SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

ZAVRŠNI RAD

ODRŽAVANJE I NADZOR PUTNE MREŽE

Mentor: Student:

Prof. dr. sc. Sladoje Momčilo Mirzad Musić

Travnik, juli 2020.

 SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................................................................1
2. CILJEVI I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA......................................................................................3
2.1. Predmet istraživanja...........................................................................................................................3
2.2. Svrha i ciljevi istraživanja..................................................................................................................3
2.3. Metodologija istraživanja..................................................................................................................3
2.4. Struktura rada.....................................................................................................................................3
3. PODJELA PUTEVA.......................................................................................................................................5
3.1. Geopolitički kriterij............................................................................................................................5
3.2. Eksploatacioni kriterij........................................................................................................................6
3.3. Tehnički kriterij.................................................................................................................................8
3.4. Elementi puta...................................................................................................................................12
4. UPRAVLJANJE PUTEVIMA.................................................................................................................17
4.1. Pravne osnove..................................................................................................................................17
4.2. Značajne definicije iz važećeg zakonodavstva................................................................................20
4.3. Zaštita ceste i uvijeti obavljanja prometa na cesti...........................................................................21
4.4. Finansiranje javnih cesta..................................................................................................................21
4.5. Zakon o javnim putevima Republike Srpske...................................................................................22
5. PUTNA ADMINISTRACIJA..................................................................................................................24
5.1. Nadzor nad stanjem puta..................................................................................................................26
5.2. Nalog za postavljanje saobraćajnih znakova...................................................................................27
6. ODRŽAVANJE MAGISTRALNIH CESTA...........................................................................................29
7. INOVATIVNI SISTEMI VEZANI ZA INFRASTRUKTURU...............................................................39
6.1. Inovativni sistemi vezani za ponašanje sudionika saobraćaja..........................................................40
6.2. Inovativna tehnološka rješenja vezana za upravljanje saobraćajem.................................................41
8. ZAKON O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE......................................................44
8.1. Upravni nadzor................................................................................................................................46
9. ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................48
LITERATURA.....................................................................................................................................49
1. UVOD

Saobraćaj, kao društvena i privredna djelatnost, predstavlja „krvotok“ države u privrednom

i društveno održivom razvoju. Ključan preduvjet za privredni rast i razvoj, saobraćajna je
povezanost i mobilnost. Omogućava slobodan protok ljudi, tereta, usluga, energije i
informacija, različitim kanalima. U odvijanju saobraćajnog procesa brojne su neželjene
situacije, pojave, opasnosti i događaji. Najčešće je riječ o saobraćajnim nezgodama kao
događajima čije su posljedice smrtnost i ozljede sudionika te materijalna šteta. Najčešći
uzrok tih neželjenih događaja je čovjek u različitim ulogama, kao i sama infrastruktua.

Sigurnost cestovnog saobraćaja (engl. traffic safety road) složeno je područje, u kojem su
brojni faktori međusobno povezani i imaju različit utjecaj na sigurno odvijanje saobraćaja.
Osnovni faktori vozač, vozilo, cesta i okruženje u stalnoj su međusobnoj interakciji te uz
udio dopunskih faktora (klimatski uvjeti, zakoni i podzakonski propisi, srestva za
upravljanje saobraćajem, kontrola saobraćaja), značajno utječu na sigurnost cestovnog
saobraćaja i u određenom udjelu predstavljaju uzroke saobraćajnih nezgoda. Kako bi se
upotpunila sigurnost saobraćaja potrebno je sprovoditi određena održavanja i nadzor putne
mreže, ali i raditi na usavršavanju i unapređivanju infrastrukture.

Cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstani putevi na kojima se obavlja
saobraćaj. U taj najširi pojam ulazi svaka površina koja se koristi za saobraćaj po bilo kojoj
osnovi i koja je dostupna većem broju unaprijed neodređenih korisnika. Cesta, kao osnova
na kojoj se odvija saobraćaj, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi
tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti saobraćaja u skladu s odredbama
posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

Podjela ili razvrstavanje cesta ima cilj svrstati puteve u ograničen broj jasno definiranih
tipova, kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija između struke, administracije i
javnosti. Putevi se, međutim, kao ni druge saobraćajne površine, ne mogu razvrstati po
jedinstvenoj klasifikaciji budući da postoje razlike u načinu građenja, namjeni i
saobraćajnim značajkama. Postoji isto tako velika raznolikost u funkciji, društvenom i
gospodarskom značenju te vrsti i opsegu saobraćaja.

1
Kada posmatramo razvijenost pojedinih zemalja u svijetu, njihov društveno ekonomski
napredak nemoguće je zamisliti bez izgrađene i uređene putne mreže i prateće
infrastrukture. Stepen izgrađenosti saobraćajnica, te njihove funkcionalne uređenosti i
razine usluge koju pružaju korisnicima, jedan je od osnovnih uvjeta za razvoj zemlje kao
cjeline.

Nedovoljno razvijena putna mreža, problemi koji postoje u samom njenom funkcionisanju,
te slaba povezanost sa drugim vidovima saobraćaja nemogu da pruže dovoljno snažan
poticaj razvoju privrednih aktivnosti unutar zemlje. Strategija razvoja saobraćajnica je
zasnovana na realnoj slici postojećeg stanja, identifikaciji ključnih problema, analizi
rješenja te u konačnici definisanjem i poduzimanjem aktivnosti koje će dovesti do
poboljšanja kvaliteta saobraćaja.

Ključni zadatak za poboljšanje društveno ekonomskog razvoja jedne zemlje je u njenom

povezivanju unutar gradova ali i sa regionom kroz izgradnju jakog i modernog putnog
sistema, koji će biti siguran, održiv, integrisan u evropske sisteme, koji će podržavati i
podsticati ekonomski razvoj zemlje. Kvalitetna putna mreža, prateća infrastruktura i
saobraćajna signalizacija, predstavljaju jedan od prvih relevantnih elemenata koji zapažaju,
kako putnici koji su u tranzitu, tako i turisti koji su se opredjelili za konkretnu turističku
destinaciju, a što izabranoj destinaciji može obezbjediti značajnju komparativnu prednost u
odnosu na druge. Kvalitetnom saobraćajnom infrastrukturom povećava se sigurnost vozača, što je
posebno važno pri velikim brzinama i velikim gustinama saobraćaja.

2
2. CILJEVI I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

2.1. Predmet istraživanja

Predmet ovog rada je održavanje putne infrastrukture na nivou koji garantuje bezbjednost,
udobnost, komfor, kao i sam nadzor saobraćaja i nadzor cijele infrastrukture. Putna
administracija, raspodjela nadležnosti na putevima kao i zaduženja i izvođača radova.
Zakonske odredbe za održavanja i nadzor puteva samu podjelu puteva. Inovativna rješenja
u infrastrukturi prilikom nadzora i održavanja.

2.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi ovog istraživanja je ukazati na utjecaj raznih faktora na izbor kvaltetnog
upravitelja putnom infrastrukturom, a da istovremeno bude racionalna i kvalitetna. Ovim
želim ukazati na uticaj različitih prirodnih i drugih faktora na odabir trase, metodologiju
održavanja, primjenu tehnika i mehanizacije kao i primjenu ITS tehnologija u praćenju i
održavanju kvaliteta putne mreže.

2.3. Metodologija istraživanja

Za ostvarivanje ciljeva ovog rada neophodno je primjeniti nekoliko istraživačkih metoda

kako bi se dobili sistematski i pouzadni podaci. Pri istraživanju i formulisanju rezultata
istraživanja predočenih u ovome diplomskom radu, upotrijebljene su metode analize i
sinteze, metoda dokazivanja, metoda deskripcije, metoda mjerenja i dijalektička metoda.
Podaci korišteni u ovom diplomskome radu preuzeti su iz stručnih knjiga, leksikona,
naučnih članaka i internetskih stranica.

2.4. Struktura rada

Ovaj diplomski rad koncipiran je kroz 9 (devet) poglavlja:

1. Uvod
2. Ciljevi i metodologija istraživanja,
3. Podjela puteva
4. Upravljanje putevima
5. Putna administracija
6. Održavanje magistralnih cesta
7. Inovativni sistemi vezani za infrastrukturu
8. Zakon o cestama Federacije Bosne i Hercegovine
9. Zaključak

3
U drugom poglavlju dat je predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja, metodologija
istraživanja i struktura rada.
U trećem poglavlju date je podjela puteva, prema kriterijima i to: geopolitički,
eksploatacioni, tehnički, kao i elementi puta.
U četvrtom poglavlju opisano je upravljanje putevima, pravne osnove značajne definicije,
zaštita ceste, finansiranje javnih cesta, te zakon o javnim putevim Republike Srpske
U petom poglavlju data je putna administracija, nadzor nad stanjem puta, te nalog za
postavljanje saobraćajnih znakova.
U šestom poglavlju obrađena je tema održavanja magistralnih cesta, na koji način se to
izvodi te kako su oni podjeljeni i ko izvršava održavanje.
U sedmom poglavlju su obrađeni inovativni sistemi vezani za infrastrukturu, inovativni
sistemi za sudionike u saobračaju kao i inovativna tehnološka rješenja vezana za
upravljanje saobraćajem.
U osmom poglavlju rezimiran je zakon o cestama Federacije Bosne i Hercegovine i
upravni nadzor.
U devetom poglavlju su zaključna razmatranja te diskusija i prijedlog za poboljšanje
nadzora i regulisanja saobraćajne mreže.

3. PODJELA PUTEVA

4
Cesta ili put je građevinski objekat koji služi za kretanje i prevoz ljudi i materijalnih
dobara sa jednog mjesta na drugo. U sistemskom pristupu planiranja saobraćaja ceste
predstavljaju element tehničke baze (stabilna postrojenja) u sistemu cestovnog saobraćaja.
Razvojem motornih vozila i građenjem cesta došli su do izražaja elementi po kojima se
ceste međusobno razlikuju, tako da danas imamo više klasifikacija cesta, koje se rade na
osnovu različitih kriterija.

Ceste najčešće klasificiramo prema sljedećim kriterijima:

- Geopolitički kriterij (prema društveno-privrednom značaju),

- Eksploatacioni kriterij,
- Tehnički kriterij.

3.1. Geopolitički kriterij

Prema ovom kriteriju ceste se dijele na:

- magistralne,
- regionalne,
- lokalne

Put je svaki javni put i nekategorisani put na kojem se odvija saobraćaj;

Magistralni put je javni put koji povezuje veće gradove i važnija privredna područja u
Bosni i Hercegovini i koji se nadovezuje na mrežu odgovarajuće kategorije puteva sa
susjednim državama.

Regionalni put je javni put koji povezuje važnija privredna područja u Bosni i
Hercegovini i koji obezbjeđuje najracionalniju vezu između opština

Lokalni put je javni put koji povezuje naselja na teritoriji opštine, ili koji je značajan za
saobraćaj na teritoriji opštine;

3.2. Eksploatacioni kriterij

Prema eksploatacionom kriteriju imamo tri klasifikacije, i to:

5
 - prema vrsti saobraćaja za koji su namjenjene,
- prema veličini saobraćajnog opterećenja i
- prema namjeni i saobraćajnom značaju.

Prema vrsti saobraćaja za koji su namjenjene, ceste se dijele na:

- ceste za isključivo motorni saobraćaj i

- ceste za mješoviti saobraćaj.

Ceste za motorni saobraćaj imaju veliku saobraćajnu važnost, na njima je dozvoljen

saobraćaj samo za motorma vozila. U ove ceste spadaju auto put, većina magistralne
cestovne mreže kao i najopterećenije dionice regionalnih cesta. Auto putevi predstavljaju
najvišu klasu javnih cesta. To su saobraćajnice koje su namjenjene isključivo brzom
motornom saobraćaju, sa dva odvojena kolovoza za svaki smjer na kojima vladaju uslovi
neprekinutih saobraćajnih tokova, sa razdjelnom trakom između smjerova, obaveznom
zaustavnom trakom za svaki smjer i sa denivelisanim čvorištima.

Režim kontrolisanog pristupa sa visokim stupnjem sigurnosti, udobnosti i brzine,

ostavaruje se propisanim konstruktivnim riješenjima, zbog čega auto put ne posmatramo
kao zbir kolovoznih traka, već tehničko-tehnološki sistem sa nizom infrastrukturnih
elemenata kao što su: naplatne stanice, pumpne stanice, moteli (restorani), parkirališta
(odmorišta), rasvjeta, sigurnosni sistem, zaštite od buke, informacioni sistem, horizontalna
i vertikalna signalizacija itd.

Ceste za mješoviti saobraćaj namjenjene su za kretanje svih vrsta cestovnih vozila i drugih
učesnika u saobraćaju (npr. Pješaci, biciklisti, zaprežna vozila).Ceste ovoga ranga
projektuju se prema kriterijima koji proističu iz vozno dinamičkih karakteristika nabrojanih
vrsta saobraćaja. U ovu kategoriju spadaju manje opterećene regionalne i sve lokalne ceste.

Prema veličini saobraćajnog opterećenja izraženog prosječnim godišnjim, dnevnim

saobraćajem (PGDS), tj. brojem motornih vozila koji se na kraju planskog perioda očekuje
na cesti u toku 24 sata.Ceste se dijele u pet (5) razreda (Tabela 1). U prvi razred spadaju
auto putevi čije opterećenjeu pravilu treba da iznosi više od 15 000 vozila/dan, sa više od 2
000 teretnih vozila. Vrijeme za koje se projektuju nove ili poboljšavaju postojeće javne
ceste, predstavlja planski period koji iznosi 20 godina za nova građenja, a za rekonstrukcije
postojećeih cesta 5-20 godina.
6
 Razred ceste Ukupan broj motornih vozila u toku

24 sata u oba smjera

Auto ceste > 12 000

Ceste 1 razreda

Ceste 2 razreda 7 000 – 12 000

Ceste 3 razreda 3 000 – 7 000

Ceste 4 razreda 1 000 – 3 000

Ceste 5 razreda < 1 000

Tabela 1. Rangiranje cesta prema veličini motornog saobraćaja

Prema namjeni i saobraćajnom značaju, ceste se dijele na:

- eurposke ceste za daleki saobraćaj,

- ceste za daleki saobraćaj,
- zemaljske ceste,
- turističke ceste,
- ceste za specijalne svrhe i
- gradske ulice.

Europske ceste za daleki saobraćaj su glavne ceste na našem kontinentu.One prolaze kroz
više od 20 država i njihova je duljina veća od 50 000 km.Projektiranje i građenje tih cesta
određeno je međunarodnim propisima.

Ceste za daleki saobraćaj povezuju glavne centre koji se nalaze unutar područja države.
Ceste za brzi saobraćaj grade se u gusto naseljenim područjima sa velikim saobraćajnim
opterećenjem. To su ceste velikog učinka i služe za savladavanje brzog saobraćaja na tom
području. Zemaljske ceste služe za savladavanje saobraćaja između gradova na većim ili
manjim područjima.

Turističke ceste služe uglavnom za povezivanje naselja i turističkih centara.

7
Ceste sa specijalnom svrhom služe nekoj posebnoj namjeni. U te ceste spadaju
industrijske, poljoprivredne, šumske itd. Gradske ulice služe za odvijanje prometa u užem
području grada.

3.3. Tehnički kriterij

Tehnički kriterij podrazumjeva podjelu cesta prema:

- topografskim obilježjima terena i

- prema vrsti kolovoznog zastora.

Tereni na kojima se projektuju javne ceste dijele se na:

- I – ravničarske,
- II – brežuljkaste,
- III – brdovite i
- IV – planinske.

Ravni nizinski predjeli imaju blage nagibe terena i na maloj su nadmorskoj visini. Kod
brežuljkastog terena su blage padine i nadmorska visina od 200 do 300 metara.

Na brdovitim predjelima padine su znatno strmije, veće su nadmorske visine, a visinske

razlike terena su velike.Kod planinskog predjela visinske razlike terena su veoma oštre,
nadmorske visine su velike a padine imaju vrlo strme nagibe.Vrste predjela određuju se
prema karakteristikama terena kako je prikazano u Tabeli 2.

Osnovne karakteristike Vrste predjela

Ravničarski I Brežuljkasti Brdoviti III Planinski IV

II

Relativno visinska razlika neznatna Do 70 m 70 – 150 m > 150 m

na pravcu pružanja trase i
dužinama do 1 km

8
 Nagib padine Do 1 : 10 1 : 10 do 1 :5 1 :5 do 1 : 1 1 : 1 do
okomtih
padina

Kupiranost (naboranost) Slabije Jače izražena Vrlo jaka

terena izražena izlomljenost,
oštri grebeni,
uske duboke
uvale

Mogući elementi trase Izbor Izbor Izbor Elementi

slobodan dijelimično ograničen. predodređeni
otežan Elemnti
djelimično
prisilni.

Tabela 2. Vrste predjela prema karakteristikama terena

Vrsta terena kojim cesta prolazi uveliko utječe na konstruktivne elemente ceste i na njezinu
tehničku izvedbu.

Ovisno o tome na kakvom su terenu ceste građene dijelimo ih na:

- ceste na ravničarskom terenu (I),

- ceste na brežuljkastom terenu (II),
- ceste na brdovitom terenu (III) i
- ceste na planinskom terenu (IV).
I – Ceste na ravničarskom terenu imaju duže pravce, horizontalne krivine velikih
poluprečnika i male uzdužne nagibe do 4%;

9
II – Kod cesta na brežuljkastom terenu pravci su kraći, krivine manjih poluprečnika, a
uzdužni nagibi su do 6%;

III – Ceste na brdovitom terenu imaju još kraće pravce, poluprečnici krivina su manji, a
uzdužni nagib veći od 6%;

IV – Građenje cesta na planinskom terenu je najteže. Te se ceste sastoje uglavnom od

krivina malih poluprečnika (serpentina) i prijelaznih krivina, a uzdužni nagibi su veliki i
iznose više od 10%.

Prema vrsti terena (od ravničarskog do planinskog) kojim,a prolazi cesta raste i potreba za
gradnjom objekata kao što su propusti, potporni i obložni zidovi, tuneli, galerije itd. Što
utiče na uvećanje cijene izgradnje.

Prema vrsti kolovoznog zastora imamo podjelu na:

- ceste sa savremenim kolovozom (asfalt, beton, kocka) i

- ceste sa nesavremenim kolovozom (tucanik i zemlja).

Za sve kategorije cesta i za sve uslove terena izdvajaju se reprezentativne tehičko-

eksplatacione karakteristike koje su potrebne za proces saobraćajnog planiranja i
projektovanja cesta.

To su:

- računska (projektna) brzina – Vr;

- širina kolovoznih traka – Št;
- udaljenost bočnih smetnji – BS;
- stanje kolovoza – SK;
- uzdužni nagib – i;
- poprečni nagib u pravcu – ipp;
- poprečni nagib u krivinama – ipk;

10
Računska brzina je parametar na osnovu kojeg se u fazi projektovanja izračunavaju
elementi trase i poprečnog profila.Računska brzina ne može biti manja od 80 km/h za auto
puteve, odnosno 60 km/h za magistralne putove (izuzetno 40 km/h na planinskim
prevojima i drugim nepovoljnim planinskim terenima).

U svođenju predhodnih izlaganja, treba na kraju podcrtati da se pri razmatranju

saobraćajnih problema u okviru prostornog planiranja u osnovi teži planskoj uspostavi
kosturne saobraćajne mreže opće teritorijalnog značaja, radi efikasne međusobne
povezanosti svih regionalnih područja, odnosno uzajamne usklađenosti najvažnijih
proizvodnih aktivnosti i primarnih ljudskih oglomeracija..

U slučaju planiranja gradova i ostalih naseljenih mjesta, svrha je plansko uspostavljanje

kompletne unutarnje saobraćajne mreže (od najvišeg do najnižeg reda), koja treba da se
pojavi u svojstvu bitnog elementa za ispoljavanje saobraćaja kao prostornog sihronizatora
svih ostalih teritorijalizovanih funkcija, uz oslanjanje na spoljnu mrežu preko planski
utvrđenih najpovoljnijih tačaka za ostvarivanje veze sa širim prostorom

3.4. Elementi puta

Na slici 1. prikazani su elemnti popriječnog presjeka puta.

11
 Slika 1. Osnovni elementi poprečnog presjeka puta

Kolovoz je dio puta namijenjen u prvom redu za saobraćaj vozila, s jednom ili više
saobraćajnih traka. Kod kolovoza s neparnim brojem saobraćajnih trakova iskustvo je
pokazalo da je postojanje treće saobraćajne trake često bilo uzrok saobrajnih nesreća, jer je
srednja saobraćajna traka služila za pretjecanje vozila iz oba smjera.

Dvostruka isprekidana razdjelna crta služi za obilježavanje saobraćajnih traka s

izmjenljivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima. Osim
na velikom usponu kolovoz s tri saobraćajna traka može se koristiti i onda kada je na nekoj
cesti u različitim vremenskim razmacima različita gustoća saobraćaja (dolazak na rad u
jutarnjim satima i si.). Tada dvije saobraćajne trake služe za saobraćaj u opterećenijem
smjeru, što mora biti podrobno regulirano primjerenim saobraćajnim znakovima.

Kolovozna traka je uzdužni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila u jednom smjeru,
s jednom saobraćajnom trakom ili više saobraćajnih traka.

Saobraćajna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolovoza čija je širina dovoljna
za nesmetan saobraćaj jednog reda motornih vozila u jednom smjeru.

Saobraćajna traka za spora vozila je obilježeni uzdužni dio kolovoza namijenjen za vozila
koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost saobraćaja. Na velikim
usponima koji premašuju 4% teška teretna vozila gube brzinu i na taj način ometaju brži

12
saobraćaj. Da ne dođe do zastoja saobraćaja, grade se trakovi za spora vozila. Jedna
saobaćajna traka služi za vožnju niz uspon, a druge dvije za kretanje uz uspon.

Kritična brzina pri kojoj teretna vozila moraju napustiti saobraćajni trak, odnosno vratiti se
na saobraćajni trak je Vr = 50 km/h. Početak traka za spora vozila mora biti na mjestu gdje
se brzina sporog vozila smanji na 50 km/h, a završetak na mjestu gdje se brzina sporog
vozila poveća na 50 km/h.

Saobraćajna traka za zaustavljanje vozila u nuždi je obilježeni uzdužni dio kolovoza na

autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda, kao i u tunelima, galerijama i
sl. Zaustavljanjem vozila smanjuje se propusna moć ceste.

Širina traka za zaustavljanje iznosi:

- na autocestama 2,50 m
- na cestama 1. razreda s četiri vozna traka 1,75 m.

Trakovi za zaustavljanje vozila lakše su konstrukcije od kolovoza. Grade se obično od

materijala koji se po boji razlikuje od kolovoza da bi ih vozači mogli lakše uočiti.

Saobraćajna traka za ubrzavanje je dio kolovoza namijenjen za uključivanje vozila u

saobraćajni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste
(benzinskih crpki, parkirališta, motela i sl.). Traka treba biti projektirana na način da vozilo
koje se uključuje može ubrzati do 75 % računske brzine.

Trakovi za ubrzavanje sastoje se od tri dijela:

 Prvog dijela, dužine ubrzavanja koja služi da vozilo dobije potrebno ubrzanje prije
ulijevanja u glavni saobraćajni tok.
 Drugog dijela, duljine ulijevanja koja služi da se izvrši ulijevanje vozila u glavni
saobraćajni tok (6-8 s)
 Trećeg dijela, dužine sužavanja traka, koji služi da vozilo koje se nije uspjelo
uključiti može na vrijeme zaustaviti.

Saobraćajna traka za usporavanje je dio kolovoza namijenjen za isključivanje vozila iz

saobraćajnog toka na cesti. Trakove za usporavanje treba izvesti na svim saobraćajnicama
koje imaju računsku brzinu veću od 80 km/h i na vrlo opterećenim saobraćajnicama s
manjom računskom brzinom. Širina saobraćajnog traka za usporavanje ovisi o računskoj

13
brzini i iznosi od 2.75 – 3.50 m. Zastor traka za usporavanje druge je boje od ostalih
saobraćajnih trakova.

Trakovi za usporavanje sastoje se od dva dijela:

 Prvi dio služi za skretanje vozila s saobraćajnog traka na usporedni trak, tj. za
prestrojavanje pri skretanju u desno.
 Drugi dio služi za promjenu brzine vozila, a usporedan je s voznim trakom.

Usporavanje vozila počinjemo kada se vozilo prestroji na prometni trak za usporavanje.

Rubni trak je učvršćeni dio ceste koji se nalazi između kolovoza i bankine ili između
kolovoza i staza za bicikle, mopede ili pješake. Vidljivo označuju rub kolovoza i
osiguravaju ga od oštećenja, a mogu korisno poslužiti za zaustavljanje vozila u kvaru, a
izvode se u istom nagibu kao i kolovoz. Obično su slabije konstrukcije nego kolovoz i
najčešće su drugačije boje nego konstrukcija kolovoza. Njihova debljina može biti jednaka
debljini zastora bankine ili manja od nje.

Razdjelni trak omogućuje fizičko razdvajanje usporednih kolovoza. Obvezno grade na

autocestama i cestama 1. razreda s četiri ili više saobraćajnih trakova. Služe za smještaj
vertikalne signalizacije, za zaštitne ograde i sl. U gradovima se zbog skučenog prostora
razdjelni trakovi ne izvode ili je njihova širina manja. Za osiguranje ruba kolovoza mogu
se izraditi i rubnjaci. Oni se grade u istoj visini ili su povišeni iznad kolovoza. U novije
doba povišeni rubnjaci se više rabe, a izrađuju se od eruptivnoga kamena ili betona i
polažu u svježu betonsku podlogu.

Bankina je zemljani pojas koji se nalazi uz konstrukciju kolovoza ili rubni trak, a ima
višestruku ulogu. Služe kao potpora za osiguranje ruba kolovoza, za povećanje stabilnosti
nasipa, za postavljanje saobraćajnih znakova i ostalih oznaka te za kretanje pješaka.
Izgrađene su od zemljanog materijala i zasijavaju se travom. Ako je po bankinama veći
promet, površina bankine učvršćuje se laganim zastorom. Širina bankine određena je
razmakom unutarnjeg ruba zaštitne ograde od ruba kolovoza i konstrukcijskom širinom
zaštitne ograde.

Na izrazito brdskim i planinskim cestama često je teško postići propisanu širinu bankine, te
se u tom slučaju iznimno širina bankine može smanjiti i do 0,50 m. Iako se u usjecima
bankine često ne izvode, potrebno ih je izvesti, makar i manje širine, jer služe za prolaz
14
pješaka, zatim eventualno za zadržavanje odronjenoga kamenja kao i za postavljanje
potrebnih saobraćajnih znakova.

Rigol se izvodi uz rub kolovoza, a služi za preuzimanje površinske vode i njezinu

odvodnju. Širina trokutastih rigola u rasponu je od 0,60 do 0,90 m s preporučenim
nagibom 10-15%. Kanali za odvodnju mogu biti trapeznog ili segmentnog oblika.
Pogodniji za odvodnju većih količina vode, ali su nepovoljni sa stajališta sigurnosti
prometa. Rigoli su kamene ili betonske konstrukcije uzduž ruba kolovoza. Trokutasta su ili
polukružna oblika pogodniji od jarka pri iskliznuću vozila, a i zbog male dubine povoljno
djeluje na vozače, te omogućuju iskorištenje ukupne površine kolovoza.

Berma je pojas terena u ravnini kolovoza koji se nalazi s druge strane rigola. Služi za
povećanje horizontalne preglednosti u zavoju, zatim za otklanjanje neugodnog dojma što
ga na vozača ostavlja blizina kosine usjeka te za postavljanje saobraćajnih ili drugih
znakova, kao deponij materijala i sl. Širina berme je 1 - 2 m (iznimno 0,5 m) u pravcu, a u
zavoju ovisi o veličini otvaranja usjeka radi osiguravanja preglednosti.

Rubnjaci se izrađuju za osiguranje ruba kolovoza. Grade se u istoj visini ili su povišeni
iznad kolovoza. Izrađuju se od eruptivnog kamena ili betona i polažu u svježu betonsku
podlogu. - samo na skupim konstrukcijama jer su skupi.

Pješačke staze su posebno izrađene saobraćajne površine u naseljima namijenjene kretnju

pješaka. Širina pješačkih staza ovisi o broju saobraćajnih trakova tj. o veličini pješačkog
saobraćaja. Širina traka za normalno kretanje pješaka 0,80 m s najmanje 2 traka. Visina
slobodnog profila pješačke staze iznosi 2,50 m. Ako je uz pješačku stazu stalna zapreka
(zgrada, drveće i sl.) potrebno je ostaviti zaštitni trak širine 0,20 m. Ako je na cesti uz
pješačku stazu predviđena i biciklistička, pješačka se staza može izvesti nadvišeno, a
biciklistička u razini kolovoza.

Biciklistička staza za jedan red biciklista iznosi 1,0 m, visina slobodnog profila
biciklističke staze iznosi 2,5 m. Širina zaštitnog traka uza svaku stranu biciklističke staze
iznosi 0,25m. Poprečni nagib biciklističke staze iznosi 1,5 - 2,0 %.

15
4. UPRAVLJANJE PUTEVIMA

Upravljanje putevima i njihova zaštita predstavljaju ne samo organizaciju službi već i izvršavanje
zadataka neophodnih za obezbjeđenje nesmetanog i bezbjednog odvijanja saobraćaja na javnim
putevima. Jednako važan cilj je obezbijediti, da finansijska sredstva koja su namijenjena za
izgradnju, obnavljanje i održavanje puteva budu efikasno, i što je još važnije, opravdano
upotrebljena. Čitav proces bi se najprikladnije mogao opisati kao gospodarenje putevima koje se
sastoji od aktivnosti planiranja, projektovanja, finansiranja, izgradnje, upravljanja, zaštite i

16
održavanja puteva. S obzirom da su putevi Zakonom o javnim putevima definisani kao javno
dobro, ovaj vid upravljanja se zasniva na vlasništvu javnog dobra. Njegova specifičnost se
odražava u specifikaciji ciljeva gospodarenja putevima, koji su definisani kao “ takva izgradnja i
upravljanje putevima, da ih svi korisnici mogu, ukoliko poštuju saobraćajne propise i posebne
uslove za odvijanje saobraćaja, bezbjedno koristiti”.

4.1. Pravne osnove

Na području Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske trenutno je na snazi ili je u

pripremi sljedeće zakonodavstvo, koje se odnosi na upravljanje i zaštitu puteva:

• Zakon o cestama ("Službene novine Federacije BiH'', broj 6/02, 18/02)

• Zakon o javnim putevima ("Službeni glasnik RS", broj 3/04)

• Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na javnim putevima ("Službeni list SFRJ" br.
50/88, 63/88, 80/89, 24/90 i 11/91);
 sa novim izmjenama ("Službeni list SRBiH" br. 2/92, 13/94 i 2/96) i
 sa novim izmenama (SRJ 34/92, 13/93, 24/94, 41/94)

• Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (Nacrt, Sarajevo, juni 2004)

• Zakon o prevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Službeni list FBiH" br.23/98)

• Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju ("Službeni glasnik RS", broj 4/00-85, 26/01-567,
85/03-12)

• Zakon o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu ("Službeni glasnik BiH",

broj 1/02),

• Zakon o komunalnim delatnostima (Sl. list RS 11/95)

• Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva ("Službeni list SFRJ" br.39/94 i 4/87)

• Odluka o utvrđivanju regionalnih puteva ("Službeni list SRBiH" br.8/91 i 29/91)

• Zakon o ratifikaciji Evropskog sporazuma o glavnim međunarodnim saobraćajnim

arterijama ("Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovor br. 5/80)

• Zakon o arhivskoj građi FBiH ("Službeni list FBiH" br.45/02)

• Uredba o organiziranju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama za

upravu ("Službeni list FBiH" br.22/03)

• Zakon o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike

Srpske", broj 16/02 i 62/02
17
• Uredba o stručnom ispitu za rad u upravi Republike Srpske ("Sl.l.RS" br. 02/1-020-
1105/02)

• Pravilnik o održavanju javnih puteva, Pravilnik o održavanju javnih cesta (Sl. Novine
FBiH br. 48/2003)

• • Pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima za projektovanje i uređivanje autobusnih

stanica (Sl. Novine FBiH br. 48/2003)

• Pravilnik o utvrđivanju uslova za projektovanje i izgradnju priključaka i prilaza (Sl.

Novine FBiH br. 48/2003)

• Zakon o konstituiranju novih općina u FBiH ("Službeni list FBiH" br.6/98)

• Zakon o utvrđivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u

određenim općinama ("Službeni list SRBiH 24/86, 33/90, 32/91 i FBiH" br.14/04)

• Pravilnik o evidenciji o javnim putevima i objektima na njima, kao i o tehničkim

podacima za te puteve (Sl.l. SFRJ br. 52/83)

• Pravilnik o saobraćajnim znakovima na putevima ("Službeni list SFRJ", br 48/81, 59/81 i

17/85) • Uputstvo o jedinstvenom načinu obračuna za povrat sredstava što se plačaju pri
registraciji motornih vozila (Sl. Novine FBiH 48/03)

• Uputstvo za povrat sredstava koja se plaćaju pri registraciji motornih i priključnih vozila

• Pravilnik o postavljanju reklama i drugih natpisa pored javnih cesta ("Sl. list SRBiH"
br.2/76 i 1/77, FMPK broj: 01-050-212-1/77 od 06.02.1997. god.)

• Pravilnik o postavljanju znakova informacija na cestama i naknada za ceste (Sl. Novine

FBiH 52/02)

• Pravilnik o vanrednim prevozima ("Sl. list SRBiH" br.40/75)

• Pravilnik o utvrđivanju uslova za obavljanje vanrednog prijevoza i visinu naknade za

vanrednu upotrebu cesta (SL.novine FBiH 52/02, 20/03 i 49/03)

• Odluka o o visini plaćanja naknade za korištenje zemljišta u putnom pojasu, naknada za

postavljanje natpisa na cestovnom pojasu, kao i naknada za vanrednu upotrebu magistralne
ceste (vanredni prevoz), ("Službene novine FBiH" br.14/97)

• Odluka o visini i načinu plaćanja naknade za korišćenje zemljišta u cestovnom pojasu i

drugog zemljišta koje pripada javnim cestama (Sl. Novine FBiH 52/02 i 4/05)

• Odluka o posebnom ograničenju saobraćaja za motorna vozila (u zimskim uvjetima),

("Službeni list SRBiH" br.40/75)

18
• Pravilnik o kategorizaciji autobuskih stanica ("Sl. glasnik RS", broj 23/00-581) • Pravilnik
o saobraćajnim znakovima na putevima – nacrt

• Uredba o regulisanju visine naknade za korišćenje zemljišta koje pripada putu ("Službeni
glasnik RS", broj 19/99-458)

• Uredba o regulisanju visine naknada za vanredne prevoze na putevima RS ("S.g. RS" br.:
19/99-458 i 33/03-1)

• Uredba o regulisanju visine naknade za lokaciju i izgradnju objekata u zaštitnom pojasu

puta, koji se priključuje na magistralne ili regionalne puteve. ("S.g. RS" br.: 19/99-460)

• Zakon o upravnom postupku ("Službeni list FBiH" br.1/98 i 48/99)

• Zakon o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike

Srpske", broj 16/02 i 62/02

• Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave i službi za upravu FBiH ("Službeni list
FBiH" br.20/98)

• Uredba o uvjetima i načinu polaganja stručnog upravnog ispita službenika organa uprave i
službi u upravi ("Službeni list FBiH" br.24/98, 12/00, 2/02, 59/03)

• Uredba o stručnom ispitu za rad u upravi Republike Srpske (Sl.l. RS br. 02/1-020-
1105/02)

19
 4.2. Značajne definicije iz važećeg zakonodavstva

Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini (nacrt)

Poglavlje II – Ceste, od čl. 10 do 23.
Zakon o cestama Federacije BiH

Poglavlje II. – Upravljanje cestama

10. član

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Osnivač) osniva Direkciju cesta
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija cesta).
Direkcija cesta je jedini menadžer magistralne cestovne infrastrukture u Federaciji.
Predmet poslovanja Direkcije cesta je: osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za
održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju i upravljanje magistralnim javnim cestama,
te osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva sistema javnih cesta.
35. član

Nadležni kantonalni organi vrše održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju i upravljanje

regionalnim i lokalnim cestama, te osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva sistema
javnih cesta.
57. član

Poslovi upravljanja autocestama i cestovnim objektima za čiju se upotrebu plaća cestarina,

u smislu ovog zakona su:
1. građenje autocesta i objekata sa naplatom;
2. redovno i vanredno održavanje autocesta i objekata s naplatom;
3. izrada stručnih podloga za pripremu i dodjelu koncesije;
4. davanje u zakup pratećih objekata ili lokacije za pružanje usluga korisnicima
autoceste;
5. nadzor nad korištenjem i upravljanjem autoceste i objekata s naplatom;
6. stručno-tehnički nadzor nad građenjem autocesta i objekata s naplatom.

20
 4.3. Zaštita ceste i uvijeti obavljanja prometa na cesti

Članovi od 59 do 84

Član 83. Ovim zakonom Federalno ministarstvo prometa i komunikacija prenosi javno
ovlaštenje na Direkciju cesta.
Direkcija cesta, odnosno nadležni kantonalni organ u upravnom postupku donose rješenja
kada izdaju:
• odobrenja za vanredni prijevoz iz člana 60. ovog zakona,
• odobrenje za izgradnju priključka odnosno prilaza na javnu cestu iz člana 66. ovog
zakona,
• posebne uvjete za izgradnju objekata i instalacija iz člana 68. ovog zakona,
• saglasnost za radnje i aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu iz člana
64. ovog zakona,
• odobrenje za postavljanje znakova informacija iz člana 81. ovog zakona.

Protiv upravnih akata iz stava 1. ovog člana može se podnijeti žalba federalnom ministru
prometa i komunikacija odnosno nadležnom kantonalnom ministru.

4.4. Finansiranje javnih cesta

Član 85. Finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju

javnih cesta osiguravaju se:

1. godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plaćaju pri registraciji za motorna i

priključna vozila, kao i zaprežna kola;
2. naknadama za ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata;
3. posebnim naknadama za upotrebu javnih cesta, autocesta i određenih objekata na
cestama (most, vijadukt, tunel i sl.);
4. naknadama za ceste na inozemna motorna i priključna vozila;
5. posebnim naknadama za službu "Pomoć - informacije na cestama"
21
6. naknadama za ceste što se plaćaju za vanrednu upotrebu javnih cesta (vanredni
prijevoz);
7. naknadama za ceste što se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog
opterećenja i učestalosti vozila; 8. naknadama za korištenje cestovnog zemljišta
9. naknadama za korištenje objekata na osnovu dobivene koncesije;
10. donatorskim sredstvima;
11. sredstvima domaćih i stranih ulagača;
12. sredstvima ostvarenim od pratećih djelatnosti;
13. kreditnim sredstvima iz domaćih i inozemnih izvora;
14. sredstvima federalnog budžeta i budžeta kantona;
15. sredstvima međunarodnih organizacija (SFOR i dr.);
16. drugim sredstvima osiguranim po posebnim propisima. Specifičnosti oko godišnjih
naknada definisane su u članovima do 93.

4.5. Zakon o javnim putevima Republike Srpske

(navodimo samo one odredbe koje se znatno razlikuju od gore navedenih)

Članovi 10 i 11.
Upravljanje, građenje, održavanje i zaštitu mreže magistralnih i regionalnih puteva vrši
Javno preduzeće »Putevi Republike Srpske«. Upravljanje, građenje, održavanje i zaštitu
mreže auto puteva vrši Javno preduzeće »Auto putevi Republike Srpske«.

16. član
Predmet poslovanja Javnog preduzeća Republike Srpske je:

1. operativni poslovi ostvarenja tehničko-tehnološkog jedinstva mreže magistralnih i

regionalnih puteva prema usvojenoj strategiji, kroz prostorna, saobraćajna, tehnička
i ekonomska istraživanja i analize;
2. priprema i predlaže godišnje i srednjoročne planove za održavanje, zaštitu,
rekonstrukciju i izgradnju magistralnih i regionalnih puteva i objekta na njima;
3. organizacija planiranja i projektovanja kao i izgradnje magistralnih i regionalnih
puteva;
4. organizuje finansiranje, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu ………..;

22
 5. vođenje jedinstvene baze podataka o putevima i katastra objekata;
6. obavještavanje javnosti o stanju prohodnosti magistralnih i regionalnih puteva,
vanrednim događajima, kao i meteorološkim uslovima značajnim za bezbjednost
odvijanja saobraćaja;
7. organizuje i sprovodi projekte zaštite okoline od uticaja saobraćaja na putevima;
8. preduzima mjere i aktivnosti na unapređenju bezbjednosti saobraćaja na putevima;
9. praćenje saobraćajnog opterećenja i saobraćajnih tokova na javnim putevima;
10. ostali poslovi upravljanja

Poglavlje V. od 37. do 52. člana govori o »zaštiti javnih puteva«

37. član
Pod zaštitom javnih puteva u smislu ovog zakona podrazumijeva se:
1. zaštita od oštećenja trupa puta
2. zaštita putnih, građevinskih objekata i opreme javnog puta
3. zaštita saobraćajne signalizacije
4. zaštita opreme puta i drugih objekata koji služe putu
5. kontrola težine, osovinskog opterećenja i dimenzija vozila i tereta prilikom obavljanja
vanrednog prevoza
6. sprečavanje bespravne izgradnje u trupu i zaštitnom pojasu javnog puta
7. obavještavanje korisnika javnih puteva o stanju i prohodnosti

Pravilnik o saobraćajnim znakovima na putevima (nacrt)

S obzirom da pravilnik o saobraćajnim znakovima detaljno ne određuje turističku i drugu
obavještajnu signalizaciju, predlaže se posebna uputstva koja se odnose na postavljanje
navedenih znakova, kao i na oglašavanje uz putevime kao poseban problen današnjeg
vremena.

5. PUTNA ADMINISTRACIJA

23
Uopšteno govoreći, putna administracija odnosno upravljanje putevima predstavlja usko
specijalizovano stručno područje koje povezuje funkciju vlasništva puta sa funkcijom izvođenja
zadataka u sklopu izgradnje, održavanja i zaštite puteva. Za uspješno upravljanje putevima veoma
je bitno imati na raspolaganju sve podatke koji omogućavaju realizaciju postavljenih ciljeva
sistema gospodarenja putevima kao i procjenu mogućih alternativa održavanja i zaštite puteva kao
osnova za racionalno planiranje izvođenja radova. Osnovu za raspodjelu obaveza koje se odnose na
upravljanje putevima predstavlja odgovarajuća kategorizacija javnih puteva. Nekategorisani putevi
se smatraju privatnim putevima na koje se ne primjenjuju propisi koji se odnose na puteve i
bezbjednost saobraćaja. Upravljanje i održavanje navedenih puteva vrše njihovi vlasnici. To znači,
da može put i zatvoriti za saobraćaj ili staviti na njega saobraćajni znak »vozite na vlastitu
odgovornost«. Ako se nekategorisani put stavi u javnu upotrebu (primjer zatvorenih tgovačkih
centara) onda na putevima unutar takvih područja važi zakon o saobračajnoj bezbjednosti a ne i
zakon o javnim putevima. Takva zaokružena jedinica može biti po noči i zatvorena sa rampom.
Osnovni zadaci organa ovlaštenog za upravljanje javnim putevima su:

• nadzor nad stanjem puteva

• nadzor nad saobraćajnim uređenjem puteva

• izvođenje postupaka javnog nadmetanja za radove na gospodarenju puteva

• prikupljanje godišnje naknade za korištenje puteva i putnog zemljišta i drugih naknada i

prihoda Zakona i javnih putevima

• ekspropriacija za javne puteve

• analizira prihode i pokreće inicijativu za povećanje prihoda

• obezbjeđenje redovnog vođenja zemljišno-knjižnih podataka o putevima; otkupljivanje

zemljišta i plaćanje nadoknade u slučaju ranijih neizmirenih obaveza prema vlasniku
nepokretnosti na koje je uticala izgradnja puta

• osiguranje puteva

• tehničko-strateški i razvojni zadaci

• istraživanja i razvoj

• priprema raznih studija

• priprema planova razvoja i održavanja puteva

• organizacija revizije projektne dokumentacije

24
 • prikupljanje podataka i vođenje evidencije u skladu sa propisima; brojanje saobraćaja;
arhiviranje projekata izvedenog stanja i druge dokumentacije koja se odnosi na upravljanje
putevima; pregledi objekata (redovni, povremeni i glavni); pregledi puteva (periodični,
nakon otapanja snijega, itd.); nabavka i održavanje opreme potrebne za mjerenje i kontrolu
puteva, te izvođenje kontrolnih ispitivanja i mjerenja;

• obavještavanje javnosti o stanju na putevima i odvijanju saobraćaja na putevima

• izdavanje dozvola i saglasnosti prema propisima za zaštitu puteva i bezbjednost saobraćaja

• priprema stručnih osnova za izradu smjernica i tehničkih specifikacija za projektovanje,

građenje i održavanje puteva

• učešće u međunarodnim organizacijama i projektima

• stručni zadaci za izvođenje upravnih zadataka.

Upravljač puteva mora nužno prikupljati veliku količinu podataka. Zadatak osoblja Upravljača koje
je zaposleno na prikupljanju podataka je, da pruži podršku organima upravljanja prilikom
donošenja odluka kao i da poveća produktivnost. Ključ efikasnosti informacionog sistema
Upravljača puteva je u referentnoj strukturi lokacija, koja korisniku omogućava da pronađe vrijeme
i mjesto za svaki podatak. Na primjer, informacioni sistem puteva sadrži podatke o konfiguraciji
putne mreže (prema funkcionalnoj i upravnoj kategorizaciji), o susjednim područjima, fizičkim
karakteristikama putnih veza, o kolovoznim konstrukcijama, zgradama, saobraćaju, saobraćajnim
nesrećama, primjenjenim mjerama, kao i druge elemente neophodne za upravljanje putevima; ove
informacije se redovno mijenjaju i ažuriraju. Međutim, navedeni podaci ne bi bili optimalno
upotrebljivi, ukoliko se ne bi mogli tačno odrediti u vremenu i prostoru. Informacioni sistem
obično služi višenamjenskim ciljevima Upravljača puteva, npr. potrebama planiranja i ulaganja u
puteve, potrebama regionalnih uprava u pogledu organizacije redovnog održavanja. Ovakva
složenost višenamjenskih ciljeva takođe nameće više zahtjeva za informacioni sistem. Za posebne
potrebe na raspolaganju je širok izbor sistema, koji obuhvataju i programsku opremu i uređaje.
Dobri informacioni sistemi korisniku omogućavaju prijatan način unošenja i traženja podataka, kao
i razvrstavanje i organizovanje svih vrsta podataka koje korisnik prikuplja ili prati Rezultati dobro
uređenog sistema upravljanja putevima mogu se vidjeti u primjerenom održavanju putne mreže, a
naročito utiču na: - nivo usluga odnosno stanje na putevima - razvoj područja, socijalno-
ekonomske faktore, troškove korisnika puta - nivo bezbjednosti saobraćaja kao i troškove
saobraćajnih nesreća - degradaciju okoline - troškove upravljanja putevima (veća vrijednost
investiranih finansijskih sredstava i niža vrijednost troškova održavanja). Troškove lošeg

25
upravljanja putevima i neprimjerenog finansiranja puteva snose uglavnom korisnici puteva. Dalje u
tekstu navodimo neke važnije zadatke iz oblasti upravljanja:

5.1. Nadzor nad stanjem puta

Nadzor prohodnosti i upotrebljivosti puteva jest u jednom djelu obuhvaćen u Pravilniku o

održavanju javnih puteva. U tom poglavlju navodimo drugi aspekt, a to je onaj nadzor nad stanjem
puteva, koji omogučava Upravljaču primjereno gospodarenje sa putevima u svojoj nadležnosti.
Praćenje stanja puteva se sastoji od postupaka pomoću kojih se utvrđuje kako se uslovi puta i
njegova okolina tokom vremena mijenjaju (npr. povećanje oštećenja na kolovozu, klimatski uslovi,
promjene u saobraćaju, mjere održavanja, itd.). Dogovoreni načini mjerenja zavisni su od prakse u
upravljanju, raspoložive mjerne i informacione tehnologije, kao i stručne osposobljenosti osoblja
kod Upravljača puteva. U savremenoj putnoj upravi mjerenje stanja puteva se vrši pomoću brze,
automatizovane opreme, pomoću koje se istovremeno mjeri nekoliko parametara, koji za lociranje
mjernih postupaka u prostoru koriste sistem GPS (Global positioning system-sistem lociranja
pomoću satelita). Praćenje stanja razlićitih parametra može da se razlikuje prema tačnosti,
učestalosti, količine prikupljenih podataka, dijelova putne mreže koje obuhvata, predviđene
upotrebe podataka, nivoa automatizacije, podrške bazi podataka i mogućnosti prenošenja podataka
za donošenje odluka u politici i planiranju.

Prikupljeni podaci su namjenjeni za prethodna ispitivanja i studije, upotrebu u optimizaciji metoda,

projektovanje i izvođenje radova na održavanju i sanaciji. Najznačajniji podaci o stanju putne
mreže, koji omogućavaju izradu analize o procjeni stanja, koja je neophodna za gospodarenje
putevima su:

• podaci o stanju kolovoza:

- redovni i sezonski pregledi

- oštećenja (vizuelna ocjena stanja: pukotine, pohabanost, udarne rupe, zakrpljenost,
kolotrazi, stanje spojeva na betonskom kolovozu) – metoda MSI
- trenje – koeficijent trenja
- uzdužna i poprečna ravnost, bučnost, osvjetljenje
- nosivost
- preostali vijek trajanja

• podaci o stanju objekata za premošćavanje (mostova, viadukta, podvožnjaka, nadvožnjaka,

tunela i galerija,....):
- podaci o tehničkim elementima
- podaci o redovnim i glavnim pregledima
26
 • podaci o stanju potpornih konstrukcija:

- podaci o tehničkim elementima o podaci

- redovnim i glavnim pregledima

• podaci o stanju opreme i signalizacije

• podaci o tehničkim elementima puta (geometrija, odvodnjavanje, kosine,....) i sporednim

aktivnostima (servisne površine, zahvati u putnom pojasu, itd.)

• podaci o saobraćaju i saobraćajnom radu

• podaci o ulaganjima u puteve

Nadzor nad stanjem puteva se vrši putem izvođenja:

• tekućih pregleda

• redovnih pregleda

• vanrednih pregleda

Upravljač puteva može pod-ugovoriti izvođenje radova pregledanja i mjerenja sa drugim

organizacijama koje posjeduju stručno osoblje i opremu za izvođenje navedenih radova. V ovom
poglavlju nije obuhvaćen nadzor nad neprovođenjem zakona i pravilnika iz oblasti cestogradnje i
sigurnosti saobraćaja, jer je takozvani inspekcijski nadzor kao i policijski nadzor kao i
sankcionisanje, obuhvačeno u područnim propisima.

5.2. Nalog za postavljanje saobraćajnih znakova

Upravljač puteva pregleda i provjerava usklađenost elaborata sa Pravilnikom, odobrenim

originalnim prijedlogom i ovim uputstvima. Ukoliko je potrebno, elaborat se vraća predlagaču na
dopunu. Na osnovu usklađenog elaborata priprema se nacrt naloga za postavljanje znakova. Između
ostalog, u nalogu treba da bude navedeno sljedeće:

• postavljanje znakova može da izvodi samo ovlašteni organ za održavanje puteva,

27
 • ukoliko predlagač sam ne naruči znakove, ugovoreni dobavljač će ih izraditi i dostaviti organu
za održavanje puteva; cijena znakova se definiše na osnovu informativne cijene date u okviru
javnog tendera koji je raspisan za odabir dobavljača saobraćajnih znakova za potrebe
redovnog održavanja puteva; međutim, znakove takođe može proizvesti neki drugi
osposobljeni proizvođač saobraćajnih znakova,

• rok za postavljanje znakova ne smije biti duži od 30 dana,

• predlagač pokriva troškove izrade, postavljanja, održavanja i uklanjanja turističke i druge

obavještajne signalizacije,

• ukoliko predlagač ne nadoknadi troškove održavanja, organ za održavanje puteva će znakove

ukloniti a troškove zaračunati organu za upravljanje putevima; ovi troškovi predstavljaju dio
redovnih mjesečnih troškova za održavanje znakova na putevima; nalog za uklanjanje
znakova daje organ za upravljanje putevima nakon prijedloga organa za održavanje puteva.

Upis u bazu podataka signalizacije i opreme Po završetku radova na postavljanju znakova organ za
održavanje puteva obavezan je da nove znakove upiše u bazu podataka i/ili da pošalje izvještaj
organu za upravljanje putevima i predlagaču. Posebni zahtjevi i izuzeci Prilikom obrade zahtjeva za
postavljanje novih znakova potrebno je uzeti u obzir sljedeće posebne zahtjeve.

Dozvoljena su takođe i određena odstupanja. Broj znakova (lamela) na jednoj lokaciji Sugeriše se,
da se na jednoj lokaciji može postaviti najviše 7 znakova. Na području mjesta (mjesnih opština),
najviše se tri grupe navedenih znakova mogu postaviti ispred glavnih raskrsnica (raskrsnice puteva
sa tri ili više traka). Dozvoljeno je postavljanje najviše jedne grupe znakova ispred manjih
raskrsnica, kao i ispred raskrsnica u manjim naseljima. Znakovima se mogu označavati sljedeći
objekti:
• kulturne, istorijske i nacionalne znamenitosti i spomenici,
• hoteli i moteli,
• druge vrste prenoćišta se označavaju ukoliko postoji pismena preporuka od strane lokalnog
turističkog saveza,
• ugostiteljski objekti (restorani, gostionice, pivnice, itd.) se označavaju ukoliko su im u okviru
provjeravanja kategorije dodijeljene najmanje ...... zvjezdice,
• objekti značajni za javni prevoz putnika: označavaju se samo autobuske i željezničke stanice, a ne
autobuska i željeznička stajališta,
• svi zdravstveni objekti označavaju se svi zdravstveni objekti (bolnice, apoteke, itd.), sportski
centri i objekti za rekreaciju (sportske dvorane, klizališta, spremišta za čamce, objekti za
iznajmljivanje bicikla, trim staze, teniski tereni, itd.),

28
• trgovinski i centri za kupovinu: označavaju se velike grupe prodavnica i trgovinskih centara. Pri
označavanju se upotrebljava zajedničko ime centra; pojedinačne prodavnice i objekti se ne
označavaju,
• poslovni objekti se označavaju samo ukoliko je u njima zaposleno najmanje 1000 ljudi.

6. ODRŽAVANJE MAGISTRALNIH CESTA

Za nadzor i održavanje magistralnih cesta na području Federacije Bosne i Hercegovine

razvrstane po kantonima, odnosno LOT-ovima, i određenim trasama, dužinama ceste
zadužene su slijedeće organizacione jedinice ili izvođači radova.

LOT 1, Unsko-Sanski kanton, magistralne ceste:

 M-5 (Granica Hrvatske)Izačić-Bihać-Bosanski Petrovac-Ključ- (gr. Ent), dužina

112,245 km;

 M-5 Obilaznica Bihać, dužina: 2,871 km;

 M-11Ripač-Užljebić (granica Hrvatske), dužina: 8,526 km;

 M-14.2 Bosanski Petrovac-Drvar, dužina: 26,337 km;

 M-15 Prijedor(gr. Ent) Sanski Most-Vrhpolje-Ključ, dužina: 43,729 km (makadam

16,358 km);

 M-15 Kamičak-Gornji Kamičak, dužina: 5,601 km,

Ukupna dužina LOT 1: 199,309 km, Izvođač radova: Konzorcij „Rad putevi“ Bihać,
„Behić Sanny Boy“ Bihać, „Divel“ Sanski

LOT 2, Unsko-Sanski kanton, magistralne ceste:

 M-4.2 (Granica Hrvatske)Maljevac-Cazin-Srbljani, dužina: 49,681 km;

 M-4.2 Obilaznica Velika Kladuša, dužina: 1,883 km;

 M-14 Bihać-Bosanska Krupa-Bosanski Novi (gr. ent), dužina: 49,237 km;

 M-14a cesta u izgradnji Čavkići-Spahići, dužina: 12,066 km;

 M-14.2 Bosanska Krupa-Krnjeuša-Bosanski Petrovac, dužina: 53,674 km;

29
Ukupna dužina LOT 2: 166,541 km,Izvođač radova: Konzorcij: „Kov-grad“ Bužim, „I-
Selimović“ Cazin, adresa: Mrazovac 326.

LOT 3, Tuzlanski kanton, magistralne ceste:

 M-1.8 (gr. ent) Arizona-(gr. distr) i (gr.distr)-Srebrenik-Šićki Brod, dužina: 40,849

km;

 M-1.9 Šamac(gr.ent)-Gradačac-Ormanica, dužina: 19,846 km;

 M-4 Donja Orahovica-Šićki Brod-Tuzla-Simin Han-Kalesija-Memići(gr.ent),

dužina: 71,881 km;

 M-14.1 Modriča(gr.ent)-Gradačac-Pelagićevo(gr.ent), dužina: 13,817 km;

 M-18 Banj brdo(gr.ent)-Simin Han, dužina: 16,082 km;

 M-18 Šićki Brod-Živinice-Kladanj-Olovo, dužina: 65,921 km

 M-18 tunel Karaula+trasa, dužina: 2,377 km;

 M-19.2 Vitalj-Vlasenica(gr.ent) dužina: 11,780 km;

Ukupna dužina LOT 3: 242,553 km, Izvođač radova: Konzorcij; „Jata group“ Srebrenik i
„HIH“ Živinice, adresa: Potpeć bb, 75 350 Srebrenik.

LOT 4, Zeničko-Dobojski kanton, magistralne ceste:

 M-4 Teslić(gr.ent)-Karuše, dužina: 16,418 km;

 M-4 Doboj(gr.ent)-Gračanica-Donja Orahovica, dužina: 22,276 km;

 M-5 Kaonik-Lašvanska petlja, dužina: 5.217 km;

 M-17 Doboj(gr.ent) Maglaj-Žepče-Zenica-Bilješevo, dužina: 97,081 km;

Ukupna dužina LOT 4: 140,991 km, Izvođač radova: „Dobojputevi“ Doboj Jug, adresa:
Usorska 130, 74 203 Matuzići.

30
LOT 5a Srednjebosanski kanton magistralne ceste:

 M-5 Rogolji (gr.ent)-Jajce-Donji Vakuf (do km 18+781), dužina: 28,181 km;

 M-16 Crna Rijeka(gr. ent)-Jajce, dužina: 19,024 km;

 M-16 Donji Vakuf-Bugojno-Kupres (tunel) dužina: 31,795 km

Ukupna dužina LOT 5a: 79,04 km; Izvođač radova: „Dobojputevi“ Doboj Jug, (do
15.03.2020 godine), adresa: Usorska 130, 74 203 Matuzići.

LOT 5b Srednjebosanski kanton magistralne ceste:

 M-5 Jajce(od km 18+781) -Donji Vakuf-Travnik-Nević Polje, dužina: 53,742 km;

Ukupna dužina LOT 5b: 53,742 km; Izvođač radova: Konzorcij; „Jata group“ Srebrenik i
„HIH“ Živinice, (do 15.03.2020 godine), adresa: Potpeć bb, 75 350 Srebrenik.

LOT 6, Bosansko-Podrinjski kanton, magistralne ceste:

 M-5 Podgrab(gr.ent)-Prača-Hrenovica-(gr.ent), dužina: 13,998 km (makadam:5,8

km);

 M-18 Bogatići(gr.ent)-Trnovo(gr.ent), dužina: 5,934 km;

 M-18.1 Ustikolina-Grebak-Delijaš-Trnovo, dužina: 46,334 km;

 M-20 Foča(gr.ent)-Ustikolina-Goražde-(gr.ent), dužina: 27,040 km;

 M-20 obilaznica Goražde, dužina: 1,885 km;

Ukupna dužina LOT 6: 95,191 km, Izvođač radova: „Goraždeputevi“ Goražde, adresa: 22
maja bb, 73 102 Goražde.

31
LOT 7, Hercegovačko-neretvanski kanton, magistralne ceste:

 M-6.1 Široki Brijeg-Mostar, dužina: 4,365 km;

 M-6.1 Gnojnice-Nevesinje(gr.ent), dužina: 21,844 km;

 M-16.2 Prozor-Jablanica, dužina: 30,147 km;

 M-17 Konjic-Jablanica-Mostar-Gnojnice, dužina: 72,481 km;

Ukupna dužina LOT 7: 128,837 km, Izvođač radova: Konzorcij „HP Investing“ Mostar,
„Hercegovinaputevi“ Trebinje, adresa: Bišće Polje bb, 88 000 Mostar.

LOT 8, Sarajevski kanton, magistralne ceste:

 M-5; Azize Šaćirbegović(kružni tok)-Korija-Ljubogošta(gr.ent), dužina: 8,054 km;

 M-5 Šeherćehajin most-Korija, dužina: 1,759 km;

 M-5 Gromiljak(od km 16+000)-Mostarsko raskršće, dužina: 8,734 km;

 M-17 Jošanica-Stupslka petlja, dužina: 8,895 km;

 M-17 Stupska petlja, dužina; 1,759 km;

 M-17 Ilidža-Blažuj(pak centar), dužina: 4,30km;

 M-17 Mostarsko raskršće-Tarčin-Konjic, dužina. 43,107 km;

 M-18 Olovo-semizovac-Koševsko brdo, dužina: 50,711 km;

 M-18 Stupska petlja-Trnovo(gr.ent); diužina: 3,50 km;

Ukupna dužina LOT 8: 130,617 km, Izvođač radova: „Sarajevoputevi“ d.d. Sarajevo,
adresa: Mustajbega Fadilpašića 17, 71 000 Sarajevo.

32
LOT 9, Posavski kanton, magistralne ceste;

 M-1.8 (Granica Hrvatske)-Orašje-Lepnica(gr.ent), dužina: 7,992 km;

 M-14.1 Brod(gr.ent)-Odžak-Vukosavlje(gr.ent), dužina: 24,670 km;

 M-14.2 Odžak-Prud-Šamac(gr.ent), dužina: 14,884 km;

 M-14.2 Šamac(gr.ent)-Domaljevac-Orašje, dužina: 16,966 km;

Ukupna dužina LOT 9: 64,512 km, Izvođač radova: „Ceste“ d.d. Mostar, TI Orašje,
adresa: Filipovići 51, 76 277 Bok, Orašje.

LOT 10, Srednjobosanski kanton, magistralne ceste:

 M-5 Nević Polje-Kaonik-Kiseljak-Blažuj(do km 16+000), dužina: 58,0 km;

 M-16.2 Bugojno-Gornji Vakuf (uskoplje)-Prozor, dužina: 39,60 km;

 M-16.4 Bugojno-Novi Travnik-Nević Polje, dužina: 38,618 km;

Ukupna dužina LOT 10: 136,385 km, Izvođač radova: „Ceste“ d.d. Mostar, TI Kiseljak,
adresa: Josipa Bana Jelačića bb, 71 250 Kiseljak.

LOT 11, Kanton 10 (Hercegbosanski), magistralne ceste:

 M-6.1 (Granica Hrvatske) Kaldrma-Bosansko Grahovo-Livno-Kolo-Studena Vrila,

dužina: 158,647 km;

 M-14.2 Drvar-Resanovci, dužina: 15,725 km;

 M-14.2 Bosansko Grahovo-Strmica (Granica Hrvatske), dužina: 17,630 km;

 M-15 Mliništa(gr.ent)-Glamoč-Priluka, dužina: 52,511 km;

 M-15 Livno-Šujica-Kolo, dužina. 44,298 km;

 M-16 Bugojno(tunel)-Kupres-Šujica, dužina: 23,962 km;

 M-16 Livno-Renjići-Kamensko (granica Hrvatske), dužina: 32,816 km;

 M-16.3 Renjići-Prisika(granica Hrvatske), dužina: 3,21 km;

33
Ukupna dužina LOT 11: 348,799 km, Izvođač radova: „Ceste“ d.d. Mostar, TI Livno,
adresa: Begovača bb, 80 101 Livno.

LOT 12, Hercegovačko-Neretvanski i Zapadnohercegovački kanton, magistralne ceste:

 M-2 (Granica Hrvatske) Klek-Neum-(Granica Hrvatske), dužina: 90258 km;

 M-6 (Granica Hrvatske) Gorica-Grude-Čapljina-Stolac-Ljubinje(gr.ent), dužina:

86,449 km;

 M-6.1 Studena Vrila-Posušje-Široki Brijeg-Mostar, dužina: 63,954 km;

 M-15 Posušje-Kutleše(Granica Hrvatske), dužina: 3,111 km;

 M-17 Gnojnice-Čapljina-Doljani(Granica Hrvatske), dužina: 38,582 km;

 M-17.3 Buna-Masline, dužina:19,12 km;

 M-17.3 Stolac-Hutovo-Neum, dužina: 52,947 km;

 M-17.3 Stari Neum-Babin Do-spoj na M-17.3, dužina: 9,009 km;

 M-17.4 Mostar-Čitluk-Ljubuški-Crveni Grm(Granica Hrvatske), dužina: 41,807

km;
M-20, (Granica Hrvatske)Ivanjica-Duži(gr.ent, dužina: 8,49 km;

Ukupna dužina LOT 12: 332,727 km, Izvođač radova: „Ceste“ d.d. Mostar, TI Mostar,
adresa: Bišće Polje bb, 88 000 Mostar. TI Grude, adresa: Cerov Dolac bb 88 347 Ružići,
Grude,.

LOT 13, Hercegovačko-Neretvanski i Zapadnohercegovački kanton, magistralna cesta:

 M-17.5 Jablanica-Blidinje-Posušje_Grude-Privalj, dužina: 100,775 km

Ukupna dužina LOT 13: 100,775 km, Izvođač radova: Konzorcij „Putovi“ Grude, „Brina“
Posušje, „HP Investing“ Mostar,(od 01.02.2020 g.), adresa: Cerov Dolac bb 88 347 Ružići,
Grude.

LOT 14, Unsko-Sanski kanton, magistralna cesta:

34
 M-4.3 Velika Kladuša-Bužim-Bosanska Otoka, dužina: 57,00 km

Slika 2. Održavanje cesta [5]

Tabela 3. Popis i duljina magistralnih cesta u FBiH

Cesta Dužina osnovnog Odvojci, rampe, dionice Ukupna dužina

35
 pravca u suprotnom smjeru

[km] [%] [km] [%] [km] [%]

M1.8 48,841 2,2 0,000 0,0 48,841 2,1

M1.9 19,391 0,9 0,455 0,9 19,846 0,9

M2 9,258 0,4 0,000 0,0 9,258 0,4

M4 98,025 4,4 9,673 19,5 107,698 4,7

M4.2 50,951 2,3 0,615 1,2 51,566 2,3

M4.3 56,786 2,5 0,000 0,0 56,786 2,5

M5 294,353 13,1 7,823 15,8 302,176 13,2

M6 85,004 3,8 1,445 2,9 86,449 3,8

M6.1 239,718 10,7 3,934 7,9 243,652 10,6

M11 8,526 0,4 0,000 0,0 8,526 0,4

M14 49,204 2,2 0,033 0,1 49,237 2,1

M14a 12,049 0,5 0,000 0,0 12,049 0,5

M14.1 37,685 1,7 0,856 1,7 38,541 1,7

M14.2 144,685 6,5 1,409 2,8 146,094 6,4

M15 148,057 6,6 2,928 5,9 150,985 6,6

M16 107,457 4,8 0,384 0,8 107,841 4,7

M16.2 69,584 3,1 0,231 0,5 69,815 3,0

36
 M16.3 2,935 0,1 0,275 0,6 3,210 0,1

M16.4 38,618 1,7 0,519 1,0 39,137 1,7

M17 261,517 11,7 10,891 22,0 272,408 11,9

M17.3 71,721 3,2 0,346 0,7 72,067 3,1

M17.4 44,903 2,0 3,278 6,6 48,181 2,1

M17.5 100,516 4,5 0,278 0,6 100,794 4,4

M18 146,513 6,5 3,690 7,4 150,203 6,6

M18.1 46,281 2,1 0,052 0,1 46,333 2,0

M19.2 11,780 0,5 0,091 0,2 11,871 0,5

M20 37,080 1,7 0,335 0,7 37,415 1,6

UKUPNO
2.241,438   49,541   2.290,979  
:

37
 Odvojci, rampe, dionice u Ukupna dužina postojećih
Kanton Dužina osnovnog pravca
suprotnom smjeru magistralnih cesta

[km] [%] [km] [%] [km] [%]

01 USK 414,281 18,5 2,483 5,0 416,764 18,2

02 PK 65,007 2,9 0,440 0,9 65,447 2,9

03 TK 216,824 9,7 10,783 21,8 227,607 9,9

04 ZE-DO 149,671 6,7 6,644 13,4 156,315 6,8

05 BPK 71,564 3,2 0,387 0,8 71,951 3,1

06 SBK 258,723 11,5 2,084 4,2 260,807 11,4

07 HNK 403,967 18,0 7,444 15,0 411,411 18,0

08 ZHK 170,549 7,6 1,274 2,6 171,823 7,5

09 KS 136,706 6,1 13,981 28,2 150,687 6,6

10 Kanton 10 354,136 15,8 4,021 8,1 358,157 15,6

  UKUPNO : 2.241,428   49,541   2.290,969

Tabela 4. Popis i duljina magistralnih cesta u FbiH po kantonima

38
7. INOVATIVNI SISTEMI VEZANI ZA INFRASTRUKTURU

Korištenje inovativnih sistema za upravljanje infrastruturom tzv. ”pametnim cestama”

zahtijeva uspostavu visoke razine sigurnosti infrastrukture. Međutim, postoji velika razlika
u odnosu na korištenje različitih postupaka, jer većina država nije proširila korištenje svih
postupaka vezanih za razlilite kategorije cesta. U okviru cilja Infrastrukturne sigurnosti,
preporuka je da se prošire zahtjevi izvan glavnih cesta na sekundarnu cestovnu mrežu. Ovo
je još više prioritet s obzirom na novi cilj smanjenja teških ozljeda. Teške ozljede kao
posljedice nezgoda događaju se na svim vrstama cesta, ali u usporedbi sa smrtnim
slučajevima veći dio njih se javlja u urbanim područjima i uključuje nezaštićene sudionike
u saobraćaju, posebno pješake i bicikliste [21].

Funkcionalna kategorizacija cesta nužna je kao referenca u određivanju adekvatnog dizajna

sigurne ceste. U skladu s nizozemskim načelima održive sigurnosti, prvi korak u
odlučivanju kako povećati razinu sigurnosti različitih korisnika cesta na cestovnoj mreži
treba biti kategorizacija cesta prema saobraćajnoj funkciji koju moraju ispuniti, kao što je
prolaz, pristup ili ceste za stambene zone. Smirivanje saobraćaja uključuje napore za
smanjenje brzine motornih vozila i bicikala u stambenim i gradskim jezgrama kako bi se
olakšalo dijeljenje cestovnog prostora s biciklistima i pješacima.

Prvi korak u tom smjeru je potreba revidiranja Direktive o sigurnosti infrastrukture

2008/96. Za ovu direktivu potrebno je uvesti i provoditi postupke koji se odnose na
ocjenjivanje utjecaja na cestovnu sigurnost, na reviziju cestovne sigurnosti, na upravljanje
sigurnosnim aspektima na cestovnoj mreži, te na kontrolu sigurnosti na cestama [22].
Ova se direktiva primjenjuje na ceste koje su dio transeuropske cestovne mreže, i to bez
obzira na to da li se te ceste tek projektiraju, grade ili su već u upotrebi, pri čemu se ne
primjenjuje na tunel, jer postoji posebna direktiva koja uređuje sigurnost odvijanja
saobraćaja u tunelima. Sigurnost cestovne infrastrukture zahtijeva proračune i programe
proporcionalne troškovima sudara na cestama, jer se pripritet treba dati poboljšanju
cestovne infrastrukture za ispunjenje sigurnosnih zahtjeva. Ciljana putovanja na postojeće
cestovne mreže koje imaju visoke sigurnosne standarde pomoći će u postizanju
sigurnosnih ciljeva.

39
Sigurnosni inovativni sistemi vezani za cestovnu infrastruktur odnose se na ceste, mostove,
tunele i druge infrastruktrne objekte. To su:
 sitemi upravljanja saobraćajem na autocestama, kao što su promjenjivi saobraćajni
znakovi,
 sistemi za detekciju incidentnih situacija u saobraćaju,
 sistemi za podršku u provebi zakonskih riješenja i saobraćajnih pravila, poput
mjerenja brzine i video zapis nedozvoljenih radnji vozilom,
 sistem za napredne postupke upravljanja saobraćajem na raskrižjima,
 napredni sistemi upozorenja sudionika u saobraćaju,
 sistemi na priejlazima ceste preko željezničke pruge,
 cestovni meteo sistemi,
 sistemi za upravljanje saobraćajem u tunelima itd.

6.1. Inovativni sistemi vezani za ponašanje sudionika saobraćaja

Jedan od inovativnih sistema za praćenje ponašanja sudionika u saobraćaju je sistem

kamera za praćenje saobraćaja, slika 3. Koristi se za nadgledanje ponašanja svih sudionika
u saobraćaju. Glavni cilj ovog sistema je da uoči vozila koja čine prekršaje kao što su
prekoračenje brzine ili neko drugo nepoštivanje saobraćajnih propisa i pravila, da
automatski identificira prekršitelja na osnovu njegove registarske tablice i da mu uruči
odgovarajuću kaznu za taj prekršaj.

Slika 3. Sistem za automatsko sankcioniranje prekršaja u saobraćaju [6]

40
Sve kamere su povezane sa centralnim sistemom za nadzor gdje posebno obučeni operateri
ili specijalno dizajniran softver na osnovu prikupljenih podataka registriraju prekršaje i na
osnovu baze podataka o vozilima šalju odgovarajuće kazne za učinjene prekršaje. Osim
ovog sistema koristi se i sistem za automatsku detekciju registarski tablica, sistem za
praćenje saobraćajnih tokova i dr.

6.2. Inovativna tehnološka rješenja vezana za upravljanje saobraćajem

Sistem automatskog upravljanja saobraćajem (AUS) svojim tehnološkim mogućnostima

ima za cilj optimalno vođenje saobraćaja u zadanim uvjetima. Omogućuje upravljanje
svjetlosnom sabobraćajnom signalizacijom u ovisnosti o stvarnim i trenutnim saobraćajnim
opterećenjima na cestovnoj mreži. Takav sustav u pravilu je modularan i može se lako
prilagoditi novim saobraćajnim uvjetima. Za upravljanje saobraćajem potencijalno najveće
mogućnosti ima ITS.

U poboljšanju sigurnosti u saobraćaju mogućnosti ITS-a, slika 3., mogu se sagledavati kroz
sisteme:
 vezane uz saobraćajnu infrastrukturu,
 vezane uz vozila i
 zasnovane na kooperaciji.

41
 Slika 4. Mogućnosti ITS-a za upravljanje saobraćajem [6]

Primjerice, saobraćajni sistem komercijalnog naziva «EC Trak» ubraja se među

najsavremenija tehnološka dostignuća na području saobraćajne automatizacije. Omogućava
najvišu razinu automatskog rada, „saobraćajno ovisno“ upravljanje. Sistem upravljanja
sastoji se od glavnog saobraćajnog računala u saobraćajnom upravljačkom centru te
lokalnih upravljačkih uređaja na raskrižjima. Glavno saobraćajno računalo spojeno je
komunikacijskom opremom sa mrežom raskrižja, a svako raskrižje opremljeno je
detektorima ugrađenim u kolnik, koji stalno broje protok vozila na svakom privozu
raskrižja. Podaci o broju vozila na svim raskrižjima putem lokalnih upravljačkih uređaja
stalno pritječu u saobraćajni centar, gdje računalo u 15-minutnim intervalima analizira
prispjele podatke, odabire optimalan signalni plan rada semafora te šalje odgovarajuću
naredbu lokalnim uređajima. Saobraćajno računalo osigurava i međusobnu koordinaciju
svih raskrižja. Kao dopuna sistemu nadzora može biti izgrađen poseban video sistem s
kamerama postavljenim na ključnim lokacijama, što omogućava izravan nadzor operatera
u upravljačkom centru nad odvijanjem saobraćaja.

Inovativna tehnološka rješenja koriste se za upravljanje saobraćajnim tokovima.

Upozoravaju za koliko će se sekundi upaliti ili ugasiti crveno ili zeleno svjetlo na
semaforu, povećavaju informiranost vozača i pješaka, povećavaju protočnost saobraćaja i
smanjuju broj prekršaja. Osim toga, koriste se za davanje prvenstva vozilima hitnih službi
na semaforiziranim raskrižjima, slika 4., sistem za dinamičko upravljanje svjetlosnom
signalizacijom itd.

42
 Slika 5. Davanje prvenstva vozilima hitnih službi na semaforiziranim raskrižjima [6]

8. ZAKON O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE

Član 51.
Održavanje cesta, u smislu ovog zakona, obuhvata izvođenje radova kojim se osigurava nesmetan i
siguran promet i očuvanje projektovanog stanja ceste, a naročito: 1. opravka kolovoza, trupa puta,
potpornih i obložnih zidova; 2. uklanjanje odronjenog materijala i čišćenje kolovoza i objekata za
odvodnju; 3. održavanje bankina, bermi i kosina nasipa, usjeka i zasjeka; 4. održavanje objekata na
cestama; 5. postavljanje, zamjena, opravka i uklanjanje prometne signalizacije i opreme ceste; 6.
košenje trave i održavanje zelenih površina i zasada u cestovnom pojasu; 7. održavanje potrebne
preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu; 8. čišćenje snijega i leda sa kolovoza i posipanje
kolovoza u cilju sprečavanja poledice; 9. obnavljanje, zamjena i ojačanje dotrajalih kolovoza; 10.
ojačanje i zamjena propusta i mostova dužine do deset metara, obnova potpornih i obloženih
zidova i zaštita čeličnih konstrukcija od korozije; 11. ugrađivanje ivičnjaka i izrada pješačkih staza;

43
12. saniranje klizišta i odrona; 13. vođenje podataka o javnim cestama; 14. obavljanje i drugih
poslova kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran promet na cestama. Radovi za vanredno
održavanje javnih cesta mogu se izvoditi samo na osnovu tehničke dokumentacije.

Član 52.
Radovi na održavanju javne ceste se moraju izvoditi tako da se zbog njih ne smije obustaviti
promet. U slučaju obustave prometa , Direkcija cesta i kantonalni organi iz nadležnosti održavanja
cesta, najkasnije u roku od 48 sati prije početka obustave prometa, obavjestit će učesnike u prometu
putem sredstava javnog informiranja o obustavi prometa.

Član 53.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi dužni su da osiguraju održavanje kolovoza dijela
magistralne ili regionalne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, odnosno da učestvuju u
finansiranju održavanja , i to u obimu koji proizilazi iz dužine dijela magistralne ili regionalne
ceste u naselju i širini te ceste. U naselju ili gradu u kome je organizovana posebna služba za
održavanje ulica, ta služba vrši i održavanje kolovoza dijela magistralne ili regionalne ceste koja
prolazi kroz naselje ili grad, a Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi učestvuju u finansiranju
održavanja, u skladu sa odredbom prethodnog stava. Pravac, dužinu i širinu dijela magistralne ili
regionalne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, kao i način i uvjete održavanja kolovoza tih
cesta, utvrđuju sporazumno Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi i nadležna općina ili grad, s
tim što se tim sporazumom moraju regulisati obaveze za dvosmjerno odvijanje prometa na
magistralnoj ili regionalnoj cesti kroz naselje ili grad.

Član 54.
Ako do sporazuma iz prethodnog člana ne dođe, konačnu odluku donosi arbitražna komisija u
sastavu od četiri člana: predstavnik Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, direktor
Direkcije cesta, direktor kantonalne direkcije cesta ili rukovodno lice nadležnog kantonalnog
organa i načelnik općine ili grada. Ukoliko komisija iz stava 1. ovog člana ne postigne sporazum i
ne donese konačnu odluku, federalni ministar prometa i komunikacija će donijeti odluku u skladu
sa svojim ovlaštenjima. Postupak pred arbitražnom komisijom je hitan.

Član 55.
Željezničko-cestovni prijelaz na dva nivoa se u cijelosti održava kao javna cesta u dijelu koji se
nalazi iznad željezničke pruge, a samo cesta i cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod
željezničke pruge.

Član 56.
44
Popis poslova redovnog i vanrednog održavanja, obim pojedinih radova za izvođenje tih radova,
podaci o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i način vođenja tih podataka, stalni nadzor
nad stanjem javnih cesta, način i uvjeti obavljanja putarske službe regulišu se Pravilnikom o
održavanju javnih cesta kojeg donosi federalni ministar. 4. Upravljanje autocestama i objektima s
naplatom

Član 57.
Poslovi upravljanja autocestama i cestovnim objektima za čiju se upotrebu plaća cestarina, u smislu
ovog zakona su: 1. građenje autocesta i objekata sa naplatom; 2. redovno i vanredno održavanje
autocesta i objekata s naplatom; 3. izrada stručnih podloga za pripremu i dodjelu koncesije; 4.
davanje u zakup pratećih objekata ili lokacije za pružanje usluga korisnicima autoceste; 5. nadzor
nad korištenjem i upravljanjem autoceste i objekata s naplatom; 6. stručno-tehnički nadzor nad
građenjem autocesta i objekata s naplatom.

8.1. Upravni nadzor

Član 95.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija vrši upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i
propisa donesenih na osnovu ovog zakona u pitanjima koja su ovim zakonom stavljena u
nadležnost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova određenih ovim zakonom koji
predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija vrši i
nadzor nad nadležnim kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršavanja federalne politike i
provođenja mjera iz nadležnosti utvrđene ovim zakonom i od interesa za Federaciju. Nadležno
kantonalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost kantona, kao i upravni nadzor u
obavljanju poslova određenih ovim zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja.

Član 96.
Poslove inspekcijskog nadzora nad provođenjem ovog zakona vrše federalni inspektori za ceste i
kantonalni inspektori za ceste (u daljnjem tekstu: inspektori), svako u okviru svoje nadležnosti.
45
Federalni i kantonalni inspektori donose rješenje o otklanjanju nepravilnosti sa rokom izvršenja.
Ako izvršenik u određenom roku ne izvrši rješenje doneseno u prvostepenom postupku, federalni i
kantonalni inspektori donose zaključak o izvršenju rješenja prisilnim izvršenjem angažiranjem
trećih lica, odnosno drugog izvođača na trošak izvršenika sa predloženim načinom izvršenja.
Nadležno ministarstvo će osigurati materijalna sredstva za prisilno izvršenje, s tim što će troškove
potraživati od izvršenika direktno ili putem nadležnog organa ukoliko stranka odbije snositi
troškove izvršenja. Organi unutrašnjih poslova dužni su organu nadležnom za provođenje izvršenja
pružiti pomoć u provođenju izvršenja.

Član 97.
Inspektori iz člana 96. ovog zakona, u okviru svojih nadležnosti, ovlašteni su: A) pregledati: 1.
stanje cesta, 2. radove na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji, održavanju i zaštiti javnih cesta, 3.
radove koji se obavljaju na cesti u zaštitnom i cestovnom pojasu javnih cesta, 4. tehničku
dokumentaciju u vezi sa radovima iz tačke 2. i 3. ovog člana (dozvole, saglasnosti, projekti,
standardi), 5. obavljanje upravnih i stručno-tehničkih poslova na javnim cestama, 6. planove,
programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na održavanje i zaštitu javnih cesta; B)
narediti: 1. obustavu radova koji se izvode na javnim cestama, u cestovnom ili zaštitnom pojasu
ceste, suprotno odredbama ovog zakona, tehničkim propisima, standardima i normativima, te dati
rok za otklanjanje nedostataka, 2. otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugrožavaju
sigurnost prometa na njima, 3. privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili
njihovom dijelu ako utvrdi da se na njima ne može sigurno odvijati promet, te narediti da se odmah
preduzmu mjere za osiguranje prometa, 4. obustavu prometa cestovnim motornim vozilima , koja
zbog svojih tehničkih svojstava ili načina na koji obavljaju prijevoz mogu nanijeti štetu javnoj cesti
ili njenom dijelu i kada je njihov promet na cesti u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, 5.
isključiti cestovno motorno vozilo iz prometa na javnoj cesti , kada utvrdi da dimenzije i ukupna
masa ili njegovo osovinsko opterećenje prelazi veličine iz člana 60. ovog zakona, a prijevoznik
nema odgovarajuću dozvolu za vanredni prijevoz, 6. privremenu zabranu prometa na
novoizgrađenoj i rekonstruisanoj cesti, njenom dijelu ili objektu na njoj , ako utvrdi da sa gledišta
sigurnosti prometa ne ispunjava tehničke uvjete, 7. rušenje građevine ili njenih dijelova i drugih
objekata na teret investitora, kao i uspostavljanje prvobitnog stanja , ako su izgrađene ili se grade
na cesti ili cestovnom pojasu bez odobrenja ili saglasnosti ili suprotno uvjetima iz odobrenja,
odnosno saglasnosti nadležnog federalnog i kantonalnog organa, 8. zabranu upotrebe priključnih
puteva koji su izgrađeni ili se grade suprotno odredbama ovog zakona, 9. inspektori su ovlašteni
preduzimati i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona;
C) inspektori su dužni bez odlaganja podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ako u
vršenju inspekcije utvrde da je učinjen prekršaj iz ovog zakona, a za privredni prijestup podnijeti
prijavu javnom tužilaštvu.
46
 Član 98.
Inspektori imaju službenu legitimaciju. Službenu legitimaciju izdaje federalni ministar prometa i
komunikacija na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom.

Član 99.
Pravna i fizička lica, kod kojih se obavlja inspekcijski nadzor, dužna su inspektorima pružiti
potrebnu pomoć i na njihovo traženje u određenom roku dostaviti podatke i dokumentaciju za
obavljanje inspekcijskog nadzora, u smislu ovog zakona

9. ZAKLJUČAK

Kada je u pitanju nadzor, regulisanje i održavanje saobraćaja na putevima, bitno je naglasiti

važnost same konstrukcije puteva, gdje smo ih razvrstali na magistralne, regionalne i lokalne
puteve. Nadzor regulisanje i održavanje je jasno definisano zakonom koje propisuju državne
institucije i na osnovu čega one donose oduke o načinu na koji če se vršiti ove radnje kako i
izvođače radova. Zakon o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, te zakon Republike Srpske
jasno je definisan i određen.

Upravljanje putevima i njihova zaštita predstavljaju ne samo organizaciju službi već i izvršavanje
zadataka neophodnih za obezbjeđenje nesmetanog i bezbjednog odvijanja saobraćaja na javnim
putevima. Jednako važan cilj je obezbijediti, da finansijska sredstva koja su namijenjena za
izgradnju, obnavljanje i održavanje puteva budu efikasno, i što je još važnije, opravdano
upotrebljena. Čitav proces bi se najprikladnije mogao opisati kao gospodarenje putevima koje se
sastoji od aktivnosti planiranja, projektovanja, finansiranja, izgradnje, upravljanja, zaštite i
održavanja puteva. U Bosni i Hercegovini se radi na usavršavanju održavanja i nadzora putne
mreže, kao i samoj izgradnji infrastrukture koja je jako bitna za razvoj cijele države.

47
Potrebno je vršiti više istraživanja, pračenja, usavršavanja ovog dijela tematike, tj. Posvetiti više
pažnje infrastrukturi u našoj državi, potrebno je uzeti saznanja iz drzgih država koje su ovaj sistem
podigle na visoki nivo. Potrebno je usavršavati zakone o cestama Federacije Bosne i Hercegovine
kao i zakon o cestama Republike Srpske.

Svrha i ciljevi ovog istraživanja je ukazati na utjecaj raznih faktora na izbor kvaltetnog
upravitelja putnom infrastrukturom, a da istovremeno bude racionalna i kvalitetna. Ovim
želim ukazati na uticaj različitih prirodnih i drugih faktora na odabir trase, metodologiju
održavanja, primjenu tehnika i mehanizacije kao i primjenu ITS tehnologija u praćenju i
održavanju kvaliteta putne mreže.

LITERATURA

[1] Alihodžić, A. ; Sladoje, M.: Vrednovanje investicija i projekata, Univerzitet u Istočnom

Sarajevu Saobraćajni fakultet Doboj, Doboj 2018.
[2] Kulović, M.: Uvod u saobraćajno inženjerstvo, Saobraćajni fakultet Travnik 2011.
[3] Božičević, J.; Topolnik, D.: Infrastruktura cestovnog prometa, Sveučilište u Zagrebu,
Zagreb. 1996.
[4] Dadić, I., Marić, V., Kos, G., Županović, I.: Izučavanje označivanja zavoja i sigurnost
cestovnoga prometa, ISEP ’96
[5] . Dadić, I.: Organizacija prometnih tokova u gradovima. Bilten HAZU -Znanstveni
savjet za promet, Zagreb, 1992
[6] Ezgeta, D.: Topologija gradskih saobraćajnica, predavanja iz predmeta Nadzor i
regulisanje cestovnog saobraćaja, Sarajevo, 2013 2. Kiso, F.:
[7] Bublin, M.: Saobraćaj i prostor, Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 2000.
[8] Lindov, O.:,Sigurnost u cestovnom saobraćaju, , Univerzitetski udžbenik, Sarajevo,
2010.
48
[9] SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR
NA PUTEVIMA Sarajevo/Banja Luka 2005
[10] https://jpdcfbh.ba/bs
[11] http://jpcfbih.ba/assets/files/zakon_o_cestama_fbih_2010.pdf
[12] http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/zakon_o_osnov.sig_.saobr_.na_put._
u_bih.pdf

49