Atmosfera

Sveuilite J.J. Strossmayera Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Seminarski rad iz Agroklimatologije i osnova fizike

ATMOSFERA

Voditelj modula: Prof.dr.s . !. Jug Studenti: "ena #ak !oria $o%i& Josip $uri& 'o(ert Smoljo

Atmosfera

Sadr%aj
). ).). ).*. ).,. )... ).1. ).2. ).4. ).5. ).0. ).)3. Atmosfera...............................................................................................................*. +emijski sastav atmosfere. Sastav zraka...............................................................,. -rijanje atmosfere i njena podjela........................................................................... /rane mase...........................................................................................................0. Vjetar i vrijeme......................................................................................................0. -ustoa zraka.........................................................................................................0. Prouavanje /emljine atmosfere.........................................................................)3. Akustine pojave u atmosferi..............................................................................)3. 6otometeori..........................................................................................................)). 7lektrometeori.....................................................................................................)4. Atmosfera u opasnosti.........................................................................................)0.

).*.). Vertikalna raspodjela temperature...........................................................................

).)3.). 7fekt staklenika...................................................................................................*). ).)3.*. Ozonske rupe.......................................................................................................**. ).)3.,. +isele kie...........................................................................................................*.. ).)). ).)*. *. Va%nost atmosfere...............................................................................................*.. 8to mo%emo uiniti9............................................................................................*1. :iteratura..............................................................................................................*2.

Atmosfera

1. ATMOSFERA

Atmosfera ;gr. atmos-para, sfair-kugla<= u irem smislu je omota ne(eski> tijela= u u%em smislu je plinoviti omota koji o(avija /emlju= slian je o(liku /emlje i s njom se nepresnano okre&e. Atmosferu imaju sva ve&a ne(eska tijela ;Sun e=ve&i planeti= zvijezde stajai e<? u manji> ne(eski> tijela sila te%a je presla(a da za jezgru ve%e lake plinove. @ak i u ve&i> ne(eski> tijela sila te%a nije toliko jaka da (i zadr%ala u atmosferi laganije plinove. "ako npr u /emljinoj atmosferi nema vodika i >elija. #eteorologija prouava sastav i strukturu atmosfere= njezino fiziko stanje= postanak= znaenje i razvoj fiziki> meteoroloki> pojava koje se javljaju u atmosferi i na /emljinoj povrini. Stanje atmosfere je skup njezini> fiziki> oso(ina koje odreAuju meteoroloki elementi. B osnovne meteoroloke elemente u(rajamo temperaturu zraka i gornji> slojeva /emlje= atmosferski tlak= vjetar= gusto&u i vla%nost zraka= isparavanje= o(lake i o(orine= optike i elektrine pojave u atmosferi= vidljivost i dr. Prema Svjetskoj meteorolokoj organiza iji ;C#O D Corld #eteorologi al Organization<= pojava koja se opa%a u atmosferi ili na /emljinoj povrini= a nije o(lak= zove se meteor. 'azvrstavaju se u etiri skupine: >idrometeori ;o(orine<= litometeori= fotometeori i elektrometeori. 6iziki pro esi u atmosferi izazivaju promjene meteoroloki> elemenata= pa se nji>ove vrijednosti mijenjaju od mjesta do mjesta. 6iziko stanje atmosfere nad nekim mjestom u odreAenom trenutku zove se meteoroloko vrijeme. #eAutim= prosjeno stanje atmosfere nad odreAenim mjestom ;podrujem< u odreAenom vremenskom razdo(lju ;,3 godina< imaju&i na umu i prosjena ekstremna odstupanja zove se klima. Vrijednosti meteoroloki> elemenata odreAuju se mjerenjem i motrenjem na meteorolokoj stani i. #eteorologija= dakle= prouava sve elemente i pojave koje za odreAeni trenutak oznaavaju fiziko stanje atmosfere= odnosno tip vremena= ali je njezin krajnji ilj prognoza vremena.

Atmosfera

Slika ). /emlja.

1.1. Kemijski sastav atmosfere. Sastav zraka

Atmosferski zrak je fizika smjesa nekoliko stalni> plinova= kemijeski> spojeva i razliiti> plinoviti>= teku&i> i vrsti> dodataka. Osnovni plinovi u ni%im slojevima atmosfere jesu duik ;E< i kisik ;O<. Volumni udjeli koliine plinova u su>om zraku na morskoj povrini jesu: ;Slika *.<

Atmosfera

Sastav

Atmosfera

Slika *. Plinski sastav zraka +ao posljedi a vertikalni> strujanja u atmosferi= taj sastav zraka ostaje gotovo nepromjenjen sve do gornje grani e troposfere. Ei%i slojevi atmosfere ;troposfera< sadr%e stanovit postotak vodene pare te esti e soli i praine te razne organske i neorganske sastojke. Vodena para koju sadr%ava zrak je nevidljiva. Osim vodene pare= va%an sastavni dio zraka su praina i organski sastoj i. Praina dolazi u atmosferu uglavnom s vrlo su>i> povrina ;stepa i pustinja<= a zatim kao vulkanska praina= industrijska praina ;dim<= esti e soli ;nad morskim povrinama<= i dr. #o%e (iti i svemirskog porijekla ;kozmika praina<. B organske sastojke spadaju i razne zarazne kli e. Eji>ova koliina zavisi od mjesta i od do(a godine. Poslije kie ima u zraku najmanje praine i kli a. /(og toga su morska podruja najpovoljnija za zdravlje ovjeka= a zrak gradova i industrijski> mjesta najvie je zagaAen prainom i kli ama. Fspitivan je utje aj nuklearni> (om(i na sastav zraka i pro ese u atmosferi. !okazano je da te eksplozije utjeu na sastav zraka samo u lokalnu opsegu= jer je energija koja se oslo(aAa pri ekspolozijama nuklearni> (om(i neusporedivo manja od energije koja se oslo(aAa pri atmosferskim pro esima. !alje je ustanovljeno da te eksplozije dovode do izvjesna naruavanja normalna stanja u troposferi i da se od nji> mogu stvoriti povoljni uvjeti za formiranje tropski> iklona= tornada= trom(a i mnogi> drugi> atmosferski> pro esa ;npr. dugotrajni> kia< na mjestima gdje se oni normalno nisu javljali. 8to se tie optiki> efekata ;zamu&enosti zraka<= oni su pri eksploziji ti> (om(i neusporedivo manji od oni> koji se javljaju pri vulkanskim erup ijama. !rugim rijeima= svi naprijed navedeni efekti koji se javljaju pri eksplozijama nuklearni> (om(i nemaju zasada u atmosferskim pro esima op&e znaenje= ve& samo lokalno.

1.2. Grijanje atmosfere i njena podjela

-lavni izvor za grijanje atmosfere je Sun e. Suneve zrake prolaze kroz atmosferu a da i> ona samo posve malo apsor(ira. Eajve&i dio energije ti> zraka dolazi do povrine /emje= koja je apsor(ira i zatim emitira kao toplinsko %arenje prema atmosferi. Atmosfera= a oso(ito

Atmosfera

vodena para u njoj apsor(ira to %arenje= zagrijava se i zatim emitira toplinske zrake prema /emlji ;protu%arenje atmosfere<= a dijelom i prema svemiru. "ako se jedan dio emitirane energije ponovno vra&a na /emju. Atmosfera prema tome djelije kao zatitni pokriva koji povisuje srednje temperature zraka ni%i> slojeva atmosfere i smanjuje temperaturne razlike izmeAu dana i no&i= ljeta i zime. 'azlika u temperaturama razliiti> krajeva zemlje izjednauje se irkula ijom zraka. "oplina se prenosi vertikalno u vis %arenjem= konvek ijom= tur(ulentnom razmjenom i kondenza ijom vodene pare. 1.2.1. ertikalna raspodjela temperat!re "emperatura zraka opada s visinom= najprije (rzo u (lizini tla= a zatim sve polaganije. Veliina opadanja temperature s visinom ;vertikalni temperaturni gradijent< dose%e u donjim slojevim a atmosfere prosjeno 1D2 oG na )333 m visine. Fma sluajeva kada temp idu&i u vis ostaje konstantna ;izotrtmija< ili ak s visinom raste ;inverzija<. Fnverzije nastaju: u anti iklonama z(og sputanja zraka nad prostranim podruima i to na visinu od )D* km ;dinamiko zagrijavanje<? u (lizini tla za vrijeme vedri> no&i z(og jakog i%aravanja? u planinskim kotlinama i dolinama ;slijevanje >ladnijeg zraka= oso(ito zimi<. Fnverzije se pojavljuju u visinama pri strujanju toplijeg zraka iznad >ladnijeg ;frontalne inverzije<. Ako tlo zagrije zrane mase= one postaju lake od okoline pa se di%u u vis: nastaju uzlazne zrane struje i vertikalno mijeanje zraka ;konvekcija<. Pri dizanju u vis= u slojeve ni%eg tlaka= zrak se raste%e i pri tome >ladi za svaki> )33 m visine za ) oG ; adijabatoko hlaenje<. Ako je vertikalni temperaturni gradijent manji od ) oG H)33 m= atmosfera je u sta(ilnoj ravnote%i= jer &e uvis podignuta esti a zraka postati z(og dija(olikog >laAenja >ladnija od okoline= pa &e se kao te%a nu%no morati spustiti natrag u is>odni polo%aj. Ako je vertikalni temperaturni gradijent ve&i od ) oG H)33 m atmosfera je u la(ilnoj ravnote%i: uzdignuta esti a zraka postaje toplija od okoline= pa se i dalje sama di%e uvis. +od takva stanja mogu nastati jake zulazne struje zraka. "emperatura se s porastom visine mijenja nepravilno= pa s o(zirom na temperaturu atmosferu dijelimo na etiri osnovna sloja i nji>ove prelazne slojeve.;Slike ,.= .. i 1.<

Atmosfera

Slika ,. 'aspodjela temperature. Eajni%i sloj atmosfere je troposfera= u naim irinama ona dose%e do prosjeno )) km= na ekvatoru do )4 km= na polovima do 5D0 km. "emperatura u troposferi pada o(ino za 3.1D 3.2oGH )33 m i na gornjoj grani i troposfere dose%e na ekvatoru vrijednost od D51 oG= kod nas prosjeno D13 oG !O D23 oG. B troposferi postoje vertikalna i >orizontalna strujanja zraka= i dogaAaju se sve one pojave koje jednim imenom nazivamo vrijeme: stvaraju se o(la i= o(orine= mijenja se temperatura= vlaga i tlak zraka= te vidljivost. "roposfera je topao sloj= oso(ito pri dnu= jer se grije od /emljine povrine koja upija Suneve zrake. Fznad troposfere se nalazi prelazni sloj tropopauza= od nekoliko km de(ljine= u kojem je opadanje temperature idu&i uvis znatno manje nego u troposferi. !rugi je sloj stratosfera= do otprilike 13 km visine. "emperatura zraka u stratosferi posve lagano raste s visinom. "o je posljedi a apsorp ije jednog dijela ultralju(iastog Sunevog %arenja u sloju ozona koji se nalazi u gornjem dijelu stratosfere i ukojem se ozon nalazi u velikoj kon entra iji. Stratosfera je podruje (ez vertikalni> struja= stoga je uglavnom (ez o(laka= esto s vrlo jakim >orizontalnim vjetrovima ;i do ,33 kmHsat<. B stratopauzi= plitkom prijelaznom sloju iznad stratosfere temperatura se s visinom ne mijenja. "roposfera i stratosfera ine 00.0 I mase ijele atmosfere. "re&i sloj mezosfera= o(u>va&a podruje od oko 13 do 53 km visine. B donjem jo ima zagrijavanja i porasta temperature s visinom= a u gornjem dijelu sloja temperatura pada= tako da je na 53 km utvrAen izrazit minimum temperature. #ezosfera zavrava mezopauzom=

Atmosfera

tankim slojem od desetak kilometara= naj>ladnijim podrujem itave atmosfere. B viim slojevima mezosfere i mezopauzi povremeno se= oso(ito nakon jaki> vulkanski> erup ija= pojavljuju najvii o(la i= tzv. no&ni svjetle&i ili noktilu entni o(la i koji se sastoje od mikroskopski sitni> esti a praine omotani> slojem leda. #eteoriti koji padaju na /emju o(ino izgore u mezosferi. Fako je zrak u njoj vrlo rijedak= trenjem meteorita o molekule kisika razvija se velika toplina. @etvrti sloj tremosfera= o(u>va&a podruje od 03 do oko 233 km visine. B toj visini se temperatura zraka danju pove&ava na vie od *333 oG a no&u se kre&e oko )333 oG. "ako veliko temperaturno kole(anje vrlo razrijeAeni> slojeva termosfere izazvano je Sunevim zraenjem. Visoke zemperature svjedo&e o velikoj kinetikoj energiji esti a no (udu&i da je nji>ova gusto&a izrazito mala= ne mo%emo govoriti o u%arenom stanju plina. "ermosfera se dijeli na ionosferu i magnetosferu. B ionosferi Sunevo zraenje izaziva ioniza iju= to jest molekulama elektrini na(oj. +ad te naelektrizirane esti e jure kroz atmosferu= u velikim visinama mogu izazvati takozvanu polarnu svjetlost ili auroru (orealis. Fonosfera osim toga odra%ava radiovalove= to omogu&uje prenoenje radioporuka na velike udaljenosti. Fznad ionosfere je magnetosfera. "o je vanjski ru( /emljina magnetskog polja. Ona djeluje kao divovski magnet koji titi /emju tako to >vata na(ijene esti e visoke energije. Egzosfera je najvii sloj ;na oko 233 km<= nalazi se uz gornji ru( termosfere. "o je podruje u kojem se atmosfera postupno gu(i=a gornja grani a se nemo%e pre zirati= tako da mo%emo govoriti o poetku praznog prostora.

Atmosfera

)3

Slika .. Slojevi atmosfere.

Atmosfera

))

Slika 1.

Atmosfera

)*

1.". #ra$ne mase

Atmosfera se ne dijeli samo vertikalno u slojeve ve& i >orizontalno u zrane mase. B razliitim krajevima /emlje= z(og toga to s porastom geografske irine opada grijanje /emljine povrine Sun em= do(iva zrak razliiti> svojstava. "ako nastaju zrane mase s odreAenim svojstvima= a ire se nad nekim prosnranstvima= esto od nekoliko stotina tisu&a km* i vertikalno se uzdi%u do )3 km. Svojstva takve odreAene zrane mase prilino su jednolina= tako da se u >orizontalnom smjeru temperatura= vlaga= vertikalni gradijent= vidljivost itd. posve malo i postepeno mijenjaju. !a (i zrana masa do(ila stalna svojstva= mora se zadr%avati dovoljno dugo nad prostranim povrinama koji> su sastav i temperatura jednolini. /a formiranje zrani> masa oso(ito su podo(ne nepomine anti iklone ;podruja visokog tlaka zraka<= gdje pro esi gi(nja= odnosno >laAenja z(og vedrine teku oso(ito intenzivno. Podruja gdje se formiraju zrane mase nazivaju se izvornim podrujima. "o su uglavnom velike povrine oko polova prekrivene snijegom i ledom= o eani i pustinje. Pojasi srednji> irina djeluju kao prijelazna podruja. Bslijed irkula ije mo%e zrana masa napustiti svoje izvorno podruje nose&i sa so(om oso(ine karakerstine za to podruje. B toku premjetanja mogu se ove oso(ine polagano mijenjati= prema tome tkvim podrujima zrana masa prolazi. Pri dolasku zrane mase u novo podruje nastaju ondje ve&inom znatne promjene vlage= temperature= smjera i (rzine vjetra= nao(lake idr.

1.%. jetar i vrijeme

Sve promjene vremena odvijaju se unutar troposfere. One nastaju z(og Suneva zraenja te /emljina dnevnog okretanja oko svoje osi i godinjeg o(ilaska oko Sun a. "amo gdje se zrak grije= on postaje laki pa se di%e= a na njegovo mjesto dolazi >ladniji zrak sa strane. "ako nastaje zrano strujanje. -i(anje zraka koje je paralelno sa /emljinom povrinom zovemo vjetrom. /rak je najtopliji pri ekvatoru= gdje se Sun e danju di%e visoko na o(zorje= a prema polovima postaje sve >ladniji. !io troposfere u kojem postoji %ivot zovemo biosferom. Ona se%e od najvie visine ptijeg leta do povrinskog sloja kopna i o eanskog dna. B (iosferi postoji osjetljiva ravnote%a izmeAu (iljni> i %ivotinjski> o(lika %ivota. +opnene %ivotinje uzimaju kisik iz zraka koji udiu= te ga zamjenjuju ugljikovim dioksidom koji izdiu. /elene (iljke uzimaju ugljikov dioksid= pa u pro esu fotosinteze pomo&u sunane energije oslo(aAaju

Atmosfera

),

kisik koji isputaju u zrak. "ako se stvara zatvoreni krug u kojemu= posredno ili neposredno= ovisi %ivot (iljaka i %ivotinja sve je isto= samo su ti plinovi otopljeni u vodi.

1.&. G!sto'a zraka

#asa promatrane koliine zraka= odnosno svi> plinova koje sadr%i zrak u jedini i volumena zove se gusto&a zraka. Ona pokazuje koliko je puta jedini a volumena zraka laka od istog volumena vode na temperaturi J.KG. Fz jednad%(e plinskog stanja p : ' L " : V imamo da je V L ' M " H p gdje je p tlak zraka= ' plinska konstanta za zrak ;' L *0=*4<= " termodinamika ;apsolutna< temperatura zraka ;" L *4,=* J tKG< i V volumen. $udu&i je gusto&a zraka o(rnuto razmjerna volumenu= imamo da je: V L ) H p = p L p H ' M " "o pokazuje da je gusto&a zraka p upravo razmjerna tlaku zraka a o(rnuto razmjerna temperaturi zraka. Pove&anjem visine= u pravilu= opada temperatura i tlak zraka a gusto&a raste i o(rnuto. Vla%ni zrak je laki od su>og pa je i gusto&a vla%nog zraka manja. -usto&a zraka se ne mjeri ve& rauna iz jednad%(e plinskog stanja koja izvedena glasi: p L ,.5=,5 p H " kg H m,. Eavedeni odnosi vrijede za su> zrak (ez vodene pare. Pri normalnom atmosferskom tlaku p L )3),=*4 m(= " L *4,=* + i naponu vodene pare e L 3= normalna gusto&a zraka iznosi p L )=*0, kg H m;,<.

1.(. )ro!$avanje #emljine atmosfere

Sve vremenske pojave javljaju se kao prvo z(og razlika u temperaturi izmeAu pojedini> podruja na /emlji= odnosno u njezinoj atmosferi. +ad ti> razlika ne (i (ilo= ne (i (ilo ni uvjeta za stvaranje vremenski> pojava. B tom sluaju (i posvuda (ilo jednako vrijeme. 'azlike u temperaturi /emlje nastaju z(og nejednolika zagrijavanja pojedini> podruja. Eajve&e su razlike u temperaturi izmeAu podruja na ekvatoru i na polovima= i u njima valja tra%iti glavne uzroke razliitosti klime /emlja i uzroke op&e irkula ije u atmosferi. /(og toga se prouavanju atmosfere pridaje pose(na va%nost= i ono je jedan od glavni> zadataka meteorologije. S razvojem te>nike razvijala su se i sredstva za aeroloka mjerenja. FzraAuju se i putaju u atmosferu zrani zmajevi ;)5. st.<= aerostati ;)53..<= (aloniDsonde ;)50*.<= radioD sonde= pilotD(aloni= meteoroloki zrakoplovi= stratostati= meteoroloke rakete i umjetni sateliti. /a odreAivanje donje grani e o(lanog sloja upotre(ljavaju se meteoroloki reflektori. #eteoroloki radari sve se vie upotre(ljavaju za ispitivanje i motrenje atmosfere. Bpotre(a satelita za meteoroloka motrenja do sada je najve&e dostignu&e u razvoju sinopti&ke

Atmosfera

).

meteorologije. /a kratko vrijeme i u (ilo kakvim vremenskim uvjetima ti sateliti mogu na /emlju poslati podatke o elementima atmosfere.;Slika 2. i 4.<

Slika 2. i 4. Sonde i meteoroloki (aloni jo od 43Di> godina svakodnevno mjere razinu ozona u atmosferi= to omoguava zorno praenje pojava i irenja ozonske rupe na Antartiku.

1.*. Ak!sti$ne pojave ! atmosferi

Osnovni pokazatelji akustinosti atmosfere su (rzina irenja zvuka i jakost ;sla(ljenje< zvuka. !ok je (rzina irenja zvuka odreAena prevaljenim putem zvunog signala u jedini i vremena= jakost zvuka odreAena je koliinom energije koju zvuni val prenese u jedini i vremena na jedini u povrine okomite na smjer njegova prostiranja. $rzina zvuka ; < u

Atmosfera

)1

nepokretnoj istorodnoj zranoj masi prema :apla eovoj jednad%(i ovisi o gusto&i zraka= tlaku i odnosu spe ifini> toplina ;pri konstantnom tlaku i konstantnom volumenu<. B pojednostavljenom o(liku za su>i zrak ta jednad%(a glasi: L *3=) M SN'";"< " D apsolutna temperatura zraka. Ako je npr. t L 3KG ;" L *4, +<= tada je L ,,).5 m H s Pri(li%na (rzina zvuka pri vla%nom zraku= ako se zanemari utje aj rastegljivosti vodene pare= mo%e se raunati formulom: L ,,) J 3=2 t J 3=34 e. Pri rasponu temperature od D*3KG do J,3KG greka u (rzini zvuka nije ve&a od JHD 3=1 mHs. $rzina zvuka raste niz vjetar= a pada prema vjetru. S visinom se mijenja temperatura zraka= tlak zraka i elastinost vodene pare= to utjee na (rzinu zvuka. Ako temperatura pravilno pada s visinom= tada i (rzina zvuka pada s visinom. Ea ogranienom prostoru najve&a promjena elemenata od koji> zavisi (rzina zvuka (it &e po vertikali= pa &e se i (rzina zvuka najjae mijenjati u tom prav u. Btje aj vertikalne podjele (rzine zvuka na zvune zrake promatra se jadnako kao i pri irenju svjetlosni> zraka. B normalnom sluaju refrak ija zvuka= kada temperatura zraka pada s visinom= konveksna strana zvune zrake okrenuta je prema /emljinoj povrini ;pod pretpostavkom da je ravna i glatka<= a zrake se savijaju prema vr>u. Jedna od zraka je granina zraka= dodiruje /emlju= a zatim se savije prema vr>u i tako odvaja sektor zvune sjene od sektora zvuka. 'azmatraju&i refrak iju zvuka pri promjeni (rzine vjetra s visinom= slika ovisi o kutu koji ini smjer vjetra s prav em zraka. Pri normalnim uvjetima= kada (rzina vjetra raste s visinom= zvuni valovi niz vjetar lome se prema dolje= a oni protiv vjetra prema vr>u. Ako (rzina vjetra pada s visinom= slika je o(rnuta.Ea svom putu kroz atmosferu zvuni signal sla(i. Bzrok tome je ne>omogenost zranog omotaa i gu(itak energije apsorp ijom molekula zraka. Sla(ljenje je ve&e to je frekven ija zvuka ve&a i to je daljina njegova izvora ve&a. B sta(ilnoj i >omogenoj atmosferi gu(i i energije su manji pa je i ujnost (olja ;npr. zimi i no&u<.

1.+. Fotometeori
6otometeor je svjetlosna pojava koja nastaje refleksijom= refrak ijom= difrak ijom= odnosno interferen ijom Suneve ili #jeseeve svjetlosti pri susretu razni> materijala od koji> se sastoji ili koje posjeduje atmosfera. ,alo D "o je skupina optiki> pojava o(lika prstena= luka= stupa ili svjetlosni> %arita koje

Atmosfera

)2

nastaju refleksijom Suneve ili #jeseeve svjetlosti na ledenim kristalima koji le(de u atmosferi. ;Slika 5.< Oalo sa svim popratnim pojavama e&e se viAa u polarnim krajevima. Promatranja su pokazala da se >alo e&e opa%a na prednjoj strani iklone= pa mo%e slu%iti i kao predznak njezina pri(li%avanja. Slika +. ,alo pojava oko Mjese-a

Atmosfera

)4

ijena- .korona/ D "o je jedna od tri serije o(ojeni> prstena= relativno malog promjera= sa Sun em ili #jese om u sreditu. 0riza-ija D "o je pojava s (ojama duge ili slinim pastelnim (ojama= koje se javljaju na ru(ovima gomilasti> o(laka ;npr. altokumulusa= stratokumulusa= irokumulusa...<= u o(liku prstena ili paralelni> pruga oko #jese a= a rjeAe oko Sun a. #o%e se pojaviti i na magli ili na rosi= ali vrlo rijetko. Glorija 1 Jedan ili vie o(ojeni> prstena= koje promatra vidi na o(laku= zove se glorija. Prsteni se sastoje od mnogo(rojni> sitni> vodeni> kaplji a. "a se pojava mo%e opaziti na rosi i na magli= ali vrlo rijetko. 2!3a D "o je skupina kon etrini> lukova od lju(iaste do rvene (oje. ;Slika 0.< Javlja se kao posljedi a prelamanja zraka Suneve ;rjeAe #jeseeve< svjetlosti na teku&im kaplji ama u atmosferi. Pojava je ista kao i ona koja nastaje pri lomljenju svjetlosni> zraka kroz prizmu. !uga sadr%i sve (oje Suneva sv>etlosnog spektra. B glavnoj dugi lju(iasta (oja je unutra ;promjer .3K<= a u sekundarnoj ;mnogo je manje svijetlija nego glavna< raspored (oja je o(ratan. Promatra &e vidjeti dugo ako se nalazi izmeAu Sun a ;#jese a< i kaplji a vode u osferi na kojima se javlja duga. +ao glavna duga mo%e nastati i (ijela duga. O(ino je izvana o(ru(ljena tankom rvenom rtom= a iznutra plavom.

Slika 0. !uga. Kr!3 oko S!n-a i Mjese-a D @esto se vidi kroz tanki sloj nao(lake. Bnutranji dio kruga

Atmosfera

)5

plave je (oje= a vanjski dio je rven. $oje se vrlo sla(o primje&uju. +rug oko #jese a mnogo je e&i nego oko Sun a= jer jaka Suneva svjetlost spreava da ga vidimo. "a pojava nastaje difrak ijom svjetlosti pri prolazu kroz vodene kaplji e ili ledene kristale. S!mrak D Prijelazno vrijeme izmeAu dana i no&i te izmeAu no&i i dana zove se sumrak. Eo&i pret>odi veernji sumrak ;suton<= a danju jutarnji sumrak ;svitanje<. B to vrijeme Suneve zrake osvjetljavaju samo gornje slojeve atmosfere= a z(og difuzije svjetlosti dio svjetlosni> zraka pada i na /emlju. "o se dogaAa zvog okretanja /emlje oko svoje osi. +ada ne (i (ilo atmosfere= odma> po zalasku Sun a nastala (i potpuna no&= a isto tako s pojavom Sun a na >orizontu no& (i nestala. "rajanje sumraka za svaki dan u godini i za odreAenu geografsku irinu rauna se pomo&u Eautikog godinjaka. Sumrak je najkra&i na ekvatoru a najdulji na polovima. B naviga iji= zavisno od jaine osvjetljenja ne(eskog svoda= razlikujemo tri vrste sumraka: graAanski= nautiki i astronomski.;Slika )3.<

Slika )3. Sumrak

Atmosfera

)0

4!tarnje i ve$ernje r!menilo D nastaje prije izlaska Sun a i poslije njegova zalaska. ;Slika )).< "a pojava nije do danas potpuno o(janjenam a kao glavni uzro i navode se: nejednako lomljenje svjetlosni> zraka razliite valne duljinem koje se javlja uglavnom u ni%im slojevima atmosfere= i z(og toga se Suneva svjetlost razla%e u spektralne (oje= nejednako rasprivanje svjetlosnog spektra u atmosferi= difrak ija svjetlosti= nejednaka apsorp ija razliiti> zraka svjetlosnog spektra u atmosferi. Pri izlasku i zalasku Sun a Suneve zrake prelaze kroz atmosferu mnogo dulji put do promatraa nego danju= pa se zato na svom putu rasipaju i gu(e. Eajjae se apsor(ira ultralju(iasti dio spektra i u Sunevoj svjetlosti ostaje vie rveni> zraka. 8to je vie vlage u zraku= apsorp ija plavi> svjetlosni> zraka je ve&a= a time su i svitanje= odnosno sumrak= rveniji. "o se rvenilo pojaava kad u zraku ima mnogo praine= dima i drugi> kruti> esti a koje pospjeuju rasipanje Sunevi> zraka. O(ino jutarnje rumenilo ; rvena zora< nastaje pri dolasku iklone. 'u%iasti i zlatni sumra i nastaju uglavnom z(og velike koliine praine u zraku. Eajvie se vide pri anti iklonalnom vremenu i predznak su su>a i vjetrovita vremena.

Slika )). Veernje rumenilo.

Atmosfera

*3

Atmosferska refrak-ija D +ad zraka svjetlosti prolazi kroz atmosferu= u kojoj se gusto&a zraka mjenja od sloja do sloja= ona se neprestano lomi i postaje zakrivljena. Putanja takve zrake ima uvijek konkavan o(lik i okrenuta je prema sloju ve&e gusto&e. Ako pri prolazu iz gu&eg sloja u rjeAi kut ulaska zrake prijeAe odreAeni iznos= tada zraka nakon loma ini s normalom kut ve&i od 03K. B tom sluaju zraka ne prelazi u drugi sloj ve& se vra&a odakle je i dola. "a se pojava zove totalna refleksija. Posljedi a je atmosferske refrak ije da o(jekte= kao izvore svjetlosti= ne vidimo na mjestu gdje se oni stvarno nalaze= ve& neto podignute= tj. u smjeru tangente na zakrivljenju putanje svjetlosne zrake. "reperenje svjetlosti zvijezda ;s intila ija< o(janjava se kao posljedi a stalni> promjena u gusto&i zraka. /apa%eno je da je treperenje oso(ito jako prije kiovita vremena. #r-aljenje .mira5a/D Pojava pri kojoj vidimo stvarni o(jekt na /emlji i njegovu o(rnutu sliku zove se zr aljenje. /r aljenje je takoAer posljedi a refrak ije= a pojavljuje se z(og totalne refleksije zraka svjetlosti na otroj grani i izmeAu >ladnijeg ;gu&eg< i toplijeg ;rjeAeg< sloja zraka. /rake svjetlosti dolaze dvama putovima u motrioevo oko. Jedan put zrake je izrava i daje stvarnu sliku o(jekta. !rugim putem dolazi zraka iz gu&eg sloja i poslije od(ijanja od toplijeg ;rijetkog< sloja atmosfere ;kao od zr ala< daje o(rnutu sliku. /r aljenje prema gore nastaje kad iznad /emljine povrine postoji dovoljno niska inverzija= a o(jekt je dovoljno udaljen. Ea grani i inverzije izrazita je promjena gusto&e= s tim to je gornji sloj mnogo rjeAi. 'eflektirana slika o(jekta nalazi se iznad stvarnog o(jekta i izvrnuta je. /r aljenje prema dolje javlja se kada je sloj izrazito >ladnog zraka iznad tankog toplog sloja pri tlu. Ea Jadranu je to redovita pojava zimi pri (uri= kada se nad morem zrak o>ladi strujom >ladnog vjetra. B takvim sluajevima naglog pada temperature po visini= ni%i sloj zraka izrazito je rjeAi od vii> slojeva i svjetlosne zrake lome se konkavnom stranom prema gore. 6atamorgana je kom(inirano zr aljenje ;prema gore i prema dolje<= uz razliite polo%aje refleksivni> plo>a. Pojavljuje se u visokim geografskim irinama Atlantika i Pa ifika te oko +ala(rije. 6e7esko plavetnilo i 7jelilo D Plavetnilo je svjetlost koja nastaje refrak ijom i difuzijom Sunevi> zraka. Suneve zrake ine elektromagnetske valove i kre&u se (rzinom od ,33 333 kmHs. Put do /emlje prijeAu za otprilike osam minuta. Prolaze&i kroz najvie slojeve atmosfere= Suneve zrake veoma malo sla(e. Blaze&i u donje slojeve atmosfere= nailaze na sve gu&e slojeve zraka= vodenu paru i druge esti e o koje se raz(ijaju i rasipaju na sve

Atmosfera

*)

strane. Veliina rasipanja uglavnom zavisi od povrine na koju pada Suneva svjetlost. Ako na esti u padne jednaka koliina rveni> i plavi> zraka= u rasprenoj svjetlosti (it &e mnogo vie plavi> i lju(iasti> zraka nego rveni>= zato i ne(o ima plavu (oju. Plavetnilo ne(a je najizrazitije u zenitu= i to onda kada je Sun e prilino nisko. :jeti= ako se u zraku nalazi mnogo vodeni> kaplji a= z(og jake difuzne radija ije vedro ne(o postaje (ijelkasto.;Slika )*.<

Slika )*. Ee(esko plavetnilo.

Atmosfera

**

).0. 7lektrometeori
7lektrometeor je vidljiva ili ujna manifesta ija pra%njenja atmosferskog elektri iteta. Grmljavina D "o je jedno ili vie nagli> pra%njenja atmosferskog elektri iteta koje se oituje munjom ;sijevanjem< i grmljenjem. ;Slika ),. i )..<

Atmosfera

*, Slika ),. #unje.

Slika ).. #unje. atra Sv. 0lijeD "o je iz(ijanje elektri iteta iz razni> uzdignuti> predmeta na /emlji ;npr. iz (rodski> jar(ola= gromo(rana ili antena< ili zrakoplova u letu= kao posljedi a ti>og pra%njenja. +od veliki> napetost= za vrijeme oluja= to pra%njenje postaje vidljivo i tada se zove vatra Sv. 7lma.

)olarna svjetlost .a!rora 7orealis/ D "o je jedna od najzanimljiviji> svjetlosni> pojava u prirodi. $oja te svjetlosti o(ino je (jelkasta sa %u&kastim= rvankastim i zelenkastim nijansama? rjeAe se vide plavkaste i lju(iaste nijanse. O(ino se vidi u polarnim i visokim irinama gdje je /emljino magnetsko polje najjae ;-renland i +anadsko otoje<= i to na sjevernom dijelu >orizonta za vrijeme P(ijeli> no&iP. Javlja se u raznim o(li ima. "rajanja i snaga polarne svjetlosti zavisi ponajprije od aktivnosti Sunevi> pjega. Sna%nije Suneve oluje popra&ene su du%om polarnom svjetlo&u= koja mo%e trajati neprekidno danju i no&u. ;Slika )1.<

Atmosfera

*.

Slika )1. PO:A'EA SVJ7":OS" Q (oje polarne svjetlosti ;aurore (orealis< na zvijezdanom ne(u Aljaske. "a pojava nastaje z(og ulijetanja naelektrizirani> esti a u atmosferu.

Atmosfera

*1

1.18. Atmosfera ! opasnosti

Atmosfera je svoju prirodnu ravnote%u odr%avala stotinama tisu&a godina= ali se sada taj izvor %ivota i mo&ne zatite naao u opasnosti z(og ovjekova djelovanja na /emlji. Ono o(u>va&a efekt staklenika= glo(alno zagrijavanje= onei&avanje zraka= kisele kie i stanjivanje ozonskog sloja. Fndustrijaliza ija svijeta u protekli> *33 godina poremetila je omjere plinova= a time i ravnote%u u atmosferi.; Slika )4.< Spaljivanjem fosilni> goriva= to jest ugljena= zemnog plina i nafte= iz(a uju se ogromne koliine ugljikova dioksida i drugi> plinova u atmosferu= oso(ito nakon pojave motorni> vozila kon em )0. stolje&a. Eapredak poljoprivrede doveo je do pojaanog isputanja metana i duikova oksida u atmosferu.;Slika )2.<

Slika )2. +ru%enje aerosola i plinova u atmosferi.

Atmosfera

*2

Slika )4. One&iiva&i atmosfere. 1.18.1. Efekt staklenika

Atmosfera

*4

Spomenuti plinovi= koji prirodno postoje u atmosferi= upijaju infra rvene ;toplinske< zrake koje /emljina povrina zra&i i tako se >ladi. Ve&i dio te topline plinovi vra&aju na tlo. $ez nj> na /emlji (i (ilo >ladno da (i se sledili o eani= i onda (i sve izginulo. +ad se= meAutim= z(og onei&avanja zraka pove&ava koliina ti> plinova koji proizvode slian uinak kao staklo na stakleniku= oni pinju zadr%avati sve vie topline i /emlja se previe zagrijava. Posljedi a je toga da se prosjena temperatura /emlje samo u prolom stolje&u digla za itavi> pola stupnja. /nanstveni i danas predviAaju da &e do sredine ovoga stolje&a temperatura porasti za daljnji> )=1 do .=1 oG. 'auna se da danas vie od milijardu ljudi ;otprilike petina /emlini> stanovnika< udie teko zatrovan zrak= prije svega ugljikovim monoksidom i sumpornim dioksidom kao nusproduktima industrijski> pro esa. Posljedi a je toga nagli porast dini> i plu&ni> (olesti= napose meAu dje om i star ima. Alarmi zvone z(og porasta (roja ljudi koji (oluju od raka ko%e. On je posljedi a tetni> ultralju(iasti> Sunevi> zraka koje prodiru kroz ote&eni ozonski sloj. ;Slike )5. i )0.<

Atmosfera

*5

Slike )5 i )0. Ozonski omota.

1.18.2. Ozonske r!pe Ozonski sloj u stratosferi upija ;apsor(ira<Suneve ultralju(iaste zrake i tako nas od nji> titi. Odnedavno su se u svijetu poeli troiti freoni ili klorofluorouglji i ;G6G<= i to u aerosolnim sprejevima= >ladioni ima= mnogim sredstvima za i&enje i stiroporu= pa i> i u zrak dospijeva vie nego to atmosfera mo%e podnijeti. "i se plinovi na velikim visinama razla%u i potpm se stvara klor= koji kemijski napada i unitava ozon. ;Slika *3.< O toj su pojavi prvi dojavili istra%ivai na Antartiku godine )051.= kad se nad dijelovima ju%ne polutke stanjio ozonski sloj= to je popularno nazvano ozonska rupa. /nanstveni i se (oje da (i se ozonski sloj mogao stanjiti i nad drugim dijelovima planeta. Ako se to dogodi

Atmosfera

*0

(it &emo jae izlo%eni tetnom zraenju. /a(rinjavaju&e je to su )001. znanstveni i javili da se takva RrupaS u ozonskom sloju pojavila i iznad Arktika i dijelova sjeverne 7urope.

Slika *3. O/OES+A 'BPA Q trodimenzionalni model ozonskog sloja prikazuje kako na polu doista postoji Rozonska rupaS. Eedostatak ozona mogao (i Sun e uiniti naim najve&im neprijateljem

Atmosfera

,3

1.18.". Kisele ki9e +isele kie ;kie onei&ene sumpornom i duinom kiselinom< nastaju kad se sumporov dioksid i duikov oksid D industrijski zagaAivaiD u atmosferi spoje s vodenom parom. +isela kia u(ija %ivotinje i (iljke= izaziva pomor ri(e i smrt drve&a. +isela je kia unitila ve& itave ume. ;Slika *).< Jo je gore to kisela kia prodire u jezera i rijeke. F tako raznosi svoje otrove u(ijaju&i pritom i najsitnije o(like %ivota. Svi ti poreme&aji prirodne ravnote%e u atmosferi naem planetu mogu donijeti samo tetu. Oekuje se da &e se z(og glo(alnog zagrijavanja podi&i i razina mora= te tako izazvati potapanje prio(alni> dijelova svijeta. -radovi poput :ondona i EeT Uorka mogli (i se na&i na udaru %estoki> poplava. Fz nji> (i mogli uslijediti pomori i epidemije izazvani zagaAenim vodama. !o&i &e i do promjene kinog re%ima= pa (i golema podruja mogla pogoditi %estoka sua= iza koje (i uslijedila silna glad. Gijena (i toga u ljudskim %ivotima mogla (iti stra>ovita.

Atmosfera

,)

Slika *). Poslijedi e kiseli> kia.

1.11. a5nost atmosfere

Postojanje atmosfere uvjetovalo je %ivot na /emlji. Vodena para= kisik i ugljini dioksid omoguuju osnovne va%ne pro ese ;disanje kod %ivotinja= ljudi<. !jelovanjem atmosfere neprekidno se mijenja o(lik /emljine povrine. 'eljef /emlje mijenjao se za vrijeme golemi> razdo(lja djelovanjem o(orina= vjetra i teku&i> voda. O(lik o(ala neprekidno se mijenja djelovanjem valova struja pokrenuti> pu>anjem vjetrova. #nogo prirodni> (ogatstava /emje ovisi o stanju atmosfere. Eagomilavanje veliki> naslaga minerala i ruda esto je direktan rezultat djelovanja vode iz atmosfere. $ez atmosfere ne (i (ilo mogu&e irenje zvukova ni letenje.

1.12. :to mo5emo !$initi;

!anas sve vie jaa svijest o pro(lemima okolia= a RzelenaS pitanja pa%ljivo prate mnoge dr%ave. S nekim su se pro(lemima= re imo pitanjem tednje energije= ljudi u>vatili u kota u

Atmosfera

,*

svjetskim razmjerima. Ako troimo manje struje i vozimo manje kilometara= smanjujemo i potronju fosilni> goriva za proizvodnju elektrine energije= (enzina i dizelskog goriva. "ime= dakle i tedimo energiju i uvamo okoli. B meAuvremenu se u mnogim zemljama razvijaju alternativni izvori energije koji se temelje na iskoritavanju snage vjetra i Sun a. Pro&i &e jo puno vremena prije nego to oni u zamjetnijoj mjeri uzmognu zamjeniti fosilna goriva. !rve&e= kao i drugo (ilje= pretvara ugljikov dioksid u kisik te stoga na va%an nain sudjeluje u reguliranju koliine plinova koji uzrokuju efekt staklenika. B Ju%noj Ameri i su prosjeene goleme tropske praume da se do(ije drvena graAa i iskri tlo za panjake. Bnotavanje milijuna etvorni> kilometara tropske praume znai da se u atmosferu isputa sve manje kisika= a u njoj se skuplja sve vie ugljikova dioksida= koki je klopka za toplinu. Ea kraju nam ostaje injeni a da vie nemo%emo (iti sigurni u kakvou zraka koji udiemo. /a>valjuju&i pritisku javnosti smanjuje se potronja freona= koji se zamjenjuju drugim kemijskim tvarima. Eo atmosfera= a time i okoli= jo nisu uz(jegli opasnosti. !a (i se osigurala nesmetana (udu&nost nae atmosfere= morat &e se uvesti i sprovesti nova i stroga pravila ponaanja.

R...morat &ete uiti svoju dje u isto to i mi uimo svoju D da nam je zemlja mati. 8to snaAe zemlju= snaAe i njenu dje u. Pljuje li ovjek na zemlju= pljuje na se(e sama. /emlj ne pripada ovjeku. @ovjek pripada zemlji...S

Atmosfera

,,

2. <iterat!ra

). >ttp:HHTTT.adriati Teat>er. om >ttp:HHastro.fdst.>r >ttp:HH rometeo.infoHsite >ttp:HHTTT.drvoDznanja.>r. ;$rojevi: 2=))= 1)< >ttp:HHjadran.gfz.>r >ttp:HH>r.Tikipedia.org *. 8egota=".? 6ilipi&= A ;)002<: +limatologija za geografe. 8kolska knjiga /agre(= ;str 1D*3< ,. Penzar=F.? Penzar= $. ;)050<: Agroklimatologija. 8kolska knjiga /agre(= ;str 1D)*< .. Pomorska en iklopedija ) ADGez= ;)04*<? Jugoslavenski leksikografski zavod=;str )00D*33<