1.

UVOD
1.1. Zadaa mehanike
Zadaa mehanike: Gibanje: Mehaniko gibanje: prouavanje mehanikog gibanja oblik postojanja materije, obuhvaa sve promjene i procese koji se zbivaju u svemiru najjednostavniji oblik gibanja materije koji podrazumijeva meusobno premjetanje tijela u prostoru i vremenu

Podjela mehanike: Klasina (Newton-ova) mehanika prouava gibanje sporih makroskopskih tijela. Relativistika (Einstein-ova) mehanika prouava gibanje makroskopskih tijela koje ukljuuje vezu prostora i vremena te mase i energije. Kvantna mehanika prouava sva mehanika gibanja (i mikroestica). Klasina mehanika je jedna od temeljnih disciplina u teoriji i praksi graditeljske djelatnosti.

1.2. Povijesni razvoj mehanike

Mehanika je najstarija grana fizikalnih znanosti. Stari vijek: - Aristotel (384-322 g.p.n.e.) - problem slaganja sila - Archimedes (287-212 g.p.n.e.) - zakon poluge, princip ravnotee vage i teite tijela, hidrostatiki uzgon 15-16. stoljee: - Leonardo da Vinci (1452-1519) - ravnotea vage, pojam momenta - Simon Stevinus (1548-1620) - ravnotea na kosini, princip paralelograma sila - Galileo Galilei (1564-1642) - zakon slobodnog pada - R. Decartes (1596-1650) - ideja virtualnog rada

 Isaac Newton (1642-1727) -

tri aksioma mehanike, zakon privlaenja masa, (otac

klasine mehanike, Newtonova mehanika) - Varignon (1654-1722) - jednakost momenta sile i momenta komponenti - John Bernouli (1667-1748) - princip virtualnog rada - Maupertuis (1698-1759) - princip minimalnog djelovanja - Leonard Euler (1707-1783) - temelji kinematike krutog tijela - D'Alambert (1717-1783) - pojam inercijalne sile, fiktivna ravnotea - J.L. Lagrange (1736-18813) - analitiki izvodi dinamike krutog tijela temeljeni na inerciji Albert Einstein (20. st.) - otac relativistike mehanike Kvantna mehanika (20. st.) - napredak fizike u strukturi atoma i mikroestica, gibanja mikroestica

1.3. Podjela klasine mehanike

Mehanika vrstih tijela prouava realno vrsto tijelo. Realno vrsto tijelo je skup estica ije se meusobne udaljenosti ne mijenjaju bitno (vrsto tijelo teko mijenja oblik). Modeli realnog vrstog tijela: materijalna toka kruto tijelo kontinuum (deformabilno tijelo)

1.4. Veliine u mehanici

Matematiki formalizam: - skalarne (jedan podatak - iznos): duina, masa, vrijeme, povrina, obujam, energija, temperatura - vektorske (tri podatka - iznos, pravac djelovanja, smjer djelovanja): sila, poloaj, pomak, brzina, ubrzanje

FIZIKALNE VELIINE MEHANIKE a) Osnovne veliine mehanike

GIBANJE (MASA)

PROSTOR (DULJINA)

VRIJEME (VRIJEME)

Duina - veliina kojom kvantitativno odreujemo udaljenost dviju toaka (metar m) Vrijeme - veliina kojom kvantitativno mjerimo tok dogaaja (sekunda s) Masa - veliina kojom kvantitativno mjerimo inerciju (kilogram kg)

b) Izvedene veliine mehanike

SILA je mjera djelovanja jednog tijela na drugo. Jedinica za silu je Newton (N). r r F =ma

[N] = [kg] [m

s 2 = kg m s 2

] [

Tablica 1.1. Prikaz nekih izvedenih veliina mehanike Naziv izvedene veliine Sila Moment Brzina Ubrzanje Koliina gibanja Impuls Rad Snaga Kinetika energija Potencijalna energija gravitacijske sile Potencijalna energija elastine sile Matematiki izraz r r F = ma r r r M = r F r r v = d r dt r r a = d 2 r dt 2 r r q = mv r r S = F dt r r A = F dr N = dA dt E = m v2 2 Ep = G y + C Ep = c x 2 2 Dimenzija N Nm ms-1 ms-2 Ns Ns Nm Nms-1 Nm Nm Nm

1.5. Meunarodni sustav mjernih jedinica SI sustav

Tablica 1.2. Jedinice SI sustava Simbol Osnovne veliine Duina Masa Vrijeme Izvedene veliine Brzina Ubrzanje Sila Rad Energija Snaga Pritisak Frekvencija v a F A E N p f m/s m/s2 Newton N=kgm/s2 Joule J=Nm J=Nm Watt W=J/s Pascal Pa=N/m2 Hertz Hz=1/s L M T metar [m] kilogram [kg] sekunda[s] Jedinica SI

1.6. Osnovni zakoni mehanike

AKSIOMI ZAKONI ZAKONI NAELA

NEWTON-OVI AKSIOMI

1686. Matematika naela prirodne filozofije

1. Newton-ov aksiom: (zakon inercije ili tromosti) Svako materijalno tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravolinijskog gibanja sve dok djelovanjem drugih tijela to stanje mirovanja ne promijeni. 2. Newton-ov aksiom: (zakon gibanja) Vremenska promjena koliine gibanja proporcionalna je sili koja je izaziva i ima smjer sile. dq d(mv) F= = F = ma dt dt 3. Newton-ov aksiom: (zakon akcije i reakcije) Djelovanju je uvijek jednako i suprotno protudjelovanje, odnosno meusobno djelovanje dvaju tijela jednako je i usmjereno u suprotne strane.

F1/2 sila kojom tijelo 1 djeluje na tijelo 2

F1/2 = -F2/1

Zakon privlaenja masa (Newton) Kada se tijela masa m1 i m2 mogu zamijeniti materijalnim tokama, tada je sila privlaenja meu njima proporcionalna produktu masa i obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti.
k m1 m2 r
2

F=

; k = 6.67 1011 Nkg2m2

Zakon nezavisnosti djelovanja sila Kada na kruto tijelo djeluje vie sila, tada djelovanje jedne sile ne ovisi o djelovanju ostalih sila, pa se djelovanje svake sile moe razmatrati posebno te ukupno djelovanje dobiti njihovim zbrajanjem.

Zakon paralelograma sila (S. Stevinus 1548-1630)

F = F1 + F2 + 2 F1 F2 cos
2 2

F2 sin tg = F1 + F2 cos

1.7. Podjela mehanike krutog tijela

Statika - prouava stanje mirovanja (najjednostavniji oblik gibanja). Kinematika - prouava geometriju gibanja odnosno vezu poloaja tijela u prostoru s vremenom. Dinamika - prouava opa gibanja, uzroke i posljedice, obuhvaa statiku i kinematiku.