KEMIJSKA

RAVNOTEŽA

SADRŽAJ:
1. UVOD
1.1. pojam ravnoteže
1.2. reakcijski kvocijent-smjer reakcije
1.3. koraci u rješavanju problema
2. RAVNOTEŽE U HOMOGENIM SUSTAVIMA
2.1. primjer 1
2.2. primjer 2
2.3. primjer 3
2.4. primjer 4
2.5. primjer 5

3. RAVNOTEŽE U HETROGENIM SUSTAVIMA

3.1. uvod
3.2. primjer
4. RAZDJELJENJE
4.1. primjer

1
 1. uvod

1.1. pojam kem. ravnoteže

• dinamičko ravnotežno stanje
• brzina početne reakcije = brzini povratne reakcije

aA + bB cC + dD

produkti
reaktanti Kc >>1* (brojnik)

K=
[C] [D]
c d (nazivnik)

[A ]a [B]b
reaktanti produkti
Kc <<1*
(nazivnik) (brojnik)

NAPOMENA: * ne nužno, ovisi o stehiometriji reakcije

2
1.2. reakcijski kvocijent-smjer reakcije

H2(g) + F2(g) 2HF(g)

Q=
[HF]
2

[F2 ][H 2 ]
Q=K

ravnoteža

Q – reakcijski kvocijent – slijedi matematički izraz konstante kem. ravnoteže ali

za koncentracije kada sustav nije u ravnotežnom stanju. Pomaže u predviđanju
smjera u kojem će se odvijati kem. reakcija.

1.3. koraci u rješavanju problema

1. uravnotežiti jednadžbu reakcije
2. napisati ravnotežni izraz
3. uvrstiti početne koncentracije
4. izračunati Q i odrediti smjer ka ravnoteži
5. definirati ravnotežne koncentracije
6. uvrstiti ravnotežne koncentracije u ravnotežni izraz i
riješiti ga
7. provjeriti izračunate koncentracije računajući K
8. voditi računa o jedinicama i stehiometrijskim faktorima

3
 2. ravnoteže u homogenim
sustavima

2.1. primjer 1
Konstanta ravnoteže za reakciju SO2(g) + NO2(g) SO3(g) + NO(g) iznosi
Kc = 1 pri određenoj temperaturi. Ako se pri toj temperaturi u zatvorenu posudu
volumena 1 dm3 stavi 3 mol SO2 i 1 mol NO2 kolike će biti ravnotežne koncentracije
sudionika ravnoteže?
koraci
1), 2) SO2(g) + NO2(g) SO3(g) + NO(g)
3) početak 3 mol dm-3 1 mol dm-3 0 0
promjena 3-x 1-x x x
zbog reakcije
ravnotežna
6) 2,25 0,25 0,75 0,75
koncentracija

4)
Q=
[SO3 ][NO] [SO2]= 3 - 0,75
[SO 2 ][NO 2 ] x=0,75 [NO2]= 1 - 0,75
[SO2]= 0,75
5) [SO 3 ][NO] x⋅x [SO2]= 0,75
Kc = = = 1
[SO 2 ] [NO 2 ] (3 − x)(1 − x)

4
2.2. primjer 2
Jednadžba CO2(g) + H2(g) CO(g) + H2O(g) predstavlja reakciju CO2(g) i H2(g) pri
povišenim temperaturama.
a) Ako se pri 1800 °C u zatvorenu posudu volumena 1 dm3 u ravnoteži nalazi 0,2 mol CO2,
0,2 mol H2, 0,4 mol CO i 0,4 mol H2O, kolika je konstanta ravnoteže?
b) Koliko molova CO2 moramo dodati da povećamo ravnotežnu koncentraciju CO na 0,5
mol dm-3?
a) ravnoteža
CO2(g) + H2(g) CO(g) + H2Og)
u ravnoteži 0,2 mol dm-3 0,2 mol dm-3 0,4 mol dm-3 0,4 mol dm-3

ravnotežne koncentracije:

[CO2] = 0,2 mol/ 1 dm3 = 0,2 mol dm -3

[H2]= 0,2 mol/ 1 dm3 = 0,2 mol dm -3
[CO] = 0,4 mol/ 1 dm3 = 0,4 mol dm -3
[H2O] = 0,4 mol/ 1 dm3 = 0,4 mol dm -3

[CO][H2O] 0,4× 0,4

Kc = = =4
[CO2 ][H2 ] 0,2× 0,2

2.2. primjer 2
b) Nova ravnoteža ([CO] u ravnoteži mora biti 0,5 mol dm-3)
CO2(g) + H2(g) CO(g) + H2O(g)
početak 0,2 mol dm-3 0,2 mol dm-3 0,4 mol dm-3 0,4 mol dm-3
dodatak +y
promjena zbog 0,2 – 0,1 0,2 – 0,1 0,4 + 0,1 0,4 + 0,1
reakcije
ravnoteža 0,1 + y 0,1 0,5 0,5

[CO ] [H 2 O] 0,5 × 0,5

Kc = = =4
[CO 2 ] [H 2 ] (0,1 + y ) × 0,1

y = 0,525 mol dm-3

treba dodati = 0,525 mol dm-3 1 dm3 = 0,525 mola

nove
ravnotežne 0,625 mol dm-3 0,1 mol dm-3 0,5 mol dm-3 0,5 mol dm-3
koncentracije

5
2.3. primjer 3
Analizom ravnotežne smjese sustava 2A (g) + B (g) C(g) + 2D (g). U posudi volumena
1 dm3, pri određenoj temperaturi u ravnoteži nađeno je: 1 mol A, 0,5 mol B, 1 mol C i 2
mol D.
Ako se pri stalnoj temperaturi iz ravnotežne smjese ukloni 30 % C i 30 % D, kolike će biti
ravnotežne koncentracije svih sudionika ravnoteže?

ravnoteža
2A(g) + B(g) C(g) + 2D(g)
početak 1 mol dm-3 0,5 mol dm-3 1 mol dm-3 2 mol dm-3

[C] [D]2 1× 22
Kc = = =8
[A]2 [B] 12 × 0,5

2.3. primjer 3
Nova ravnoteža
Le Chatelierov princip
[C]nova ravnoteža = [C] – 0,3 [C] + ono što je nastalo reakcijom
[D]nova ravnoteža = [D] – 0,3 [D] + ono što je nastalo reakcijom
NAPOMENA: Kada se "uzme" određena količina produkta tada vrijedi da je Q<K, pa
reakcija ide u smjeru nastanka produkata.
Q=K

ravnoteža
2A(g) + B(g) C(g) + 2D(g)
početak 1 mol dm-3 0,5 mol dm-3 1 mol dm-3 2 mol dm-3
promjena zbog 1 - 2x 0,5 - x 1 - (1×0,3) + x 2 - (2×0,3) + 2x
reakcije 0,7 + x 1,4 + 2x
[C] [D]2 (0,7 + x) × (1,4 + 2x)2
Kc = = =8 x = 0,1
2
[A] [B] (1 − 2 x)2 × (0,5 − x)
ravn. konc. 0,8 mol/dm-3 0,4 mol/dm-3 0,8 mol/dm-3 1,6 mol/dm-3

6
2.4. primjer 4
Konstanta ravnoteže 2HI(g) H2(g) + I2(g) pri temperaturi 901 K iznosi
Kc = 3,8×10 -2. U posudu volumena 1 dm3 stavi se istodobno 31,975 g HI, 0,5 g H2 i 63,450 g
I2. Nakon nekog vremena uspostavi se ravnoteža. Koliku množinu H2 treba sada ukloniti iz
ravnotežne smjese da bi ravnotežna koncentracija I2 iznosila 0,120 mol dm-3?
m(HI) 31,975g
c(HI) = = = 0,25 moldm-3
M (HI)×V 127,9g mol-1 ×1 dm3
m(H2 ) 0,5 g
c(H2 ) = = = 0,25 moldm-3
M (H2 ) ×V 2 g mol-1 ×1 dm3
m(I2 ) 63,45g
c(I2 ) = = = 0,25 moldm-3
M (I2 ) ×V 253,8 g mol-1 ×1 dm3
2HI(g) H2(g) + I2(g)
početak 0,25 mol dm-3 0,25 mol dm-3 0.,25 mol dm-3
[H2 ] [I 2 ] 0,25× 0,25
Qc = = = 1 > 3,8 × 10-2
[HI]2 0,252
Q=K
NAPOMENA: Q>>K
ravnoteža se uspostavlja nastajanjem HI

ravnoteža

2.4. primjer 4
Q=K

ravnoteža

2HI(g) H2(g) + I2(g)

početak 0,25 mol dm-3 0,25 mol dm-3 0,25 mol dm-3
promjena zbog 0,25 + 2x 0,25 - x 0,25 - x
reakcije
[H 2 ] [I 2 ]
K=
[HI]2
(0,25 - x) × (0,25 - x) x = 0,145
3,8 × 10-2 =
(0,25 + 2x) 2

ravn. konc. 0,540 mol dm-3 0,105 mol dm-3 0,105 mol dm-3

7
2.4. primjer 4
Koliku množinu H2 treba sada ukloniti iz ravnotežne smjese da bi ravnotežna koncentracija
I2 iznosila 0,120 mol dm-3?
NAPOMENA: Uklanjanjem H2, Q postaje manji od K i reakcije ide u stranu nastajanja produkata
• -y je ono što smo uklonili Q=K
• 0.015 je potrebno nastati I2 za dobivanje
zadane koncentracije

ravnoteža
2HI(g) H2(g) + I2(g)
ravnoteža 0,54 mol dm-3 0,105 mol dm-3 0,105 mol dm-3
uklonjeno -y
promjena zbog 0,54 - 2×0,015 0,105 + 0,015 0,120 = 0,105 + 0,015
reakcije
nova ravnoteža 0,51 0,12-y 0,12
(0,12 - y) × ( 0,12)
3 ,8 × 10 − 2 =
2
(0,510)
y = 0 , 038
ravn. konc. 0,51 mol/dm-3 0,082 mol/dm-3 0,120 mol/dm-3

2.5. primjer 5
U posudu volumena 0,250 dm3 stavljeno je 0,125 mol nekog spoja AB. Pri toj temperaturi tvar AB
disocira prema jednadžbi:
2 AB(g) A2(g) + B2(g)
Ravnoteža se uspostavlja nakon što je reagiralo 70 % tvari AB.
Ako se ravnotežna smjesa zagrije na neku temperaturu T2, nova konstanta ravnoteže pri toj
temperaturi iznosi K´c = 0,160 . Izračunajte koncentracije svih sudionika u ravnoteži koja je
uspostavljena pri temperaturi T2.

2AB(g) A2(g) + B2(g)

početak 0,5 mol dm-3 0 mol dm-3 0 mol dm-3
promjena zbog -0,5 × 0,7=0,35 + 0,175 + 0,175
reakcije
ravnoteža 0,15 mol dm-3 0,175 mol dm-3 0,175 mol dm-3

n(AB) 0,125 mol

c(AB) = = = 0,5 mol dm -3
V 0,25 dm 3

0,175 × 0,175
K c ,T 1 = = 1,36
0,150 2

8
2.5. primjer 5
K c ,T 1 = 1,36
K c ,T 2 = 0,16
K c ,T 1 > K c ,T 2
Kako je pri višoj temperaturi konstanta manja, to znači da će se zagrijavanjem ravnoteža pomicati na stranu
reaktanta.
2AB(g) A2(g) + B2(g)
ravnoteža T1 0,15 mol dm-3 0,175 mol dm-3 0,175 mol dm-3
promjena zbog ∆T +2x -x -x
ravnoteža T2 0,15+2x 0,175-x 0,175-x
Ravnoteža T2 0,278 0,111 0,111

(0,175 - x) 2
K c ,T 2 = = 0,16
(0,15 + 2x) 2
x = 0,064

3. ravnoteže u heterogenim
sustavima

9
3.1. uvod
• Koncentracija plina može se izraziti na dva načina
– Zauzetog volumena c = (n/V)
– Tlaka p = (n/V) RT
• Ta dva načina su povezana
p = c RT
• Tako je odgovarajući ravnotežni izraz

  l   m
 pC   p 
K p =   
j
D 
k
   
 pA   pB 
   

Kp=Kc(RT)(∆n)
∆n = suma koeficijenata plinovitih produkata minus suma koeficijenata plinovitih reaktanata.

Napomena* Pozicija heterogene ravnoteže ne ovisi o količini prisutne krute ili tekuće
tvari.

3.2. primjer 1
Pri 690 K za ravnotežu prikazanu reakcijom 2 TiCl3(s) + 2HCl (g) 2 TiCl4(g) + H2 (g)
ravnotežni tlak HCl iznosi 71,540 kPa, TiCl4 151,990 kPa a ukupan ravnotežni tlak je jednak
426,17 kPa. Kolika je vrijednost konstante ravnoteže Kp? Koliki mora biti ravnotežni tlak
H2 da bi se ravnotežni tlak HCl postao jednak ravnotežnom tlaku TiCl4?

2 TiCl3(s) + 2HCl (g) 2 TiCl4(g) + H2 (g)

ravnoteža 71,54 kPa 151,99 kPa 202,640 kPa
Pozicija heterogene ravnoteže ne ovisi o količini prisutne krute ili tekuće tvari
puk=p(HCl) + p(TiCl4)+p(H2)
p(H2)=puk - p(HCl) + p(TiCl4)
p(H2)= 426,17 kPa – 71,54 kPa – 151,99 kPa = 202,64 kPa

p(HCl) = p(TiCl4)
p 2 (TiCl 4 ) × p (H 2 )
Kp =
p 2 (HCl) 151,99 2 × p(H 2 )
= 9,1466 ×10 2 kPa
151,99 2
151,992 × 202,64
Kp = = 9,1466 × 10 2 kPa
71,542 p(H2) = 9.1466 × 102 k Pa

10
 4. razdjeljenje

4.1. primjer 1
Ako se 500 cm3 vodene otopine joda, c(I2) = 0,02659 mol dm-3, mućka s 25 cm3 kloroforma
(CHCl3), ekstrahira se iz vodene otopine 3,1246 g joda. Izračunajte koeficijent razdjeljenja
joda između kloroforma i vode?
I2 (H2O) I2 (CHCl3)
početak 0,02659 mol dm-3 0
ravn. konc. 0,001968 mol/dm-3 0,4924 mol/dm-3

U POČETKU:
n(I2)H2O= c(I2)H2O× VH2O=0,02659 mol dm-3 × 0,5 dm3 = 0,013295 mol

U RAVNOTEŽI - NAKON IZMUĆKAVANJA:

u kloroformu:
m(I2)CH3Cl= 3,1246 g
n(I2)CH3Cl= m(I2)CH3Cl / M(I2) = 3,1246 g / 253,81 g mol-1 = 0,012311 mol
c(I2) = n(I2)CH3Cl / VCH3Cl= 0,012311 mol / 0,025 dm3 = 0,4924 mol dm-3
u vodi:
c(I2)H2O = [n(I2)H2O – n(I2)CH3Cl] / VH2O = [0,013295 mol – 0,012311 mol] / 0,5 dm3
c(I2)H2O = 1,968×10-3 mol dm-3

11
 -RAVNOTEŽE U
OTOPINAMA
ELEKTROLITA-

1. primjer
Zadana je otopina sumporne kiseline konc. c = 0,15 mol dm-3. Poznato je da je prvi stupanj ionizacije
sumporne kiseline potpun (α = 1) , dok je drugi stupanj određen ravnotežom HSO4- H+ + SO42-
čija je konstanta K2 = 1,26 x 10-2 mol dm3, kolike su ravnotežne koncentracije HSO4-, H+, SO42- iona u
otopini.
prvi stupanj
H2SO4 H+ + HSO4-
u početku: 0,15 0 0
promjena zbog reakcije: -0,15 0,15 0,15
u ravnoteži: 0 0,15 0,15

drugi stupanj
HSO4 - H+ + SO42-
u početku: 0,15 0,15 0
promjena zbog reakcije: -x +x +x
u ravnoteži: 0,15-x 0,15 +x x
u ravnoteži: 0,139 0,1609 0,0109

[H + ][SO4 ] (0,15 + x) × x
2-

K= -
= = 1,26 x 10-2 mol dm3
[HSO4 ] 0,15 - x

x = 0,0109

12
2. primjer
Ako se 1 x 10-2 mola HCl i 3 x 10-2 mol Na2C2O4 otopi u dovoljno vode da se priredi 0,25 dm3 otopine
koliki će biti pH otopine ukoliko se hidroliza C2O42- zanemari?
Kc za reakciju HC2O4- H+ + C2O4- iznosi 6,1 × 10-5.

[C2O4-] = n/V = 3 x 10-2 mol / 0,25 dm3 = 0,12 mol dm-3

[H+] = n/V = 1 x 10-2 mol / 0,25 dm3 = 0,04 mol dm-3

HC2O4- H+ + C2O42-
u početku 0 0,04 0,12
promjena zbog reakcije +x -x -x
u ravnoteži x 0,04-x 0,12-x
u ravnoteži 0,04 3×10-5 0,08

[H+ ][C2 O4 ]
2-
(0,04- x) (0,12- x)
K= -
= = 6,1 × 10-5
[HC2 O4 ] x
x1 = 0,03997 mol dm3

x2 = 0,12009 mol dm3

[H+] = 0,04-0,03997= 0,00003

pH = 4,52

3. primjer
Ukoliko se pomiješa 100 cm3 otopine octene kiseline koncentracije 0,1 mol dm-3 sa 400 cm3 otopine octene
kiseline koncentracije 0,3 mol dm-3 koliki je pH dobivene otopine ako se pretpostavi aditivnost volumena?
Konstanta disocijacije octene kiseline je 1,8 x 10-5 mol dm-3.
n1= 0,1 mol dm-3 × 0,1 dm3 = 0,01 mol
n2= 0,3 mol dm-3 × 0,4 dm3 = 0,12 mol
nuk = 0,13
Vuk = V1+V2 = 0,1+ 0,4 = 0,5 dm3

c = nuk/Vuk
c = 0,13 mol / 0,5 dm3 = 0,26 moldm-3

HAc H+ + Ac-
početak: 0,26 0 0
promjena zbog reakcije: -x +x +x
ravnoteža: 0,26-x x x
u ravnoteži: 0,2579 0,00215 0,00215

[H + ][Ac- ] x2
K=
[HAc]
= = 1,8 x 10-5 mol dm-3 pH = 2,67
0,26 - x
x1 = 0,00215 mol dm-3
x2 = -0,00217

13
3. primjer
Budući da je omjer početne koncentracije kiseline i konstante kiseline veći od 100, promjena
koncentracije nedisociranog oblika kiseline smatra se zanemarivom. Odnosno, količina kiseline
koja disocira je zanemariva prema ukupnoj količini prisutne kiseline. Stoga se konc. kiseline
može smatrati konstantnom. Ova aproksimacija pojednostavljuje izračun!

HAc H+ + Ac-
početak: 0,26 0 0
promjena zbog reakcije: 0 +x +x
ravnoteža: 0,26 x x
u ravnoteži: 0,26 0,0021 0,0021

[H + ][Ac- ] x2
K= = = 1,8 x 10-5 mol dm-3
[HAc] 0,26
x1 = 0,00215 mol dm-3 pH = 2,67

4. primjer
Ako otopini octene kiseline CH3COOH (K = 1,8 × 10-5) koncentracije 1 mol dm-3 dodamo toliko
natrijevog acetata da je koncentracija CH3COONa 1 mol dm-3 koliki je pH ovakve otopine.
Može se pretpostaviti: Kako natrijev acetat potpuno disocira, to je koncentracija acetatnog iona CH3COO-,
budući da je acetatna kiselina slabo disocirana, jednaka koncentraciji acetatnog iona dobivenog iz soli tj. 1
mol dm-3.
HAc H+ + Ac-
početak 1: 1 0 0
dodano acetata: 1
početak 2: 1 0 1
promjena zbog reakcije: -x +x +x
ravnoteža: 1-x* x 1+x*
ravnoteža: 1 1,8×10-5 1
*NAPOMENA: S obzirom na omjer početnih koncentracija vrsta i konst. kiseline, njihova promjena se može zanemariti

[H + ][Ac - ] 1× x
K= = = 1,8 x 10-5 mol dm-3
[HAc] 1
[H ] = 1,8 ×10-5 mol dm-3
+

pH = 4,7

14
5. primjer
ako sada u 100 mL ove otopine dodamo 1 mL 1 mol dm-3 otopine NaOH kolika će biti vrijednost
pH.
c(NaOH) = n/V = (1 × 10-3 × 1 mol dm-3)/ 0,1 dm3 = 0,01 mol dm-3
[CH3COOH] = 1 – 0,01 = 0,99

dok se povećava koncentracija acetatnog iona

[CH3COO-] = 1 + 0,01 = 1,01
HAc H+ + Ac-
početak 1: 1 0 0
dodano acetata: 1
početak 2: 1 0 1
promjena zbog reakcije: -0.01 x +0.01
ravnoteža: 1-0.01 x 1+0.01
ravnoteža: 0.99 1,76 ×10-5 1.01

K=
[CH COO ][H ]
3
- +
=
[ ]
1,01 × H +
= 1,8 × 10-5 mol dm-3
[CH 3COOH ] 0,99

[H ] =
+
1,76 ×10-5 mol dm-3

pH = 4,75

ELEKTROLIZA
-Faradeyevi zakoni-

15
SADRŽAJ:
1. I Faradayev zakon elektrolize
2. II Faradayev zakon elektrolize
3. primjer 1
4. primjer 2

1. Faradayev zakoni elektrolize

I. Faradayev zakon: Količine tvari nastalih elektrolizom izravno su
proporcionalne količini struje koja se prošla kroz elektrolit.

n →Q
F = 96 485 C mol-1
n → I ×t
I ×t z = broj elektrona
n = k × I ×t n =
z×F I = jakost struje
1
k = t = vrijeme
z× F I×t = količina naboja protekla u vremenu t
uz konst. I

16
2. Faradayev zakon elektrolize
II. Faradayev zakon: Jednake količine električne struje izlučuju elektrolizom
različite tvari u omjeru masa njihovih ekvivalentnih jedinki.

+ - + - + -

e- e- e-

1,0 mol dm-3 Au3+ 1,0 mol dm-3 Zn2+ 1,0 mol dm-3 Ag+
1/3Au3+ + e- → 1/3 Au 1/2 Zn2+ + e- → Zn Ag+ + e- → Ag

S 1 molom elektrona izlučili smo 1/3 mol Au, 1/2 mol Zn i 1 mol Ag

m1 : m2 : m3 = M1 / z1 : M2 / z2 : M3 / z3

3. primjer 1
Kolika je molarna masa kositra ako struja jakosti 3 A za 1 sat izluči 6,641 g
kositra iz otopine koja sadrži Sn2+ ione?
Sn2+ +2e- Sn

m(Sn) I ×t
n(Sn) = =
M (Sn) z×F
z × F × m(Sn)
M (Sn) =
I ×t
2 × 96485 A s mol-1 × 6,641 g
M (Sn) = = 118,66 g mol−1
3 A × 3600 s

17
4. primjer 2
Koliko vremena mora teći struja jakosti 2 A kroz otopinu bakrovog(II) sulfata, za
izlučivanje 0,110 g bakra?

Cu2+ +2e- Cu

z × F × m(Cu)
t=
I × M (Cu)
2 × 96485 A s mol-1 × 0,11 g
t= = 167 s
2 A × 63,55 g mol-1

-REDOKS RAVNOTEŽE-

18
SADRŽAJ:
1. Koraci u rješavanju problema
2. Primjer

1. koraci u rješavanju problema

Objasnite je li i zašto reakcija u kiselom mediju:

Mn2+ + 2Ce(IV) + 2H2O MnO2 + 2Ce3+ + 4H+

spontana, ako su standardni redoks potencijali sljedećih redoks-sustava:

MnO2 + 4H+ + 2e- Mn2+ + 2H2O Eө = + 1,28 V

Ce3+ Ce(IV) + e- Eө = - 1,61 V

Ako navedena reakcija nije spontana napišite spontanu reakciju.

b) Izračunajte vrijednost standardne konstante ravnoteže spontane reakcije.
1. Svi redoks sustavi uključeni u redoks reakciju trebaju biti napisani kao redukcija!

MnO2 + 4H+ + 2e- Mn2+ + 2H2O Eө = + 1,28 V

Ce3+ Ce(IV) + e- Eө = - 1,61 V
2. Ukoliko redoks sustavi nisu napisani kao redukcija, napisati ih kao redukciju i pri tome promijeniti
predznak standardnom potencijalu redoks sustava.

MnO2 + 4H+ + 2e- Mn2+ + 2H2O Eө = + 1,28 V

Ce(IV) + e- Ce3+ Eө = + 1,61 V

19
1. koraci u rješavanju problema
3. Usporediti vrijednosti standardnih potencijala redoks sustava. Odrediti oksidirani oblik redoks sustava
s pozitivnijom vrijednošću redoks potencijala. Ovaj oksidirani oblik će oksidirati reducirani oblik redoks
sustava s manje pozitivnijom vrijednošću redoks potencijala.

MnO2 + 4H+ + 2e- Mn2+ + 2H2O Eө = + 1,28 V

Ce(IV) + e- Ce3+ Eө = + 1,61 V
4. Izjednačiti prijelaz elektrona –broj izmijenjenih elektrona mora biti isti
MnO2 + 4H+ + 2e- Mn2+ + 2H2O Eө = + 1,28 V
Ce(IV) + e Ce3+ ×2 Eө = + 1,61 V
-

5. Napisati ukupnu sponatanu reakciju

2Ce(IV) + Mn2+ + 2H2O + 2Ce3+ + MnO2 + 4H+

1. koraci u rješavanju problema

b) Izračunajte vrijednost standardne konstante ravnoteže spontane reakcije.

logK = 16,9 V-1×z×E°MF

radi se o ukupnom prijelazu od dva elektrona (z=2)
Elektromotorna sila (standardni redoks potencijal) ovakvog članka iznosi:

E°MF=E°katodne reakcije (redukcija)-E°anodne reakcije (oksidacija)

E°MF=1,61 V-1,28 V = 0,33 V

Konstanta kemijske reakcije za redoks reakcije je proporcionalna standardnom redoks

potencijalu redoks reakcije.

logK = 16,9 V-1×2×0,33 V = 11,154

K = 1.43 × 1011

U kiselom mediju zadana reakcija je spontana.

20
2. primjer
a) Objasnite je li i zašto reakcija u kiselom mediju:

2Br + 3N2 + 3H+ + 6H2O 2BrO3 + 3N2H5+

spontana, ako su standardni redoks potencijali sljedećih redoks-sustava:

Br + 3H2O BrO3 + 6H+ + 6e- Eө = - 1,44 V

N2H5+ N2(g) + 5H+ + 4e- Eө = + 0,17 V

Ako navedena reakcija nije spontana napišite spontanu reakciju.

b) Izračunajte vrijednost standardne konstante ravnoteže spontane reakcije.

BrO3‾ + 6H+ + 6e- Br‾ + 3H2O /×2 Eө = + 1,44 V

N2(g) + 5H+ + 4e- N2H5+ /×3 Eө = - 0,17 V

2BrO3‾ + 3N2H5+ 2Br‾ + 3N2 + 3H++ 6H2O

2. primjer
b) Izračunajte vrijednost standardne konstante ravnoteže spontane reakcije.

logK = 16,9 V-1×z×E°MF

radi se o ukupnom prijelazu od dvanaest elektrona (z=12)
Elektromotorna sila (standardni redoks potencijal) ovakvog članka iznosi:
E°MF=E°katodne reakcije (redukcija)- E°anodne reakcije (oksidacija)
E°MF=1,44 V- (-0,17 V) = 1,61 V

Konstanta kemijske reakcije za redoks reakcije je proporcionalna standardnom redoks

potencijalu redoks reakcije.

logK = 16,9 V-1×12×1,61 V = 326,508

K = 3.22 × 10326
U kiselom mediju zadana reakcija je spontana.

21