Vjerovatnoca I Statistika - Zadaci

VJEROVATNOĆA I
STATISTIKA ZADACI
(INŽENJERSKA
STATISTIKA)
0
1
SADRŽAJ
VJEROVATNOĆA I STATISTIKA ............................................................................................................ 1
1.1 Prikazivanje podataka. Prosječna Vrijednost. Rasipanje .......................................................... 1
1.2 Eksperimenti, ishodi, događaji ................................................................................................. 5
1.3 Vjerovatnoća ............................................................................................................................ 7
1.4 Permutacije i kombinacije ........................................................................................................ 9
1.5 Slučajne varijable. Raspodjele vjerovatnoće .......................................................................... 11
1.6 Srednja vrijednost i varijansa raspodjele ............................................................................... 14
1.7 Binomna, Poissonova, a Hipergeometrijska raspodjela ......................................................... 15
1.8 Normalna raspodjela .............................................................................................................. 17
1.9 Raspodjela nekoliko slučajnih varijabli ................................................................................... 19
2. Matematska Statistika .................................................................................................................... 20
2.1 Uvod. Slučajno uzorkovanje ....................................................... Error! Bookmark not defined.
2.2 Tačka procjene parametara.................................................................................................... 20
2.3 Interval povjerenja ................................................................................................................. 20
2.4 Testiranje hipoteza. Odluke ................................................................................................... 27
2.5 Kontrola kvaliteta ................................................................................................................... 27
2.6 Uzorkovanje prihvatanja ........................................................................................................ 29
2.7 Ocjena uklapanja 2 test......................................................................................................... 29
2.8 Neparametarski testovi .......................................................................................................... 29
2.9 Regresija. Uklapanje pravca. Korelacija.................................................................................. 29
DODATAK 1 ............................................................................................. Error! Bookmark not defined.
2
VJEROVATNOĆA I STATISTIKA
1.1 Prikazivanje podataka. Prosječna Vrijednost. Rasipanje
Prikazivanje podataka
Predstavi podatke histogramom:
1. Dužine eksera [mm]:
19 21 19 20 19 20 21 20
2. Telefonski pozivi u jednoj minuti u kancelariji u periodu od 9:00 do 9:10:
6 6 4 2 1 7 0 4 6 7
3. Krvni pritisak kod 15 pacijentkinja dobi od 20 do 22 god.:
156 158 154 133 141 130 144 137 151 146 156 138 138 149 139
1
4. Sadržaj željeza % u 15 uzoraka hermatita (Fe2O3):
72,8 70,4 71,2 69,2 70,3 68,9 71,1 69,8 71,5 69,7 70,5 71,3 69,1 70,9 70,6
5. Težina napunjenih vrećica [g] kod automatskog punjenja:
203 199 198 201 200 201 201
6. Potrošnja benzina [litara na 100 kM] šest automobila istog modela pod sličnim uvjetima:
15,0 15,5 14,5 15,0 15,5 15,0
2
7. Vrijeme emitovanja [sec] releja:
1,3 1,2 1,4 1,5 1,3 1,3 1,4 1,1 1,5 1,4 1,6 1,3 1,5 1,1 1,4 1,2
1,3 1,5 1,4 1,4
8. Brinellova tvrdoća (utiskivanje 2.5 mm čelične kuglice, opterećenjem 62.5 kg, u trajanju od 30 sec)
20 bakarnih ploča [kg/mm2]:
86 86 87 89 76 85 82 86 87 85 90 88 89 90 88 80
84 89 90 89
3
9. Efikasnost sedam turbina % prečnika 2.3 m pri maksimalnom bruto padu od 185 m:
91,8 89,1 89,9 92,5 90,7 91,2 91,0
10. -0,51 0,12 -0,47 0,95 0,25 -0,18 -0,54
Prosječna Vrijednost. Rasipanje
Pronađi srednju vrijednost i uporedi je sa medijanom. Pronađi standardnu devijaciju i uporedi je

sa rasponom kvartila.
11. Za dužine eksera u zadatku 1.

12. Za telefonske pozive u zadatku 1.
13. Za krvne pritiske zadatku 2.
14. Za sadržaj željeza u zadatku 4.
15. Za vremena emitovanja u zadatku 7.
16. Za Brinellove tvrdoće u zadatku 8.
17. Netipične vrijednosti, reducirani podaci. Sračunaj s za podatke:
4 1 3 10 2
Potom reduciraj podatke izbacujući netipične vrijednosti ponovo sračunaj s. Komentiraj.
4
18. Uradi isto što i u zadatku 17 za Brinellove tvrdoće iz zadatka 8.
19. Konstruiraj jednostavne podatke koji će imati x̄ = 100 i qM = 0. Šta je svrha ovog problema?
20. Srednja vrijednost. Dokaži da x̄ uvijek leži između najmanje i najveće vrijednosti podataka.
1.2 Eksperimenti, ishodi, događaji
Prostor ishoda. Događaji.
Prikaži prostor ishoda za eksperimente
1. Izvlačenje 3 vijka iz skupa lijevih i desnih vijaka.
23 ishoda: DDD, DDL, DLD, LDD, DLL, LDL, LLD, LLL
2. Bacanje dvije kovanice.
22 ishoda: HH, HJ, JH, JJ
3. Bacanja dvije kockice.
62 = 36 ishoda: (1,1), (1,2), ......, (6,6) (prva kockica, druga kockica)
4. Bacanja kockice do prve šestice.
Beskonačno mnogo ishoda: Š, ŠcŠ, ŠcŠcŠ, .... (Š = šest)
5. Bacanja kovanice do prve glave.
Beskonačno mnogo ishoda: H, JH, JJH, .... (J=pismo, H=glava)
6. Bilježenje životnog vijeka svake od 3 žarulje.
Prostor uređenih nenegativnih trojki.
7. Bilježenje maksimalnih dnevnih temperatura i maksimalnih atmosferskih pritisaka u Mostaru.
Prostor uređenih parova.
8. Biranje komiteta od 2 iz grupe od 5 ljudi.
10 ishoda: (1,2), (1,3), (1,4), (1,5), (2,3), (2,4), (2,5), (3,4), (3,5), (4,5), ili shodno Dijelu 1.4.2,
Teorema 3, jenačina (4a):
5 5!
 2   2!(5  2)!  10
 
9. Izvlačenje oštećene brtve D iz skupa od 10 komada od kojih je samo jedna oštećena dok se brtva D
ne izvuče izvlačeći jednu po jednu brtvu bez zamjene, tj. izvučena brtva se ne vraća u skup. (Više o
ovome u Dijelu 1.4.)
5
10 ishoda: D, ND, NND, NNND, ..., NNNNNNNNND, ili shodno Dijelu 1.4.2, Teorema 3, jenačina
(4a):
 10  10!
 1   1!(10  1)!  10
 
10. Da li su pri bacanju 3 kockice događaji: A: zbir djeljiv sa 3 i B: zbir djeljiv sa 5 međusobno
isključujući.
Ne
11. Odgovori na pitanje u zadatku 10 za bacanje dvije kockice.
Da
12. Prikaži svih 8 podskupova prostora ishoda S = a,b,c.
, a, b, c, a,b, a,c, b,c, S
13. U zadatku 3 zaokruži događaje: A: oba broja su ista i B: zbir brojeva je manji od 2, A  B, A  B, Ac
i Bc.
14. Kod izvlačenja dva vijaka iz skupa lijevih i desnih vijaka, neka je A: najmanje jedan desni, B:
najmanje jedan lijevi, C: najmanje dva desna i D: najmanje dva lijeva. Da li su A i B međusobno
isključujući događaji? Isto pitanje važi i za događaje i C i D.
Venneovi dijagrami.
15. U vezi putovanja studenata u Libanon, razmotri događaje: B: vidjeli su Bejrut, D: dobro su se
proveli i N: potrošili su sav novac. Objasni riječima ishode 1, 2, ..., 7 na dijagramu.
Zadatak 15
16. Pokaži pomoću definicije komplementa da je za svaki podskup A prostora događaja S:
(Ac)c = A; Sc = ; c = S; A  Ac = S; A  Ac = .
17. Korištenjem Venneovih dijagrama pokaži da je A  B ako i samo ako vrijedi da je A  B = B.
18. Korištenjem Venneovih dijagrama pokaži da je A  B ako i samo ako vrijedi da je A  B = A.
6
19. Korištenjem Venneovih dijagrama provjeri De Morganov zakon:
(A  B)c = Ac  Bc; (A  B)c = Ac  Bc
20. Korištenjem Venneovih dijagrama provjeri pravila:
A  (B  C) = (A  B)  (A  C); A  (B  C) = (A  B)  (A  C);
1.3 Vjerovatnoća
1. Kod bacanja 3 kockice koja je vjerovatnoća dobijanja zbira koji ne prelazi 16?
3 ishoda sume 17: Ac: (5,6,6), (6,5,6), (6,6,5),

1 ishod sume 18: Bc: (6,6,6)
Ukupan broj ishoda: Dc = (Ac  Bc) = 4

Prostor ishoda: S = 63 = 216
P(D) = 1 – P(Ac  Bc) = 1 – 4/216 = 98,15%
2. Kod bacanja dvije kockice koja je vjerovatnoća dobijanja zbira većeg od 4 ali ne većeg od 7?
4 ishoda sume 5: A: (1,4), (2,3), (3,2), (4,1)

5 ishoda sume 6: B: (1,5), (5,1), (3,3), (2,4), (4,2)
6 ishoda sume 7: C: (1,6), (6,1), (2,5), (5,2), (3,4), (4,3)
Ukupan broj ishoda: D = (A  B  C) = 15
Prostor ishoda: S = 62 = 36
P(D) = 15/36 = 41,66%
3. Tri vijka izvlaće se nasumice iz skupa od 100 vijaka od kojih je 10 defektnih (D), Pronađi
vjerovatnoću da su sva tri vijka ispravna (N) pretpostavljajući a) da izvlaćimo sa zamjenom i b) da
izvlaćimo bez zamjene.
90 90 90
a)    0,93  72,9% ,
100 100 100
90 89 88
b)    72,65%
100 99 98
4. U zadatku 3a) i 3b) pronađi vjerovatnoću E: najmanje jedan je defektan, ito a) direktno i b)
pomoću komplementa.
E = (DNN, NND, NDN, NDD, DDN, DND, DDD)

a) i) 0,1∙0,9∙0,9∙3 + 0,1∙0,1∙0,9∙3 + 0,1∙0,1∙0,1 = 27,1%
ii) komplement odgovora rješenja zadatka 3a): 1 – 0,729 = 27,1%
10 90 89 10 9 90 10 9 8
b) i)   3    3     27,35%
100 99 98 100 99 98 100 99 98
7
ii) komplement odgovora rješenja zadatka 3b): 1 – 0,7265 = 27,35.
5. Ako kutija sadrži 10 lijevih i 20 desnih vijaka, koja je vjerovatnoća izvlaćenja najmanje jednog
desnog vijka izvlačeći dva vijka sa zamjenom?
1 ishod A: oba vijka lijeva.

10 10 1
Vjerovatnoća da ni jedan neće biti desni: P(A) =  
30 30 9
8
Vjerovatnoća da će najmanje jedan biti desni P(Ac) = 1 – P(A) = = 0,888.
9
6. Da li će se vjerovatnoća u zadatku 5 povećati ili smanjiti ako izvlačimo bez zamjene? Prvo
pogađajte potom sračunajte.
1 ishod A da će oba biti lijeva.

10 9
Vjerovatnoća da ni jedan neće biti desni: P(A) =   0,103
30 29
Vjerovatnoća da će najmanje jedan biti desni P(Ac) = 1 – P(A) = 0,897

Vjerovatnoća naraste sa 0,888 na 0,897.
7. Pod kojim uvjetima nema razlike da li izvlačimo sa ili bez zamjene?
Pod uvjetom da se izvlaći mali uzorak svake klase za koju smo zainteresirani (lijevi i desni ili
oštećeni i neoštećeni vijci itd.) iz velike populacije.
8. Ako neka vrsta guma ima životni vijek veći od 65.000 kilometara sa vjerovatnoćom 0,90, koja je
vjerovatnoća da će ove gume na automobilu trajati duže od 65.000 kilometara?
9. Ako provjeravamo fotokopirni papir slučajnim izvlačenjem 5 listova bez zamjene iz svakog paketa
od 500 listova, koja je vjerovatnoća izvlačenja 5 čistih listova kada 0,4% listova sadrži mrlje?
10. Pretpostavimo da povlačimo kartice više puta uz zamjenjujemo iz datoteke od 100 kartica, od
kojih se 50 odnosi na muške i 50 na ženske osobe. Koja je vjerovatnoća izvlaćenja druge "ženske"
kartice prije treće "muške" kartice?
11. Šarža od 200 željeznih štapića sastoji se od 50 prevelikih šipki, 50 manjih šipki i 100 šipki željene
dužine. Ako se dvije šipke izvlače nasumice bez zamjene, koja je vjerovatnoća izvlaćenja (a) dvije
šipke željene dužine, (b) jedne šipke željene dužine, (c) nijedne šipke željene duljine?
12. Ako strujni krug sadrži četiri automatska prekidača, sa vjerovatnoćom od 99% da će, tokom
određenog vremenskog intervala, svi prekidači biti u funkciji, koja je vjerovatnoća neuspjeha po
vremenskom intervalu možemo pripisati jednom prekidaču?
13. Aparat za kontrolu pritiska sadrži 3 elektronske cijevi. Uređaj će raditi jedino ako sve cijevi budu
aktivne. Ako je vjerovatnoća neuspjeha svake cijevi tokom nekog intervala vremena 0,04, koja je
odgovarajuća vjerovatnoća neuspjeha cijelog uređaja?
14. Pretpostavimo da je u proizvodnji svjećica postotak neispravnih konstantne vrijednosti od 2% u

dužem vremenskom intervalu i da se taj proces kontrolira svakih pola sata crtanjem i provjerom
8
dviju upravo proizvedenih svječica. Pronađite vjerovatnoću dobijanja (a) obe ispravne, (b) jena
neispravna, (c) dvije neispravne. Koji je zbir ovih vjerovatnoća?
15. Šta daje veću vjerovatnoću pogađanja mete najmanje jednom: (a) pagađanje s vjerovatnoćom 1/2
i jednim pucnjem, (b) pogađanje s vjerovatnoćom 1/4 i 2 pucnja, (c) pogađanje s vjerovatnoćom
1/8 i 4 pucnja? Prvo pogađajte.
16. Možda se pitate hoće li u (16) posljednji odnos slijediti iz ostalih, ali odgovor je ne. Da biste to
vidjeli, zamislite da je čip izvučen iz kutije s 4 čipa sa brojevima 000, 011, 101, 110 i neka A, B, C
budu događaji da prva, druga i treća cifra na izvučenom čipu jeste 1. Pokažite da u tom slučaju
vrijede prve tri formule u (16), dok posljednja ne vrijedi.
17. Pokažite da ako je B podskup A, tada je P(B) ≤ P(A).
18. Proširenjem Teoreme 4, pokaži da vrijedi sljedeće P(A  B  C) = P(A) P(BA) P(CA  B).
1.4 Permutacije i kombinacije
U odgovorima na neke od sljedećih zadataka treba zapaziti velike brojeve, što nabrajanje svih
slučajeva čini beznadežnim!
1. Na koliko načina preduzeće može dodijeliti n autobusa desetorici vozača, tako da se jedanom
vozaču dodjeli svaki autobus i obratno?
Shodno (1) na 10! = 3.628.800 načina.
2. Izlistaj: (a) sve permutacije, (b) sve kombinacije bez ponavljanja, (c) sve kombinacije sa
ponavljanjima 5 slova a, e, i, o, u kada se uzimaju 2 slova istovremeno.
 5  120
a) Shodno (3a) kada se izlista     20 permutacija one su:
3 6
 ae ai ao au
ea  ei eo eu
ia ie  io iu
oa oe oi  ou
ua ue ui uo 
5 5  4
b) Shodno (4a) broj kombinacija bez ponavljanja je     10 koji se dobije kada se gore
 2  1 2
izlistani parovi koji sadrže ista slova broje kao jedna kombinacija.
 5  2  1  6  6  5
c) Shodno (4b) Broj kombinacija sa ponavljanjam je     15 koji se dobije
 2   2  1 2
kada se na prethodnih 10 kombinacija dodaju parovi: aa, ee, ii, oo, uu.
3. Ako kutiju sadrži četiri gumene i dvije plastične brtve, koja je vjerovatnoća izvlačenja (a) najprije
plastičnih, a zatim gumenih brtvi, (b) prvo gumnih, a onda plastičnih? Učinite to pomoću teoreme
i provjerite množenjem vjerovatnoća.
9
2 1 4 3 2 1 4! 2! 2 1 1
a) Shodno (2), vjerovatnoća izvlačenja najprije plastičnih je:         
6 5 4 3 2 1 6! 6 5 15
4 3 2 1 2 1 4! 2! 2 1 1
b) Shodno (2), vjerovatnoća izvlačenja najprije gumenih je:         
6 5 4 3 2 1 6! 6 5 15
4. Kutija sadrži dvije zelena, tri žute i pet crvenih kuglica. Nasumice izvlačimo jednu kuglicu i stavimo
je na stranu. Zatim izvlačimo sljedeću kuglicu, i tako dalje. Pronađite vjerovatnoću da najprije
izvučemo dvije zelene kuglice, zatim 3 žute i na koncu one crvene.
10! 8! 10! 1
Shodno (2) broj permutacija je:    2520 , a vjerovatnoća je:
2! 8! 3! 5! 2! 3! 5! 2520
5. Na koliko različitih načina možemo odabrati komitet koji se sastoji od 3 inženjera, 2 fizičara i 2
kompjuterska stručnjaka od ukupno 10 inženjera, 5 fizičara i 6 kompjuterskih stručnjaka? Prvo
pogodite.
 10   5   6 
Shodno (4a) broj kombinacija je:          18.000
 3   2  2
6. Koliko različitih uzoraka od 4 predmeta možemo izvući iz skupine od 80 predmeta?
 80 
Broj kombinacija shodno (4a):    11.581.580
4
7. U skupini od deset predmeta, 2 su neispravna. (a) Pronađite broj različita uzorka izvlačenjem 4
predmeta. Pronađite broj uzoraka izvlačenjem 4 predmeta koja (b) ne sadrže neispravne, (c)
sadrže 1 neispravan, (d) sadrže 2 neispravna.
 10 
a) Broj kombinacija shodno (4a):    210 ,
4
 10  2 
b)    70 (jer je 10 – 2 = 8 ispravnih, a izvlaći se 4-0 ispravnih),
 40 
 2  10  2  2
c)     2  56  112 (biramo 1 od 2 neispravna na    2 načina i 3 od 8 ispravna na
 1  4  1   1
8
   56 načina).,
3
 2   10  2  2 8
d)       28 (jer biramo 2 neispravna na    1 način i 2 ispravna na    28 načina).
 2  4  2  2  2
8. Odredite broj različitih karata koje imate u ruci kada igrate Briđ. (U ruci možete imati 13 kartica
odabranih iz cijelog špila od 52 karte.)
 52 
Broj kombinacija shodno (4a):    653.013.559.600
 13 
9. Na koliko različitih načina može 6 ljudi sjediti za okruglim stolom?
10
Na 6!/6 = 5! = 120 načina gdje količnik 6 predstavlja broj kružnih permutacija koje daju isti
raspored za kružnim stolom.
10. Ako kafez sadrži 100 miševa od kojih su 2 mužijaka, koja je vjerovatnoća da će oba mužijaka biti
uključena ako se nasumično odabere 12 miševa?
 100 
Broj kombinacija 100 miševa uzetih 12 odjednom je shodno (4a)   a vjerovatnoća izvlačenja
 12 
 100   2  100  2 
bilo koje je 1   . Sada, broj uzoraka koje u sebi uvijek sadržavaju 2 mužijaka je   ,
 12   2  12  2 
2
na način da se odaberu 2 od mužijaka na    1 način a potom 10 ženki od preostalih 98 ženki
2
 98 
što se može odabrati na   načina. Odavde dobijemo odgovor:
 10 
 98 
 
 10   1  1,3%
 100  75
 
 12 
11. Koliko registracija automobila policija treba provjeriti u automobilskoj nesreći u kojoj je počinitelj
pobjegao sa lica mjesta, a svjedok izjavi da zna da registracija automobila počinitelja počinje sa
KDP7 i ne može se sjetiti posljednja dva broja na registarskoj ploči, ali je siguran da su sva tri broja
različita?
9 mogćnosti za drugi broj (od 0 do 9 bez sedmice) i 8 mogućnosti za drugi broj (od 0 do 9 bez
sedmice i drugog broja). Odgovor je 9  8 = 72
12. Ako su postrojena 3 osumnjičenika koja su počinila provalu i 6 nedužnih osoba, koja je
vjerovatnoća da svjedok koji nije siguran i mora odabrati tri osobe, slučajno odabere trojicu
osumnjičenih? Da svjedok slučajno izabere 3 nedužne osobe?
1 1
  1,19% vjerovatnoće da odabere 3 usumnjičena
 9  84
 
3
9  3 6
Postoji       20 kombinacija biranja 3 nedužne osobe od 9 – 3 = 6 nedužnih osoba.
3  0 3
20 5
Dakle   23,81% vjerovatnoće da odabere 3 nedužne od ukupno 9 osoba od koje su 3
84 21
osumnjičene.
1.5 Slučajne varijable. Raspodjele vjerovatnoće
1. Nacrtaj funkciju vjerovatnoće f(x) = kx2 (x = 1, 2, 3, 4, 5; k prikladno) i funkciju raspodjele.
Shodno (6): 1 = k ∙ (1 + 22 + 32 + 42 + 52)  k = 1/55
11
1 2
f x  x
55
1
F x    x2
55 xj  x
2. Nacrtaj funkciju gustoće f(x) = kx2 (0  x  5; k prikladno) i funkciju raspodjele.
k  53
5
Shodno (10): 1 = k   x dx   k = 3/125

2
0
3
3
f x   x2
125
x
3 1
F x    v 2dv   x3
125 0 125
3. Kontinuirane raspodjele. Nacrtaj f i F kad je gustoća od X f(x) = k = const. ako je -2  x  2 i 0

drugdje. Pronađi P(0  X  2).
Shodno (10): 1 = k   dx k  (2  2)  4  k  k = 1/4

2
0 0
1 1 1 1 1
Shodno (7): F(0) =   dx   (0  2)  i F(2) =   dx   (2  2)  1
4 2 4 2 4 2 4
Te je shodno (9): P(0  X  2) = F(2) – F(0) = 1/2
4. U zadatku 3 pronađi c i c' tako da je P(-c < X < c) = 95% i P(0  X  c') = 95%.
c
1 1 c
Shodno (9): 0,95 =   dx   (c  c )   c = 1,9
4 c 4 2
c'
1 1 c'
Shodno (9): 0,95 =   dx   (c ' 0)   c' = 3,8 > maxc = 2 jer je P(0  X  2) = 1/2
4 0 4 4
5. Nacrtaj f i F kada je f(-2) = f(2) = 1/8, i f(-1) = f(1) = 3/8. Može li f imati dalje pozitivne vrijednosti?
2 6
Shodno (5): P  2  X  2  
2 x  2
pj    1 te shodno (6) nisu moguće dalje pozitivne
8 8
vrijednosti.
6. Nacrtaj funkciju gustoće i raspodjele F(x) = 1 – e–3x ako je x > 0 i a /8, i F(x) = 0 ako je x ≤ 0.
Pronađi x za koje je F(x) = 0,9.
7. Neka je X broj godina prije kojih pumpu treba zamijeniti. Neka je X funkcije vjerovatnoće f(x) = kx3,
x = 1, 2, 3, 4, 5. Pronađi k skiciraj f i F.
8. Skiciraj funkciju raspodjele F(x) = 1 – e–3x ako je x > 0, F(x) = 0 ako je x  0 i skiciraj funkciju gustoće.
Pronađi x takvo da je F(x) = 0,9.
12
9. Neka je X mm debljina dihtunga. Pretpostavi da X ima gustoću f(x) = kx ako je 0,9 < x < 1,1 i 0 u
druim slučajevima. Nađi k. Koja je vjerovatnoća da će dihtung biti debljine između 0,95mm i
1,05mm.
10. Ako X prečnik osovine ima gustoću f(x) = k ako je 119,9  x  120,1 i 0 u ostalim slučajevima.
Koliko će neispravnih kutija od 500 osovina približno sadržavati, ako su neispravne osovine tanje
od 119,91 ili deblje od 120,09?
11. Pronađite vjerovatnoću da nijedna od tri žarulje u prometu neće biti zamijenjena tijekom prvih
1500 sati rada ako je životni vijek žarulje slučajna varijabla X s gustoćom f(x) = 60,25 – (x – 1,5)2
kada je 1  x  2 i f(x) = 0 u ostalim slučajevima, gdje se x mjeri u 1000 sati.
12. Neka je X odnos prodaje i profita neke kompanije. Pretpostavi da X ima funkciju raspodjele
F(x) = 0 ako je x < 2, F(x) = (x2 – 4)/5 ako je 2  x < 3, F(x) = 1 ako je x  3. Pronađi i skiciraj
gustoću. Koja je vjerovatnoća da je X između 2,5 (40% profita) i 5 (20% profita)?
13. Pretpostavimo da u automatskom procesu punjenja bačvi za naftu sadržaj bačve litara iznosi
Y = 100 + X gdje je X slučajna varijabla gustoće f(x) = 1 – x kad je x  1 i 0 kad je x > 1. Skiciraj
f(x) i F(x). U skupini od 1000 bačvi, koliko otprilike će sadržavati 100 litara ili više? Koja je
vjerovatnoća da će bačva sadržavati manje od 99,5 litara i manje od 99 litara?
14. Pronađi funkciju vjerovatnoće od X = Broj bacanja kockice dok se ne pojavi prva šestica i pokaži da
zadovoljava (6).
15. Neka je X slučajna varijabla koja može poprimiti svaku realnu vrijednost. Koji su komplementi
slučajeva X  b, x < b, X  c, X > c, b  X  c, b < X  c?
16.
17.
18.
19. Kutija sadrži 4 desna i 6 lijevih vijaka. Nasumice se izvlaće 2 vijka bez zamjene. Neka je X broj
izvučenih lijevih vijaka. Pronađi vjerovatnoće: P(X = 0), P(X = 1), P(X = 2), P(1 < X < 2), P(X  1),
P(X  1), P(X > 1) i P(0,5 < X < 10).
 10 
Ukupan broj ishoda:    45
2
 6   10  6 
  
x  6  x 
Hipergeometrijska funkcija vjerovatnoće broja ishoda koji sadrže lijeve vijke: f  x  
45
 6   10  6 
  
2  0  1 6 2
P  X  0  f 0    
0
a)  
45 45 15
 6   10  6 
  
 1  2  1  6  4 8
b) P  X  1  f 1   
45 45 15
13
 6   10  6 
  
 2   2  2  15  1 1
c) P  X  2  f  2   
45 45 3
d) P 1  X  2  0
2 8 2
e) P  X  1  f  0   f 1   
15 15 3
8 1 13
f) P  X  1  f 1  f  2    
15 3 15
8
g) P  X  1  f  2  
15
8 5 13
h) P  0,5  X  10   P  X  1  f 1  f  2    
15 15 15
1.6 Srednja vrijednost i varijansa raspodjele
Pronađi srednju vrijednost i varijansu slučajne promjenjive X čija je funkcija vjerovatnoće f(x).
1. f(x) = kx (0  x  2, k odgovarajuće).
k  22
2
Shodno (10 u 1.5): 1  k   xdx   k = 1/2

0
2
2
1 1 23 4
Shodno (1b):     x 2dx   
2 0 2 3 3
2
1  4
2
2
Shodno (2b):  
2
   x   xdx 
2 0 3 9
2. X = broj koji ispadne pri bacanju fer kockice.
f(x) = 1/6
6
1 1 2  3  4  5  6
Shodno (1a):    x j   3,5
x 1 6 6
Shodno (2b):  2    x j  3,5

6
2 1
 2,917
x 1 6
3. Jednolika raspodjela na 0, 2.
f(x) = 1/2
2
1 1 4 2
Shodno (1b):  
2
 
0
xdx  
2 2

2
1 2
Shodno (2b):    x   
2
2
 dx 
2 0
3
14
4. Y = 3∙(X – )/ sa X kao u zadatku 3.
Shodno (4): a1 = –3 i a2 = 3/
Shodno (5): * = –3 + 3/ = 0 i *2 = 1 te je Y standardizirana slučajna varijabla
5. f(x) = 4e–4x (x  0).
 
1 1 1
Shodno (1b):   4   xe 4 x dx     4 x  1 4 x 
0
4 e 0 4
 2 
 1
Shodno (2b):  2  4    x   e 4 x dx    16 x 2  1 4 x
1 1 1

0
4 16 e 0 16
6. f(x) = k(1 – x2), ako je (–1 ≤ x ≤ 1) i 0 drugdje.
Shodno (10 u 1.5): 1  k   1  x dx k 

2
  4
3
3
k  
4
1
Shodno (1b):  
3

  x 1  x 2 dx 0
4 1

1 1
Shodno (2b):  
2 3
3
 3 4 1
   x  0  1  x 2 dx    x 2 1  x 2 dx  
4 1
2
4 1

4 15 5
 
7. f(x) = Ce–x/2 (x  0).
 x 
 1
Shodno (10 u 1.5):  1  C   e dx  2  C  e
 x /2 2
 2 C  C 
0 0
2
 x x 
1  
Shodno (1b):     x  e 2 dx    x  2 e 2 2
2 0 0
 x x 
1
 
 
Shodno (2b):      x  2  e 2 dx   x  4  e 2
2
2 2
4
2 0 0
8. X = broj pokušaja dok se ne pojavi prva glava. (Sračunaj samo ).
Shodno primjeru 4 u Dijelu 1.5 i Shodno (1b):
1  1
2
 1
3
 1
n n
 1
x
  1 
n 1
  2     3     ...  n      x     2  1   n  2      kad n     =2
2 2 2 2 x 1 2   2  
1.7 Binomna, Poissonova, a Hipergeometrijska raspodjela
1. Istodobno se bacaju četiri fer kovanice. Pronađite funkciju vjerovatnoće slučajne varijable X = broj
glava i izračunajte vjerovatnoće nedobijanja niti jedne glave, samo jedne glave, najmanje jedne
glave i ne više od 3 glave.
p = 1/2; q = 1/2; n = 4
15
U događaju A = nedobijanje niti jedne glave, x = 0 pa je broj permutacija:
n   4
     1
 x  0
Uvrštavanjem u (2) dobije se:

0 4
 4  1   1 1
P  A   f (0)           1 1  0,0625
0  2   2 16
U događaju B = dobijanje samo jedne glave, x = 1 pa je broj permutacija:
n   4
  4
 x   1
Uvrštavanjem u (2) dobije se:

1 3
 4  1   1 1 1
P  B   f (1)           4    0,25
 1  2  2 2 8
Događaj C = dobije najmanje jedne glave, dobije se kad je x = 1, 2, 3 i 4 pa je:
P C   1 P  A  0,9375
Događaj D = ne više od 3 glave, dobije se kad je x = 0, 1, 2 i 3 pa je vjerovatnoća:

0 4 1 3 2 2 3 1
 4  1   1   4  1   1   4  1   1   4  1   1 
P  D   f (0)  f (1)  f (2)  f (3)                                    
 0   2   2   1  2   2   2  2   2   3   2   2 
1 1 3 1
P D       0,9375
16 4 8 4
2. Ako je vjerovatnoća pogađanja mete u jednom pucnju 10%, a ispaljuje se 10 neovisnih pucnjeva,
koja je vjerovatnoća da će meta biti pogođena barem jednom?
Komplementarni događaj je nepogađanje mete sa vjerovatnoćom, sa x = 0:
 10 
 
P Ac  f (1)     0,10  0,910  0,910  0,35
0
Te je P(A) = 1 – P(Ac) = 65%

3. Ako bi vjerovatnoća pogađanja u Zadatku 2 bila 5%, a ispalili smo 20 pucnjeva, da li bi
vjerovatnoća pogađanja barem jednom bila manja, jednaka ili veća nego u Zadatku 2? Prvo
pogodi, a onda izračunaj.
Komplementarni događaj je nepogađanje mete sa vjerovatnoćom, sa x = 0:
 20 
 
P Ac  f (1)     0,050  0,9520  0,9520
0
Te je P(A) = 1 – P(Ac) = 64%
4. Pretpostavimo da je 3% vijaka koje je napravila mašina neispravno, i da se te neispravnosti

događaju slučajno tokom proizvodnje. Ako su vijci pakiraju po 50 u kutiju, šta je Poissonova
aproksimacija vjerovatnoće da će data kutija sadržavati x = 0, 1, ∙ ∙, 5 neispravnih vijaka?
16
Srednja vrijednost je shodno (3): p = 0,03; q = 0,97;  = 50  0,03 = 1,5;
 50  1,5 x 1,5
Shodno (2) i (5): f  x      0,03  0,97
 50  x 
x
 e
x x!
5. Neka je X broj automobila u minuti koji prolaze određenu tačku na nekom puta između 8 i 10 sati
u nedjelju. Pretpostavimo da X ima Poisson raspodjelu sa srednjom vrijednošću 5. Pronađite
vjerovatnoću uočavanja 3 ili manje automobila tokom bilo koje zadane minute.
5 x 5
Shodno (5): f  x   e
x!
 50 51 52 53 
P  A   f  0   f 1  f  2   f  3   e 5        e 5  1  5  12,5  20,83   0,265
 0! 1! 2! 3! 
6. Pretpostavimo da telefonska centrala neke firme u prosjeku dobija 300 poziva na sat i da centrala
može proizvesti najviše 10 veza u minuti. Koristeći Poissonovu raspodjelu, procijenite
vjerovatnoću da će centrala biti preopterećena tokom određene minute. (Koristite tablicu D2 u
Dodatku 1)
Neka je X broj poziva u minuti. Po pretpostavci prosjećan broj poziva u minuti je 300/60 = 5.
Odavde slijedi da X ima Poissonovu raspodjelu sa  = 5. Po pretpostavci centrala je preopterećena
kada je X > 10. Iz Tabele D2 u Dodatku 1 vidimo da komplementarni događaj X  10 ima
vjerovatnoću:
P  X  10  0,9863
Odgovor je 1,4%.
1.8 Normalna raspodjela
1. Neka je X normalne raspodjele sa srednjom vrijednošću 80 i varijansom 9. Pronađi P(X > 83),
P(X < 81), P(X < 80) i P(78 < X < 82).
Shodno (5) i Tabeli D3:
 83  80 
P  X  83   1  P  X  83   1      1   1  1  0,8413  15,87%
 3 
 81  80 
P  X  81        0,333   0,6306  62,93%
 3 
 80  80 
P  X  80         0   0,5  50%
 3 
 82  80   78  80  2  2 2   2 
P  78  X  82                       1      
 3   3  3  3 3   3 
 0,7454  0,2546  49,1%
2. Neka je X normalne raspodjele sa srednjom vrijednošću 120 i varijansom 16. Pronađi P(X ≤ 126),
P(X > 116) i P(125 < X < 130).
17
 126  120  3

P  X  126         2   93,32%
 4   
 116  120 
P  X  116   1  P  X  116   1      1    1  1 1  1    1  84,13%
 4 
 130  120   125  120  5 5

P 125  X  130                  0,9938  0,8944  9,94%
 4   4  2 4
3. Neka je X normalne raspodjele sa srednjom vrijednošću 14 i varijansom 4. Pronađi P(X ≤ c) = 95%,

P(X ≤ c) = 5% i P(X ≤ c) = 99.5%.
 c  14  c  14
P  X  c     95%   1,645  c  17,29
 2  2
 c  14  c  14
P  X  c     5%   1,645  c  10,71
 2  2
 c  14  c  14
P  X  c     99,5%   2,576  c  19,152
 2  2
4. Neka je X varijabla normalne raspodjele sa srednjom vrijednošću 4,2 i varijansom 0,04. Pronađi
P(X ≤ c) = 50%, P(X > c) = 10% i P(– c < X – 4,2 ≤ c) = 99%.
 c  4,2 
P  X  c     50%  c    4,2
 0,2 
 c  4,2   c  4,2  c  4,2

P  X  c   1     10%      90%   1,282  c  4,4564
 0,2   0,2  0,2
Shodno (6) u Dijelu 1.6.1 djeljenjem sa  i shodno (5) i Tabeli D4 dobije se:
 c X  4,2 c 
P  c  X  4,2  c   P         5  c  Z  5  c   99% 
   
   5  c     5  c     5  c   1    5  c    2    5  c   1  0,99 
1,99
  5  c    99,5%  5  c  2,576  c  0,515
2
5. Ako je životni vijek X, određene vrste akumulatora, normalne raspodjele sa srednjom vrijednošću
4 godine i standardnom devijacijom od 1 godine, a proizvođač želi dati garanciju na akumulator od
3 godine, koliko posto akumulatora mora zamijeniti u garantnom periodu?
34
P  X  3        1  1   1  1  0,8413  15,87%
 1 
6. Ako je standardna devijacija u Zadagtku 5 manja, bi li bi postotak bio manji ili veći?
18
Postotak bi bio manji.
1.9 Raspodjela nekoliko slučajnih varijabli
1. Neka je f(x, y) = k kada su: 8 ≤ x ≤ 12 i 0 ≤ y ≤ 2 a 0 drugdje. Pronađi k. Pronađi vjerovatnoću

P(X ≤ 11 , 1 ≤ Y ≤ 1,5) i P(9 ≤ X ≤ 13, Y ≤ 1).
Gustoća je:
12 2
1
P  8  x  12, 0  y  2   k    dxdy  1  k  x 8  y 0  k  4  2  k  8  1  k 
12 2
8 0
8
1
 f  x, y  
8
Funkcija raspodjele je:
x y
1 1 x y 1
F ( x, y )  P  8  x  X , 0  y  Y    dxdy   x 8  y 0    x  8   y
8 
80
8 8
Vjerovatnoće pomoću vrijednosti funkcije raspodjele su:
1 3
P  X  11, 1  Y  1,5    11  8   1,5  1 
8 16
1 3
P  9  X  13, Y  1   12  8    9  8    1 
8 8
2. Pronađi P(X > 2, Y > 2) i P(X ≤ 1, Y ≤ 1) ako varijabla (X, Y) ima gustoću f(x, y) = 1/8 ako je x  0,
y  0 i x + y  4.
3. Neka je f(x, y) = k ako je x > 0, y > 0, x + y < 3 i nula drugdje. Pronađi k. Skiciraj f(x, y) . Pronađi
vjerovatnoće P(X + Y ≤ 1) i P(Y > X).
4. Pronađi gustoću marginalne raspodjele od X u Zadatku 2.
Trebamo integrirati ƒ(x, y) = 1/8 po y od 0 do 4 – x, gdje gornja granica integracije slijedi iz uvjeta
x + y  4. Ovo daje gustoću tražene marginalne raspodjele u formi:
4 x
1 1 1
f1  x    dy    x ako je 0  x  4 i 0 drugdje
0
8 2 8
5. Pronađi gustoću marginalne raspodjele od Y prikazane na Slici 1.15a.
6.
7.
8.
9.
19
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16. Neka (X, Y) ima gustoću f(x, y) = k ako je x2 + y2 < 1 i 0 drugdje. Odredi k. Pronađi gustoće
marginalnih raspodjela. Pronađi vjerovatnoću P(X2 + Y2 < 1/4).
2. Matematska Statistika
2.2 Tačka procjene parametara
1. Pronađite maksimalnu procjenu vjerovatnoće za parametar μ, normalne raspodjele s poznatom

varijansom  2 = 02.
Shodno (4) i (1) u Dijelu 1.8 (isto kao u Primjeru 1):
f  x1   f   x2   ...  f  xn   l
1  1  x   2   1  x   2 
l  exp     1    exp     n  
0  2    2   0    2   0  
n
 
 xj  
n
1 1

2
  e-h gdje je: h  
   2    2   0 j 1
2
 0 
Uzimajući logaritam, imamo
ln l  n  ln 2  n  ln 0  h
Shodno prvoj jednačini u (8):
 ln l h
 2  xj    0
1 n n


  0 j 1
ovo vrijedi ako je: x
j 1
j n 0
Rješenje je željena procjena ̂ = x̄ za 
1 n
ˆ    xj  x
n j 1
2. Primijenite metodu maksimalne vjerovatnoće na normalnu raspodjelu sa μ = 0.
Druga jednačina u (8) je (ln l)/ = 0, tj.,
20
 ln l n h
   3  xj    0
1 1 n 2
 
     j 1
Zamjenom  = 0 i rješavanjem po  2 dobije se procjena
1 n 2
ˆ 2    xj
n j 1
3. (Binomna raspodjela) Izračunajte maksimalnu vjerovatnoću procjene za p.
Shodno (4) i (2) u Dijelu 1.7.1 bez binomnih koeficijenata i k = broj pojavljivanja u n pokušaja:
l  p k  1  p 
n k
Shodno (6):
l p  k  1  p  p k   n  k   1  p 
n k n k
k nk
k
  0 
p p 1 p p 1 p
1 n k
  1   1  pˆ 
p k n
4. Proširite Zadatak 3 kako slijedi. Pretpostavimo da je učinjeno m puta n pokušaja i u prvih n

pokušaja A se dogodilo se k1 puta, u drugih n pokušaja A se dogodilo se k2 puta, ..., a u m-tih n
pokušaja A se dogodilo se km puta. Pronađite maksimalnu vjerovatnoću procjene p na temelju tih
podataka.
Shodno (4) i (2) u Dijelu 1.7.1 bez binomnih koeficijenata funkcija vjerovatnoće je:
nm  k1   km 
l  pk1  1  p   pkm  1  p   1  p 
n  k1 n  km
  pk1   km
Logaritmiranjem se dobije:
ln l   k1   km   ln p  n  m   k1   km   ln 1  p 
Diferenciranjem s obzirom na p dobije se:
l  k1   k m  n  m   k1   km 
  0
p p 1 p

 k1   km 

n  m   k1   km 
p 1 p
Množenjem posljednje jednačine sa p(1 – p) dobije se:
 k1   km   1  p   n  m   k1   km   p
Uproštavanjem se dobije:
k1   km  n  m  p
Te je rezultat:
21
m
1
pˆ    ki
n  m i 1
5. Pretpostavimo da smo u Zadatku 4 napravili 4 puta 5 pokušaja i da se A dogodilo 2, 1, 4, 4 puta.

Procjena p.
6. Razmotrimo X = broj neovisnih pokušaja dok se A ne dogodi. Pokažite da X ima funkciju

vjerovatnoće f(x) = pqx–1, x = 1, 2, · · ·, gdje je p vjerovatnoća od A u jednom pokušaju i q = 1 – p.
Pronađite procjenu maksimalne vjerovatnoće od p koja odgovara uzorku x1, ..., xn opaženih
vrijednosti X.
7. U zadatku 6 pronađimo maksimalnu vjerovatnoće procjene p koja odgovara jednom opažanju x od

X.
2.3 Interval povjerenja
Srednja vrijednost (varijansa poznata)
1. Pronađite 95% intervala povjerenja za srednju vrijednost μ, normalne populacije sa standardnom

devijacijom 4,0 od uzorka 30, 42, 40, 34, 48, 50.
Korak 1. Zahtijevano  = 0,95;
Korak 2. Odgovarajuće c = 1,960 (vidi tabelu 2.1.);
Korak 3. Srednja vrijednost uzorka x̄ = 40,66;
Korak 4. Sračunati k = c/n = 1,960 ∙ 4,0/6 = 3,20 slijedi da je x̄ – k = 37,47 i x̄ + k = 43,87, a

interval povjerenja je:
CONF0,95 37,47    43,87.
2. Je li interval u Zadatku 1 duži ili kraći ako uzmemo  = 0,99 umjesto 0,95? Za koji faktor?
Korak 4. Sračunati k = c/n = 2,576 ∙ 4,0/6 = 4,20 slijedi da je x̄ – k = 36,47 i x̄ + k = 44,87, pa je

interval povjerenja duži u odnosu na Zadatak 1, i iznosi:
CONF0,99 36,47    44,87.
Interval je duži za faktor (44,87 – 36,47)/(43,87 – 37,47) = 1,314
3. Za koji se faktor dužina intervala u Zadatku 1 promijeni ako se udvostrući veličina uzorka?
22
Korak 4. Sračunati k = c/n = 1,960 ∙ 4,0/(2 ∙ 6) te se dužina intervala promijeni za faktor 2.
4. Pronađite 90% interval povjerenja za srednju vrijednost μ, normalne populacije sa varijansom

0,25, koristeći uzorak od 100 vrijednosti sa srednjom vrijednosti 212,3.
Korak 4. Sračunati k = c/n = 1,645 ∙ 0,5/100 = 0,08225 te je x̄ – k = 212,218 i x̄ + k = 212,382, te

interval povjerenja iznosi:
CONF0,90 212,218    212,382.
5. Koja veličina uzorka bi bila potrebna za dobijanje 95% intervala povjerenja (3) dužine 2? Isto
odredite za dužinu ?
Korak 4.
c  1,960  
2
1,960  1,960 
a) k    2   2n   4  4
n n n  2 
c  1,960   1,960
   1  n  1,960   4  16
2
b) k  
n n n
6. (Uporaba Slike 2.1a) Pronađite 95% interval povjerenja za uzorak od 200 vrijednosti sa srednjom
vrijednosti 120 normalne raspodjele s varijansom 4, koristeći Sliku 2.1a.
Ovo je brz način ograničene tačnosti. Ali još je važnije, da bi to trebalo pomoći studentu da bolje
razumije cjelokupnu ideju intervala povjerenja.
Sa slike približno dobijamo L/ = 2k/ = k = 0,27. Tako je interval povjerenja otprilike:
CONF0,90 119.73    120,27 dok proračun daje tačniju vrijednost k = 0,277.
7. Koja veličina uzorka je potrebna da se dobije 99% interval povjerenja dužine 2,0 za srednju
vrijednost normalne populacije s varijansom 25? Koristite Sliku 2.1a. Provjerite proračunom.
Zahtijevano  = 0,99  c = 2,576; Interval povjerenja dužine L = 2,0 i standardna devijacija  = 5.

Shodno koraku 4 u tabeli 2.1:
 2  c     2  2,576  5 
2 2
n     166
 2k   2 
23
Srednja vrijednost (varijansa nepoznata)
Pronađite 99% interval povjerenja za srednju vrijednost normalne populacije iz uzorka:
8. 425, 420, 425, 435;
1
Korak 2. Za F  c    1     0,995 i (n – 1) = 3 iz Tabela D5 u Dodatku 1 c = 5,84
2
Korak 3. x̄ = 426,25 i s2 = 39,58 i s = 6,30
c s 5,84  6,30
Korak 4. k    18,37
n 4
CONF0,99 407    455.
9. Dužina 20 vijaka sa srednjom vrijednosti uzorka 20,2 cm i varijansom uzorka 0,04 cm2;
1
2
Korak 3. x̄ = 20,2 i s2 = 0,04 i s = 0,20
c s 2,86  0,20
Korak 4. k    1,13
n 20
CONF0,99 20,07    20,33.
10. Tvrdoće utiskivanja dijamanta su: 9.500, 9.800, 9.750, 9.200, 9.400, 9.550;
1
2
Korak 3. x̄ = 9.533 i s2 = 49.667 i s = 222,86
c s 4,03  222,86
Korak 4. k    366,66
n 6
CONF0,99 9.166    9.900.
11. Sadržaj bakra (%) u mesingu: 66, 66, 65, 64, 66, 67, 64, 65, 63, 64;
24
1
2
Korak 3. x̄ = 65 i s2 = 1,56 i s = 1,25
c s 3,25  1,25
Korak 4. k    1,28
n 10
CONF0,99 63,71    66,28.
12. Temperatura taljenja (0°C) aluminija: 660, 667, 654, 663, 662.
1
2
Korak 3. x̄ = 661,2 i s2 = 22,7 i s = 4,8
c s 4,60  4,8
Korak 4. k    9,9
n 5
CONF0,99 651,3    671,1.
13. Pronađite 95% intervala povjerenja za postotak automobila na određenoj autocesti koji imaju
slabo podešene kočnice, koristeći slučajni uzorak od 500 automobila zaustavljenih na toj
autocesti, od kojih 87 ima slabo podešene kočnice.
14. Pronađite 99% intervala povjerenja za p binomialne raspodjele klasičnog rezultata K. Pearsona,
koji je u 24.000 pokušaja bacanja novčića dobio 12.012 glava. Mislite li da je kovanica bila fer?
Varijansa
Pronađite 95% interval povjerenja za varijansu normalne populacije iz uzorka:
15. Uzorak od 30 vrijednosti sa varijansom 0,0007
1 1
Korak 2. Za F  c1    1     0,025 i F  c2    1     0,975 (n – 1) = 29 iz Tabela D6 u
2 2
Dodatku 1 c1 = 15,3 i c2 = 45,7
Korak 3. s2 = 0,0007 i (n – 1)s2 = 290,0007 = 0,0203
s2 0,0007 s2 0,0007
Korak 4. k1   n  1   29   0,00131 i k2   n  1   29   0,00044
c1 15,3 c2 45,7
CONF0,95 0,00044   2  0,00131.
16. Uzorak u Zadatku 9;
25
1 1
Korak 2. Za F  c1    1     0,025 i F  c2    1     0,975 (n – 1) = 19 iz Tabela D6 u
2 2
Dodatku 1 c1 = 8,91 i c2 = 32,85
Korak 3. s2 = 0,04 i (n – 1)s2 = 190,04 = 0,76
s2 0,04 s2 0,04
Korak 4. k1   n  1   19   0,086 i k2   n  1   19   0,023
c1 8,91 c2 32,85
CONF0,95 0,023   2  0,086.
17. Uzorak u Zadatku 11;
1 1
Korak 2. Za F  c1    1     0,025 i F  c2    1     0,975 (n – 1) = 9 iz Tabela D6 u Dodatku
2 2
1 c1 = 2,70 i c2 = 19,02
Korak 3. s2 = 1,56
s2 1,56 s2 1,56
Korak 4. k1   n  1   9  5,2 i k2   n  1   9  0,74
c1 2,70 c2 19,02
CONF0,95 0,73   2  5,20.
18. Emisija ugljičnog monoksida (gram/kilometru) određenog tipa luksuznog automobila (pri brzini od
55 km/h): 17,3, 17,8, 18,0, 17,7, 18,2, 17,4, 17,6, 18,1;
1 1
2 2
1 c1 = 1,69 i c2 = 16,01
Korak 3. s2 = 0,105
s2 0,105 s2 0,105
Korak 4. k1   n  1   7  0,435 i k2   n  1   7  0,046
c1 1,69 c2 16,01
CONF0,95 0,046   2  0,435.
19. Srednja energija (keV) neutronske skupine (skupina 3, poluraspad 6,2 sekunde) za fisija U235 urana:
435, 451, 430, 444, 438;
26
1 1
2 2
1 c1 = 0,48 i c2 = 11,14
Korak 3. s2 = 66,3
s2 66,3 s2 66,3
Korak 4. k1   n  1   4  552,5 i k2   n  1   4  23,8
c1 0,48 c2 11,14
CONF0,95 23,8   2  552,5.
20. Maksimalna zatezna čvrstoća (N/mm2) legiranog čelika pri sobnoj temperaturi: 251, 255, 258, 253,
253, 252, 250, 252, 255, 256.
1 1
2 2
1 c1 = 2,70 i c2 = 19,02
Korak 3. s2 = 6,06
s2 6,06 s2 6,06
Korak 4. k1   n  1   9  20,2 i k2   n  1   9  2,86
c1 2,70 c2 19,02
CONF0,95 2,86   2  20,2.
21. Ako je X normalne raspodjele sa srednjom vrijednošću 27 i varijansom 16, koje raspodjele imaju
–X, 3X i 5X – 2?
22. Ako su X1 i X2 nezavisne normalne slučajne varijable s srednjom vrijednosti 23 i 4 i varijansom 3 i 1,

koju raspodjelu ima 4X1 – X2? Savjet. Koristite Zadatak 14 (g) u Dijelu 1.8.
23. Mašina puni kutije težine Y dkg sa X dkg soli, gdje su X i Y normalne raspodjele sa srednjom
vrijednosti 100 dkg i 5 dkg i standardnom devijacijom 1 dkg i 0,5 dkg. Koji postotak se može
očekivati ispunjenih kutije težine između 104 dkg i 106 dkg?
24. Ako je težina X vreća cementa normalne raspodjele sa srednjom vrijednosti 40 kg i standardnom
devijacijom od 2 kg, koliko vreća može nositi kamion za isporuku tako da vjerovatnoća ukupnog
opterećenja iznad 2000 kg bude 5%?
2.4 Testiranje hipoteza. Odluke
1. Ispitaj μ = 0 spram μ > 0, uz pretpostavku normalne raspodjele i korištenjem uzorkom: 1, -1, 3, 3,

-8, 6, 0 (odstupanja azimuta [višektatnici od 0,01 radijana] u kruženju satelita). Odaberite  = 5%.
Korak 1. Hipotez je:  = 0 = 0
Korak 2. Alternativa je:  = 1 > 0 = 0
27
Korak 3. Nivo značaja:  = 5%
Korak 4. Uočene vrijednosti: x̄ = 0,57 i s = 4,31 i n = 7
Korak 5. P T  c   1  P T  c     5%  P T  c   95%  c  1,94 (Tabela D5 u

Dodatku 1)
0,57  0
T  7  0,18  c  1,94 ne odbacuj hipotezu
4,31
2. U jednom od njegovih klasičnih eksperimenata, Buffon je dobio 2048 glava pri bacanju kovanice
4040 puta. Je li kovanica bila korektna?
Hipoteza testa je p = 0,5 tačna, X = broj glava u 4.040 pokušaja je približno normalne raspodjele sa
0 = np = 4.0400,5 = 2020 i  2 = npq = 4.0400,50,5 = 1.010 (vidi Dio 1.8.4). Te je:
 c  2.020 
P  X  c     0,95
 1.010 
c  2.020
Iz tabele D4 dodatak 1 z   1,645  c  2.072  x  2.048 te hipotezu prihvatamo
1.010
3. Uradi isto što i u Zadatku 2, koristeći rezultat K. Pearsona, koji je dobio 6.019 glava u 12.000
pokušaja.
Hipoteza testa je p = 0,5 tačna, X = broj glava u 12.000 pokušaja je približno normalne raspodjele
sa 0 = np = 12.0000,5 = 6.000 i  2 = npq = 12.0000,50,5 = 3.000 (vidi Dio 1.8.4). Te je:
 c  6.000 
P  X  c     0,95
 3.000 
c  6.000
Iz tabele D4 dodatak 1 z   1,645  c  6.090  x  6.019 te hipotezu prihvatamo
3.000
4. Uz pretpostavku normalnosti i poznate varijanse  2 = 4, ispitajte hipotezu μ = 30,0 spram

alternative (a) μ = 28,5 i (b) μ = 30,7 korištenjem uzorka veličine 10 sa srednjom vrijednosti
x̄ = 28,5 i odabirom  = 5%.
Korak 1. Hipotez je:  = 0 = 30
Korak 2. Alternativa je:  = 1 = 28,5 i 30,7
Korak 3. Nivo značaja:  = 5%
Korak 4. Uočene vrijednosti: x̄ = 0,57 i s = 4,31 i n = 7
Korak 5. P T  c   1  P T  c     5%  P T  c   95%  c  1,94 (Tabela D5 u

Dodatku 1)
28
0,57  0
5. T  7  0,18  c  1,94 ne odbacuj hipotezu
4,31
6. Kako se rezultat u Zadatku 4(a) promijene ako koristimo manji uzorak, recimo, veličine 4, ostali
podaci (x̄ = = 28,5,  = 5%, itd.) ostaju kao i prije?
7. Odredite snagu testa u Zadatku 4(a).
8. Koje je područje odbacivanja u Zadatku 4 u slučaju dvostranog testa  = 5%?
2.5 Kontrola kvaliteta
2.6 Uzorkovanje prihvatanja
Uzorkovanje prihvatanja obično se obavlja kada proizvodi napuste fabriku. Standardna situacija u
uzorkovanju prihvatanja je da proizvođač isporučuje potrošaču (kupcu ili veletrgovcu) veliki broj N
predmeta (npr. sanduka vijaka). Odluka o prihvatanju ili odbijanju partije vrši se utvrđivanjem broja x
defektnih stvari u uzorku veličine n iz partije. Partija je prihvaćena ako je x  c gdje se c naziva broj
prihvatanja, koji određuje dopušteni broj defektnih stvari. Ako je x > c potrošač odbija partiju. Jasno,
proizvođač i potrošač moraju se složiti oko određenog plana uzorkovanja koji određuje n i c.
2.7 Ocjena uklapanja 2 test
Testiranje uklapanja znači da želimo testirati da li je određena funkcija F(x) funkcija raspodjele raspodjeli
koju smo dobili iz uzorka x1, , xn. Potom testiramo da li se funkcija raspodjele uzorka 𝐹̃ (x) (𝐹̃ (x) = suma
relativnih frekvencija svih vrijednosti uzoraka xj koje ne prelaze x), "dovoljno dobro" uklapa u F(x). Ako
jeste, prihvatit ćemo hipotezu da je F(x) funkcija raspodjele populacije; ako nije, odbacit ćemo hipotezu.
2.8 Neparametarski testovi
Neparametrijski testovi, koji se nazivaju i testovi bez raspodjele, vrijede za svaku raspodjelu. Stoga se
upotrebljavaju u slučajevima kada je vrsta raspodjele nepoznata ili je poznata, ali takva da nisu dostupni
nikakvi testovi za nju posebno projektovani. U ovom dijelu objasnit ćemo osnovnu ideju tih testova. Ako
ipak postoji izbor, testovi projektovani za određenu raspodjelu obično daju bolje rezultate od
neparametrijskih testova. Na primjer, ovo se odnosi na testove u Dijelu 2.4 za normalnu raspodjelu.
2.9 Regresija. Uklapanje pravca. Korelacija
Regresiona linija uzorka
Pronađite i skicirajte ili grafički prikažite regresione linije uzorka y i x za date podatke kao tačke na tim
osama.
1. (-1, 1), (0, 1.7), (1, 3)
2. (3, 3.5), (5, 2), (7, 4.5), (9, 3)
29
3. (2, 12), (5, 24), (9, 33), (14, 50)
4. (11, 22), (15, 18), (17, 16), (20, 9), (22, 10)
5. Brzina automobila x [km/h] je: 30 40 50 60

Zaustavni put y [m] je: 150 195 240 295
Pronađite i zaustavni put pri brzini od 35 km/h.
6. x = deformacija određenog čelika [mm], y = Brinellova tvrdoća [kg/ mm2]
x= 6 9 11 13 22 26 28 33 35
y= 68 67 65 53 44 40 37 34 32
7. x = obrtaji u minuti, y = snaga dizel motora [hp]
x= 400 500 600 700 750
y= 580 1030 1420 1880 2100
8. Vlažnost zraka x [%] = 10 20 30 40

Širenje želatina y [%] = 0.8 1.6 2.3 2.8
9. Voltaža x [V] = 40 40 80 80 110 110

Jačina struje y [A] = 5.1 4.8 10.0 10.3 13.0 12.7
10. Force x [N] = 2 4 6 8

Izduženje opruge y [mm] = 4.1 7.8 12.3 15.8
Interval povjerenja
Pronađite 95% interval povjerenja za regresioni koeficijent 1, pod pretpostavkom da vrijedi (A2) i (A3)
koristeći uzorak:
11. Iz Zadatka 6
12. Iz Zadatka 7
13. Iz Zadatka 8
14. Izvedi drugi izraz za sx2 u (9a) koristeći prvi.
30

Vjerovatnoca I Statistika - Zadaci

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vjerovatnoca I Statistika - Zadaci

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VJEROVATNOĆA I

1.1 Prikazivanje podataka. Prosječna Vrijednost. Rasipanje

Predstavi podatke histogramom:

1. Dužine eksera [mm]:

2. Telefonski pozivi u jednoj minuti u kancelariji u periodu od 9:00 do 9:10:

3. Krvni pritisak kod 15 pacijentkinja dobi od 20 do 22 god.:

5. Težina napunjenih vrećica [g] kod automatskog punjenja:

203 199 198 201 200 201 201

15,0 15,5 14,5 15,0 15,5 15,0

91,8 89,1 89,9 92,5 90,7 91,2 91,0

10. -0,51 0,12 -0,47 0,95 0,25 -0,18 -0,54

Prosječna Vrijednost. Rasipanje

Pronađi srednju vrijednost i uporedi je sa medijanom. Pronađi standardnu devijaciju i uporedi je

11. Za dužine eksera u zadatku 1.

1.2 Eksperimenti, ishodi, događaji

Prostor ishoda. Događaji.

Prikaži prostor ishoda za eksperimente

1. Izvlačenje 3 vijka iz skupa lijevih i desnih vijaka.

23 ishoda: DDD, DDL, DLD, LDD, DLL, LDL, LLD, LLL

2. Bacanje dvije kovanice.

22 ishoda: HH, HJ, JH, JJ

3. Bacanja dvije kockice.

62 = 36 ishoda: (1,1), (1,2), ......, (6,6) (prva kockica, druga kockica)

4. Bacanja kockice do prve šestice.

Beskonačno mnogo ishoda: Š, ŠcŠ, ŠcŠcŠ, .... (Š = šest)

5. Bacanja kovanice do prve glave.

Beskonačno mnogo ishoda: H, JH, JJH, .... (J=pismo, H=glava)

6. Bilježenje životnog vijeka svake od 3 žarulje.

Prostor uređenih nenegativnih trojki.

7. Bilježenje maksimalnih dnevnih temperatura i maksimalnih atmosferskih pritisaka u Mostaru.

Prostor uređenih parova.

8. Biranje komiteta od 2 iz grupe od 5 ljudi.

11. Odgovori na pitanje u zadatku 10 za bacanje dvije kockice.

12. Prikaži svih 8 podskupova prostora ishoda S = a,b,c.

, a, b, c, a,b, a,c, b,c, S

16. Pokaži pomoću definicije komplementa da je za svaki podskup A prostora događaja S:

17. Korištenjem Venneovih dijagrama pokaži da je A  B ako i samo ako vrijedi da je A  B = B.

18. Korištenjem Venneovih dijagrama pokaži da je A  B ako i samo ako vrijedi da je A  B = A.

(A  B)c = Ac  Bc; (A  B)c = Ac  Bc

20. Korištenjem Venneovih dijagrama provjeri pravila:

3 ishoda sume 17: Ac: (5,6,6), (6,5,6), (6,6,5),

Ukupan broj ishoda: Dc = (Ac  Bc) = 4

P(D) = 1 – P(Ac  Bc) = 1 – 4/216 = 98,15%

4 ishoda sume 5: A: (1,4), (2,3), (3,2), (4,1)

E = (DNN, NND, NDN, NDD, DDN, DND, DDD)

1 ishod A: oba vijka lijeva.

1 ishod A da će oba biti lijeva.

Vjerovatnoća da će najmanje jedan biti desni P(Ac) = 1 – P(A) = 0,897

7. Pod kojim uvjetima nema razlike da li izvlačimo sa ili bez zamjene?

14. Pretpostavimo da je u proizvodnji svjećica postotak neispravnih konstantne vrijednosti od 2% u

17. Pokažite da ako je B podskup A, tada je P(B) ≤ P(A).

1.4 Permutacije i kombinacije

Shodno (1) na 10! = 3.628.800 načina.

6. Koliko različitih uzoraka od 4 predmeta možemo izvući iz skupine od 80 predmeta?

9. Na koliko različitih načina može 6 ljudi sjediti za okruglim stolom?

1.5 Slučajne varijable. Raspodjele vjerovatnoće

1. Nacrtaj funkciju vjerovatnoće f(x) = kx2 (x = 1, 2, 3, 4, 5; k prikladno) i funkciju raspodjele.

Shodno (6): 1 = k ∙ (1 + 22 + 32 + 42 + 52)  k = 1/55

2. Nacrtaj funkciju gustoće f(x) = kx2 (0  x  5; k prikladno) i funkciju raspodjele.

Shodno (10): 1 = k   x dx   k = 3/125

3. Kontinuirane raspodjele. Nacrtaj f i F kad je gustoća od X f(x) = k = const. ako je -2  x  2 i 0

Shodno (10): 1 = k   dx k  (2  2)  4  k  k = 1/4

Te je shodno (9): P(0  X  2) = F(2) – F(0) = 1/2