Utjecaj duine kiseline na okoli

Duina kiselina ili nitratna kiselina je najpoznatija i najstabilnija kiselina duika.

Koncentrirana duina kiselina je jako oksidirajue sredstvo. U istom stanju je
bezbojna, dok pri stajanju moe da poprimi utu boju, zbog akumulacije oksida
duika (NO2). Obino se uva u tamno smeim bocama zbog fotolitike
razgradnje u duikov tetroksid (N2O4). Duina kiselina otapa veinu metala ime
nastaju odgovarajui nitrati. Koncentrirana duina kiselina takoer reagira s
nekim nemetalima ime nastaje okso kiselina ili oksid.

1980-ih godina prolog stoljea se govorilo o "kiseloj kii". U meuvremenu se

inilo da se ta tema zaboravila, no kisele kie i dalje postoje. Iako je veina mrtvih
stabala posjeena i ume ponovo poumljene, ipak uzroci jo dugo nisu
odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispunih plinova
u prometu i dalje nastaju plinovi kao to su sumpor-dioksid i duik-oksidi koji tim
putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz kinih kapi ovi plinovi reagiraju
stvarajui kiseline. pH vrijednost kinih kapi se prebacuje u kiselo podruje.
Ispitivanja pokazuju da sumporna i duina kiselina snose najveu odgovornost za
kiselost kie.

Kisela kia je padalina zagaena sumporovim dioksidom, duikovim oksidima i

drugim kemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kie nalazi otprilike
oko 5,5, pH vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara
40 puta veoj koliini kiseline u odnosu na neoptereenu kinicu. Glavnu
odgovornost za optereenja uzrokovana kiselim kiama snose termoelektrane,
dim iz kuanstva i ispuni plinovi u prometu. tete nastale djelovanjem kiselih
kia obino nastaju sasvim daleko od stvarnih tetnih izvora.

Pod pojmom duik-oksidi (NOX) se objedinjuju dva spoja: duikov monoksid (NO) i
duikov dioksid (NO2). Ovi plinovi nastaju prije svega pri sagorijevanju fosilnih
goriva. Iz duikova dioksida se u reakciji sa vlagom stvara duina kiselina koja je
odgovorna za treinu nastanka kisele kie. Ako se dnevna vrijednost
koncentracije duik-dioksida u zraku nalazi preko 150 g po m3 nastupaju akutna
oboljenja dinih organa. Pokazatelji kroninog zatrovanja su: glavobolja, nesanica,
irevi sluznice. Proces kako iz duik-oksida u reakciji s vodom nastaju nitritna
(HNO2) i duina (HNO3) kiselina:
2NO2 + H2O --> HNO2 + HNO3

U tlu kiseline zapoinju svoje tetno djelovanje. Poveanjem kiselosti tla, tj.
poveanjem koliine H+ iona, se iz tla ispiru vane mineralne tvari kao to su
magnezij, kalij, kalcij itd. Tako dolazi do drastinog smanjenja pH vrijednosti.
Stabla ostaju bez kalcija koji im je prijeko potreban za izgradnju njihovih stanica.
Na temelju smanjivanja pH vrijednosti kao posljedica kemijskih procesa nastaju
ioni koji imaju tetno djelovanje na korijenje biljki i na tlo. Isto vrijedi i za ione
eljeza koji se oslobaaju pri pH vrijednosti manjoj od 3,8. Stupanj tetnosti
konano ovisi o tipu tla.
Igliasto drvee je jae pogoeno tetama prouzrokovanim kiselim kiama, i to
jela vie nego smreka. Kod listopadnog drvea je najjae pogoen hrast. Prije
svega su oteene ume na mjestima sa estim i obilnim padalinama i koja jo k
tome imaju relativno niske prosjene godinje temperature. To se odnosi na ume
na viim nadmorskim visinama. Obiljeja bolesti koje se pojavljuju su jako
razliita. Pojedini simptomi bolesti nastupaju neovisno jedni o drugima i pri tome
mogu ovisno o regiji u kojoj se pojavljuju biti i jako razliiti. Kod igliastog drvea
su ustanovljene sljedea oteenja: oteenja iglica (poutjele iglice, opadanje
iglica), pupoljaka i mladih klica, kore, korijenja, anomalija rasta, slabljenje
otpornosti na mraz, infekcije, tetoine itd. Razlog zbog kojeg listovi ute je esto
manjak hranjivih tvari. Poutjeli listovi odumiru i opadaju. Uz bolje uvjete u okolini
postoji mogunost regeneracije i ponovnog ozelenjavanja drvea. Ako doe do
izumiranja uma, to e imati za posljedicu promjenu cijelog ekosistema. To znai
da se opet mogu nastaniti nie biljke koje su bolje prilagodljiva na kiselo tlo.
Meutim, u srednjoj Europi jo nije takvo stanje da su oteenja uma
nepopravljiva.
U Skandinavskim jezerima se pojavila pH vrijednost vode 3. To vodi do izumiranja
mikroorganizama i biljki i na kraju cijelog ekosustava.
Viak protona u kinici prouzrokuje pojaano raspadanje kamenja, to znai da se
ubrzava tronost. Tako na primjer vapnenac reagira sa sumpornom kiselinom u
gips. Time se kamenje drobi. Na slian nain se pijesak razgrauje. Na taj nain
se mnogobrojni kulturni spomenici i stare crkve nepovratno unitavaju.
Politika visokih dimnjaka - zabrana gradnje visokih tvornikih dimnjaka, jer su
brojna istraivanja dokazala njihovu tetnost. Prorauni pokazuju da je ak 96%
taloenja nitrata i sulfata na podruju Gorskog kotara rezultat regionalnog (Istra i
Hrvatsko primorje)i prekograninog (Italija) donosa duika i sumpora.
Zagaenje voda predstavlja najkompleksniji globalni problem. Svako zagaenje
koje se emitira u ivotnu sredinu dospije do podzemnih voda, rijeka, jezera i
mora. Zagaenje iz zraka kiselim kiama prenosi se do tla ili vodenih povrina.
Zagaenja zemlje slivaju se u povrinske i podzemne vodene tokove. Hrvatska
gotovo ne proiava otpadne vode. Ostale tranzicijske zemlje naprednije su u

tom podruju od Hrvatske. Ako se taj problem ne rijei, Hrvatska e vrlo skoro biti
suoena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode.

Tragovi duine kiseline su prisutni u zraku veih gradova. Moe se apsorbirati u

malim koliinama udisanjem u obliku pare. Ako se para inhalira u znaajnim
iznosima dovesti e do tekog kalja, bolova u prsima i oteano disanje. U
kontaktu s koom je nagriza. Para je vrlo iritantna za oi, grlo, plua i zube.