razmisli:
- Koje su karakteristike alata
- Koja je njihova svrha (ona oita ali i skrivena)
- Kako alati mogu biti metafora za stilove voenja
47
3. Traite od grupa da rasprave zato alat koji su izabrali predstavlja njihov stil voenja. Traite od
sudionika da zabiljee svoja razmiljanja na papir i kasnije prodiskutiraju u velikoj grupi:
- Kada i zato je odreeni stil uinkovit?
- Kada moe biti teak ili problematian?
- Koji drugi alat (stil voenja) se slae s njihovim alatom (stilom voenja)? Zato?
Diskusija
Kako je bilo sudjelovati u aktivnosti? Je li bilo teko odrediti svoj stil voenja? to utjee na stil
voenja neke osobe?
Koja su vaa iskustva u radu s osobama razliitih stilova voenja? Na koji nain moemo raditi
uspjeno u timu sa osobama koje imaju razliit stil voenja od naeg?
Zavrna aktivnost: po izboru
Napomena voditeljima
Ako imate vie vremena na raspolaganju moete Alate zapoeti tako da sudionici u parovima ili
manjim grupama po svom izboru nacrtaju alate koje ete staviti na zid. Ovo se pokazalo kao
bolji nain jer je sama radionica na taj nain manje apstraktna sudionicima.
Teorijski dodatak:
STILOVI VOENJA ( autor Donald Clark, copyright 1997)
Menaderi su ljudi koji ine stvari ispravno, a voe su ljudi koji ine ispravne stvari. Warren
Benniss.
AUTOKRATSKI AUTORITARNI STIL VOENJA
Ovo je stil koji se upotrebljava kada voditelj kae sudionicima (zaposlenicima) to treba biti
napravljeno i na koji nain, bez primanja ikakvih sugestija sa strane. Ovaj nain ete koristiti kada
imate sve informacije koje su vam potrebne za rjeavanje problema, kada ste kratki s vremenom, i
kada su vam sudionici (zaposlenici) izrazito motivirani. Neki ljudi misle da ovaj stil voenja ukljuuje
vikanje, upotrebljavanje poniavajueg rjenika, i voenje pomou prijetnji i zlouporabe moi. No
takav nain nije autoritaran nego neprofesionalan. Meutim, ako imate vremena i ako elite da vam
sudionici budu motivirani i posveeni radu trebate upotrijebiti sudjelujui stil.
SUDJELUJUI DEMOKRATSKI STIL VOENJA
Ovaj stil voenja ukjluuje voditelja li i nekoliko sudionika u odreivanju to e se i na koji nain
napraviti. Ipak, voditelj je taj koji na kraju donosi konanu odluku. Ovo nije znak slabosti, nego znak
snage koji e sudionici (zaposlenici) znati cijeniti.
Ovaj stil ete koristiti kada vi imate neke informacije ali i sudionici (zaposlenici) posjeduju odreene
informaciej koje su vam potrebne. Ovo omoguava sudioncima da budu dio tima, a voditelju
omoguava da donese bolje odluke.
DELEGACIJSKI STIL VOENJA ( SLOBODNA VLADAVINA)
U ovom stilu, voditelj omogava sudionicima (zaposlenicima) da donose odluke. Ali, voditelj je i dalje
onaj koji je odgovoran za doneene odluke. Ovaj stil se upotrebljava kada su sudionici (zaposlenici)
sposobni analizirati situaciju i odluiti to je potrebno da se napravi i na koji nain. Ipak, voditelj nije
svemogu! Treba odrediti prioritete i prepustiti odreene zadatke drugima.
48
RADIONICE O IDENTITETU
1. RADIONICA
OSOBNI IDENTITET
Teme
Osobni identitet
Stereotipovi
Karakteristike ljudskih bia
Kako dolazimo do pretpostavki o drugim ljudima na osnovi malog broja informacija
Svi smo mi razliiti, ali ipak i jednaki
Ciljevi
Upoznati i prihvatiti jedni druge
Pokazati da smo svi razliiti, ali i jednaki
Osvijestiti osobni identitet i naine na koji ga formiramo
Usporediti kako se ljudi razlikuju u prvim dojmovima o drugim ljudima
Osvijestiti kako nai dojmovi utjeu na nae ponaanje prema drugim ljudima
Vrijeme trajanja
90 minuta
Veliina grupe
10 - 20
Priprema
Papirii na kojima su imenovane ivotinje (ovisno o broju sudionika imat ete npr. tri make,
etiri krave, 2 psa, tri ovce)
Veliki poster + marker za brainstorming "to je identitet"
Post-itovi za aktivnost sa identitetom
Ledolomac ivotinjsko carstvo
Neka svaki sudionik izvue jedan papiri na kojem je imenovana jedna ivotinja i neka nikome ne
kae koju je ivotinju izvukao. Na va znak svi sudionici trebaju zatvoriti oi i glasajui se kao
ivotinja koju su izvukli pronai ostale koji pripadaju istoj skupini.
Napomena: potrudite se da osigurate siguran prostor za ovu igru kako se sudionici ne bi ozljedili.
Glavna aktivnost "Identitet"
Brainstorming - "to je identitet"

Rad u malim grupama - Osobni identitet
Svaki sudionik prvo za sebe na komad papira napie to sve predstavlja njegov identitet
- nakon toga svaki sudionik dobije 5 post-itova na koje mora napisati pet najvanijih
karakteristika svog identiteta od onih koje je napisao - svaki post-it za jednu karakteristiku
- zatim u krug svaki sudionik mora izabrati koje bi se svoje karakteristike najprije odrekao od
onih pet koje je izabrao i zato (tako se ide u krug sve dok se ne doe do zadnje karakteristike
koja oznaava najdublji dio naeg identiteta bez kojeg osoba ne bi mogla ivjeti
- na kraju slijedi diskusija u velikoj grupi
49
Diskusija
Kako vam je bilo sudjelovati u aktivnosti?
Da li je bilo lako identificirati elemente svog identiteta?
Kako je bilo odricati se identiteta?
Kada, u kojim situacijama, osjeate da je va identitet ugroen?
to radite, mislite, osjeate kada osjetite da netko ili neto ugroava va identitet?
to utjee na formiranje vaeg identiteta?
to bi se promijenilo u vaem identitetu da promijenite sredinu u kojoj ivite?
U naem svakodnevnom ivotu kada se volimo osjeati posebnima a kada elimo biti dio velike mase,
osjeati se slino kao svi oko nas?
Da li ste ikada morali skrivati svoj identitet, ili odrei se dijela svog identiteta, da bi bili prihvaeni u
drutvu, sredini u kojoj se nalazite?
Zavrna aktivnost Masaa u krug
Svi sudionici stanu u krug tako da mogu ruke staviti na ramena osobe ispred sebe. Svaka osoba
masira onog ispred sebe, a zatim se redoslijed okrene na drugu stranu.
2. RADIONICA
1 = 1 SVI SMO MI RAZLIITI, ALI JEDNAKI
Svi smo mi razliiti, ponekad se osjeamo ponosno zbog toga i volimo tu razliitost pokazivati.
Ali ponekad radije skrivamo razliitost jer se bojimo odbacivanja ili jednostavno elimo biti
poput ostalih. Mi smo takoer svi jednaki po tome to smo ljudska bia i dijelimo mnoge
zajednike kvalitete.
Teme
Osobni identitet
Karakteristike ljudskih bia
Svi smo mi razliiti, ali jednaki
Ciljevi
Meusobno upoznavanje i prihvaanje
Pokazati da smo svi razliiti
Pokazati da smo svi jednaki
Ukazati na naine formiranja osobnog identiteta
Vrijeme
Dio A 30 minuta
Dio B 30 minuta
Dio C 20 minuta
Diskusija 20 minuta
Veliina grupe
Nije bitna
Pripreme
Lista osobnih karakteristika - za dio A
Papiri, bojice, selotejp - za dio B
50
Upute
Ova radionica se sastoji od tri mini-aktivnosti koje su povezane u zajedniku cjelinu kako bi
omoguile sudionicima da istrae razliitosti meu njima, da razmisle o tome to svakog od nas ini
posebnim i da podijele ono to im je zajedniko.
DIO A RAZLIKE
1. Osigurajte dovoljno prostora u sobi.
2. Objasnite lanovima da zamisle liniju koja sobu dijeli na dva dijela - potvrdni i nijeni. Stanite na
liniju.
3. Traite od svakog da stane na onu stranu koja odgovara njegovom stavu prema odreenoj tvrdnji.
4. Ponavljajte tvrdnje koje trebaju nakon nekog vremena od uopenih postajati sve osobnije i
izazovnije, npr. prijeite crtu svi oni koji imaju prijatelje koji su homoseksualnog opredjeljenja.
DIO B JEDINSTVENOST
1. Recite grupi da razmisli o majicama koje nose, posebno one koje imaju logotipove ili slogane.
Nose li ih samo zato jer im se svia dizajn ili zato da pokau da zastupaju odreenu ideju?
2. Objasnite da e svaka osoba sada dizajnirati osobni logo za svoju majicu, logo koji izraava
njihova uvjerenja i koji izraava njihovu linost.
3. Podijelite papire i bojice lanovima grupe i dajte im 15 minuta da nacrtaju osobni dizajn.
4. Kada zavre traite od njih da privrste dizajn na majicu i da se proetaju kroz prostoriju kako bi
svi mogli vidjeti njihove radove.
DIO C - TRAENJE ZAJEDNIKIH KARAKTERISTIKA
1. Traite od sudionika da pronau jo jednu osobu s kojom imaju tri zajednike karakteristike: prva
treba biti ono to uvijek rade/misle/osjeaju, druga ono to ponekad rade/misle/osjeaju i trea ono
to nikada ne rade/misle/osjeaju
2. Sada traite od parova da pronau jo jedan par koji ima iste karakteristike kao oni. Ako ne mogu
nai zajedniko, trebaju pregovarati i pronai sljedee tri karakteristike koje su im zajednike.
3. Sada traite etvorke da pronau jo jednu etvorku s istim karakteristikama i tako dok svi ne
budu jedna grupa.
4. Ako je grupa jako velika aktivnosti se mogu provesti u krugu tako da se nakon to se spomene
karakteristika dignu oni koji imaju tu karakteristiku i tako dok se ne pronae karakteristika koja je
svima zajednika.
Diskusija i evaluacija
Pitajte sudionike je li im se aktivnost svidjela i razgovarajte o tome to su nauili.
Kako se osjeao onaj koji je u prvoj aktivnosti preao liniju sam?
Kako su se osjeali prikazujui sebe kao jedinstvenu osobu razliitu od ostalih?
Kako ste se osjeali kada ste vidjeli koliko zajednikih karakteristika imate s ostalim lanovima
grupe?
U naem svakodnevnom ivotu, kada imate potrebu osjeati se jedinstvenima i razliitima od drugih, a
kada elite biti isti kao i svi ostali?
Traite od sudionika da podijele s ostalima neke od svojih iskustava
Jeste li ikada bili primorani da sakrijete svoj identitet kako bi bili prihvaeni?
Jeste li ikada osjetili da vas drugi diskriminiraju zato jer ste razliiti ili ste bili povezani s nekim
drugim?
Jeste li ikada bili prisiljeni promijeniti ili odbaciti neku svoju karakteristiku kako biste bili prihvaeni?
51
Savjeti za voditelja
U dijelu A pokuajte smisliti osobne karakteristike koje nisu zajednike svima u grupi, ali koje nisu
previe intimne. To mogu biti osobne stvari kao to su: nain na koji pere zube, to pjeva pod
tuem Kada se grupa zagrije za rad prijeite na osobna iskustva, traite ljude koji su se osjetili
diskriminiranima, koji imaju imigrantskog, romskog ili homoseksualnog prijatelja, koji su ivjeli u
drugoj dravi, koji imaju rodbinu koja je emigrirala u neku drugu dravu, koji imaju roake koji su u
invalidskim kolicima. Zatim krenite na istraivanje osobnih elja, osjeaja, svianja itd.
Kako karakteristike trebaju biti osobne potrebno je napraviti listu prije poetka susreta. Izaberite
karakteristike prilagoene grupi i tome to znate o njima. Alternativno, traite od sudionika da sami
sugeriraju karakteristike, ali budite svjesni da se oni moda dobro poznaju i da nee htjeti dovesti u
neugodnu situaciju jedni druge.
U drugom i treem dijelu sudionici moraju sami smisliti svoje osobne karakteristike.
Predlaemo da se aktivno ukljuite u ovu aktivnost kako bi mogli bolje pratiti grupni proces.
Prijedlozi za mogue aktivnosti
Probajte organizirati oslikavanje majica. Mogli bi upotrijebiti svoj osobni dizajn ili osmisliti dizajn za
neku kampanju.
3. RADIONICA
PRVI DOJAM
Ono to prvo ugledamo esto moe stvoriti krivi dojam. Prvi dojmovi su jako vani, vrlo je lako
stei pogrene pretpostavke o ljudima koje ne znamo.
Teme
Osobni identitet
Stereotipovi
Kako stvaramo pretpostavke o ljudima na osnovi malo informacija
Ciljevi
Usporediti kako se ljudi razlikuju u svojim prvim dojmovima o drugim ljudima
Istraiti kako naa prola iskustva utjeu na nae prve dojmove
Osvijestiti kako nae pretpostavke utjeu na nae ponaanje prema drugim ljudima
Vrijeme
60 minuta
Veliina grupe
4 do 20
Pripreme
Izaberite slike iz asopisa s ljudima koji imaju drugaiji, zanimljiv, izgled
Izreite slike i zalijepite ih na vrh papira tako da ispod slika ostane mjesta
Trebat ete pripremiti po jedan papir za svakog sudionika
Olovke
Etikete
52
Glavna aktivnost
1. Traite sudionike da sjednu u krug i dajte svakom po jedan list papira.
2. Traite ih da pogledaju slike i da zapiu svoj prvi dojam o osobi sa slike.
3. Zatim im recite da presavinu papir tako da sakriju ono to su napisali i nakon toga dodaju papir
osobi do sebe.
4. Recite sudionicima da pogledaju sljedeu sliku i da napiu svoju impresiju o osobi.
5. Ponavljajte dok se svi listovi papira i sve osobe sa slika ne izredaju u krug.
6. Sada razmotajte papire i dajte svakome da usporedi razliite dojmove.
7. Zatim zatraite od sudionika da na etikete koje ste pripremili napiu odgovore na sljedea pitanja
koja se odnose na osobe sa slike: KAKO SE ZOVEM, GDJE IVIM, MOJE ZANIMANJE, MOJ
CILJ U IVOTU, KOJU VRSTU GLAZBE SLUAM.
Razgovarajte to se dogaalo i to ste nauili:
Kao grupa
Je li vas neto iznenadilo
Na emu se temelji va prvi dojam
Opiite i podijelite s ostalima iskustva kada ste stekli pogrean dojam
to se dogodilo
Je li bilo teko odgovoriti na pitanja o osobama i ako je zato
Jeste li kroz ovu aktivnost nauili neto o sebi
Uputa za voditelja
Prije nego to ponete uvjerite se da su svi shvatili upute. Moete i demonstrirati presavijanje papira.
Ne dozvolite da predugo zadravaju papire kod sebe. Vani su njihovi prvi dojmovi. Izbjegnite biranje
slika osoba iz javnog ivota.
Pokuajte izabrati slike ljudi koji se razlikuju po dobi, kulturnom nasljeu, sposobnostima, etnikoj
pripadnosti
Pripremite se na okrutno napadanje tuih stavova. Ne dopustite sudionicima da kritiziraju tua
miljenja.
4. RADIONICA
RAZLIITOSTI
Ciljevi
dati sudionicima da istrae njihove slinosti i razliitosti
dati sudionicima da razmisle o strategiji za efikasnije postupanje kada su pod razliitim utjecajima
Priprema
razliiti baloni u boji, indeks kartica (popis, imenik)
Vrijeme trajanja
90 minuta
Veliina grupe
8+
Ledolomac Ime i prvi dojam
Svi stoje u krugu i kau svoje ime, koliko imaju godina i to prvo primijete na nekome kada ga vide.
Uvodno izlaganje
53
Voditelj objanjava kako esto ljudi prosuuju druge na temelju onoga to vide zanemarujui ono to
je u ovjeku tj. kakav je netko. Ova radionica e objasniti osnovne razlike i kako moemo biti
pozitivni prema razlikama.
Glavna aktivnost
Podijelite paket balona grupi po razliitim bojama (npr. plave, ute, zelene i crvene). Trebate imati
oko 40 balona. Baloni e biti dani svakoj osobi. Zajedno sa svakim balonom dolazi "banka rijei"
(opis i karakteristike piu na listu papira).
crvena - ljutnja, srea, uspjeh
uta - uplaenost, srea, zbunjenost
zelena - ljutnja, tuga, zbunjenost
plava - uplaenost, tuga, uspjeh.
Svaka osoba je dobila balone i odgovarajue "banke rijei" iz kojih moraju izabrati jednu rije za
rad. Vano je da sudionici zadre svoje balone i taje rijei iz banke. Tada e oni oformiti grupu
glumei rije koju su izabrali. Nakon to su grupe formirane sudionici e pokazati svoje balone i
vidjeti jesu li baloni iste boje. Voditelji tada idu na proces.
Diskusija
Voditelji e postaviti sljedea pitanja:
Kako vam je bilo sudjelovati u ovoj igri?
Jeste li vjerovali da ljudi u vaoj grupi imaju balone iste boje?
Je li boja njihovog balona mogla utjecati na va izbor da im dopustite da se pridrue vaoj grupi?
Ima li ikakvih slinosti izmeu ove igre i stvarnog ivota? Kakve da ili kakve ne?
Jeste li se nali u situaciji kada su ljudi od vas oekivali da idete nekim putem s obzirom na vae
porijeklo, a vi ipak niste ili tim putem? Jeste li to ikad napravili u svome ivotu?
Jeste li ikad doivjeli da vas ljudi odbacuju na temelju vaeg izgleda ili da vas primaju u druvo na
temelju vaeg izgleda? Ako jeste kako ste se tada osjeali? Kako ste se ponaali u toj situaciji?
Je li vi ikada nekoga odbacujete ili prihvaate na temelju njegovog izgleda? Mislite li da su te
razliitosti pozitivne ili negativne? Ako vjerujete da su razliitosti negativne, kako to moete
promijeniti pozitivnim miljenjem?
6. Zavrna aktivnost - Zagrli medvjeda!
Svi e stajati i rastezati se. Voditelj e rei "Zagrli medvjeda" i broj. Bilo koji broj voditelj kae,
sudionici moraju ii u krug oponaajui taj broj i nakon toga se zagrliti (npr. zagrli medvjeda est).
54
RADIONICE O DISKRIMINACIJI
Teorijski dio
PREDRASUDE
Lako je rei Ja nemam predrasude. ili Ja nisam rasist, dakle, ja nemam nita s tim. ili Nisam ja
pozvao te izbjeglice..
Teko je rei Ne mogu biti kriv za ono to se dogodilo u prolosti, ali elim preuzeti odgovornost da
se to sigurno ne nastavi u budunosti.
Ljudska bia su razliita na mnoge naine i mogu se identificirati po mnogim kriterijima: rodu,
starosti, fizikim obiljejima, seksualnoj orjentaciji, osobnosti, interesima, standardu ivota,
vjerovanjima
Na ovoj radionici promatramo: kulturne, socijalne i etike razlike; meusobne odnose ljudi razliitih
po nainu ivota, vrijednostima i kulturama i odnose izmeu veine i manjine u naim drutvima.
Radit emo na osnovi razlika: promatrajui razliita stajalita, ideje, vrijednosti i ponaanje kao
polazne toke iz kojih bi trebali doi do zajednike osnove. Kroz interakciju razliitosti mogue je
nai nova rjeenja i dosei nova pravila za djelovanje, temeljena na jednakosti dostojanstva i prava za
sve.
Razlike meu ljudima ne vrednuju se kao prednosti, one ee vode k sumnji ili odbacivanju. Velik
porast netrpeljivosti esto uzrokuje nasilje, a u krajnjim sluajevima i oruane sukobe.
Po Mirovnom odjelu za istraivanje sukoba na Univerzitetu u Upssali, vedska, zabiljeeno je 90
oruanih sukoba u svijetu izmeu 1989 1994. Samo etiri sukoba bila su meu dravama, 86 ih je
bilo unutar drava (graanski ratovi zbog teritorijalnih i politikih pitanja, etniki, nacionalni i vjerski
sukobi).
U Europi je jedino Island monokulturalno drutvo!!
Dananja multikulturalna drutva su, u veini sluajeva, posljedica politikih i gospodarskih
zbivanja.
Zavretkom 2. svjetskog rata, u Europi dolazi do pojave razvitka multikulturalnih drutava. Kako je
Istono Zapadna ideoloka podjela rasa, poinju velike seobe unutar i oko sfere Sovjetskog Saveza.
Gospodarska obnova sjevernih i sredinjih zemalja (uglavnom Velike Britanije, Francuske, Njemake i
Nizozemske) potraivala je i vei broj potrebnih radnika.
Istraivanje o postojanju predrasuda provedeno je na uzorku od 2500 mladih u Italiji. Proveo ga je
Institut za socijalna istraivanja u Milanu. Rezultati su objavljeni 19.5.1995. u dnevnom listu La
Republica. Rezultati su pokazali da su mladi:
1. ksenofobiari (strah od stranaca) 12,3%
2. nesigurni 31,6%
3. neutralni 35,2%
4. antiksenofobiari 20,9%
55
MULTIKULTURALNA I INTERKULTURALNA DRUTVA

Multikulturalna drutva podrazumjevaju: razliite kulture, nacionalnosti, etnike i vjerske skupine
svi oni ive na jednom podruju, ALI nuno ne dolaze u doticaj jedni s drugima. To je drutvo koje
ima negativno stajalite prema razliitostima, u kojem je veina nala opravdanje za diskriminaciju.
Manjine mogu biti ravnoduno tolerirane, ali ne i prihvaene ili vrednovane. ak i u sluajevima gdje
postoje zakonska prava za zaustavljanje takve prakse, zakon se ipak ne moe jednoobrazno nametnuti.
Interkulturalna drutva podrazumjevaju: razliite kulture, nacionale skupine itd., koje ive unutar
jednog podruja, odravaju otvorene interakcijske odnose, razmjenjuju i uzajamno se priznaju te
potuju vrijednosti i naine ivota. Govorimo o procesu djelotvorne tolerancije i odravanju
ravnopravnih odnosa, gdje svatko ima istu vanost, gdje nema superiornijih ili inferiornijih, boljih ili
gorih ljudi.
Interkultura je proces, a ne cilj sam sebi.
Svi ivimo sa zamislima o drugim ljudima a to nas dovodi do: stereotipova, predrasuda i
etnocentrizma.
STEREOTIPI
Stereotipi se odnose na rasprostranjenost uvjerenja ili misli o odreenoj ljudskoj zajednici. Stereotip je
karakteristian primjer kako nekoga svrstati u odreenu grupu prema njegovim ponaanjima,
navikama i sl. Stereotipima pojednostavljujemo stvarnost: Oni su takvi..
Da bi se osjeali jai i superiorniji, koristimo stereotipe o vlastitoj skupini (ili da bi opravdali
pogreke) to mogu uiniti?, Pa svi smo takvi!
Stereotipi se temelje na predodbama usvojenim u koli, kroz masovne medije ili kod kue, te prelaze
u generaliziranje svih onih koji bi mogli biti s tim povezani.
PREDRASUDE
Predrasudom osuujemo ljude bez prethodnog upoznavanja. One mogu biti pozitivne ili negativne.
Uimo ih kao dio nae socijalizacije, teko su promjenjive, gotovo ih je nemogue iskorijeniti.
Predrasude i stereotipi su sheme pomou kojih bolje razumijemo stvarnost. Kada stvarnost ne
odgovara predrasudi, naem umu je lake izmijeniti pravo stanje stvari, nego predrasudu.
Predrasude i stereotipi imaju ove namjene:
- pomau nam procijeniti nae vlastite kulture
- procijeniti druge kulture i naine ivota
- provoditi primjer odnosa u naoj kulturi s drugim kulturama
- opravdati postupak i diskriminaciju ljudi iz drugih kulutra
ETNOCENTRIZAM
Nae predrasude, procjenjivanja i opravdanja su pod jakim utjecajem naeg etnocentrizma. Vjerujemo:
= Naa kultura je normalna.
= Nae vrijednosti i nain ivota su univerzalni, ispravni.
Reakcija odbijanja vezana uz stereotipe, predrasude i etnocentrizam dovodi do: diskriminacije,
ksenofobije, netolerancije, antisemitizma i rasizma.
Mo je vana komponenta odnosa izmeu kultura i subkultura i ove reakcije postaju sve gore kad god
je veina suoena s manjinom.
56
DISKRIMINACIJA
Diskriminacija je predrasuda u djelovnju. Skupina se proglaava drugaijom i diskriminacija je
uperena protiv nje. Diskriminirani mogu biti: izolirani, proglaeni kriminalcima od zakona koji njihov
nain ivota smatra ilegalnim, ostavljeni u nezdravim ivotnim uvjetima, lieni politikog
izjanjavanja, obino rade najgore poslove ili su nezaposleni, prijei im se ulazak u disco clubove,
podvrgnuti su stalnim policijskim provjerama.
KSENOFOBIJA
Ksenofobija je rije grkog podrijetla koja znai: strah od stranaca. To je primjer zaaranog kruga:
bojim se onih koji su drugaiji jer ih ne znam, a ne znam ih jer ih se bojim. Ksenofobija se hrani
predrasudama i stereotipima, premda proizlazi iz nesigurnosti i zamiljenog straha od drugih. Strah
esto prelazi u odbacivanje, neprijateljstvo ili nasilje protiv osoba iz drugih zemalja ili pripadnika
manjina. Ksenofobijom su se koristile mone elite u svrhu zatite svojih zemalja od vanjskog
utjecaja (Ceausescu, Rumunjska).
NETOLERANCIJA
Netolerancija (netrpeljivost) je nedostatak potovanja za tue navike i vjerovanja. Oituje se u tome
to netko nije voljan dopustiti drugih ljudima djelovati na drugaiji nain ili imati drugaija miljenja.
Moe znaiti da su ljudi iskljueni il odbaeni zbog vjere, seksualnosti, odjee, frizure...
ANTISEMITIZAM
Antisemitizam je kombinacija moi, predrasude, ksenofobije i netolerancije prema idovima. Ovaj
oblik vjerske nesnoljivoti vodi do diskriminacije pojedinaca kao i progona idova kao skupine.
Najvea manifestacija antisemitizma dola je s Hitlerom i nacistikom ideologijom o rasnoj istoi.
Tijekom holokausta est milijuna idova umrlo je u koncentracionim logorima.
RASIZAM
Rasizam je temeljen na povezanim uvjerenjima da su ljudske karakteristike, sposobnosti i sl. odreene
rasom te da postoje superiorne i inferiorne rase. Rasizam se moe opisati kao diskriminacija protiv
jedne zajednice potaknuta od druge, zasnovana na predrasudama o tjelesnim karakteristikama.
No, samo je jedna rasa na Zemlji LJUDSKA RASA!
Neorasizam (koji je u modi u Njemakoj) nije zasnovan na fizikim obiljejima ve na kulturolokim
razlikama.
Rasizam = Mo + Predrasuda
Rasizam je javan i tajan. Moe biti: individualan i institucionalni.
Individualni rasizam - djeluju pojedinci koji mogu uzrokovati smrt, ozljede ili nasilno unitavanje
privatnog vlasnitva.
Institucionalni rasizam manje je vidljiv. Segregacijske kole, crkve, diskriminacija zapoljavanja i
promicanje politika i udbenika koji zanemaruju ulogu etnikih manjina.
Kulturoloki rasizam je kad mo koristimo da ovjekovjeimo nae kulturoloko nasljee i nameemo
ga drugima unitavajui pritom kulturu drugih, to nas dovodi do etnocentrizma.
57
Kulturoloki rasizam = Mo + Etnocentrizam

Da bi stvorili interkulturalnu stvarnost trebamo preispitali:
- vlastite stavove
- sustave moi i kontrole koji izazivaju nejednakosti
MODEL ZA NAE PONAANJE:

1. Prihvaanje da je svatko na istoj razini; prihvaanje jednakosti prava, vrijednosti i sposobnosti;
osuivanje rasizma i diskriminacije.
2. Bolje upoznavanje; sudjelovanje u raspravama, upoznavanje tuih kultura, pribliavanje njima,
promatranje to oni rade.
3. Zajedniki rad, koorganiziranje, suraivanje, meusobno pomaganje.
4. Usporeivanje i razmjenjivanje; razmjene gledita, iskustva s drugim kulturama i idejama,
prihvaanje uzajamnog kritiziranja, pronalaenje sporazuma i zajedniko odluivanje.
1. RADIONICA
UINI TO!
Ponekad su drugi ljudi kao npr. roditelji, efovi i odrasli tako ogranieni mislima...ali nismo li i mi?
Ova aktivnost je simulacija.
Tema
Diskriminacija ljudi koji su razliiti.
Mehanizmi koji odravaju manjine u neprivilegiranim pozicijama u naem drutvu.
Ciljevi
objasniti diskriminaciju
analizirati kako diskriminiramo razliite socijalne grupe i postaviti se u njihove uloge
podii svijest o preveniranju nepovoljnih socijalnih struktura
Vrijeme
70 minuta
Veliina grupe
Maksimalno 40. Trebate podijeliti sudionike u 5 grupa.
Pripreme
4 velika komada papira

4 stara asopisa
4 komada kara
4 flomastera
4 tube ljepila
optimalno: 4 seta ostataka od npr. traka, vuna, dugmadi, komada papira
papir i olovka za promatrae
sat
58
Ledolomac
Svakom lanu grupe zalijepi se papir na elo na kojem pie neka boja (npr. uta, plava, crvena, bijela).
lanovi se trebaju svrstati u grupe ovisno o boji koja im pie na elu. Pri tome jedni drugima mogu
pomagati, ali samo neverbalno. Samo jedna osoba ima ceduljicu s bijelom bojom, a ostale se boje
ponavljaju.
Glavna aktivnost
Upute
1. Podijelite sudionike u etiri grupe i recite svakoj grupi da sjedne u dio sobe gdje se osjea
najugodnije.
2. Recite grupama da svaka odabere promatraa koji e biljeiti to su lanovi u grupi napravili ili
rekli.
3. Tada e voditelj ii od grupe do grupe, dati im materijal i pismenu uputu to da rade.
4. Idite do prve grupe, dajte im dio materijala i predajte im uputu na kojoj pie: Imate komad papira,
asopise, kare i ljepilo. Napravite kola koji predstavlja rasizam. Imate 20 minuta. Moete poeti
kada god elite.
5. Tada idite do druge grupe, dajte im materijal i istu uputu, ali oni trebaju napraviti kola koji
predstavlja toleranciju.
6. Tada idite do tree i etvrte grupe, dajte im materijal i ponovite prve dvije upute u kojima trebaju
predstaviti toleranciju i rasizam.
7. Tada idite do pete grupe, dajte im materijal i recite im da paljivo proitaju uputu koja glasi:
kiujum jik ijok 2001 mjuetrts bhu oka uesptrdsb ukjhe hnumjure. Imate 20 minuta da to
napravite. Moete poeti kada elite.
8. Dok grupe budu radile, idite od jedne do druge, budite podravajui i poticajni za 1., 2., 3., i 4.
grupu, a 5. grupu ignorirajte.
9. Nakon 20 minuta zaustavite aktivnosti i pitajte grupe da predstave svoj kola. Ako grupe nisu
gotove dajte im jo 3 - 4 minute.
Ponite s krugom s onima koji su sudjelovali. Recite im da kau kako su se osjeali u aktivnostima,
kako su zajedno radili u grupi, jesu li svi sudjelovali? Ponovite krug s promatraima. Recite im da
kau to se dogodilo na svakoj od grupa.
Tada pozovite sve da sudjeluju u raspravi o povezanosti sa stvarnosti:
Vidite li kakvu vezu sa stvarnim ivotom?
Ima li kakvih slinosti u kolaima grupa koje su imale isti zadatak?
Tko je u naem drutvu u 5. grupi?
Kako postajemo rtve socijalne nepravde?
Kako se ponaaju ljudi koji se osjeaju kao rtve socijalne nepravde?
Reagiraju li oni kao to su reagirali lanovi 5. grupe?
Upute za voditelje
Ako radite s manje sudionika napravite dvije grupe. Jednoj dajte jasne upute, a drugoj nejasne.
Moete dati nejasne upute tako da im date uputu vrlo brzo usmeno ili na stranom jeziku.
Budite spremni da e ova aktivnost izazvati snane reakcije kod sudionika 5. grupe zbog frustracija i
nerazumijevanja upute i ignoriranja .
Ponekad se sudionici posvaaju s voditeljem i odu; ponekad prebace svoju ljutnju na druge grupe i ne
daju im da rade, ponekad svoje osjeaje i agresiju ostave za kasnije. Predlaemo vam u tim
situacijama sljedee:
neka se grupe biraju nasumice da se nitko u 5. grupi ne osjea rtvom
prije poetka evaluacije treba im biti jasno da je to bilo igranje uloga iz kojih e sada izai
59
vano je svakome osigurati vrijeme da kau svoje osjeaje i da komentiraju ono to se dogodilo.
Ako to ne naprave osjeaji e doi kasnije i bit e teko dobiti dobru evaluaciju.
Mogunosti
Ako elite vie izazova ili ako nemate materijala pitajte grupu da napravi ske. To je vie stresno za
etvrtu grupu koja e biti zabrinuta to mora glumiti bez jasnih uputa.
2. RADIONICA
XYZ
Tema: predrasude i diskriminacija
Ciljevi
potaknuti sudionike da razmiljaju o diskriminaciji; kako njihovo vlastito ponaanje i stavovi
utjeju na njihovu okolinu (u koli, u sredini u kojoj ive itd)
istraiti prirodu diskriminacije i iskljuivanja
Vrijeme
60 minuta
Veliina grupe
Minimum 12
Ledolomac
Sudionici dobivaju list papira sa specifinim zahtjevom "Nai nekoga tko...". Oni moraju "Nai
nekoga tko..." odgovara opisu na papiru. Npr. Nai nekoga tko voli rap muziku. Nai nekoga tko je
proputovao svojom zemljom. Kada nau nekoga tko odgovara opisu, ta osoba napie svoje ime do
toga. Cilj igre je pokuati kompletirati to vie papira.
Glavna aktivnost
"XYZ"
Voditelji trebaju imati ljepljive etikete ili post itove s napisanim slovima X,Y, Z. (Za grupu od 25
lanova treba biti 5Xeva, 5Yona i 5 slova Z). Voditelj podijeli grupu na dvije manje grupe - grupu A i
grupu B. Grupa A ostaje u sobi, a grupa B izlazi iz sobe. Svaka grupa treba stati u zbijeni krug i
dodirivati se ramenima. Voditelji svakoj grupi odvojeno daju upute tako da ih druga grupa ne uje.
Upute za grupu A:
Objasnite grupi A da su oni "cool" grupa. Zato to su tako posebni svatko se eli druiti s njima.
Recite im da im se ljudi iz grupe B ele pridruiti, ali oni moraju vrlo precizno izabrati kome e
dozvoliti da im se pridrui. Recite im da e lanovi grupe B nositi naljepnice sa slovima X, Y ili Z.
X ljudi su ljudi koji su ugledni i koji se mogu pridruiti grupi. Y ljudi su djelomino ugledni pa ih
moraju selektirati. U sluaju da primaju Y ljude moraju pregovarati ili biti uvjereni zato ih trebaju
primiti u grupu. Oni koji nose slovo Z su nedostojni, nepoeljni i nikako ih ne smiju primiti u grupu.
Upute za grupu B:
Svaka osoba izabere papir sa nekim od slova X, Y, Z. Recite im da je teko biti u grupi B. Puno je
bolje, lake, zabavnije biti u grupi A, jer je ona vie privilegirana. Grupi B bilo bi bolje da se pridrui
grupi A. Recite im da imaju zadatak da pregovaraju s grupom A. Nitko ne smije korisititi fiziku
snagu. Trebaju smisliti ideje kako da uu u grupu A.
60
Pitajte obje grupe jesu li spremne da ponu, tada recite "poinjemo". Grupa B treba pristupiti grupi A.
Recite im da trebaju pregovarati. Nakon 5 minuta, zaustavite grupe. Neka se svi vrate u krug.
61
Diskusija
to se dogaalo tijekom vjebe?
Kako su se osjeali oni koji su bili X-evi, Y-oni, i Z-ovi?
Kako je bilo biti u grupi A?
Dogaaju li se ovakve situacije danas? U Hrvatskoj?
to ljude ukljuuje ili iskljuuje? to ljude potie da se pridrue grupi?
Zavrna aktivnost - Cimet
Voditelj pita tko eli biti dobrovoljac. Dobrovoljac stane usred kruga i promatra osobe oko sebe.
Podijelite krug na pola. Dobrovoljac primi za ruku osobu kod koje je prepolovljen krug. Objasnite da
je osoba u sredini kraj spirale i da se za njom treba kretati zavojito (radei zavoje) vodei za sobom
ostale lanove grupe. Svi lanovi grupe kreu se zavojito za dobrovoljcem po prostoriji, a dobrovoljac
odreuje ritam kretanja (bre, sporije).
3. RADIONICA
NATJECANJE U VICEVIMA
To je samo smijeh! Kakve veze ima da li priamo viceve o Bosancima ili Amerikancima?
Teme
Stereotipovi i predrasude
Kako se esto koristi humor da bi se potaknule ili odrale predrasude
Osobna odgovornost da reagiramo na situacije s kojima se ne slaemo
Ciljevi
Istraiti osnove humora
Osvijestiti utjecaj viceva i ala na nas kao i na one o kojima se vicevi priaju
Zapoeti diskusiju o strahovima koji se skrivaju u vicevima koje priamo
Koliki utjecaj imaju vicevi i ale u diskriminaciji ljudi
Vrijeme
45 minuta
Veliina grupe
Nije bitna
Pripreme
Sakupite razliite viceve prikladne za vau grupu posebno ukljuujui one:
Protiv ljudi koji su vegetarijanci, koji su bogati, idovi, invalidi, politiari, zvijezde, stranci,
homoseksualci, o taboo temama, igre rijei, trikove i igre rijei igrane protiv lanova grupe, crtii
Trebat ete eir ili kapu
Veliki papir i marker da zabiljeite rezultate
Glavna aktivnost
1. Napiite viceve na papirie i stavite ih u eir.
2. Neka svi sjednu u krug, poaljite eir i neka svatko izvue po jedan vic. Neka ga ispria grupi ili
neka ga odglumi.
3. Ostatak grupe daje ocjenu vicu od 1-10.
4. Na vau zapovijed traite od lanova grupe neka glasaju pokazujui broj prstima.
62
5. Zabiljeite rezultate na ploi ili posteru.

Diskusija
Pitajte ih kako su se osjeali dok su priali viceve.
Koji je vic pobijedio i zato?
Koji je vic dobio najmanje glasova?
Kako se osjeate kada je vic o vama ili ima veze s neim to vas pogaa osobno?
Koja vrsta viceva je najbolja?
to vic ini neprihvatljivim za prianje?
Koja je teta ako se priaju seksistiki, rasistiki, diskriminirajui vicevi?
to inite kada netko pria vic koji je uvredljiv za vas kao osobu? Mogui su sljedei odgovori:
- Uljudno se smijete
- Smijete se zato to se svi ostali smiju
- Kaete osobi da je prela granice
- Naputate grupu ali da ne govorite zato
Izbor viceva je vaan zato to vam pomae da aktivnost drite pod kontrolom.
Izaberite i konstruktivne i destruktivne viceve. Crtii mogu biti odluan izbor zato to nas ue
pozitivne stvari o nama samima i o drugima.
Pazite na viceve koji bi mogli duboko povrijediti nekog lana grupe. Moglo bi biti pouno ukljuiti
neke viceve koji e se odnositi na neke lanove grupe.
Prijedlozi za dalje
Zaponite kolekciju viceva i crtia koje ete dijeliti s ostalima. Napravite prostor na panou na koji ete
moi stavljati viceve koje e svatko moi proitati. Smislite vlastite ale i viceve i podijelite ih s
drugim grupama ili organizacijama. Pokuajte ih objaviti u lokalnim novinama
4. RADIONICA
EURO-VLAK a la carte
Teme
Predrasude i granice tolerancije
Slike i stereotipovi o razliitim manjinama
Ciljevi
Izazvati sudionike da govore o stereotipovima i predrasudama, slikama i asocijacijama koje imaju
o drugim ljudima i manjinama
Diskutirati o percepcijama koje sudionici imaju o razliitim manjinama
Poveati svjesnost o osobnim granicama tolerancije
Konfrontirati razliite vrijednosti i stereotipove sudionika
Vrijeme
90 minuta
Veliina grupe
minimum 5, maksimum 45
Priprema
kopije aktivnosti za svakog sudionika
olovka za svakog sudionika
lice (3-4, ovisno o veliini grupe), svaku licu zavezati na dugaku pagu
Ledolomac Drave
63
Svaki sudionik se predstavi tako da kae svoje ime, u kojoj dravi bi elio ivjeti i zato.
Glavna aktivnost
Instrukcije za voditelja:
1. dati kopiju aktivnosti svakom sudioniku
2. kratko opiite scenarij i uputite ih da proitaju opis osoba koje putuju vlakom
3. traiti od svake osobe da izabere tri osobe s kojima bi eljeli putovati i tri osobe s kojima nikako
ne bi eljeli putovati
4. kada su se svi odluili o svom izboru rei im da se podijele u manje grupice kako bi:
- podijelili meusobno individualne izbore i razloge zbog kojih su odabrali odreene osobe
- usporedili izbore i razloge i vidjeli koje su im slinosti
- napravili zajedniku listu konsenzusom (tri pozitivna i tri negativna)
- u velikoj grupi pozvati grupe da prezentiraju zakljuke ukljuujui razloge za zajednike izbore.
Trebali bi isto rei i u sluajevima u kojim su imali najvie neslaganja
Diskusija e biti bazirana na grupnim izvjetajima. Usporeivanje razliitih rezultata je dobar nain da
se zapone diskusija.
Mogu se postavljati sljedea pitanja:
Koliko su realne prezentirane situacije?
Je li netko u grupi imao slino iskustvo u privatnom ivotu?
Koji su bili glavni faktori koji su odredili individualni izbor?
Ako grupa nije uspjela doi do zajednike liste koji su razlozi?
to je bilo najtee?
Koji su vas faktori sprijeili da donesete konsenzus?
Koje stereotipove je lista putnika izazvala?
Jesmo li stereotipove naslijedili ili su se rodili u naoj glavi i mati?
Kako smo doli do tih sliica?
Kako bi se bilo nai u situaciji u kojoj nitko ne eli s tobom dijeliti kupe u vlaku?
1. Savjeti za voditelja
Budite svjesni da je lista za neke sudionike predugaka pa je moete skratiti. Vano je da neki
putnici budu to blie stvarnom ivotu sudionika, ali i da budu iz tzv. Nevidljivih grupa kao to su:
homoseksualci, ljudi s posebnim potrebama, HIV pozitivne osobe
U mnogim sluajevima grupe nee biti u stanju doi do konsenzusa. Ne inzistirajte da konsenzus
bude doneen. Ponekad je korisnije vidjeti koji su bili problemi u donoenju zajednike liste nego
ju imati
Vano je da se svi meusobno sluaju, da se potuju tua miljenja
Vano je da opis osoba u vlaku bude to krai, jer se predrasude esto formiraju na osnovi turih
informacija proitanih u novinama, ili dobivenih iz povrne konverzacije
2. Zavrna aktivnost - Provlaenje lice

Sudionici se podijele na nekoliko grupa (isti broj lanova). Svaka grupa dobije licu koja je privezana
na dugaku pagu. Svaka grupa stane u liniju, a cilj je provui licu, zajedno sa pagom, od prvog do
posljednjeg u liniji, ali kroz odjeu (majicu, koulju). Sudionici mogu jedni drugima pomagati.
Pobjednik je ona grupa koja prva provue licu zajedno sa pagom.
64
EURO-VLAK a la carte
Ukrcava se na vlak na relaciji Zagreb-Indija. Put e trajati tjedan dana. Putuje u kupeu s jo tri
osobe. Zamisli da dobije popis osoba koje moe birati kao suputnike u svom kupeu.
Osobe su sljedee:
1. debeli vicarski homoseksualac
2. srpski vojnik iz Bosne
3. afrika ena koja prodaje proizvode od koe
4. mladi umjetnik koji boluje od AIDS-a
5. Rom koji je tek izaao iz zatvora
6. Njemaki reper koji ivi alternativnim nainom ivota
7. Indijka s jednogodinjim djetetom
8. austrijski slijepi pijanist
9. poljska prostitutka iz Berlina
10. vedski skinhead pod vidljivim utjecajem droge
11. engleski nogometa
12. turska glumica vrlo uspjena u Hollywood-u
13. seljak iz Francuske
14. knjievnik iz Iraka
Upute
1.
Individualno izaberi tri osobe s kojima bi elio putovati u istom kupeu i tri osobe s kojima nikako
ne bi elio putovati. Ima 5 minuta.
2. U manjim grupama podijeli svoje izbore, te raspravi o razlozima koji su te doveli do izbora.
Zatim probajte doi do zajednike liste s po tri najpopularnije i tri najodbaenije osobe.
15 minuta za ovaj dio aktivnosti.
3. Vratite se u veliku grupu i prezentirajte rad svoje grupe. Slijedi grupna diskusija.
65
RADIONICE O KULTURNIM RAZLIKAMA

Teorijski dio
TO JE TO KULTURA?
Kultura lat. (isp. kult)
1. u irokom smislu sve to je stvorilo ljudsko drutvu i to postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi,
za razliku od prirodnih pojava
MATERIJALNA KULTURA skup sredstava za proizvodnju i drugih materijalnih vrijednosti drutva
na svakom povijesnom stupnju
DUHOVNA KULTURA skup rezultata drutva u nauci, umjetnosti, u organizaciji drutvenoga i
dravnoga ivota; u obiajima i moralu u svakoj povijesnoj epohi u klasnom drutvu kultura ima
klasni karakter (robovlasnika kultura, feudalna kultura, buroska kultura)
NACIONALNA KULTURA povijesne tendencije, moral i obiaji, jezik, knjievnost i umjetnost
svakog naroda
2. stupanj savrenstva postignut u vladanju ovom ili onom granom znanja ili djelovanja (kultura
rada, kultura govora)
3. obrazovanost uope, prosvijeenost, stupanj drutvenog, duhovnog razvitka, naitanost,
pristojnost, lijepo ponaanje, paljivo ophoenje, drutvena obzirnost, finoa
Kultura je specifini nain postojanja drutva, tj. ono po emu se svako drutvo razlikuje od svakog
drugog drutva.
Starije generacije, manje ili vie organizirano, e nastojati nove lanove drutva nauiti prokuanim
nainima rjeavanja problema i ivota. Tako dobivamo znanja, ali i mnoge druge osobine. Ako ovaj
proces uspije, dobit emo na odgovarajui nain oblikovana unutranja stanja novih generacije, a na
osnovi toga i odgovarajue rjeavanje problema to ih namee opstanak i razvitak pojedinca i drutva.
Postoje:
1. implicitna kultura sve ono to su pojedinci usvojili kao: znanja, orijentacije, vrijednosni sistem,
moral
U implicitnu kulturu spada ono unutranje to je razultat djelovanja drugih ljudskih bia znanja,
vrijednosni sistemi, moral, stavovi, norme, sloboda i odgovornost ovjeka
2. eksplicitna kultura ostvarenja u idejama i institucijama
Kao rezultat uspjenog kultiviranja ljudi dobivamo elemente eksplicitne kulture: ljudi e obavljati
poslove koji su vani za drutvo, nauit e kako da socijaliziraju, raditi zakone, graditi, pisati,
obraivati polja
Implicitna kultura + eksplicitna kultura= kultura
(neodvojivo su povezane te jedna drugu uvjetuju)
Kultura je ukupnost onoga to omoguuje uspjeno produavanje procesa drutva (proces koji tee u
vremenu).
Mukarci i ene nisu samo ljudska bia; oni su takoer dio zaviaja u kojem su roeni, stan u gradu ili
kua na selu gdje su napravili prve korake; igre iz djetinjstva, stare predaje koje su sluali, hrana koju
su jeli, kole koje su pohaali, sportske aktivnsoti kojima su se bavili, pjesme koje su proitali i Bog u
koje su/ili nisu vjerovali.
(W. Somerset Mangham Rub otrice)
66
Kada govorimo o kulturi razmiljamo o:

- kulturi iz novina: balet, opera, glazba, knjiga, druge interkulturalne i umjetnike aktivnosti
- vrijednosti i sustavi ponaanja koji skupini ljudi doputaju osmisliti svijet
- to odreujemo pod dobro ili zlo
- to ini obitelj
- to je odnos izmeu mukarca i ene
- kako je vrijeme shvaeno
- koje tradicije su vane
- koji jezici se govore
- koja su pravila u potronji hrane i pie
- kako se dijele informacije
- tko ima mo i kako je dobiva
- koje su reakcije na druge kulture
- to je smijeno
- koju ulogu ima religija
JEZIK je bitan dio kulture:
- pomou njega se kultura prenosi s generacije na generaciju
- instrument sporazumjevanja meu ljudima
1. RADIONICA
KULTURNE RAZLIKE
Koja je vaa prva asocijacija na nekoga iz druge drave?
Kako bi to nacrtali?
Teme radionice
asocijacije, stereotipi i predrasude
Ciljevi
istraiti vlastite stereotipe i predrasude o drugim ljudima
raditi na asocijacijama koje imamo o manjinama
razumjeti kako dolazi do stereotipa
poticanje kreativnosti i spontanosti u grupi
Vrijeme
45 minuta do 2 sata (ovisi o veliini grupe)
Veliina grupe
nije bitna
Priprema
lista rijei za crtanje
veliki papiri i markeri za praenje rezultata
papiri A4 formata i razliite olovke za crtee
pribadae ili ljepilo za privrstiti na zid
67
Glavna aktivnost
Traiti od lanova grupe da se formiraju u grupe od 3-4 lana
Rei grupama da uzmu nekoliko papira i olovaka i da pronau mjesto gdje e biti relativno
izolirani jedni od drugih (kao grupa)
Pozvati iz svake grupe po jednog lana i zadati mu rije za crtanje
Rei mu da se mora vratiti u grupu i da nacrta zadanu rije, a pri tom da ne smije koristiti brojeve i
rijei (mora biti slika), te da ne smije govoriti osim kada treba potvrditi toan odgovor
Ostali lanovi grupe moraju pogoditi to crte predstavlja, ali smiju davati samo odgovore, a ne
smiju pitati to crte predstavlja
Kada je grupa gotova glasno izvikuje da su gotovi
Upisuje se rezultat na listu
Nakon svakog kruga traiti da se napie koja je rije bila na papiru bez obzira je li crte gotov ili
nije
Traiti grupu da izabere drugog lana koji e crtati. Treba se osigurati svim lanovima da crtaju
barem jedanput
Traiti od grupa da na zid stave crtee kako bi se mogli usporeivati i na osnovu toga diskutirati
Ovo se radi u malim grupama.
Traiti od sudionika da kau je li im aktivnost bila teka i zato.
Traiti od sudionika da pogledaju sve crtee na zidovima i da usporede slinosti i razlike tj. kako
razliiti ljudi doivljavaju iste rijei (pojmove).
Traiti od sudionika da kau odgovaraju li te slike stvarnosti i traiti od crtaa da objasne zato su
odabrali ba tu sliku za taj pojam.
Pitajte od kuda dobivamo asocijacije za pojedine rijei bez obzira jesu li negativne ili pozitivne i
kakve mogu imati posljedice na nae odnose s ljudima kojih se tiu.
Ako imate malu grupu ova aktivnost se moe provesti samo u jednoj grupi tako da se lanovi
izmjenjuju u crtanju po principu tko pogodi to je na crteu.
Budite svjesni da ljudi koji se smatraju loim crtaima mogu misliti da e im aktivnost biti teka.
Uvjerite ih da ne traite umjetnika djela i ohrabrite ih da aktivno sudjeluju.
Ova aktivnost e potaknuti generalizirane stereotipe koje imamo o drugim ljudima, ukljuujui strance
i manjine. Aktivnost je jako kreativna i zabavna. Jako je vano da se aktivnost ne zaustavi samo na
crtanju ve da grupa nakon toga diskutira o rizicima koje stereotipi izazivaju.
Svakome su stereotipi potrebni da bi bili u mogunosti odrediti svoje ponaanje prema okolini i
ljudima oko nas. Svatko od nas ima i nosi sa sobom stereotipe no oni nisu samo neizbjeni ve su i
neophodni. Zbog toga bilo kakvo osuivanje stereotipa treba izbjei. Evaluacija i diskusija bi trebali
pokazati da trebamo biti svjesni stereotipa koji su samo: asocijacije i pretpostavke koje esto nemaju
veze s realnou. Biti svjestan stereotipa i rizika koji se javljaju predstavlja najbolji put da se
preveniraju predrasude koje vode diskriminaciji.
Interesantno je da obino nemamo stereotipe o ljudima s kojima imamo slabe kontakte. Npr. zamislite
svoje stereotipe o nekome iz Afrike, Brazila? Ako imamo neki stereotip to jednostavno znai da su oni
dobri ljudi. Zato predlaemo da bar jedna rije na listi bude primjer jedne nacionalnosti koja je
manjina u vaoj zemlji i koja nije grupa ljudi s kojima oni nemaju kontakta. Traite od ljudi da
razmotre razlike meu stereotipovima i mogue razloge za te razlike.
Trebalo bi se osvrnuti i na diskusiju o tome od kuda dolaze stereotipi. Uloga medija, obitelji, kole,
vrnjaka moe biti analizirana.
68
O kulturnim razlikama
Pravila i ideje za crtanje moraju biti prilagoeni vlastitom drutvu i kulturi. Rijei koje se nalaze na
listi su samo prijedlozi za korigiranje. Npr. ako imate nacionalnost pravilo bi trebalo biti da ne smiju
crtati zastave i novac jer bi to bilo prejednostavno. Da crtanje ne bi bilo prejednostavno treba staviti
rijei razliitih grupa jednu iza druge - npr. ne zadavati rijei koje oznaavaju nacionalnost (Maari,
Rumunji) jednu iza druge, ve izmeu njih staviti druge rijei (prijatelj, rasizam, seljak).
Prijedlozi za crtanje
rasizam; razlika; edukacija; diskriminacija; prognanik; sukob; Europljanin; nacionalnost; seljak;
siromatvo; Musliman; homoseksualac; evropski; jednakost; HIV pozitivna osoba; Cigani; Japanac;
ljudska prava; mediji; turist; stranac; solidarnost; slijepa osoba; ljubav; Arap
Sugestije za nastavak aktivnosti
Ohrabrite lanove grupa da izraze miljenje o koritenju stereotipa u medijima i reklamama i kako na
njih reagiraju. Traite od njih da navedu neke primjere i da ih odnesu na neki susret.
Ne stvaramo slike o ljudima i kulturama samo kroz slike i pisanje ve i kroz muziku. Moete
pripremiti kazete s razliitom muzikom te razgovarati o slikama koje ta muzika potie.
Alternativno se moe provesti sljedea aktivnost - ETIKETE.
Svakom sudioniku se na elo nalijepi papir na kojem je napisana njegova uloga u igri. Nitko ne zna to
mu je napisano na elu. Grupa dobive zadatak da diskutira na zadanu temu - npr. dogovor za tulum.
Zadane rijei su: treber, faca, frend, ulizica, ovisnik, skinhead, nasilnik, sporta, DJ, minker.
Nakon odglumljenog postavljaju se sljedea pitanja:
to mislite koju ste ulogu imali? Kako ste se osjeali? Je li netko zanemario etiketu koja se nekome
nalazi na elu i ponaao se kao da je nema? Procjenjujete li u stvarnom ivotu ljude na temelju
vanjskog izgleda, hobija, muzike koju slua, zanimanja?
2. RADIONICA
NA STAZI RAZVOJA
Kroz povijest irom Europe odvijale su se selidbe ljudi, sa stalnim sretanjima i mijeanjima
razliitih skupina, rasa i kultura.
Stoga multikulturalna dimenzija sadanjih drutava nije novi fenomen. Ipak ivimo pod prijetnjom
rasizma, ksenofobije, antisemitizma, netolerancije i ekonomske nesigurnosti.
rtve rasizma i ksenofobije su obino imigranti i izbjeglice. Posljedino, esto se raspravlja da je
porast rasizma i ksenofobije uzrokovan globalnom gospodarskom krizom te je zbog toga problem
gospodarski. To bi mogao biti dio argumenta, ali ne i jedini. Jasna je povezanost dominantnog
modela ekonomskog razvoja i imigracije te izbjeglikih pokreta, ali razlozi imigracije mogu biti i
etnocentrizam, te agresivni nacionalizam.
Ova vjeba pomae nam shvatiti kako meunarodni gospodarski odnosi Sjevera i Juga primoravaju
ljude na naputanje domovina te kako mone europske zemlje doprinose selidbi ljudi s odravanjem
vjeite neravnotee Sjevera i Juga.
69
Motivi promatranja
Odnosi Sjever Jug i neravnotea u njihovom upravljanju
Meuovisnosti ljudi i zemalja na Sjeveru i Jugu
Modeli razvoja i njihove posljedice
Gospodarski odnosi kao imbenik koji doprinosi razvoju rasizma i ksenofobije
Suosjeajnost, ravnopravnost, svjetska povijest
Ciljevi
Shvatiti da je neravnotea Sjevera i Juga jedan od imbenika koji prisiljava ljude na traenje boljih
ivotnih uvjeta u drugim zemljama
Razumjeti meuovisnost ljudi i zemalja
Shvatiti rasizam i ksenofobiju kao dio globalnog problema
Vrijeme
Ukupno dva sata. 75 minuta za igru i 45 minuta za saetak i vrednovanje.
Veliina grupe
Najmanje etiri, najvie 40 osoba.
Priprema
Oprema potrebna za svaku ekipu:
Ploa za igru (i uveana fotokopija posluit e svrsi)
etiri okrugla etona (napravljena od kartona, dva cm promjera), jedan uti i tri u drugim bojama,
npr: smea, zelena, plava
Jedna kockica
Fotokopirajte i izreite kartice za djelovanje. Po mogunosti drite ih u maloj kutijici.
70 osuenih mahunarki, komadia makarona ili slinog kao zaloga (predstavljaju izvore prirodnih
bogatstava)
Upute
Podijelite sudionike u etiri ekipe. Mogu igrati pojedinano ako je skupina manja.
Podijelite etone po grupama: stavite etone u eir i neka netko iz svake grupe izvue po jedan.
Tako pukom sluajnou odreujete koja e ekipa igrati s kojom bojom.
Podijelite mahunarke. utoj ekipi dajte sedam mahunarki, a smeoj, zelenoj i plavoj ekipi po 21
mahunarku svakoj (ova podjela grubo odraava podjelu prirodnih bogatstava izmeu zemalja
Sjevera i Juga).
Predstavnik svake ekipe treba baciti kockicu kako bi znali tko e igrati prvi.
Proitaje pravila igre.
Provjerite da li su svi sve shvatili pa krenite s igrom.
Diskusija
Na kraju igre recite svakoj ekipi da se osvrne na put kojim je ila, kvadrate na kojima je stala i to se
tamo dogodilo.
Ako se nae kvadrat na kojem nijedna ekipa nije bila, proitajte, za to polje, odreenu karticu da vidite
to bi se dogodilo da je na njemu pojedina ekipa zastala.
Daljnju raspravu vodite pitajui ih o dojmovima i saznanjima:
Kako ste se osjeali kao uti? A kako kao smei, zeleni ili plavi?
Ima li slinosti izmeu igre i stvarnosti?
Gdje je ona preuveliana?
Pojavljuju li se problemi i spomenuta pitanja u stvarnosti?
Koga predstavljaju uti etoni? A koga ostali?
Moemo li rei da su uti predstavnici jedini prisutni na Sjeveru?
70
Mogu li se ostali nai samo na Jugu?

Tko koristi, na Sjeveru i Jugu, sadanji svjetski sustav?
Govorimo li o dominantnom razvojnom modelu koji najbolje slui svim situacijama, zemljama i
ljudima?
Koje su karakteristike, prema igri, sadanjeg dominantnog razvojnog modela? Je li to ostvariv
model u smislu da slui svrsi svim mukarcima i enama, svim ljudima planeta? U budunosti, hoe
li postojei razvojni model biti mogu? Kakav bi mogao biti?
Kakva je povezanost ove situacije i stavova rasizma i diskriminacije? Je li poteno rei, na primjer, da
su imigranti doli u nau zemlju uzeti na novac i bogatstvo?
Kada igrate sa skupinama, najbolje je ako u skupini imate najmanje etiri, a najvie osam osoba.
Na polju 49 skupina koja igra utim etonima moe promijeniti pravila kako god eli. Pretpostavlja se
da e ih htjeti promijeniti u svoju korist. Mogu vratiti druge ekipe na start, uzeti im mahunarke,
primorati da propuste sljedea tri bacanja. Ako budu htjeli uiniti pravila potenijim, naglasite da je to
politiki teko izvedivo jer prvo treba uvjeriti predsjednike. Bila bi to neprihvatljiva politika jer bi
zahtijevala objanjenje kako je provesti, zanemarujui unutranje socijalne nemire.
Dodatni prijedlozi
Napravite popis stvari kojima moete poboljati gospodarsku situaciju na Jugu, npr. kupnja njihovih
proizvoda, zastupanje politikih promjena.
Napravite popis stvari kojima moete poboljati situaciju kod kue, npr. sudjelovati u razvoju mjesnih
zajednikih projekata, podravati male lokalne poduzetnike, a firme koje se ponaaju neetiki staviti u
steaj.
Razmislite koliko zapravo znate o spomenutim pitanjima u ovoj igri.
Smatrate li da je teko dobiti tone, neovisne informacije i da reporteri obino ne kau cijelu priu?
Pravila igre
Objasnite da postoje igre u kojima pravila nisu jednaka za sve.
Ovo je takva igra. Prednosti i nedostaci na pragu razvoja su razliiti za razliite ekipe. Moda se ini
nepotenim, ali nismo mi izmislili ova pravila, mi smo ih najvjernije kopirali iz stvarnosti; prilika
odreuje tko igra s kojom bojom. U stvarnosti, povijesni, geografski, gospodarski ili kulturalni
imbenici postavljaju prepreke i mogunosti na koje svaka zemlja i ovjek nailaze na svom putu
razvoja.
Igrajte ovu igru kao obinu igru s poljima
Objasnite ekipama da kockicu bacaju po redu i da idu onoliko polja naprijed koliki je broj na
kockici.
Ako doete na polje djelovanja, uzmite odgovarajuu karticu za djelovanje i pratite upute.
Objasnite im da se upute pisane normalnim slovima odnose na utu ekipu, a da su upute pisane
italikom namijenjene smeim, zelenim i plavim ekipama.
Kada prvi put ekipa doe do polja za djelovanje, neka naglas proita sve upute na kartici. Kasnije
e itati upute koje se odnose samo na njihovu ekipu.
Objasnite igraima da moraju slijediti upute, pomicati se i plaati kako je pravilima odreeno.
Ako ekipa ostane bez mahunarki, moraju ih posuditi od ekipe koja ih najvie ima te im ih to prije
vratiti.
Pravila igre se ne mogu mijenjati, osim ako se sve ekipe potpuno sloe ili ako upute na karticama
ne narede drugaije.
71
KARTICE ZA DJELOVANJE
Polje 3. Kolonizatori i kolonije
U prolosti (a moda i danas, ali na drugaiji nain) vaa je zemlja kolonizirala druge iz kojih je crpila
bogatstvo i sirovine. Prema tome, odite jedno polje naprijed i uzmite od svake ekipe jednu mahunarku.
U prolosti (a i danas, ali na drugaiji nain) vaa je zemlja kolonizirana.
Uzeli su vam bogatstva i sirovine. Kao posljedica, vaa ekipa zaostaje u razvoju, stoga morate dati
jednu mahunarku ekipi sa utim etonima.
Polje 7. Zdravlje za razvoj
Dosegli ste stupanj razvoja koji vam omoguuje visoku medicinsku skrb, smanjenu stopu mortaliteta
dojenadi, rijetke epidemije, produeni ivotni vijek, itd. Stoga se moete pomaknuti jedno polje
naprijed.
Va stupanj medicinske skrbi je vrlo nizak ili ne postoji. Kolera, AIDS i druge bolesti zajedno s
viskokom stopom smrtnosti dojenadi i kratkim ivotnim vijekom utjeu na velik nesrazmjer vaeg
stanovnitva, to vas vraa unazad u razvoju. Vratite se dva polja.
Polje 10. Populacijske eksplozije
Kontrolirate stopu nataliteta, stoga vam je stopa rasta populacije stabilna, ako ne i u opadanju. Uivate
u visokom standardu ivota. Pomaknite se dva polja naprijed.
Vi imate visoku stopu rasta stanovnitva i niski stupanj gospodarskog razvoja, stoga se suoavate s
velikim problemima kako zadovoljiti osnovne potrebe tolikom stanovnitvu. Vratite se dva polja natrag
jer se u budunosti odmiete od razvoja.
Polje 12. Rat i nasilje
Posjedujete jaku vojnu industriju. Porast prodaje oruja drugim zemljama ini vas bogatijima. Svaka
ekipa daje vam tri mahunarke i idete za jedno polje naprijed.
Unutranje drutvene napetosti, zloupoteba i zanemarivanja ljudskih prava esto uzrokoju gerilske
borbe, graanske ratove, sukobe sa susjednim zemljama, itd. Kao posljedica, velik broj ljudi je
emigrirao drugdje ili je raseljen.
Zbog sigurnosti morate imati veliku vojsku i visoki vojni budet. Dajte dvije mahunarke ekipi sa utim
etonima i propustite dva kruga.
Polje 16. Urbana revolucija
Vai velegradovi su postali najvanija financijska i industrijska sredita s visokim zaradama dobivenim
imovinskim i financijskim spekulacijama.
Idite naprijed tri polja.
Neimatina sela je prisilila mnoge farmere da emigriraju u gradove. Naseljavaju predgraa koja
odiu bijedom baraknih naselja koja vam stvaraju dodatne tekoe. Lo standard je prouzroio da
ostanete bez najboljih djelatnika i znanstvenika koji su bolje uvjete rada i ivota potraili u drugim
zemljama. Vratite se dva polja natrag.
Polje 18. Mukarci, ene i glad
Usavravanje prehrambene industrije i nagomilane zalihe dobro vas osiguravaju. Iako je djelovanje
umjetnih boja i konzervansa neistraeno, u pravilu je hrana valjana. Stoga se moete pomaknuti za
jedno polje. No, kako ste se suoili s nagomilanim zalihama koje morate unititi kako ne bi ugrozili
trite, ostanite gdje jeste.
Sua, zaputenost, prekomjerno iskoritavanje zemlje, zaostatak u modernizaciji obraivanja tla, izvoz
veine proizvoda radi namirenja dravnog budeta, uzrokovali su veliku prehrambenu oskudicu i
sveopu neimatinu. Propustite sljedei krug.
Polje 21. Crno trite i prikrivena nezaposlenost
Modernizacija industrije je uzrokovala porast nezaposlenosti. Morate se posvetiti izvorima koji e
ublaiti nezaposlenost. Iz tog razloga morate se vratiti jedno polje, ali ako vam se opa zarada na
tritu povea, ostanite gdje jeste.
Nedostatak, zastarjelost ili propadanje vaih industrijskih zona i poljoprivredna kriza uzrokuju
nezaposlenost i porast ilegalne preprodaje. Vratite se dva polja.
72
Polje 24. Obrazovanje za razvoj

Velik dio vae populacije je srednje i visoko obrazovan, to puno pridonosi vaem razvoju. Otvarajui
mjesta za strane studente na Institutima visokog obrazovanja, zaraujete na visoko plaenim
kolarinama. Oni dolaze zbog nedostatka prilika kod kue, esto ostaju i svoje vjetine prenose u vae
gospodarstvo. Idite za jedno polje naprijed i od svake ekipe pokupite jednu mahunarku.
Nepismenost i nedostatak srednjokolskog obrazovanja kod veine stanovnitva znai da se vratite
etiri polja unazad.
Polje 27. Ozonska rupa
Vaa industrija unitava okoli npr. iskoritavanjem sirovina, zagaivanjem tijekom raznih postupaka i
odlaganjem otpada. Zbog toga je ozonski omota oteen, dolo je do klimatskih promjena i drugih
katastrofa kao posljedica razvoja. elite zatititi svoj prirodni okoli, a poznati su vam i visoki
trokovi iskoritavanja sirovina ili intervencije protiv zagaenja. Stoga ste tetnije elektrane premjestili
u siromane zemlje i nastavili eksploataciju njihovih priprodnih resursa. Idite naprijed dva polja.
Polje 30. Tehnoloka revolucija
Tehnoloka revolucija vam stvara nove mogunosti u razvoju. Nadalje, izvoz nove tehnologije je
izuzetno profitabilan. Svaka vam ekipa daje po dvije mahunarke i idete jedno polje naprijed.
Tehnoloka revolucija vas je zaobila. Vratite se tri polja ili kupite neto od nove tehnologije od ekipe
sa utim etonima. Svaku stvar plaate tri mahunarke.
Polje 34. Kraj ideologije
estitke, slobodno trite je nadvladalo sve ideologije. To je kraj povijesti. Nema vie prepreka za va
potpuni razvoj. Pomaknite se dva polja naprijed.
Ostali ste u bezizlanoj situaciji. Slobodno trite vam je nametnulo svoja pravila i zakone. Drutveno
iskljuivanje i marginalizacija doveli su do rasta fundamentalistikih i radikalnih pokreta. Drutveni
nemiri su ugueni. To je uzrokovalo strah vanjskih ulagaa. Proputate sljedei krug.
Polje 37. Na kraju je uvijek Meunrodni monetarni fond
MMF pokriva vau gospodarsku politiku i podrava vau politiku investiranja, odnosno kupovanje
javnih tvrtki i usluga od siromanih zemalja kao doprinos njihovom razvoju. Takva politika vam
donosi pouzdanu dobit i profit. Svaka od ekipa vam daje dvije mahunarke kao otplatu vaeg ulaganja.
Idete naprijed dva polja.
MMF vam je nametnuo gospodarsku politiku sustavnog prilagoavanja. Posljedice su da morate
prodati svoje javne usluge i tvrtke. Nezaposlenost raste i velik dio stanovnitva je preao granicu
siromatva. Ekipi sa utim etonima dajte dvije mahunarke kao ratu za nacionalni dug. Vratite se dva
polja.
Polje 40. Meunarodna pomo razvoju
Morate podijeliti 1% svojih mahunarki izmeu ostalih ekipa (ako morate sjei mahunarku, uinite to).
Prikljuili ste se meunrodnim organizacijama za pomo u razvoju kako bi raspravljali o svjetskoj
situaciji pomaknite se jedno polje naprijed.
Dobili ste neto mahunarki od ekipe utih etona kao kratkoronu pozajmicu. Dakako da to morate
potroiti na dobra i opremu kupljenu od njih. Sada se moete pomaknuti jedno polje naprijed, ali
kako morate platiti dvije mahunarke kao ratu za reprogramirani dug utoj ekipi, ostanite gdje jeste. I
ne zaboravite platiti dvije mahunarke!
Polje 42. Kulturne globalne komunikacije
Komunikacijska revolucija i razvitak audio-vizualne industrije zabave omoguava da se vae
drutvene i kulturoloke vrijednosti raire po cijelom svijetu. Istodobno vae dionice astronomski
rastu. Pomiete se dva polja naprijed, a primite od svake ekipe jedan grah da platite vae kulturoloke
proizvode i informacijske usluge.
Komunikacijska revolucija znai da strana zapadna kultura i vrijednosti postaju dominantne. Vi
gubite va kulturni identitet, dok modeli razvoja i komunikacije koji nemaju nita zajednikog s vaom
vlastitom kulturom i povijeu postaju ope prihvaeni. Ostajete na vaem polju, sjedei ispred
televizora i gubite sljedei krug.
73
Polje 44. Nove migracije, nove segregacije

Poveana imigracija siromanih ljudi iz zemalja Juga u potrazi za boljim ivotom primorava vas da
odvojite dodatne izvore za imigrante koji stiu u vau zemlju. Ako se elite pomaknuti jedno polje
naprijed, morate svakom timu dati jedan grah kao pomo.
Poveana imigracija prema bogatijem Sjeveru ukljuuje odliv mozgova onih koji su struniji i
kolovani. Vratite se tri polja unazad.
Polje 46. Sjea uma i izumiranje vrsta
Visoki stupanj vae potronje primorava vas da eksploatirate nove izvore u drugim podrujima
planete. To doprinosti nestajanju velikih podruja ume i brojnih ivotinjskih i biljnih vrsta. Ako se
zalaete za sve ekipe, a ne samo za sebe, moete se vratiti nekoliko polja, podijelite svoj novac i
ispravite ranije pogreke, te promijenite pravila igre. Ali, kako to nije nain kako se radi u svjetskoj
utakmici, i dok jo uvijek imate vremena i priliku, pomaknite se jedno polje unaprijed.
Vai prirodni izvori su presuili i vi nemate zarade koja bi vam omoguila razvoj. Pustinje se ire,
klima se mijenja i raste oskudica. inite to moete da zatitite svoj okoli, ali meunarodne institucije
kritiziraju vau politiku ouvanja okolia. Vratite se jedno polje i dajte jedan grah ekipi koja igra
utim etonima.
Polje 49. Novi poredakza one kojima elite zapovijedati
Sada moete promijeniti pravila igre jer elite stii do cilja to je prije mogue. Ako neki igra ili
ekipa protestira ili se ele ukljuiti u novi poredak stvari, moraju vam dati sav svoj grah. Pomaknite
se dva mjesta unaprijed.
Pokuajte se prilagoditi novom poretku i nemojte se opirati. S malo sree, novi poredak vas nee
previe vratiti s praga razvoja. Kao mjeru predostronosti, propustitie sljedei krug.
Polje 52. Smrt
Rizik od dubokog gospodarskog pada velika je prijetnja vaem razvojnom modelu. Ako ne elite igrati
igru od poetka, jedina mogunost je iscijediti i zadnju kap iz drugih ekipa i oduzeti im dvije
mahunarke na raun dugova. Kako nitko ne bi mogao rei da sve ide vama u korist, pomaknite se
jedno polje unazad.
Pad cijena sirovina i porast kamata na dug uzrokuje ozbiljnu gospodarsku recesiju. Vratite se jedno
desetljee, odnosno u okvirima igre, krenite od poetka staze razvoja.
Polje 54. Razvitak
Bili ste pravi sretnici zbog utih etona. Doli ste na cilj u razvoju. Moete biti sigurni da su druge
ekipe daleko iza vas i kako god radile, nemone su da vas sustignu. Oito je da ste vlasnik i da
kontrolirate gotovo sav novac i bogatstva te drugima i ne preostaje mnogo. Vodite vrlo ugodan ivot.
No, postoje neke prijetnje za budunost: prirodna bogatstva e nestati ili izrazito se smanjiti, zrak e se
zagaditi, kao i voda, zemlja e postati pustinja. Opa glad i beznae pogaaju mnoge dijelove svijeta.
Neki imigranti pokuavaju pobjei bijedi kako bi nali va ugodan i razvijeni svijet. Ali, unato
svemu, nastavite uivati u razvoju dok moete.
Ako imate bilo koji eton, osim utog, ili ste morali imati nevjerovatnu sreu ili ste morali varati. Jer
nemogue je za bilo koga tko nije igrao utim etonima da dosegne cilj igre jer je razvoj namijenjen
samo privilegiranima. Ako bi previe ljudi dostiglo cilj, bilo bi nuno razdijeliti ograniene resurse, a
to bi za privilegirane znailo gubljenje svega ili veine. A to je nevjerojatno jer upravo oni odreuju
pravila igre.
74
3. RADIONICA
OTOK
Tijekom povijesti sva drutva su posuivala i prilagoavala stvari jedna od drugih. Sastajanjem
dviju kultura, javlja se velika prilika za uzajamnu dobrobit. Mogli bi to lake priznati kada bi
gledali bez naih predrasuda i etnocentrizma.
Ovo je simulacija.
Tema:
Razumijevanje razliitosti potreban je korak za potovanje i priznanje.
Dobrobiti tolerancije i prilagodbe.
Slavljenje raznolikosti.
Ciljevi:
Podii svijest o tome kako kultura djeluje na nae ivote i budunost.
Potaknuti raspravu o tomu kako ljudi iz razliitih kultura komuniciraju i surauju.
Prouiti kulturoloke tabue i granice tolerancije.
Provesti raspravu o mogunostima koje nastaju kao rezultat interkulturalne suradnje.
Vrijeme
2 sata
Veliina grupe
10 25
Izgled igre
Na otoku ive dva plemena. Pleme Y ivi na povienom, brdovitom dijelu, a pleme Z na obali. ive
jedni uz druge, no rijetko dolaze u dodir.
Dva plemena imaju razliite jezike i kulture, stoga baloni za oba plemena imaju posebno znaenje.
Pleme Y pridaje veliku vanost raznolikosti balona radi vjerskih razloga i pokuavaju skupiti balone
razliitih tipova, oblika i boja. U plemenu Z ljudi koriste balone, posebice okrugle crvene, u
medicinske svrhe.
Nedavno su osobe iz plemena Z poele patiti od nepoznate bolesti za koju su, lehgenda kae, jedini
lijek rijetka vrsta balona iz nepoznatih podruja otoka. Sreom, postoji mapa, uvana generacijama, za
koju su sigurni da e ih dovesti do eljenih balona.
Naalost, prije mnogo godina mapa je skoro unitena u ratu, pa pleme Z posjeduje samo dio. Legenda
kae da pleme Y posjeduje drugu polovicu.
Cilj plemena Y je zatititi svoje balone, a plemena Z nai poseban lijek. Kako to u stvarnom ivotu
biva, sudionici mogu otkriti i neoekivane rezultate.
Priprema:
A) za oblikovanje kultura grupe:
papir i olovke
fotokopije uputa za plemena
B) za sastanak
pia, alice i kolai dostatni za sve
75
C)
za potragu:
mapa koja pokazuje lokaciju skrivenih balona, izrezana u 4 dijela
5 okruglih crvenih balona
3 balona razliitog oblika i boje, npr. jedan okrugli uti, drugi dugaki zeleni, trei izdueni plavi.
2 slina balona, ali drugaija od drugih (mogu biti i prezervativi), skrivena na tajnom mjestu
vrpce za vezanje balona
selotejp za stavljanje balona na zidove
kutija s priborom pribadae, kare, crveni ru za usne, kazeta.
Upute
Predviene su tri faze igre: U dijelu A plemena ue svoju kulturu; u dijelu B plemena se susreu i ue
komunicirati na svojim jezicima; u dijelu C plemena trae balone.
1. Budite sigurni da su svi spremni i upueni.
2. Podijelite skupinu u dvije i proitajte im kratki opis igre.
A dio. Plemena ue svoju kulturu i stvaraju vlastiti jezik.
1. Svako pleme poaljite na drugi kraj sobe (oni predstavljaju brda i obalu).
2. Podijelite kopije uloga svakom plemenu i dajte im papir i olovku za biljeke.
3. Uputite ih da moraju odluiti o imenu za svoje pleme, nauiti pravila svoje kulture i kreirati
poseban jezik.
4. Objasnite im da imaju 20 minuta za razvoj i vjebanje njihovog jezika te da budu sigurni da su ga
svi u skupini svladali.
B dio. Plemena se susreu. Ovo je prilika da se naue meusobnoj suradnji i komunikaciji,
razmjenjujui hranu i pie:
1. Dajte plemenu A kolae, a plemenu B alice i pie.
2. Pozovite skupine na sredinu sobe (predstavljajui je kao neutralno podruje).
3. Upozorite ih da simulacija upravo poinje. Od sada svatko ima svoju ulogu, koriste jezik i kulturu
svog plemena.
C dio. Potraga za balonima.
1. Recite im da imaju 45 minuta. Pleme Z moe poeti pregovarati o drugoj polovini mape i traiti
skrivene balone.
Diskusija
Zaponite osvrtom na ono to se dogaalo pa nastavite o tome to su igrai nauili i kako se similacija
odnosi na stvarni ivot.
Je li bilo teko razumjeti jezike?
Kako ste komunicirali tijekom potrage? Koristei samo jedan ili oba jezika? Koristei znakove? Do
kakvih je nesporazuma dolo?
Kako ste rijeili problem razotkrivanja balona plemena Y? Tko je to uinio? Kako ste se osjealo glede
ruenja kulturalnih tabua?
Koji su kulturalni tabui u naem drutvu? Koja im je namjena?
Koje stvari koristimo u svakodnevnom ivotu, a da potjeu iz drugih zemalja ili kontinenata?
Moemo li zamisliti ivot samo na osnovu nae kulture ili zemlje? Zato nam je kultura vana?
Je li vama vaa kultura vana? Zato?
to nas spreava u razumijevanju tuih kultura?
Moete li se sjetiti stvarnog ivotnog primjera, u prolosti ili sadanjosti, gdje su se dvije kulture
uskladile i napredovale?
U svijetu danas postoje brojni primjeri sukoba meu kulturama. Odluite se za jedan primjer i
raspravite: to dovodi do kulturolokih sukoba? Tko dobiva, a tko gubi u sukobu?
76
Prije nego ponete, proitajte sve upute kako biste imali jasnu sliku o onom to sudionici trebaju raditi.
Igra zahtjeva paljivu pripremu
Predlaemo vam da za skrivene balone koristite prezervative. Prvo, zato to su potpuno drugaiji
od klasinih balona, a drugo zato to nekima prezervativi jo uvijek znae tabu. Upotrebom
prezervativa moete testirati granice tolerancije nekih sudionika. Nadalje, tijekom rasprave,
mogu se pojaviti problemi AIDS-a i diskriminacije HIV pozitivnih osoba.
Naite odgovarajue mjesto za skrivanje posebnih balona (prezervativa), ali ih nemojte napuhati.
Nacrtajte mapu sa skrivenim mjestom, ali budite sigurni da se mjesto ne moe otkriti sa samo pola
ili mape.
Tada isijecite mapu na 4 dijela. Dva dijela dajte plemenu Z. Preostala dva dijela stavite u balone, u
svaki po jedan, koje ete dati plemenu Y.
Napuite 8 raznobojnih balona i sveite ih tako da se bez oteenja mogu ponovo ispuhati.
Zalijepite 4 okrugla balona na zid na jednom kraju prostorije (obala gdje ivi pleme Z), a 4 ostala
na zid u drugom kraju sobe (brda gdje ivi pleme Y). Ostavite dvije etvrtine mape u koverti za
pleme Z na njihovom kraju sobe.
Kutiju s priborom stavite na sredinu sobe. Ne govorite emu slui pribor. Moda e biti potreban u
igri, moda ne, ovisi koliko e sudionici biti kreativni u stvaranju svojih kultura i pravila. Dodajte
i druge predmete ako mislite da e trebati, npr. povealo ako je karta mala, lampu - ako je mapa
skrivena na mranom mjestu, klju za kutiju gdje je mapa skrivena, itd.
Pomo plemenima u uenju jezika i razvijanju njihove kulture
Ovo je prilika da sudionici budu kreativni.
Ako grupa ima potekoa, predloite im da zamijene sve suglasnike s nekim slovom. Drugi
prijedlozi mogu biti govor unazad ili poeti svaku rije odreenim slovom.
Provjerite jesu li igrai usvojili jezik i nauili kulturu prije nego nastavite.
Sastanak
Dajui jednom plemenu kolae, a drugom pie, stvarate priliku da igrai naue jezik suprotne ekipe.
Igrai e morati komunicirati ako ele rijeiti problem na obostrano zadovoljstvo.
Potraga
Mnogo je moguih zavretaka. Oni zavise o vjetinama pregovaranja, naravi i vanosti kulturalnih
vrijednosti sudionika.
Ako igra zapne, smijete im pomoi kratkim aptanjem.
Scenario je sljedei:
Igrai trebaju uoiti komadie papira u Y balonima.

Poslije toga razmatraju da li mogu povratiti komadie mape, ne zaboravljajui pritom Y balone.
Pozorno promatranje potvrdit e da se baloni mogu odvezati, ispuhati i ponovo napuhati. Stoga e
pleme Z morati oprezno pregovarati kako bi uvjerili lanove plemena Y da to dopuste; netko e
morati sruiti kulturalni tabu doticanja balona pa e pleme Y zahtijevati da izvritelj navue crveni
nos i da bude podvrgnut etnji krugom. To e biti drugo ruenje tabua..
U poetku se ini da pleme Y nema nikakvu korist ako pomogne plemenu Z jer Z imaju samo
crvene balone, a pleme Y ve posjeduje jedan. No, na kraju e se ispostaviti da bi pleme Y ipak
moglo imati dobit jer postoje dva nova skrivena balona i pleme Z bi ih moglo podijeliti.
77
RADIONICE O CIVILNOM DRUTVU

1. RADIONICA
IZGRADNJA IDEALNE ZAJEDNICE
Ciljevi
Upoznati sudionike s komponentama neophodnim za postojanje civilnog drutva
Potaknuti sudionike da razmiljaju o preprekama za kreiranje civilnog drutva
Osvijestiti svoju ulogu i mogunosti za promjene u drutvu
Potaknuti sudionike na meusobno razumijevanje i toleranciju
Trajanje
90 minuta
Broj sudionika
10 40
Materijal
papiri formata A3, flomasteri, naljepnice
Ledolomac Pronai svoju grupu
Pronai svoju grupu - Svakom lanu grupe zalijepi se na elo naljepnica s nekom od boja (uta,
crvena, plava),. lanovi se trebaju svrstati u grupe ovisno o tome koja im je boja na elu. Pri tome
mogu jedni drugima pomagati, ali samo neverbalno.
Glavna aktivnost Kreiraj idealnu zajednicu
Sudionici su podijeljeni na nekoliko grupa (ovisi o broju sudionika). Svaka grupa ima 20 minuta da
nacrta svoju idealnu zajednicu kako je oni zamiljaju.
Grupa u uputi dobije zadatak da razgovara o sljedeim komponentama zajednice:
- Razvoj, struktura zajednice, broj ljudi, sistem vlasti, usluge, koja je njihova uloga, druge
komponente po njihovim idejama.
Nakon to su nacrtali svaka grupa predstavlja svoju zajednicu.
Pitanja za diskusiju
Kako vam je bilo u aktivnostima?
Kako ste se dogovorili za kreiranje vae zajednice?
Je li bilo konflikata? Je li bilo neslaganja u vienju kako bi zajednica trebala izgledati?
Je li netko preuzeo ulogu voe?
Tko je bio odgovoran za odravanje reda, voenje prilikom crtanja? Tko je odluivao?
Imaju li zajednice neto zajedniko?
Jesu li zajednice imalo sline naoj zajednici? Ako da u emu? Ako ne zato?
to pomae opstanku civilnog drutva? Koje su komponente tog drutva?
Zavrna aktivnost Davanje dara svijetu
Sudionici sjede u krugu. Voditelji im daju uputu da zamisle da je u sredini kruga velika kutija u koju
stavljaju poklon za svijet. Jedan po jedan sudionici daju svoj poklon svijetu.
78
2. RADIONICA
AKTIVNO SUDJELOVANJE
Ciljevi
potaknuti sudionike da zauzmu aktivnu ulogu u drutvu
dati sudionicima mogunost da se zauzmu za promjene u njihovoj zemlji
Vrijeme trajanja
60 minuta
Veliina grupe
10 +
Ledolomac - Burza vrijednosnica
Svaki sudionik dobije broj za aukciju i oko 100 kuna (na papiru). Domain (licitator) e prikazati na
manjim papirima na posteru razliite vrijednosti (npr. ljubav, mir, mo, zajednica, ivot itd) kako bi
sudionici mogli licitirati. Licitator licitira tako da podigne poetnu cijenu. Voditelj moe glumiti
aukcionara pokuavajui da proda uloemo. Sudionici trebaju kupovati ponueno i potroiti novac na
aukciji. Najvea ponuda kupuje vrijednost. Voditelj daje kupcu poster.
Procesna pitanja
Koje vrijednosti su ljudi najvie eljeli? to mislite koja je vrijednost najvanija? Postoji li neka
vrijednost koju ste vi eljeli, ali je nije bilo?
Vodieljeve upute
Voditelj govori o tome kako su ljudi esto ukljueni u zbivanja u koja su uloili kao npr. zajednica i
obitelj. Ova aktivnost e objasniti kako mladi ljudi mogu vie djelovati u njihovoj zajednici.
Glavna aktivnost
Krug
Sudionici su podijeljeni u dvije jednake grupe: grupa A i grupa B. lanovi grupa su poredani tako da
se lanovi grupa A i B nalaze u dva kruga i okrenuti su jedni drugima licima. Voditelj postavlja pitanja
i jedan iz para ima 45 sekundi da odgovori na pitanje partneru. Tada mijenjaju uloge. Voditelj e rei
"vrijeme je isteklo" i lanovi se pomiu u lijevo te mijenjaju partnera.
Pitanja
1. to radi u svoje slobodno vrijeme?
2. Koje stvari mogu raditi ljudi koji ele biti angairani u svoje slobodno vrijeme?
3. Ako ti se ne svia neto u tvom naselju, to misli kako drava moe to promijeniti?
4. to misli da li e se na glas osjetiti na javnom glasanju putem rezultata?
Procesna pitanja
1. to moemo uiniti da se uje nae miljenje?
2. Postoji li mjesto gdje moete iznjeti svoje miljenje?
3. Tko moe pomoi mladima da kau svoje miljenje?
4. to mislite gdje mladi ljudi mogu nauiti kako da iskau svoje miljenje?
Zavrna aktivnost - vor
Sudionici stoje u krugu vrlo zbijeno tako da se dodiruju ramenima. Zatvore oi i isprue ruke. Svakom
rukom trebaju uhvatiti neiju drugu ruku. Mogu drati samo jednu ruku. Kada svatko od njih dri po
dvije ruke mogu otvoriti oi. Zadatak im je da raspetljaju vor, a da ne isputaju ruke.
79
3. RADIONICA
EUROPA 2000
Cilj
Osvjetavanje uloge politikih stranaka u razvoju civilnog drutva
Motiviranje mladih za aktivno razmiljanje i djelovanje u demokratizaciji drutva
Vrijeme trajanja
90 minuta
Veliina grupe
10 +
Ledolomac Intervjui
Sudionici su podijeljeni u parove. Jedan sudionik je A, a drugi B. A intervjuira B u tri minute
i treba doznati sljedee informacije:
ime
osobni podaci (obitelj, kultura, interesi, itd)
jednu stvar iz njegove kulture na koju je naroito ponosan
jednu stvar iz njegove kulture zbog koje osjee da ga drugi ne razumiju
to osjea da danas pridonosi najveim pritiscima u Europi i zato
Nakon to prou tri minute parovi se zamjene. Kada su se predstavili jedan drugome, predstavljaju
jedan drugoga grupi. Vrlo kratko, svaki partner treba rei ime svog partnera i informacije koje je
doznao od njega tijekom intervjua.
Diskusija
Jesu li sudionici uivali u aktivnostima?
Je li lako razmiljati o tome kako drugi opaaju tvoju kulturu? Zato da ili zato ne?
Zato dolazi do nesporazuma izmeu razliitih kultura?
Cilj ljetnog obrazovanje je okupiti grupu razliitih Europljana kako bi izmjenili iskustva i poglede o
Europi danas: nedostaci komunistikog reima, restrukturiranje, ksenofobija i kulturne razlike,
integracija od istone do zapadne Europe, europska sigurnost. Dananja radionica e istraiti mnoga
podruja, ukljuujui multikulturalizam, demokraciju i politike procese i poglede na kreiranje
ujedinjene Europe.
Glavna aktivnost Kreiranje politikih stranaka
Sudionici su podijeljeni u 4 5 grupa. Jedna grupa e predstavljati glasae. Ostale grupe predstavljaju
razliite politike stranke. Svaka politika stranka treba zajedniki izabrati:
tip politike stranke (konzervativna, laburisti, komunisti, socijalisti itd)
to partija zastupa/glavne ideje
moto partije
ciljevi za ujedinjenje i mirotovorstvo u Europi
kako e ciljevi biti predstavljeni/plan akcije
kandidati
sistem (diktatura, parlamentarna demokracija, itd)
Kandidati se trebaju pripremiti za glasovanje.
80
Grupa glasaa e:
postaviti pitanja za kandidate
odrediti koje su informacije neophodne za glasae
sasluati prezentaciju stranaka.
Glasai trebaju predstavljati razliite slojeve drutva. To e napraviti tako da e odabrati jedan od
papira na kojem e pisati uloge. Npr: siromaan seljak, sveenik, zemljoposjednik, svjetski biznismen,
student itd.
Predstavljanje politikih stranaka
Svaka stranka treba prezentirati svoj program, svaki kandidat treba biti dostupan biraima. Nakon to
je zavrena kampanja glasai mogu kandidatima postavljati pitanja u vezi njihovih ciljeva.
Glasovanje
Glasai mogu glasovati za kandidate nakon to vide/uju predizbornu kampanju. Glasovanje je tajno.
Rezultati su javni.
Diskusija
Kako su se sudionici osjeali u procesu?
Je li teko raditi s drugim ljudima u slinim situacijama?
to je teko prilikom predstavljanja politike stranke? Jesu li sklapali kompromise? Kako?
Je li najbolja stranka bila usmjerena na ljude? Objasni.
Koja je realistina situacija u naem drutvu? Jesli li osjetio to je demokracija?
Tko je izaao iz politikog procesa? to mogu biti koristi od demokracije?
Usporedi s obzirom na ekonomsku situaciju, zatitu ljudskih prava (edukacija, ljudska prava,
domainstva) neke sisteme?
Koliko su ljudi ukljueni u demokratske procese?
to je glasau najvanije u njegovoj ulozi?
81
RADIONICE O LJUDSKIM PRAVIMA

1. RADIONICA
DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
Cilj
upoznavanje s osnovnim pojmovima i razmiljanjima o ljudskim pravima
Vrijeme
90 minuta
Veliina grupe
12 +
Priprema
Za svakog sudionika isprintati tekst Ope deklaracije o ljudskim pravima
Ledolomac po izboru
Uputa za 1. aktivnost
1. Podijelite sudionike u 4 grupe. Dajte svakom sudioniku tekst Ope deklaracije o ljudskim
pravima.
2. Grupi br. 1 dodijelite prvih 15 lanaka Deklaracije i recite im da ih dobro proue. Nakon toga
trebaju izabrati jedan lanak i za njega smisliti kratki ske koji e kasnije izvesti pred ostatkom
grupe.
3. Grupi br. 2 isto dodijelite prvih 15 lanaka ali oni trebaju prikazati krenje jednog od lanaka o
ljudskim pravima.
4. Grupama br. 3 i 4 dodijelite lanke od 16-30 i dajte im istu uputu kao i prvim dvjema. (za ovaj dio
imaju 20 minuta).
5. Kada su se svi dogovorili i uvjebali svoje uloge, pozovite grupe i odredite dio sobe koji e
predstavljati pozornicu. Neka grupe jedna po jedna izvedu svoj ske, a ostatak grupe neka pokua
pogoditi koji lanak Deklaracije je grupa odglumila.
Diskusija
Kako je bilo sudjelovati? Kako ste se dogovorili oko skea?
Da li je netko preuzeo inicijativu? Kako ste podijelili uloge?
Da li je gledateljima bilo teko pogoditi o kojem se lanku radi? Da li je bilo lake prepoznati
potivanje ili krenje ljudskih prava?
Kako je sa stvarnim ivotom? Moete li prepoznati situacije kada netko potuje ili kri ljudska prava?
Uputa za 2. aktivnost
Barometar stavova (sama tehnika detaljnije je objanjena u poglavlju o tehnikama rada)
1. Recite sudionicima da zamisle liniju po sredini sobe koja dijeli sobu na dva dijela. Desna strana je
DA, a lijeva strana je NE. Sama linija predstavlja NISAM SIGURAN.
2. Recite im da ete redom itati tvrdnje a od njih se oekuje da zauzmu stav prema proitanoj
tvrdnji i da ga nakon toga argumentiraju..
3. Prijedlog tvrdnji:
- Sva bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima! (Kome je lake upisati eljenu
kolu-bogatima ili siromanima? to je sa djecom roenom u zatvorskim bolnicama?)
- Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom mijeanju u privatni ivot, obitelj i dom! ( to je sa
mijeanjem ako se sumnja da je dijete ili neki drugi lan obitelji zlostavljan? to mislite o
prislukivanju telefonskih linija?)
- Graani mogu utjecati na dravnu vlast! (Sudjeluju li svi graani Hrvatske u upravljanju?)
82
Svatko ima pravo na jednaku plau za jednaki rad! ( Je li to u praksi tako? Postoji li razlika
izmeu mukaraca i ena? Postoje li razlike u razliitim regijama Hrvatske? Svijeta?
Roditelji imaju pravo prednosti u izboru obrazovanja za svoju djecu!
Slijedi diskusija o tome kako je bilo sudjelovati, je li bilo nekih iznenaenja u stavovima, je li netko
promijenio stav koji je zastupao na poetku
2. RADIONICA
RAZGLEDNICE O LJUDSKIM PRAVIMA
Cilj
potaknuti sudionike na razmiljanje o ljudskim pravima i nainima na koji ih percipiramo
Vrijeme
60 minuta
Veliina grupe
10 +
Priprema
Razglednice o ljudskim pravima mogu se nabaviti besplatno ako se obratite na sljedeu adresu:
Human Rights Information Centre,
Council of Europe,
67075 STRASBOURG CEDEX
FRANCE
Telephone: ++33(0)3 88 41 20 24
Fax: ++33(0)3 88 41 27 04
Email: HumanRights.Info@coe.fr
Internet: http//www.dhdirhr.coe.fr
Ledolomac
Neka svaki sudionik kae bar jedno pravo za koje misli ili osjea da je njemu ili njegovom poznaniku
bilo ugroeno.
Glavna aktivnost
1. Podijelite sudionike na dvije, etiri ili osam manjih grupa (ovisno o broju sudionika).
2. Podijelite po 4 razliite razglednice grupama, ali tako da vam po dvije grupe imaju iste
razglednice kako biste kasnije mogli usporeivati njihova razmiljanja (npr. ako imate etiri grupe
1. i 2. grupa e dobiti iste razglednice, a 3. i 4. grupa iste, ali razliite od prve dvije grupe).
3. Zatraite od sudionika po grupama da pokuaju pogoditi koje ljudsko pravo predstavlja odreena
razglednica. Svatko e imati svoje miljenje, pa bi se trebali dogovoriti unutar grupe za zajedniki
stav. Neka zapiu za svaku razglednicu rjeenje.
4. Kada grupe zavre rad, pozovite ih da predstave rjeenja ostalim grupama. Posebno obratite
panju na usporeivanje istih razglednica koje su imale grupe tj. koliko su im rjeenja slina,
odnosno razliita.
5. Kada su sve grupe rekle svoja rjeenja, podijelite svakoj grupi razglednicu sa klavirom koja ne
predstavlja niti jedno pravo. Prvo im dajte u zadatak da probaju pogoditi o kojem je pravu rije ali
im onda recite da ta razglednica ne predstavlja niti jedno pravo i da je njihov zadatak da po
grupama smisle neko novo pravo koje bi ta razglednica mogla predstavljati.
6. Kada zavre s radom, pozovite ih da predstave nova prava koja su smislili.
83
Napomena: Bilo bi dobro razglednice kopirati u boji na papir formata A4 jer e tako slike biti
vee,a rad zanimljiviji. Svaka razglednica na poleini ima i svoj naslov pa kopiranjem moete
izbjei da vam sudionici vide rjeenje.
Objasnite sudionicima da se njihovo rjeenje za razglednicu s klavirom moe poslati u Vijee
Europe gdje e biti razmotreno za uvrtavanje u Deklaraciju o ljudskim pravima.
Diskusija
Je li bilo teko odrediti koje ljudsko pravo predstavljaju razglednice?
Kako ste se dogovorili unutar grupe?
Je li bilo slinosti meu grupama koje su imale iste razglednice?
Kako je bilo smiljati sasvim novo ljudsko pravo na temu razglednice s klavirom?
Koliko nam se poimanja ljudskih prava podudaraju ili razlikuju?
Kako biste vi slikovno prikazali ljudska prava?
Koja su ljudska prava vama najvanija?
Ovdje je trenutak da sudionke upitate koliko su upoznati sa radom Vijea Europe i Europskim sudom
za ljudska prava! Objasnite im koja je funkcija tih institucija.
Zavrna aktivnost po izboru
3. RADIONICA
DRAVA LJUDSKIH PRAVA
Cilj
Poticanje sudionika na razmiljanje o ljudskim pravima
Vrijeme
90 minuta
Veliina grupe
10 +
Ledolomac po izboru
Glavna aktivnost
1. Podijelite sudionike u nekoliko manjih grupa. Dajte svakoj grupi papir formata B2 i markere.
2. Svaka grupa ima zadatak zamisliti da ivi na otoku i da njihov otok predstavlja dravu. Stanovnici
te drave odluili su napisati Deklaraciju o ljudskim pravima kako bi se osjeali sigurnije.
3. Svaka grupa mora zajedniki smisliti 10 15 ljudskih prava kojih se stanovnici trebaju
pridravati. Isto tako svaka grupa bi se trebala dogovoriti koje su posljedice za one pojedince ili
grupe koji se ne pridravaju tih ljudskih prava.
Ako ele, grupe mogu smisliti i ime svojoj dravi.
4. Kada su grupe zavrile s radom pozovite ih da predstave svoju dravu.
84
Diskusija
Opiite kako je tekao proces kreiranja prava!
Da li je proces tekao demokratino ili je netko preuzeo ulogu voe?
Da li je bilo nekih konflikata ili neslaganja oko kreiranja prava?
to je zajedniko dravama?
Koliko su prava realna?
Da li ste se nali u situaciji da netko ugroava vaa ljudska prava?
Kako ste se osjeali, to ste mislili, poduzeli?
Da li ste se nali u situaciji da vi ugroavate neija prava?
Kako ste se osjeali, to ste mislili?
Da li mislite da su prava ovjeka samo mrtvo slovo na papiru?
Da li je i u kojim situacijama pravedno oduzeti nekome njegovo pravo?
to je sa zloincima i smrtnom kaznom?
Da li se u tzv. Zapadnim zemljama prava vie ili manje potuju?
to moete poduzeti ako vam netko kri ljudska prava?
Da li postoje neke skupine/pojedinci u naem drutvu za koje smatrate da su im prava ugroena?
Zavrena aktivnost
Neka svaki sudionik kae to je spreman pokloniti Svijetu kako bi se ljudska prava to vie
potivala.
85
PRIMJERI CJELODNEVNIH RADIONICA

1. RADIONICA O KOMUNIKACIJI
9,00 - 9,10
9,10 - 9,40
9,40 - 9,50
9,50 - 10,10
10,10 - 10,30
- Predstavljanje voditeljica
- Upoznavanje u parovima (Portret: ime i prezime, godine, ime
se bavi, koja djeja igraka bi volio biti, to te ini sretnim +
nacrtati portret)
- Pantomima u liniji - 2x5 min
- samoprocjena komunikacijskih vjetina
- diskusija na samoprocjenu
10,30 - 10,50
PAUZA
10,50 - 11,00
11,00 - 11,30
11,30 - 11,55
11,55 - 12,10
12,10 - 12,55
12,55 - 13,00
- igra "Otvoreno-zatvoreno"
- Znaenje komunikacije - teorijski dio
- "idemaf" - 10 min za nacrtati
- 15 min za prikazivanje u grupi
- Povratna informacija - teorija
- Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija - vjeba
- Pjeana oluja
13,00 - 14,00
PAUZA
14,00 -14,30
14,30 - 14,45
14,45 - 15,05
15,05 - 15,30
15,30 - 15,50
15,50 - 16,00
- Komunikacijske uloge - diskusija u krugu 2x15 min

(unutarnji krug ima uloge, a vanjski su promatrai)
Treba li testirati lijekove na ivotinjama
Da li je eutanazija opravdana i ako je, u kojim sluajevima
- Proanalizirati u parovima
- Iznoenje zakljuaka u velikoj grupi
- Diskusija
- Dvostruka komunikacija i komunikacijske uloge - teorija
- Igra "Yin - Yang"
16,00 - 16,20
PAUZA
16,20 - 16,30
16,30 - 16,40
16,40 - 17,00
- Kipari i glina - 2x5 min

- Diskusija
- Vraanje na portrete - pisanje poruka o nainima komuniciranja,
u krug uz glazbu
- Evaluacija - pismena
- Evaluacija - neverbalna poruka
- Zavrna rije
- Igra "Draga ti zna da te ja volim"
17,00 - 17,20
17,20 - 17,30
17,30 - 17,45
17,45 - 18,00
86
2. RADIONICA O INTERKULTURALNOSTI
9,15 - 9,30
9,30 - 10,30
Upoznavanje - ime + dvije grupe kojima pripadam

Prvi dojam - Slike 30 minuta
- proitati 10 minuta
- diskusija 20 minuta
10,30 - 10,50
PAUZA
10,50 - 10,55
10,55 - 12,00
Igra "ivotinjsko carstvo"

Identitet
- Brainstorming 5 minuta
- Teorija + luk 10 minuta
- rad u malim grupama 30 minuta
- diskusija 20 minuta
12,00 - 12,45
12,45 - 13,05
13,05 - 13,10
Euro-vlak a la carte
Teorija o predrasudama
Igra "Lopoi"
13,10 - 14,10
PAUZA
14,10 - 14,40
14,40 - 14,55
14,55 - 16,05
16,05 - 16,20
XYZ
Brainstorming + teorija o kulturi (santa leda)
Otok - 20 minuta za dogovor o kulturi
20 minuta za sretanje kultura
25 minuta diskusija
Teorija o utjecaju kultura
16,20 - 16,40
PAUZA
16,40 - 16,55
16,55 - 17,20
17,20 - 17,30
17,30 - 17,50
17,50 - 18,00
Slika EU - rad u malim grupama

Diskusija "Treba li se bojati EU"
Usmena evaluacija
Pismena evaluacija
Igra "vor"
87
PRIJEDLOG TEMA ZA PROGRAM OSNAIVANJA MLADIH

1. Predrasude
2. Diskriminacija
3. Nenasilna komunikacija - Vjetine aktivnog sluanja
- Dvostruka komunikacija
- Komunikacijske uloge
- Suradnja ili kooperacija
- Suraujemo, ali ne priamo
4. Rjeavanje sukoba
- Promatranje sukoba
- Izvori sukoba
- Razliiti naini reagiranja na sukob
- Umijee uspjenog rjeavanja sukoba
- Strategija suradnje u rjeavanju sukoba
- Sukobi i povreda ljudskih prava
5. Civilno drutvo
- Demokracija
- Ljudska prava
- Sudjelovanje mladih u ivotu zajednice
- Subkulture mladih
- Utjecaj medija na ivot mladih
6. Odnosi meu spolovima - Razumijevanje meu spolovima
- Odabir partnera
- Umijee ljubavi
88
LITERATURA O MEUNARODNIM LJUDSKIM PRAVIMA

Povelja UN
- Konferencija u San Franciscu i ljudska prava
Meunarodna povelja o ljudskim pravima
- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
- Meunarodni paktovi o ljudskim pravima
- Pakt o graanskim i politikim pravima Fakultativni protokol paktu o graanskim i politikim
pravima
- Drugi fakultativni protokol Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima
- Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
Drugi glavni ugovori UN o ljudskim pravima
- Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida
- Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
- Meunarodna konvencija o uklanjanju i kanjavanju zloina apartheida
- Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena
- Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih, neovjenih ili poniavajuih postupaka
- Konvencija o pravima djeteta
89
EVALUACIJA
EVALUACIJA ZA PROJEKT OSNAIVANJA U SREDNJIM KOLAMA
1. Procijenite korisnost vjetina i znanja pruenih tijekom interaktivnih radionica (zaokruite jednu
od ponuenih mogunosti)
a) vrlo korisno
b) korisno
c) nije bilo korisno
2. Koja radionica/tema vam je bila najkorisnija?
3. O kojim radionicama/temama biste eljeli vie znati?
4. Jeste li zadovoljni nainom voenja radionica od strane voditelja? (zaokruite jednu od ponuenih
mogunosti)
a)
b)
c)
d)
da, vrlo dobro

da, tijekom veeg dijela rada
teko je rei
ne
5. Procijenite mogunosti za izmjenu ideja i iskustava meu sudionicima (zaokruite jednu od

ponuenih mogunosti)
a) bilo je puno mogunosti
b) bilo je dovoljno mogunosti
c) bilo je premalo mogunosti
6. Je li bilo prilike za aktivno sudjelovanje tijekom rada (zaokruite jednu od ponuenih mogunosti)
a) da, jako puno
b) ponekad
c) ne
7. Koje promjene i preporuke za unapreenje rada predlaete voditeljima?
8. Koji su vai opi dojmovi (procjena) radionica kojima ste prisustvovali?
90
9. Koliko ste zadovoljni pripremom socijalnih akcija? (zaokruite jednu od ponuenih mogunosti)
a)
b)
c)
d)
vrlo zadovoljan
zadovoljan
ni zadovoljan, ni nezadovoljan
nezadovoljan
10. Koliko ste zadovoljni izvedbom socijalnih akcija? (zaokruite jednu od ponuenih mogunosti)
a)
b)
c)
d)
vrlo zadovoljan
zadovoljan
ni zadovoljan, ni nezadovoljan
nezadovoljan
11. Koji su vai prijedlozi za budue socijalne akcije?
91
EVALUACIJA CJELODNEVNE RADIONICE

RADIONICA O KOMUNIKACIJI
IME I PREZIME: .. (moe ostati anoniman ako e odgovori
biti iskreniji)
1. to ti se na radionici najvie svidjelo? Objasni zato!
2. to ti se od radionice uinilo najkorisnijim za tvoj budui rad?
3. to ti se nije svidjelo? Objasni zato!
4. Da li je radionica ispunila tvoja oekivanja? Zato da/ne?
5. Da li je neto nedostajalo? to?
6. Molimo te da na sljedeoj skali procijeni pojedine dijelove radionice (1 = vrlo loe , 5 = odlino)
Upoznavanje u parovima
Samoprocjena komunikacijskih vjetina
Teorija o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji
idemaf
Povratna informacija
Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija
Komunikacijske uloge (vjeba)
5
92
Komunikacijske uloge (teorija)
Pjeana oluja
Otvoreno-zatvoreno
Pantomima
Yin Yang
Kipari i glina
7. Da li si zadovoljan sa svojim sudjelovanjem i doprinosom radionici? Zato?
Komentar voditeljima!!!
Ime voditelja
Ime voditelja
Nacrtaj simbol koji izraava tvoj doivljaj radionice o komunikaciji!
93
LITERATURA
-
Ajdukovi, M. i Penik, N.: Nenasilno rjeavanje sukoba, Alines, Zagreb, 1993
Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J. i Penava, A.: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994
Council of Europe, Youth Directorate: All diferent all equal, education pack, Strasbourg, 1995
Global Kids, INC. in Croatia: Program/Workshop Guide, New York, 1997
Pregrad, J. (ur.): Stres, trauma i oporavak, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, 1996
Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A.,; Budimo prijatelji: prirunik odgoja za nenasilje i suradnju:
pedagoke radionice za djecu od 6 do 14 godina, Mali korak Centar za kulturu mira i nenasilja,
Zagreb, 1997
125 igara, edicija RT- YU - 1989
94
TUZLA WAVE 2000

Tuzla Wave 2000 odrao se od 25. do 30. kolovoza 2000 u, pogaate, Tuzli.To je bio festival
mladih pod sloganom Lets share our differences sa svrhom upoznavanja mladih sa
kulturama drugih naroda. Domaini su nam organizirali predavanja i radionice na teme
Umjetnost i kultura kao sredstvo u borbi protiv socijalne iskljuenosti, Narkomanija i
Solidarna ekonomija.Takoer smo imali i organizirana razgledavanja grada, te razne
koncerte koji su nam bili nagrada za trud i naporan rad.
No dosta sa slubenim dijelom. Red bi bio da napiem kako je to zapravo bilo u Tuzli. Nas
tri neustraive, Milena (naa voditeljica), Merita Berisha (neki je moda znaju kao bivu
maturanticu nae kole) i moja malenkost uputile smo se pune nade i oekivanja u Tuzlu. No,
ve na samom poetku putovanja shvatile smo da stvari i nee biti ba onakve kakvim smo ih
mi zamislile. Naime, ne postoji autobusna linija Zagreb-Oraje-Tuzla kao to je pisalo na
naim kartama, ve Zagreb-Oraje-Vi mahnite, Mi stajemo-Tuzla, tako da vam za putovanje
osim mnogo vremena treba i jo vie ivaca.
Kad smo stigle do svog odredita doekala nas je grupa depara, specifian miris Tuzle i
malena skautkinja koja nas je odvela do elektrotehnike kole gdje je bila baza cijelog
Festivala. Neugodno smo se iznenadile kad su nam priopili da emo u Studentski dom, nau
luksuznu Vilu Propuh, moi ui za 6-7 sati jer jo nisu pripremili sobe za sve sudionike.
Odluile smo to vrijeme ubiti razgledavanjem Tuzle. Zahvaljujui Meritinoj sposobnosti
snalaenja u otvorenom prostoru uspjele smo saznati gdje je Korzo, pota, gdje se jedu
najbolji evapii i digerice u gradu, te koji dio grada odie najposebnijim miomirisom.
Nagradile smo se piknikom usred velikog stambenog kompleksa gdje smo odmah postale
predmet interesa predpubertetske bande na BMX-ima.
Nakon poslijepodneva provedenog na svjeem zraku krenule smo prema luksuznom
smjetaju.Tada smo otkrile toliko lijepih novih spoznaja da smo bile na rubu ivanog sloma.
Prvo su nas obavjestili da je u Tuzli redukcija vode, tj. vode vode ima od 5 do 8 ujutro i od
15 do 19 popodne, a dnevni raspored nam je bio tako paljivo isplaniran da nam je vodu kako
tee iz pipe bilo gotovo i nemogue vidjeti.Ta nas je injenica primorala da otkrijemo sve
blagodati osvjeavajuih maramica i vrtoglavo im podignemo cijenu na crnom tritu.
Drugi ok nam je bio sam izgled nae sobe. Preskromni inventar se sastojao od prastarih,
eljeznih i hravih kreveta na kat, tako da je bilo ravno nemoguoj misiji popeti se na krevet,
pritom se ne zaprljati , ostati iv i ne ubiti nekoga. Nadalje, tu je bio i jedan stoli koji moe
imati i ulogu stolice, te veliki pisai stol obljepljen Hot babes sliicama koje su izazivale
osmjeh svih mukih posjetitelja nae sobe.
A pogled..Taj romantian pogled se moe usporediti samo sa pogledom na Seinu u Parizu.
Mogli ste uivati gledajui mosti Proi-ako-se-usudi, ili rijeku Jalu koja nas je potakla da
razvijemo novi oblik hamletskog pitnja, Otvoriti ili ne otvoriti prozor, pitanje je sad. Naime,
ako bi otvorile prozor, soba bi nam se ispunila svom tom ljepotom rijeke Jale, a ako bi ga
zatvorile, u sobi bi bilo izrazito vrue i zaguljivo (mislim da i ne morate pitati od ega).
Sada najbolji dio nae vile kupaonica. Kupaonica, koja zapravo i nije imala tu svrhu, je
izgledala kao da ve stoljeima nije vidjela WC Sanitar ili neko drugo sredstvo za ienje.
Wc koljka i prazni kotli, tu kojem doslovno padaju dijelovi, te neto to je moda davno
bilo ogledalo, davali su posebnu ljupkost kupaonici. No, i u kupaonici su mogla boraviti iva
bia. Dokaz su nam bili Mirsad i njegova braa, nai ljubimci ohari. No ni njihov ivot nije
zavrio slavno. Mirsadova braa (a moda i sestre) su bila okrutno prignjeena Nogom
Pravde a Mirsad se, ne biste vjerovati, utopio u onom kratkom razdoblju kada smo imali
vode.
Sljedee veliko iznenaenje doivjele smo u studentskoj menzi. Mi smo, naime, oekivale
da emo dobiti hranu, no ni dan danas nismo sigurne to smo to zapravo pojele. Za pie nam
95
je bila posluena voda sumnjivog podrijetla i kompot sa dlakavim ljivama, emu se ja nikako
nisam mogla nauditi.
Radni dio festivala je bio izazito zanimljiv. Radionice i predavanja su bili jako dobro
osmiljeni to nam je omoguilo da proirimo nove vidike. Ja bih posebno istaknula najdrai
dio radionice na temu Solidarna ekonomija (ako netko zna znaenje ovog pojma , neka se
javi jer slijedi bogata nagrada) kada su se gospodin iz Italije i gospoa iz Francuske stali
prepirati zato je urod meda i sira u kampu Doboj-Istok bio manji od oekivanog.
No nije sve bilo tako crno. Ljudi u Tuzli (i Sarajevu) su izrazito ljubazni, ak toliko da se
zapitate da li vam ele biti prijatelji ili zapravo ele va novanik. (Ne)Ugodno nas je
iznenadilo to mladi jako dre do svog izgleda tako da smo se mi osjeale poput zalutalih
siroia u svoj toj gomili uminkanih lica.
Naveer je drutveni ivot cvao. Svake veeri su bili organizirani koncerti u ast sudonika
Festivala (ne znate kako to podie ego). Prvu veer su nastupali rastafarijanci to je potaklo
Meritu i mene na malo drugaiji ples i sramoenje Milene. Drugu veer je bio organiziran
techno party, ali mi smo bile preumorne od posjeta Sarajevu da hopcamo sa ostalima.
Uostalom, valjalo je sauvati snagu i za treu veer, za No kraljica, ni manje ni vie, za
koncert Vanne i Doris. Iznenadile smo same sebe kakve samo pjesme znamo pjevati. Ima
samo jedna mrlja na dosjeu zabave u Tuzli. Tamo svi kafii, pa ak i disko prestaju raditi oko
23 sata, to je bilo malo razoaravajue, ali i prebrodivo jer su tada zapoinjali tulumi po
studentskim sobama.
Jo jedna stvar nas se posebno dojmila. Premda sam se ja nabruslia na opaki shopping,
ostala sam relativno kratkih rukava, ali potpuno zadovoljna jer sam nakupovala puno CD-a
koji su tamo po smjeno niskim cijenama, te sa ogromnom akijom i frulicom , kojom sam
muila sve oko sebe. Cigarete su takoer jako, jako, jeftine, ali to naravno ne znamo iz
vlastitog iskustva, nego smo ule od drugih sudionika.
Kada smo sjele u autobus koji nas je vozio prema Zagrebu, shvatile smo da smo novi
znanstveni fenomen u preivljavanju u nemoguim uvjetima. No tada smo se sjetile i svih
super stvari koje su se dogaale u Tuzli. Sudionici Festivala su bili super: mladi (dobro, ne
ba svi), otkaeni i ono najvanije, eljni zabave, u emu su nae cimerice iz Osijeka
nedostino pobjeivale sve nas ostale. Ne mogu vam opisati kako je dobar osjeaj kada
tulumarite sa multiprakticima (to vam ne mogu objasniti ovim putem) iz Burkine Faso, rastamanima iz Francuske, Zlatkom Makedoncem koji je doslovno dijete cvijea, i njegovom
ekipom, Armanom s Cipra koji je sada negdje u Londonu, i stotinama drugih ljudi.To nas je
navelo da i sljedee godine idemo na Tuzla Wave u jo veem broju, jo lue, jo otakenije, i
sa jo vie osvjeavajuih maramica.
Marija Zoreti, 3.B
96

SLAGALICA-priručnik Za Mlade Voditelje

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SLAGALICA-priručnik Za Mlade Voditelje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vesna Kaji

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Osnaivanje mladih za aktivno, konstruktivno, kreativno i odgovorno djelovanje u drutvu

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Prihvatiti razliita miljenja

Zagrijavanje ili ledolomac

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Zato vas je ta grupa traila da vodite (facilitirate) radionicu?

Facilitator/voditelj mora unaprijed poznavati potrebe grupe i planirati radionicu s odgovarajuim

Slagalica prirunik za mlade voditelje

4. Tehnike za efektivniji govor (prezentaciju)

Pokret moe govoriti jasnije nego rijei

- nervozno kretanje s jedne strane prostora na drugu

NEKOLIKO SAVJETA ZA JAVNE NASTUPE

1. Odravajte kontakt oima sa sudionicima grupe/publikom. Pokuajte gledati u razliite sudionike u

Slagalica prirunik za mlade voditelje

VODITELJEV/FACILITATOROV KONTROLNI POPIS

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Postavljajte pitanja koja potiu ozbiljnije diskusije i osobna iskustva o temi.

NEKA UOBIAJENA PITANJA

Slagalica prirunik za mlade voditelje

to da radim ako sudionici ne ele priati?

Slagalica prirunik za mlade voditelje

NEKE OD POZNATIJIH TEHNIKA ZA RAD U GRUPI

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Udarili su te dok si ekao hranu u studentskom restoranu.

Osumnjien si da si neto uprljao.

2. Voditelj/facilitator izabere koja e se situacija odglumiti i trai dobrovoljce meu sudionicima.

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Kako vam se svidjela aktivnost?

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Kako je izgledala vaa vizija?

Slagalica prirunik za mlade voditelje

to mislite o ovoj aktivnosti?

Slagalica prirunik za mlade voditelje

KREIRANJE I PROVOENJE PLANA ZA AKCIJU

KOMPONENTE PLANIRANJA PROGRAMA

PLAN AKCIJE/DJELOVANJA: Specificirati aktivnosti, ideje ili projekte koji e pomoi da

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Praenje: Na koji nain emo mjeriti napredak?

Prepreke: Koji vanjski faktori mogu utjecati na izvrenje naih ciljeva?

Plan B: to moemo uiniti da izbjegnemo oekivane prepreke? Koji je na drugi plan?

Evaluacija: Kako emo evaluirati na uspjeh i utjecaj?

Slagalica prirunik za mlade voditelje

PRIJEDLOZI ZA RAZRADU PROJEKATA

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Neizbjena u prisustvu drugih ljudi

ELEMENTI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

Slaba strana neverbalne komunikacije je manjak jednoznane interpretacije (smijeak - prijateljstvo i

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Slagalica prirunik za mlade voditelje

Koji su naini da tu potrebu zadovoljim?

Slagalica prirunik za mlade voditelje