P4

REAKCIJE U RAVNOTEŽI
Atkins, poglavlje 10

Anita Markotić
• Reakcija izgaranja metana rezultirat će poptunom potrošnjom
reaktanata
– tj. potpunim prijelazom reaktanata u produkte:

• CH4 + 2O2  2H2O + CO2

• Smjesa dušika i vodika reagira i daje amonijak:

• N2 + 3H2  2NH3
• ali proizvodnja amonijaka zastaje pri određenom stupnju
– iako mnogo vodika i dušika nije izreagiralo
 Dinamička ravnoteža

• Iako se ukupni sastav reakcijske smjese u ravnoteži ne

mijenja,

• pojedine molekule nastavljaju reagirati na takav način,

• da je srednja brzina nastajanja produkta,

• uravnotežena s brzinom njegova raspada u reaktante.

 Ishodi učenja
• 1. Definirati konstantu ravnoteže kemijske reakcije.
• 2. Predvidjeti smjer kemijske reakcije nakon što se reakcije u
ravnoteži podvrgne promjeni uvjeta (koncentracije, tlaka ili
temperature).
• 3. Definirati heterogene ravnoteže i predložiti koji sudionici reakcije
utječu na postizanje pojedinih ravnoteža.
• 4. Objasniti distribucijsku ravnotežu, interpretirati iznos koeficijenta
distribucije te objasniti princip plinsko-tekućinske kromatografije.
 Ishodi učenja
• 1. Definirati konstantu ravnoteže kemijske reakcije.
• 2. Predvidjeti smjer kemijske reakcije nakon što se reakcije u
ravnoteži podvrgne promjeni uvjeta (koncentracije, tlaka ili
temperature).
• 3. Definirati heterogene ravnoteže i predložiti koji sudionici reakcije
utječu na postizanje pojedinih ravnoteža.
• 4. Objasniti distribucijsku ravnotežu, interpretirati iznos koeficijenta
distribucije te objasniti princip plinsko-tekućinske kromatografije.
 Esterifikacija octene kiseline

CH3COOH (l) + C2H5OH (l)  CH3COOC2H5 (l) + H2O (l)

octena kiselina + etanol  etil-acetat

=
= u ravnoteži
• Kc je konstantna kod
određene temperature
Kc= [nester V-1][nvoda V-1] /[nkiselina V-1][nalkohol V-1]
 Esterifikacija octene kiseline pri 100 oC
(nastavak)

• Kc je konstantna kod
određene temperature

molovi na početku molovi u ravnoteži

kiselina alkohol etil-acetat voda Kc

1 0,18 0,171 0,171 3,9

Kc = 0,171  0,171 / (1-0,171) (0,18-0,171)

CH3COOH (l) + C2H5OH (l)  CH3COOC2H5 (l) + H2O (l)

CH3COOH (l) + C2H5OH (l)  CH3COOC2H5 (l) + H2O (l)
molovi na početku molovi u ravnoteži

kiselina alkohol etil-acetat voda Kc

1 0,18 0,171 0,171 3,9

Esteri-
fikacija
1 1 0,667 0,667 4
octene
kiseline 1 8 0,966 0,996 3,9
(nastavak)

Kc = 0,667  0,667 / (1-0,667) (1-0,667) = 4

Kc = 0,966  0,966 / (1-0,966) (8-0,966) = 3,9

 Raspon konstanti ravnoteže

• A. Sustav koji postiže

ravnotežu s vrlo malo
produkta ima niski
iznos K = 1/49 = 0,02

• B. Sustav koji postiže

ravnotežu skoro
potpunim prijelazom
u produkte ima visoki
iznos K = 49/1 = 49
 Raspon konstanti ravnoteže
(nastavak)

• Sustav koji postiže

ravnotežu uz
značajne
koncentracije i
reaktanta i produkta
ima neku srednju K

• u ovom slučaju
K = 25/25 =1
 Stehiometrijski koeficijenti
kao eksponenti u jednadžbama
za računanje konstante ravnoteže

CH3COOH (l) + C2H5OH (l)  CH3COOC2H5 (l) + H2O (l)

 Ishodi učenja
• 1. Definirati konstantu ravnoteže kemijske reakcije.

• Kc je konstantna kod
• 2A. Predvidjeti smjer kemijske reakcije određene temperature
– nakon što se reakcija u ravnoteži podvrgne promjeni uvjeta
• koncentracije
• tlaka
• temperature
CH3COOH (l) + C2H5OH (l)  CH3COOC2H5 (l) + H2O (l)

kiselina alkohol etil-acetat voda

1 0,18 0,171 0,171
+0,82
 Henri L. le Chatlier
1850-1936. Adapted thermodynamics to equilibria
formulated the principle known by his name

• Le Chatelierovo načelo
– Kad se reakcija koja je u
ravnoteži
• podvrgne promjeni uvjeta

– sastav se podešava tako da

• minimizira promjenu
 – Kad se reakcija koja je u ravnoteži
• podvrgne promjeni uvjeta

– sastav se podešava tako da

• minimizira promjenu

CH3COOH (l) + C2H5OH (l)  CH3COOC2H5 (l) + H2O (l)

kiselina alkohol etil-acetat voda

1 0,18 0,171 0,171
+0,82
• 2B. Predvidjeti smjer kemijske reakcije
– nakon što se reakcija u ravnoteži
• podvrgne promjeni uvjeta
– koncentracije
– tlaka

Ishod učenja
– temperature
 •Tijekom reakcije smanjuje se tlak reakcijske smjese
•Ukoliko se primjeni tlak na smjesu
– sastav smjese će se podesiti tako da pokuša sniziti tlak reakcijske smjese

1N2 + 3H2  2NH3

• Le Chatelierovo načelo
– Kad se reakcija koja je u ravnoteži
• podvrgne promjeni uvjeta
1N2+3H22NH3
– sastav se podešava tako da
• minimizira promjenu
 Utjecaj promjene tlaka na plinske
ravnoteže (nastavak)

N2 + 3H2  2NH3

• Povećanje tlaka favorizira smjer reakcije koji će

rezultirati manjom količinom plina

• Sastav smjese pomiče se u smjeru gdje će biti manja

količina plinova jer će se time sniziti tlak
 Utjecaj promjene tlaka na plinske
ravnoteže (nastavak)

H2(g) + Cl2(g)  2HCl (g)

Hoće li promjena ukupnog tlaka utjecati na ovu ravnotežu?

• Ne, jer se jednaka količina plinova nalazi na

strani produkata i reaktanata
• 2C. Predvidjeti smjer kemijske reakcije
Ishod učenja
– nakon što se reakcija u ravnoteži
• podvrgne promjeni uvjeta
– koncentracije
– tlaka
– temperature
 • Le Chatelierovo načelo
– Kad se reakcija koja je u ravnoteži
• podvrgne promjeni uvjeta
– sastav se podešava tako da
• minimizira promjenu

N2O4  2NO2 H = +

Dovođenje topline pogoduje endotermnim reakcijama

jer se toplina apsorbira u produkte
N2 + 3H2  2NH3 H = - 92 kJmol-1 kod 25 oC

Dovođenje topline pomicat će egzotermnu reakciju

prema reaktantima

2NH3  N2 + 3H2 H = ?
Utjecaj promjene temperature na kemijske ravnoteže
(nastavak)

2NH3  N2 + 3H2 H = + 92 kJ mol-1 kod 25 oC

Krav= [N2][H2]3 / [NH3]2

2NH3  N2 + 3H2 Krav1 (25 oC)

2NH3  N2 + 3H2 Krav2 (100 oC)

a) K2 > K1

b) K2 = K1

c) K2 < K1
 Ishod učenja
• 2. Predvidjeti smjer kemijske reakcije
– nakon što se reakcija u ravnoteži podvrgne promjeni uvjeta

• Koncentracije
– povećanje reaktanta vodi k produktu i obrnuto
• Tlaka
– povećanje tlaka vodi u smjeru gdje je manji broj plinovitih čestica
• Temperature
– toplina pogoduje endotermnim reakcijama
 Ishod učenja

• 3. Definirati heterogene ravnoteže i predložiti

– koji sudionici reakcije utječu
•na postizanje pojedinih ravnoteža
 Homogene ravnoteže:
CH3COOH (l) + C2H5OH (l)  CH3COOC2H5 (l) + H2O (l)

Heterogena ravnoteža:
Heterogena
ravnoteža
CaCO3(s)  CaO(s) + CO2(g)

teoretski bi se moglo pisati

K={[CaO]pCO2/ [CaCO3]}eq

No, kod krutih tvari ne postoji pojam koncentracije

K={pCO2}eq = 24,4 kPa pri 800 oC

 Heterogena ravnoteža (nastavak)

CaCO3(s)  CaO(s) + CO2(g) K={[CaO]pCO2/ [CaCO3]}eq

K={pCO2}eq = 24,4 kPa pri 800 oC

(CO2) = 0,0003; p(CO2) = 0,03 kPa u atmosferi

Na otvorenome je nemoguće postići ravnotežni p(CO2)

pa CaCO3(s) u potpunosti prelazi u produkte

 Ishodi učenja

• 3. Definirati heterogene ravnoteže i predložiti

– koji sudionici reakcije utječu na postizanje pojedinih ravnoteža.

– na ravnotežu ne utječu sudionici reakcije u krutom stanju

• 4. Objasniti distribucijsku ravnotežu

– interpretirati iznos koeficijenta distribucije
– objasniti princip plinsko-tekućinske kromatografije.
 Distribucijska ravnoteža
Cl2

H2O (B1) Kdist={[B]1 / [B]2}eq

CCl4 (B2)
Koeficijenti distribucije pri 25 oC
između vode (1) i drugog otapala (2):
Otopljena tvar Otapalo (2) Kdist={[B]1 / [B]2}eq
________________________________________________
_

Cl2 CCl4 0,1 = 1/10

CH3COOH C6H6 16 = 16/1
 Distribucijska ravnoteža (nastavak)

Koeficijenti ditribucije pri 25 oC

između otapala (1) i otapala (2):

Otopljena tvar Otapalo (2) Kdist={[B]1 / [B]2}eq

________________________________________________
_

Cl2 CCl4 0,1 = 1/10

CH3COOH C6H6 16 = 16/1

• K  1 Molekula je topljivija u drugom otapalu

• K  1 Molekula je topljivija u prvom otapalu

Distribucijska ravnoteža (nastavak)
mobilna faza
smjesa koja se
kromatografira A+B
stacionarna
faza

Adsorpcijska kromatografija:
1. Kolona
2. Frakcije razdvojene razvijanjem
3. i 4. Eluiranje pojedinih frakcija
Distribucijska ravnoteža
(nastavak)

-Alkohol.
Koja će frakcija prije izići kod analize vina: voda ili
alkohol?

Nepokretna faza je tekućina zadržana na fino

usitnjenom inertnom nosaču u dugačkoj tankoj cijevi
 55%, 40%, =
y = signal detektora = udio površine ispod
pojedinog pika u
površini ispod
cijele krivulje
škotski viski = kvantitativno
Voda
40% određivanje
55%

šiljak (pik, engl. peak):

1. Formaldehid
2. Etil-metanoat
američki viski 3. Etil-acetat
(buorbon) 4. Metanol

x = vrijeme eluiranja
= kvalitativna analiza = identifikacija tvari
 Ishod učenja

•4. Objasniti distribucijsku ravnotežu

– interpretirati iznos koeficijenta distribucije
• Kdist={[B]1 / [B]2}eq iznos veći od 1 ukazuje na veću distribuciju u otapalu 1

– objasniti princip plinsko-tekućinske kromatografije

• Prva se eluira komponenta smjese koja se lakše rasplinjuje
– jer je plin mobilna faza