Fizika 1,1 14.03.

08

1. Zakon očuvanja količine gibanja; izvedite taj zakon za slučaj elastičnog i centralnog
sudara dviju materijalnih točaka koje se gibaju na istom pravcu i istim smjerom; masa
m1 i m2 te brzina v1 i v2 prije sudara i v1′ i v2′ nakon sudara.

v1 v2 v1′ v2′

m2 m2
m1 m1

Sudar čestica
i izmjena impulsa

R:
- međudjelovanje čestica tokom sudara opisujemo III Newton-ovim aksiomom:
r r
F1, 2 = − F2,1 ,
što znači da dvije čestice djeluju međusobno istim silama koje imaju suprotan smjer;
jednostavnije rečeno: sila kojom prva čestica djeluje na drugu, F1,2, jednaka je sili
kojom druga čestica djeluje na prvu, F2,1.

- ako promatramo međudjelovanje u kratkom vremenskom intervalu, Δt , tada

gornju relaciju pomnožimo tim vremenskim intervalom:
r r
F1, 2 ⋅ Δt = − F2,1 ⋅ Δt , (*)
r
gdje veličinu F ⋅ Δt nazivamo impulsom (djelovanje sile u kratkom vremenskom
intervalu)

- iz II Newtonov-og aksioma možemo impuls sile prikazati kao promjenu količine

gibanja na slijedeći način:
r r
F = m⋅a
r
r Δv .
F = m⋅
Δt
Množeći gornju jednadžbu sa Δt dobivamo izraz u kojem je impuls, F⋅Δt, povezan sa
novom fizikalnom veličinom,
r r r r
F ⋅ Δt = m ⋅ Δv = m ⋅ v k − m ⋅ v p

promjenom količine gibanja, m⋅Δv, gdje je Δv = vk - vp jednako razlici konačne brzine,

r r r
v k , i početne brzine, v p , a umnožak m ⋅ v je količina gibanja. Gornja jednadžba
opisuje način djelovanja impulsa na tijelo: impuls mijenja količinu gibanja nekog
tijela. U slučaju da tijelo nema početnu količinu gibanja (a time i početnu brzinu), tada
impuls upravo daje tijelu količinu gibanja.

1
 - ako u početnoj jednadžbi (*) zamijenimo izraze za impuls promjenama količine
gibanja,
r r
m2 ⋅ Δv 2 = − m1 ⋅ Δv1
m2 ⋅ (v 2´ − v 2 ) = − m1 ⋅ (v1´ − v1 )
r r r r
tada nakon sređivanja te jednadžbe dobijemo konačni izraz za odnos količine gibanja
oba tijela prije i poslije gibanja, (**):
r r r r
m1 ⋅ v1 + m2 ⋅ v2 = m1 ⋅ v1′ + m2 ⋅ v2′ (**).

Konačna jednadžba predstavlja zakon očuvanja količine gibanja koji glasi: zbroj
količina gibanja nekog sistema (u našem slučaju, dvaju tijela, m1 i m2) je tokom
promatranog fizikalnog procesa konstantna (nepromijenjena) veličina. To znači da je
zbroj količina gibanja čitavog sistema (čestica, tijela) prije neke promjene (na pr.
sudara) jednak zbroju količina gibanja istog sistema nakon te promjene (tog sudara).
…………..

..napomene:
r
…….vektori su u tekstu označeni strelicom, v , ako su pisani u Microsoft Word-u; ili su
označeni Bold-om, v, u običnom „Symbol“ modu.

… u daljnjem tekstu izostavljeno je vektorsko označavanje u slučaju ako su svi vektori u istom
smjeru (gibanje duž pravca, ili općenito djelovanje fizikalnih veličina duž istog pravca)

… obratite pažnju na gornji opis postepenog objašnjenja zakona očuvanja količine gibanja; taj
zakon kao i niz ostalih zakona ne možete objasniti samo šturim navođenjem jednadžbi.
Jednadžbe vam služe kao sredstvo simbola kojim objašnjavate pojavu ili zakonitost. Zato
pozitivno objašnjenje ovakvih zadataka nije samo navođenje jednadžbi.

2. Tijelo mase 3kg i brzine 4m/s sudari se elastično i centralno s tijelom mase 2kg i brzine
8m/s. Izračunajte brzine tijela nakon sudara, ako se prije sudara tijela gibaju u
suprotnim smjerovima. (Napomena: zadatak ima po dva rješenja za brzine svakog tijela;
jedan par rješenja odnosi se na početne brzine)

R: v1 = −5,6m / s, v 2 = 6,4m / s
´ ´

Elastičan, centralni sudar opisujemo dvjema jednadžbama:

- zakon očuvanja količine gibanja
- zakon očuvanja energije.

Nakon uvrštavanja poznatih veličina u jednadžbe zakona dobivamo dvije jednadžbe s

dvije nepoznanice, od kojih je jedna linearna a druga kvadratna. U dobivenim parovima
rješenja za brzine jedan par brzina se odnosi na početne brzine a drugi par na brzine
tijela nakon sudara koje tražimo.

2
3. 5 mola nekog plina nalazi se na temperaturi 600 K i zauzima volumen od 83,14 litre.
Na plin se izvrše dvije uzastopne promjene: a) izotermna ekspanzija pri kojoj se
volumen poveća 4 puta i nakon nje b) izobarna kompresija kod koje se volumen
smanjimo na početnu vrijednost. Prikažite promjene stanja plina u p-V dijagramu i
izračunajte ukupnu dovedenu toplinu sistemu.
(R=8,313 J·mol-1·K-1, Cp=28,7 J·mol-1·K-1)

R: Quk = QI + QII , QI = WI = 3,46 ⋅ 10 4 J ; QII = −6,46 ⋅ 10 4 J , Quk = −3 ⋅ 10 4 J

T= konst

T= konst

4. Kamion mase 4t počinje se gibati uz kosinu (s dna) nagiba 150 početnom brzinom
90km/h, pri čemu ne upotrebljava silu motora. Za koliko vremena prijeđe tijelo prvih
50m puta ako je koeficijent trenja 0,1 ? (g≈10 m/s2)

R: Za ovaj zadatak je svakako potreban crtež iz kojeg se mogu uočiti sile koje
svojom rezultantnom akceleracijom usporavaju početnu brzinu.

v0

G⎥⎥

FTR

Rezultantna sila na tijelo jednaka je: FR= -(G⎥⎥+ FTR), pri čemu negativan predznak
određuje djelovanje sile u suprotnom samjeru od početnog gibanja tijela. Nakon računa
dobivamo za rezultantnu akceleraciju i vrijeme trajanja gibanja nakon pređenih 50 m:

aR = -3,6 m/s, ; t1 = 2,4 s i t2 = 11,5 s.

Točna je prva vrijednost za vrijednost za vrijeme, jer ona pripada vremenu uspinjanja
tijela, a drugo (veće) vrijeme odgovara točki koju tijelo dosegne prilikom silaska niz
kosinu. Nakon oba vremena tijelo se nalazi u istoj točki u odnosu na početak gibanja
(dno kosine).

3
5. Vektor položaja materijalne točke zadan je relacijom:
r(t) = ( 6t3 – 4t2 + 3t) i + (5t2 – 3t + 1) j
Odredite. a) vrstu gibanja u x i y smjeru i b) vektor brzine u trenutku kada je
akceleracija u x smjeru jednaka akceleraciji u y smjeru.

R: a) x(t)..nejednoliko gibanje duž pravca; y(t)..jednoliko ubrzano gibanje duž pravca s

akceleracijom 10 m/s2. r r r
r
b) t=0,5 s, v (0,5) = 3,5i + 2 j , v (0,5) = 4m / s

U ovom dijelu zadatka računa se iz zadanih uvjeta neko određeno vrijeme (trenutak,
tx) u kojem se zatim određuje brzina, akceleracija (ukupna), udaljenost tijela od
ishodišta (d).

Najčešće pri tom moramo naći opći izraz za brzinu v(t) i akceleraciju a(t) iz zadanog
izraza za vektor položaja točke ovisan o vremenu, r(t). Znamo da brzinu, v(t), dobijemo
kao prvu derivaciju puta (položaja) po vremenu, r(t), a akceleraciju, a(t), kao prvu
derivaciju brzine po vremenu, v(t).

Za naš zadatak tražene derivacije su:

v(t) = (18t2-8t+3)i+(10t-3)j
a(t) = (36t-8)i+10 j

„trenutak“, tx, tražimo iz uvjeta:

ax=ay, ili 36t-8=10 → t = 0,5s,

pa je tražena brzina u tom trenutku jednaka:

v(0,5) = (18⋅0,52-8⋅0,5+3) i + (10⋅0,5-3)j
v(0,5) = 3,5i + 2j
r
iznos brzine, ako se traži: v (0,5) = 4m / s

6. U skladištu papira volumena 280m3 noću je temperatura 180C (M18 = 15.4 g/m3 ) i
relativna vlaga je 60%. Ako se danju temperatura poveća na 320C (M32 =28.7 g/m3 ),
očekujemo i promjenu relativne vlage u skladištu. Koliko vlage moramo danju dodati
ili oduzeti iz skladišta ako želimo održati konstantnu relativnu vlažnost?

R: Δa = 7,98 g/m3, a ukupna promjena (dodatak) vodene pare iznosi 2234,4 g.

U ovakvim zadacima moramo shvatiti osnovnu jednadžbu za relativnu vlagu i njenu

promjenu s temperaturom:

a
r= , u ovom izrazu rel. vlaga poprima vrijednosti (0-1)
M

a
r (%) = × 100% u ovom izrazu rel. vlaga poprima vrijednosti (0%-100%).
M

4
U oba izraza relativna vlaga je izražena omjerom:
apsolutne vlage, a, koja predstavlja onu količinu vodene pare (izražene u gramima)
koja se nalazi u 1m3 prostora, kod neke temperature
i
maksimalne apsolutne vlage, M, koja predstavlja maksimalnu količinu vodene pare
(izražene u gramima) koja se može ispariti u 1m3 prostora, kod neke temperature (ali
iste kod koje se promatra i apsolutna vlaga, a).

Važno je naglasiti: najveća vrijednost relativne vlage je 1 ili u postocima 100%, što
određuje vrijednost apsolutne vlage a ≤ M . Za slučaj kada je a=M, relativna vlaga je
jednaka 1ili u postocima 100%.

Ako je apsolutna vlaga a>M, tada je relativna vlaga i dalje 100% (ili, 1), a višak
vodene pare (apsolutne vlage) u odnosu na vrijednost maksimalne apsolutne, M, Δa=a-
M, biva kondenziran na stjenke prostorije.

a
Nadalje, ako je u nekoj prostoriji zadana relativna vlaga, r = , tada iz izraza
M
uočavamo da će se ta relativna vlaga mijenjati ako se mijenja temperatura u prostoru,
koja je proporcionalna sa maks. aps. vlagom, M (tablice, vježbe iz fizike). Ako se
prostorija hladi, smanjuje se M, a to znači i povećanje rel. vlage, r, uz uvjet da ne
mijenjamo količinu vodene pare u prostoru, a! Vrijedi i obratan proces: zagrijavanje
prostorije, povećanje vrijednosti za M, smanjenje rel. vlage, r!

U našem primjeru:

V =280 m3
M1 =15,4 g/m3
r1 =0,6 a1, M1, r1 a1=r1⋅M1=9,24g/m3

M2 =28,7g/m3
r2 = r1
Δa=?, ΔA=?

a2=r1⋅M2=17,22g/m3
→trebamo dodati:
a2, M2, r1 Δa=a2-a1=7,98 g/m3,
a za čitavi prostor:
ΔA=Δa⋅V
=2234 g vodene pare

-----------
Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže.

5
 Fizika 1,2 14.03.08

1. Zakon očuvanja energije; objasnite taj zakon na primjeru slobodnog pada ili gibanja
tijela niz kosinu (bez trenja). Pretpostavite da tijelo ima masu m, pada (ili se spušta niz
kosinu) početnom brzinom v0 s visine h.

m
v0
h
μ=0

2. Tijelo se giba jednoliko usporeno pri čemu u prvih 5 sekundi pređe 500m a u slijedećih
5 sekundi pređe 240m. Izračunajte akceleraciju tijela.
R: a = -10,4 m/s2

a = konst, < 0 (usporavanje)

v0 v1

s1
s2

3. Komad leda mase 2kg temperature –30 °C zagrijemo električnom grijalicom korisnosti
70%. Pri tom rastopimo led u vodu temperature 700C za vrijeme 25min. Izračunajte
snagu grijalice. Prikažite zagrijavanje vode (dovedenu toplinu) u T-Q dijagramu.
(cvode = 4190 J/(kg·st), cled = 2100 J/(kg·st), λtalj = 3,33 · 105 J/kg)

R: - Ukupna toplina koju trebamo dovesti ledu:

Quk= Q1 + Q2 + Q3 = 13,79⋅105 J

- Toplinu dobivamo iz rada električne energije, koja vezana sa izrazom za snagu

grijalice:
W Q
Pdob = elektr = uk = 919 w ,
t t
a izlazna snaga grijalice (radi gubitka od 30%) je 1,3 Kw.

U prikazanom T-Q dijagramu pojasnite smisao pojedinih dovedenih toplina, Q1, Q2 i

Q3 i naznačite odgovarajuće temperature.

6
 T

Q1 Q2 Q3

4. U dvije prostorije odvojene pregradom (vratima), čiji volumeni se odnose V1:V2 =1:4,
je temperatura 220C (M22=19,8 g/m3) i relativna vlaga 65 % u manjoj i 45 % u većoj
prostoriji. Izračunajte relativnu vlažnost u prostoriji kada se vrata između prostorija
otvore, a temperatura se snizi na 170C (M17=14,5 g/m3).

R: rx=66,9%

5. 3 mola nekog plina nalazi se na temperaturi 400 K i zauzima volumen od 30 litara. Na

plin se izvrše dvije uzastopne promjene stanja: a) izotermnom ekspanzijom plinu se
poveća volumen 4 puta, i zatim se b) izobarnom kompresijom volumen plina se smanji
na početni. Skicirajte zadani proces u p - V dijagramu i izračunajte ukupni izvršeni
rad u obje faze.
(Cp = 29 J/mol K, R = 8,314 J/mol K)

R: Wuk=WI+WII = nRT1ln V2/V1+ p2(V1-V2) = 6400 J; pripazite, rad u drugoj fazi je negativan
(zašto?).

6. Vektor položaja materijalne točke dan je relacijom:

r(t) = (7t2- 22t + 8)i + (6t2- 9t + 12)j.

Odredite a) vrstu gibanja točke u x i y smjeru i b) izračunajte iznos brzine u trenutku

kada je brzina u x smjeru 5 puta veća od brzine u y smjeru.

R: a) x(t)…jednoliko ubrzano; a=14 m/s2, y(t)…jednoliko ubrzano; a=12 m/s2

r
b) t=0,5 s; v (0,5) = 15,3m / s

--------------------------------

Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže.

7
 FIZIKA 1,3 14.03.08

1. Vektori položaja materijalnih točaka dani su relacijama:

r1(t) = (5t +2t2) i + (-8t+5t2)j i r2(t)= 4t2i+ (2t2+ 12t +3)j

odredite; a) početne brzine prve i druge točke u x smjeru, i b) iznos brzine prve točke
u trenutku kada su brzine druge točke u x i y smjeru jednake. Brzinu materijalne
točke izrazite u km/h
a) v0,x=5m/s, v0,y=0 m/s,
b) tx=3 s, v1 (3) = 27,8m / s

2. Metalna kugla gustoće 8 g/cm3 uronjena je u vodu gustoće 1 g/cm3 i ima prividnu
težinu u vodi 30 N. Izračunajte volumen kugle, pripadni radijus i njenu težinu
(«pravu») u zraku.
R: Vč = 0,43⋅10-3 m3, rč = 4,68 cm, G0=34,4 N

3. Auto mase 4t spušta se niz kosinu kuta nagiba 80 početnom brzinom 18 km/h, uz
konstantnu silu djelovanja motora niz čitavu kosinu. Za prvih 50m poveća se brzina
auta tri puta. Izračunajte srednju snagu motora, ako je koeficijent trenja jednak 0,15.
R: aR=0,25 m/s2, Fv=1 375 N, vsrednja= 10 m/s, P=13,75 Kw

4. U dvije prostorije odvojene pregradom, čiji volumeni se odnose V1:V2 =1:3, je

temperatura 210C (M19=18,3 g/m3) i relativna vlaga 70 % u manjoj i 50 % u većoj
prostoriji. Izračunajte relativnu vlažnost u prostoriji kada se vrata između prostorija
otvore, a temperatura se snizi na 190C (M19=16,3 g/m3).
R: rx= 61,8 %

1. Tijelo pada slobodno s neke visine početnom brzinom 5m/s. Posljednjih 20m ukupnog
puta prijeđe u vrijeme od 0.4s. Izračunajte: a) visinu s koje je tijelo počelo padati i b)
konačnu brzinu.
R: a) Huk=133,95 m, b) vuk=52 m/s

5. 3 mola nekog plina nalazi se na temperaturi 400 K i zauzima volumen od 83,14litara.

Na plin se izvrše dvije uzastopne promjene stanja:
a) izobarnom ekspanzijom plin se zagrije na 5270C, i
a) izotermnom ekspanzijom plinu se poveća volumen 2 puta.
Prikažite promjene stanja plina u p-V dijagramu i izračunajte ukupnu dovedenu
toplinu. (R=8.314 J/K mol, CV=20.5 J/K⋅ mol,κ=1,4)

R: Quk=Q1+Q2= 3,44⋅104 J + 1,38⋅104 J=4,82⋅104 J

--------------------------------

Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže.

8
 Fizika 1,4 14.03.08

1. Vektor položaja materijalne točke zadan je relacijom:

r(t) = (5t3 – 5t2 + 16t)i + (2t2 – 4t)j

Odredite vektor brzine i iznos brzine u trenutku kada je akceleracija u x-smjeru jednaka
nuli. Opišite vrstu gibanja u obje komponente gibanja.
R: tx=1/3 s, v(1/3)= (129/9)i – (8/3)j, v (1 / 3) = 14,6m / s

2. 3 mola nekog plina nalazi se na temperaturi 400 K i zauzima volumen od 30litara.

Na plin se izvrše dvije uzastopne promjene stanja: a) izotermnom ekspanzijom
plinu se poveća volumen 3 puta, i zatim se b) izobarnom kompresijom volumen
plina se smanji na početni. Skicirajte zadani proces u p-V dijagramu i izračunajte
ukupnu dovedenu toplinu u obje faze. (Cp = 29 J/mol K, R = 8,314 J/mol K)
R: Quk=Q1+Q2= 1,1⋅104 J - 2,296⋅104 J= -1,2⋅104 J
0
3. Auto mase 6t spušta se niz kosinu koeficijenta trenja 0.15 te nagiba 15 stalnom
brzinom 45km/h. Izračunajte vanjsku silu i srednju snagu motora ako auto tokom
gibanja niz kosinu zadržava jednoliko gibanje. (provjerite smjer vanjske sile )
R: Fv=6840 N, P=85,5Kw

4. Iz hladionika je izvađen komad leda mase 200g temperature –400C. Otapamo ga sa

2litre vode i dobijemo temperaturu smjese 250C. Kolika je bila temperatura vode?
Prikažite izmijenjene topline u T-Q dijagramima.
(cvode=4190 J/kg st, cleda= 2100 J/kg st, λtalj=3.3·105J/kg)
R: tv=35,6 0C

5. Prostorija dimenzija 80m3 ima relativnu vlažnost 55% kod temperature 200C. Ako u
prostoriju nepažnjom dodamo 420g vodene pare i pri tom zagrijemo prostoriju na 230C,
izračunajte relativnu vlagu u novonastalim uvjetima.
(M20= 17.3 g/m3, M23= 20.6 g/m3)
R: r = 71,7%

6. Tijelo pada slobodno s neke visine početnom brzinom 5m/s. Posljednjih 20m ukupnog
puta prijeđe u vrijeme od 0.4s. Izračunajte: a) visinu s koje je tijelo počelo padati i b)
konačnu brzinu.

R: a) Huk=133,95 m, b) vuk=52 m/s

--------------------------------

Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže.