Mjerodavni reaktant

Ponovite i razmislite
Reakcijom natrija i vode nastaju natrijev hidroksid i plinoviti
vodik: Na(s) + H2O(l) → NaOH(aq) + ½ H2(g).

Što će se dogoditi ako u 5 g vode dodamo 4 g natrija, a što

ako na 5 g natrija dokapamo 4 g vode? Hoće li se sav natrij
potrošiti u oba opisana primjera? Gdje će nastati više vodika?

U kojem su odnosu mase natrija i vode koji

reagiraju?

U kojem su odnosu množine natrija i vode koji

reagiraju?
 Koliko se tvari utroši tijekom kemijske reakcije?

Tijekom kemijske reakcije pretvorbe će se događati

dokle god se ne potroši jedan od reaktanta ili u
posebnom slučaju dok se ne postigne stanje
ravnoteže.
Koliko se tvari utroši tijekom kemijske reakcije?

Razmotrimo primjer kada je u reakcijsku posudu

dodana proizvoljna količina reaktanata, primjerice u
reakciji izgaranja ugljika.

Koji se reaktant može potpuno potrošiti?

 Što određuje količinu produkta?
Potpunim izgaranjem 1 mol ugljika s 1 mol kisika
nastaje 1 mol ugljikova(IV) oksida:
C(s) + O2(g) → CO2(g).

n(C, potroš.) = n(O2, potroš.) = n(CO2, nast.).

 Što određuje količinu produkta?
Što će se dogoditi ako se u reakcijskoj smjesi uz 1 mol ugljika nalazi,
primjerice, 3 mol kisika?

Množinu nastalog produkta određuje reaktant kojeg ima manje -

mjerodavni ili limitirajući reaktant. .
 Što je reaktant u suvišku?
Iz čestičnog crteža reakcije vidljivo je da je nakon reakcije ostalo
neizreagiranoga kisika - reaktant u suvišku.

Tablični prikaz množine

reaktanata tijekom reakcije
Koliko se reakcijskih pretvorbi pritom dogodilo?

Doseg reakcije računamo preko množine potrošenoga reaktanta (mjerodavnog

reaktanta):
Izračunajte:
a) volumen nastalog produkta te
b) volumen preostaloga kisika (suvišak) pri
normalnim uvjetima (0 °C i 101 325 Pa) koji
nastaju reakcijom 1 mol ugljika i 3 mol kisika.

C(s) + O2(g) → CO2(g).

 ZADANO JE: TRAŽI SE:
n(C) = 1 mol
V(CO2) = ?
n(O2) = 3 mol
V(O2, suvišak) = ?
t = 0 °C
p = 101 325 Pa

n(CO2) = n(C) = 1 mol.

V(CO2) = n(CO2)  = 1 mol  22,4 dm3 mol–1 = 22,4 dm3

n(O2, suvišak) = n(O2, početno) – n(O2, potrošeno) = 3 mol – 1 mol = 2 mol

V(O2) = n(O2) . = 2 mol . 22,4 dm3 mol–1 = 44,8 dm3.

MJERODAVNI REAKTANT PRI TALOŽNOJ REAKCIJI KALCIJEVA
KLORIDA I NATRIJEVA FOSFATA – udžbenik str. 24

1. U kojoj je epruveti nastalo najviše

produkta u čvrstom agrega-cijskom
stanju?
2. Napiši jednadžbu kemijske reakcije
otopljenoga kalcijeva klorida s
otopljenim natrijevim fosfatom.
3. Usporedi omjer stehiometrijskih
brojeva, omjer dodanih kapi i količinu
Najviše taloga nastalo kada je omjer kapi
nastalog taloga.
odgovarao omjeru stehiometrijskih brojeva
4. Pri kojem omjeru broja kapi otopina A i
reaktanata, odnosno kada nijedan od
B nastaje najviše taloga?
reaktanata nije bio u suvišku.
U reakcijsku posudu dodano je 2 mol tvari A i 3 mol tvari B. Tvar C nastaje iz tvari A i B
prema jednadžbi kemijske reakcije: A + 2 B  C.
Stehiometrijski brojevi tvari A, B i C su: n(A) = –1, n(B) = –2 i n(C) = 1.

Odredite reaktant u suvišku te njegovu množinu nakon

reakcije.
1. Pretpostavimo da je reaktant A mjerodavan jer mu je početna množina manja i
da se svih 2 mol reaktanta A potroši.

Nema dovoljno reaktanta B da bi sav reaktant A izreagirao.

2. Pretpostavimo da je tvar B mjerodavni reaktant i da se tijekom reakcije potroši
dodanih 3 mol tvari B

Reaktant u suvišku je tvar A, a množina suviška iznosi 0,5 mol.

Na početku reakcije pomiješano je 10 mol tvari A
i 10 mol tvari B. Reakcijom tvari A i tvari B
nastaje tvar C prema jednadžbi kemijske
reakcije:

2A+B3C
 ZADANO JE: TRAŽI SE:
• mjerodavni reaktant
n(A) = 10 mol
n(B) = 10 mol • množina suviška

Koristeći se slikom odgovorite na pitanja:

a) Koja je tvar mjerodavni reaktant?
b) Kolika je množina suviška?
c) Što se dogodi s reakcijom nakon 20
sati?

Mjerodavni reaktant je tvar A te u posudi

zaostaje 5 mol tvari B.
Množina suviška tvari B je 5 mol.
Nakon 20 sati reakcija se zaustavlja.
Ponovite i uvježbajte
• DDS:
https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrz
aji/d7f07757-1431-4618-962c-bc359c5dd33f/
Hvala na pažnji!

Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca

CC BY-SA