Aerozagaenost okoline

Pod pojmom aerozagaenosti podrazumijevamo svaku fiziko-hemijsku, radioloku i bioloku

promjenu u sastavu i stanju zraka prouzrokovana ljudskom djelatnou koja prelazi granice
adaptacionih fiziolokih reakcija organizma kao i postojeeg biolokog ambijenta te donosi
oteenje ivoj i mrtvoj sredini. zrak je osnovna hrana ovjeka, ovjek ne moe ivjeti due od
pet minuta bez udisanja vazduha. Usljed toga svako zagaenje zraka moe uticati na zdravlje kao
posljedica dodira koe i povrine osjetljivih organa sa zagaivaima. djelovanje zagaivaa
atomosfere moe se javiti i kao posljedica uzimanja hrane i sastojaka iz tla koji sadre otrovne
komponente. zagaenja atomosfera moe poremetiti funkcije ili izmjeniti sastav vitalnih
elemenata potrebnih za razvoj biljaka. to su svjetlost, zrak voda i zemljite.
izvori zagaenja mogu biti:
-prirodni
-kao posljedica procesa sagorijevanja
Prirodni izvori zagaenja:
u prirodne izvore zagaenja spadaju: praina, gasovi, produkti izgaranja spontanih poara,
morska so, produkti biljnog, ivotinjskog i mikrobiolokog porijekla itd.
Aerozagaenje od procesa sagorijevanja:
u procesu sagorijevanja se hemijska energija transformie u unutarnju toplotnu energiju pri emu
se produktima sagorijevanja u atomosferu odlaze CO2 vodena para, CO, sumpordioksid SO2 i
ugljikovodonici razliitog sastav. prva dva proizvoda nisu opsani a ostali ukoliko je promaena
granina koncentracija mogu postati opasni za ljude i okolinu.
Sox(sumpor oksidi)
sumporni oksidi uzrokuju respiratorne problem kod ljudi a uvjetuju i koroziju metala i
razgradnju ostalih materijala. svojom agresvinosu utiu na arst biljnog svijeta i djeluju na
vidljivost. Sagorijevanjem goriva koja sadre sumpor u sredstvima javnog prevoza, u industriji
prilikom zagrijavanja zgrada i anselja ine 70% od ukupne emisije sumpornih oksida.
industrijski procesi kao to su postupci dobivanja metala taljenjem rude, pri emu se oslobaa

sumpordioksid i rafinacija metala kao to su cink i bakar, olovo, znatno poveava zagaenje
zraka sadrajem SO2. Ljudska ula nisu u stanju da registruju opasne koliine sumpordioksida.
veina ljudi su u stanju da osjete gas u koliinama od 0,3-1 ppm u zraku, a u koliinama od 3
ppm se opaa miris.
Hemija smoga( fotohemijski smog)
Jo prije Drugog svjetskog rata uoeno je da je zagaenej u Los Angelesu drugog tipa nego u
Londonu. Dok se stanovnitvo Londona tuilo na bronhijalne smetnje u Los Angelesu je glavni
efekat zagaenja bila iritacija oiju a zapaena su oteenja bilja takoe( paradajz, duhan itd.).
Istraivanjima je uoeno da zagaeni vazduh u Los Angelesu ima oksidirajua svojstva za
razliku od londonskog smoga koji zbog visoke koliine SO 2 djeluje hemijski reducirajue. tetno
djelovanje te vrste zagaenja moe se preteno pripisati ozonu, peroksiacetilnitratu, razliitim
organskim peroksidima, aldehidima, te duikovim oksidima.
U SAD je kao standard za kvalitetu zraka doputen maksimalni prosjek od 0,08 ppm ozona.
Svjetska zdravstvena organizacija predlae 0,06 ppm kao vrijednost koju ne bi trebalo prelaziti.
Vjetai izazvana zagaenja poela su tek u noviej vrijeme uticati na sastav atmosfere. izvori
toksinih zagaenja okupljeni sun a uskom podruju koja su dodatno jo gusto naseljena tako da
je veliki dio stanovnitva direktno izloen njihovom tetnom djelovanju. Na konferenciji
Ujedinjenih naroda o ovjekovoj okolini osnovan je program za okolinu s odreeenim ciljevima.
Prvi od tih zadataka jeste ocjenjivanje kvaliteta okoline tzv. Earthwatch. koji ukljuuje mjerenje
koncentracije zagaivaa u atmosferi uz to povezana istraivanja, kritiko ocjenjivanje podataka,
i izmjenu informacija. U okviru tog zadatka sastavljena je lista najveih zagaivaa vazduha
poredani po tetnosti:
1. sumporni dioksid,
2. ozon
3. duikovi oksidi i ugljini dioksid itd..

Sumporni dioksid i sumporne estice:

90% mase zagaivaa u atmosferi jesu plinovi, a svega 10% otpada na aerosolove. Od
aerosolova polovica ulaze u atmosferu direktno kao praina, rasprena morska pjena ili kao
otpad u industrijskim procesima dok druga polovina nastaje u samoj atmosferi kao produkt
niza hemijskih reakcija. Veliki dio vrstih suspendovanih estica ulazi u atmosferu ako
product izgaranja slino kao sumpordioksid. Sumpordioksid i dim ve su dugo poznati kao
zagaivai atmosfere. Najdrastiniji primjeri povezani su sa smogom. Naziv smog engleskog
je (dim i magla), kao dva primarna uzroka pojave zaguljive i tamne magle. u novije vrijeme
taj naziv je proiren in a druge vrste magla izazvanih zagaivaima. Vazduh zagae sa
sumpordioksidom djeluje na organe za disanje i izaziva bronhijalne smetnje a due izlaganje
takvim uslovima moe uzrokovati i smrt naruito osjetljivih osoba. Tako se u gustom smogu
koji se pojavio u Londonu 1852 pripisuje smrt oko 4000 ljudi za svega nedjelju dana.
Sigurno je da dim i sumpordioksid i u mnajim konectracijama tetno djeluje na zdravlje
ovjeka.
Ugljini monoksid i dioksid:
Ugljikovi oksidi su primarni zagaivai koji nastaju pri izgaranju gotovo svih organskih
goriva. Prema koliini emitovanih plinova u atmosferi to su daleko dva najvea zagaivaa.
Poetkom 50-tih godina je zakljueno da se ljudskim aktivnostima u atmosferu emitira oko
2x108 tona CO godinje. 85% te koliine dolazi u ispunim plinovima automobile. Bitniji
bioloki izvor CO nisu bili poznati tako das u izmjereni volumni udjeli od 0,1 ppm upuivali
da je vrijeme zadravanja Co u troposferi 2 do 3 godine. to je dalje ukazivalo na mogunost
akumulacije CO u atmosferi. U iznalaenju mehanizma odvoda CO iz atmosfere otkriveno je
da okeani nisu odvod nego prirodni izvor CO. Jo vee koliine CO nastaju u atmosferi i
oksidacijom metana preko slobodnih radikala tako da se sada smatra kako iz antropogenih
izvora dolazi svega 10% ukupne koliine u atmosferu. Plijesni u tlu i vie biljke predstavljaju
glavni odvod Co a uz to se dio razgrauje u nioj stratosferi. U gradskim podrujima posebno
pri gustom prometu u gradskim sreditima volumni udjeli CO znaju biti preko tri puta vei
iznad globalnih. Poznato je da je CO vrlo otrovan, sprijeava snadbijevanje organizma
kisikom.

CO2- nije otrovan i iza azota i kisika i argona najraireniji je sastojak u atmosferi. Prirodni
ciklus CO2 nije jo uvijek potpuno objanjen. Ocjenjuje se da se oko 150x10 9 tona CO2
godinje troi na fotosintezu. Smatra se da je od poetka industrijalizacije udio CO 2 u
atmosferi porastao za 10% a posljednjih godina brzina tog porasta se poveala. Pojava
sumaglice rezultat je velikog broja hemijskih procesa jo uvijek nisu potpuno objanjene,
smekasta boja tog smoga potie od NO 2. Dugo se smatralo da je fotohemijski smog vezan
samo uz sunanu koliformaciju, ali 70-tih godina mjerenja su pokazala das u episode
fotohemijskog zagaenja mogu oekivati i u sjevernijim podrujima.
Globalno zagrijavanje:
Globalno zagrijavanje je efekat koji uz poprtane efekte zaista najozbilnije ugroava
ovjekovu sredinu. Posljedica ljudskih aktivnosti je nagomilavanje ugljen dioskida i drugih
gasova poput metana i azotnih oksida, hlorfluorokarbona i aerosol to dovodi do pojave
opasnog efekta nazvan efekat staklenika. Direktna posljedica ovih pojava je zagrijavanje
zemlje mnogo vie nego to bi to bilo u sluaju iste atmosfere. Naziv stakleniki efekat
dobiven je analogijom sa staklenicima je ru staklenicima kroz staklo prolazi Sunevo
zraenje, staklo istovremeno spreava gubitak topline koja zagrijava tlo gdje rastu biljke.
Slino se deava i u atmosferi i tako dolazi do zagrijavanja povrine Zemlje. Globalno
zagrijavanje je poveanje efekta staklene bate u Zemljinoj atmosferi to dovodi do
poveanaj prosjene temeperature povrine Zemlje. Iako je ovo poveanje relativno malo ono
moe do kraja dvadesetprvog stoljea dostii vrijednost 2-3 oC, ovakav porast moe
katastrofalno uticati na bioloki ivot na planeti sa nesagledivim posljedicama. Veina
staklenikih gasova i aerosol su posljedica koritenja fosilnih goriva potrebnih za
zadovoljenje ljudskih razvojnih potreba. Sprjeavanje globalnog zagrijavanja zahtjevat e
promjenu ponaanja i smanjenje koritenja fosilnih goriva. Ove mjere mogu izazvati niz
popratnih efekata koji su logina posljedica promjene koritenja energetskih izvora, prmjenu
tehologija i razvoj novih alternativnih tehnologija, poveanje efikasnosti i razvoj mjera
konverzacije postojeih energetskih izvora. Upravo zbog navedenih posljedica javljaju se i
oponenti uvoenju ovih mjera. Otpor dolazi iz krugova iji su temeljni interesi u ouvanju
pozicija i plasmana postojeih energetskih izvora, proizvoaa automobile, eliana, itd.
Otpor se javlja i u zemljama u razvoju kojima je potrebna nafta za njihov razvoj. Kao

posljedica porasta koncentracija staklenikih gasova sasvim je sigurno da e doi do porasta

prosjene temperature zemlje, to moe utjecati na glbalnu klimu i hidrologiju koji e
svakako uticati na kvalitet ivota i ekologiju.
Uspjeno suzbijanje zagaenja:
Za uspjeno suzbijanje zagaenja potrebno je dobro poznavanje faktora koji utiu na njegovo
stvaranje. To znai da je potrebno poznavati hemijske mehanizme stvaranja smoga, kao i
utjecaje klimatskih uvjeta. Istraivanje te sloene problematike zato ukljuuju kontinuirano
praenje koncentracija pojedinih komponenti zagaenog vazuha. Mjerne metode koje se
primjenjuju za praenje koncentracije pojedinih zagaivaa u vazduhu posljednjih su godina
doivjele brz razvoj. prvobitno su koritene metode temeljene na analitikoj hemiji, meutim
bile su esto nepodesne i vrlo dugotrajne za automatska mjerenja. Metode temeljene na
fiziko-hemijskim svojstvima zagaivaa stoga su znatno prikladnije. Takvim metodama se
postie vea osjetljivost i tanost. Danas se automatski mogu prtaiti koncentracije bitnih
zagaivaa CO, CO2, NO, NO2, SO2 Kontinuirano praenje zagaivaa u gusto naseljenim
mjestima i veom industrijom nuno je potrebno zbog neposredne zatite stanovnitva al i
zbog upoznavanja ovisnosti zagaenja o svim moguim faktorima.