KEMIJSKO RAČUNANJE

(STEHIOMETRIJA)

LITERATURA: B. Perić, Kemijsko računanje, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb, 2006.

SADRŽAJ:
1. UVOD
1.1. molna metoda
2. KORACI
2.1. molna metoda-koraci
2.2. molna metoda-primjer
3. UDJELI
3.1. udjeli-uvod
3.2. kvantitativno izražavanje sastava smjesa
3.3. udjeli-primjeri
4. PLINOVI
4.1. plinovi-uvod
4.2. jednadžba stanja idealnog plina
4.3. primjeri
5. GUSTOĆA
5.1. gustoća-uvod
5.2. primjeri
6. MJERODAVNI REAKTANT I REAKTANT U SUVIŠKU
6.1. mjerodavni reaktant-uvod
6.2. reaktanti u suvišku-uvod
6.3. primjer

1
SADRŽAJ:
7. ISKORIŠTENJE I GUBITCI
7.1. iskorištenje i gubitci na produktu
7.2. iskorištenje i gubitci na mjerodavnom reaktantu
7.3. gubitci na reaktantima u suvišku
7.4. primjeri
7.5. suvišak reaktanta
7.6. primjer-iskorištenje i reaktant u suvišku

1. uvod

2
1. uvod
• odnosi masa reaktanata i produkata
• zakon o održavanju masa
• različito zadana količina reaktanata

MOLNA METODA:
• pristup određivanju količine produkata (reaktanata) kemijskom
reakcijom
• stehiometrijski koeficijenti kao molovi tvari

m (g)
n (mol) =
M (g mol-1 )

1.1 molna metoda

1 mol

broj limenki
broj pakiranja
6,023×1023 m (g)
n (mol) =
M (g mol-1 )
1 kmol 6 limenki u pakiranju
pakiranje limenki-1

1000 × 6,023×1023

3
 2. koraci

2.1. molna metoda-koraci

Kolike mase natrijevog klorida i sumporne kiseline trebaju međusobno
reagirati za dobivanje 18,3 kg klorovodične kiseline ?

1) pisanje točnih formula svih sudionika i uravnotežavanje kem. reakcije

2 NaCl(s) + H2SO4 → Na2SO4 + 2 HCl
2) pretvaranje količine nekih ili svih poznatih tvari u molove
koliko u 18,3 kg HCl ima molova?
3) korištenje koeficijenata u uravnoteženoj kem. reakciji za utvrđivanje
broja molova tražene tvari (stehiometrijski odnos)
n(H2SO4) : n(HCl) = 1 : 2
n(H2SO4) = 1/2 × n(HCl)
4) pretvaranje broja molova u tražene jedinice
koliko teži n(H2SO4) u kg?
5) provjera rezultata

4
2.1. molna metoda-koraci

1) 2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl

prisutno 18,3 kg

Radi se o molnoj metodi, te je potrebno izračunati broj molova prisutne tvari!

2) m (HCl) = 18,3 kg
Koliko je to molova HCl?
DIMENZIJSKA ANALIZA !!!!
M (HCl) = 36,45 g mol-1 = 36,45 kg kmol-1

m (g) 18,3 kg 18,3 kg

n (mol) = -1
= -1
ili = 0,5 kmol
M (g mol ) 36,45 g mol 36,45 kg kmol-1

2.1. molna metoda-koraci

3) 2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl
prisutno 0,5 kmol
potrebno 0,5 kmol 0,25 kmol
nastaje 0,25 kmol
KONAČNO 0,5 kmol 0,25 kmol 0,25 kmol 0,5 kmol

ili

n(H2SO4) = ½ n(HCl) = ½ × 0,5 kmol = 0,25 kmol

n(Na2SO4) = ½ n(HCl) = ½ × 0,5 kmol = 0,25 kmol
n(NaCl) = n(HCl) = 0,5 kmol = 0,5 kmol

4)
m (H 2SO 4 ) = n (H 2SO 4 ) × M (H 2SO 4 )
m (H 2SO 4 ) = 0,25 kmol × 98 g mol-1 ili 0,25 kmol × 98 kg kmol-1 = 24,5 kg

5
2.2. molna metoda-primjer
Kolike se mase kalijevog klorida i kisika dobiju zagrijavanjem 24,5 g
kalijevog klorata ?
2 KClO3(s) → 2 KCl(s) + 3 O2(g)
uravnotežena m = n×M
n = m/M kem. jednadžba
KClO3 24,5 g KClO3 0,2 mol 0,2 mol KCl KCl 14,9 g
0,3 mol O2 O2 9,6 g

KClO3 122,5 g/mol KCl 74,5 g mol-1

O2 32 g mol-1

2 KClO3(s) → 2 KCl(s) + 3 O2(g)

prisutno 0,2 mol
nastaje 0,2 mol 0,3 mol
KONAČNO 0,2 mol 0,2 mol 0,3 mol

3. udjeli

6
3.1. udjeli-uvod
Tvari koje se upotrebljavaju u laboratorijskoj i tvorničkoj praksi često
nisu “čiste” (100 %-tne).
U takvim slučajevima u zadanoj tvari treba najprije odrediti količinu
“čiste tvari” i zatim s tom količinom provesti potreban račun.
uravnotežena
udio n = m/M kem. jednadžba
masa reaktanta masa čiste tvari masa molovi čiste tvari molovi čiste tvari
(A) reaktanta (A) reaktanta (A) produkta (B)

n = m/M
masa

masa čiste tvari

produkta (B)

udio
NAPOMENA: Ovaj korak se može shvatiti kao kemijski proces odjeljivanja ili rastavljanja smjesa na čiste
tvari, ili obratno (vidi kasnije).
Naime, molarna masa je vezana za čistu tvar (kako je izračunavate?!). masa produkta
Ukoliko u pakiranju imate limenke različite mase i u promjenjivim omjerima, nemoguće je (B)
izračunati ukupan broj pakiranja iz ukupne mase limenki!

3.1. udjeli-uvod

7
3.1. udjeli-uvod
Maseni udio (w) neke tvari u smjesi ili otopini jest omjer mase te tvari i ukupne
mase svih tvari u smjesi ili otopini (masa smjese ili otopine).
Izražavamo ga i u postocima,
w (%) = w · 100 s bazom 100
ili u decimalnom obliku w/1 s bazom 1.

npr.

m( KCl ) m( KCl )
w( KCl ) = =
m( KCl ) + m( NaCl ) + m( MgCO3 ) m( smjese)

3.2. Kvantitativno izražavanje sastava smjesa

Udjelima i koncentracijama se kvantitativno izražava količina određene tvari u smjesi odnosno
sastav smjesa. Koncentracijama i molalitetom se uglavnom izražava sastav homogenih smjesa.
udjeli koncentracije

množinski udio

masena

maseni udio
volumna volumen
otopine

volumni udio
ukupni volumen množinska

molalnost

8
3.3. udjeli-primjer
Kolike mase natrijevog karbonata i kalcijevog hidroksida su potrebne za
dobivanje 116 g otopine natrijevog hidroksida masenog udjela NaOH,
w(NaOH)=30% ?
Na2CO3 + Ca(OH)2 → 2 NaOH + CaCO3
uravnotežena
n = m/M kem. jednadžba
46 g Na2CO3 0,435 mol Na2CO3
32 g Ca(OH)2 0,435 mol Ca(OH)2 NaOH 0,87 mol

Na2CO3 106 g mol-1

n = m/M
Ca(OH)2 74 g mol-1 NaOH 40 g mol-1

NaOH 34,8 g

Na2CO3 + Ca(OH)2 → 2 NaOH + CaCO3(s)

prisutno 0,87 w(NaOH) = 0,3
potrebno 0,435 0,435
nastaje 0,435
KONAČNO 0,435 0,435 0,87 0,435 NaOH0,3 116 g

3.3. udjeli-primjer
Preradom 205 kg olovne rude ceruzit dobiveno je 100 kg olova. Koliki je
maseni udio olovnog karbonata u ceruzitu ?
PbCO3 → PbO + CO2
2 PbO + C → 2 Pb + CO2

PbCO3 → PbO + CO2 /×2

2 PbO + C → 2 Pb + CO2

2 PbCO3 → 2 PbO + 2 CO2

2 PbO + C → 2 Pb + CO2
2 PbCO3 + C → 2 Pb + 3 CO2

9
3. udjeli-primjer
uravnotežena
udio m = n× M kem. jednadžba
ceruzit 205 kg PbCO3 128 kg 0,48 kmol PbCO3 Pb 0,48 kmol

? kg 267,2 kg kmol-1

Pb 207 kg kmol-1 n = m/M

m( PbCO3 )
w (PbCO3) = = 0,62
m(ceruzita)
Pb 100 kg

2 PbCO3 + C → 2 Pb + 3 CO2
nastaje/zadano 0,48
potrebno 0,48 0,24
nastaje 0,72
KONAČNO 0,48 0,24 0,48 0,72

4. plinovi

10
4.1. plinovi-uvod

Primjenom Avogadrovog zakona mogu se izračunati ne samo množine

(mase), već i volumeni plinovitih reaktanata i produkata.

Avogadrov zakon glasi: Plinovi jednakog volumena pri istoj temperaturi

i istom tlaku sadrže isti broj molekula.

Iz Avogadrovog zakona slijedi da je volumni odnos plinova kod

kemijske reakcije jednak odnosu množina pri stalnom tlaku i
temperaturi.

Volumen jednog mola plina nazivamo molarnim volumenom (Vm) i on

iznosi uz standardne uvjete (temperatura 0° C i tlak 101325 Pa) 22,4
dm3 mol-1.

4.2. jednadžba stanja idealnog plina

• kombinacija plinskih zakona i Avogadrovog zakona
• Avogadrov zakon; V = konstanta × n
• Charles - Gay Lussacov zakon; V = konstanta × T
• Boyle-Mariottov zakon; V = konstanta / P
n ×T
V = konst ×
p
uvjeti za konstantu
pV = konst × n × T
n = 1 mol

konst=R = 8314 Pa dm3 mol-1 K-1 T=273,15 K

p = 101325 Pa
V = 22,414 dm3
pV = nRT

11
4.3. primjer
Koliki volumen (dm3) kisika treba za spaljivanje 17,5 dm3 etana i koliko
dm3 ugljikovog dioksida nastaje pri standardnim uvjetima ?
C2H6(g) + 3,5 O2(g) → 2 CO2(g) + 3 H2O(g) .
1 mol 3,5 mola 2 mola 3 mola
1 volumen 3,5 volumena 2 volumena 3 volumena
17,5 dm3 61,25 dm3 35 dm3 52,5 dm3

ili

uravnotežena
pV = nRT kem.
pV = nRT
volumen množina jednadžba molovi volumen
reaktanta (A) reaktanta (A) produkta (B) produkta (B)

4.3. primjer
Kolika masa natrijevog klorida (w(NaCl)=0,982) i kolika masa otopine
sumporne kiseline (w(H2SO4)=0,795) su potrebne za dobivanje 289 dm3
klorovodika pri standardnim uvjetima ?
2 NaCl(s) + H2SO4 → 2 HCl(g) + Na2SO4(s)
uravnotežena
w n = m/M kem. jednadžba
NaCl0,982 768 g NaCl 754 g NaCl 12,9 mol
H2SO4 0,795 795 g H2SO4 632 g H2SO4 6,45 mol HCl 12,9 mol

NaCl w=0,982 NaCl 58,44 g mol-1

H2SO4 w=0,795 H2SO4 98 g mol-1 pV = nRT
ili
korištenjem molarnog
volumena
2 NaCl(s) + H2SO4 → 2 HCl(g) + Na2SO4(s)
nastaje/zadano 12,9
HCl 289 dm3
potrebno 12,9 6,45
nastaje 6,45
KONAČNO 12,9 6,45 12,9 6,45

12
4.3. primjer
Koliki volumen (m3) klora pri temperaturi 315,15 K i tlaku 102 658 Pa treba za reakciju s 82,4 g
silicijevog dioksida (w = 0,95) i koliki volumen SiCl4 (u m3) nastaje pri temperaturi 332,15 K i tlaku
109 591 Pa?
SiO2(s) + 2 C(s) + 2 Cl2(g) → SiCl4(g) + 2 CO(g)
uravnotežena
w n = m/M SiO2 1,3 mol kem. jednadžba
SiO2 0,95 82,4 g SiO2 78,3 g SiCl4 1,3 mol
Cl2 2,6 mol
w=0,95 SiO2 60 g mol-1
pV = nRT

SiO2(s) + 2 C(s) + 2 Cl2(g) → SiCl4(g) + 2 CO(g)

potrebno/zadano 1,3
potrebno 2,6 2,6 SiCl4 0,033 m3
nastaje 1,3 2,6
KONAČNO 1,3 2,6 2,6 1,3 2,6

5. gustoća

13
5.1. gustoća-uvod
Gustoća otopine (ρ) neke tvari (ili otopine) je omjer njezine mase i volumena.

m kg
ρ= = 3
V m

H2O (g)

H2O (l) pri 25 oC

H2O (l) pri 4 oC

5.2. primjer
Izračunajte masu živinog(II) oksida koji se može dobiti reakcijom 85 cm3
nečiste žive, gustoće 13,6 g cm-3 i masenog udjela 98 %?

2Hg(l) + O2(g) → 2 HgO(s)

gustoća udio uravnotežena
n = m/M kem. jednadžba
Hg0,98 85 cm3 Hg0,98 1156 g Hg 1133 g Hg 5,65 mol
Hg HgO 5,65 mol
13,6 g cm-3 w(Hg) 98 % 200.6 g mol-1

HgO m = n× M
216,6 g mol-1
2Hg(l) + O2(g) → 2 HgO(s)
potrebno/zadano 5,65 HgO 1224 g
potrebno 2,82
nastaje 5,65
KONAČNO 5,65 2,82 5,65

14
5.2. primjer
U laboratoriju se vodik dobiva najčešće u Kippovu aparatu reakcijom cinka i razrijeđene
klorovodične ili sumporne kiseline. Koliki se volumen vodika (295,15 K ; 100 400 Pa) dobije
od 56,6 g cinka (w(Zn)=98,3%)? Koliki je volumen otopine sumporne kiseline (w(H2SO4) =
26,0 %) gustoće 1,187 g cm−3 za to potreban?
Zn(s) + H2SO4 → ZnSO4 + H2(g)
uravnotežena pV = nRT H2 0,02 m3
n = m/M kem. jednadžba H2 0,85 mol
Zn 55,6 g Zn 0,85 mol
H2SO4 0,85 mol H2SO4 83,3 g
Zn 65,38 g mol-1
H2SO4 98 g mol-1
w(Zn)=98,3% w(H2SO4)=26,0% udio

Zn0,983 56,6 g H2SO4 0,26 320 g

Zn(s) + H2SO4 → ZnSO4 + H2(g)

potrebno/zadano 0,85 1,187 g cm−3 gustoća

potrebno 0,85
nastaje 0,85 0,85
KONAČNO 0,85 0,85 0,85 0,85 H2SO4 0,26 270 cm3

6. mjerodavni reaktant
i
reaktant u suvišku

15
6.1. mjerodavni reaktant-uvod
Mjerodavni reaktant jest onaj reaktant koji je prisutan u stehiometrijskoj količini
s obzirom na određenu jednadžbu kemijske reakcije. U kemijskoj
reakciji može sudjelovati i više mjerodavnih reaktanata.
U slučaju da su svi reaktanti prisutni u stehiometrijskom omjeru, svi su
mjerodavni.
Reaktanti u suvišku su prisutni u suvišku, tj. količini većoj od stehiometrijske
(teorijski nužne) količine za reakciju s mjerodavnim reaktantom. Oni su u suvišku
radi postizanja što potpunije* reakcije.
* Razlozi zašto reakcija nije potpuna u slučaju prisutnosti stehiometrijske količine reaktanta su: uspostavljanje
kemijske ravnoteže, odvijanja neželjenih sporednih reakcija ili drugih gubitaka tijekom proizvodnje.

http://phet.colorado.edu/en/simulation/reactants-products-and-leftovers

6.1. mjerodavni reaktant-uvod

Teorijska (stehiometrijska) količina reaktanta jest količina reaktanta potrebna
za reakciju s prisutnim mjerodavnim reaktantom
Teorijska (stehiometrijska) količina produkta jest količina produkta koja bi
teorijski nastala reakcijom mjerodavnog reaktanta.
stehiometrija
http://phet.colorado.edu/en/simulation/reactants-products-and-leftovers

suvišak
mjerodavni reaktanata

16
6.1. mjerodavni reaktant-uvod
+ masa prvog masa drugog
reaktanta A reaktanta B

molarna masa molarna masa

prije reakcije nakon reakcije molovi rekatanta A molovi rekatanta B

mjerodavni reaktant
reaktant u suvišku
uravnotežena kemijska
NAPOMENA: jednadžba s mjerodavnim
reaktantom
Zadatci s problemom mjerodavnog reaktanta se mogu prepoznati jer je u zadatku dan
podatak za više od jednog reaktanta!
molovi produkta
Množina mjerodavnog reaktanta je ona koja "određuje" koliko može nastati produkta!
To je množina koja je relevantna za stehiometrijske odnose i utvrđivanje množina
ostalih sudionika kemijske reakcije.

masa/volumen
produkta

6.1.1. mjerodavni reaktant-primjer

Izračunajte broj molova svakog produkta i suvišak reaktanta kada 2,5 mola tvari A i 4,5 mola
tvari B reagiraju prema slijedećoj jednadžbi A + 2B → C + 3D
pretpostavka: A je mjerodavni reaktant
A + 2B → C + 3D
prije reakcije 2,5 4,5 0 0
promjena zbog reakcije - 2.5 -2 ×2,5 2,5 2,5×3
-2,5 -5,0 2,5 7,5
poslije reakcije 0 -0,5 2,5 7,5
loš odabir mjerodavnog reaktanta, nedostaje 0.5 mol "B" (konačna količina ne može biti negativna)
pretpostavka: B je mjerodavni reaktant
A + 2B → C + 3D
trenutno prisutno 2,5 4,5 0 0
promjena zbog reakcije -4,5×1/2 -4,5 4,5×1/2 4,5×(3/2)
-2,25 -4,5 2,25 6,75
konačno prisutno 0,25 0 2,25 6,75
dobar odabir mjerodavnog reaktanta, "B" se sav potrošio

17
6.1.1. mjerodavni reaktant-primjer
Izračunajte broj molova svakog produkta i suvišak reaktanta kada 2.5 mola tvari
A i 4.5 mola tvari B reagiraju prema slijedećoj jednadžbi

A + 2B → C + 3D

Drugi način rješavanja ovog problema je da se dovedu u omjer količine tvari zadanih reaktanata i
i usporede s omjerom stehiometrijskih koeficijenata.
n( A) 1
teorijski omjer (prema kem. jednadžbi) : = = 0,5
n( B ) 2
n( A) 2,5
stvarni omjer : = = 0,555
n( B ) 4,5
teorijski omjer < stvarni omjer
Prema tome za dobiti teorijski omjer, potrebno je povećati vrijednost nazivnika (ili smanjiti
vrijednost brojnika), što znači da je reaktant čija se množina nalazi u nazivniku MJERODAVNI
REAKTANT.

6.2. reaktant u suvišku-uvod

Suvišak reaktanta se izražava preko postotaka na slijedeći način:
Sr = (nSR/nt)×100% nSR = ns – nt

Sr =[(nS – nt)/nt] ×100%

Sr suvišak reaktanta u postocima
nSR suvišna količina "reaktanta u suvišku"
ns ukupna količina "reaktanta u suvišku"
nt teorijska količina reaktanta potrebna za reakciju s mjerodavnim reaktantom
stehiometrija

ns MR ns nSR nSR

nt nt

18
6.3. primjer
Bromovodik je moguće dobiti direktnim spajanjem elemenata.
Smjesa reaktanata sastoji se od 11,3 kg vodika i 519,4 kg broma.
Koliko se otopine bromovodične kiseline, w(HBr)=35%, dobije od nastale količine bromovodika ?

H2(g) + Br2(g) → 2 HBr(g)

n = m/M n = m/M
H2 11,3 kg H2 5,65 kmol Br2 3,25 kmol Br2 519,4 kg

H2 2 g mol-1 Br2 160 g mol-1

H2(g) + Br2(g) → 2 HBr(g)

prisutno 5,65 3,25
promjena zbog reakcije -3,25 -3,25 mjerodavni
kraj reakcije 2,4 0 reaktant
nastaje 6,5
KONAČNO 3,25 3,25 6,5

uravnotežena
kem. jednadžba udio
n = m/M
Br2 3,25 kmol HBr 6,5 kmol HBr 526 kg HBr0,35 1503 kg

HBr 81 g mol-1
w(HBr) 0,35

6.3. primjer
Koliki volumen (pri standardnim uvjetima) klorovodika nastaje ako u reakcijskoj
posudi imamo prisutno 767 g natrijevog klorida (w(NaCl)=0,982) i 950 g
sumporne kiseline (w(H2SO4)=0,795)?
2 NaCl(s) + H2SO4 → 2 HCl(g) + Na2SO4(s)
udio n = m/M
NaCl0,982 767 g NaCl 753 g NaCl 12,9 mol

NaCl w = 0,982 NaCl 58,44 g mol-1 n( NaCl) 12,9

= = 1,675 < 2
n( H 2SO 4 ) 7,7
udio n = m/M
H2SO4 0,795 950 g H2SO4 755 g H2SO4 7,7 mol

H2SO4 w = 0,795 H2SO4 98 g mol-1

2 NaCl(s) + H2SO4 → 2 HCl(g) + Na2SO4(s)
prisutno 12,9 7,70
pr. zbog reakcije -12,9 -6,45
kraj reakcije 0 1,25
nastaje 12,9 6,45
KONAČNO 12,9 6,45 12,9 6,45
uravnotežena
pV = nRT
kem. jednadžba
NaCl 12,9 mol HCl 12,9 mol HCl 289 dm3

19
 7. iskorištenje i gubitci

7.1. iskorištenje i gubitci na produktu

Iskorištenje (iscrpak) jest omjer stvarno dobivene količine produkta i količine koja je teorijski
mogla nastati reakcijom mjerodavnog reaktanta.
Ako iskorištenje nije 100%-tno, da bi se dobila željena količina produkta, treba povećati količine
reaktanata uvažavajući iskorištenje.
I = (nr/nt)×100%
I iskorištenje ili iscrpak
nr količina stvarno dobivenog produkta
nt teorijska količina produkta koja je teorijski mogla nastati potpunom reakcijom mjerodavnog reaktanta

Gubitak produkta jest količina produkta koja je izgubljena (nije dobivena) zbog
nepotpune reakcije mjerodavnog reaktanta ili zbog gubitka tijekom tehnološkog procesa.

Gp = (nND/nt)×100% = [(nt-nr)/nt] ×100%

Gp gubitak produkta u postocima

nND količina produkta koja nije dobivena
nr količina stvarno dobivenog produkta
nt teorijska količina produkta koja je mogla nastati potpunom reakcijom mjerodavnog reaktanta

Vrijedi I + Gp = 100%

20
7.2. gubitci na mjerodavnom reaktantu
Stupanj potpunosti reakcije jest omjer količine mjerodavnog reaktanta koja je
reagirala i količine koja je teorijski mogla reagirati.

Spotpunosti reakcije = (nr/nt)×100%

nr količina mjerodavnog reaktanta koja je reagirala

nt teorijska količina mjerodavnog reaktanta koja je teorijski trebala reagirati
Gubitak mjerodavnog reaktanta jest omjer količine mjerodavnog reaktanta
koja nije reagirala i one količine mjerodavnog reaktanta koja je trebala i mogla
reagirati (sva količina).
GMR = (nNR/nt)×100% = [(nt-nr)/nt]
GMR gubitak mjerodavnog reaktanta
nNR količina mjerodavnog reaktanta koja nije reagirala
nt količina mjerodavnog reaktanta koja je teorijski trebala reagirati, tj. količina prisutnog mjerodavnog
reaktanta
nr količina mjerodavnog reaktanta koja je reagirala

Spotpunosti reakcije + GMR = 100%

7.3. gubitci na reaktantima u suvišku

Gubitak reaktanta u suvišku jest količina reaktanta u suvišku koja nije reagirala,
a izražava se u postocima od količine reaktanta u suvišku koja je teorijski mogla
reagirati s mjerodavnim reaktantom.
Gs = (nNR/ nt)×100% = [(ns - nr)/nt]×100%

Gs gubitak reaktanta u suvišku

nNT ¸ količina reaktanta u suvišku koja nije reagirala
nr količina reaktanta u suvišku koja je reagirala
ns ukupna količina reaktanta u suvišku
nt teorijska količina reaktanta koja je trebala reagirati

NAPOMENA:
• Iako je često slučaj da su vrijednosti stupnja potpunosti reakcije i iskorištenja iste, iskorištenje je strogo
vezano za gubitke koje se događaju na reaktantu (npr. moguće nebrtvljenje aparature i curenje produkta)!
• Načelno se ne bi mogli izračunati podaci vezani za količinu reaktanata koja je reagirala, kao i njihovi
gubici ukoliko samo znamo iskorištenje!

21
 nije reagiralo MR nije nastalo produkta

nr nr

1 1

MR
Spotpunosti reakcije = (nr/nt)×100%
I = (nr/nt)×100%
= (1/2)×100%
= (1/2)×100%
= 50 % = 50%
GMR = (nNR/nt)×100% = [(nt-nr)/nt]
= [(2-1)/2]
Gp = (nND/nt)×100% = [(nt-nr)/nt] ×100%
= 50% = [(2-1)/2] ×100%
Gs = (nNR/ nt)×100% = [(ns - nr)/nt]×100% = 50 %
= [(5-2)/4]×100%
= 75%

7.4. primjer stvarno

Koliko se otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=98,6%) troši za dobivanje 134 kg otopine

fluorovodične kiseline (w(HF)=54,2%) ako je iskorištenje 90,7% ?
CaF2(s) + H2SO4 → CaSO4(s) + 2 HF(g)
uravnotežena iskorištenje n = m/M
kem. jednadžba
H2SO4 1,98 kmol HFteoijski 3,97 kmol HFstvarno 3,6 kmol HFstvarno 73 kg

i = 0,907 HF 20 kg k mol-1
H2SO4 98 kg kmol-1
w(HF) = 0,542

H2SO4 194 kg H2SO4 0,986 196,8 kg

HF0.542 134 kg
w(H2SO4)=98,6%
stvarno

CaF2(s) + H2SO4 → CaSO4(s) + 2 HF(g)

stvarno reagira - - 1,8 kmol 3,6 kmol stvarno nastaje
prisutno reaktanta 1,98 kmol 1,98 kmol 1,98 kmol 3,96 kmol teorijski nastaje =i

22
7.4. primjer stvarno
Koliko otopine fluorovodične kiseline (w(HF)=54,2%) se dobiva od 196,8 kg otopine
sumporne kiseline (w(H2SO4)=98,6%) ako je iskorištenje 90,7% ?
CaF2(s) + H2SO4 → CaSO4(s) + 2 HF(g)
uravnotežena iskorištenje n = m/M
kem. jednadžba
H2SO4 1,98 kmol HFteoijski 3,96 kmol HFstvarno 3,6 kmol HFstvarno 72 kg

i = 0,907 HF 20 kg kmol-1
H2SO4 98 kg kmol-1
w(HF) = 0,542

H2SO4 194 kg H2SO4 0,986 196,8 kg

HF0.542 133 kg
w(H2SO4)=98,6% stvarno

CaF2(s) + H2SO4 → CaSO4(s) + 2 HF(g)

stvarno reagira - - 1,80 kmol 3,6 kmol stvarno nastaje
prisutno reaktanta 1,98 kmol 1,98 kmol 1,98 kmol 3,96 kmol teorijski nastaje =i

7.4. primjer
Od 175,5 kg arsenopirita (w(FeAsS)=0,888) dobije se 68,4 kg arsena.
Koliko je iskorištenje?
4 FeAsS(s) → 4 FeS(s) + As4(s)
uravnotežena
kem. jednadžba i n = m/M
FeAsS 0,95 kmol As4 teoijski0,24 kmol As4 stvarno 0,228 kmol As4 stvarno 68,4 kg

As4 300 kg kmol-1

FeAsS 162,8 kg kmol-1
iskorištenje

FeAsS 155 kg aresnopirit 0,986 175 kg

w(FeAsS)=0,888

4 FeAsS(s) → 4 FeS(s) + As4(s)

stvarno reagira - 0,91 kmol 0,228 kmol stvarno nastaje
prisutno reaktanta 0,95 kmol 0,95 kmol 0,24 kmol teorijski nastaje =0.95=i

23
7.5. suvišak reaktanta
• ZADATAK: Trebate donijeti 5 dm3 vode
• PROBLEM: Tijekom nošenja se prolije 0,5 dm3
• RAZMIŠLJANJE: U kantu će te uliti onoliko vode koliko trebate
donijeti + za onoliko koliko će te proliti.
• RJEŠENJE: Uzeti će te za nositi 5,5 dm3 vode.

Suvišak reaktanta jest količina reaktanta iznad

količine potrebne za reakciju s mjerodavnim
reaktantom.
Sr = (nSR/nt)×100% nSR = ns - nt

Sr Suvišak reaktanta u postocima

nSR suvišna količina reaktanta u suvišku
ns ukupna količina reaktanta u suvišku
nt teorijska količina reaktanta potrebna za reakciju s
mjerodavnim reaktantom

7.6. primjer – iskorištenje i reaktant u suvišku

Koliko se dobije fluorovodika (w(HF)=54,2%) od 120 kg fluorita (w(CaF2)=95,5%) ako je iskorištenje
90,7% ? Koliko je za to potrebno utrošiti otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=98,6%) ukoliko se ona treba
uzeti u 25 % suvišku?
uravnotežena
udio n = m/M kem. jednadžba
fluorit 120 kg CaF2 115 kg HFteorijski 2,94 kmol
CaF2 1,47 kmol

w(CaF2)=95,5% CaF2 78 kg kmol-1

i = 0.907 iskorištenje

CaF2(s) + H2SO4 CaSO4(s) + 2 HF(g)

HFstvarno 2,67 kmol
stvarno reagira - 1,335 2,67 stvarno nastaje
prisutno reaktanta 1,47 1,47 1,47 2,94 teorijski nastaje =i
suvišak reaktanta 0,25×1,47
HF 20 kg kmol-1
prisutno reaktanta suvišku 1,837 n = m/M

suvišak n = m/M HFstvarno 53 kg

H2SO4
H2SO4 1,47 kmol 1,837 kmol H2SO4 180 kg
suvišak
S = 1,25
H2SO4 98 kg kmol-1 w(HF)=54,2%
udio w(H2SO4)=0,986

H2SO4 0,986 HFstvarno 0,542

182 kg 97,79 kg

24
7.6. primjer
Koliki volumen zraka (φ(O2) = 0.21) pri 297,15 K i 98 285 Pa je potreban za
oksidaciju 36,5 dm3 otopine etanola (w(C2H5OH)=73,5% ; ρ(C2H5OH) =
0,864 g cm−3)? Zrak treba upotrijebiti u 56,5%-tnom suvišku. Koliki
volumen ugljikovog dioksida pri 302,15 K i 100 658 Pa i kolika masa vode
nastaju ako je iskorištenje 95%?
C2H5OH + 3 O2(g) → 2 CO2(g) + 3 H2O(l)

Kolika masa natrijevog klorida je potrebna (w(NaCl) = 98%) je potrebno za

dobivanje 56,8 m3 klorovodika (T = 313,15 K, p = 106 391 Pa) ako je
iskorištenje 96,7%? Koliko se dm3 sumporne kiseline (w(H2SO4)= 78,5%,
ρ(H2SO4) = 1,71 kg/dm3) troši?

2 NaCl + H2SO4 → Na2SO4 + 2 HCl

7.6. primjer
Kolika masa kalijevog jodida (w(KI) = 0,990) treba za dobivanje 24,8 m3
jodovodika pri 311,15 K i 108,418 kPa ako je iskorištenje 98,7%? Koliki se
volumen otopine fosforne kiseline (w(H3PO4) = 0,450, ρ(H3PO4) = 1,293 g
cm−3) troši?
3 KI(s) + H3PO4 → 3 HI(g) + K3PO4.

Kolika masa soli (w(NaCl) = 0,982) je potrebna za dobivanje 34,2 m3

klorovodika (308,15 K; 99 298 Pa) ako je iskorištenje 89,0%?
Koliki volumen otopine sumporne kiseline (w(H2SO4) = 0,812, ρ(H2SO4) =
1,740 g cm−3) je potreban za reakciju sa soli ako kiselinu treba uzeti u
5,2%-tnom suvišku?

2 NaCl(s) + H2SO4 → Na2SO4 + 2 HCl

25
7.7. primjer-Daltonov zakon

Izračunajte ukupan broj molova plinova u 5 L zraka, koji ima temperaturu

295 K, ako je parcijalni tlak kisika 18 000 Pa, a dušika 80 000 Pa?
Izračunajte i koliko molova kisika je prisutno u smjesi?
Zanemarite sve ostale plinove u zraku osim kisika i dušika!

ukupni tlak = pkisika + pdušika= 18 000 Pa + 80 000 Pa = 98 000 Pa

pV = nuk RT
nuk = pV/RT = 98 000 Pa × 0,005 m3/ 8.314 Pa m3 mol-1 K-1 × 295 K
= 0,1998 mol
nkisik = pkisik × V/ RT = (18 000 Pa × 0.005 m3) / (8,314 Pa m3 mol-1 K-1 × 295
K) = 0,0367 mol

26