Katedra za istraživanja u

biomedicini i zdravstvu

Istraživanja u biomedicini i
zdravstvu
Kolegij

Cilj kolegija je praktična primjena i proširivanje znanja i

vještina iz znanstvene metodologije, statistike
i informatike koje su studenti stekli tijekom
prve godine studija.

U središtu predmetne nastave su problemski zadatci.

Merlin platforma 2020/21

• Za pristup sadržajima studenti trebaju imati

AAI identitet (korisničko ime i lozinku
fakultetske e-pošte).

• Nastavni materijali bit će dostupni preko 

Merlin platforme.
Ocjena
1. Ispit: Pitanja otvorenog i zatvorenog tipa
2. Vježbe: svaka se vježba ocjenjuje (max 3 boda;
3*5=15 bodova).
 Znanost u medicini i zdravstvu
• Anestetici  Rendgen  Penicilin

 Inzulin  Dezinficijensi i  Bakterije kao uzročnici

antiseptici za bolesti
 Cjepiva vrijeme operacije
 ….
 Znanost u biomedicini danas?
• Top 10 medicinskih inovacija za 2016. godinu
• https://newsroom.clevelandclinic.org/2020/1
0/06/cleveland-clinic-unveils-top-10-medical-i
nnovations-for-2021/
Znanstveni dokazi su potrebni i za donošenje ispravnih kliničkih odluka o skrbi pacijenta
 Znanstveni dokazi - Zašto je nužno objektivno
provjeravanje postupaka liječenja?

• Ako nema nepristranih procjena, onda se mogu propisivati beskorisni

ili čak i štetni oblici liječenja jer se smatra da su korisni, ili se korisni
oblici liječenja mogu odbaciti kao beskorisni.

• Objektivni se testovi trebaju primijeniti na sve oblike liječenja, bez

obzira na njihovo podrijetlo i na to smatraju li se konvencionalnom ili
komplementarnom/alternativnom terapijom.

• Neprovjerene teorije o učincima liječenja, koliko god uvjerljivo

zvučale, jednostavno nisu dovoljne. Pojedine teorije predviđale su da
će neki oblici liječenja biti učinkoviti, ali su objektivni testovi otkrili
suprotno; druge su teorije samouvjereno predviđale da će neke
terapije biti neuspješne, a testovi su pokazali da djeluju.
Zašto je nužno objektivno provjeravanje
postupaka liječenja? – smrtonosni savjet
 Zašto je nužno objektivno provjeravanje
postupaka liječenja? – primjer 2

• U 18. stoljeću, preporuka Kraljevskog udruženja liječnika

(engl. Royal College of Physicians) za liječenje skorbuta
bila je sumporna kiselina, dok je Admiralitet prednost
davao octu
• Znanstvenik Lind proveo objektivnu provjeru koja je
pokazala da su oba autoriteta pogriješila.
 Zašto je nužno objektivno provjeravanje
postupaka liječenja? – primjer 2

• James Lind je upotrijebio koncept objektivne provjere da bi

usporedio šest lijekova koji su se tada koristili za liječenje
skorbuta, bolesti koja je ubijala velik broj mornara na dugim
putovanjima.
• 12 oboljelih od skorbuta u sličnom stadiju bolesti, smjestio je u
isti dio broda i pobrinuo se da primaju istu osnovnu prehranu. =>
isti početni uvjeti
• razvrstao mornare u parove kako bi primili jednu od šest terapija
koje su se tada koristile za liječenje skorbuta – jabukovaču,
sumpornu kiselinu, ocat, morsku vodu, muškatni oraščić ili dvije
naranče i limun.
• Voće je premoćno pobijedilo
 Zašto je nužno objektivno provjeravanje
postupaka liječenja? – primjer 2

• Utjecajni autoriteti vrlo često griješe.

• Pretjerano oslanjanje na mišljenja, navike ili
prethodnike umjesto na rezultate objektivne provjere
kontinuirano uzrokuje ozbiljne probleme u zdravstvu
 Znanost i istraživanje
• Znanost je sustavna djelatnost prikupljanja i organiziranja
znanja u obliku provjerljivih objašnjenja i predviđanja o
svijetu.

• metodologijski ustrojeno stjecanje znanja 

Istraživanje
 Dijelovi istraživanja
• Istraživačko pitanje/hipoteza
• Značenje
• Ustroj istraživanja
• Ispitanici
• Varijable
• Statistička obrada podataka
 Znanstveni rad
= strukturirani izvještaj o znanstvenom istraživanju
 Znanstveni rad - građa

• Naslov
• Autori i afilijacije
• Sažetak

• Uvod
• Ispitanici i metode/Materijali i metode
• Rezultati
• Rasprava (Diskusija)
• Referencije
Znanstveni rad - građa
 Dijelovi istraživanja
• Istraživačko pitanje/hipoteza
• Značenje
• Ustroj istraživanja
• Ispitanici
• Varijable
• Statistička obrada podataka
 Istraživačko pitanje
• Usmjerava vaše istraživanje
– jasno i fokusirano
– više izvora da bi se potkrijepio određeni argument.

• Jedna studija može odgovoriti na više

istraživačkih pitanja
 Istraživačko pitanje – primjeri
 Koji su to čimbenici koji određuju duljinu boravka bolesnika
podvrgnutih operaciji premošćenja suženja koronarnih krvnih
žila u jedinicama intenzivnog liječenja (Doering, Esmailian,
Imperial-Perez, & Monsein, 2001)?

 Kako odrasle osobe sa stečenim ozljedama mozga

percipiraju svoje socijalne interakcije i odnose (Paterson i
Stewart, 2002)?
 Istraživanje s više istraživačkih pitanja

‘Kvalitativna procjena učinkovitosti usluga palijativne

Studija:

skrbi u Splitu u zadovoljavanju potreba odraslih bolesnika s

rakom i njihovih obitelji'
Istraživačko pitanje
Koliko je učinkovita usluga palijativne skrbi u Splitu u zadovoljavanju
potreba odraslih bolesnika s rakom i njihovih obitelji?
Razložiti na više pitanja!!
Koje su sve potrebe pacijenta i misle li pacijenti da specijalizirani tim
palijativne skrbi zadovoljava te potrebe?
Koje su sve potrebe u obitelji/njegovatelja i misle li
obitelji/njegovatelji da tim palijativne skrbi zadovoljava te potrebe?
Što obitelj/njegovatelji vide kao potrebe pacijenta i jesu li te potrebe
zadovoljene od strane tima palijativne skrbi?
 Istraživanje s više istraživačkih pitanja

‘Kvalitativna procjena učinkovitosti usluga palijativne

Studija:

skrbi u Splitu u zadovoljavanju potreba odraslih bolesnika s

rakom i njihovih obitelji'
Istraživačko pitanje
Koliko je učinkovita usluga palijativne skrbi u Splitu u zadovoljavanju
potreba odraslih bolesnika s rakom i njihovih obitelji?
Razložiti na više pitanja!!
Koje su sve potrebe pacijenta i misle li pacijenti da specijalizirani tim
palijativne skrbi zadovoljava te potrebe?
Koje su sve potrebe u obitelji/njegovatelja i misle li
obitelji/njegovatelji da tim palijativne skrbi zadovoljava te potrebe?
Što obitelj/njegovatelji vide kao potrebe pacijenta i jesu li te potrebe
zadovoljene od strane tima palijativne skrbi?
 Hipoteza

Hipoteza je pozitivna tvrdnja koja mora biti:

i. kvantitativna (npr. dojenje smanjuje učestalost
infekcija uha)
ii. i specifična (u dojenčadi do 3 mjeseca života
hranjenih isključivo majčinim mlijekom).
 Postavljanje hipoteze
• Primjer 1:
  “Dojena dojenčad manje je bolesna od dojenčadi hranjene
mlijekom iz boce.”
   O kojoj bolesti govorimo? Kako je definiran način prehrane
“dojeno” vs “iz boce”? Je li razlika u riziku velika?

• Puno bolje:
  “U dojenčadi koja su isključivo dojena 3 mjeseca i više, dolazi
do 30% smanjenja incidencije hospitalizacija zbog
gastroenteritisa tijekom prve godine života.
 Istraživačko pitanje
• Kakva je učinkovitost kućnih posjeta medicinske sestre u
sprečavanju infekcija u bolesnika koji primaju imunoglobulinsku
terapiju kod kuće u usporedbi s bolesnicima koji ne primaju kućne
posjete?

Hipoteza
• Bolesnici koji su podvrgnuti imunoglobulinskoj terapiji kod kuće i
primaju kućne posjete medicinske sestre imaju značajno manje
infekcija od istih bolesnika koji ne primaju kućne posjete.
 Dijelovi istraživanja
• Istraživačko pitanje/hipoteza
• Značenje
• Ustroj istraživanja
• Ispitanici
• Varijable
• Statistička obrada podataka
 Značenje istraživanja –
nekoliko smiješno očitih istraživanja
• Traumatska ozljeda mozga često dovodi do pojave
glavobolje
• Starije osobe koje imaju financijske teškoće imaju
povećan rizik za nastanak alkoholizma
• Onečišćeni zrak uz autoceste loše djeluje na mozak
miša
• Dulje radno vrijeme kafića povećava stopu nasilja
• Ležanje na kauču povećava rizika za nastanak
pretilosti
• Značenje istraživanja => pretraga
znanstvene literature

Često ponavljajući proces:

istraživačko pitanje=> pretraga literature => revidirano pitanje=>
nova pretraga=>……
 Prednosti pretrage literature…
• Daje opći pregled istraživačkog polja s kojim niste
prethodno upoznati
• Sprječava “otkrivanje tople vode”
• Pomaže u identificiranju problema ili nedostataka
postojećih istraživanja
• Izvor novih ideja za vaše istraživanje
 Rezultat pretrage literature navodi se u
Uvodu rada (te kasnije u Diskusiji)
• Bloodcurdling movies and measures of
coagulation: Fear Factor crossover trial
• https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/P
MC4987722/
 Primjer dobrog Uvoda
• https://www.youtube.com/watch?v=-1ztI7Cw
5rg&list=PLMG0zKOgNqNkzo7eaDJ9-lcT57rx0y
lAn&index=4
Pretraživanje medicinskih
informacija na internetu
Znanstveni radovi po izdavaču
 Bibliografske baze podataka
• Temeljni sekundarni izvor podataka
• Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima (objavljenim
radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa,
godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl., ključne riječi,
sažetak…
• Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju,
broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju,
strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju
svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te
dodatnoj obradi (predmetnice)
• Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje
 Najvažnije bibliografske baze u
području medicine

• MEDLINE
• EMBASE
• Current Contents
– Clinical Medicine
– Life Sciences
• PsycINFO
• CINAHL
 Što su baze podataka?
• Organizirane zbirke podataka
• Svaka se baza podataka sastoji od zapisa
• Bibliografske baze: 1 zapis = sažete informacije o jednom
znanstvenom radu
 Što su baze podataka?
• Svaka se baza podataka sastoji od zapisa
• Zapisi sadrže određena polja s točno
određenim podatcima
• Svako polje ima:
– Nepromjenjivi naziv (npr. Authors)
– Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…)

• Neka polja nose različite nazive u različitim

bibliografskim bazama iako im je sadržaj isti
 Affiliation Investigator - Full
Author Issue
Author - Corporate Journal
Author - First Language
Polja u Author - Full
Author - Identifier
Location ID
MeSH Major Topic
Author - Last MeSH Subheading
MEDLINE Book
Date - Completion
MeSH Terms
Other Term
bazi Date - Create
Date - Entrez
Pagination
Pharmacological Action
Date - MeSH Publication Type
Date - Modification Publisher
Date - Publication Secondary Source ID
EC/RN Number Subject - Personal Name
Editor Supplementary Concept
Filter Text Word
Grant Number Title
ISBN Title/Abstract
Investigator Transliterated Title
  Volume
Polja u MEDLINE bazi
 Kako nastaju baze podataka?
• Baze podataka izrađuju strukovna udruženja,
knjižnice, profitne i neprofitne udruge…
• Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila:
– Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka kako
bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad
– Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu
o tehničkoj podršci
– Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima
opisuju sadržaj
 Vrste baza podataka

• Osnovne vrste su:

– Bibliografske baze podataka
– Citatne baze podataka
– Baze podataka s cjelovitim tekstom

• Tri navedene vrste najvažnije za pronalaženje podataka o

izvornim znanstvenim i stručnim radovima
• Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih
vrsta
 Scopus - primjer citatne baze
Zadatak: Nabroji najznačajnije radove koji
istražuju učinak kanabisa na učenje u studenata.
 Kako pristupiti bibliografskim bazama?

Portal elektroničkih izvora

http://baze.nsk.hr

ili preko mrežnih stranica knjižnice

 Mogućnosti pristupa
• S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i
visokoga školstva (unutar CARNetove mreže)

• S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji

imaju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr

• Preko CARNetovih modemskih ulaza

• S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga

konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna
lozinka)
MEDLINE
 Što je MEDLINE?
• Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka
• MEDLINE obuhvaća:
– medicinu
– stomatologiju
– veterinarske znanosti
– sestrinstvo
– biološke znanosti
• Dostupna nam je preko četiri različita sučelja:
– OvidSP
– Web of Knowledge
– EBSCOhost
– PubMed
 Osnovni podatci
• Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington,
DC.
• Pokriva razdoblje od 1940-ih do danas
• Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa
• Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz
SAD-a!) na 30-ak jezika
• Indeksira oko 5.500 časopisa
• Trenutno ima oko 21 milijun zapisa
• 10 hrvatskih časopisa
• Dnevno se ažurira
 PubMed
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed

• PubMed je servis koji pored baze MEDLINE sadrži i zapise

iz časopisa zastupljenih u arhivu PubMedCentral,
podatke uredništava časopisa o tek objavljenim člancima
koji još nisu indeksirani za MEDLINE i sl.
• Sadrži poveznice s arhivom PubMed Central (PMC),
časopisima koji su u slobodnom pristupu i pretplaćenim
časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača
• Slobodno je dostupan svima
Zapis iz baze – sažetak rada
 Strategija pretraživanja
Strategija pretraživanja za bazu kao što je MEDLINE (≈grafičko
sučelje PubMed) obično sadrži nekoliko elementa:

 Mesh odrednice
 Filtere u bazi
 Kombiniranje izraza s Boolovim operatorima
 Pretragu određenih polja [Authors],[Title],[AllFields]
 MeSH - Medical Subject Headings
• MeSH je jedna od glavnih odlika MEDLINEA
• To je kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za
indeksiranje (opisivanje sadržaja) i pretraživanje
biomedicinske literature
• Preko 20.000 deskriptora koji su organizirani abecedno i
hijerarhijski
• Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice
(subheadings)
• Javno dostupan MeSH Browser na adresi
http://www.nlm.nih.gov/mesh/MBrowser.html
Istražite MeSH predmetnicu za pojam
aminokiselina i navedite sve moguće
aminokiseline koje su opažene u prirodi, te ih
klasificirajte prema kemijskim svojstvima.

• https://www.ncbi.nlm.nih.gov/mesh/68006019
 Booleovi operatori za kombiniranje ključnih riječi

– AND

– OR

– NOT

– George Boole (1815. – 1864.) – engleski matematičar, razvio algebru

sustava koji se sastoji od samo dva moguća stanja
Operator Funkcija

 Sužava pretraživanje
 U rezultate su uključeni samo oni radovi koji sadrže
AND sve riječi ili izraze koji su povezani tim operatorom

 Proširuje pretraživanje
 Rezultati uključuju sve radove koji sadrže bilo koju
OR riječ ili izraz koji su povezani tim operatorom
 Uključuje i radove koji sadrže sve korištene riječi

 Isključuje iz rezultata sve radove koji sadrže riječ ili

izraz koji se nalaze iza tog operatora
NOT  Treba se koristiti veoma oprezno
 Obično se rijetko koristi
 Kombiniraj navedene ključne riječi i odredi
najsmisleniju strategiju pretrage
• Salmonela, jaja, meso

Salmonela AND jaja AND meso

Salmonela OR jaja OR meso

Salmonela AND (jaja OR meso)

Salmonela AND (jaja AND meso)

Filtriranje
 Filter za pretragu (Search filter)
• Izraz s kojim se pretražuje baza podataka
Pretraga sa slobodnim tekstom = najgori mogući način pretraživanja

Slobodni tekst = izraz bez MeSHa, Boolove algebre, filtera i/ili pretrage polja
Dodatni materijal
 PubMed

Osnove pretraživanja
Jednostavno tematsko pretraživanje
music therapy pain

Klikne
se na
Search
U polje za pretraživanje upišu se .
odabrane ključne riječi bez
interpunkcija ili operatora.
Što PubMed radi s vašim upitom?

PubMed pr
evodi upiitt
kojiji je post kl iko m na
avljljeen. Na …
re…
kojiji način t
o radi See mo
može se vid
idje
jeti
Search deta u
iills…
 Mapiranje

PubMed najprije traži

odgovarajuće MeSH-
predmetnice ako one
postoje, a zatim ih
kombinira s našim
ključnim riječima.

u pi ta se
pr ijevod enirati,
U nterv ne
ž e i n a m
mo o što
iti o n ga
izbac govara ili ovno
od te pon
ni ti ,
dopu okrenuti
p
i va nje.
až
pretr
 Mapiranje
• Mapiranje (engl., mapping) je postupak
povezivanja slobodno odabranih ključnih riječi
s odgovarajućim pojmovima (predmetnicama)
u kontroliranom rječniku (tezaurusu).
• Može se koristiti jedino u bazama koje takav
rječnik imaju (MEDLINE, PsycINFO, ERIC…)
• Mapiranje je obično zadana postavka koja se
može prema potrebi isključiti.
Ograničavanje rezultata

Ograničavanje rezultata
postiže se odabirom nekog
od ponuđenih filtera u
lijevom stupcu PubMeda.

S desne su strane izdvojeni

radovi koji u naslovu sadrže
naše ključne riječi, kao i
radovi koji su potpuno
slobodno dostupni.
Ograničavanje rezultata
Što se dogodilo?
Broj rezultata je s početnih 442
smanjen na 43.
Klikom na naslov nekog članka
otvaramo njegov potpuni zapis
u bazi.

Ograničili smo dobivene

rezultate na sustavne
pregledne članke klikom na
Systematic Reviews.
Bibliografski zapis članka

Naslov časopisa, godina, svezak,

broj, stranice, naslov članka, autori

Sažetak

Izvori cjelovitoga teksta

članka na webu
Tematsko pretraživanje iz MeSH-a

Tematsko pretraživanje iz
MeSH-a možemo postaviti
koristeći MeSH Database
na početnoj stranici
PubMeda.
Tematsko pretraživanje iz MeSH-a
U polje za pretraživanje
upišemo našu ključnu
riječ, u ovom slučaju
breast cancer.
Pret
pokr raživan
en em je
na S o klikom
earc
h.

Baza nam nudi

dodatni izbor ključnih
riječi koje možemo
odabrati ili ostaviti
svoju.
 Baza nam je ponudila nekoliko
MeSH-predmetnica među
kojima izaberemo onu koja
nam najviše odgovara.

U ovom slučaju
odabiremo Breast
Neoplasms. Klikom
na predmetnicu
otvaramo njen
zapis.
 Dobili smo našu predmetnicu s
popisom svih potpredmetnica koje uz
nju možemo koristiti kako bismo
usmjerili pretraživanje.

Klikom na Add to search builder

dodajemo našu predmetnicu u
polje za izgradnju strategije
pretraživanja.
 Upišemo zatim drugi
ključni pojam. Klikom
na Search dobivamo
popis predmetnica.

Odaberemo
Early Detection
of Cancer.
 Klikom na Add to search
builder i odabirom
operatora AND dodajemo
drugu predmetnicu te
pokrenemo pretraživanje
klikom na Search PubMed.
Dobili smo 764 rezultata
koje po potrebi možemo
dodatno filtrirati.
 Da smo isto pretraživanje
postavili na početnoj stranici
PubMeda, koristeći naše
ključne riječi…

…dobili bismo
15 688 rezultata.
Single Citation Matcher

Single Citation Matcher je

koristan alat koji omogućuje
pronalaženje nekoga članka
prema podatcima kojima
raspolažemo.
Upisali smo elemente koji
su nam poznati, npr.
naslov časopisa, godinu
izdanja i broj prve
stranice članka te kliknuli
na Go.
Locirali smo traženi članak,
odnosno zapis o njemu u
PubMedu.
Znanost u medicini sutra?
Regenerativna medicina