Atmosfera

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ovo je glavno značenje pojma Atmosfera. Za druga značenja pogledajte Atmosfera
(razdvojba).

Gornji sloj Zemljine atmosfere.

Prikaz izmjena energija i ravnoteže na Zemlji između izvora (Sunce), Zemljine površine,
Zemljine atmosfere i neizbježnog gubitka u svemir. Mogućnost atmosfere da propušta velik
postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju (a dio te energije se ponovo emitira u
obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu) i da najveći dio te energije upija
(apsorbira) se u atmosferi molekulama stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema
Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika.
Model tri ćelije u troposferi i smjer stalnih planetarnih vjetrova na Zemlji.

Polarni stratosferski oblaci.

Slojevi atmosfere i promjene temperature i tlaka s visinom.

Prikaz Zemljine magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno.

Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.)

Elektrana u Novom Meksiku

Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog
nebeskog tijela. Većina planeta ima neki oblik atmosfere, a rjeđe plinoviti omotač mogu imati i
neki mjeseci poput Titana koji kruži oko Saturna. Atmosfera nije statički sustav oko nebeskih
tijela, već se mijenja u vremenu (promatrano na skali geoloških razdoblja poput eona i era). Na
primjer, atmosfera Zemlje u njezinih prvih 500 milijuna godina značajno se razlikovala od
današnje, kada su prevladavali otrovnih sumporni i dušikovi spojevi. Također, smatra se da je
Mars u prvih nekoliko stotina milijuna godina svoje geološke povijesti imao znatno gušću
atmosferu nego li je to danas slučaj, no zbog male mase planeta, djelovanja Sunčeva vjetra i
hladnoće veći dio je odnešen u međuplanetarni prostor ili je zamrznut. Atmosfera Sunca i ostalih
zvijezda sastoji se od plinovite mase iznad fotosfere. Atmosferu imaju i svi planeti Sunčeva
sustava, osim Merkura, na kojem plinovi postoje samo u neznatnim količinama. [1]

Sadržaj
 1 Zemljina atmosfera
o 1.1 Različita područja u atmosferi
 1.1.1 Troposfera
 1.1.2 Stratosfera
 1.1.3 Mezosfera
 1.1.4 Termosfera
 1.1.5 Egzosfera
o 1.2 Fizikalna svojstva
o 1.3 Onečišćavanje zraka
 2 Izvori

Zemljina atmosfera
Podrobniji članak o temi: Zemljina atmosfera

Pod Zemljinoj atmosferom se razumijeva zrak (smjesa plinova koja okružuje Zemlju i sudjeluje
u njezinoj vrtnji). Osnovni su sastojci zraka: dušik (78,08%), kisik (20,95%), argon (0,93%), te u
promjenjivim količinama vodena para (0 do 4%) i ugljikov dioksid (0,03%), a u neznatnim
količinama vodik, helij, ozon, metan, amonijak, ugljikov monoksid, kripton i ksenon. Količina
vodene pare u atmosferi promjenjiva je, ovisno o temperaturi, a udio se smanjuje i s visinom. U
najnižim slojevima atmosfere ima sitnih čestica anorganskoga (sol, prašina, pepeo) i organskog
podrijetla (pelud i mikrobi), te olovnih, dušikovih i sumpornih spojeva i čađe, što je posljedica
emisije industrije i prometa. Pojedini oksidi dušika i sumpora veliki su zagađivači, osobito zbog
djelovanja kiselih kiša i utječu na čovjekovo zdravlje. Posebnu važnost ima ugljikov dioksid,
zbog uloge u zagrijavanju atmosfere (staklenički učinak). Količina ugljikovog dioksida
posljednjih stotinu godina neprekidno se povećava zbog izgaranja fosilnih goriva. U posljednjih
desetak godina porasla je za više od 10%.