LOGISTIKA NABAVKE

KUPOVINA I NABAVKA

 LANAC SNBDJEVANJA ČINE:

 KUPOVINA MATERIJALA OD DOBAVLJAČA

 PROMJENE NA MATERIJALIMA – DODAVANJE NOVE VRIJEDNOSTI

 PRODAJA MATERIJALA KUPCIMA

 KUPOVINA JE MEHANIZAM ZA POKRETANJE I KONTROLU TOKA MATERIJALA U

LANCU SNABDJEVANJA
 KUPOVINA I NABAVKA
 KUPOVINA I NABAVKA NISU ISTOG ZNAČENJA
 KUPOVINA SE ODNOSI NA ČIN STVARNE KUPOVINE

 NABAVKA IMA ŠIRE ZNAČENJE OD KUPOVINE :

 KUPOVINA, IZNAJMLJIVANJE, UGOVORI...
 PROCEDURA IZBORA DOBAVLJAČA
 PREGOVARANJE
 USAGLAŠAVANJE USLOVA
 PRAĆENJE PERFORMANSI DOBAVLJAČA
 RUKOVANJE MATERIJALIMA
 TRANSPORT
 PRIJEM ROBE
 SKLADIŠTENJE
 KUPOVINA I NABAVKA

 NABAVKA JE ODGOVORNA ZA DOBIJANJE SVIH POTREBNIH MATERIJALA

 NABAVKA ORGANIZUJE TRANSFER MATERIJALA-PROMJENU VLASNIŠTVA I

LOKACIIJE MATERIJALA

 LOGISTIKA NABAVKE JE SINHRONIZOVANA SA PROCESOM PROIZVODNJE I

TRANSPORTA
 ZADACI NABAVKE

 OSNOVNI ZADATAK NABAVNE LOGISTIKE JE DA OBEZBJEDI PLANSKI

DEFINISANE KOLIČINE MATERIJALA POTREBNE PROIZVODNOM PROCESU

 OVDJE SE NE RADI O PRIMJENI UPROŠĆENOG PRINCIPA :

‘’Prava roba, u pravoj količini na pravom mjestu i u pravo

vrijeme’’

VEĆ SE VIŠE RADI O USPOSTAVI OPTIMUMA U LOGISTIČKOM LANCU

 CILJEVI NABAVKE

 OPŠTI CILJEVI NABAVKE - POUZDANO SNABDJEVANJE MATERIJALNIMA

 PARCIJALNI CILJEVI NABAVKE :

 ORGANIZACIJA NESMETANOG TOKA MATERIJALA

 FLEKSIBILAN ODNOS SA KORISNIKOM LOGISTIČKE USLUGE
 IZBOR POUZDANOG DOBAVLJAČA
 KUPOVINA KVALITETNIH MATERIJALA - POVOLJNE CIJENA
 ODRŽAVANJE NISKIH ZALIHA
 BRZA DOSTAVA U LANCU SNABDJEVANJA
 PRAĆNJE STANJA NA TRŽIŠTU MATEIJALA
 POLITIKA NABAVKE

 POLITIKA NABAVKE IMA POTREBU DA ODGOVORI :

 KO SE DANAS BAVI POLITIKOM NABAVKE ?

 DA LI JE RADNO MJESTO ‘’EXPERT LOGISTIKE’’ POTREBNO U KOMPANIJI ?

 FUNKCIJA ‘’EXPERT LOGISTIKE’’, JE :

o MAKE OUR BAY (URADITI SAM ILI KUPITI ?) – ODLUČIVANJE
o OBLIK SARADNJE – UTVRĐIVANJE
o IZBOR DOBAVLJAČA
o OBEZBJEĐENJE SNABDJEVANJA
o OPTIMIZACIJA TROŠKOVA
 POLITIKA NABAVKE

 MAKE OR BAY ODLUKE (URADITI SAM ILI KUPITI ?)

 PODRAZUMJEVA ANALIZU OPRAVDANOST POJEDINIH VARIJANTI, KOD :

 OSNIVANJA PREDUZEĆA
 REORGANIZACIJE PREDUZEĆA
 PRODUŽENJA UGOVORA O IZNAJMLJIVANJU
 UVOĐENJA NOVIH PROIZVODA
 IZMJENE STRUKTURE PROIZVODA
 IZMJENE STRUKTURE TROŠKOVA PROIZVODNJE
 IZMJENE STRUKTURE CIJENE DOBAVLJAČA
 POLITIKA NABAVKE

 OBLIK SARADNJE – DILEMA : SOPSTVENA PROIZVODNJA KOMPONENTI ILI

USTUPANJE PARTNERIMA (PRINCIP KOOPERATIVNOSTI)

 IZBOR DOBAVLJAČA – KVALITETNO DIZAJNIRAN PROIZVOD NEMA SMISLA AKO

GA DOBAVLJAČ NE MOŽE ISPORUČITI

 REFERENCE DOBAVLJAČA SU :
 TRŽIŠNI REJTING
 FINANSIJSKA POUZDANOST
 TEHNOLOŠKA POUZDANOST
 ROKOVI DOSTAVE
 KVALITET MATERIJALA
 CIJENA
 LOKACIJA DOBAVLJAČA
 POLITIKA NABAVKE

 OBEZBJEĐENJE SNABDJEVANJA – SPREMNOST ZA ISPORUKU MATERIJALA :

 POŠTOVANJE PROGRAMA PRODAJE
 MINIMALNI ROK ISPORUKE
 SNABDJEVANJE BEZ SKLADIŠTENJA ZALIHA

 OPTIMIZACIJA TROŠKOVA JE MOGUĆA U LANCU SNABDJEVNJA, KOD :

 KALKULACIJE NABAVNE CIJENE MATERIJALA
 REALIAZCIJE PORUDŽBE
 KONTROLE KVALITETA
 SKLADIŠTENJA MATERIJALA
 MANIPULACIJE, MEĐUSKLADIŠTENJA....
 POLITIKA NABAVKE

 ORGANIZACIJA NABAVKE – JE OVISNA O VRSTI I VELIČINI PREDUZEĆA :

 MALA PREDUZEĆA – JEDAN ZAPOSLENI JE NABAVLJAČ
 SREDNJA PREDUZEĆA – ODJELJENJE ILI SLUŽBA NABAVKE
 VELIKA PREDUZEĆA – STOTINE IZVRŠILACA NA POSLOVIMA NABAVKE

 CENTRALNA ORGANIZACIJA NABAVKE PODRAZMJEVA PREDNOSTI :

 SISTEMATIZACIJA NABAVKE - DOBIJANJE POPUSTA NA KOLIČINU
 SMANJUJE TROŠKOVE TRANSPORTA, ZALIHA I ADMINISTARCIJE
 ELIMINACIJA DUPLIRANIH AKTIVNOSTI
 CENTRALIZOVAN KONTAKT SA DOBAVLJAČEM
 RAZVOJ SPECIJALISTIČKIH VJEŠTINA
 ODGOVORNOST ZA NABAVKU OLAKŠAVA KONTROLU UPRAVLJANJA
 POLITIKA NABAVKE

 CENTRALNA ORGANIZACIJA NABAVKE – IMA I SVOJE NEDOSTATAKE :

 OTEŽAN PROTOK INFORMACIJA IZMEĐU KUPCA I DOBAVLJAČA

 PODJELJENA ODGOVORNOST

 DUŽE VRIJEME REALIZACIJE – OBJEDINJAVANJA PORUDŽBINE

 JEDNOSTRANA OCJENA CIJENA

 CIKLUS NABAVKE
CILJEVI NABAVKE

 ODLUKA O NABAVCI MATERIJALA POČIVA NA CILJEVIMA:

 IMATI KONTINUITET PROIZVODNJE

 VEĆA PRODUKTIVNOST

 REDUKOVANJE TROŠKOVA POSLOVANJA

 AUTONOMIJA PREDUZEĆA
 CIKLUS NABAVKE
CILJEVI NABAVKE

 STRATEGIJSKI CILJEVI
 POUZDANOST SNABDJEVANJA
 OČUVANJE BITNIH POTENCIJALA USPJEHA

 IZVEDENI CILJEVI
 VEĆI POTENCIJALI DOBAVLJAČA
 BOLJI INFORMACIONI I UPRAVLJAČKI SISTEM
 MANJA ZAVISNOST OD DOBAVLJAČA
 VEĆI KVALITET NABAVKE
 CIKLUS NABAVKE

 FORMALNA PROCEDURA NABAVKE JE NEPOTREBNA ZA SVE MATERIJALE ZBOG

ČEGA SE PREPORUČUJE RAZGRANIČENJE :

 NEKRITIČNI MATERIJALI IMAJU NIZAK PROFIT I VEĆI RIZIK U SNABDJEVANJU

ŠTO ZAHTJEVA JEDNOSTAVNIJE PROCEDURE KUPOVINE

 KRITIČNI MATERIJALI IMAJU NIZAK PROFIT I VEĆI RIZIK U SNABDJEVANJU ŠTO

ZAHTJEVA DUGOROČNE UGOVORE U CILJU IZBJEGAVANJA PROBLEMA

 STRATEŠKI MATERIJALI SA VELIKIM PROFITOM TRAŽE FORMALNE VEZE

IZVAN DUGOROČNIH UGOVORA U CILJU RAZVOJA PARTNERSTVA I SAVEZA
 CIKLUS NABAVKE

 GENERALNA PROCEDURE NABAVKE PODRAZUMJEVA 8 KORAKA :

1. NARUČILAC NABAVKE :

 IDENTIFIKUJE POTREBU ZA KUPLJENIM MATERIJALOM

 ISPITUJE MATERIJALE I PRIPREMA SPECIFIKACIJU
 PROVERAVA BUDŽET I DAJE ODOBRENJE ZA KUPOVINU
 PRIPREMA I ŠALJE ZAHTJEV ZA KUPOVINU NABAVCI
 CIKLUS NABAVKE
2.NABAVKA :

 DOBIJA, VERIFIKUJE I PREGLEDA ZAHTJEV ZA KUPOVINU

 ISPITUJE TRAŽENE MATERIJALE, PROVJERAVA ZALIHE, MOGUĆE ALTERNATIVNE
PROIZVODE, MOGUĆNOST PROIZVODNJE, RAZGOVARA SA POTRAŽIOCEM
MATERIJALA I POTVRĐUJE ODLUKU O KUPOVINI
 PRAVI UŽI IZBOR DOBAVLJAČA KOJI ISPUNJAVAJU ZAHTJEVE
 ŠALJE ZAHTJEVE ZA PREDRAČUN DOBAVLJAČIMA
 CIKLUS NABAVKE

3. SVAKI DOBAVLJAČ :

 PROVJERAVA ZAHTJEV ZA PREDRAČUN, STATUSNI BONITET

POTROŠAČA (KREDIT I SL.)

 ANALIZIRA VARIJANTE ODGOVORA NA PORUDŽBU

 IZRAĐUJE PREDRAČUN (CIJENA, USLOVI, DETALJI PROIZVODA...)

 CIKLUS NABAVKE

4. NABAVKA :

 PREGLEDA PREDRAČUN I VRŠI TRGOVAČKU PROCJENU

 ANALIZIRA TEHNIČKE ASPEKTE SA NARUČIOCEM, DETALJE BUDŽETA I

ODOBRAVA KUPOVINU

 BIRA NAJBOLJEG DOBAVLJAČA NA OSNOVU PRIKUPLJENIH PONUDA

 UGOVARA USLOVE DOSTAVE I IZDAJE NARUDŽBU MATERIJALA

 CIKLUS NABAVKE

5. IZABRANI DOBAVLJAČ :

 PRIMA, POTVRĐUJE I PRIPREMA ZAHTJEV ZA KUPOVINU

 ORGANIZUJE SVE OPERACIJE POTREBNE ZA SNBDJEVANJE MATERIJALOM

 ŠALJE MATERIJALE ZAJEDNO SA OTPREMNICOM

 ŠALJE FAKTURU
 CIKLUS NABAVKE

6. NABAVKA :

 POTVRĐUJE RAČUN

 RADI POTREBNA ISTRAŽIVANJA I UBRZAVA PROCESE

 PRIMA, PROVJERAVA I PRIHVATA MATERIJALE

 MARKIRA ODJELJENJE KOJE JE PORUČILO PRIJEM MATERIJALA

 CIKLUS NABAVKE
7. ODJELJENJE KOJE JE PORUČILO MATERIJALE :

 PRIMA I PROVJERAVA MATERIJALE

 ODOBRAVA TRANSFER IZ BUDŽETA
 AŽURIRA STANJE ZALIHA
 KORISTI POTREBNE MATERIJALE

8. NABAVKA :

 DOGOVARA ISPLATU PO FAKTURI DOBAVLJAČA

 KONCEPT NABAVKE

NABAVNA LOGISTIKA

PROCES PROCES PRAĆENJA

PROCES PROCES
REKLAMACIJA DOBAVLJAČA
NABAVKE SKLADIŠTENJA
DOBAVLJAČIMA
OBRADA PRIJEM I REKLAMIRANJE UVOĐENJE NOVOG
ZAHTEVA ZA EVIDENCIJA NA KVALITET I MATERIJALA
NABAVKOM MATERIJALA KVANTITET DOBAVLJAČA
PLANIRANJE KONTROLA REKLAMACIJA NA EVIDENTIRANJE
SKLADIŠNOG NEISPUNJAVANJE MATERIJALA
NABAVKE
PRIKUPLJANJE MATERIJALA KOMERCIJALNIH EVIDENTIRANJE
PONUDA I IZDAVANJE USLOVA DOBAVLJAČA
IZBOR MATERIJALA REKLAMIRANJE OCENA
DOBAVLJAČA
UGOVARANJE I UPRAVLJANJE SKRIVENIH MANA POUZDANOSTI
PRAĆENJE ZALIHAMA DOBAVLJAČA
NABAVKE SKLADIŠTE
AMBALAŽE
MEĐUSKLADIŠTE
 KONCEPT NABAVKE

 OSNOVNI ZADATAK NABAVKE :

 VISOKA POUZDANOST ISPORUKE

 VISOKA RASPOLOŽIVOST ISPORUKE

 VISOKA FLEKSIBILNOST

 STRUKTURA NABAVKE USKLAĐENA SA ZAHTJEVIMA

 KONCEPT NABAVKE

 VRSTE NABAVKE :

 NABAVKA ZA ZALIHE

 POJEDINAČNE NABAVKE U SLUČAJU POTREBE

 NABAVKA SINHRONIZOVANA SA PROIZVODNJOM

 KONCEPT NABAVKE

 NABAVKA ZA ZALIHE IMA CILJ DA POVEĆA NEZAVISNOST PROIZVODNJE

OD NABAVKE , ODRŽI KONTINUITET PROIZVODNJE I NIVO PLANIRANIH
CIJENA PROIZVODA

 DOBRA STRANA NABAVKE ZA ZALIHE JE VISOKA RASPOLOŽIVOST

MATERIJALIMA I NISKI TROŠKOVI PROIZVODNJE

 NEDOSTACI NABAVKE ZA ZALIHE SU VEZANI ZA TROŠKOVE

SKLADIŠTENJA, KAMATE NA ZALIHE ...
 KONCEPT NABAVKE

 POJEDINAČNA NABAVKA U SLUČAJU POTREBE SE AKTIVIRA TEK ONDA

KADA POSTOJI POTREBA ZA PORUDŽBINOM

 DOBRA STRANA NABAVKE JE MANJI TROŠKOVI VEZIVANJA KAPITALA ZA

ZALIHE I SKLADIŠTENJE

 NEDOSTACI NABAVKE SU MANJE VRIJEME ZA REAGOVANJE U CIKLUSU

PROIZVODNJE, KUPOVINA POD NEPOVOLJNIM USLOVIMA-HITNOST
KUPNJE
 KONCEPT NABAVKE

 NABAVKA SINHRONIZOVANA SA PROIZVODNJOM JE USLOVLJENA

DINAMIKOM I POTREBAMA PROIZVODNJE JAST - IN - TIME

 DOBRA STRANA NABAVKE- MANJI TROŠKOVI KAPITALA ZA ZALIHE

SKLADIŠTA

 NEDOSTACI NABAVKE - MANJE VRIJEME ZA REAGOVANJE U CIKLUSU

PROIZVODNJE, KUPOVINA POD NEPOVOLJNIM USLOVIMA, HITNOST
KUPNJE
 KONCEPT NABAVKE

 NABAVKA SINHRONIZOVANA SA PROIZVODNJOM KARAKTERIŠE :

 POUZDANOST - BLISKI ODNOSI SA NEKOLIKO DOBAVLJAČA I TRANSPORTA

 UČESTALA KUPOVINA MANJIH KOLIČINA – MINIMALNE ZALIHE
 DEFINISAN SET INFORMACIJA KOJE SE RAZMJENJUJU SA DOBAVLJAČEM
 UPRAVLJANJE RIZICIMA U LANCU SNABDJEVANJA
 DEFINISAN VISOK KVALITET
 KONCEPT NABAVKE

 NABAVKA SINHRONIZOVANA SA PROIZVODNJOM – JIT KANBAN KARAKTERIŠE

 KANBAN – ZNAČI KARTICA, CEDULJA (SIMBOL KOMUNIKACIJE):

 KAN KARTA DATIRA IZ JAPANA – TOJOTA (DOBAR PRIMJER PLANIRANJA)

 KAN KARTA INFORMIŠE DOBAVLJAČA DA STANDARDNE MATERIJALE I
PROIZVODE DOSTAVI U RADNI CENTAR
 KAN KARTA JE OKIDAČ ZA PROIZVODNJU - SET INFORMACIJA KOJE SE
RAZMJENJUJU SA DOBAVLJAČEM
 TRŽIŠNA NABAVKA

 ELEMENTI TRŽIŠNO-NABAVNE POLITIKE

 UTVRĐIVANJE OPTIMALNIH CILJEVA NABAVKE

 ANALIZA TRŽIŠTA NABAVKE

 DEFINISANJE INSTRUMENATA POLITIKE NABAVKE

 TRŽIŠNA NABAVKA
ELEMENTI TRŽIŠNE NABAVKE

Podaci koji se
odnose na Ciljevi nabavke
preduzeće

Tržište sa svojim
karakteristikama

Relevantne Instrumenti
tržišne nabavne politike
informacije
 TRŽIŠNA NABAVKA
ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

 CILJ ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA JE:

 DOBIJANJE KVALITETNIH INFORMACIJA

 OBRADA INFORMACIJA

 SISTEMATIZACIJA I PREZENTACIJA INFORMACIJA

 TRŽIŠNA NABAVKA
ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

 ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA JE VIŠE FAZNI PROCES :

I-FAZA – UTVRĐIVANJE POTREBNIH INFORMACIJA

II-FAZA – ANALIZA MOGUĆEG IZVORA INFORMACIJA

III-FAZA – PRIKUPLJANJE NOPHODNIH INFORMACIJA

IV-FAZA – PREZENTACIJA INFORMACIJA

 TRŽIŠNA NABAVKA
ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

 BITNE INFORMACIJE ZA ISTRAŽIVANO TRŽIŠTE SU:

 PODACI O PROIZVODU : RAZVO, MOGUĆNOST ZAMJENE, MODEL IZRADE

 PODACI O TRŽIŠTU : LOKACIJA SNABDJEVAČA, OPREMLJENOST, FLEKSIBILNOST,
POUZDANOST, LIKVIDNOST, VOLUMEN POTRAŽNJE, NAVIKE KUPACA,
EKONOMSKA SITUACIJA
 PODACI O PONUDI : VRSTA I KOLIČINA PONUDE, VRIJEME ISPORUKE, DRŽAVNI
UTICAJ, REGIONALNA RASPODJELA DOBAVLJAČA
 PODACI O OPŠTIM I EKONOMSKIM PARAMETRIMA :
o STOPA RASTA, POSLOVANJE, OBIM PORUDŽBE, SEZONSKE OSCILACIJE, PLATE
o PODACI O TOKOVIMA NABAVKE MATERIJALA: TENDENCIJE U TRGOVINI I
KOD POSREDNIKA I SL.
o PODACI O PRAVNIM OGRANIČENJIMA, POSEBNO U OKVIRU INO NABAVKE
 TRŽIŠNA NABAVKA
VREDNOVANJE – IZBOR ISPORUČIOCA

 UTICAJ NA IZBOR NABAVKE IMA INFORMACIONA BAZA, KOJA SADRŽI:

 IMIDŽ - BREND

 FINANSIJSKO – TEHNIČKI BONITET DOBAVLJAČA

 TRŽIŠNI REJTING DOBAVLJAČA

 TRŽIŠNA NABAVKA

VREDNOVANJE – IZBOR ISPORUČIOCA

 KVALITET IZBORA NARUČIOCA ZAVISI OD:

 BROJA I VRSTE ODABRANIH KRITERIJA

 CIJENE I USLOVA PLAĆANJA
 VREMENA I POUZDANOSTI ISPORUKE
 KVALITETA PROIZVODA
 KAPACITETA ISPORUKE
 VRSTE I VELIČINE PAKOVANJA
 GEOGRAFSKE UDALJENOSTI
 REFERENTSKE LISTE
 TRŽIŠNA NABAVKA
 INSTRUMENTI NABAVNE POLITIKE

POLITIKA KVALITETA
METODE POLITIKE
POLITIKA CIJENE I NABAVNE KOLIČINE
POLITIKA DOPUNSKIH EFEKATA
POLITIKA EKONOMSKE PROPAGANDE
 PORTFOLIO ANALIZA

 PORTFELJ/PORTFOLIO PREDSTAVLJA SKUP FINANSIJSKE IMOVINE POJEDINCA

SASTAVLJEN OD RAZLIČITIH FINANSIJSKIH INSTRUMENATA

 PORTFELJ JE SKUP FINANSIJSKIH SREDSTAVA KOJE NEKI POJEDINAC ILI

PREDUZEĆE POSJEDUJE

 POSLOVNI PORTFELJ JE SKUP POSLOVA I PROIZVODA JEDNE KOMPANIJE

 PORTFOLIO ANALIZA

 KUPOVINA “PORTFOLIO” JE ODNOS MOĆI KUPCA I PRODAVCA, U FAZAMA:

 FAZA 1: KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA NABAVKE

 FAZA 2: ANALIZA TRŽIŠTA NABAVKE

 FAZA 3: STRATEŠKO POZICIONIRANJE

 FAZA 4. AKCIONI PLANOVI

 METODE NABAVKE

METODE NABAVKE

 GLOBALNI (Global Sourcing) METOD NABAVKE

 JEDAN ILI VIŠE IZVORA (Single/Multiple Sourcing) METOD NABAVKE

 MODULARNI METOD NABAVKE

 METODE NABAVKE
METODE NABAVKE

 GLOBALNI METOD NABAVKE – EFEKTI:

 NIŽE NABAVNE CIJENE

 VISOKA TRANSPARENTOST TRŽIŠTA
 VEĆI OBIM POSLOVANJA
 VEĆA SIGURNOST U SNABDJEVANJU
 AKTIVNE KOMPEZACIONE STRATEGIJE
 METODE NABAVKE
METODE NABAVKE

 GLOBALNI METOD NABAVKE – RIZICI :

 TRANSPORTNI RIZIK
 PROMJENJIVI NOVČANI KURS
 RAZLIČITI STANDARDI KVALITETA
 ODLIV ZNANJA
 METODE NABAVKE
METODE NABAVKE

 PRINCIPI GLOBALNOG METODA NABAVKE :

 DIREKTNA INO NABAVKA - KRATKOROČNI KUPOVNI KREDITI ILI DUGOROČNI

UGOVORI O POSLOVNOJ SARADNJI
 POSREDNA INO NABAVKA – INDIREKTNA NABAVKA - GARANTUJE CIJENU,
KVALITET I POUZDANOST ISPORUKE
 KVAZI NACIONALNA INO NABAVKA- SA DOMAĆEG TRŽIŠTA OD UVOZNIH
KOMPONENTI
 MULTI NACIONALNA INO NABAVKA – PREKO VLASTITOG PREDUZEĆA
(NABAVKA NA INO TRŽIŠTU OD PROIZVODNIH JEDINICA KOJE SE NALAZE NA
DOMAĆEM I STRANOM TRŽIŠTU IZ SASTAVA MULTINACIONALNE KOMPANIJE)
 METODE NABAVKE
METODE NABAVKE

DILEME : SINGL ili MULTI METOD NABAVKE

LOGISTIČKA ODLUKA IZBORA SINGL METODA (JEDAN IZVOR) ili MULTI METODA
(VIŠE IZVORA), ZAVISI OD PREDNOSTI I MANA ODNOSNO EFEKATA I RIZIKA KOJI
ZAVISE OD KONKRETNE SITUACIJE
 METODE NABAVKE
METODE NABAVKE

 PREDNOSTI SINGL METODE NABAVKE SU:

 JEDAN DOBAVLJAČ – MANJI TROŠKOVI

 MOGUĆNOST NABAVKE VEĆIH KOLIČINA
 TROŠKOVNI REGRESIONI EFEKAT
 BOLJE KORIŠTENJE KAPACITETA
 JEDNOSTAVNIJI PROCES NABAVKE
 MANJE ANGAŽOVANJE KAPITALA U ZALIHAMA
 JEDNOSTAVNIJA KONTROLA STANDARDA KVALITETA
 REDUKOVANJE TRANSPORTNIH TROŠKOVA
 POVEĆANJE TRANSPARENTNOSTI U PROCESU NABAVKE
 METODE NABAVKE
METODE NABAVKE

 NEDOSTACI SINGL METODE NABAVKE SU:

 RIZIK – PROBLEM KOD DOBAVLJAČA (ŠTRAJK, SMETNJE U PROIZVODNJI)

 IZOSTANAK TRŽIŠNE KONKURENCIJE
 ODSUSTVO INOVACIJA
 UGOVARANJE NOVIH CIJENA USLJED PROMJENA NA TRŽIŠTU
 METODE NABAVKE

 SINGL METOD NABAVKE UTIČE NA:

 REDUKCIJU BROJA ISPORUČIOCA

 UŠTEDE U KONCENTRACIJI ROBNOG TOKA
 MOGUĆNOST POSLOVNOG POVEZIVANJA
 METODE NABAVKE

 MODULARNI METOD NABAVKE JE PRIMJENJIV U :

 AUTO INDUSTRIJA (CPT ARMATURA, SJEDIŠTA, KOČIONI SISTEM)

 INDUSTRIJA RAČUNARSKE OPREME
 GRAĐEVINSKA INDUSTRIJA
 INDUSTRIJA MLIJEKA