BOLESTI DISAJNIH ORGANA USLIJED ZAGAĐENJA

ZRAKA
 ZAGAĐENJE ZRAKA

Najčešći zagađivači zraka u razvijenim

zemljama su NO2 (nastao
sagorijevanjem organskih goriva), ozon
(nastao pod utjecajem sunčeve svjetlosti
na NO2 i ugljikovodike) kao i
suspendirane čvrste ili tekuće čestice u
zraku. Sagorijevanje bioloških goriva u
zatvorenim prostorima je dodatni izvor
zagađenja. Dim cigareta za pasivne
pušače se također smatra zagađivačem.
Učinak zagađenja zraka na pojavu plućne bolesti može biti značajan kao pokretača astme i
egzacerbacije KOPBa. Ljudi koji žive u oblastima gdje je promet intenzivan, posebno
kada je ustajali zrak stvoren termalnom inverzijom, su posebno ugroženi. Od svih tzv.
visoko kritičnih zagađivača (kao što su oksidi dušika, oksidi sumpora, ozon, CO, Pb i
razne druge čestice), samo CO i olovo ne izazivaju pojačanu reaktivnost dišnih putova.
Dugotrajno izlaganje zagađivačima može dovesti do respiratornih infekcija i simptoma u
općoj populaciji, a naročito u djece.
Oksidi sumpora, koji nastaju sagorijevanjem benzina bogatog sumporom, mogu stvarati
kisele, lako topive aerosole koji se nagomilavaju u gornjim dišnim putovima. Sumporni
oksidi mogu izazvati upalu dišnih putova, što može povećati sklonost kroničnom
bronhitisu, kao i bronhospazmu
Čestice koje se nalaze u zagađenom zraku su
složene mješavine nastale sagorijevanjem goriva
(posebno dizela). Čestice izazivaju lokalne i
sistemske upalne učinke, što se odražava na
zdravlje respiratornog i kardiovaskularnog
sustava. Današnji podaci ukazuju da čestice koje
zagađuju zrak povećavaju stopu smrtnosti od svih
uzroka, posebno od kardiovaskularnih i
respiratornih bolesti.
HVALA NA PAŽNJI!!!