Toplinski procesi u atmosferi

Meteorologija, 2.N
Toplinsko zračenje
Toplina
prijelazni oblik energije koja prijenosom zagrijava tijela
Izražava se u: J – joule
Temperatura tijela
Stupanj (efekt) toplinskog stanja (zagrijanosti) neke tvari
K – kelvini ili °C – stupnjevi celzijevi
celzijeva nula (0˚C) = ledište vode
Veza između topline i temperature
Q = m · cv · ΔT
ako se tijelu mase m
obujma cv
želi povisiti temperatura za ΔT
potrebno je uložiti količinu topline Q
Specifični toplinski kapacitet - količina topline potrebna da se 1g neke tvari
temperatura povisi za 1°C
Tvar koja ima VELIK specifični toplinski kapacitet, razmjenom topline SPORO
mijenja svoju temperaturu
Tvar koja ima MALI specifični toplinski kapacitet, razmjenom topline BRZO
mijenja svoju temperaturu
Tvari u prirodi koje imaju velik specifični toplinski kapacitet:
Slatka voda, morska voda, led
Kako se mijenja temperatura vode (brzo ili sporo)?
Tvari u prirodi koje imaju mali specifični toplinski kapacitet:
Vapnenac, rudače, glina, ... (tlo)
Kako se mijenja temperatura tla (brzo ili sporo)?
Širenje topline
Zračenjem
zagrijano tijelo pretvara toplinsku energiju u energiju zračenja
drugo tijelo upija tu energiju
Sunčevo zračenje grije Zemlju
Vođenje
prijenos topline sa toplijeg na hladnije tijelo (dva tijela su u kontaktu)
Sunčevo zračenje
Sunčeva energija koja elektromagnetskim zračenjem stigne na neku
površinu u određenom razdoblju
manji utjecaj udaljenosti Sunca
veći utjecaj kuta upada zraka i duljina trajanja dana/noći
Kad je Sunce visoko na nebu (kut upada
je velik), snop Sunčevih zraka
koncentriran je na manju površinu nego
kad je Sunce nisko nad horizontom (mali
kut upada). Zbog toga će i zagrijavanje
površine biti intenzivnije kad je Sunce
visoko na nebu, a mnogo manje
intenzivno oko izlaska i zalaska Sunca.
Kut upada Sunčevog zračenja
Zakrivljenost Zemljine površine glavni je razlog nejednakosti u količini
primljene toplinske energije na različitim dijelovima planete
Ekvatorsko područje stoga prima najviše toplinske energije, dok polarna
područja primaju najmanje topline
Ovo je glavni uzrok različitim temperaturama na Zemlji i jedan od osnovnih
pokretača svih vremenskih procesa
Jednako tako, tijekom dana, najviše toplinske energije prima se oko podne, a
najmanje kad je Sunce nisko nad horizontom, pri izlasku i zalasku.
Mjesečna insolacija (trajanje osunčanja) – W po m²
Utjecaj atmosfere na Sunčevo zračenje
Sunčevo zračenje:
30-40% se odbija ili raspršuje u atmosferi, 60-70 %
prodire kroz atmosferu, od čega:
25-30% stiže do Zemljine površine, a ostatak
(35-40%) zadržava atmosfera. Od onog što zadrži
atmosfera:
25% se raspršuje
10-15% atmosfera upija (i od toga se grije!)
grijanje atmosfere upijanjem beznačajno
atmosfera se uglavnom grije odozdo,
zračenjem sa Zemljine površine
Sunce zrači kratkovalnim zračenjem, Zemlja
zrači dugovalnim zračenjem!
Utjecaj atmosfere na Sunčevo zračenje
 raspršivanje svjetla (difuzija)
 dešava se na česticama koje lebde u zraku
 Raspršivanje – utječe na boju neba – ako nema krupnih čestica ili ih ima malo najjače se raspršuje ljubičasta
i plava svjetlost vidljiva spektra – nebo je plavo, a vidljivost dobra.
 upijanje svjetla (apsorpcija)
 u plinovima koji su u atmosferi
 dušik i kisik u visokim slojevima,
 ozon upija UV (posljedica su ionosferski slojevi i to da u donjim dijelovima troposfere nema UV
zračenja)
 ugljik-dioksid i vodena para – upijaju infracrveni dio spektra
Pitanja za ponavljanje gradiva
1) Što je toplina, a što temperatura?
2) Koje su jedinice za temperaturu i toplinu?
3) Objasni vezu između temperature i topline
4) Usporedi zračenje i vođenje topline.
5) Što je specifični toplinski kapacitet?
6) Kako sunčevo zračenje utječe na grijanje Zemlje?
7) Što je glavni razlog nejednakosti u količini primljene toplinske energije na
različitim dijelovima planete?
8) Kako atmosfera utječe na Sunčevo zračenje?
9) Što je upijanje, a što raspršivanje svjetla?
Zagrijavanje Zemlje i njezine atmosfere
Kopno ima malen specifični toplinski kapacitet i slabu toplinsku vodljivost
(posebice suho i šupljikavo tlo)
Zbog oba razloga, zračenjem primljena toplinska energija sa Sunca tijekom
dana, znatno će ugrijati tanki površinski sloj tla
Grijanje dubljih slojeva tla je mnogo sporije
Različite podloge grijat će se različito (najjače pijesak, suha zemlja i kamen, manje
travnata polja, još manje vlažno tlo prekriveno vegetacijom, najmanje močvarno tlo, itd)
Zagrijavanje Zemlje i njezine atmosfere
Površinski sloj tla najtopliji je sredinom dana, a najhladniji u trenutku izlaska
Sunca
Ljeti su veće dnevne amplitude temperature tla nego zimi
U vedrim danima su također veće amplitude nego u oblačnim danima (naoblaka
smanjuje zračenje sa Sunca ali i otežava hlađenje tla tokom noći jer vraća natrag tlu izračenu
toplinu)
Tlu prekrivenom snijegom jako malo koleba temperatura (snijeg je odličan toplinski
izolator)
Tijekom noćnih sati kad nema primitka topline sa Sunca, tlo zrači energiju natrag prema
atmosferi i time se hladi
Hlađenje tla traje do trenutka izlaska Sunca kad ponovo počinje njegovo zagrijavanje
Zagrijavanje i hlađenje voda/mora
voda ima gotovo najveći specifični toplinski kapacitet
Toplinski procesi u moru bitno su drugačiji i složeniji nego u tlu
glatka površina vode odbija veliki dio sunčevih zraka
more se zagrijava upijanjem Sunčeva zračenja, a dio energije se troši na
isparavanje
grije se površinski sloj, a donji slojevi mora se griju prenošenjem topline sa
čestice na česticu
utjecaj rasporeda kopna/mora, strujama, valovima, slanosti, ….
Najjače se grije površinski sloj mora, a zatim se vertikalnim strujanjem
(konvekcija) primljena toplina prenosi u dubinu
Zagrijavanje i hlađenje voda/mora
Zbog velikog specifičnog toplinskog kapaciteta vode, i zbog
mogućnosti brzog prijenosa topline strujanjem, more vrlo sporo
mijenja svoju temperaturu
Amplitude temperature površine mora tijekom dana su vrlo male i na
pučini ne prelaze 0,5°C, dok su nešto veće razlike uz obalu, posebice
ako je more plitko
Zagrijavanje i hlađenje voda/mora
oceani i mora nikada ne miruju
toplina se prenosi miješanjem i strujanjem vode
površina se zagrijava i isparava
povećava se slanost i gustoća
sloj vode tone do sloja iste gustoće različite temperature
more akumulira veliku količinu topline koju otpušta noću i kada je hladnije
(zimi)
jednaka toplinska energija se u vodi raspoređuje na veliki prostor, a na kopnu
samo u tankom površinskom sloju (mali prostor)
Pitanja za ponavljanje gradiva
1) Kakav toplinski kapacitet i toplinsku vodljivost ima kopno?
2) Kako se kopno zagrijava i hladi tokom dana?
3) Kako naoblaka utječe na zagrijavanje kopna?
4) Kakav je toplinski kapacitet vode?
5) Zašto su toplinski procesi složeniji u moru nego na tlu?
Zagrijavanje i hlađenje zraka
Promatrajući uobičajeni dnevni hod temperature, zaključujemo da se zrak
tokom dana zagrijava, a tokom noći hladi
Zagrijavanje donjih slojeva zraka tokom dana događa se na dva načina:
upijanjem Sunčevog zračenja (zanemarivo)
zagrijavanjem od podloge (glavni proces)
Donji slojevi zraka jako upijaju toplinsko zračenje koje emitira tlo uvis
Posebice se intenzivno zagrijava najniži sloj uz tlo
Zagrijavanje i hlađenje zraka
Prijenos topline s najnižih slojeva zraka u više slojeve događa se strujanjem
zraka, i to putem dva glavna procesa:
KONVEKCIJA
TURBULENCIJA
Zagrijavanje i hlađenje zraka
Konvekcija je vertikalno
strujanje zraka:
Topao zrak kao rjeđi i lakši se
diže uvis (na njegovo mjesto
dolazi susjedni hladniji i gušći
zrak
Hladan zrak kao gušći i teži se
spušta prema tlu
Turbulencija je miješanje
slojeva zraka zbog trenja s
podlogom pri vodoravnom
kretanju.
Zagrijavanje i hlađenje zraka
posredno, preko Zemljine površine
ovisi o stanju i osobini podloge pod zrakom
vođenjem bi se zagrijao samo mali sloj zraka, ali je zrak loši vodič i prijenos
topline se ne odvija vođenjem nego..
zračenjem
javlja se uzlazno i silazno
strujanje zraka –
konvektivno strujanje
konvekcija
Zagrijavanje i hlađenje zraka
konvektivno strujanje
konvekcija
lakši zrak se diže, na njegovo mjesto „pada” hladni zrak
ovisi o zagrijanosti podloge – izrazito
jako kod ekvatora, nema je na polovima,
Danju izraženija iznad kopna nego
iznad mora (noću obrnuto)
prenošenje vodene pare u više slojeve
atmosfere
Zagrijavanje i hlađenje zraka
Budući da se zrak zagrijava od podloge, njezine toplinske karakteristike imat će
ključnu ulogu u temperaturi zraka
Udaljavanjem od površine Zemlje temperatura je sve manja, budući da se
najviše energije upija u podlozi najbližem sloju zraka
Vrijednost brzine snižavanja temperature porastom visine naziva se vertikalni
gradijent temperature
Prosječno opadanje temperature s visinom u troposferi iznosi 0,56°C/100m
Hlađenje zraka
Navečer i pogotovo noću, dok nema zagrijavanja od Sunca, izračena količina
topline s tla je veća od primljene pa se tlo hladi
Stoga, noću kopno postaje hladnije od zraka iznad njega, te tada zrak predaje
toplinu kopnu; drugim riječima, zrak se predajom topline hladi
Hlađenje zraka
More, zbog velikog specifičnog toplinskog kapaciteta i mogućnosti da se iz
dubine penje topliji sloj mora prema površini, hladi se vrlo malo tijekom noći
Zbog toga more ostaje toplije od zraka tijekom noći te i dalje grije prizemni sloj
zraka
Primjetimo bitnu razliku: noću se zrak iznad tla hladi od podloge, a iznad mora
se grije od podloge
Adijabatski procesi
Grijanje i hlađenje zraka posredstvom dovođenja ili odvođenja topline (Sunce,
podloga, dan/noć, ...) je samo jedan od načina promjene temperature zraka
Drugi način promjene temperature zraka su adijabatski procesi
Adijabatski procesi su promjene temperature zraka zbog njegovog vertikalnog
gibanja, a bez razmjene topline sa okolinom (sa Sunca, s podloge i slično...)
Adijabatski procesi
Koliko iznosi promjena
temperature zraka zbog
vertikalnog gibanja zraka za
svakih 100 m promjene
nadmorske visine?
Adijabatski procesi
Do promjene temperature zraka pri njegovom vertikalnom kretanju dolazi zbog
zakona termodinamike
Penjanjem uvis zrak se širi (postaje rjeđi, tlak mu pada), a zbog toga mu prema
zakonima termodinamike mora padati i temperatura
Pri spuštanju zraka dolazi do njegovog stlačivanja, pa mu pritom raste
temperatura
Adijabatski procesi
Penjući se uvis, zrak se hladi na svakih 100 metara uspona za 1 Celzijev
stupanj
Spuštajući se prema tlu, zrak se zagrijava na svakih 100 metara spusta za 1
Celzijev stupanj
Ova promjena temperature pri vertikalnom kretanju zraka (konvekcija!) naziva
se adijabatska stopa ohlađivanja/zagrijavanja zraka
Preciznije, ova stopa se naziva suhoadijabatska, jer ako je zrak zasićen
vodenom parom (oblak, magla), pri penjanju će se hladiti sporije nego suhi zrak.
Mjerenje temperature zraka
Temperatura se mjeri pomoću termometara, a izražava se u Celzijevim
stupnjevima (°C).
Za mjerenje koristimo živin termometar, termometar punjen alkoholom
Danas također i digitalni (elektronički) termometri
Ljestvica termometra od -35°C do +45°C
https://www.youtube.com/watch?v=QH7Qqb63fXg
https://www.youtube.com/watch?v=m_olLs6zLyw
https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=obja
ve&el=priopcenja&daj=najvise_temperature_zraka
https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=obja
ve&el=priopcenja&daj=najnize_temperature_zraka
Mjerenje temperature zraka
Mjerenje temperature zraka mora se obavljati na način da sam termometar nije
izložen direktnom zračenju, posebice Sunčevom.
Mjerenje mora biti na otvorenom prostoru, izloženom prirodnom strujanju zraka
Da bi se to moglo postići, za mjerenje se najčešće koristi poseban meteorološki
zaklon, a da bi se izbjegao direktan utjecaj podloge, mjerenje se obavlja na
standardnoj visini od 2 metra iznad tla
Prema namjeni možemo reći da postoje tzv. suhi, mokri, minimalni, maksimalni
termometri, zatim termometri za mjerenje temperature mora, temperature tla, itd.
Meteorološki zaklon
Za zaštitu instrumenata
Na brodu manji
Mjerenje temperature zraka na brodu
Na brodu se temperatura teško može izmjeriti prema spomenutim standardima,
ali je mjerenje i bilježenje u brodski dnevnik ipak nužno
Prilikom mjerenja treba paziti da se očitava onaj termometar koji je na strani
broda suprotnoj od Sunca
Mjerenje i bilježenje temperature, kao i drugih meteoroloških elemenata, radi se
u principu jednom tijekom straže (dakle, svaka 4 sata), a po potrebi i češće
Pitanja za provjeru znanja
1. Kako se zove instrument za mjerenje temperature?
2. Koje vrste termometara poznajemo?
3. U čemu izražavamo izmjerenu temperaturu?
4. Opiši meteorološki zaklon.
5. Kako mjerimo temperaturu zraka i mora na brodu?