KISELE KIŠE

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRŽAJ

1
1.........................................................Uvod
...........................................................................2

2.....................................Proces nastajanja

.......................................................... 4

3..........................................PH vrijednosti

4...................................Utjecaj kiselih kiša

4.1................................Utjecaj kiselih kiša

na ljudsko zdravlje...................... 6

4.2................................Utjecaj kiselih kiša

na šume i tlo................................. 8

4.4................................Utjecaj kiselih kiša

2
 na građevine................................14

5......................................Hrvatska i kisele

kiše..................................................17

6.......................................Rješavanje

problema kiselih kiša...............18

7.........................................Literatura 20

1. Uvod

Kisela kiša je padalina koja je zagađena

sumpornim i dušičnim oksidima,
amonijakom i drugim kemijskim
spojevima.

Ljudsko djelovanje prouzročilo je

neravnotežu u omjeru plinova u atmosferi
što je uzrok kiša sa sniženom pH
vrijednošću koje nazivamo kiselim kišama.
PH vrijednost normalne kišnice iznosi
otprilike 5.5, dok vrijednost kisele kiše
iznosi u prosjeku 4 do 4.5., to je otprilike
40 puta veća količina kiselina u odnosu na
običnu kišnicu.

Pojava koju promatramo zove se kiselo

taloženje i javlja se u dva oblika:

- suhom
- vlažnom

Suho taloženje čini otprilike polovinu

taloženja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se
na kisele plinove i čestice u zraku koje
vjetar raznosi na sve što nas okružuje. Taj

3
suhi talog najčešće ispere kiša i on završi u
zemlji ili vodi.

Vlažno taloženje je ono koje je već poznato

kao kisela kiša i ima veliki učinak na biljni
i životinjski svijet. Neki od važnih faktora
su:

- kiselost vode
- kemijski sastav tla
- vrasta biljnog i životinjskog svijeta

Ispitivanja pokazuju da ugljični(najčešće

CO,COn), dušični (najčešće NO,NOn) i
sumporni (najčešće SO,SOn) oksidi u
kemijskim reakcijama sa vodom iz
atmosfere stvaraju ugljičnu, dušičnu i
najopasniju sumpornu kiselinu, a one snose
najveću odgovornost za kiselost kiše,
snijega ili magle.

Najveći zagađivači zraka su rafinerije nafte

koje u atmosferu otpuštaju amonijak,
različite organske kiseline, sumporne
okside, spojeve ugljikovodika. Veliki su
zagađivači zraka i nadzvučni avioni koji
otpuštaju mnogo dušikova oksida, također i
motorna vozila u atmosferu otpuštaju
velike količine ugljičnog dioksida,
ugljičnog monoksida i dušikove okside, tu
su naravno i druge velike tvornice,
termoelektrane i sl.

Navedeni izvori su samo neki od glavnih

zagađivača neposredno zraka, a posredno i
vode i zemlje, svega neophodnog čovjeku
za život.
Možemo i spomenuti da neki štetni plinovi
nastaju i prirodnim putem naprimjer
aktivnošću vulkana, biološkom
razgradnjom, te šumskim požarima, no te
su količine vrlo male u odnosu na one koje
izravno proizvodi čovjek.

4
Štete nastale djelovanjem kiselih kiša
obično nastaju sasvim daleko od stvarnih
štetnih izvora. Brojna istraživanja su
dokazala štetnost visokih dimnjaka koji
ispuštajući dim visoko u atmosferu prenose
problem iz jednog mjesta na drugo, a
nikako ga ne rješavaju. Proračuni pokazuju
da je čak 96% taloženja nitrata i sulfata na
području Gorskog kotara rezultat
regionalnog (Istra i Hrvatsko primorje),
odnosno prekograničnog (Italija) donosa
dušika i sumpora. Visoki dimnjak
TE"Plomin 2" rasterećuje Labinsko
područje, ali opterećuje Gorski kotar. Isto
rade i brojni visoki dimnjaci u Italiji, a
također kao primjer možemo navesti i
problem Norveške kojoj Velika Britanija
zagađuje zrak više nego ona sama.

5
2. Proces nastajanja

Prilikom procesa sagorijevanja nastaju sumporov dioksid, dušikovi oksidi i drugi plinovi koji
pospješuju nastajanje kiselina.Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraju u vlažnoj atmosferi sa
vodenom parom u sumpornu i dušičnu kiselinu.Te tvari se otopljene nalaze u zraku i zajedno sa
padalinama padaju na zemlju.S obzirom da ti proizvodi sagorijevanja nastaju u povećanoj količini
u gradovima i industrijskim zonama i pH vrijednost je većinom tamo niža nego na selu.

Pod pojmom dušik-oksid (NOx) se objedinjuju dva spoja: dušikov monoksid (NO) I dušikov
dioksid (NO2). Ovi plinovi nastaju prije svega pri sagorijevanju fosilnih goriva. Pri svakom
sagorijevanju nastaju dušik-oksidi kao spoj dušika iz zraka i kisika. Pri većoj temperaturi
sagorijevanja brže je nastajanje dušikova oksida.

Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobađa dušikov monoksid koji kasnije u zraku
oksidira u štetni dušik-oksid. Iz dušikova dioksida se u reakciji sa vlagom stvara dušična kiselina
koja je odgovorna za trećinu nastanka kisele kiše.

Ukoliko se dnevna vrijednost koncentracije dušik-dioksida u zraku nalazi preko 150|jg po m3

nastaju akutna oboljenja dišnih organa.

Sumporov dioksid je daleko najštetnija tvar u zraku. To je plin bez boje, ali jakog i neugodnog
mirisa koji kod ljudi, prije svega djeluje na dišne organe. Kako je u zimskim mjesecima
koncentracija sumporovog dioksida u zraku visoka, on zajedno sa prašinom koja se nalazi u zraku
čini smog.

Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih tvari se atmosfera jako zagađuje sumporovim dioksidom. On se

pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s vodom čini kiselu kišu, koja je jedan od glavnih uzroka
izumiranja šuma.

6
 3. PH vrijednosti

PH vrijednost nam govori koliko je neka tvar lužnata ili kisela. Koristi se skala od 0 do 14, gdje je
razina pH 7 neutralna (niti kisela, niti lužnata), vrijednosti manje od 7 su rastuće kisele, a veće od 7
rastuće lužnate. Raspodijela na skali je eksponencijalna, pa je tako neka tvar sa pH vrijednošću 4 deset
puta kiselija od tvari sa pH vrijednošću 5 i stotinu puta kiselija od tvari sa pH vrijednošću 6.

Obična voda je pH neutralna (pH=7.0). Kada miješamo neku kemikaliju sa vodom (zapamtite, uvijek
treba lijevati kemikaliju u vodu, ne obratno!), rezultat je mješavina koja je ili kisela ili lužnata. Npr.,
ocat i limunov sok su kiseli, a deterdženti za pranje rublja su lužnati. Kemikalija koja je izrazito kisela
ili lužnata nazivamo reaktivnom.

Kiša je prirodno kisela zbog prisustva ugljičnog dioksida (CO 2) u atmosferi, te joj pH vrijednost iznosi
5.6-5.7. Kiša postaje sve kiselija, tj. njezina pH vrijednost sve manja, što je više ugljičnih, dušičnih i
sumpornih oksida u zraku. Ukoliko se dogodi da pokisnemo na kiseloj kiši ili se okupamo u jezeru
koje je kiselo, ništa nam neće biti. Gdje su onda prave opasnosti za nas i okolinu?

4. Utjecaj kiselih kiša

4.1. Utjecaj kiselih kiša na ljudsko zdravlje

Sumporni i dušični oksidi su opasni za ljudsko zdravlje. Kada se nađu u atmosferi, vjetrovima mogu
biti nošeni na ogromne udaljenosti. Udisanje čestica otrovnih plinova dovodi do razvoja bolesti i
prerane smrti npr. zbog astme ili bronhitisa. Ispitivanja su pokazala kako se sve veći broj oboljelih
ljudi od raka i sve veći broj djece koja pate od astme može dovesti u vezu sa zagađenjem zraka.

"Dok kod stanovnika zemalja EU razina smrtnosti od raka stalno opada, kod stanovnika Primorsko-
goranske županije (PGŽ) i cijele Hrvatske stalno i strmo raste, pri čemu je smrtnost od raka u PGŽ
viša od državne s tendencijom daljnje divergencije.

Obrat trenda kod smrtnosti od raka u zemljama EU, dokaz je da postoji mogućnost intervencije u
smislu prevencije i promocije zdravlja, kao najučinkovitije strategije zbrinjavanja ovog
javnozdravstvenog problema".

7
Prema statističkim podacima o mortalitetu od raka i podacima Odjela socijalne medicine Zavoda za
javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (www.zzjzpgz.hr), standardizirana stopa umrlih od
novotvorina (rak) izgleda ovako:

8
4.2. Utjecaj kiselih kiša na šume i tlo

Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka, te oštećuju šume. Procjenjuje se da
je 60% svih šuma oštećeno djelovanjem kiselih kiša. Na tlo utječu tako što otapaju, npr. kalcij
i magnezij iz tankog sloja humusa koji su potrebni biljkama za izgradnju njihovih stanica.

Kiseline izravno oštećuju korjenje stabla ili vodom dospijevaju u lišće ili iglice drveća, te
oštećuju njihova tkiva.Posljedica su mrlje smeđkaste boje.

Tlo u određenoj mjeri može neutralizirati kiseline iz kiše (buffering capacity). To je vrlo važno
svojstvo tla i o njemu ovisi koliko je oštećeno bilje koje na njemu raste.

9
Aluminij je najrašireniji element u zemljinoj kori i u njoj se nalazi u obliku različitih spojeva.

Kada je u takvom obliku, ne može se otopiti u vodi i štetiti biljkama i životinjama. No kiselina iz
kiselih kiša rastapa aluminij iz tih spojeva i on tada dolazi u podzemne vode. Isto vrijedi i za bakar i
željezo.

Šume u planinskim predjelima su najugroženije, jer rastu na tankome tlu, imaju relativno niske
prosječne temperature, te ta područja obiluju padalinama, a i okružene su kiselim oblacima i maglom.
Obilježja bolesti koja se pojavljuju su jako različita.

Pojedini simptomi bolesti nastupaju neovisno jedni o drugima i pri tome mogu ovisno o regiji u kojoj
se pojavljuju biti jako različiti. Kod igličastog drveća su ustanovljena sljedeća oštećenja:

-oštećenja iglica (požutjele iglice, opadanje iglica)

-oštećenja pupoljaka i mladih klica

-oštećenja kore

-oštećenja drveta

-anomalije rasta

-oštećenja korjena

-slabljenje otpornosti na mraz, infekcije, štetočine itd.

Stručnjaci su izračunali kako jedno stablo s površinom lišća od 150 m 2 za 100 godina proizvede kisika
koliko je čovjeku potrebno za 20 godina života.
Automobil, najveći zagađivač atmosfere, na relaciji od oko 400 km potroši kisik koji bi čovjeku bio
dovoljan za 75 godina njegova života.

Zimzeleno drveće posebice jela je više pogođeno djelovanjem kiselih kiša, nego listopadno, od kojih
je najugroženiji hrast. Istraživanja u Hrvatskoj krajem 80-tih godina (znanstvenici Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Branimir Prpić i dr. Zvonimir Seletković) pokazala su da je u
Hrvatskoj:

-zdravo 74% stabala

-slabo oštećeno 18% stabala

-srednje i jako oštećeno 8% stabala.

Oštećenost stabala po vrstama je sljedeća:

Četinjače u Hrvatskoj oštećene su više od 55%, a listače nešto manje od 23%. 4.3. Utjecaj kiselih

kiša na vodu

10
Najizrazitiji utjecaj kiselih kiša je na vodi (bilo jezera, rijeke, mora ili oceani), jer sva voda iz kiše
mora negdje i završiti.Većina Rijeka i jezera ima pH vrijednost između 6 i 8, što je vrlo veliki raspon.
Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost pada, pa tako npr. Little Echo Pond u Franklinu (New York)
ima pH vrijednost 4.2, što je gotovo 100 puta kiselije od najkiselijeg prirodnog jezera! Također se u
Skandinavskim jezerima pojavila pH vrijednost vode 3, što dovodi do izumiranja mikroorganizama i
biljki i na kraju cijelog eko sustava.

Dušična i sumporna kiselina utječu na sav život u vodama. U tlu ostvaruju oslobađanje aluminija koji
je otrovan za sve životinje u vodi. Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku
sposobnost riba, dovodi do stresa koji
dovodi do smanjenja tjelesne mase riba, a kod ekstremnih pH razina kao kod Skandinavskog primjera,
mogu čak i ubiti ribu što rezultira smanjenjem populacije i biološke raznolikosti.

Otpornost riba i životinja što žive u vodi je različita što nam i pokazuje sljedeći primjer:

(životinje redom: pastrva, brancin, grgeč, žaba, salamander, školjke, slatkovodni rak, puž i
vodencvijet)
(npr. pastrva ne može živjeti u vodi sa pH ispod 5.5)

Neke biljke i životinje mogu bolje podnijeti kiseline u vodi od drugih. Uglavnom kod pH razine 5,
većina ribljih jajašca nikada se neće izleći, a ako se i izlegu, mlađe ribe su osjetljivije od starijih. Tako
u nekim kiselim jezerima kaskadno nestaju sve životinje, jer čim nestane jedna vrsta, dolazi i do
nestanka neke druge i naglog povećanja populacije neke treće , koja će vjerojatno izumrijeti dok
pojede svu hranu, makar može tolerirati niže pH vrijednosti vode.

Dušične kiseline iz kiselih kiša uzrokuju smajnjenje razine kisika u vodi, a posljedice su:

-bujanje algi

-narušavanje zdravlja riba i školjaka -nestanak morske

trave i koraljnih grebena

Još jedan štetan elemenat za ribe je klor, koji je inače normalan sastojak zemlje (u malim količinama),
ali ako dođe u okoliš riba, može biti smrtonosan.

Na slijedećim forografijama prikazane su zdrava pastrva i pastrva koja je živjela u kiselom jezeru:

Kisela jezera su oćaravajuće lijepa, jer su kristalno čista i imaju sloj zelenih algi na dnu. Razlog što su
toliko naoko čista je u tome što je većina organizama koji vrše razgradnju tvari mrtva, pa sve ono što
bi se u normalnom jezeru razgrađivalo (lišće, mrtve životinje), u kiselom padne na dno i raspada se
vrlo polako.

11
 4.4. Utjecaj kiselih kiša na građevine i materijale

Kisele kiše i suho taloženje sumpora štetno utječe na mnoge materijale. Najčešće su
posljedice :

12
 -hrđanja metala (npr. bronce)

-propadanja boje i kamena (npr. mramora, vapnenca i pješčenjaka).

Na primjer, samo autoindustrija u SAD-u troši godišnje 61 milijun dolara na boje koje su otporne na
kisele kiše.

Dva osnovna tipa kamena su se koristila u gradnji prije otkrića Portland cementa u 19. stoljeću, a to su
granit i vapnenac. Poznato je da je šteta na građevinama od vapnenca mnogo manja od štete na
građevinama od granita, jer vapnenac neutralizira kiselinu.

Već desetljećima mnogi stari kulturno-povijesni spomenici nepovratno gube svoj oblik, gubeći bitku
sa kiselim kišama.

Primjer je i kolosalni kip Budhe u Leshanu ( Kina ), koji je ujedno i najveći kip sjedećeg Budhe na
svijetu. Ta 71 metar visoka skulptura stara 1 200 godina u pokrajini Sečuan dio je svjetske kulturne
baštine UNESCO-a. Ovaj kip, kao i mnoge druge diljem svijeta, potrebno je zaštititi od propadanja
kako bi mogli ostati očuvani za naraštaje koji dolaze.

Razorni učinci dugotrajnih kiselih kiša vidljivi su na sljedećim fotografijama. Kip Budhe u Leshanu :

Skulptura na jednom dvorcu u Westphaliji u Njemačkoj slikana 1908.g. i 1968.g. :

Chicago Tribune Building, Chicago, Illinois :

13
 5. Hrvatska i kisele kiše

Crni snijeg, pH vrijednosti kao i ocat, pao je u

Škotskoj 1984. godine. U prosincu 1952. godine
London je 5 dana bio zavijen smogom ( "Great
London Smog"). Preko 4 tisuće ljudi je umrlo, a još
mnogo tisuća ljudi doživjelo pogoršanje u
bolestima srca ili bronhitisu. A smog je samo
nagomilavanje produkata izgaranja koji zbog
magle ili hladnog zraka ne mogu otići u vis.

U Hrvatskoj stanje nije tako alarmantno, ali je

zabrinjavajuće. 60% sumpornog dioksida (SO2) u
Hrvatsku dolazi zračnim putem iz bliskih
industrijski razvijenijih zemalja, prema podacima
Državnog zavoda za meteorologiju. Prema
analizama sustavnog praćenja kakvoće oborina
Državnog hidrometeorološkog zavoda uočljiv je
značajan udio kiselih kiša i u urbanim i
industrijskim središtima i u ruralnim područjima.

Rezultati istraživanja kakvoće oborina u 1996.

godini pokazali su znatno veći udio kiselih kiša u
RH u odnosu na 1994. i 1995. godinu, te najčešću
pojavu jako kiselih kiša (pH od 3 do 4). U 1996.
godini pojava jako kiselih kiša zabilježena je 71
put, u 1995. g. 28 puta, a u 1994. g. zabilježena su
samo tri slučaja. U 1996. g. najveći udio kiselih
kiša izmjeren je :

6. Rješavanje problema kiselih kiša

Mnoge zemlje pokušavaju smanjiti emisiju

sumpornih, dušičnih i ugljičnih oksida u atmosferu.
Ugradnja automobilskih katalizatora i "čisto"
spaljivanje fosilnih goriva najčešće se primjenjuju.
"Čisto" spaljivanje fosilnih goriva koriste
elektroenergetski objekti u Švedskoj, a rezultat je
smanjenje ispuštanja sumpora u atmosferu za 80%.
U Njemačkoj se u sumporni dim unosi vapnenac i
kao rezultat nastaje gips, koji se koristi u
cestogradnji.

Autokatalizatori nam pomažu u naporima za

smanjenje emisije plinova uzročnika kiselih kiša u
atmosferu. Poznato je da vozila s ugrađenim
katalizatorima ispuštaju u atmosferu i do 90%
manje opasnih plinova od onih bez katalizatora, no
potrebno je reći da kod njih dolazi do ispuštanja
teških metala (platina, paladij, rodij) u zrak. Svaki

14
autokatalizator u sebi sadrži oko 3 g platine koja se
dobiva iz rudnika po čitavom svijetu. Zbog toga što
se platina također u zemljinoj kori ne javlja u
čistom obliku već u obliku spojeva, potrebno je
vršiti proces izdvajanja platine iz rudače. Na
primjer, tvornica platine u Norilsku (Rusija) ispusti
u atmosferu toliku količinu SO2 koja je približno
jednaka 1/4 zapremnine ispušnih plinova koju
eliminiraju katalizatori proizvedeni u toj tvornici.
Ipak, budućnost autokatalizatora vidimo u
njihovom recikliranju, tj. ponovnom korištenju
platine iz starih katalizatora u izgradnji novih.

Zbog toga što je prirodni proces obnavljanja rijeka

i jezera vrlo polagan, smišljena je metoda
dodavanja vapnenca u kiselu vodu da se podigne
pH razina. Metoda se najviše koristi u Norveškoj i
Švedskoj, ali ne i šire jer je to vrlo skupa metoda i
potrebno ju je ponavljati relativno često da pH
razina ponovno ne spusti. Dodavanje vapnenca je
ipak samo kratkotrajno rješenje za specifična
područja, a ne regionalno ili globalno rješenje.

Ovakve tehnologije podižu cijenu proizvodnje, ali

spašavaju šume, vode i zrak, te živote ljudi i
životinja.

Bitno je reći da vrlo veliki dio sveukupne svjetske

emisije SO2 dolazi iz termoelektrana koje kao
pogonsko gorivo koriste ugljen. Smanjenje emisije
SO2 moguće je :

-korištenjem ugljena sa manjim udjelom

sumpora

-pranjem ugljena prije sagorijevanja

-korištenjem različitih kemijskih sredstava

-korištenjem prirodnog plina umjesto ugljena

Pristup problemu trebao bi biti individualan, i
svatko treba rješavati onaj dio problema na koji
može utjecati. Svatko može dati svoj mali doprinos
smanjenju emisije SO2 u atmosferu štedeći
električnu energiju na sljedeći način :

-isključiti grijaća tijela, svjetla i druge

električne uređaje kada nisu potrebni

-koristiti električne uređaje koji su energetski

učinkoviti

15
 -koristiti dobru termičku zaštitu za kuće i radne

prostore

-koristiti javni prijevoz kada god je to moguće

-kupovati vozila sa malom emisijom NOx, te ih

valjano održavati

-uvijek biti dobro obaviješten kako možeš

pomoći pri smanjenju emisije SOx, NOx i COx

U Sjedinjenim Američkim Državama vladina

institucija Enviromental Protection Agency (EPA)
provodi program pod nazivom Acid Rain Program
(Program kiselih kiša). Cilj programa je postići
značajno poboljšanje u čistoći okoliša i zdravlju
ljudi pomoću smanjenja emisije sumpornog
dioksida (SO2) i dušičnih oksida (NOx) u
atmosferu.

16
 Neke od korištenih web stranica

United States Enviromental Protection Agency : http://www.epa.gov Enviromental

Agency : http://www.environment-agency.gov.uk The University of Birmingham :

http://www.bham.ac.uk Healthepic : http://www.healthepic.com/index.asp Hrvatsko Slovo

: http://www.hkz.hr/Hrvatsko slovo Ecophotos : http://www.ecophotos.com Internet

essays : http://www.instant-essays.com Internet pretraživač : http://www.google.com

Ostale stranice :

-http://pubs.usgs.gov/gip/acidrain/ -http://skole.posluh.hr/matulji/bio prakticni

zad.htm -http://www.geocities.com/vegetarijanstvo/5 amonijak.html
-http://archive.1september.ru/eng/2000/no31 1 .htm

http://www.doc.mmu.ac.uk/aric/eae/Acid Rain/Older/Chimneys and Stack s.html

-http://enviropedia.org.uk/Acid Rain/Industrial Emission Controls -http://www.pluggedin.org/what is
acid rain.html -http://www.avivalasvegas.com/Pages/acidrain2.htm
-http://library.thinkquest.org/26026/Environmental Problems/acid rain.html

http://www.doc.mmu.ac.uk/aric/eae/Acid Rain/Older/Acid Rain Introducti on.html

17