MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA

DONJI VAKUF

MOL

MATURSKI RAD

Kandidat: Faris Kulaš Mentor: Zlata Kapetan

Donji Vakuf, Mart 2021.

 SADRŽAJ
UVOD.........................................................................................................................................................1
1. OSNOVNE MJERNE JEDINICE.......................................................................................................2
2. MOL....................................................................................................................................................4
2.1. Šta mol predstavlja u hemiji........................................................................................................6
2.2. Primjer izračunavanja količine.....................................................................................................9
3. MOLARNA MASA TVARI..............................................................................................................10
3.1. Molarna masa klora...................................................................................................................11
3.2. Molarna masa ugljikova dioksida..............................................................................................12
3.3. Molarna masa modre galice.......................................................................................................12
4. AVOGADROV BROJ.......................................................................................................................13
4.1. Matematičko određivanje...........................................................................................................15
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................16
LITERATURA..........................................................................................................................................17
UVOD

Mol je osnovna mjerna jedinica za količinu tvari (oznaka n), jedna je od 7 osnovnih fizikalnih

veličina međunarodnoga sistema jedinica. Međunarodni sistem mjernih jedinica ili Međunarodni
sistem jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Systeme International d'Unités) je
sistem mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta osim SAD-
a, Liberije i Mjanmara.

Mjerne jedinice u međunarodnom sistemu se definiraju u Međunarodnom uredu za mjere i

utege (fr. Bureau International des Poids et Mesures) sa sjedištem u Sjevresu kraj Pariza. Ured je
osnovan 1875., kada je 17 država potpisalo Dogovor o metru (fr. Convention du Mètre). U

Jedinice Međunarodnog system ustava (jedinice SI) se dijele na:

 osnovne jedinice SI
 izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima
 izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova

1
 1. OSNOVNE MJERNE JEDINICE

Stare mjerne jedinice su pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se rabile u različitim
razdobljima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u povijesnim dokumentima,
pisanoj i usmenoj književnosti, a utjelovljene su u starim mjerama, uporabnim predmetima,
građevinama i slično. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sistema
(Metarska konvencija) u drugoj polovici 19. stoljeća (na primjer hvat, lakat, palac, unca i drugo),
te konačno uvođenjem Međunarodnoga sistema jedinica u drugoj polovici 20. stoljeća (na
primjer standardna atmosfera, kilopond, konjska snaga, mikron i drugo)

Mjerne jedinice razvrstavaju se u slijedeće skupine:

1. Jedinice Međunarodnog sistema (jedinice SI):

 osnovne
 izvedene s posebnim nazivima i znakovima
 izvedene bez posebnih naziva i znakova
2. Iznimno dopuštene jedinice izvan SI
3. Decimalne jedinice (tvore se pomoću decimalnih predmetaka)
 od jedinica SI, izuzev Celzijeva stupnja i kilograma
 od slijedećih iznimno dopuštenih jedinica izvan SI: litra, teks, bar, elektronvolt i var
4. Složene izvedene jedinice.

Slika 1. Osnovne mjerne jedinice

2
 Duljina (l): metar (m) – duljina puta koju u vakuumu prijeđe svjetlost u trajanju 1/299
792 458 sekunde. Definicija je usvojena na 17. Općoj konferenciji za utege i mjere 1983. g.
 Masa (m): kilogram (kg) – masa međunarodne pramjere mase, koja je izrađena u obliku
valjka iz slitine platine i iridija i koja je odredila 1. generalna koferencija za utege i
mjere 1889. u Parizu. Pramjena se čuva u Međunarodnom uredu za utege u Sévresu kod
Pariza.
 Vrijeme (t): sekunda (s) - je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara
prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133. Definicija je
usvojena na 13. općoj konferenciji za utege i mjere 1967. g.
 Jakost električne struje (I): amper (A) – jakost istosmjerne električne struje koja u
vakuumu između dvaju ravnih i metar udaljenih beskonačno dugih usporednih vodiča
zanemarivo malog kružnog presjeka prouzroči silu od 2 ·10−7 njutna po metru duljine vodiča.
 Termodinamička temperatura (T): kelvin (K) – definira se kao 273,16-ti dio
temperature trojne točke vode.
 Količina tvari (n): mol (mol)– predstavlja količinu tvari onog sistema koji sadrži broj
jedinki koliko se nalazi atoma u 12 grama ugljika C-12 (taj broj jedinki jednak
je Avogadrovom broju NA=6,0221412·1023).
 Svjetlosna jakost (I): kandela (cd) – predstavlja onu svjetlosnu jakost zračenja izvora
jednobojnog svjetla koja u danom smjeru frekvencije 540·1012 Hz iznosi 1/683 W/sr.

3
 2. MOL

Količina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (N A). Pod jedinke
podrazumijevamo atome, ione, molekule. Količina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki
uzorak sistem) izraženo u molima.

N
n=
Na
Količina tvari označava se s n, a njezina je mjerna jedinica mol.

1 mol je količina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g
(0,012 kg) ugljikovog izotopa .12 C, odnosno 1 mol je količina tvari koja sadži Avogadrov broj
jedinki ili 6,022•1023 jedinki.

Mol je jedna od sedam osnovnim mjernih jedinica u znanosti. Uvedena je posljednja.

Istoznačnica za količinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U
udžbenicima hemije uvriježila se količina tvari.

Količina tvari:

Pri čemu je:

4
 Oznaka Značenje Iznos i mjerna jedinica

n količina tvari mol

m masa tvari g

M molarna masa tvari (Ar ili Mr) gmol−1

N brojnost tvari (nema mjerne jedinice)

NA Avogadrova konstanta 6,022•1023 mol−1

V0 volumen tvari pri standardnim uvjetima (0 °C, 101325 Pa) dm3

Vm molarni volumen tvari 22,4 dm3 mol−1

Tabela 1. Označavanje vrijednosti

Masa jednog mola neke tvari brojčano odgovara relativnoj atomskoj masi za elementarne tvari
odnosno relativnoj molekulskoj masi za spojeve.

Takva masa uvijek sadrži Avogadrov broj jedinki tvari:

5
 Naziv tvari Ar / Mr masa količina brojnost jedinki

željezo, Fe 55,847 55,847 g 1 mol N = 6,022·1023

31,998
kisik, O2 31,9988 g 1 mol N = 6,022·1023
8

amonijak, NH3 17,031 17,031 g 1 mol N = 6,022·1023

Tabela 2. Avogadrov broj jedinki tvari

2.1. Šta mol predstavlja u hemiji

Skračenica je jednostavno mjerna jedinica. Jedinice se izmišljaju kada su postojeće jedinice

neadekvatne. Hemijske reakcije često se odvijaju na razinama na kojima uporaba grama ne bi
imala smisla, no upotreba apsolutnog broja atoma / molekula / iona također bi bila zbunjujuća.

Kao i sve jedinice, i madež se mora temeljiti na nečemu ponovljivom. Krtaica je količina svega
što ima isti broj čestica u 12.000 grama ugljika-12. Taj broj čestica je Avogadrov broj , koji je
otprilike 6,02x10 23 . 1  mol atoma ugljika je 6,02x10 23 atoma ugljika. Krt učitelja kemije je
6,02x10 23 učitelja kemije. Puno je lakše napisati riječ 'krtica' nego napisati '6,02x10 23 ' kad
god želite uputiti velik broj stvari. U osnovi, zato je izumljena upravo ova jedinica.

Zašto se jednostavno ne bismo držali jedinica poput grama (i nanograma i kilograma,

itd.)? Odgovor je da nam madeži daju dosljednu metodu pretvaranja između atoma / molekula i
grama. To je jednostavno prikladna jedinica za korištenje prilikom izvođenja izračuna. 
Možda vam neće biti previše zgodno kad prvi put učite kako se njime služiti, ali kad se s njim
upoznate, madež će biti normalna jedinica kao, recimo, desetak ili bajt.

6
Jedan od najčešćih izračuna kemije je pretvaranje molova tvari u grame. Kada uravnotežite
jednadžbe, upotrijebit ćete molski omjer reaktanata i reagensa. Da biste izvršili ovu pretvorbu,
potreban vam je samo periodni sistem ili drugi popis atomskih masa.

Primjer: Koliko grama ugljičnog dioksida iznosi 0,2 mola CO 2 ?

Potražite atomske mase ugljika i kisika. To je broj grama po jednom molu atoma.

Ugljik (C) ima 12,01 grama po molu.

Kisik (O) ima 16,00 grama po molu.

Jedna molekula ugljičnog dioksida sadrži 1 atom ugljika i 2 atoma kisika, pa:

broj grama po molu CO 2 = 12,01 + [2 x 16,00]
broj grama po molu CO 2 = 12,01 + 32,00
broj grama po molu CO 2 = 44,01 grama / molu

Jednostavno pomnožite ovaj broj grama po molu s brojem molova koje imate da biste dobili
konačni odgovor:

grama u 0,2 mola CO 2 = 0,2 mola x 44,01 grama / mol

grama u 0,2 mola CO 2 = 8,80 grama

7
Dobra je praksa poništiti određene jedinice da biste dobili onu koja vam treba. U ovom slučaju,
madeži su se poništili iz izračuna, ostavljajući vam grame.

2.2. Primjer izračunavanja količine

Izračunavanje količinu tvari klora u 200 g.

8
Izračunaj količinu iona natrija u 0,5 g kuhinjske soli.

U uzorku kromova(III) klorida mase 0,08 g izračunaj količinu kloridnih iona.

3. MOLARNA MASA TVARI

9
Masa (lat. massa: tijesto < grč. μάζα: ječmeni hljeb kruha, prema μάσσειν: mijesiti), u fizici, je
osnovno fizikalno svojstvo svih tijela, veličina koja karakterizira količinu tvari u tijelu, jedna od
osnovnih veličina Međunarodnoga sistema jedinica (oznaka m, mjerna jedinica kilogram). [1]

Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu
to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se
giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja.

Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram [kg]. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je
masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona)
koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza.

Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela
poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka
pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega.

U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije

različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi
o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava
u kilogramima [kg], a težina u njutnima [N]).

Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile
gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije. Stoga postoje dvije vrste mase:

 (troma, teška, inercijalna) masa - kao gore navedena mjera tromosti tijela.

 gravitacijska masa - masa koja je definirana kao izvor gravitacijske sile u Newtonovom
zakonom gravitacije.

Molarna masa (M) je omjer mase i količine tvari a izražava se u gramima po molu (g/mol):

10
Molarna masa neke tvari je masa 1 mola te tvari, odnosno masa čestice te tvari (ma = masa
atoma, m f = masa molekule), pomnožena Avogadrovom konstantom (NA):

Molarna masa bilo koje tvari sadrži Avogadrov broj jedinki (atoma, iona, molekula), dakle N =
6,022*1023 jedinki.

Molarna masa je brojčano jednaka relativnoj atomskoj masi za atome i relativnoj molekulskoj

masi za molekule uz dodatak jedinice g/mol:

Molarna masa je stalan i važan podatak za svaku elementarnu tvar ili spoj te se nalazi ispisan na
naljepnici posude u kojoj se čuva.

3.1. Molarna masa klora

Primjer molarna mase klora:

3.2. Molarna masa ugljikova dioksida

Primjer molarne mase ugljikova dioksida:

11
 3.3. Molarna masa modre galice

Primjer molarne mase modre galice:

4. AVOGADROV BROJ

Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica

12
(molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.
Jednaka je količniku broja čestica N i količine tvari n a označuje se s L ili NA dok je jedinica
mol−1:

gdje je: L - Avogadrova konstanta, 

N - brojnost jedinki, 

n – količina tvari, 
M - molarna masa, 
m - masa tvari.

Drugim riječima molarna masa M neke tvari uvijek sadrži Avogadrov broj jedinki (atoma,
molekula, formulskih jedinki).

Avogadrova konstanta iznosi:

Avogadrov broj nam kazuje na primjer koliko ima atoma ugljika u 1 molu ugljika.

1 mol = 12,0111 g ugljika.

Dakle u 12,0111 g ugljika ima 6,0221412 x 1023 atoma ugljika. Razlika između Avogadrove
konstante i Avogadrova broja je to da Avogadrova konstanta ima mjernu jedinicu mol−1

Avogadrov zakon je jedan od plinskih zakona. Nazvan je prema Amedeu Avogadru koji

je 1811. iznio pretpostavku da se u jednakim volumenima svih plinova pri istim
uvjetima temperature i tlaka nalazi jednak broj čestica -molekula. Dakle, broj molekula u
određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili masi.
13
Zbog toga se došlo do pojma molarne mase, a to je masa 1 mola neke supstance, to
jest masa čestica te supstance puta Avogadrov broj. Avogadrov broj kazuje koliko ima atoma,
molekula ili formulskih jedinki u 1 molu neke tvari. Taj broj je 6,022045 x 10 23. Mol je ona
količina tvari u sistemu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg
izotopa ugljika 12C.[3]

Prema Avogadru najsitnija čestica plina je molekula. To je bila hrabra pretpostavka za to doba i
pala je u zaborav do 1858.g. kad je Stanislao Cannizzaro obnovio Avogadrovu hipotezu. Od te
godine hipoteza je općenito prihvaćena i naziva se Avogadrov zakon. Izuzetak čine plemeniti
plinovi koji zbog svoje stabilne elektronske konfiguracije ne tvore molekule, već se nalaze u
obliku pojedinačnih atoma.

Na primjer, molekule vodika i dušika, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se

nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od
molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova,
pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.

Slika 2. Avogadrov zakon

4.1. Matematičko određivanje

Avogadrov zakon se matematički određuje kao:

14
 gdje je :

V – obujam plina (m3)
n – količina tvari ili broj molekula (ili atoma) plina
k – proporcionalna fizikalna konstanta

Slika 3. Brojevi molekla

ZAKLJUČAK

Mol je osnovna mjerna jedinica za količinu tvari (oznaka n), jedna je od 7 osnovnih fizikalnih

veličina međunarodnoga sistema jedinica.

15
Stare mjerne jedinice su pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se rabile u različitim
razdobljima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u povijesnim dokumentima,
pisanoj i usmenoj književnosti, a utjelovljene su u starim mjerama, uporabnim predmetima,
građevinama i slično.

Količina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (N A).Pod jedinke
podrazumijevamo atome, ione, molekule. Količina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki
uzorak (sistem) izraženo u molima.

Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica

(molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.

LITERATURA

Habuš, Tomašić, Liber: Opća hemija 1, Udžbenik kemije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014

16
Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska hemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mol_(mjerna_jedinica)

https://www.angelo.edu

https://www.scribd.com

17