SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA HUMANISTIKE ZNANOSTI

FILOZOFSKI FAKULTET

GAJ JULIJE CEZAR

(seminarski rad)

Student: Marko Kukec,

Darijo ivkovi

Studij: Jednopredmetni studij povijesti

Mentor: dr. sc. Robert Matijai

U Puli, svibanj 2016.

Nihil nobis metuendum est, praeter metum ipsum1

1https://simple.wikiquote.org/wiki/Julius_Caesar 15.3.2016.

Sadraj
I.UVOD.......................................................................................................................................4
1.

Cezarov ivotopis................................................................................................................5

2.

Djela i znaajke djela...........................................................................................................8

2.1

Cezar i promidba........................................................................................................9

2.2

Cezar kao sponzor......................................................................................................11

3.

Stil pisanja.........................................................................................................................12

II.

ZAKLJUAK................................................................................................................14

III.

LITERATURA...............................................................................................................15

I.

UVOD

Vrsni politiar, vojskovoa, retoriar, reformator, pisac i majstor promidbe. Gaj Julije
Cezar bio je potomak Julijevske loze rimskih patricija. Od malena je primao potrebno
obrazovanje koje e iskoristiti kasnije u politikom i vojnom djelovanju kako u Rimu tako i
izvan Rima. Imao je veliki utjecaj na povijest zapadne civilizacije. Nakon to je postao
diktatorom zavrava vrhovna vlasti Senata u Rimu.Vojnim pohodima Cezar je proirio rimsku
vlast preko Alpi pa sve do Hispanije. U svojem politikom djelovanju pokazao je zavidnu
razinu razumijevanja politike, moi i manipuliranja masama. Tako je pomno pripremao
rimsku javnost za dolazak na vlast prelaskom Rubikona te prijanjim pismima Senatu o
njegovim slavnim vojnim pohodima. U pisanju svojih djela elio je impresionirati obian puk,
zanatlije i obrtnike koje je vidio kao snagu koju treba pridobiti kako bi dobio legitimitet za
preuzimanje vlasti u Rimu. Naposljetku je u tome i uspio. Nakon dolaska na vlast bio je
zaokupljen vojnim pohodima i intervencijama u osvojenim zemljama, a uz to se uspijevao
brinuti za stanje i modernizaciju glavnog grada. Pred kraj ivota zamjerio se mnogima te tako
stekao puno neprijatelja da bi ga naposljetku ubili u uroti.
Julije Cezar bio je pronicljiva i pragmatina osoba. Politiar i vojskovoa koji je
koristio politiku Mrkve i batine- znao je potedjeti vlastite protivnike, velikoduno je
nagraivao odanost (zbog ega je bio u dugu). Svojim sposobnostima proirio je rimske
posjede preko Alpa i Pirineja. Osvojio je Galiju (Francuska), Savoj, vicarsku, panjolsku.
Dakako, pored vojnih uspijeha, refomirao je zakonodavstvo i kalendar (uveo je Julijanski
kalendar), te probio kanal kroz Korint. Donio je socijalne zakona kojima je propisano da 1/3
radne snage na imanjima moraju initi slobodni ljudi.2
Vrstan govornik koji je znao pogoditi icu mase, politiar od naroda koji je prepoznao mo
siromanog sloja, vlastitim je govorima, ali i djelima je pridobivao tisue ljudi. Moe se
slobodno rei da nije bio tipian demagog nego ovjek od rijei i djela koji je izreku kruha i
vina doveo do svojega maksimuma. Jedno vrijeme je ivio u Suburbi, najsiromanijem i
najopasnijem predgrau Rima. Tim inom elio se pribliiti obinim ljudima. Dakako to je

2 Predrag, Haramija, Gaj Julije Cezar, majstor politikog marketinga, Politika promidba
neko i danas, Obnovljeni ivot, Zagreb, 2010., 2., Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84360

bio i politiki in, ali tako je iz prve ruke vidio nedae koje su muile njegove budue
podanike.

1. Cezarov ivotopis
Gaj Julije Cezar (Gaius Julius Caesar) rodio se 13. srpnja 101. (ili 102.) g. pr. Kr. u
poznatoj rimskoj patricijskoj obitelji Julijevaca. Legenda je nastala nakon desetljea, da oni
potjeu od Enejina sina Jula, a on je po mitologiji bio sin Afrodite (Venere) i Anhiza. Ovakva
tradicija se kasnije prenosila generacijama da bi se kasnije Gaj Oktavijan, Cezarov posinak
prozvao Julije Cezar Oktavijan. Poznati antiki knjievnik i pjesnik Vergilije je kasnije u
svojem djelu (epu) Eneidestavio toku na i oko legende. 3
Majka Aurelija utjecala je na obrazovanje i duhovni razvitak Cezara. Od malena ga je poticala
da se bavi knjievnou, uzor joj je bila majka brae Grakha, Kornelija uzor rimske majke.4
Politiki je Julije od svoje mladosti bio protiv oligarhije u Senatu. Bio je izabran za Jupiterova
sveenika (flamen dialis), Sula ga je smijenio s te dunosti zbog konstatacije vise Marija krije
se u Cezarovoj linosti.5
Nakon tog dogaaja 82. g. pr. Kr. Cezar bjei od opasnosti koje dolaze od Sule te putuje u
Malu Aziju u vojni tabor vojskovoe Minucija Termina pod ijim vodstvom se istaknuo kao
dobar vojnik. Sulinu smrt je doekao u Bitiniji na dvoru Nikomeda III. te se konano vratio u
Rim 75. g. pr. Kr. pa zatim iste godine odlazi pohaati retoriku kolu na otok Rod. Zalagao
se za ukidanje Sulinih reformi 70-ih g. pr. Kr., za kontrolu prava pukih tribuna. U Hispaniji
68. g. pr. Kr. postaje kvestor za tu regiju. Cezar je u elji da pridobije mase za sebe
organizirao velike igre u slubi kurulskog edila.6
3 Gaj Julije Cezar, Moji ratovi, Zagreb: Vrhovi svjetske knjievnosti, 2010., 557. , Glavni
urednik hrvatskog izdanja Ivo Goldstein (razni autori), Povijest 4 Rimsko Carstvo, Zagreb:
Europapress holding, 2007., 91.

4 Isto, 557.

5 Na istom mjestu.

6 Edili (lat. aedes, hram) bili su slubenici iz redova plebejaca koji su u starom Rimu nadzirali
plebejsko svetite na Aventinu. Postojala su dvojica plebejskih edila ve od 4. stoljea pr. kr.
postoje dva kurulska edila birana samo iz redova patricija.

Nakon toga pada u dugove. Cezar je bio bogat isto kao svi njegovi patrijiski vrnjaci, slovio je
za lijepog, pametnog i izvrsnog govornika, to je rimska masa potivala. U to vrijeme Cezar
se zalagao preko suradnika Rula za izmjene agrarnog zakona. Kao protivnik javlja mu se
poznati retoriar Ciceron. Godine 63. pr. Kr. obnaa dunost vrhovnog sveenika (pontifex
maximus) te sljedee godine postaje pretor7
Htio je spasiti Katalinine urotnike poto ih je simpatizirao, ali nije uspio. Kako bi se obogatio
Cezar je napustio Rim 61. g. pr. Kr. kao propretor s trima legijama i izvrio smirivanje
situacije u Hispaniji. Zarada mu je dobro posluila za politiko djelovanje. Konzulom postaje
po povratku u Rim 59. g. pr. Kr. te eni Juliju, Pompejevu ker. Poznato je da je Cezar 61. g.
pr. Kr. podijelio rimsku vlast sa Pompejom i Krasom pri emu je zapoeo prvi trijumvirat.8
Nakon odsluene konzulske slube dobio je upravu nad Cisalpinskom i Narbonskom Galijom
i Ilirikom. Tada je zapoeo krvavo smirivanje situacije u Galiji od 58. 52. g. pr. Kr., ali je
ve Narbonska Galija9 bila pod rimskom vlau.10
Vojni pohodi i ratovi koji su se vodili na prostoru Galije uzrok su pritiska germanskog
vojskovoe Ariovista na Helveane, zbog pokuaja zauzimanja plodnih galskih predjela, koji
su radi toga izvrili invaziju na Heduance da bi oni zatraili pomo od Cezara.11
Cezar je konano 56. g. pr. Kr. pokorio itavu Galiju. Pokorivi itavu Galiju, Cezar se sastao
s Pompejom kako bi obnovio sve ono to je dogovoreno prvim trijumviratom, te dobiva
7 Ivo Goldstein (razni autori), Povijest 4 Rimsko Carstvo, Zagreb: Europapress holding,
2007., 96.,
G. J. Cezar, Moji ratovi, 156.-157
8
I. Goldstein (razni autori), Povijest 4 Rimsko Carstvo, 101.-102.
9
Galia Narbonenasis galska provincija preko Alpa, a prostirala se do Pirineja, dok je vei
dio prekoalpske Galije pripadao nezavisnim galskim narodima i plemenima.
10
G. J. Cezar, Moji ratovi, 559.
11
Treba istaknuti da je najvei dio provala galskih i germanskih plemena bio radi potrebe za
plodnim njivama u Galiji.

upravu nad Galijom jo 5 godina. Nakon uspjene epizode u Galiji Cezar se okree u pohod
protiv naroda Veneta (55. i 54. g. pr. Kr.) koji su obitavali na obalama Atlantskog oceana, ali
ta epizoda nije imala posebnog uspjeha. Nakon Krasove i Julijine (Pompejeve ene i
Cezarove keri) smrti, Cezar i Pompej poinju se odvajati jedan od drugoga. Potpuni prekid
veza nastupio je 52. g. pr. Kr. kada je Senat dao Pompeju sve ovlasti. 12
Iste godine Cezar je morao intervenirati protiv Vercengetoriksovog 13 opeg ustanka u Galiji
protiv rimske vlasti. Svojom taktikom i vojnom vjetinom uspio je odnijeti pobjedu u Galiji te
je opet itavu osvojio 51. g. pr. Kr..14
Cezar se proslavio svojim ratovima u Galiji i zadobio veliku potporu legija koje je vodio,
zbog toga se nije htio odrei svojih ovlasti (imperium) i raspustiti vojsku prema odlukama
Senata. Senat ga je nakon toga proglasio dravnim neprijateljem. Tako je zapoela vojno
politika borba Pompeja i Cezara za prevlast. Prvi Cezarov in koji je iznenadio Senat i
rimljane bio je prelazak rjeice Rubikon krenje stoljetnog pravila da legije ne smiju
umarirati u Rim.15
Dva mjesece Cezar je vodio bitku protiv Pompeja i njegovih pristalica te ih potaknuo na bijeg
prema Rimu. Pompej je zbog toga odluio 49. g. pr. Kr. pobjei iz Rima prema Dirahiju
(dananji Dra) gdje je namjeravao organizirani otpor.16

12
G. J. Cezar, Moji ratovi, 560.
13
On je bio poglavica galskog plemena Avernjana.
14
I. Goldstein (razni autori), Povijest 4 Rimsko Carstvo, 104.-106.
15
Kocka je baena (Alea iacta est) tako je nastala legendarna izreka., dostupno na:
http://proleksis.lzmk.hr/?s=Cezar, dostupno na: http://www.profil-klett.hr/skolski-portal/stomozda-niste-znali-o-juliju-cezaru, I. Goldstein (razni autori), Povijest 4 Rimsko Carstvo, 111.
16
P.Haramija, Gaj Julije Cezar majstor politikog marketinga Politika promidba neko i
danas,158.-159.

Cezar je tada ratovao u Hispaniji te po povratku osvojio Marsiliju (dananji Marseille),

prepolovio Jadran i stigao do Dirahija. Konani slom Pompejeve vojske dogodio se u Tesaliji
u poznatoj bitci kod Farzala 9. kolovoza 48. g. pr. Kr..17
Na sreu ili nesreu Pompej se izvukao i pobjegao u Egipat, gdje su ga smaknuli plaenici
egipatskog kralja Ptolomeja XIII.18 U Rimu Cezar dobiva titulu diktatora19 na jednu godinu.
Zatim napada Malu Aziju, uspostavlja mirno stanje na Istoku te tu svoju pobjedu obiljeava
poznatom izrekom Dooh, vidjeh, pobjedih!(Veni, Vidi, vici!).20
Nakon to je uklonio zadnje Pompejeve pristae u Hispaniji Senat ga je proglasio doivotnim
diktatorom s naslovom imperatora i vrhovnog sveenika. Nakon toga Cezar smilja kako bi
organizirao dravu kao monarhiju. Cezar je jako malo boravio u Rimu, svega 15 mjeseci
poto je bio stalno zauzet ratovima. Meutim kada je bio u Rimu pokuao je provesti nove
reforme. Htio je dati pravo ulaska u Senat uglednim graanima provincija. Brinuo se oko
opskrbe ita za siromane. Zalagao se oko davanja latinskog prava stanovnicima Hispanije.
Potaknuo je i reformirao kalendar, te je potaknuo polihistora Terencija Varona da osnuje
biblioteku u Rimu. Cezar je pokrenuo prve novine u Rimu pod raznim nazivima: acta
publica, acta diurna, commenrarii diurni i sl.21
Novine su pisala o raznim temama, od vijesti s rimskog dvora do ostalih novosti u gradu.
Cezar nije bio samo vrsni vojskovoa i diktator. Bio je pokreta modernizacije u Rimu u
17
I. Goldstein (razni autori), Povijest 4 Rimsko Carstvo,117.
18
G. J. Cezar, Moji ratovi, 561.
19
Titula koju je davao Senat jednoj osobi u smislu neograniene vlasti i vrijeme ovlasti bile su
ograniene samo u trajanju izvanrednog stanja, kako bi u izvanrednim okolnostima tj.
prijetnji (ratu) za Rim imao zadau pod svaku cijenu obraniti grad od napadaa i uspostavi
redovno stanje.
20
I. Goldstein (razni autori), Povijest 4 Rimsko Carstvo,119.
21
P. Haramija, Gaj Julije Cezar majstor politikog marketinga Politika promidba neko i danas, 162.

drutvenom i socijalnom smislu. Cezar je svoju karijeru politiara i vojskovoe zavrio

traginom smru (na Martovske ide 15. oujka 44. g. pr. Kr.) od strane urotnika, njegovih
prijatelja i sina Bruta ( Zar i ti sine Brute Etiam tu, mi fili Bruti!).

2. Djela i znaajke djela

Razni povjesniari su na svoje naine interpretirali Cezarov rad u politici i vojnom
djelovanju. Mommsen vidi Cezara kao osobu koja ima apsolutnu i neogranienu vlast s
naglaenim liberalizmom.22 Vojskovoa i dravnik Napoleon III. Cezara smatra hladnokrvnim
i neustraivim vladarom koji je vladao jednako okrutno kao to je i vodio bitke na bojnom
polju.23 Suvremeni povjesniari procjenjuju ga politiarom koji je svojim djelovanjem u Rimu
pokrenuo nove borbe, te je isto tako stvorio sud o buduim akcijama Okravijana Augusta.24
Gaj Julije Cezar je poeo pisati u svojoj mladosti. Plinije spominje prva njegova djela
ljubavne pjesme. Vrste i djela koja je pisao: epilion Pohvale heraklu, tragediju- Edip,
poemu- Putovanje, pisao je o gramatici i razliite politike govore O anatologiji, knjievno
povijesna djela Zvijezde, Mudre izreke i spis Antikaton, a postoje i brojna njegova pisma
sauvana samo u fragmentima.25U Cezarovom zborniku radova (Opus Caesarianum) postoji
pet sauvanih djela: Zapis o galskom ratu (u osam knjiga), Zapis o graanskom ratu (u tri
knjige), Aleksandrijski rat, Afriki rat i Hispanski rat.26
Zapisi o galskom ratu i Zapisi o graanskom ratu su djela za koja se smatra da ih je napisao
Cezar, dok se za ostale tri knjige smatra da su ih napisali njegovi zapovjednici koji su detaljno
i struno opisivali strategiju ratovanja koju je koristio. Spomenute knjige su slabije u stilu
pisanja od djela Zapisi o galskim ratovima i Zapisi o graanskom ratu, ali imaju veliku
povijesnu vrijednost te sadre proturjenosti i politiku pristranost. 27 Vano je napomenuti,
kako je prema nekima knjigu Zapisi o galskom ratu napisao Cezarov asnik Aulo Hiricije.
22
G. J. Cezar, Moji ratovi, 562.
23
Isto, 562.
24
Isto, 562.
25
Isto, 563.
26
Isto, 563.

Takoer se smatra da je on napisao knjigu Aleksandrijski rat, ali to nije moglo biti mogue
jer Hiricije tada nije vie bio iv. Drugi su to pripisivali Opiju, ali je nedostatak u tome to on
uope nije sudjelovao u tim ratovima te se prema nainu pisanja vidi da je djelo pisao sam
sudionik ratova. Knjiga o Hispanskom ratu prouzrokovala je najvie problema oko prijevoda,
povezivanja pojedinih likova s povijesnim dogaajima iji podaci su povrni, ali predstavlja
dobar doprinos za zaokruivanje dogaaja u kojima je Cezar sudjelovao. Hiricijeva dopuna tj.
osma knjiga smatra se bolje pisanom od ostalih monografija.
Knjiga- Zapisi o galskim ratovima- nastala je iz potrebe dopisivanja Cezara i Senata u obliku
izvjetaja. Izvjetaje spominje sam Cezar, dok Hiricije na poetku svoje osme knjige spominje
ubrzano Cezarovo pisanje zbog sukoba s Pompejom. Glavni Cezarov cilj pisanja zapisa o
galskim ratovima i graanskom ratu je obrana svojih postupaka pred svojim politikim
protivnicima, najvie zbog samog Senata. U Zapisima o galskim ratovima postoji vie
nedostataka oko nepostojanja podataka o etnologiji drugih naroda u estoj knjizi, esto postoji
nepovezanost pojedinih dogaaja u povijesnom kontekstu.
2.1 Cezar i promidba
Promidba je stara koliko i sama vlast, ali prvi primjeri koji su zapisani vuku korjene
iz starog Egipta. Ramzes Veliki je izgubio bitku kod Kadea, ali je uz pomo vlastitog pisara
Abu Simbela, od gubitka napravio pobjedu. Sebi je pripisivao najvee zasluge za pobjedu, te
je promidbenim pohodom od separatnog mira, napravio pobjedu. Sebi je pripisivao najveu
hrabrost, odlunost, te na kraju i pobjedu nad Hetitima. Poslije njega su mnogi drugi nastavili
istu(slinu) praksu. Stara grka i Rimska Republika imale su demokratski ustroj, te su
politiari oslukivali javno miljenje. Sam Cezar je u poetku koristio vlastitu mreu
dounika uz pomo kojih je sluao javno miljenje, ali i pratio rad politikih protivnika, te je
koristio demokratske metode. No dolaskom na vlast, njegova politika poput Ramzesove, te
kasniji rimski carevi koriste iste metode.28
27
Isto, 563.-564.
28
Predrag, Haramija, Gaj Julije Cezar, majstor politikog marketinga, Politika promidba
neko i danas, Obnovljeni ivot, Zagreb, 2010., 4-5, Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84360.

Cezar je koristio metode dananje propagande, odnosno pet najvanijih koraka:29

1. Kome i to poruiti? To pitanje obuhvaa:
a. Pomno istraivanje stajalita javnosti,
b. Precizno definiranje ciljne skupine (publike, birakog tijela) kojoj se obraa,
c. Odabir najboljih poruka (odabir apela, slogana)
2. ime i kako prenijeti poruku? To pitanje obuhvaa:
a. Odbair sredstava prijenosa tih poruka (sredstva promidbe)
b. Odabir naina koritenja tih sredstava (tehnike promidbe)
Cezar je javnu sliku o sebi, stvarao paljivo. Znao je to publika trai i eli uti, te je osnovao
vlastitu obavjetajnu slubu. Za njega su radili (i bili plaeni) pripadnici svih slojeva. Od
senatora, do siromanih puana u Rimu i izvan njega. Dobre odnose je njegovao sa svima,
pogotovo s vojskom jer je raunao na to da bi mu pomo vojske u jednome trenutku dobro
dola. Jedna od taktika s kojom se elio pribliiti najsiromanijima je bio i ivot u Suburbi.U
to vrijeme, Suburba je bilo najsiromanije predgrae Rima. Tim inom, stanovnicima toga
predgraa elio je pokazati da je jedan od njih.Rimska demokracija bila je u rukama dvaju
stranaka: Popularesa koji su predstavljali obian puk i iji je politiki program bio ukidanje
dugova, podjela zemlje i proirenje prava graanstva na provincije. Optimates koji su bili
predstavnici elite i koji su se borili da trenutani poredak ostane onakvim kakav jeste. Cezar
se odluio za Popularese, jer su bili najbrojniji (iako je sam Cezar bio patricijskog porijekla),
a broj siromanih se poveavao zbog sve veeg broja seljaka koji su dolazili u Rim.30
Vojska je bila klju Cezarevog uspijeha. U to doba graani su bili obavezni sluiti vojsku,
osim onih najsiromanijih.Dugo sluenje vojske mnogima je ugroavalo egzistenciju, te su
zbog toga traili veu graansku mo. Vojsku je kontrolirao senat. Kada je Cezar preao
Rubikon veliki broje senatora je pobjegao zajedno s Pompejom.31

29
Isto, 6.
30
Predrag, Haramija, Gaj Julije Cezar, majstor politikog marketinga, Politika promidba neko i danas,
Obnovljeni ivot, Zagreb, 2010., 8-9, Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=84360. Isto, 6.

31
Isto, 8-9.

Nakon svake pobjede sebe je uvijek stavljao u prvi plan. Da bi se vijesti o njemu proirile
koristio je sljedee metode:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)

Javno itana priopenja, izvjea, bilteni i novine (Acta Diurna)

Knjievna djela (autobiografski zapisi)
Govori i slogani
Usmena predaja i glasine
Poruke na novcu
Grafiti (natpisi i prikazi na zidovima zgrada)
Sponzoriranje javnih priredbi
Sponzoriranje javnih radova

U, Cezarovo vrijeme poele su izlaziti dnevne novine Acta Diurna, te ih je obilato

koristio. Njegova pisma o ratnim uspjesima, poslana iz Galije itana su u Rimu, a kopije istih
bile su slane u ostale provincije. Pored toga pisao je autobiografska djela o galskim ratovima,
sedam knjiga je pripremio za objavu godine 51. pr.Kr. dok se jo uvijek borio s Galima. U
djelu Zapisi o graanskom ratu sa sebe sapire krivicu za graanske ratove i stavlja se u
poloaj osobe koja je u to bila uvuena protiv vlastite volje.. U svakome djelu o sebi pie u
superlativima, ili skida ljagu sa sebe.No poraze je pravdao snagom neprijatelja mijeajui i
nadnaravno. 32
2.2 Cezar kao sponzor
Javne igre u poetku su bile vezane za religijske dogaaje, velike pobjede ili u sluaju smrti
jako vane osobe. esto su bile organizirane i financirane od strane privatnih osoba. Temeljna
svrha tih igara je bile religijska, domoljubna i stvaranje osjeaja zajednitva. U doba Cezara
igre postaju sve nasilnije i spektakularnije. Igre su se pokazale kao dobra mogunost kontakta
politiara i puanstva. Dobro organzirane igre su bile znak skrbi za narod, te samim time i
dobivanje glasova.Cezar je organizaciju igara doveo do savrenstva. Realni prikazi pomorskih
bitaka i kopnenih bitaka sa slonovima (zaduivao se).33
32
Predrag, Haramija, Gaj Julije Cezar, majstor politikog marketinga, Politika promidba neko i danas,
Obnovljeni ivot, Zagreb, 2010., 12-13, Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=84360.Isto, 6.

33
Isto, 19.

Sponzoriranjem javnih radova pokazao je vlastite namjere ali i svoju mo. Tim inom je
osigurao ne samo pozitivnu sliku kod obinog puka, nego i kod aristokracije. Osim to je
izgradio graevine koje su sluile svrsi, Cezar je time osigurao posao siromanima.34
3.

34
Isto. 20.

3. Stil pisanja
Cezarovo pisanje nije bilo na samom vrhu povijesne vjerodostojnosti. Augustov
prijatelj Asinije Polion napada ga zbog njegovog izmiljanja tj. neiskrenosti u pisanju. U
njegovom pisanju postoji svjesnost vojnika i pisca o tijeku i kraju vojnih pothvata, te se esto
njegova sposobnost diplomatskih akcija povezuje s njegovim predvianjem.35
Kako bi pridobio itatelje na svoju stranu pie oba djela (Zapisi o galskim ratovima i
Zapisi o graanskom ratu) u treem licu, to je njegov pokuaj objektivnosti koju eli
povezati sa svojom neobjektivnom autobiografijom kako bi bio to objektivniji. Neki misle da
u njegovim Zapisima nema nikakvog literarnog izriaja to nije tono jer znamo da je Cezar
bio obrazovani dravnik dobar u pisanju.36
Jezik je jasan, jezgrovit u nainu izraavanja kako bi bio pristupaan laiku oko strategije,
nema izraajnih figura, ali ipak je dramatian u opisu scena bitaka. Cezarovu providnost i
povrnost u pisanju moramo pripisati njegovoj stalnoj pokretljivosti te manjku vremena za
definiranje svojih djela. Sama jasnoa pisanju i saetost glavne su karakteristike njegovih
djela, to potvruju Ciceron i Kvintijan.37
Ciceron o Cezaru pie: Cezar je polazei od naela analogije zamijenio nemar i iskvaren
jezik istim i sonim. On je ovako izabranom latinskom jezinom izrazu, za koji se mora
zanimati svaki slobodni rimski graanin, ako i nije retor, znao dodati ne samo blistave
govornike ukrase nego ga je znao istaknuti onako kao to slikar dobre slike stavlja pred
gledatelje na dobro istaknuto mjesto.38
Kvintijan pripisuje Cezaru velike retorike zasluge u pisanju rijeima: () meu druge
znaajke treba dodati Cezarovu izvanrednu eleganciju u jezinom izraavanju ().39

35
G. J. Cezar, Moji ratovi, 565.
36
Isto, 565.
37
Isto, 566.
38
Isto, 566.

Cezar je nekako nastojao pripremiti buduim povjesniarima gotovu grau, ali nesvjesno i
nenamjerno je omoguio dopunu svoje grae. Ostala tri djela zapravo dopunjavaju Zapise te
stavljaju u bolji poloaj njegovu osobnost naspram onoga to o njemu piu antiki autori.
Zadnja dva djela (Aleksandrijski rat i Afriki rat) pisani su jasno te se lako i brzo itaju zbog
dinaminih i zanimljivih opisa koja prate ratna zbivanja. Jednostavnost, jasnoa i kratkoa
ujedno osvjetljavaju Cezarov lik u njegovu vremenu. Skup Cezarovih djela je autentian te
onaj koji ih ita saznaje znaajke povijesnog razdoblja u kojem je Cezar ivio. Tako se kroz
njegova djela mogu sagledati brojni dogaaji u politikom i vojnom ivotu. Cezar je u svojem
pisanju uveliavao svoje vojno djelovanje jer je graane Rima htio pridobiti na svoju stranu
kao alibi za kasnije politiko djelovanje.

39
Isto, 566.

II.

ZAKLJUAK

Gaj Julije Cezar svoj je ivot u poetku posvetio obrazovanju, obavljanju javnih slubi i
zalaganju za odreene politike svjetonazore. Kasnije je kao vojskovoa bio zaokupljen
voenjem bojni u svrhu pacifikacije rimskih teritorija. U tim bojnama podiglo mu se
samopotovanje, motivacija i slava koja mu je dopustila da preko vojske koja je bila trei stup
rimske drave zapliva u politike vode. Kako je polako i svjesno pridobio vojsku na svoju
stranu morao je to isto postii kod graana Rima, ponajvie kod onih najbrojnijih i
najsiromanijih Populusa, da bi mogao pomou njih prisiliti Senat na njemu pogodne
postupke. Prije nego je bio izabran za Pontifexa Maximusa, ivio je u najozloglaenijoj i
najsiromanijoj etvrti Rima, u Suburi, te se tako kao politiar iz puka znao poistovjetiti s
pukom kada mu je bilo potrebno.
Prvi je u povijesti razvio i usavrio propagandu u dananjem smislu rijei, to je
pridonijelo zadobivanju rimskih masa na svoju politiku stranu. Povjesniari smatraju da je
Cezar bio izvrstan govornik, usporeivan s Hortenzijem i Ciceronom. Svjestan toga Cezar je
znao da graani Rima vie ne potuju skromnost kod politiara, vojskovoa i vladara, nego
mo i slavu pa je tako u svojim govorima uvijek sadravao dva vana elementa. Prvi element
je bio prikaz sjajnih vojnih osvajanja, koja su njega prikazala kao jedini logian izbor koji
jami uspjeh i pobjede. Dok je drugi element trebao prikazati Cezara kao lojalnog dravnika i
vojskovou Rima. Ta dva elementa su jezgra svega to je napisao i napravio tijekom svog
ivota. Kako bi izgradio imid kod rimljana pokree niz javnih radova ureenja Rim. esto
se koristio usporeivanjem pojedinih boanstava iz rimskog panteona kao samoga sebe kada
je ratovao sa nerimskim narodima, ime dobiva legitimitet kao voa. Najbolji primjeri
stvaranja dobre slike o sebi vide se u Cezarovim djelima, gdje ne proputa priliku istaknuti
svoju hrabrost, kompaktnost vojnika te slijepo vjerovanje i sluanje njegovih naredbi kao
zapovjednika od strane vojske. Svaka bojna je usmjerena k trijumfu pobjede gdje je on uvijek
u centru panje kao glavni lik tih zbivanja. Jednostavno moemo zakljuiti da je Cezar bio
daleko ispred svog vremena jer je znao ovladati tehnikama koje je tada rijetko tko koristio u
svrhu svog napredovanja prema apsolutnoj vlasti u dravi.

III.

LITERATURA

Izvori:
http://proleksis.lzmk.hr/?s=Cezar, 18. 03. 2016.
http://www.profil-klett.hr/skolski-portal/sto-mozda-niste-znali-o-juliju-cezaru, 16. 03.
2016.
http://povijest.hr/drustvo/civilizacije/julije-cezar-u-galskim-ratovima/
Literatura:
Goldstein, Ivo, Povijest 4 Rimsko Carstvo, Zagreb: Europapress holding, 2007.
Cezar, Gaj Julije, Moji ratovi, Zagreb: Vrhovi svjetske knjievnosti, 2010.
Haramija, Predrag, Gaj Julije Cezar majstor politikog marketinga Politika
promidba neko i danas, Obnovljeni ivot, br. 65., 2010., 151. 172.