SEIZMOLOGIJA Andrija Mohorovii - biografija Jedan je dakle od najvanijih zadataka seizmologije, da prije svega teoretski proui, kako djeluje

gibanje zemlje na zgrade, te da na osnovu rezultata toga prouavanja i na osnovu iskustva kod raznih katastrofalnih potresa pokae putove i naine, kako se imaju graditi zgrade po mogunosti otporne protiv potresa, zapisao je 1913. godine Andrija Mohorovii. Jedan od najveih hrvatskih znanstvenika svih vremena, Andrija Mohorovii, bez sumnje je velikan svjetske znanosti, a njegovo najvanije otkrie, Mohoroviiev diskontinuitet, jedna je od najvanijih spoznaja u seizmologiji 20. stoljea. Andrija Mohorovii roen je 23. sijenja 1857. godine u Voloskom pokraj Opatije. Njegov otac bio je kova sidara, a majka domaica koja je umrla ubrzo nakon djeakova roenja. Osnovnu kolu zavrio je u Voloskom gdje su uitelj i sveenik brzo uoili da je mali Andrija iznimno talentiran te nagovorili njegova oca da djeaka uputi na daljnje kolovanje. U Rijeci je Andrija Mohorovii zavrio gimnaziju, a zanimljivo je spomenuti da je ve sa 15 godina govorio tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je nauio i njemaki, eki, latinski i starogrki. Nakon gimnazije kolovanje je nastavio na Sveuilitu u Pragu gdje je 1878. godine zavrio studij matematike i fizike. Zanimljivo je da je jedan od njegovih profesora bio poznati austrougarski fiziar i filozof Ernest Mach. Nakon povratka u domovinu, Mohorovii je nekoliko godina predavao u Zagrebu i Osijeku, a zatim je na vlastiti zahtjev premjeten u nautiku kolu u Bakru. Tamo se 1883. godine oenio Silvijom Verni s kojom je imao etiri sina. Kako je u to doba jedna od obaveza srednjokolskih profesora bila i da se aktivno bave znanou, Andrija Mohorovii je pri nautikoj koli u Bakru utemeljio meteoroloku postaju te se poeo baviti prouavanjem cirkulacija u atmosferi. Sam je konstruirao nefoskop, instrument za odreivanje brzine i smjera gibanja oblaka, a na osnovi svojih istraivanja u Bakru objavio je desetak radova. - Prof. Mirko Orli nedavno je sa suradnicima otkrio jedan zaboravljeni Mohoroviiev rad u kojem on opisuje atmosferski rotor s horizontalnom osi. Naime, kad pue bura, zrak ponekad ini jedan rotor na ijoj donjoj granici vjetar pue suprotno od smjera bure. Taj je rad objavljen krajem 19. stoljea, a bio je poznat i citiran u svijetu. No, tridesetih i etrdesetih godina prolog stoljea to je praktiki zaboravljeno - rekao je prof. dr. Marijan Herak s Prirodoslovno-matematikog fakulteta (PMF-a) u Zagrebu. Meutim, rotori su ponovno otkriveni u SAD-u i sada su jedna od hit-tema u meteorologiji. Amerikanci su bili jako iznenaeni kad su spoznali da je Mohorovii bio prvi koji je opisao takav rotor - dodao je prof. Herak. U Bakru je Andrija Mohorovii ostao do 1891. godine, kad se preselio u Zagreb da bi poetkom 1892. postao upravitelj Meteorolokog opservatorija na Griu. - Opskrbio je opservatorij nizom novih instrumenata i mreu meteorolokih postaja podigao na europsku razinu. Zahvaljujui Mohoroviiu, poelo se i s objavom vremenskih prognoza u tadanjim novinama - ispriao je prof. Herak. No, poetkom 20. stoljea Mohoroviiev se znanstveni interes usmjerio s meteorologije na seizmologiju. - Najprije je 1906. godine posudio jedan seizmograf iz Budimpete. Devet dana nakon to je instalirao taj seizmograf, dogodio se poznati potres u San Franciscu koji je Mohorovii registrirao i analizirao - rekao je Marijan Herak. Budui da nije bio zadovoljan posuenim seizmografom, Mohorovii je nakon strpljivog "lobiranja" u vladi uspio nabaviti dva Weichertova seizmografa koji su tada bili najbolji na svijetu. Ti su seizmografi do poetka osamdesetih godina 20. stoljea bili na Griu, a zatim su prebaeni u Geofiziki zavod PMF-a na Horvatovcu gdje su izloeni u memorijalnim prostorijama Andrije Mohoroviia. Iako "stogodinjaci", oba Weichertova seizmografa i danas mogu raditi. Uvelike zahvaljujui tim dvama instrumentima Mohorovii je 1910. godine doao do svojeg najveeg znanstvenog postignua: otkria plohe diskontinuiteta koja odjeljuje koru od plata Zemlje.

- Diskontinuitet je otkrio na temelju zapisa potresa koji je 8. listopada 1909. godine pogodio okolicu Pokupskog. To je bio snaan potres koji su zabiljeile brojne europske seizmoloke postaje. Mohorovii je od europskih kolega zatraio kopije seizmograma, a svi su se spremno odazvali njegovoj molbi, to govori o ugledu koji je ve tad imao u svijetu - rekao je prof. Herak. Iako u njegovo doba nije bilo ni interneta ni faksa, Andrija Mohorovii u rekordnom je vremenu prikupio kopije seizmograma, a zatim ih pedantno i strpljivo analizirao. Znanstveni rad objavio je za manje od godinu dana, to se iz dananje perspepektive ini gotovo nemoguim tim vie to je sve radio sam, bez pomonika. - Dotad se nasluivalo da Zemlja nije homogena, ali se nije znalo mijenjaju li se svojstva kontinurano s dubinom ili ne. Mohorovii je tad dokazao da je Zemlja heterogena, da se sastoji od barem dva sloja, od kojih je gornji kora, a donji plat. Na osnovi analize seizmograma, utvrdio je plohu diskontinuiteta koja odjeljuje koru od plata Zemlje - pojasnio je prof. Herak i dodao da se danas zna da ispod plata postoje vanjska i unutranja jezgra Zemlje. Mohorovii je svoj rad o diskontinuitetu napisao na hrvatskom i njemakom jeziku, a njegovo je istraivanje proitao austrijski seizmolog Bendorf koji je zatim izloio svoje kritike primjedbe. Za Mohoroviiev rad uskoro su se zainteresirali i brojni europski znanstvenici, a kasnije se pokazalo da diskontinuitet postoji na cijeloj Zemlji. - Mohoroviiev diskontinuitet predstavlja jedno od najveih otkria u seizmologiji 20. stoljea. Diskontinuitet postoji i na Mjesecu i na Marsu, a takoer se zove po Mohoroviiu - rekao je prof. Herak i naglasio da je Mohoroviievo otkrie najvanija znanstvena spoznaja do koje je ikad doao neki znanstvenik radei u Hrvatskoj. - Svojim radom u Zagrebu, Mohorovii je podigao geofizika istraivanja na svjetsku razinu, pa ga danas hrvatski geofiziari smatraju osnivaem zagrebake seizmoloke kole, zaetnikom seizmoloke i meteoroloke slube, kao i slube tonog vremena. Tradicija geofizikog sveuilinog obrazovanja odrala se, kao na rijetko kojem sveuilitu u svijetu, sve do danas - istaknuo je prof. Herak. Andrija Mohorovii bio je znanstveno aktivan sve do svojeg umirovljenja 1922. godine, a posljednje desetljee ivota proivio je u materijalnoj oskudici. - Iako je bio redoviti lan Akademije, nije dobivao akademski dodatak jer nikada nije bio sveuilini nego srednjokolski profesor, ali naslovni izvanredni profesor na Sveuilitu - pojasnio je prof. Herak. Andrija Mohorovii umro je 18. prosinca 1936. godine u Zagrebu. No, njegovo veliko otkrie uinilo ga je besmrtnim jer je termin Mohoroviiev diskontinuitet postao temeljni i univerzalni pojam u seizmologiji. Nadalje, po Mohoroviiu je 1970. godine nazvan jedan krater na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. godine i asteroid br. 8422, dok se u najnovije vrijeme njegovim imenom naziva i granica izmeu kore i plata na Mjesecu i na Marsu.