Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton Sarajevo
Srednjokolski centar Nedad Ibriimovi Ilija

MATURSKI RAD IZ ENERGETIKE

TEMA:PROIIVAI ZRAKA

Mentor:Mediha Kovo Uenik:Almir Husjenovi

Ilija,maj 2017.
 SADRAJ
1. Uvod......................................................................................................................................1
2. Problemi oneienja zraka................................................................................................2
2.1 Utjecaj neistog zraka na okolinu....................................................................................2
2.2 Primarni oneiivai nastali ljudskom aktivnou.........................................................3
2.3 Unitavamo zatitnika......................................................................................................4
2.4 Od neistoga zraka se umire.............................................................................................4
2.5 Oneienje zraka na otvorenom danas uzrokovalo je.....................................................5
2.6 Oneienje zraka u zatvorenim prostorima danas krivo je za.........................................5
3. Zato filtrirati zrak...............................................................................................................6
1. Dijagram veliine estica u uzorku zraka urabnog okolia................................................6
1.1 Dijagram veliine estica u uzorku zraka vanjskog okolia.............................................7

4. Mehanizmi filtracije zraka..................................................................................................8

5. Osnovni tipovi filtera............................................................................................................9

6. Osnovni tipovi konstrukcije filtera....................................................................................10

7. Ugradnja zranog filtera....................................................................................................12

8. Proista zraka sa streamer tehnologijom........................................................................13
9. Zakljuak.............................................................................................................................14
10. Literatura...........................................................................................................................15
1. UVOD

Zrak okruuje Zemljinu kuglu sa svih strana u obliku omotaa.Donji sloj,koji je najblii
povrini Zemlje,naziva se troposfera,koja na naem merdijanu dostie oko 11 km.Zatim
sljedea je stratosfera(od 11 do 75km) i jonosfera (75 do 600 km).Pritisak na povrini Zemlje
koji je prouzrokovan masom zraka iznosi u prosjeku p=1.013 bara.
Sa hemijske take gledita,zrak je mjeavina razliitih postojanih gasova,meu kojima
prevladavaju kiski,azot,ugljen-dioksid i argon,koji zajedno ine priblino 99,99% mase zraka.
U veim ili manjim koliinama u slobodnom zraku se nalzae,zavisno od
oblasti,klime,godinjeg doba,vremena i drugih faktora,jo i drugi gasovi kao i para,iji su
izvori uglavnom industrija,termoelektrane,domainstva i saobraaj.
Neki od gasova koji se nalaze u zraku mogu imati tetan utjecaj na zdravlje ovjeka.
Zbog toga na dimnjake termoelektrana i ostalih zagaivaa zraka potrebno je ugraivati razne
filtere kako bi se emisija tetnih gasova svela na minimum.
Zbog sve vee zagaenosti zraka,filteri i proiivai zraka u budunosti imati e vanu ulogu
u svakodnevnom ljudskom ivotu.

1
2. PROBLEMI ONEIENJA ZRAKA

2.1 Oneienje zraka predstavlja promjenu u sastavu zraka koja moe utjecati na zdravlje,
aktivnost ili opstanak ivih organizama, ukljuujui i ovjeka. Takoer, postoji negativno
djelovanje na klimu, tlo, materijale i openito se smanjuje kvaliteta ivota. Oneieni zrak
ve dugo predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i ekosustave. Jo u antikom Rimu ljudi su
negodovali zbog loeg zraka u gradu (uglavnom kao posljedica dima od loenja i neugodnog
mirisa otpadnih voda). U Londonu je 1952. godine zabiljeena epizoda velikog smoga,
tijekom koje je od posljedica oneienja umrlo 4 000 ljudi. Danas mnogi veliki gradovi u
svijetu imaju lou kvalitetu zraka, kao i zatvoreni prostori u kojima ljudi rade i borave.

Slika 1. (Zagaenost zraka u gradovima)

ak i "ist" zrak nije stvarno ist. Postoje mnoge tvari koje oneiuju zrak i potjeu iz
prirodnih izvora, na primjer praina, vulkanski pepeo i plinovi, dim od umskih poara, metan
iz probavnog sustava ivotinja, morska sol, pelud i druge tvari. Prirodni oneiivai brojniji
su od onih koji potjeu od ljudskih aktivnosti; meutim, ovjek se prilagodio takvoj vrsti
oneienja.
Glavni razlog zabrinutosti predstavlja oneienje zraka kao posljedica ljudskih aktivnosti.
Takva oneienja mogu biti krute tvari, tekuine i plinovi, a veina ih potjee iz prometa i
industrije.

Takoer, oneienje zraka dolazi i od uporabe hemikalija, spaljivanja, poljoprivrede,

2
deponija i radioaktivnih tvari. Veina oneienja zraka u gradovima posljedica je ljudskih
aktivnosti, a budui da u svijetu sve vie ljudi ivi u gradovima, i oneienje zraka se
poveava.
Oneienje zraka moe biti lokalni, ali i globalni problem. Lokalni su problem ve
spomenute epizode smoga u gradovima ili oneienje zraka u okolini kamenoloma ili
brodogradilita. Globalni problem nastaje kada lokalno oneienje zraka odmie od mjesta
nastanka, na primjer zbog vjetra.

2.2 Danas se najznaajnijim primarnim oneiivaima nastalim ljudskom aktivnou

smatraju sljedee tvari:
1. oksidi sumpora, prvenstveno sumporni dioksid (SO2), koji uglavnom nastaje
sagorijevanjem fosilnih goriva (ugljena i nafte) i vulkanskom aktivnou; sumporni dioksid
oksidacijom prelazi u sulfatnu kiselinu koja pridonosi pojavi kiselih kia; kisele kie imaju
tetno djelovanje na biljke i ivotinje, zakiseljuju tlo i mogu otetiti graevine od vapnenca i
betona;
2. duikovi oksidi, prvenstveno duikov dioksid (NO2), isputaju se kod sagorijevanja pri
visokim temperaturama, kao to su automobilski motori, i mogu se vidjeti kao sivo-smea
izmaglica oko gradova; jedan su od najznaajnijih oneiivaa danas, pa tako u SAD udio
oneienja od prometa iznosi do 60% ukupnog oneienja zraka; ispuni plinovi iz
automobila pridonose nastanku smoga i kiselih kia;
3. ugljini monoksid, CO, bezbojan plin bez mirisa, nije iritantan, ali je vrlo otrovan; nastaje
kod nepotpunog sagorijevanja nafte, plina, ugljena ili drva i uglavnom potjee iz
automobilskih ispunih plinova;
4. ugljini dioksid, CO2, prirodan je plin u atmosferi, neophodan za ivot na zemlji; nastaje

kod sagorijevanja, takoer je i stakleniki plin; uz vodenu paru, metan duikove okside,
ozon i CFC (klorofluorougljici), pridonosi globalnom zatopljenju, takozvanom efektu
staklenika na nain da infracrveno zraenje, koje se emitira sa Sunca i odbija od Zemljine
povrine, zadrava u prizemnim slojevima atmosfere i pretvara u toplinsku energiju

3
Slika 1.1 (Termoelektrane kao zagaivai zraka)

2.3 Unitavamo zatitnika

Ozon je prirodan sastojak zraka u viim slojevima atmosfere i titi zemljinu povrinu od
tetnih ultraljubiastih zraenja koja se emitiraju sa Sunca. Sloj ozona u stratosferi nazivamo
ozonosfera ili ozonski omota. Tijekom osamdesetih godina prolog stoljea, djelovanjem
postojanih hemijskih spojeva, od kojih su najpoznatiji freoni (klorofluorougljici, CFC),
ozonski omota stanjen je 50-98% pa su nastale tzv. ozonske rupe, posebice na junom
Zemljinom polu. Freoni su bili iroko rasprostranjeni u rashladnim i klimatskim ureajima te
kao potisni plinovi u dozama sprejeva, a danas je njihova uporaba zabranjena.

2.4 Od neistoga se zraka umire

Oneieni zrak predstavlja velik rizik za ljudsko zdravlje, a posebno za najosjetljivije

dijelove populacije, kao to su djeca, stariji ljudi i osobe s alergijama. Zdravstveni uinci
oneienog zraka manifestiraju se kao vrtoglavica, glavobolja, crvenilo i svrbe u oima,
curenje iz nosa, kaljanje i oteano disanje, grlobolja, itanje ili bol u prsima, prehlada i
alergija te pogoranje postojeih plunih i sranih bolesti. Bolesti povezane s oneienim
zrakom jesu astma, bronhitis, emfizem plua, srane i plune bolesti i respiratorne alergije.
Svjetska zdravstvena organizacija dri da 2,4 milijuna ljudi umire svake godine od uzroka
izravno povezanih s oneienjem zraka. Smatra se da godinje vie ljudi umire vezano uz
oneien zrak nego u prometnim nesreama.

4
2.5 Oneienje zraka na otvorenom danas uzrokovalo je:

40 posto ishemijskih bolesti srca

40 posto modanih udara

11 posto kronine opstruktivne bolesti plua

6 posto sluajeva raka plua

3 posto sluajeva akutne respiratorne infekcije kod djece

2.6 Oneienje zraka u zatvorenim prostorima danas krivo je za:

34 posto modanih udara

26 posto ishemijske bolesti srca

22 posto kronine opstruktivne bolesti plua

12 posto sluajeva akutne respiratorne infekcije kod djece

6 posto sluajeva raka plua

Slika 1.2 (Stop zagaivanju zraka)

5
3. ZATO FILTRIRATI ZRAK

Ugodnost
Zdravlje
Zatita opreme od oneienja
Poboljanje kvalitete industrijskih proizvoda npr. Mikroelektronika,faramceutska
industrija,prerada hrane
Stvaranje odrivog okolia

1. Na sljedeem dijagramu prikazana je distribucija veliine estica u tupinom uzorku zraka

urbanog okolia:

0.5% estica u tipinom uzorku predstavlja 91% ukupne mase

92% estica u tipinom uzorku ima promjer 0.5m

Slika 1.3 (Dijagram veliine estica)

1.1 Na sljedeem dijagramu prikazana je distribucija veliine estica u zraka vanjskog

okolia:

6
 0.005% estica u tipinom uzorku ima promjer vei od 10 m
Samo 50. estica na milijon vidljive su golim okom

Slika 1.4 (Dijagram vidljivosti estica)

4. MEHANIZMI FILTRACIJE ZRAKA

7
 Uklanjanje ili skupljanje estica praine u filtraciji zraka provodi se razliitim
kombinacijama sljedeih osnovnih mehanizama.

-Prosijavanje.Ukoliko su otvori na filteru manji od veliine estica praine,estice e se

zadrati na filteru.

-Tromost.Iznenadna promjena u smjeru strujanja zraka dovodi do sudara izmeu estica

praine i vlakna filtera.

-Difuzija.Kod vrlo fine praine(<0.1 m)Brownovo gibanje dovodi do taloenja estica.

-Presretanje.estice praine,noene strujom zraka,nailaze na filterska vlakna,koja ih

zadravaju.

-Elektrostatiki efekt.estice i filterski medij su elektriki nabijeni i privlae se to dovodi do

uklanjanaj praine iz zraka

Slika 1.5 (Filter)

8
5. OSNOVNI TIPOVI FILTERA

1. Grubi filteri.Koriste se za uklanjanje estica (5 80 m)kao npr. praine to se taloi na

povrinama,polena i tekstilnih vlakana.Karakterizira ih mali pad pritiska,niska cijena i dobra
uinkovitost za vlakna i estice vee od (5 m)ali i relativno slaba uinkovitost za tipinu
atmosfersku prainu.Obino su suhe i jednokratne upotrebe

2. Niskouinski filter.Koriste se za uklanjanje estica praine od 3 do 10 m npr.

spora,plijensi,laka za kosu,cementne praine i slino.Najee su u izvedbi vreastih
filtera.Kao filterski medij koriste se prirodna,sintetika ili staklena vlakna i viskozna valovita
iana mrea.

3. Srednjeuinski filteri.Koriste za uklanjanje praine veliine od 1do3m uinkovitost je od

50% do 80%.Proizvode se od sintetikih i staklenih vlakana promjera od 1 m do nekoliko
m.

4. Visokouinski filteri.Koriste se za uklanjanje estica od 0.3 m do 1 m npr.

bakterije,virusi,dim.Uinkovitost je od 75% do 95%.Filterski medij je od sintetikih ili

staklenih vlakana promjera <1 m.

5. Ultravisokouinski filteri.Imaju uinkovitost od 99.97 % za estice >0.3 m a 99.99 % za

estice > od 0.12 m.Filterski medij se radi od staklenih vlakana promjera <1 koja se slau u
vrste papirne trake.Slue za uklanjanje estica kao to su slobodni virusi,ugljina
praina,dim.Koriste se u mikroelektrinoj i farmaceutskoj industriji,preciznoj mehanici i u OP
dvoranama u bolnicama.

9
6. OSNOVNI TIPOVI KONSTRUKCIJE FILTERA

1. Panelni filteri.Izrauju se od visokoprozirnih grubih vlakana.Ugradbena dubina filtera

uglavnom je izmeu 15 do 100 mm.Obino se koriste u stambenim aplikacijama ili kao
predfilteri za visokouinske filtere.

Slika 1.6 (Panelni filteri)

2. Filteri sa poveanom povrinom.Koriste medij od razliitih vrsta vlakana razliite

debljine,promjera i gustoe.U nekim konstrukcijskim rjeenjima medij se dri sam usljed
vlastite krutosti ili usljed napuhavanja zrakom u poveanje oblika kao vreasti filter.

Slika 1.7 (Filteri sa poveanom povrinom)

10
3. Apsorpcijski filteri.Apsorberi s aktivinim ugljenom esto se koriste za uklanjanje
neugodnih mirisa i isparenja iz struje zraka.Openito pri veoj vlanosti i temperaturi zraka
opada kapacitet apsorpcije aktivnog ugljena.Granina vrjednost-maksimum radne temperature
je +38C.

Slika 1.8 (Apsorpcijski filteri)

4.Elektrostatiki filter.Koriste efekt za privlaenja izmeu estica razliitog elektrikog naboja

(+/-).Elektrostatika izvedba koristi sae koje privlai estice praine suprotnog naboja,a
naboj saa proizvodi strujanje zraka kroz filter.Elektrika verzija koristi elektrino napajanje-
ionizirajue ice daju esticama praine (+) a zatim ih na kolektorskom bloku privuku ploe

11
sa (-) naboj.

Slika 1.9 (ematski prikaz elektrostatikog filtera)

7. UGRADNJA ZRANOG FILTERA

Filter mora imati dovoljan kapacitet u odnosu na koliinu zraka i koliinu praine sa kojom
treba rukovati.Preoptereenje od 10% do 15% je gornja dopustiva granica.Ako e se koliina
zraka u sistemu naknadno poveavati,treba odmah ugraditi veu filtersku sekciju.

Filter mora odgovarati pogonskim uvjetima kao to su:Koliina praine u vanjskom

zraku,potrebna razina istoe zraka,tip pogona,brzina strujanja zraka,dovoljan pad
pritiska,pogonska temperatura.

12
Filter treba ugraditi tako da je prednja povrina okomita na struju zraka kada god je to
mogue.

Poetni,srednji i krajnji padovi pritiska prilikom pogona,koji zanajno utjeu na potronju

energije i trajnost filtera i zranog sistema,moraju biti poznati.Praenje pada pritiska na filteru
direktno utjee na njegov uinak.

8. PROISTA ZRAKA SA STREAMER TEHNOLOGIJOM

Primjer:Streamer pranjenje je vrsta pranjenja plazme koje moe eliminirati bakterije i

plijesan kao i opasne hemijske tvari te mnoge vrste alergena.

13
Slika 2. (Proista zraka sa streamer tehnologijom)

1. Jedinica Streamer pranjenja: Elektroni velike brzine su ispranjeni kako bi omoguili

neutralizaciju i uklanjanje.

2. Predfilter: Praina je uhvaena. Bakterije i alergeni su uklonjeni.

3. Plazma ionizator: Praina i polen su pozitivno nabijeni i potom poslani u filter.

4. Elektrostatiki filter za skupljanje praine (prednja strana naboranog filtera za

sakupljanje praine): Praina i polen apsorbirani su elektrino nabijenim filterom.

5. Filter od titan apatita (stranja strana naboranog filtera za sakupljanje

praine): Neugodni mirisi i virusi zadravaju se u fotokatalitici.

6. Deodorirajui katalitiki filter: Formaldehidi i neugodni mirisi su razgraeni

Slika 2.1 (Konstrukcija proistaa zraka)

9. ZAKLjUAK

14
Sve vie i vie ljudi koji ive u gradskim podrujima ili ak u srednjim gradovima, sve vie
razmilja o tome kako da iste zrak u stanu od tetnih tvari,koje mogu izazvati razne bolesti i
alergijske reakcije.Taj se problem moe rijeiti primjenom jedne od vrsta proistaa zraka.

Proistai zraka namijenjeni su za nenametljivo pruanje proienog zraka radi stvaranja

zdravog okruenja u kui. Proistai zraka uinkovito i efektno uklanjanju i unitavaju
hemijska oneienja i alergene koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje.

Zbog sve vee zagaenosti zraka kojoj najvie doprinose i sami ljudi,u budunosti e mo
morati razvijati nove maine i naine koji e nam pomoi da doemo do to boljeg kvaliteta
zraka,samim tim i smanjenjem bolesti kod ljudi.

10. LITERATURA

15
1. http://www.zzjzpgz.hr/nzl/62/zrak.htm

2. http://www.24sata.hr/lifestyle/who-za-svaku-osmu-smrt-u-svijetu-krivo-
zagaenje-zraka-359372

3. http://www.ekologija.ba/userfiles/file/Platforma%20za%20zrak%20-
%20PDF.pdf

4.https://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/01_03_2008__7911_10
_FILTR-KLIM07.pdf

5. http://builddailys.com/hr/pages/1639396

16