Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Studij računarstva

Fizika 1
Predavanje 1
Fizikalne veličine i jedinice
Kinematika čestice

6. listopada 2020.

Prof. dr. sc. Ivica Puljak

(Ivica.Puljak@fesb.hr)
Sadržaj
 Osnovne fizikalne veličine i jedinice
 Kinematika čestice
 Položaj, put, pomak
 Jednoliko pravocrtno gibanje
 Brzina
 Nejednoliko pravocrtno gibanje
 Akceleracija
 Gibanje s konstantnom akceleracijom
 Slobodni pad

2
Dimenzije i mjerenje fizikalnih veličina
Važnost mjerenja
Wiliam Thomson, lord Kelvin (1824-1907)
“… Kada ono o čemu govorite možete izmjeriti i izraziti brojevima, tada
znate nešto o tome; kada to ne možete izmjeriti, tada je vaše znanje
oskudno i nedovoljno …”

Fizikalna veličina: je mjerljivo svojstvo tijela, stanja ili fizikalnog

procesa o kojem ovisi fizikalna pojava
Mjerenje fizikalnih veličina = uspoređivanje s danim istovrsnim
veličinama, jedinicama
Reduciranje broja fizikalnih veličina za opis fizikalnih zakona 
osnovne fizikalne veličine (nezavisne jedna o drugoj)
Izbor osnovnih fizikalnih veličina stvar dogovora
Izvedene fizikalne veličine su izražene preko osnovnih
fizikalnih veličina

3
Osnovne fizikalne veličine i mjerne jedinice
Međunarodni sustav mjernih jedinica SI (Systéme International) - tzv. metrički sustav
Prihvaćen na 14. zasjedanju Generalne konferencije za utege i mjere, 1971. godine

Osnovna fizikalna veličina Mjerna jedinica Oznaka

duljina metar m

vrijeme sekunda s

masa kilogram kg

jakost električne struje amper A

termodinamička temperatura kelvin K

jakost svjetlosnog izvora kandela cd

količina tvari mol mol

4
Prošle godine …

… sve se promijenilo

5
6
Vrijeme
Scientific American, rujan 2002. – specijalni broj posvećen vremenu
 http://www.sciam.com/issue.cfm?issueDate=Sep-02
 “Naši osjećaji nam kažu da vrijeme teče: prošlost je nepromjenjiva, budućnost
nepredvidljiva, a realnost živi u sadašnjosti. Ali ipak, različiti znanstveni razlozi
nam kažu drugačije.”, P. Davis
 “Tijek vremena je vjerojatno iluzija. Svijest vjerojatno koristi termodinamičke ili
kvantne procese koji diktiraju osjećaj da živimo od trenutka do trenutka.”, P.
Davis
 “Da budem savršeno iskren, niti znanstvenici niti filozofi ne znaju što je vrijeme,
ili zašto uopće postoji. Najbolje što mogu reći je da je vrijeme ekstra dimenzija
slična (ali ne ista) prostoru. Na primjer dvodimenzionalna orbita mjeseca oko
Zemlje u prostoru, može se prikazati kao trodimenzionalna, pri čemu je treća
dimenzija vrijeme”,
P. Davis

 Stara definicija
Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja
koje nastaje pri prijelazu elektrona između dviju
hiperfinih razina osnovnog stanja atoma 133Cs
7
Nova definicija sekunde

Sekunda je definirana uzimajući fiksnu numeričku vrijednost

frekvencije cezija Cs, koja nastaje pri prijelazu elektrona između dviju
hiperfinih razina osnovna stanja atoma 133
Cs, jednakoj 9 192 631
770 kad se izrazi u jedinicama Hz, tj. s−1

8
Internet vrijeme
Izum Interneta nam je uvelike promijenio navike da moramo npr.
čekati par dana da bi dobili nečiju pismenu poruku.
Na Internetu sve se događa “istovremeno” – korisnik spojen na
kompjuter može biti svjedok obnavljanja web stranice istovremeno u
Splitu i New Yorku.
Vrijeme je u biti “pobijedilo” prostor.
Primjećujući ovaj trend, proizvođač satova
Swatch je otišao tako daleko da je pokušao
nadići vremenske granice koje razdvajaju
jedno mjesto od drugoga.
Stvorio je standard za Internet vrijeme
koji eliminira vremenske zone, tako što
je dan podijelio u 1000 dijelova koji su
isti svugdje na Zemlji, s meridijanom u
Bielu, Švicarska, sjedištu Swatch
kompanije.

9
Vremenske zone

10
Duljina - definicija metra
Modificirana tijekom vremena
1. definicija, 1792. Francuska republika:
metar je 10-milijunti dio četvrtine meridijana
(tj. od ekvatora do sjevernog pola)
2. zbog praktičnih razloga ova definicija napuštena i uveden

prametar
(štap od mješavine platine i iridija)
Ali, čvrsta tijela mijenjaju volumen (npr. spontanom
kristalizacijom) pa parametar nije stabilan
Stoga se za definiciju metra koriste mjerenja iz optičke
spektrometrije
Stara definicija metra:

Metar je duljina puta koji u vakuumu svjetlost

prijeđe za vrijeme 1/299 792 458 sekundi

11
Nova definicija metra
Metar je definiran uzimajući fiksnu numeričku vrijednost brzine
svjetlosti c u vakuumu od 299 792 458, izražene u m⋅s−1, gdje je
sekunda definirana preko frekvencije Cs

12
Veličine nekih stvari
metara
Instrumenti 10-34 Pojave
10-30
10-26
Akceleratori 10-22 SUSY čestice?
Higgs? (dosegf
LHC, LEP
10-18 Z/W Nuklearne sile)
(doseg
Proton Slabe
10-14 Jezgra sile)
(Snopovi čestica)
Elektronski 10-10 Atom
Virus
Mikroskop
Mikroskop
10-6 Ćelija

1m

106 Radius Zemlje

1010 Zemlja-Sunce
Teleskop 1014
1018
Galaksije
1022 Radius vidljivog
Radio
Teleskop 1026 svemira

13
Definicije ostalih jedinica
Masa - kilogram

JA
I
Kilogram je masa međunarodne
N IC
I
pramjere (prototipa) koja se
čuva u Međunarodnom uredu za
E F
utege i mjere u Sevresu kraj Pariza
D
R A
TA
S

14
Nova definicija kilograma - 2018.

https://www.nist.gov/si-redefinition/kil
ogram-kibble-balance 15
16
Nova definicija kilograma
Kilogram je definiran uzimajući fiksnu numeričku vrijednost Planckove
konstante od 6.626 070 15×10−34 kad se izrazi u jedinicama J⋅s, što
je jednako kg⋅m2⋅s−1, gdje su metar i sekunda izražene kroz brzinu
svjetlosti c i frekvencijuCs

17
Jakost električne struje: Amper
Stara definicija: Stalna električna struja ima vrijednost jedan
amper ako, prolazeći u svakom od dva paralelna, ravna, beskonačno
duga vodiča, zanemarivo malenog presjeka, razmaknuta jedan metar
u vakuumu, uzrokuje između njih silu 2x10-7 njutna po jednom
metru dužine vodiča

Nova definicija: Amper je definiran uzimajući fiksnu numeričku

vrijednost jediničnog naboja e od
1.602 176 634×10−19 kad se izrazi jedinicom C, što je A⋅s, gdje je
sekunda definirana preko Cs

18
Termodinamička temperatura: Kelvin
Stara definicija: Kelvin je termodinamička temperatura koja je
jednaka 273,16-tom dijelu termodinamičke temperature trojne
točke vode

Nova definicija: Kelvin je definiran uzimajući fiksnu vrijednost

Boltzmannove konstante k od
1.380 649×10−23 kad se izrazi u jedinicama J⋅K−1, što je jednako
kg⋅m2⋅s−2⋅K−1, gdje su kilogram, metar i sekunda definirane preko
h, c i Cs

19
Jakost svjetla: Kandela
Stara definicija: Kandela je jakost svjetlosti u danom pravcu
izvora koji emitira monokromatsko zračenje frekvencije 5,4x1014
herca i čija je energetska jakost u tom pravcu 1/683 vata po
steradijanu

Nova definicija: Kandela je definirana uzimajući fiksnu

numeričku vrijednost svjetlosne efikasnosti monokromatskog
zračenja frekvencije 540×1012 Hz, Kcd, jednaku 683 kada se
izrazi u jedinicama lm⋅W−1, što je jedanko cd⋅sr⋅W−1, ili
cd⋅sr⋅kg−1⋅m−2⋅s3, gdje su kilogram, metar i sekunda
definirano preko h, c i Cs

20
Množina (količina) tvari: Mol
Stara definicija: Mol je količina tvari koja sadrži toliko jednakih
čestica (molekula, atoma, iona, elektrona i sl.) koliko ima atoma u
0,012 kg izotopa ugljika 126C

Nova definicija: Jedan mol sadrži točno 6.022 140 76×1023 elementarnih entiteta.
Ovaj broj je fiksirana vrijednost Avogadrove konstante, NA, a kad se izrazi u jedinicama
mol−1 zove se Avogadrov broj. Količina tvari, symbol n, nekog sistema je mjera broja
specifičnih elementarnih entiteta, koji mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni ili bilo
koja druga čestica i skupina čestica

21
Fizikalna veličina Oznaka Definicija
Metar je definiran uzimajući fiksnu numeričku vrijednost brzine svjetlosti c u vakuumu
duljina m od 299 792 458, izražene u m⋅s−1, gdje je sekunda definirana preko frekvencije Cs

Sekunda je definirana uzimajući fiksnu numeričku vrijednost frekvencije cezija Cs,

s koja nastaje pri prijelazu elektrona između dviju hiperfinih razina osnovna stanja atoma
vrijeme 133
Cs, jednakoj 9 192 631 770 kad se izrazi u jedinicama Hz, tj. s−1

Kilogram je definiran uzimajući fiksnu numeričku vrijednost Planckove konstante od

6.626 070 15×10−34 kad se izrazi u jedinicama J⋅s, što je jednako kg⋅m2⋅s−1, gdje su
masa kg metar i sekunda izražene kroz brzinu svjetlosti c i frekvenciju Cs

Amper je definiran uzimajući fiksnu numeričku vrijednost jediničnog naboja e od 1.602

jakost elektr. 176 634×10−19 kad se izrazi jedinicom C, što je A⋅s, gdje je sekunda definirana preko
A
struje Cs
Kelvin je definiran uzimajući fiksnu vrijednost Boltzmannove konstante k od 1.380
termodinamička 649×10−23 kad se izrazi u jedinicama J⋅K−1, što je jednako kg⋅m2⋅s−2⋅K−1, gdje su
K kilogram, metar i sekunda definirane preko h, c i Cs
temperatura

Kandela je definirana uzimajući fiksnu numeričku vrijednost svjetlosne efikasnosti

monokromatskog zračenja frekvencije 540×1012 Hz, Kcd, jednaku 683 kada se izrazi u
jakost svjetlosnog
cd jedinicama lm⋅W−1, što je jedanko cd⋅sr⋅W−1, ili cd⋅sr⋅kg−1⋅m−2⋅s3, gdje su kilogram,
izvora metar i sekunda definirano preko h, c i Cs

Jedan mol sadrži točno 6.022 140 76×1023 elementarnih entiteta. Ovaj broj je fiksirana
vrijednost Avogadrove konstante, NA, a kad se izrazi u jedinicama mol−1 zove se
mol Avogadrov broj. Količina tvari, symbol n, nekog sistema je mjera broja specifičnih
količina tvari
elementarnih entiteta, koji mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni ili bilo koja druga
čestica i skupina čestica 22
 Neke dopunske jedinice
Plošni kut – radijan (rad)
Radijan je ravninski kut, s
vrhom u središtu kružnice,
čiji krakovi na njoj omeđuju luk
duljine jednake polumjeru
kružnice
1 rad = 57,3o
Prostorni kut - steradijan
(sr)
Steradijan je jednak prostornom
kutu stošca, s vrhom u središtu
kugle, koji na površini te kugle
omeđuje površinu jednaku
kvadratu polumjera
23
Definicije svih jedinica i povijesni razvoj definicija možete pronaći
na: http://physics.nist.gov/cuu/Units/current.html
24
Povezanost starih i novih definicija

25
Grčki alfabet
Izgovor Veliko Malo Izgovor Veliko
Malo
alfa  
ni  
beta  
ksi  
gama  
omikron  
delta   pi  
epsilon   rho  
zeta   sigma  
eta   tau  
theta   ipsilon  
jota   fi  
hi  
kapa  
psi  
lambda  
omega  
mi  

26
Prefiksi jedinica SI sustava
Faktor prefiks  Faktor prefiks
simbol simbol
1024 jota Y 10-1 deci d
1021 zeta Z 10-2 centi c
1018 eksa E 10-3 mili m
1015 peta P 10-6 mikro m

1012 tera T 10-9 nano n

10-12 piko p
109 giga G
10-15 femto f
106 mega M
10-18 ato a
103 kilo k 10-21 zepto z
102 hekto h 10-24 jokto j
101 deka da

27
Danas ćemo raditi:
P. Kulišić: “Mehanika i toplina”, Poglavlje 2:
Kinematika čestice
 Materijalna točka
 Jednoliko pravocrtno gibanje. Brzina
 Nejednoliko pravocrtno gibanje. Akceleracija
 Gibanje s konstantnom akceleracijom. Slobodni pad

28
Priča
26. rujna 1993. godine, Dave Munday se spustio
niz Niagarine slapove (na Kanadskoj strani),
padajući slobodno s visine od 48 m na površinu
vode i stijene na dnu slapova. Pri padu je bio
zatvoren u čeličnu loptu, s otvorima za zrak.
Munday, želeći preživjeti ovaj podvig, koji je
već usmrtio četvoricu hrabrih ljudi prije njega,
potrošio je mnogo vremena na istraživanja
fizikalnih i inženjerskih aspekata ovakvog
podviga.

Koliko dugo bi Munday padao i kojom brzinom bi udario u površinu vode na

dnu slapova, ako pretpostavimo da mu je početna brzina jednaka 0 m/s i
zanemarimo otpor zraka?
Odgovor ćete saznati na današnjem predavanju.
Kinematika čestice
 Mehanika je dio fizike koji proučava zakone gibanja, tj. promjenu položaja tijela u
prostoru tijekom vremena
 Kinematika opisuje gibanje ne razmatrajući uzroke gibanja
 Dinamika proučava uzroke gibanja tj. utjecaj sile i mase na gibanje, dinamika za razliku od
kinematike daje fizikalnu bit gibanja
 Ako su dimenzije tijela malene u odnosu na područje prostora u kojem se tijelo giba i ako
nema razliku u gibanju pojedinih dijelova tijela tada se to tijelo može nadomjestiti jednom
točkom  materijalnom točkom (česticom) tj. geometrijska točka bez dimenzija
(protežnosti)
 Položaj čestice određen je njezinim radij vektorom (vektor položaja)

 Mirovanje je poseban oblik gibanja, tijelo miruje ako ima stalne, nepromijenjene
koordinate s obzirom na izabrani referentni sustav
 U svemiru nema točke koja apsolutno miruje pa tako ni apsolutno mirnog referentnog
sustava te tako nema ni apsolutnog već samo relativnog gibanja odnosno mirovanja
Opis gibanja materijalne točke
Pomak je promjena
vektora položaja.

Put je dio putanje koji tijelo

prijeđe u određenom vremenu.
Put je skalarna veličina.

Putanja je skup svih točaka kroz koje

materijalna točka prolazi pri svom
gibanju.

Radij vektor položaja

- srednja brzina po putu - srednja brzina po pomaku

Razlika između pomaka i puta

put - skalar

pomak - vektor
Jednoliko pravocrtno gibanje
 Brzina je omjer prijeđenog puta s i za to potrebnog vremena t : .

 Jednoliko pravocrtno gibanje po pravcu je najjednostavnije gibanje. Brzina ne mijenja ni

svoj iznos ni svoj smjer.

O t=t1 t=t2=2t1

OA A x
OB=2OA B

v(t) (m/s) s (m)

Brzina je konstantna
• U jednakim vremenskim razmacima tijelo
prijeđe jednake putove.
s – prijeđeni put • Što je brzina veća to je i nagib pravca, koji
u vremenu t prikazuje ovisnost prijeđenog puta o
vremenu, veći.
t (s)
t (s)
Primjer pravocrtnog gibanja

Ovi trkači, koji prolaze ciljnu

crtu, primjer su
jednodimenzionalnog gibanja
po pravcu. U trenutku u kojem
su slikani, njihova brzina bila je
konstantna i iznosila je oko 10
m/s.
Neke tipične brzine
 Rast ljudske kose 10-9 m/s
 Pješak 1,4 m/s (5 km/h)
 Najbrži maratonci 5,4 m/s (19 km/h)
 Biciklist 6 m/s (20
km/h)
 Automobil 45 m/s (160 km/h)
 Zvuk u zraku 340 m/s
 Točka na ekvatoru 465 m/s
 Puščani metak 800 m/s
 Mjesec oko Zemlje 1 000 m/s
 Zemlja oko Sunca 3·104 m/s
 Elektron u atomu 2·106 m/s
 Brzina svjetlosti u vakuumu 3·108 m/s
Primjer – Prosječna brzina
 Atletičar na treningu pretrči 50,0 metara u 8,00 sekundi, okrene se i
šetnjom vrati na početnu poziciju u 40,0 sekundi. Ako smjer trčanja
uzmemo za pozitivan smjer, odredite:
a) prosječnu brzinu trčanja,
b) prosječnu brzinu hodanja,
c) prosječnu brzinu za cijeli put,
d) prosječnu brzinu za cijeli pomak.

 Rezultati: a) 6,26 m/s, b) –1,25 m/s, c) 2,08 m/s, d) 0 m/s.

 Domaći rad: Ako je prosječna brzina hodanja jednaka –1,50 m/s, koliko
dugo je trebalo atletičaru da se vrati na početnu poziciju. (Rezultat: 33,3
s)
 Nejednoliko pravocrtno gibanje
(u jednoj dimenziji)

Pri nejednolikom gibanju tijelo u jednakim vremenskim razmacima prevali

nejednake putove.
Srednja brzina između točaka A i B je nagib
sekante na putanju odnosno srednja brzina u
x(t) (m) intervalu t2−t1. Tijelo se u načelu može gibati
tako da nema srednju brzinu po pomaku
jednaku srednjoj brzini po putu.

x2 B Odgovarajuća komponenta (vx) trenutne brzine

u danom trenutku je jednaka nagibu tangente na
putanju u tom trenutku.

x1 A

x0

t0 t1 t2 t (s)

37
Grafički prikaz ovisnosti puta o vremenu
Nagib tangente u danoj točki
krivulje koja predstavlja ovisnost
puta o vremenu je odgovarajuća
komponenta (vx) prave ili
trenutne brzine nagib=vx
f
xf

Zakrivljena krivulja ovisnosti puta xi

o vremenu jasno ukazuje da se
nagib tangente mijenja od trenutka
nagib=vx
i
do trenutka tj. da se intenzitet
trenutne brzine mijena:
 što jasno ukazuje na prisutnost

akceleracije

38
Trenutna brzina
Mjerač brzine pokazuje trenutnu brzinu automobila. Primjetite da
mjerač ne daje informaciju o smjeru brzine.
Grafički prikaz ovisnosti brzine o vremenu
 Put je jednak površini
ispod krivulje ovisnosti
brzine o vremenu

 Granična suma kad

vremenski interval teži
nuli svodi se na integral

s=

40
Akceleracija (ubrzanje)
 Akceleracija ili ubrzanje je naglost
mijenjanja brzine u vremenu, njen iznos
govori za koliki se iznos mijenja vektor
brzine u jedinici vremena u danom
trenutku (metar u sekundi po sekundi).

- srednja akceleracija

- trenutna akceleracija
Grafički prikaz ovisnosti brzine o vremenu
 Nagib tangente u točki krivulje
koja prikazuje ovisnost brzine o Nagib
vremenu je akceleracija

 Ovisnost brzine o vremenu

prikazana na gornjoj slici ima u
Nagib
svakoj točci isti nagib pa je
akceleracija (donja slika)
konstantna

42
Brzina i akceleracija
 Vektor brzina konstantan, crvene strelice iste po
iznosu i smjeru

 Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu, vektor

brzine stalno raste a zadržava svoj smjer - crvene
strelice, a akceleracija konstantna – plave strelice
iste duljine i smjera
https://www.youtube.com/watch?v=eqZgxR6eRjo
Grafički prikaz puta, brzine i akceleracije
Gibanje s konstantnom akceleracijom

jednoliko ubrzano gibanje po pravcu, a>0 jednoliko usporeno gibanje po pravcu, a<0

x,v,a x,v,a
x(t)
x(t)
x0 v(t) v0
x0 v(t)
v0 a
0
t1 t
t
Tipična ubrzanja (akceleracije)
 Ultracentrifuga 3106 m/s2
 Udarena baseball loptica 3104 m/s2
 Gravitacijsko ubrzanje na Zemlji 9,81 m/s2
 Naglo kočenje u autu 8 m/s2
 Gravitacijsko ubrzanje na Mjesecu 1,62 m/s2

 Space Shuttle Columbia ubrzava se prema

gore, u početnoj fazi svog putovanja u
orbitu. Tijekom tog vremena astronauti u
“shuttleu” osjećaju akceleraciju od oko 20
m/s2.
Primjer – “Punom brzinom naprijed”
 Brod se polako kreće unutar luke (tako da ne napravi velike
valove) konstantnom brzinom od 1,50 m/s. Međutim, čim izađe iz
luke na otvoreno more, iskoristi svoje snažne motore i postigne
ubrzanje od 2,40 m/s2.
a) Koliku je brzinu postigao brod nakon 5,00 s vožnje s ovim
ubrzanjem?
b) Koliki je put prešao za to vrijeme?

 Rezultat: a) 13,5 m/s, b) 37,5 m.

 Domaći rad: Za koliko vremen brod dosegne brzinu od 10,0 m/s.
(Rezultat: 3,54 s)
Slobodni pad
 Slobodni pad je gibanje s konstantnim
ubrzanjem iznosa g= 9,81 m/s2.

- brzina koju tijelo ima nakon što slobodno pada t

v r e me n a

- put (visina) koji tijelo prijeđe za t vremena pri

slobodnom padu

- brzina koju tijelo ima kad pada s visine h

Zadatak za vježbu
 Avion u zračnoj luci ubrzava iz položaja mirovanja polazeći s jednog kraja uzletne staze,
i mora dostići uzletnu brzinu prije nego dođe do drugog kraja uzletne staze.
a) Avion a ima akceleraciju a i uzletnu brzinu vub. Kolika je minimalna duljina uzletne
staze, xA, za ovaj avion? Odgovor napišite pomoću simbola.
b) Avion B ima istu akceleraciju kao i avion A, ali mu za uzlet treba dvostruko veća
brzina. Nađite xB i usporedite s xA.
c) Nađite minimalnu duljinu uzletne staze za avion A, ako je a=11,0 m/s2 i vub=90,0 m/s.

 Rezultati: a) xA = vub2/2a, b) xB = 4 xA,,c) xA=368 m.

 Domaći rad: Nađite najmanju akceleraciju potrebnu za dostizanje uzletne brzine od 45
m/s, na stazi dugoj 92 m. (Rezultat: 11,0 m/s2)