KEMIJSKO RAUNANJE

uvod

odnosi masa reaktanata i produkata zakon o odravanju masa razliito zadana koliina reaktanata
MOLNA METODA: pristup odreivanja koliine produkata (reaktanata) kemijskom reakcijom stehiometrijski koeficijenti kao moli tvari MOLNA METODA-KORACI: pisanje tonih formula svih sudionika i uravnoteenje kem. reakcije pretvaranje koliine nekih ili svih poznatih tvari u molove koritenje koeficijenata u uravnoteenoj kem. reakciji da bi se izraunao broj molova traene tvari pretvaranje broja molova u traene jedinice provjera rezultata

DIMENZIJSKA ANALIZA

n (mol) =

m (g) M (g mol-1)

1 mol
6,0231023

1 kmol
1000 6,0231023

1. KVANTITATIVNI ODNOSI

Kemijska reakcija moe se prikazati kemijskom jednadbom. Npr. jednadba kemijske reakcije: 3 KBr + H3PO4 K3PO4 + 3 HBr kvalitativno prikazuje da kalijev bromid reagira s fosfornom kiselinom i da tom reakcijom nastaje kalijev fosfat i bromovodik. Jednadba kvantitativno prikazuje da 3 mola iste tvari KBr reagira s 1 molom iste tvari H3PO4 i tom reakcijom daje 1 mol iste tvari K3PO4 i 3 mola iste tvari HBr.

Vjeba
1.Kolike mase natrijevog klorida i sumporne kiseline trebaju meusobno reagirati da bi se dobilo 18,3 kg klorovodine kiseline ?
2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl

2. Kolike se mase kalijevog klorida i kisika dobiju zagrijavanjem 24,5 kg kalijevog klorata ? Kemijska reakcija tee prema jednadbi : 2 KClO3(s) 2 KCl(s) + 3 O2(g)

Tvari koje se upotrebljavaju u laboratorijskoj i tvornikoj praksi esto nisu iste (100 %-tne). Npr. klorovodik se upotrebljava kao vodena otopina (najee masenog udjela iste tvari HCl, w(HCl) = 3436 %), dok rude osim iste tvari sadre i tzv. jalovinu. U takvim sluajevima u zadanoj tvari treba najprije odrediti koliinu iste tvari i zatim s tom koliinom provesti potreban raun. Ukoliko nije zadana istoa tvari, to znai da se radi o istoj tvari.

Maseni udjel (w) neke tvari u smjesi ili otopini jest omjer mase te tvari i ukupne mase svih tvari u smjesi ili otopini (masa smjese ili otopine). Izraavamo ga i u postocima, w/% = w 100 s bazom100 ili u decimalnom obliku w/1 s bazom 1.
Npr. A = otapalo B = otopljena tvar

w( B) =

m( B ) m( B ) = m( B) + m( A) m(otopine)

Vjeba
1. Kolike mase natrijevog karbonata i kalcijevog hidroksida su potrebne da bi se dobilo 116 kg otopine natrijevog hidroksida masenog udjela NaOH, w(NaOH)=30% ? Na2CO3 + Ca(OH)2 2 NaOH + CaCO3(s) 2. Koliko se kilograma otopine fosforne kiseline , w(H3PO4)=0,50 , dobiva od 256,4 kg fosforita, w(Ca3(PO4)2)=0,75 ? Koliko je otopine sumporne kiseline, w(H2SO4)=0,30 , za to potrebno ? Ca3(PO4)2 + 3 H2SO4 2 H3PO4 + 3 CaSO4(s) 3. Kolika se masa otopine klorovodine kiseline poznatog masenog udjela izraenog u postotcima, w(HCl)=12%, dobiva od 125 g natrijevog klorida ? 2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl 4. Preradom 205 kg olovne rude ceruzit dobiveno je 100 kg olova. Koliki je maseni udio olovnog karbonata u ceruzitu ? PbCO3(s) PbO(s) + CO2(g) ; 2 PbO(s) + C(s) 2 Pb(l) + CO2(g) .

Gustoa otopine () neke tvari (ili otopine) je omjer njezine mase i volumena

m kg = 3 V m

Vjeba
1.Koliki volumen (dm3) otopine klorovodine kiseline , w(HCl)=0,36 , se dobiva od 550 kg soli masenog udjela , w(NaCl)=0,957 ? 2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl . 2. Otapanjem bakra u koncentriranoj otopini duine kiseline nastaje bakrov(II) nitrat i duikov dioksid. Koliki volumen (cm3) otopine duine kiseline, w(HNO3)=98% , je potreban za otapanje 200 g bakra ? Rjeenje : Cu(s) + 4 HNO3 Cu(NO3)2 + 2 NO2(g) + 2 H2O(l) .

(otopine HNO 3 ) = 1,501g cm

2. GUBITCI PRI KEMIJSKIM REAKCIJAMA I PROCESIMA

2.1. Iskori Iskoritenje pri kemijskim reakcijama i procesima

Iskoritenje (iscrpak) jest omjer stvarno dobivene koliine produkta i koliine koja je teorijski mogla nastati reakcijom mjerodavnog reaktanta. Ako iskoritenje nije 100%-tno, da bi se dobila eljena koliina produkta, treba poveati koliine reaktanata uvaavajui iskoritenje.
I = (Pr/Pt)*100% I iskoritenje ili iscrpak Pr koliina stvarno dobivenog produkta teorijska koliina produkta koja je teorijski mogla nastati potpunom reakcijom Pt mjerodavnog reaktanta

stvarno I = 20 %

stvarno I = 60 %

teorijski (raunom) stvarno ako je I = 100 %

2.1. Iskori Iskoritenje pri kemijskim reakcijama i procesima

Primjer 1. Neutralizacijom 66,3 g amonijaka s otopinom duine kiseline dobije se 263,5 g amonijevog nitrata. Izraunajte iskoritenje. NH3(g) +HNO3 NH4NO3(s) Primjer 2. Od 175,5 kg arsenopirita (w(FeAsS)=0,888) dobije se 68,4 kg arsena. Koliko je iskoritenje ? 4 FeAsS(s) 4 FeS(s) + As4(s) Primjer 3. Koliko se fluorita (w(CaF2)=95,5%) i otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=98,6%) troi za dobivanje 134 kg otopine fluorovodine kiseline (w(HF)=54,2%) ako je iskoritenje 90,7% ? CaF2(s) + H2SO4 CaSO4(s) + 2 HF(g) . Primjer 4. Kolika masa kositra (w(Sn)=99,7%) i koji volumen otopine duine kiseline (w(HNO3)=69,0%) su potrebni za dobivanje 543,5 g kositrovog(IV) oksida ako je iskoritenje 98,0% ? Sn(s) + 4 HNO3 SnO2(s) + 4 NO2(g) + 2 H2O(l) .

2.1. Iskori Iskoritenje pri kemijskim reakcijama i procesima

Gubitak produkta jest koliina produkta koja je izgubljena (nije dobivena) zbog nepotpune reakcije mjerodavnog reaktanta ili zbog gubitka tijekom tehnolokog procesa.
Gp = (PND/Pt)*100% = [(Pt-Pr)/Pt] *100% Vrijedi I + Gp = 100% Gp PND Pr Pt gubitak produkta u postocima koliina produkta koja nije dobivena koliina stvarno dobivenog produkta teorijska koliina produkta koja je mogla nastati potpunom reakcijom mjerodavnog reaktanta

Primjer 1. Reakcijom 212,5 kg natrijevog nitrata dobiva se 199,4 kg otopine duine kiseline (w(HNO3)=0,452) . Treba izraunati : 1. gubitak produkta NaNO3(s) + H2SO4 HNO3(g) + NaHSO4
.

2.2. Suvi Suviak reaktanta pri kemijskim reakcijama i procesima

suviak - reaktanti su esto prisutni u suviku, tj. koliini veoj od stehiometrijske (teorijski nune) radi postizanja to potpunije reakcije. Zato?? odstupanje od stehiometrije (ne nastaje stehiometrijska koliina produkata) i to zbog: uspostavljanja kemijske ravnotee, odvijanja neeljenih sporednih reakcija ili drugih gubitaka tijekom proizvodnje.

ZADATAK: Trebate donijeti 5 dm3 vode PROBLEM: Tijekom noenja se prolije 0,5 dm3 RAZMILJANJE: U kantu e te uliti onoliko vode koliko trebate donijeti + za onoliko koliko e te proliti. RJEENJE: Uzeti e te za nositi 5,5 dm3 vode. Sr = (RSR/Rt)*100% RSR = Rs - Rt
Sr Suviak reaktanta u postocima RSR suvina koliina reaktanta u suviku Rs ukupna koliina reaktanta u suviku Rt teorijska koliina reaktanta potrebna za reakciju s mjerodavnim reaktantom

2.2. Suvi Suviak reaktanta pri kemijskim reakcijama i procesima

Primjer 1. Kolika je masa NaCl je potrebna za dobivanje 651 g otopine klorovodine kiseline poznatog masenog udjela izraenog u postotcima, w(HCl)=12%, ako natrijev klorid treba upotrijebiti u 20 % suviku.

2 NaCl(s)* + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl

*u praksi (stvarno) ne reagira sav NaCl u stehiometrijskom odnosu (ve manje od stehiometrijskog odnosa), pa ga je potrebno uzeti u suviku od 20 %. Primjer 2. Od 150 g NaCl dobiva se 651 g otopine klorovodine kiseline poznatog masenog udjela izraenog u postotcima, w(HCl)=12%. Koliki je suviak NaCl upotrijebljen u reakciji.

2 NaCl(s)* + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl

Primjer 3. Koliko se kromovog(III) oksida dobije reakcijom 465 kg kalijevog dikromata s amonijevim kloridom ako je iskoritenje 85,5% ?Koliko je potrebno amonijevog klorida ako ga se eli upotrijebiti u 20,0%-tnom suviku ?

K2Cr2O7(s) + 2 NH4Cl(s) Cr2O3(s) + 2 KCl(s) +N2(g) +4 H2O(g)

2.3. Suvi Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant

Ako postoji jedan reaktant u suviku (prema stehiometriji), postoji i onaj drugi koji bi trebao biti u stehiometrijskom odnosu s produktima. On se naziva MJERODAVNI REAKTANT. Mjerodavni reaktant jest onaj reaktant koji nije u suviku prema drugim reaktantima obzirom na jednadbu kemijske reakcije. On odreuje stupanj kemijske reakcije. +

prije reakcije

nakon reakcije mjerodavni reaktant reaktant u suviku

K + 2Cl KCl + suviak Cl

2.3. Suvi Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant

2.3. Suvi Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant

Teorijska (stehiometrijska) koliina reaktanta u suviku jest koliina reaktanta u suviku potrebna za reakciju s prisutnim mjerodavnim reaktantom.

prije reakcije

nakon reakcije mjerodavni reaktant

reaktant u suviku Reaktanti u suviku su svi oni reaktanti koji su u koliini veoj od potrebne za reakciju s mjerodavnim reaktantom. Suviak reaktanta jest koliina reaktanta iznad koliine potrebne za reakciju s mjerodavnim reaktantom.
teorijska koliina "reaktanta u suviku" je 8 molova. Suviak reaktanta je 6 molova.

10

2.3. Suvi Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant

Suviak reaktanta jest koliina reaktanta iznad koliine potrebne za reakciju s mjerodavnim reaktantom.
Sr = (RSR/Rt)*100% Sr RSR Rs Rt RSR = Rs - Rt

Suviak reaktanta u postocima suvina koliina reaktanta u suviku ukupna koliina reaktanta u suviku teorijska koliina reaktanta potrebna za reakciju s mjerodavnim reaktantom

Primjer 1. Bromovodik je mogue dobiti direktnim spajanjem elemenata. Smjesa reaktanata sastoji se od 11,3 kg vodika i 519,4 kg broma. Potrebno je odrediti : a) mjerodavni reaktant ; b) suviak drugog reaktanta ;

2.4. Gubitci mjerodavnog reaktanata

U nekim reakcijama ne reagira sva koliina mjerodavnog reaktanta. Zbog toga se moe izraziti i njegov gubitak Gubitak mjerodavnog reaktanta jest omjer koliina mjerodavnog reaktanta koja nije reagirala i one koliine koja je trebala i mogla reagirati (sva koliina). GM = (MNR/Mt)*100%
GMgubitak mjerodavnog reaktanta MNR koliina mjerodavnog reaktanta koja nije reagirala MT koliina mjerodavnog reaktanta koja je teorijski trebala reagirati - sva koliina mjerodavnog reaktanta

Stupanj potpunosti reakcije jest omjer koliine mjerodavnog reaktanta koja je reagirala i koliine koja je teorijski mogla reagirati. Spotpunosti reakcije = (Mr/Mt)*100% Mr Mt koliina mjerodavnog reaktanta koja je reagirala teorijska koliina mjerodavnog reaktanta koja teorijski trebala reagirati

11

2.4. Gubitci mjerodavnog reaktanata +

prije reakcije

nakon reakcije mjerodavni reaktant reaktant u suviku

Gubitak mjerodavnog reaktanta jest omjer koliina mjerodavnog reaktanta koja nije reagirala i one koliine koja je trebala i mogla reagirati (sva koliina). GM = (MNR/Mt)*100% Stupanj potpunosti reakcije jest omjer koliine mjerodavnog reaktanta koja je reagirala i koliine koja je teorijski mogla reagirati Spotpunosti reakcije = (Mr/Mt)*100%

Gubitak mjerodavnog reaktanta: 1/4 = 0.25 Stupanj potpunosti reakcije: 3/4 = 0. 75

Spotpunosti reakcije + GM = 100%

2.4. Gubitci mjerodavnog reaktanata

Primjer 1. Reakcijom 212,5 kg natrijevog nitrata i 317,7 kg otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=0,835) nastaje 199,4 kg otopine duine kiseline (w(HNO3)=0,452) . Treba izraunati : a) stupanj potpunosti reakcije ; b) gubitak mjerodavnog reaktanta ; NaNO3(s) + H2SO4 HNO3(g) + NaHSO4
.

Primjer 2. Natrijev nitrat i kalijev klorid reakcijom daju kalijev nitrat i natrijev klorid. Koliko kalijevog nitrata nastaje reakcijom 799,0 kg natrijevog nitrata i 701,3 kg kalijevog klorida ako je stupanj potpunosti reakcije 80,0% ? NaNO3 + KCl KNO3 + NaCl

12

2.5. Gubitci reaktanta u suvi suviku

Zbog toga to ne reagira sva koliina mjerodavnog reaktanta, ne dolazi ni do potpune reakcije stehiometrijske (teorijske) koliine reaktanta u suviku. Gubitak reaktanta u suviku jest koliina reaktanta u suviku koja nije reagirala, a izraava se u postocima od koliine reaktanta u suviku koja je teorijski mogla reagirati s mjerodavnim reaktantom Gs = (RNR/ Rt)*100% = [(Rs - Rr)/Rt]*100%

Gs RNT Rr Rs Rt

gubitak reaktanta u suviku koliina reaktanta u suviku koja nije reagirala koliina reaktanta u suviku koja je reagirala ukupna koliina reaktanta u suviku teorijska koliina reaktanta koja je trebala reagirati - pri tome je: Rr = Rs - Rr

2.5. Gubitci reaktanta u suvi suviku +

prije reakcije

nakon reakcije mjerodavni reaktant reaktant u suviku

Gubitak reaktanta u suviku jest koliina reaktanta u suviku koja nije reagirala, a izraava se u postocima od koliine reaktanta u suviku koja je teorijski mogla reagirati s mjerodavnim reaktantom Gs = (RNR/ Rt)*100% = [(Rs - Rr)/Rt]*100%

Gubitak reaktanta u suviku:

ukupno 14 kuglica-6 kuglica koje reagiraju 6 kuglica koje reagiraju+2 koje nisu reagirale
trebalo reagirati prema stehiometriji

13

2.5. Gubitci reaktanta u suvi suviku

Primjer 1. Reakcijom srebrovog(I) nitrata i kalijevog kromata nastaju srebrov(I) kromat i kalijev nitrat. U reakcijskoj smjesi prisutno je 522 g otopine srebrovog(I) nitrata, (w(AgNO3)=0,305) i 76,2 g kalijevog kromata. Stupanj potpunosti reakcije je 85,2%. Treba izraunati : 1. gubitak mjerodavnog reaktanta ; 2. gubitak reaktanta u suviku ; 3. gubitak produkta ; 4. iskoritenje . 2 AgNO3 + K2CrO4 Ag2CrO4 + 2 KNO3

2.6. ZADACI
1. Masa od 97,2 kg natrijevog kromata u reakciji s 54,5 dm3 otopine duine kiseline, masenog udjela w(HNO3)=0,627 i gustoe 1,380 g cm-3, daje 62,9 kg natrijevog dikromata. Izraunajte stupanj potpunosti reakcije. 2 Na2CrO4 + 2 HNO3 Na2Cr2O7 + 2 NaNO3 + H2O(l) . 2. Koliko je fluorita (w(CaF2)=95,2%) i otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=97,6%) potrebno za dobivanje 180 kg otopine fluorovodine kiseline (w(HF)=40,0%) ako je gubitak pri proizvodnji 11,3% ? Sumpornu kiselinu treba uzeti u 4,4%-tnom suviku. CaF2(s) + H2SO4 2 HF(g) + CaSO4(s) . 3. Reakcijom kalcijevog klorata s kalijevim kloridom nastaje kalijev klorat i kalcijev klorid. Od 91,1 kg kalcijevog klorata i 73,6 kg kalijevog klorida (w(KCl)=0,966) dobije se 103,4 kg kalijevog klorata. Izraunajte : 1. stupanj potpunosti reakcije ; 2. gubitak mjerodavnog reaktanta ; 3. gubitak produkta . Ca(ClO3)2 + 2 KCl 2 KClO3(s) + CaCl2

14

3. PLINOVI

Iz jednadbe kemijske reakcije, odnosno iz stehiometrijskog odnosa mogue je izraunati mnoine, odnosno mase tvari koje sudjeluju u kemijskoj reakciji. Primjenom Avogadrovog zakona mogu se izraunati ne samo mnoine (mase), ve i volumeni plinovitih reaktanata i produkata. Avogadrov zakon glasi: Plinovi jednakog volumena pri istoj temperaturi i istom tlaku sadre isti broj molekula. Iz Avogadrovog zakona slijedi da je volumni odnos plinova kod kemijske reakcije jednak odnosu mnoina pri stalnom tlaku i temperaturi. Volumen jednog mola plina nazivamo molarnim volumenom (Vm) i on iznosi uz standardne uvjete (temperatura 0 C i tlak 101325 Pa) 22,4 dm3 mol-1.

15

8.1 Boyle-Mariottov zakon (17 st.)

Volumen plina pri stalnoj temperaturi obratno se mijenja s tlakom Umnoak tlaka i volumena plina kod konstantne temperature je konstantan

V=

konstanta p pV = konstanta
vrijednost konstante ovisi o temperaturi i mnoini plina T=konst. n=konst.

p1V1=p2V2=konst

8.2 Charles - Gay Lussacov zakon (1787. g.)

porast volumena kad se plin ugrije za 1C

T1V1=T2V2=konst
V = V0 + V0 t 273.15o C V

V0

16

8.3 Molarni volumen, mol, Avogadrov broj

Ako nisu navedeni temperatura i tlak, volumen plina odnosi se na tzv. standardne okolnosti (STP). Kratica STP oznauje standardnu temperaturu i standardni tlak: 273,15 K (0 C) i 101325 Pa (oznake: T0; p0). Volumen to ga plin zauzima pri tim okolnostima oznauje se V0. Sukladno Avogadrovom zakonu 1 mol bilo kojeg plina pri standardnim okolnostima zauzima volumen od 22,41383 dm3, odnosno 1 kmol zauzima volumen od 22,41383 m3. Dakle, molarni volumen pri STP: V0m = 22,4 dm3 mol1 = 22,4 m3 kmol1 V0m = V0/n

17

8.2 Jednadba stanja idealnog plina

kombinacija plinskih zakona i Avogadrovog zakona Avogadrov zakon; V = konstanta n Charles - Gay Lussacov zakon; V = konstanta T Boyle-Mariottov zakon; V = konstanta / P

V = konst

n T p pV = konst n T

uvjeti za konstantu n = 1 mol T=273.15 K p = 101325 Pa V = 22.414 dm3

konst=R = 8314 Pa dm3 mol-1 K-1

Primjer 1. Koliki volumen (dm3) kisika treba za spaljivanje 17 dm3 etana i koliko dm3 ugljikovog dioksida nastaje ? C2H6(g) + 3,5 O2(g) 2 CO2(g) + 3 H2O(g) . 1 mol 1 volumen 3,5 mola 3,5 volumena 2 mola 2 volumena 3 mola 3 volumena

Primjer 2. Koliki se volumen (m3) kisika troi za reakciju s 11,4 kg etanola ? Koliko m3 ugljikovog dioksida i koliko kg vode nastaje tom reakcijom ? C2H5OH + 3 O2(g) 2 CO2(g) + 3 H2O(l) Primjer 3. Kolika masa natrijevog klorida (w(NaCl)=0,982) i kolika masa otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=0,795) su potrebne da se dobije 289 dm3 klorovodika ? 2 NaCl(s) + H2SO4 2 HCl(g) + Na2SO4(s) . Primjer 4. Sumporovodik uz viak kisika izgara u sumporov dioksid i vodu. Koliki volumeni sumporovodika i kisika su potrebni za dobivanje 45,8 dm3 sumporovog dioksida ako kisik treba uzeti u 15,0% - tnom suviku ? 2 H2S(g) + 3 O2(g) 2 SO2(g) + 2 H2O(l)

18

Primjer 5. Koliki volumen (m3) klora pri temperaturi 315,15 K i tlaku 102 658 Pa treba za reakciju s 82,4 kg silicijevog dioksida i koliki volumeni (m3) produkata pri temperaturi 332,15 K i tlaku 109 591 Pa nastaju ? SiO2(s) + 2 C(s) + 2 Cl2(g) SiCl4(g) + 2 CO(g) . Primjer 6. Kolika masa kalijevog jodida (w(KI)=0,990) treba za dobivanje 24,8 m3 jodovodika pri 311,15 K i 108,418 kPa ako je iskoritenje 98,7% ? Koliki se volumen otopine fosforne kiseline (w(H3PO4)=0,450 ; (otopine H3PO4)=1,293 g cm3) troi ? 3 KI(s) +H3PO4 3 HI(g) + K3PO4. Primjer 7. 4 HCl + MnO2(s) Cl2(g) + MnCl2 + 2 H2O(l) .

Koliki se volumen klora pri 25 oC i 102 925 Pa dobije reakcijom 195 cm3 otopine klorovodine kiseline (w(HCl)=0,340 ;(otopine HCl)=1,169 g cm3) s manganovim dioksidom ako je gubitak klora 3,7% ? Primjer 8. Koliki volumen zraka pri 297,15 K i 98 285 Pa je potreban za oksidaciju 36,5 dm3 otopine etanola (w(C2H5OH)=73,5% ; (otopine C2H5OH) =0,864 g cm3) ? Zrak treba upotrijebiti u 56,5%-tnom suviku. Koliki volumen ugljikovog dioksida pri 302,15 K i 100 658 Pa i kolika masa vode nastaju ? C2H5OH + 3 O2(g) 2 CO2(g) + 3 H2O(l) .

ZADACI ZA VJEBU (I dio)

1. Koliko je fluorita (w(CaF2)=95,2%) i otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=97,6%) potrebno za dobivanje 180 kg otopine fluorovodine kiseline (w(HF)=40,0%) ako je gubitak pri proizvodnji 11,3% ? Sumpornu kiselinu treba uzeti u 4,4%-tnom suviku. CaF2(s) + H2SO4 2 HF(g) + CaSO4(s) . 2. Masa od 97,2 kg natrijevog kromata u reakciji s 54,5 dm3 otopine duine kiseline, masenog udjela w(HNO3)=0,627 i gustoe 1,380 g cm-3, daje 62,9 kg natrijevog dikromata. Izraunajte stupanj potpunosti reakcije. 2 Na2CrO4 + 2 HNO3 Na2Cr2O7 + 2 NaNO3 + H2O(l) 3. Reakcijom kalcijevog klorata s kalijevim kloridom nastaje kalijev klorat i kalcijev klorid. Od 91,1 kg kalcijevog klorata i 73,6 kg kalijevog klorida (w(KCl)=0,966) dobije se 103,4 kg kalijevog klorata Izraunajte : a)stupanj potpunosti reakcije ; b)gubitak mjerodavnog reaktanta ; c)gubitak produkta . Ca(ClO3)2 + 2 KCl 2 KClO3(s) + CaCl2

19

4. Reakcijom manganovog(IV) oksida i klorovodine kiseline nastaje klor. Reakcijska smjesa sadri 134 g manganovog(IV) oksida i 746 g klorovodine kiseline (w(HCl)=0,370). Odredite : MnO2(s) + 4 HCl Cl2(g) + MnCl2 + 2 H2O a)mjerodavni reaktant ; b)suviak drugog reaktanta ; c)volumen klora koji nastaje pri temperaturi 301,15 K i tlaku 103 591 Pa. 5. Kolika masa soli (w(NaCl)=0,982) je potrebna da se dobije 34,2 m3 klorovodika (308,15 K ; 99 298 Pa) ako je iskoritenje 89,0% ? Koliki volumen otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=0,812 ; (otopine H2SO4)=1,740 g cm3) je potreban za reakciju sa soli ako kiselinu treba uzeti u 5,2% - tnom suviku ? 2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl 6. U laboratoriju se vodik dobiva najee u Kippovu aparatu reakcijom cinka i razrijeene klorovodine ili sumporne kiseline. Koliki se volumen vodika (295,15 K ; 100 400 Pa) dobije od 56,6 g cinka (w(Zn)=98,3%) ako je iskoritenje 95,6% ? Koliki je volumen otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=26,0% ; (otopine H2SO4)=1,187 g cm3) za to potreban ? Zn(s) + H2SO4 ZnSO4 + H2(g)

4. OTOPINE

20

Otopine su homogene smjese dviju ili vie istih tvari. Te tvari su u otopini pomijeane u stanju molekulske disperzije. Tvari koje ine otopinu nazivaju se komponentama. Komponenta koja se nalazi u otopini u koliini veoj od ostalih komponenata jest otapalo, a ostale komponente su otopljene tvari. Pod otopljenom tvari podrazumijevamo plinovite, tekue i vrste tvari otopljene u otapalu. Otopine, odnosno smjese mogu biti plinovite, tekue i vrste.

Najee se susreemo s tekuim i to vodenim otopinama, jer je voda najvie upotrebljavano otapalo. Sve tvari nisu topljive u vodi, pa nekad treba upotrijebiti neko drugo otapalo npr. metanol, etanol, benzen, kloroform

Kvantitativno iskazivanje sastava otopina omjeri udjeli koncentracije molalitet (molalnost)

21

Kvantitativno izraavanje sastava otopina

udjeli mnoinski udio masena maseni udio volumna volumen otopine koncentracije

volumni udio ukupni volumen mnoinska

molalnost

OMJERI
Maseni omjer komponenata B (otopljena tvar) i A( otapalo), jest kvocijent masa tih komponenata, m(B) i m(A)

(B, A ) =

m( B) ; ( zeta ) m( A )

Mnoinski omjer ili brojevni omjer komponenata A i B jest kvocijent mnoina ili broja jedinki, n(B) i n(A) , odnosno N(B) i N(A) :

r (B, A) =
jer je

n(B) N (B) = n( A ) N ( A )

N = Ln

gdje je L Avogadrova konstanta. L = 6,0221023 mol1 .

Volumni omjer komponenata B i A jest kvocijent volumena tih komponenata u otopini, V(B) i V(A) :

(B, A) =

V ( B) ; ( psi) V (A )

22

Zbroj udjela svih komponenata otopine (smjese) jednak je 1, odnosno 100%. Kako su udjeli brojane (bezdimenzijske) veliine, to se esto upotrebljavaju i brojane jedinice, kao: posto, % = 1/100 = 10-2 promil, = 1/1000 = 10-3 dio na milijun, ppm = 1/106 (ppm - parts per million) = 10-6 dio na milijardu, ppb (parts per billion) = 10-9

PRIPRAVLJANJE OTOPINA Otapanjem tvari u otapalu Razrjeivanjem, odnosno koncentriranjem Mijeanjem (istovrsnih) otopina razliitih (koncentracija)

sastava

23

Otapanje tvari u otapalu Za filmski prikaz otapanja tvari u otapalu, kliknite na navedeni link: http://www.mhhe.com/physsci/chemistry/animations/ chang_7e_esp/crm3s1_2.swf

UDJELI
Primjer 1. Otapanjem 20 cm3 sumporne kiseline u 150 cm3 vode dobije se otopina volumena 170 cm3. Izraunajte volumni omjer sumporne kiseline prema vodi. Primjer 2. Otopina sadri 5 g klorovodine kiseline i 5 g vode. Koliki je brojevni omjer molekula klorovodine kiseline prema vodi ? Primjer 3. Masa od 16,0 g natrijevog klorida otopi se u 150,0 g vode. Izraunajte maseni udio natrijevog klorida i maseni udio vode. Primjer 4. Izraunajte masene udjele kalcijevog klorida i vode u otopini koja je dobivena otapanjem 28,3 g kalcijevog klorida heksahidrata u 39,4 g vode. Primjer 5. Maseni udio kalijevog bromida u otopini iznosi 23,2%. Izraunajte kolika se masa te otopine moe prirediti otapanjem 34,6 g kalijevog bromida u vodi.

24

Primjer 6. Treba pripremiti 3,25 dm3 otopine s masenim udjelom natrijevog hidroksida od 38,2%. Kolike mase natrijevog hidroksida i vode su potrebne ? Gustoa nastale otopine je =1,410 g cm3.

Primjer 7. Treba izraunati mnoinske udjele SrCl2 i H2O u otopini koja je nastala otapanjem 5,60 kg stroncijevog klorida heksahidrata u 7,56 kg vode.

Primjer 8. Mnoinski udio natrijevog karbonata u otopini je 3,0102. Kolika je masa natrijevog karbonata otopljena u 500 g vode ? Primjer 9. Maseni udio kisika u zraku je 23%. Gustoa zraka pri STP je 1,293 g dm3. Koliki je volumni udio kisika u zraku ?

KONCENTRACIJE
Primjer 1. Otopina je dobivena otapanjem 40,5 g natrijevog karbonata dekahidrata u 109,5 g vode. Gustoa otopine iznosi 1,103 g cm3. Treba odrediti mnoinsku koncentraciju natrijevog karbonata u otopini. Primjer 2. Otopina je dobivena mijeanjem 500 cm3 vode, 360 cm3 etanola i 160 cm3 metanola.Treba odrediti volumne koncentracije komponenata. Primjer 3. Koliki je molalitet H2SO4 u otopini sumporne kiseline ako je maseni udio w(H2SO4) = 0,40 ? Primjer 4. Otopina ima masu od 68,4 g i sadri 16,1 g barijevog klorida dihidrata. Treba izraunati molalitet barijevog klorida u otopini. Primjer 5. Otopina kalijevog hidroksida ima mnoinsku koncentraciju c(KOH)=2,38 mol dm3. Gustoa otopine =1,111 g cm3. Treba izraunati : a)maseni udio kalijevog hidroksida; b)mnoinski udio kalijevog hidroksida; c)molalitet kalijevog hidroksida.

25

KONCENTRACIJE
Primjer 6. Poznata je masena koncentracija otopine natrijevog karbonata, (Na2CO3)=98 g dm3 i gustoa otopine =1,092 g cm3. Treba odrediti : a) maseni udio natrijevog karbonata; b) mnoinsku koncentraciju natrijevog karbonata; c) molalitet natrijevog karbonata. Primjer 7. Maseni udio natrijevog hidroksida u otopini je 10400 ppm. Koliki je molalitet natrijevog hidroksida ?

4.1 Razrjeivanje i koncentriranje otopina

26

Razrjeivanje i koncentriranje otopina Razrjeivanjem otopine smanjuje se koncentracija otopljene tvari, a koncentriranjem otopine poveava se koncentracija otopljene tvari. U oba sluaja dolazi do promjene volumena i mase otopine, te volumena i mase otopljene tvari. Masa, odnosno mnoina otopljene tvari ostaje nepromijenjena.

Masene koncentracije otopljene tvari prije (1) i nakon razrijeivanja ili koncentriranja (2) odreene su izrazima:

1 =

m1 V1

2 =
m1 = m 2

m2 V2

1 V1 = 2 V2

27

Za mnoinske koncentracije otopljene tvari prije (1) i nakon razrijeivanja ili koncentriranja (2) vrijedi:

c1 =

n1 V1
n1 = n2

c2 =

n2 V2

c1 V1 = c2 V2

Za masene udjele vrijedi:

w1 =

m1 m1 (otopine)
m1 = m 2

w2 =

m2 m2 (otopine)

m1 (otopine) w1 = m2 (otopine) w2

28

Razrjeivanje otopina

Mijeanje (istovrsnih) otopina Mijeanjem istovrsnih otopina razliitih koncentracija dobiva se otopina u kojoj je mnoina, tj. masa otopljene tvari jednaka zbroju mnoina (masa) otopljene tvari u pojedinim otopinama.

n1 + n2 = n3

m1 + m2 = m3

29

Mijeanje (istovrsnih) otopina razliitih koncentracija

RAZRJEIVANJE OTOPINA
Primjer 1. Ishodna otopina duine kiseline ima masenu koncentraciju (HNO3)=354 g dm3. Na koliki volumen treba razrijediti 250 cm3 te otopine da bi pripravili otopinu masene koncentracije (HNO3)=150 g dm3 ? Primjer 2. Na raspolaganju je otopina mnoinske koncentracije c1=0,3 mol dm3. Koliki volumen te otopine je potreban za pripravu 750 cm3 otopine mnoinske koncentracije c2=0,03 mol dm3 ? Primjer 3. Koliki volumen otopine klorovodine kiseline masenog udjela w(HCl)=37% i gustoe (otopine)=1,19 g cm3 treba odmjeriti za pripravu 250 cm3 otopine koncentracije (HCl)=132 g dm3 ? Primjer 4. Ako se 3,65 m3 otopine fosforne kiseline (w(H3PO4)=85% ; (otopine) = 1,71 g cm3) razrijedi s 830 kg vode, koliki je maseni udio H3PO4 u nastaloj otopini ? Primjer 5. Kolika masa otopine, masenog udjela otopljene tvari w=0,324 nastaje uklanjanjem otapala iz 58,0 kg otopine, w=0,243 ? Koliku masu otapala treba ukloniti ? Primjer 6. Masa od 1250 g otopine neke luine, uklanjanjem otapala, svedena je na masu od 991 g. Maseni udio otopljene tvari u tako dobivenoj luini jest 0,540. Koliki je maseni udio otopljene tvari u ishodnoj otopini ?

30

Primjer 7. Ishodna otopina metanola masenog je udjela w(CH3OH)=99,5% i gustoe (otopine)=0,79 g cm3. Koliki volumen te otopine treba odmjeriti za pripravu 2000 cm3 otopine koncentracije (CH3OH)=180 g dm3 ? Primjer 8. Koliki volumen otopine perklorne kiseline masenog udjela w(HClO4)=0,60 i gustoe (otopine)=1,53 g cm3 je potreban da bi se pripravilo 320 g otopine masenog udjela w(HClO4)=0,20 ? Primjer 9. Uparavanjem 4,3 dm3 vodene otopine neke soli uklonjeno je 1,2 dm3 vode. Na taj nain dobivena je otopina koncentracije c2=0,57 mol dm3. Izraunajte koncentraciju ishodne otopine, c1 .

MIJEANJE ISTOVRSNIH OTOPINA

Primjer 1. Na raspolaganju su otopine etanola mnoinske koncentracije c1(C2H5OH)=0,375 mol dm3 i c2(C2H5OH)=1,0 mol dm3. U kojem omjeru volumena (V2/V1) treba pomijeati te dvije otopine da se dobije otopina mnoinske koncentracije c3(C2H5OH)=0,75 mol dm3 ? Primjer 2. Treba pripraviti 2000 cm3 otopine sumporne kiseline, masene koncentracije (H2SO4)=195,8 g dm3 , iz dviju otopina s masenim koncentracijama (H2SO4)=371,0 g dm3 i (H2SO4)=83,0 g dm3. Koliki volumeni tih otopina su potrebni za pripravu ? Primjer 3. Izraunajte maseni udio HNO3 u otopini duine kiseline koja je nastala mijeanjem 12,2 dm3 otopine (w(HNO3)=0,120 ; (otopine)=1,066 g cm3), 25,5 dm3 otopine (w(HNO3)=0,300;(otopine)=1,180g cm3) i 22,3 dm3 otopine (w(HNO3)=0,780 ; (otopine)=1,445 g cm3). Primjer 4. Koliki volumen (dm3) otopine duine kiseline, w(HNO3)=0,300 i (otopine)=1,180 g cm3, treba pomijeati s 27,0 dm3 otopine duine kiseline, w(HNO3)=0,800 i (otopine)=1,452 g cm3, da se dobije otopina masenog udjela w(HNO3)=0,475 ? Kolika masa te otopine nastaje ?

31

Literatura
Obvezna literatura B. Peri, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 2006. Preporuena literatura M. Skirica: Stehiometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1990. I. Lovreek: Kemijsko raunanje, Liber, Zagreb, 1978.

32