SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

DIPLOMSKI RAD

Boe entija

Split, 2015.
 SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Boe entija

Upravljanje obnovom urbanog vodnog sustava

Diplomski rad

Split, 2015
SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Split, Matice hrvatske 15

STUDIJ: DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

GRAEVINARSTVA

KANDIDAT: Boe entija

BROJ INDEKSA: 474

KATEDRA: Katedra za gospodarenje vodama i zatitu voda

PREDMET: Vodoopskrba i kanalizacija

ZADATAK ZA DIPLOMSKI RAD

Tema: Upravljanje obnovom urbanog vodnog sustava

Opis zadatka:

Kandidat ima zadatak da na temelju dostupnih informacija analizira i opie mogue pristupe,
metodologije i smjernice koje se koriste u upravljanju obnovom urbane vodne infrastrukture,
a sve kako bi se ostvarili ciljevi odrivosti vodnih usluga.

U tom smislu e prezentirati uobiajene metode i aktivnosti, kao i primjere primjene koje se
provode u postupku upravljanja urbanom vodnom infrastrukturom, a posebno u procesu
obnove iste. Utvrditi e javno dostupne softvere/programe koji se mogu koristiti za ove
namjene te e opisati aktivnosti i potrebne podatke da bi se jedan takovi softver mogao
primijeniti u naim uvjetima. Na kraju e kritiki sagledati primjenjivost naprednih metoda u
naim uvjetima te dati smjernice za razvoj sustava upravljanja komunalnom vodnom
infrastrukturom. Posebni naglasak e biti na vodnom sustavu grada Sinja.

U zadatku treba dati i odgovarajua tumaenja, slike, nacrte i sheme nune za bolje
razumijevanje problema, predloene metodologije i aktivnosti, te popis koritene literature.

U Splitu 15.04. 2015.

Voditelj Zavrnog rada: Predsjednik povjerenstva

Za zavrne i diplomske ispite :
Prof.dr.sc. Jure Margeta Prof. dr. sc. Ivica Boko
Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. Juri Margeti na pomoi pri pisanju ovoga rada.

Hvala kolegama i prijateljima koji su mi studijski put uinili lakim i ljepim.

Posebno hvala mojoj obitelji na velikoj podrci tijekom studiranja.

 Upravljanje obnovom urbanog vodnog sustava

Saetak:

Kako bi se ostvarili ciljevi odrivosti vodnih usluga potrebna je metodologija koja donosi
integralni multidisciplinarni skup strategija upravljanja infrastrukturom urbanog vodnog sustava.
U ovom radu prezentiran je pristup i smjernice koje omoguuju primjenu jedne takve
metodologije. U sklopu metodologije koriste se razni softveri/programi za koje je potrebno
osigurati ulazne podatke o sustavu. Na temelju toga opisane su aktivnosti koje omoguuju
prikupljanje podataka, analizu i praenje sustava. Na kraju je kritiki sagledana primjenjivost
naprednih metoda u naim uvjetima s posebni naglaskom na vodni sustav grada Sinja.

Kljune rijei:

Urbani vodni sustav, upravljanje infrastrukturom, analiza sustava, motrenje/praenje sutava,

Rehabilitation management of urban water system

Abstract:

In order to achieve the objectives of sustainability of water services a methodology is required

that provides an integrated multidisciplinary set of strategies to manage infrastructure of urban
water systems. The approach and guidelines that permit the application of such methodology
have been presented in this paper. The methodology uses various softwares/programs for wich it
is necessary to provide input data on system. On this basis, activities that enable data collection,
analysis and monitoring systems were described. At the end of paper applicability of advanced
methods have been percieved in our conditions with special emphasis on the water systems of
the city of Sinj.

Keywords:

Urban water system, infrastructure management, system analysis, system monitoring

Boe entija Diplomski rad

Sadraj
1. UVOD............................................................................................................................. 3

2. URBANI VODNI SUSTAV .......................................................................................... 4

2.1. Urbani vodni sustav ................................................................................................. 4

2.1.1. Vodoopskrbni sustav ................................................................................................... 5

2.1.2. Sustav odvodnje .......................................................................................................... 6
2.2. Razlozi upravljanja urbanim vodnim sustavom ...................................................... 8

3. UPRAVLJANJE INFRASTRUKTUROM URBANOG VODNOG SUSTAVA .......... 9

3.1. Uvod ........................................................................................................................ 9

3.1.1. Openito o upravljanju infrastrukturom (Infrastructure Asset Management - IAM) . 9

3.1.2. Povijesni pregled, trenutno znanje i praksa ................................................................ 9
3.2. Upravljanje infrastrukturom urbanih vodnih sustava ............................................ 11

3.2.1. Integralni pristup IAM-u ............................................................................................ 12

3.3. Uinkovitost, rizik i troak .................................................................................... 17

3.3.1. Procjena uinkovitosti ............................................................................................... 17

3.3.2. Procjena rizika ........................................................................................................... 18
3.3.3. Procjena trokova...................................................................................................... 19
3.3.4. Strateko, taktiko i operativno planiranje ............................................................... 19
3.4. Primjeri iz industrije .............................................................................................. 20

3.4.1. Strateko planiranje .................................................................................................. 20

3.4.2. Taktiko planiranje .................................................................................................... 22
3.4.3. Napomene ................................................................................................................. 26
4. SOFTVERI I UPRAVLJAKI ALATI ....................................................................... 27

4.1.1. Uvod .......................................................................................................................... 27

4.1.2. Aware-P ..................................................................................................................... 27
5. PRIKULJANJE PODATAKA, ANALIZA SUSTAVA .............................................. 33

5.1. Vanost prikupljanja podataka .............................................................................. 33

5.2. Water and Wastewater Pipe Nondestructive Evaluation and Health Monitoring . 33

5.3. Metode inspekcije i praenja sustava .................................................................... 36

5.3.1. Pigging Tehnologija PIG (Pipeline Intervention Gadget) ........................................... 36

1
Boe entija Diplomski rad

5.3.2. Acoustic Emission (AE) .............................................................................................. 38

5.3.3. Eddy Current (EC) ...................................................................................................... 39
5.3.4. Magnetic Flux Leakage (MFL).................................................................................... 41
5.3.5. Visual Inspection ....................................................................................................... 44
5.3.6. Sahara Leak Detection .............................................................................................. 46
5.3.7. Smart Ball Leak Detection ......................................................................................... 47
5.3.8. IWA tehnologija......................................................................................................... 48
5.4. Upravljanje rizikom ............................................................................................... 49

6. PRIMJENJIVOST METODA UPRAVLJANJA URBANIM VODNIM SUSTAVOM

U HRVATSKOJ ........................................................................................................... 52

6.1. Metodologija izrade programa upravljanja urbanim vodnim sustavom u Hrvatskoj

52

6.2. Javna vodoopskrba ................................................................................................ 52

6.3. Javna odvodnja ...................................................................................................... 53

6.4. Zajednika provedba ............................................................................................. 53

6.5. Upravljanje urbanim vodnim sustavom grada Sinja ............................................. 54

6.5.1. Osnovni podaci o sadanjem stanju i ciljevi .............................................................. 54

6.5.2. Primjenjivost metodologija upravljanja na grad Sinj ................................................ 55
7. ZAKLJUAK............................................................................................................... 56

LITERATURA .................................................................................................................. 57

2
Boe entija Diplomski rad

1. UVOD

Svjetska populacija je dosegla brojku od 7 milijardi ljudi, te sve vie ljudi ivi u urbanim
podrujima. U urbanim sredinama javna usluga je od velike vanosti za ivot ljudi. Urbani
vodni sustavi osiguravaju velik dio javnih usluga te tako utjeu na razvoj grada, ivot ljudi i na
okoli. Voda kao prirodni resurs igra kljunu ulogu u urbanim vodnim sustavima. Potreba za
vodom se poveava zbog sve veeg razvoja gradova, industrije i poveanja stanovnitva.
Opskrba pitkom i istom vodom je od velike vanosti za zdravlje i dobrobit ljudi, za
gospodarski razvoj naselja i za ouvanje okolia. Meutim prilikom iskoritavanja pitke i iste
voda ona se transformira u zagaene vode koje imaju negativni utjecaj na okoli i vodne resurse.
Zbog takvog ciklusa vode u urbanim sredinama, javlja se potreba za kontrolom i integriranim
upravljanjem urbanih vodnih sustava.

Upravljanje urbanim vodnim sustavima je sloen zadatak koji zahtijeva uravnoteenje

vie ograniavajuih okvira : financijskih, kadrovskih, infrastrukturnih, zakonskih, okolinih,
kulturnih, civilizacijskih itd. Zbog sloenosti sustava, velikog opsega problema i ukljuenosti
vie ograniavajuih okvira i djelatnosti potreban je integralni pristup upravljanju urbanim
vodnim sustavima. Takav pristup zahtijeva temeljitu analizu sustava, te razvoj upravljakih
alata i metodologija koje e u cjelini uzeti u obzir funkcionalnu povezanost svih elemenata
sustava.

Ulaskom u EU Hrvatska mora unaprijediti urbanu vodnu infrastrukturu, za ove

aktivnosti na raspolaganju su velika financijska sredstva koja se trebaju uinkovito utroiti.
Prednosti za dobivanje financijskih nepovratnih sredstava je dobro elaboriran projekt u kojem
je polazite dobra analiza stanja i potreba. U ovom radu se opisuje problematika upravljanja
urbanom vodnom infrastrukturom te metodologija planiranja i provedbe rehabilitacije i
poboljanja infrastrukture.

3
Boe entija Diplomski rad

2. URBANI VODNI SUSTAV

2.1. Urbani vodni sustav

Urbani vodni sustav je dio prirodnog hidrolokog ciklusa koji ukljuuje slivno podruje
grada i izgraene dijelove prirodnog vodnog sustava na podruju grada:

Zahvaanje, trasnport, ienje, distribuciju vode

Prikupljanje, odvod i proiavanje otpadnih voda
Prikupljanje, dovod i proiavanje oborinskih voda
Kontrolu reima voda vodnih resursa na podruju grada.

Slika 1. Urbani vodni sustav [18]

Urbani vodni sustav osigurava odrivi ivot u naseljima i gradovima. Sustav u cjelini
karakteriziraju etiri osnovna pokazatelja:

Koliina
Kakvoa vode
Cijena
Sigurnost

4
Boe entija Diplomski rad

Od vodoopskrbe se zahtijeva dovoljno vode kakvoe standarda vode za pie, od kanalizacije

otpadnih voda brzu i sigurnu odvodnju otpadnih voda s dobrim proiavanjem prije ispusta u
vodne resurse koja ne ugroava zdravlje ljudi i ekosustave, a od kanalizacije povrinskih voda
brzu i cjelovitu odvodnju povrinskih voda koja ne ugroava materijalna dobra i ne stvara
nelagodu ivljenja u naselju te ne ugroava ekosustave voda. Vodne usluge treba ostvariti trajno
uz to niu, odnosno socijalno prihvatljivu cijenu. [1]

Urbana sredina kao ivi metabolizam troi razliite resurse i tvari te time generira
raznovrsna oneienja u tekuem, krutom i plinovitom stanju. U taj proces je ukljuen urbani
vodni sustav u kojem se voda iz vodooprskrbnog sustava doprema za potrebe korisnika i ostale
potrebe, te se tranformira u otpadnu oneienu vodu koju je potrebno pravilno odvoditi iz
urbane sredine. [1]

Sve nabrojene komponente urbanog vodnog sustava meusobno utjeu jednu na drugu,
te na taj nain sve skupa ine jednu povezanu funkcionalnu cjelinu. Uzei u obzir te kompleksne
interakcije izmeu komponenata sustava, obino dolazi do negativnih ishoda da bi se
maksimizirali pozitivni uinci i minimalizirali negativni. Stoga se trai ravnotea koja bi
zadovoljila svaki dio sustava.

2.1.1. Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrbni sustav je sustav objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s

osnovnim ciljem osiguranja dovoljne koliine kvalitetne vode na to ekonominiji nain. [3]

Vodoopskrbni sustav ine sljedee glavne skupine objekata:

vodozahvat
crpne stanice
Ureaji za kondicioniranje vode
Vodospreme (rezervoari)
Glavna i razdjelna vodoopskrbna mrea

5
Boe entija Diplomski rad

Slika 2. Vodoopskrbni sustav [3]

Vodoospskrbni sustav je sutinski povezan sa sa ostatkom urbanog vodnog sustava.

Npr., veina vode koja tee odvodnim sustavom dolazi iz vodoopskrbnog sustava. Najvei
problem koji se javlja kod vodooprskbnog sustava jesu gubici vode. Analizom sustava metoda
inspekcije dolazi se do podataka vezanih za curenje vode koji su od velike vanosti za urbani
vodni sustav u cjelini. Nakon to se prikupe podaci vezani za vodoopskrbnu mreu mogue je
postaviti model sustava koji bi dao pregled sustava te omoguio olakan nadzor cijele
vodoopskrbne mree. Takav program bi omoguio takoer i pregled tlakova i brzina u mrei
koji utjeu na kriterij uinkovitosti sustava.

2.1.2. Sustav odvodnje

Sustav odvonje je sustav objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s osnovnim

ciljem sakupljanja, odvoenja i proiavanja otpadnih voda, te njihovog isputanja nakon
proiavanja, na tehniki to ispravniji i ekonominiji nain. [4]

Sustav odvodnje ine sljedee glavne skupine objekata:

Kanalizacijska mrea
Graevine kanalizacijske mree (crpne stanice, ulazna i prekidna okna, preljevne
graevine, itd.)

6
Boe entija Diplomski rad

Ureaji za proiavanje otpadnih voda

Ispusti

Vrste otpadnih voda u sustavu odvovnje:

Kuanske potrone i fekalne

Industrijske (tehnoloke) oneiene i uvjetno iste
Oborinske (atmosferske) od kie, od topljenja snijega i od pranja ulica

Ovisno o nainu prihvaanja i odvodnje otpadnih voda sustav odvodnje se dijeli na:

Mjeoviti ili skupni

Razdijelni ili odvojeni (separantni)
Polurazdijelni ili djelomino razdijelni
Kombinirani sustav

Slika 3. Sustav odvonje [4]

Za sustav odvodnje se moe rei da je izlazna komponenta urbanog vodnog sustava, te

kao takav utjee na ekosustav urbanog podruja. Negativni utjecaj otpadnih voda na okoli i
podzemnu vodu potrebno je minimalizirati, te se to postie pravilnom izgradnjom i
upravljanjem sustavom odvonje. Sustav za proiavanje otpadnih voda nekad nije dovoljan za
osiguranje od oneienja jer se dosta problema javlja u cjevovodnoj mrei koja predstavlja

7
Boe entija Diplomski rad

veinu sustava. Zbog zastarjelosti cjevovoda, nepravilnog upravljanja i odravanja mree

javljaju se razliite neeljene posljedice. Jedna od tih posljedica je curenje otpadnih voda u tlo
i podzemnu vodu. Takvi problemi se rjeavaju slino kao i kod vodoopskrbnog sustava
metodama analize s kojima se dobiju podaci o nepravilnostima, te se na temelju tih podataka
olakano upravlja sustavom i donose odluke o nainu sanacije ili rekonstrukcije.

2.2. Razlozi upravljanja urbanim vodnim sustavom

Upravljanje urbanim infrastrukturama sve vie postaje neizbjena aktivnost. Problem je

u tome to budunost nije ono to se pretpostavlja da e biti. Promjene su sve vee i bre, a
ekstremi sve vei, i prirodni i drutveno-ekonomski. Na promjene u urbanom vodnom sustavu
djeluje vie razliitih utjecaja:

Transformacija okolia, i lokalna i globalna

Neeljeni trendovi i razvoj, a posebno sve izrazitija urbanizacija velikih gradova i porast
sve ekstremnijih zahtjeva
Zastarijevanje i propadanje infrastrukture zbog nedovoljnih ulaganja
Sve iri obuhvat sudionika, a posebno sudjelovanje javnosti
Politiki problemi
Neprilagoenost struke za zadatke u budunosti zbog spore promjene sadraja studija
Nunost promjene u pristupu, teoriji u praksi koja se ne moe ostvariti bez integralnog
pristupa
pekulacije o budunosti i trendovima, a posebno ekstremima promjena u okoliu, te
rezultati izrazito brzih tehnolokih promjena i inovacija.

Oito je da nije jednostavno ni lako donoenje upravljakih odluka. Posljedice su

razliite i na prirodni i na drutveni okoli, a posebno na odrivost i stanje samoga vodnoga
sustav. Donositelji odluka moraju dobro odvagnuti pri procjeni, odnosno analizirati problem i
posljedice. Za ostvarenje odrivosti urbanog vodnog sustava potrebno je spoznati cijeli niz
dugoronih alternativa, njihove utjecaje i posljedice. Uporaba upravljakih alata u ovome moe
biti veoma korisna. Metodologija Infrastructure Asset Management of urban water system
(Metodologija upravljanja urbanim vodnim sustavom) koja dolazi u paketu sa softverom kao
to je AWARE-P je jedna od metoda, odnosno upravljakih alata koja se danas koristi. U
nastavku e ova metodologija biti poblie opisana.

8
Boe entija Diplomski rad

3. UPRAVLJANJE INFRASTRUKTUROM URBANOG VODNOG

SUSTAVA

3.1. Uvod

3.1.1. Openito o upravljanju infrastrukturom (Infrastructure Asset

Management - IAM)

Urbana infrastruktura oznaava one gradske infrastrukture koje podravaju urbani ivot
i razvoj, bez kojih se taj ivot ne bi mogao odvijati.

U urbanu tehniku infrastrukturu spadaju:

Komunalna vodovod, odvodnja, koritenje voda i zatita voda, zbrinjavanje otpada

Prometna kopnena, zrana i vodna
Telekomunikacijska komunikacijsku i informacijsku
Energetska elektroenergetski sustavi, plinovodi, itd.

Urbana infrastruktura je podlona starenju i degradaciji, dok se sa druge strane

poveavaju drutvene potrebe. Kod veine sustava zbog financijskih razloga se obino odgaa
odravanje i obnova, to kasnije za posljedicu ima veu potrebu za razumnijim i uinkovitijim
planiranjem. Upravo zbog toga javlja se potreba za upravljanjem infrastrukturom
(Infrastructure Asset Management - IAM). Naime, zamjena i poboljanje zastarjele i
neuinkovite infrastrukture u urbanim sustavima je sloena vrlo skupa aktivnost za koju
kronino nedostaje novca. Zato je nuno s ogranienim sredstvima poboljat uinkovitost
infrastrukture na optimalan nain. To je zadatak IAM-a.

Upravljanje infrastrukturom je integralni, multidisciplinarni skup strategija i aktivnosti

za odravanje urbane tehnike infrastrukture. Openito, metoda se odnosi na stariju
infrastrukturu kojoj istjee vijek trajanja, posebno na aktivnosti kao to su odravanje, sanacija
i rekonstrukcija. Metoda se koristi softverskim alatima za organizaciju i provoenje strategija s
temeljnim ciljem ouvanja i produavanja vijeka trajanja infrastrukture, koja je vitalna
komponenta odravanja kvalitete ivota u drutvu i uinkovitosti u gospodarstvu. [5]

3.1.2. Povijesni pregled, trenutno znanje i praksa

S obzirom na svoje porijeklo u financijskom sektoru, gdje prevladava ekonomski

pristup, za prvi znaajni napredak u podruju upravaljanja infrastrukturom (IAM) su zasluni

9
Boe entija Diplomski rad

ekonomisti. Poetci metode datiraju u kasne 1980-e u Australiji, gdje je dolo do potrebe za
ozbiljnim razmatranjem upravljanja infrastrukturom da bi se izbjeglo pogoranje javnih usluga.
Prof. Penny Burns (Sveuilite u Adelaideu) odigrao je kljunu ulogu ukazujui na vanost tog
problema i formaliziranje kljunih zamisli i principa. Australsko vodstvo ustraje u ovom
podruju do danas, kroz indrustrijsku praksu i inicijative organizacija kao to su Institute of
Public Works Engineering Australia (IPWEA, www.ipwea.org.au), the National Asset
Management Steering Group (NAMS, www.nams.au.com), itd..

Znaajan napredak se takoer oitovao i u ostalim zemljama, kao SAD-u, u UK-u,

Portugalu, itd..

IAM studije provedene u Australiji i Novom Zelandu objedinjene su u Priruniku za

upravljanje Internacionalnom Infrastrukturnom (International Infrastructure Management
Manual) koji se stalno revidira i aurira. Prirunik se koristi za razliite vrste javne
infrastrukture, daje pregled i objanjenje svake od IAM funkcija u jednostavnim uvjetima i
smjernice i savjete o tome kako obaviti svaku od tih funkcija.

IAM konstantno biljei znanstveni razvoj, posebno u podruju informatikih

tehnologija (softveri), ali i poveani interes u prepoznavanju vanosti ovoga podruja znanja.

Uinkovito donoenje odluka zahtijeva sveobuhvatan pristup koji osigurava eljenu

uinkovitost na prihvatljivoj razini rizika, uzimajui u obzir trokove izgradnje, rada i
odravanja infrastrukture tijekom vjeka trajanja.

Brown i Humphrey (2005) saeli su ove koncepte definiranjem IAM-a kao "umjetnost
dugoronog balansiranja uinkovitosti, trokova i rizika ". [5]

Slika 4. Prikaz balansiranja uinkovitoski i trokova uz odreenu razinu rizika

10
Boe entija Diplomski rad

U hidrotehnici, IAM se koristi za analizu i projektiranje mree, planiranje, izgradnju,

optimalno upravljanje i hidrauliku pouzdanost (Alegre i Almeida ed., 2009).

esto se u praksi IAM-u pristupa na povran nain koristei ga samo kao softverski alat
bez inenjerskog pristupa i podataka to daje nepouzdane i neuinkovite rezultate.

Slika 5. Temeljna pitanja upravljanja infrastrukturnom imovinom

U Hrvatskoj IAM nije osobito razvijen, vrlo malo je iskustva u primjeni IAM-a, a
posebno u upravljanju urbanom vodnom infrastrukturom. To je nasljee socijalistikog
okruenja u kojem je infrastruktura funkcionirala. Ulaskom u EU sve se mijenja i time pristup
upravljanju urbanom infrastrukturom. Stoga e IAM pristup dolaziti sve vie do izraaja.

3.2. Upravljanje infrastrukturom urbanih vodnih sustava

Pod urbanima vodnim sustavima podrazumijevamo vodoopskrbu i odvodnju. Primjena

IAM medote u urbanim vodnim sustavima se dijelom razlikuje od primjene kod drugih sustava.
Razlog tomu je trajna potreba drutva za takav tip javne usluge. Naime vodoopskrba i odvodnja
mora uvijek funkcionirati kako bi ivot u gradu bio odriv. Takav tip infrastrukture ne moe se
zamijeniti odjednom, nego dio po dio. Prema tome sustav se promatra kao funkcionalna cjelina
u kojoj pojedinane faze koegzistiraju tijekom vremena. [5]

Kod vodnih sustava, posebno u vodoopskrbi, zbog mrene infrastrukture sustav se

ponaa dominantno, pa zbog toga esto nije mogue odrediti razinu usluge na pojedinim
komponentama, ve samo na sustavu kao cjelini.

11
Boe entija Diplomski rad

IAM sve vie postaje kljuna tema u pokretu prema usklaenosti i uinkovitosti zahtjeva
za vodoopskrbom i sustavima odvodnje. Odrivo upravljanje takvih sustava treba udovoljiti
sljedeim zahtjevima:

Promicanje odgovarajue razine javnih usluga i jaanja dugorone pouzdanosti usluga

Poboljanje odrivog koritenja vode i energije
Upravljanje rizikom usluge, vodei rauna od potrebama korisnika i prihvaanju rizika
Produljenje vijeka trajanja postojee infrastrukture, umjesto izgradnje nove, kada je to
mogue
Mogunost prilagodbe klimatskim promjenama
Poboljanje investicijske i operativne uinkovitosti
Opravdanost investicijskih prioriteta na jasan, jednostavan i odgovoran nain

3.2.1. Integralni pristup IAM-u

Da bi se izbjegao krivi pristup IAM-u, a samim time i nedostatci nastali takvim

pristupom, koristi se integralni pristup potaknut potrebom pruanja adekvatne i odrive usluge
za dugoroni period.

Integralna metodologija pristupa IAM-u kao procesu upravljanja, temeljenom na

naelima PDCA (plan-do-check-act => planiraj-uradi-provjeri-djeluj). PDCA je iterativna
metoda upravljanja u 4 koraka koja se koristi u poslovnom svijetu za kontrolu i kontinuirano
poboljanje procesa i proizvoda.

12
Boe entija Diplomski rad

Slika 6. Plan-Do-Check-Act ciklus [5]

Integralni pristup IAM-u takoer zahtijeva usklaenost izmeu zadataka i ciljeva, te

prioriteta i provoenih mjera, koristei zahtjeve najnovijih standarda o upravljanju imovinom.

Takav pristup posebno uzima u obzir nemogunost rjeavanja mrene infrastrukture na

isti nain kao i kod ostalih manje vie linearnih infrastruktura, zbog dominantnog ponaanja
sustava kao cjeline (pojedini djelovi su ovisni jedni o drugima) i kao cjelina nema ogranien
vijek trajanja cijeli sustav ne moe biti zamijenjen odjednom, nego dio po dio ne ugroavajui
njegovo funkcioniranje.

Ova metodologija omoguava procjenu i usporedbu razliitih alternativa i intervencija

koristei analize uinkovitosti, trokova i rizika, te uzimajui u obzir definirane zadatke i ciljeve
koji se ele postii. Ukratko, cilj integralnog pristupa jest da pomogne slubama vodoopskrbe
i odvodnje da odgovore na sljedea pitanja:

Tko smo mi i koju uslugu isporuujemo?

to posjedujemo u smislu infrastrukture?
Gdje elimo biti dugorono gledano, vezano za kvalitetu usluge i njenu odrivost?
Kako to ostvariti?

13
Boe entija Diplomski rad

Intervencije i rjeavanje problema u gospodarenju s vodnom infrastrukturom se provodi

kontinuirano, ali se planira dugorono (strateko), srednjorono (taktiko) i kratkorono
(operativno). Sve ove razine moraju biti usklaene da bi razvitak bio dobar.

Zato se IAM-u pristupa na razliitim razinama planiranja i odluivanja:

strateka razina - potaknuta investicijama, dugoronim perspektivama i ciljevima;

taktika razina - gdje menaderi zadueni za infrastrukturu trebaju odabrati najbolja
interventna rjeenja;
operativna razina - gdje se kratkorone mjere planiraju i provode.

Takoer postoji potreba za standardiziranim postupcima za procjenu razliitih

alternativa intervencija u smislu uinkovitosti, rizika i trokova tijekom perioda analize.

IAM se oslanja na 3 glavna stupa nadlenosti koja su meusobno integrirana: poslovno

upravljanje, inenjerstvo i informacije. Sve to objedinjeno je na slici 7..

Slika 7. Generalni pristup IAM (dimenzije analize kompetencije planske razine)

[5]

Svaka razina upravljanja i planiranja strateka, taktika i operacijska, obuhvhaa

sljedee faze:

Utvrivanje zadataka i ciljeva;

Dijagnoza stanja i potreba;

14
Boe entija Diplomski rad

Izrada plana koji ukljuuje usporedbu i odabir razliitih alternativa rjeenja;

Plan provedbe;
Nadzor i revizija.

Veina poduzea koristi samo nekoliko faza procesa upravljanja i planiranja. Ono to
esto nedostaje jest revizijski mehanizam koji mjeri usklaenost sa postavljenim ciljevima, kao
i uinkovito usklaivanje izmeu pojedinih razina upravljanja i planiranja.

Moe se rei da se IAM ne provodi dosljedno kako je zamiljen ve pracijalno zbog

ega su i rezultati parcijalni i manje uinkoviti. IAM se dosljedno mora provoditi na svim
razinama koje su meusobno povezane, slika 8.. Jedino tako povezane razine osiguravaju
odrivost sustava te uinkovitost cijelog procesa IAM-a. Znai, jedino se ciljevi mogu ostvariti
s minimalno potrebnim resursima.

15
Boe entija Diplomski rad

Slika 8. Proces planiranja na svakoj od razina planiranja [5]

16
Boe entija Diplomski rad

3.3. Uinkovitost, rizik i troak

Kao to je ve navedeno, dugoroni cilj IAM-a jest da osigura:

Adekvatnu uinkovitost;
Prihvatljive rizike;
to nie trokove.

Procjena uinkovitosti, rizika i trokova su kljuni za djelotvoran IAM. To su kljune

dimenzije dobre analize. Izostavak jedne od njih ugroava cijeli postupak.

3.3.1. Procjena uinkovitosti

Uinkovitost predstavlja valjanost odnosno djelotvornost usluge. Procjena uinkovitosti

je rairena djelatnost koritena u ekonomiji, sportu i mnogim drugim sferama ivota kako bi se
usporedili i ocjenili subjekti i pojedinci, te da bi se na temelju toga donosile odluke.

Stoga se moe rei da je procjena uinkovitosti pristup koji omoguava ocjenjivanje

valjanosti procesa ili aktivnosti kroz mjere za poveanje ili planirano ostvarenje uinkovitosti.

Glavne kategorije mjera uinkovitosti ukljuuju (Sjovold i sur. Izd. 2008.):

Pokazatelji uinkovitosti predstavljaju kvantitativnu mjeru uinkovitosti neke

aktivnosti. Izraavaju se kao omjer izmeu varijabli, te moe biti razmjeran (npr. %) ili
nerazmjeran (npr. $/m3).
Primjer: Pojava preljevnog protoka povezanog sa padalinama.
Definicija Ukupni volumen preljevanja x 365/volumen oborina, tijekom
razdoblja procjene (%/godini)
Indeksi uinka, mogu biti rezultat vie zasebnih mjera uinkovitosti (npr. teinski
prosjek pokazatelja uinkovitosti) ili rezultat softvera za analizu (npr. simulacijske
metode, statistiki alati). Za razliku od pokazatelja uinkovitosti, indeksi uinka
iskazuju i procjenu (npr. 0 -nema funkciju; 1-prihvatljivi minimum; 2-dobro; 3-izvrsno).
Primjer Minimalna brzina toka (m/s) (utjecaj/pokazatelj: kvaliteta vode,
utjecaj na vrijeme putovanja i sedimentaciju)
Razine uinkovitosti je mjera veliine uinkovitosti, ali kvalitativne prirode. Izraava se
u diskretnim kategorijama (npr. izvrsno, dobro, zadovoljavajue, loe). Obino se
koriste kada kvantitativne mjere nisu primjerene postupku vrednovanja i cilja (npr.
procjena zadovoljstva kupaca koristei ankete)

17
Boe entija Diplomski rad

3.3.2. Procjena rizika

Analiza rizika ima iroko podruje primjene, te se moe odnositi na organizaciju u

cjelosti, sustav ili podsustave ili na pojedine komponente sustava.

Razvijeno je nekoliko metoda s kojima se provodi analiza rizika, npr: dijagram analize
rizika ili pristup temeljen na matricama rizika.

Medota temeljena na matricama rizika je jedna od najraznovrsnijih i najstrukturalnijih

metoda prikladnih za analizu rizika s kojima se suoavaju slube vodoopskrbe i odvodnje.
Temelji se na detaljnoj analizi posljedica odreene razine rizika kroz sastavljanje u odreene
razrede vjerojatnosti i posljedica.

Slika 9. prikazuje matricu rizika. Tipina klasifikacija izgleda ovako: 1- beznaajno; 2-

nisko; 3- umjereno; 4- visoko; 5- neprihvatljivo . Kombinacija vjerojatnosti i posljedica utjecat
e na stupanj opreza analitiara: niski ili prihvatljivi rizik (zeleno) ; srednji ili podnoljivi rizik
(uto); visoki ili neprihvatljivi rizik (crveno).

Slika 9. Matrica rizika [5]

Neovisno o tipu kvarova koji se javljaju, oni mogu dovesti do potencijalnih posljedica
ne samo u komunalnoj infrastrukturi i uslugama nego i u drugim infrastrukturama. tovie,
posljedice mogu ukljuivati drutveno-ekonomske poremeaje i utjecaje na okoli. Stoga, pri
procjenjivanju rizika povezanog sa odreenim kvarom ili nepravilnosti, vie posljedica treba
uzeti u obzir. (Tablica 1).

18
Boe entija Diplomski rad

Tablica 1. Posljedice koje treba uzeti u obzir

Podruje Neke od varijabli koje opisuju podruje

Zdravlje i sigurnost Broj i ozbiljnost zaraze koja se javila kod ljudi

Financije Monetarna vrijednost, funkcija opsenosti usluge - godinji

operativni proraun

Kontinuitet usluge Trajanje prekida usluge

Utjecaj na okoli Pojava preljevnog protoka povezanog s padalinama, zbrinjavanje

mulja, kontinuitet rada ureja za proiavanje

Reputacija u javnosti Broj albi, pojava u medijma

Kontinuitet poslovanja Pojava oteenja, kapacitet sustava, raspoloivi ljudski resuresi za

odravanje i obnovu

Razvoj projekta Promjene u tjeku projekta (obujam, raspored, proraun)

3.3.3. Procjena trokova

Procjena trokova je takoer vaan dio analize za usporedbu i odabir alternativa

intervencija u IAM-u. Sve stavke relevantnih trokova i prihoda, koji se javljaju tijekom analize
i koji se razlikuju od statusa quo, treba uzeti u obzir.

Openito, glavne stavke trokova ukljuuju:

Investicijski trokovi, izraeni kao odreeni iznos u odreenom trenutku u vremenu,

uzimajui u obzir amortizaciju (funkcija amortizacije mora biti poznata ako nije
linearna).
Operativni trokovi, odravanje usluge, osoblje, itd. Operativni trokovi su izraeni kao
godinje vrijednosti, tijekom perioda analize.
Prihodi, bilo kroz jednokratne isplate u odreenom trenutku, ili raspodijeljeni tijekom
razdoblja analize. Prihodi su takoeri izraeni kao godinje vrijednosti tijekom
razdoblja analize.

3.3.4. Strateko, taktiko i operativno planiranje

Strateko planiranje treba biti temeljeno na viziji i postavljenom cilju organizacije,

koji se odnosi na uspostavljanje globalnih i dugoronih smjernica razvoja.

19
Boe entija Diplomski rad

U prvoj fazi rukovodstvo definira jasne ciljeve, kriterije ocijenjivanja, mjere koritene
pri procjeni i konano, cilj za svaku od mjera. Da bi se uspostavili ciljevi potrebno je struno
znanje i informacije o kontekstu koje je dobiveno prikupljanjem podataka i motrenjem.

Drugu fazu predstavlja dijagnoza koja se sastoji od analize vanjskog konteksta

(globalnog) i unutarnjeg konteksta ( organizacijskog i infrastrukturnog). SWOT ( strenghts-
weaknesses-opportunities-threats---prednosti-mane-prilike-prijetnje) analiza je prikladan nain
za dobivanje rezultata u ovoj fazi.

Trea faza se sastoji od jasnog utvrivanja, usporedbe i odabira strategije koja najvie
udovoljava zadanim ciljevima. Rezultati se objavljuju u jasno definiranom dokumentu
(strateki plan).

Taktiko planiranje i donoenje odluka treba biti utemeljeno na stratekim zadaama

i ciljevima. Cilj taktikog planiranja je odreivanje razliitih alternativa zahvata koji bi se
provodili u srednjoronom razdoblju (3-5 godina), a u svrhu ostvarivanja usvojene strategije.

Sljedea faza je iznoenje plana, to je jedan od najteih procesa jer obuhvaa zahtijevne
inenjerske procese pomou kojih se utvrivaju i razvijaju izvedive intervencije za svaki od
podsustava, nakon ega slijedi procjena svake od intervencija zahvata. Za svaki od podsustava
odabire se najbolja intervencija na temelju mjerenja, odabranih zadataka i ciljeva. Skup
odabranih alternativa interevencija, kompatibilan sa financijskim sredstvima se tada mobilizira
i ukljuuje u taktiki plan.

Posljednje faze taktikog planiranja obuhvaaju ugraivanje, praenje i periodini

pregled plana.

Operativno planiranje je realizacija taktikog plana na razini planske godine.

Sva tri plana moraju biti meusobno usklaena jer slue ostvarenju usvojene vizije.

3.4. Primjeri iz industrije

3.4.1. Strateko planiranje

Velika veina komunalnih usluga u svijetu je namijenjena za populacije manje od

100000 stanovnika. Veina komunalnih usluga srednje veliine ima prostora za znaajno
poboljanje u smislu upravljanja infrastrukturnom imovinom.

Specifini primjer imamo u Portugalu gdje se nailazi na problem starenja sustava, te

usluga vie nije financijski ni ekoloki uinkovita. Kvaliteta usluge, prioriteti ulaganja i
20
Boe entija Diplomski rad

ekoloka odrivost su kljuni IAM pokretai koje bi menaderi koristili prilikom upravljanja
ovim sustavom.

Poduzee je usvojilo viziju (odrivost sustava) i s time u vezi ciljeve i procjenu kriterija
u skladu sa odabranim stratekim ciljevima i zadacima. Za svaki od ciljeva odabrana su
prikladna mjerenja (indikatori ostvarenja cilja) koja su definirana jedinicama, opisom i
specifikacijom. Ciljevi, kriteriji procjene, ostvarenja ciljeva, te jedinice mjerenja veliina
ostvarenja za sustav su prikazane u tablici 2.

Tablica 2. Ciljevi i kriteriji mjera veliine ostvarenja kriterija

21
Boe entija Diplomski rad

Na temelju prethodnog primjera, odnosno primjene IAM metodologije na urbani vodni

sustav u Portugalu napravljena je SWOT analiza stratekog plana.

Tablica 3. SWOT analiza

3.4.2. Taktiko planiranje

Uzmimo za primjer strateki cilj Poboljanja uinkovitosti koritenja ekolokih

resusursa ( voda i energija) kao to je navedeno (vidi kriterij 3.1).Stanje raspodjelne mree
vode je opisano sa kvarovima na cijevima i raunom elektr. energije koritene za pumpanje
vode je vei nego obino; na mrei se javljaju gubici vode te se javljaju lokalni problemi sa
tlakom tijekom vrne potronje. Postavlja se pitanje:

Kako bi reagirali?
Kako bi dokazali da se nae odluke odnose na uinkovito rjeavanje stratekog cilja?
Kako bi se kvantificirao utjecaj naih odluka i naknadnih djelovanja?

U tradicionalnoj AM (asset management) praksi, poeli bi prikupljati podatke o

kvarovima, lokacijama gdje se nalaze, uinkovitosti crpki i njihovoj potronji. Zatim bi
procijenili relativnu vanost svake od komponenata. Kombinirajui ove informacije,
prioritizirali bi intervencije unutar proraunskih ogranienja. S time bi odgovorili na prvo
pitanje.

22
Boe entija Diplomski rad

Dalje, popravljanjem i zamjenom cijevi bi doprinjeli utedi vode i energije. Ali da li je

to dovoljno? Upravni odbor bi mogao biti manje nego zadovoljan sa tim mjerama, te bi mogli
postaviti dodatna pitanja:

Da li smo obratili dovoljno panje na hidraulike probleme? Da li smo uspjeli razdvojiti

razine usluge na pojedine komponente mree kada je rije o pritiscima i gubicima vode?
Kako smo odabrali veliinu i materijal novih cijevi?
Da li je konfiguracija postojee mree ( npr. razmjetaj i promjeri, lokacija i
karakteristike spremnika i crpnih stanica) adekvatna sa energetskog stajalita.

Postavljeni su sljedei taktiki IAM ciljevi:

Poveanje pouzdanosti sustava u normalnim i nepredvidivim uvjetima (vidi kriterij 1.2,

Tablica 2);
Osigurati ekonomsku odrivost (vidi kriterij 2.1, Tablica 2);
Osigurati infrastrukturnu odrivost sustava (vidi kriterij 2.2, Tablica 2);
Smanjiti gubitke vode (vidi kriterij 3.1, Tablica 2).

Budui da navedeni primjer ukljuuje samo fizike intervencije na infrastrukturi,

sukladnost gore navedenih taktikih IAM ciljeva je provedeno kroz sljedea mjerenja (metriku)
uinkovitosti, rizika i trokova:

Inv: investicijski trokovi

IVI: indeks infrastrukturne vrijednosti (IVI, odnos izmeu trenutne vrijednosti i
nove(zamijenjene) vrijednosti infrastrukture; idealno bi trebao biti blizu 0.5.
Pmin: minimalni tlak u normalnim radnim uvjetima; mjerenje usklaenosti s minimalnim
tlanim zahtjevima na traenim lokacijama.
Pmin*: minimalni tlak u nepredvidivim uvjetima rada
AC: postotak ukupne duljine azbestnih cijevi koje treba zamijeniti;
RL: realni gubici na spojevima
UnmetQ: rizik prekida usluge

Vrijednosti i mjerenja su dalje podijeljena u 3 raspona (dobro, prosjeno i slabo) na

temelju iskustva i pragova postavljenih od strane kljunog osoblja (Tablica 4).

Na temelju procjenjenih mjerenja i odgovarajuih dijagnoza situacije u godini 0 upuuje

na sljedee probleme:

23
Boe entija Diplomski rad

Pouzdanost sustava: nedovoljna vrijednost tlaka u normalnih uvjetima rada na

pojedinim lokacijama; visoka stopa kvarova na cijevima; niska otpornost sustava na rad
u nepredvivim uvjetima.
Infrastrukturna odrivost: loe stanje (visoka stopa kvarova) azbestno cemetnih cijevi.
Gubici vode: visoka razina curenja.

Tablica 4. Kriteriji definirani preko referentnih vrijednosti

Na temelju analize sustava i dostupnog prorauna dolo se do sljedeih moguih

konanih rjeenja:

Alternativa A0 (status quo, osnovni sluaj): odnosi se na zadravanje postojee mree,

te koritenje kapitala samo u sluaju popravaka uslijed kvarova.
Alternativa A1 (zamjena trenutnih sa istima): projekt IAM-a koji se sastoji od popisa
cijevi koje je potrebno zamijeniti sa HDPE (High-density polyethylene) cijevima istog
promjera. Popis je razvijen sa AWARE-P softverom, pratei strategiju zamjene
trenutnih sa istim, koritei analizu kvarova na cijevima i posljedica (kao u FAIL/CIMP)
i ELECTRE TRI metodu odluivanja.
Alternativa A2 (rjeenje temeljeno na cjelokupnom sustavu) projekt IAM-a temeljen
na idealnom redizajnu mree, kao da je nanovo izgraena. Izgradnja sustava bi trebala
uzeti u obzir promjene odreenih parametara u budunosti te taj isti sustav bi bio
podloniji nadogradnji u budunosti. Prilikom redizajna mree koristile bi se metode
zamjene cijevi kao i u alternativi A1, ali bi dolo i do drugih kljunih izmjena i
modifikacija. To bi se odnosile na iste cijevi ciljane u A1 ali bi ih zamijenili za cijevima
manjih promjera (predimenzioniranost izvorne mree na pojedinim mjestima).

24
Boe entija Diplomski rad

Svaka od alternativa je procjenjena i analizirana za 5-godinji plan i 20-godinji plan.

Tablica 5 prikazuje rezultate odabranih mjerenja za 3 alternative u 5. godini. Na slici 5. je 3D
prikaz rezultata(vrijeme, procjena mjerenja, alternative postavljene du lijeve, desne i
vertikalne osi).

Tablica 5.

Slika 5.

Slika 10. 3D Prikaz alternativa rjeenja [5]

Iskustvo pokazuje da je esto jeftinije jednostavno popraviti kvarove na cijevima i

nadoknaditi gubitke vode nego ulagati u obnovu sustava. To se moe primjetiti u sluaju A0 u
5. godini. Meutim, za ostali dio razdoblja analize (6-20 godine) problemi postaju sve uestaliji,
sve manja pouzdanost mree te se poveavaju gubici vode.
25
Boe entija Diplomski rad

A1 se pokazuje kao bolje rjeenje od A0 za uvjete infrastrukturne odrivosti, gubicima

vode i rizika (IVI, AC, UnmetQ). Investicija je naravno vea, ali je unutar raspoloivog
prorauna. Meutim, A1 naslijeuje nedostatke svojstene postojeem sustavu (A0).

A2 nastoji realno i postupno dovesti postojeu mreu blie idealu. Vidi se poboljanje
svih parametara u odnosu na A0 i A1, jedino trokovi ulaganja postaju vei. Ova alternativa
(rjeenje) prikazuje najbolje dugorono rjeenje. [2]

Donosioci odluke na temelju ovih rezultata mogu odluiti to je za njih najbolje. Imaju
jasan pregled trokova i rezultata uinka svake alternative. Ako se recimo koriste bespovratna
sredstva iz EU vjerojatno je alternativa A2 najbolja.

3.4.3. Napomene

Bez obzira na veliinu, sloenost, razinu razvoja, komunalne usluge trebaju provesti
IAM pristup s kojim bi osigurali odrivo upravljanje urbanom infrastrukturom vodnih sustava.
Kljune preporuke koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom provedbe IAM programa:

IAM u cjelokupnosti ovisi o ljudima

IAM nije mogue provesti preko noi. Provodi se korak po korak i to je mogue
jednostavno.
Pouzdani podaci su temelj uspjenog IAM-a.
IAM se ne rjeava sa softverskom aplikacijom.
IAM je unutarnji proces u komunalnom poduzeu, ali i koristi vanjske strune savjete.
Komunalna poduzea imaju zajednike probleme i potekoe, te se uoava povezanost
problema i rjeenja.
Make it happen start today!

26
Boe entija Diplomski rad

4. SOFTVERI I UPRAVLJAKI ALATI

4.1.1. Uvod

IAM metoda obuhvaa sloen skup procesa koje je potrebno obuhvatiti u jednu cjelinu.
Sloenost tih procesa oituje se u injenici da ukljuuju razliite grane djelanosti kao to su
ekonomija, zatita okolia, menadment, inenjerstvo, itd. Prilikom rjeavanja problema
obnove urbanih vodnih sustava potrebno je uravnoteiti sve te procese da bi se dolo do
najboljeg mogueg rjeenja. Za to se koriste razliiti upravljaki alati i softverski programi kao
to su:

AWARE-P softver
PureNET - integrated non revenue water and asset management software
Cityworks softver
Accela
Bentleys integrated urban water and wastewater software solution for utilities

U nastavku e kao primjer znaajki programa biti opisan AWARE-P softver koji je usko
povezan sa ve opisanom metodologijom upravljanja urbanih vodnih sustava (poglavlje 3.).

4.1.2. Aware-P

AWARE-P softver dizajniran je da olaka upravljanje infrastrukturnom imovinom

urbanih vodnih sustava. Softver je baziran na mnotvu podataka i procesa vanih za IAM
metodu, te prua organiziran i jednostavan pristup za vrednovanje i usporeivanje planskih
alternativa, koristei odabrane mjere uinkovitosti, rizika i trokova. [7]

AWARE-P se sastoji od seta alata za analizu koji su usko povezani sa temeljnim

parametrima metode IAM.

27
Boe entija Diplomski rad

ALATI su podijeljeni u skupine:

Alati za planiranje

Slika 11. Alati za planiranje (Usporedi i odlui Indikatori Financiranje) [7]

Alati za planiranje obuhvaaju kratkorono i dugorono planiranje. Na temelju ulaznih

podataka i postavljenih zadataka i ciljeva, donose se odluke o prioritetu djelovanja i odabiru
rjeenja. [2]

Na poetku je potrebno definirati nekoliko alternativa rjeenja:

Alternativa A0 (status quo, osnovni sluaj): odnosi se na zadravanje postojee mree,

te koritenje kapitala samo u sluaju popravaka uslijed kvarova.
Alternativa A1 (rehab the force main): rehabilitacija postojeeg stanja, zamjena
korodirajuih cijevi sa novim cijevima manjeg promjera.
Alternativa A2 (I&I infiltration & inflow): rehabilitacija postojee stanja, smanjenje
infiltracije i vanjskog dotoka u sustav.

Svaka od ovih alternativa je definirana odreenim ciljevima i zadacima preko mjerenja.

U nastavku e se opisati postupak definiranja jedne od alternativa.

Postavljeni su sljedei taktiki IAM ciljevi:

Slika 12. Taktiki IAM ciljevi [8]

28
Boe entija Diplomski rad

Za svaki od ciljeva odabrana su prikladna mjerenja koja su definirana jedinicama,

opisom i specifikacijom.

Svako od mjerenja potrebno je precizno definirati tako da mu se odredi odreeni

teinski koeficijent te se odredi krivulja ponaanja preko referentnih vrijednosti koje su
zadane ili se mogu iskustveno zadati. Na slici 13. je prikazano primjer jednog takvog
mjerenja.

Slika 13. [8]

Pregled dobivenih alternativa i mjerenja prikazan u tablici poretka prikazanoj na slici

14. Boje prikazuju stanje odreenog mjerenja:

- zeleno (2.00 - 3.00) poeljno

- uto (1.00 - 1.99) potrebno poboljanje
- crveno (0 0.99) nepoeljno

Problem je definiran kroz 3 dimenzije (Alternative => mjerenja => vrijeme).

U 2D verziji se moe prikazati na tri naina:

- u odreenoj godini (alternative vs. mjerenja) (Slika 14.)

- za odreeno mjerenje (alternattive vs. godine)
- za odreenu alternativu (mjerenja vs. godine)

29
Boe entija Diplomski rad

Slika 14. [7]

Osim 2D prikaza mogue je prikazati i cjelokupni 3D prikaz, slika 15.

Slika 15. [7]

Alati za analizu i predvianje

Najvei izazov i IAM-u je iskoritavanje podataka da bi se dolo do najboljih taktikih

i stratekih odluka. U ovu kategoriju alata ukljueno je dijagnosticiranje trenutnog stanja i
predvianje budueg ponaanja. [7]

30
Boe entija Diplomski rad

Slika 16. Alati za analizu i predvianje (analiza rizika vanost komponenti

nezadovoljena potranja vrijednosni indeks infrastrukture indeksi uinka) [7]

Analiziranjem stanja kvarova, vanosti svake od cijevi i potreba korisnika, moe se

predvidjeti budue ponaanje sustava i na temelju toga izbjei neeljene posljedice.

U poglavlju 5. Prikupljanje podataka, analiza sustava su opisane tehnologije

prikupljanja podataka o kvarovima i oteenjima na cijevima i nainu upravljanja rizikom kod
cijevnih mrea koji se koriste kao ulazni podaci za upravljake alate i softvere.

Prostorni alati

Sustavi vodoopskrbe i odvodnje su prostorne infrastrukture, te kao takvi imaju odreeni

geografski poloaj. Mrena i prostorna analiza te pregled i lociranje na karti, klju su za
razumijevanje sustava i poloaja u prostoru. Za modeliranje mree kanalizacije koriste se
razliiti softveri i softverski dodaci:

- Civil Tools
- EPA SWMM
- Hydraflow
- SewerCADD
- EPANet

31
Boe entija Diplomski rad

Slika 17. Prostorni alati [7]

Digitalizacija i mapiranje sustava omoguuje lake razumijevanje i time upravljanje

sustavom. Umjesto koritenja zastarjelih karata sustava, danas je mogue cijeli sustav
prikazati u raunalnim programima te se na taj nain moe vriti:

Cjelokupna analiza i pregled komponenti sustava,

Automatsko detektiranje nepravilnosti u sustavu
Vanost komponenti sustava i rizik otkazivanja i nastanka kvarova
Simulacijski modeli hidraulike sustava koji omoguuju pregled tlakova i brzina
(primjer: slika 18.)
Planiranje i rehabilitacija: stvaranje, pregled i odabir scenarija obnove sustava

Slika 18. Simulacijski prikaz brzina u vodoopskrbnom sustavu [8]

32
Boe entija Diplomski rad

5. PRIKULJANJE PODATAKA, ANALIZA SUSTAVA

5.1. Vanost prikupljanja podataka

Prethodno opisana metoda sadri iroki spektar komponenata koje su ukljuene u

upravljanje urbanim vodnim sustavom te ine jednu povezanu cjelinu. U nastavku je izdvojen
jedan dio iz cjeline koji predstavlja vrlo vanu ulogu pri primjeni ove metode u praksi.

Svaka primjena metodologije upravljanja urbanim vodnim sustavima zahtjeva detaljnu

analizu sustava. Pouzdanost i kvaliteta podataka dobivenih analizom omoguava olakano
upravljanje sustavom. Takoer se ti podaci iskoritavaju prilikom razvijanja modela sustava
odvodnje ili vodoopskrbnog sustava koji slue za praenje sustava.

Analiza sustava obuhvaa veliki obujam razliitih podataka. U nastavku e se opisati

jedan dio potrebnih podataka i tehnologije koje se koriste pri analizi. Podaci vezani za zdravlje
cjevovodne mree ine vaan aspekt analize urbanih vodnih sustava jer zdravlje sustava utjee
na rad sustava u cjelini i na rizik otkazivanja sustava u budunosti.

Ovo je najvei problem u Hrvatskoj jer vodno komunalna poduzea nemaju ureene
baze podataka to stvara velike probleme u planiranju njihove obnove.

5.2. Water and Wastewater Pipe Nondestructive Evaluation and Health

Monitoring

U urbanim vodnim sustavima mrea cjevovoda predstavlja najvei dio sustava, te je

stoga od velike vanosti za sustav u cjelini. Cijevi slue za transport plinova, para, tekuina i
vrstih rasutih materijala. Tijekom povijesti takva vrsta transporta se pokazala relativno
sigurna. Kao i kod drugih infrastruktura, cijevi su podlone starenju ovisno o vremenu i
nastajanju kvarova i oteenja uslijed vanjskih utjecaja. Kvarove i oteenja na cijevima je
potrebno locirati u sustavu te na temelju toga odabrati odreenu metodu sanacije. [9]

Oteenje cijevi se moe prikazati u vie koraka :

Instalacija cijevi
Poetak korozije
Napuknue prije curenja
Dijelomino oteenje
Potpuno oteenje

33
Boe entija Diplomski rad

Slika 19. Nastanak kvara na cijevi [9]

Nakon to je cijev bila neko vrijeme u pogonu dolazi do korozije cijevi koja se javlja na
povrini cijevi, bilo na unutarnjoj ili vanjskoj strani, te doprinosi stvaranju pukotina. Mehanika
optereenja takoer doprinose stvaranju pukotina. Obino je tee detektirati poetne manje
pukotine, tek nakon to se poveaju pukotine te doe do znatne promjene u hidraulici sustava
mogu se lako detektirati oteenja.

Tipovi oteenja cijevi se klasificirani u 7 kategorija prikazanih na slici 18.: (a)

Circumferential cracking; (b) Longitudinal cracking; (c) Bell splitting; (d) Corrosion pitting;
(e) Blow-out hole; (f) Spiral cracking; (g) Bell shearing. [9]

34
Boe entija Diplomski rad

Slika 20. Kategorije oteenja [9]

35
Boe entija Diplomski rad

5.3. Metode inspekcije i praenja sustava

Danas se obino oslanjamo na nedestruktivne metode inspekcije s kojima bi se otkrili

kvarovi i oteenja. Pouzdanost tih metoda mora biti visoka jer su oteenja veinom lokalnog
karaktera. U inspekciju plinskih i naftnih cjevovoda mnogo je uloeno, te je takva tehnologija
poprilino razvijena zbog veliine i vanosti takvih cjevovoda. Urbani vodni sustavi ne
doputaju tolika ulaganja u tu vrstu tehnologije stoga veina nabrojenih metoda je razvijena i
koritena u naftnoj i plinskoj industriji.

Odabir inspekcijske metode najvie ovisi o veliini cijevi i materijalu. Npr. kod metalnih
cijevi se koriste sljedee metode:eddy currents (EC), elektromegnetic testing (EMT), ultrasonic
testing (UT). Kod betonskih cijevi se koriste: acoustic emission (AE), impact-echo (IE), sonar
and visual inspection. U nastavku e biti opisana pigging tehnologija koja se koristi u nekim od
tehnologije inspekcije.

Podjela nedestruktivnih inspekcijskih metoda:

elektromagnetske eddy current, ground penetrating radar, magnetic flux leakage

mehanike acoustic emission, impact-echo, acoustic leak detection
sonarne i vizualne CCTV, CCTV sa sonarom, Smart Ball tehnologija, Sahara Leak
Detection
IWA tehnologija

5.3.1. Pigging Tehnologija PIG (Pipeline Intervention Gadget)

PIGGING je proces koji ukljuuje upotrebu cilindrinog ureaja koji se provodi kroz
unutranjost cijevi sa ciljem ienja, inspekcije, distriburanja inhibitora (sredstva za ienje u
obliku tekuine ili gela). Moe sluiti i kao ep (Plug) s kojim se izolira jedan dio cijevi. PIG
ureaj se moe provoditi kroz cijev mehaniki ili tokom tekuine.

36
Boe entija Diplomski rad

Slika 21. Shematski prikaz PIG ureaja [10]

PIG selekcija se vri na temelju nekoliko kriterija:

- Tip, lokacija, volumen supstance koji je potrebno ukloniti

- Potrebni tip informacije
- Brzina PIG-a
- Maksimalna distanca koju PIG mora prijei
- Minimalni radijus i veliina krivina

Za inspekciju cijevi se koristi IPS (Intelligent Pig Surveys) tehnika. Trenutno se

nekoliko tehnologija inspekcije nadovezuju na upotrebu PIGGING tehnike: Magnetic flux
leakage (MFL) i Sonar testing .

Slika 22. PIG ureaj [10]

37
Boe entija Diplomski rad

5.3.2. Acoustic Emission (AE)

Acoustic emission je nedestruktivna metoda koja se koristi za otkrivanje pukotina u

cijevima u kojima se odvija strujanje pod tlakom te doalazi do curenja tekuina i plinova.
Turbulencija koja je uzrokovana strujanjem tekuine pod tlakom kroz pukotinu (otvor - orifice)
proizvodi energetske valove sonarnih i ultrasonarnih frekvencija. Takvi valovi imaju visoke
frekvencije, te su za detekciju potrebni posebni senzori (hidrofoni, akcelerometri). Kao to je
navedeno akustinu emisiju valova proizvodi visoko nestabilno turbulentno polje tlaka na
otvoru (pukotini). Uvjet da se ostvari turbulentno strujanje u pukotini jest Re > 1000.

Slika 23. Znaajke toka curenja [9]

AE signali su kontinuiranong tipa, tek kada ima pukotina i oteenja (curenje) dolazi do
promjene u amplitudi signala Jednostavna procjena poloaja pukotine moe se provesti
mjerenjem varijacije amplituda kontinuranog signala na raznim poloajima du cijevi.

Slika 21. prikazuje primjer signala curenja koji se detektira na 4 senzora. Prema
prikazanom grafu signal je najprije detektiran na kanalu 3, to znai da je izvor blizu. Vrijeme
dolaska signala na kanalima 1 i 4 je otprilike isto, to znai da je izvor priblino jednako udaljen.
Stoga se moe zakljuiti da je izvor otprilike na sredini izmeu 2 i 3 kanala.

38
Boe entija Diplomski rad

Slika 24. [9]

5.3.3. Eddy Current (EC)

Nain inspekcije cijevi pomou EC koristi magnetsku zavojnicu sa izmjeninom

strujom da bi izazvala magnetsko polje u cijevi koje je ovisno o vremenu. To magnetsko polje
uzrokuje stvaranje elektrine struje u vodljivom materijalu. [9]

Kako funkcionira (Slika 22.):

a- izmjenina struja koja se provodi kroz zavojnicu odreenom fekvencijom stvara

magnetsko polje oko zavojnice
b- kada se zavojnica postavi blizu elektriki provodljivog materijala, EC se inducira unutar
materijala
c- promjene debljine materijala, oteenja i nepravilnosti u materijalu dovode do
poremeaja u magnetskom polju te se to moe prikazati kao mjerenje varijacija u otporu
zavojnice.

39
Boe entija Diplomski rad

Slika 22.

Slika 25. [9]

Gustoa Eddy struja je najvea u u blizini instrumenta te se za to podruje dobije najvea

rezolucija rezultata. Standardna debina penetracije (dubina utjecaja) je definirana kao dubina
na kojoj je gustoa Eddy struja 37% od povrinske vrijednosti koja se smatra najveom. Eddy
struje koje se provode u materijalima velike vodljivosti e biti osjetiljivije na nepravilnosti na
povrini cijevi, ali e imati manju dubinu penetraciju u materijal.

Faktori koji utjeu na osjetljivost, rezoluciju i dubinu utjecaja(penetraciju)

varijacije u provodljivosti materijala

magnetska permeabilnost
frekvencija izmjenine struje (AC)
geometrija zavojnice

40
Boe entija Diplomski rad

EC metoda se moe provoditi unutar ili izvan cijevi. U urbanim vodnim sustavima se
veinom koristi RFEC (Remote Field Eddy Current) in-line metoda koja se odvija unutar cijevi.
RFEC

Slika 26. EC (eddy current) sustav [9]

5.3.4. Magnetic Flux Leakage (MFL)

.In-line MFL metoda inspekcije metalnih cijevi je jedna od preciznijih metoda koja
koristi nedestruktivne elektromagnetske metode da bi u cijelosti skenirala cijev po duini i
promjeru da bi se otkrila oteenja i nepravilnosti uzrokovana korozijom ili drugim utjecajima.

41
Boe entija Diplomski rad

Ova tehnologija, poznata kao ''smart pigging'' postala je standardna u inspekciji naftnih i
plinskih cjevovoda. Kod vodnih cjevovoda ova tehnologija ima ogranienu preciznost zbog
koritenja metalnih cijevi ija je unutranja povrina napravljena od cementnog morta. No i ta
tehnologija se razvila te moe prodrijeti u cijev do jednog ina.

Slika 27. Smart PIG sa ugraenom MFL tehnologijom inspekcije [9]

Kako funkcionira :

Koriste se magneti koji privremeno magnetiziraju metalnu cijev, te se promjene u

magnetskom polju snimaju i analiziraju. Magnetski tok je uniforman gdje ne postoje
nepravilnosti na povrini cijevi. Ako postoje nepravilnosti i oteenja kao to su udubljenja,
korozija i druge vrste oteenja na unutranjoj ili vanjskoj strani cijevi magnetski tok postaje
iskrivljen te se ta iskrivljenost mjeri sa Hall Effect senzorima.

42
Boe entija Diplomski rad

Slika 28. Rezultati oteenja dobiveni MFL tehnologijom [9]

43
Boe entija Diplomski rad

5.3.5. Visual Inspection

Vizualne metode inspekcije se baziraju na upotrebi CCTV-a (closed-circuit television).

CCTC je standardna tehnologija za nedestruktivnu inspekciju unutranjeg stanja kanalizacijskih
i oborinskih cijevi koja ukljuuje upotrebu robota na kojem je instalirana rotirajua kamera i
oprema za osvjetljenje. CCTV opremom upravljaju certificirano osoblje koje je obueno za
kontrolu robota i interpretaciju video snimaka.

CCTV tehnologija omoguuje otkrivanje anomalija na unutranjoj povrini cijevi, prua

veliku koliinu podataka u obliku slika i ilustrativni prikaz strukture. CCTV je ogranien na
dobivanje podataka samo na povrini cijevi iznad povrine toka.

Slika 29. Prikaz CCTV opreme [11]

44
Boe entija Diplomski rad

CCTV moe otkriti nepravilnosti kao to su:

longitudinalne/obodne pukotine
lomove i deformacije
povrinske abarazije
prodor korijena biljaka
inkrustracija

Svakoj od cijevi se pripisuje odreeni broj i ozbiljnost nepravilnosti te se na temelju

toga dobije ocjena stanja cijevi definirana skalom 1-5. CCTV snimke zahtjevaju interpretaciju
opaenih nepravilnosti, stoga je razivijeno nekoliko softvera koji to omoguuju (AQUA-selekt,
AQUA-WertMin).

Slika 30. Primjeri nepravilnosti i oteenja unutar cijevi [11]

Takoer su razvijeni sustavi koji ukljuuju CCTV i sonar tehnologiju. Sonar mjeri
vrijeme potrebno izvoru zvuka (prasak) da prijee put od izvora do promatranog poloaja i
natrag. Poznavajui brzinu zvuka kroz odreeni medij, moe se lako izraunati udaljenost od
izvora do promatranog poloaja. Takav sustav je u mogunosti da vri inspekciju cijevi iznad
povrine toka (CCTV) i ispod povrine toka (sonar).

45
Boe entija Diplomski rad

Slika 31. CCTV sa sonarom [12]

5.3.6. Sahara Leak Detection

Jedna od prvih tehnologija koja omoguuje uivo praenje i inspekciju vodnih

cjevovoda velikog promjera, te kompleksnih cjevovodnih mrea u urbanom podruju bez da se
prekida usluga. Ova tehnologija omoguuje detekciju:

Curenja
Zarobljenog zraka
Strukturalna oteenja

Slika 32. Shema Sahara Leak Detection metode [2]

46
Boe entija Diplomski rad

SAHARA alat je privezan na povrini i kontroliran od strane operatora da bi omoguio

preciznu kontrolu i inspekciju sustava. Najprije se ubacuje Sensor Head alat unutar cijevi otvor
promjera 50 milimetara. Zatim se otvara mali padobran koji sa ve postojeim tokom vode
unutar cijevi omoguuje alatu da se kree kroz cijev. Na alatu je postavljen zvuni senzor koji
omoguuje lociranje mjesta curenja. Takoer je na alat postavljena i CCTV kamera.

Slika 33. Sahara Leak Detection [12]

5.3.7. Smart Ball Leak Detection

Vrlo jednostavna tehnologija koja ukljuuje koritenje alata u obliku loptice koja se
ubacuje u cjevovod te je pogonjena sa ve postojeim tokom vode unutar cijevi. Alat je
opremljen sa zvunim senzorom koji omoguuje lociranje curenja unutar cijevovoda.

47
Boe entija Diplomski rad

Slika 34. Smart Ball Leak Detection [12]

5.3.8. IWA tehnologija

Primjena ureaja i opreme za neposrednu detekciju mjesta curenja poznata je i u

aktivnoj primjeni ve dugi niz godina. Meutim u dananjim sustavima nije dovoljno
uinkovita primjena samo te osnovne opreme (geofoni i korelatori). Sve se vie uvia da u
aktivnostima ispitivanja je velika korisnost primjene prijenosnih mjeraa protoka i ureaja za
mjerenja tlaka. Pored spomenutog vano je istaknuti danas ve iroko poznatu korisnost
kontinuiranog mjerenja unutar sustav (zone, vodospreme, itd.) i regulacije tlaka koja se sve vie
prepoznaje kao nezaobilazna mjere prevencije u sustavu. Ve su ranije u tekstu spomenute
raunalne tehnologije koje kako na svjetskom nivou tako i kod nas sve vie dobivaju na
vanosti. Njihov daljnji razvoj vodi ka upotrebi veoma naprednih tzv. genetikih algoritama
koji e omoguiti djelominu a moda kasnije i potpunu automatizaciju upravljanja sustavom.
U naem kontekstu istiem potrebu za primjenom programa za analizu stanja u sustavu i izraun

48
Boe entija Diplomski rad

pokazatelja a to je vrijedan alat kako za one koji tek zapoinju sa aktivnijim djelovanjem u
domeni smanjenja gubitaka vode, tako i za druge naprednije, kojima e omoguiti daljnja
unaprjeenja.

Slika 35. IWA tehnologija [13]

Tehnologija regulacije tlaka takoer je u velikom razvoju i treba istai rjeenja napredne
regulacije tlaka (viestruke vrijednosti tlaka odreene vremenom ili trenutnom potronjom)
upravljane elektronski ili hidrauliki. Posebna novina su rjeenja samoueih sustava
automatske kontrole tlaka koji se samostalno prilagoavaju stvarnim prilikama u sustavu. [13]

5.4. Upravljanje rizikom

Unutar urbanog vodnog sustava postoji konstantni proces popravljanja i zamjene

zastarjelih cijevi da bi se sprijeili kvarovi. Koritenjem rizika otkazivanja i prioritiziranja
potreba za zamjenom ili popravkom cijevi olakava se proces popravka i zamjene kod poduzea
koja imaju ogranien novani proraun. Rizik se definira kao kombinacija vjerojatnosti pojave
kvarova i posljedice kvarova na uslugu. Vjerojatnost kvarova ukljuuje:

Fiziko stanje cjevovoda (pukotine, udubljenja, korozija,...)

Starost i vijek trajanja cijevi

49
Boe entija Diplomski rad

Povijesni pregled kvarova na cjevovodu

Kapacitet/uinkovitost

Posljedica kvarova je mjera utjecaja na zajednicu i korisnike, te se odnosi na:

Zdravlje
Sigurnost
Razinu usluge

Ocjena rizika (vjerojatnost x posljedica = rizik) je podijeljena u kategorije zamjene i

popravka koristei matrice rizika.

Slika 36. Primjer matrice rizika (Rizik = Vjerojatnost x Posljedica) [14]

Na temelju ulaznih podataka o stanju cjevovoda koji se mogu dobiti sa metodama

inspekcije, svaka od cijevi u cjevovodnoj mrei je odreena sa stupnjom rizika nastanka kvara.
Takoer se mora uzeti u obzir vanost cijevi i spojeva, npr, dua cijev je vanija od krae jer
prilikom kvara due cijevi negativne posljedice su vee, takoer vanost cijevi i spojeva ovisi
o poloaju cijevi u mrei, o tlakovima, itd. AWARE-P softver vanost svake komponente mree
rauna tako da usporedi potranju koju mrea moe zadovoljiti kada je neka od cijevi u kvaru
i ukupnu potranju koju isporuuje netaknuta mrea (bez kvarova). Dalje se na temelju vanosti
svakoj od cijevi pridaje teinski koeficijent. Na slici 30. je prikazana cjevovodna mrea
vodoospkrbnog sustava i prikaz rizika nastanka kvarova na svakoj od cijevi.

50
Boe entija Diplomski rad

Slika 37. Prikaz analize kvarova na vodoopskrbnoj mrei (uzeto iz AWARE-P softvera) [7]

51
Boe entija Diplomski rad

6. PRIMJENJIVOST METODA UPRAVLJANJA URBANIM VODNIM

SUSTAVOM U HRVATSKOJ

6.1. Metodologija izrade programa upravljanja urbanim vodnim sustavom u

Hrvatskoj

Program se formalno temelji na Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva koji sadri

dogovorene aktivnosti i rokove vezane uz njihovu provedbu.

Zadovoljavanje zahtjeva iz vodno-komunalnih direktiva oteano je mnogim jedinicama

lokalne samouprave (u ijoj je nadlenosti organiziranje javne vodoopskrbe i odvodnje, putem
isporuitelja vodnih usluga), jer se u njihovoj provedbi moraju pomiriti dva meusobno
suprotstavljena imbenika. Prvi je obveza provedbe vodnokomunalnih direktiva (uz prednosti,
poboljanje standarda, bolje higijensko/zdravstvene uvjete i dr.), koja zahtijeva velika ulaganja,
a drugi je realna, financijska mogunost ili nemogunost da se preuzeta obveza i izvri.
Prostorna rasprenost stanovnitva, te razliiti stupnjevi ope gospodarske razvijenosti dodatno
uslonjavaju problem. Razlike izmeu potreba, obveza i mogunosti su razliite na razliitim
razinama sustava, stoga je nuno pri raspodjeli tereta uspostaviti kriterije za procjenu koji dio
tereta, kojim korisnicima i kojem podruju se kroz cijenu usluge smije dodati a da bude
financijski ostvariv. [17]

6.2. Javna vodoopskrba

Javnu vodoopskrbu karakterizira sloena situacija. Isprepleteni su

zahtjevi propisa o vodi za pie koja se isporuuje putem organizirane

vodoopskrbe, ne nuno i javne vodoopskrbe,
nain na koji se odvija javna vodoopskrba, putem velikog broja isporuitelja
vodnih usluga koji esto dijele nadlenost nad tehniko-tehnolokom
vodoopskrbnom cjelinom,
injenica da se dio isporuke vode za pie obavlja putem neadekvatno
organiziranih tvrtki ili udruga graana, to oteava kapitalna ulaganja i
odravanje takvih sustava te dovodi u pitanje sigurnost vodoopskrbe,
potreba stanovnitva za prikljuenjem te strateko opredjeljenje da se poveanje
opskrbljenosti i izvri, kao i

52
Boe entija Diplomski rad

potreba za unaprjeenjem postojeeg sustava ili organizacije na vodoopskrbnom

podruju9 i uslunom podruju isporuitelja vodnih usluga.

Analiza stanja i zahtjeva rezultirala je uspostavom kriterija za vrstu i obuhvat ulaganja

u javnu vodoopskrbu:

Kriterij I, osiguranje/unaprjeenje kvalitete vode za pie u sustavima kojima se

opsluuje vie od 50 % stanovnika prema propisanim standardima i rokovima,
Kriterij II, razvoj koji osigurava poveanje prikljuenosti, naroito u naseljima
gdje je ista ispod 80%, te poveanje kvalitete i sigurnosti usluga.

Program predvia ulaganja po Kriteriju I do potpunog zadovoljenja, doim se ulaganja

po Kriteriju II prilagoavaju mogunostima na uslunom podruju.

6.3. Javna odvodnja

Javnu odvodnju karakteriziraju visoki ali jasni zahtjevi za proiavanjem otpadnih

voda, a za diskusiju su obuhvat javne odvodnje koji ovisi o isplativosti takvog naina
organiziranja odvodnje, te s tim u vezi i postotak prikljuenosti.

Kriteriji za vrstu i obuhvat ulaganja u javnu odvodnju13:

Kriterij I, proiavanje otpadnih voda prema propisanim standardima i

rokovima,
Kriterij II, razvoj i osiguravanje prikljuenosti na javne sustave, te poveanje
kvalitete i sigurnosti usluga.

Program predvia ulaganja po Kriteriju I do potpunog zadovoljenja u odnosu na

postojee potencijalno optereenje, doim se ulaganja po Kriteriju II prilagoavaju
mogunostima na uslunom podruju.

6.4. Zajednika provedba

Usko povezani, sustavi vodoopskrbe i odvodnje komunalnih otpadnih voda, s

meusobno ovisnom izraunu koliina isporuenih usluga upuuju na zajedniku analizu
provedbe, odnosno zajedniko upravljanje. Pri tom se ne zanemaruje zasebna analiza u
izvedbenom smislu. Provedba vodno-komunalnih direktiva najvei utjecaj ima na cijenu vodnih
usluga, koja prije svega mora ovisiti o socijalnoj prihvatljivosti iznosa koji plaaju graani.
Trokove upravljanja urbanim vodnim sustavima sa sobom nose ostale trokove poput

53
Boe entija Diplomski rad

amortizacije, trokove pogona i odravanja za novoizgraene vodne graevine, PDV, trokove

kreditnih zaduenja i sl. Analiza trokova izgradnje i ostalih trokova, izraena u sklopu Plana
provedbe vodno-komunalnih direktiva, ukazala je da u ukupnoj strukturi trokova provedbe
vodno-komunalnih direktiva, trokovi izgradnje iznose svega 25 % do 50 % ukupnih trokova
(ovisno o godini realizacije). Ovime se ukazuje kako veliku panju treba posvetiti i trokovima
koji prate investicijska ulaganja u upravljanje urbanim vodnim sustavima. U Hrvatskoj se sve
vie koristi nova tehnologija za analizu i mapiranje cjevovoda (CCTV i IWA tehnologija) te se
tako pribliava integralnom pristupu upravljanja urbanim vodnim sustavom. [17]

6.5. Upravljanje urbanim vodnim sustavom grada Sinja

6.5.1. Osnovni podaci o sadanjem stanju i ciljevi

Za vodoopskrbu podruja grada Sinja voda se crpi s vodocrpilita Ruda i Kosinac.

Prosjena starost mree je 40 godina, a gubitci su veliki i iznose preko 50 %, te su tlakovi na
nekim podrujima mree previsoki. Na podruju Sinju prikljuenost na vodoopskrbu iznosi
98%, a prosjena potronja po stanovniku iznosi 138 l/dan/po potroau. Na postojeu mreu
odvodnje u gradu Sinju, prema podacima od djelatnika Vodovoda i odvodnje Cetinske
krajine, prikljuenost iznosi oko 56%, dok ostala naselja nemaju odvodnju. Cijena vodne
usluge sastoji se od varijabilnog dijela, fiksnog dijela, raznih naknada i PDV-a. Varijabilni dio
cijene vodne usluge za vodoopskrbu iznosi 3,85 kn/m3, za odvodnju 0,39 kn/m3, a za
proiavanje 0,39 kn/m3. Fiksni dio cijene vodne usluge za vodoopskrbu iznosi 12,98 kn po
potroau, te za vodoopskrbu i odvodnju i proiavanje 18,56 kn po potroau. Na ovo treba
dodati naknadu za koritenje voda, naknadu za zatitu voda i PDV. Treba napomenuti da se u
skoranje vrijeme oekuje poveanje cijene vode.

to se tie ciljeva koje je potrebno ostvariti, tei se smanjenju gubitaka u cjevovodnoj

mrei optimalnu razinu, te se tei obnovi sadanjeg stanja odvodnje i poveanju prikljuenosti
na sustav odvodnje. Problem sa gubicima se veinom odnosi na ilegalne prikljuke na
vodoopskrbnu mreu. Takoer se javlja problem sa neplaanjem rauna odreenih ustanova
koje iskoritavaju ovu vrstu javne usluge. U sustavu odvodnje takoer postoji problem ilegalnih
prikljuaka, te tako fekalna kanalizacija dospijeva u oborinsku koja na nekim mjestima tee u
otvorenim kanalima te se tako javlja nesnoljivi smrad na odreenim mjestima u gradu.

54
Boe entija Diplomski rad

6.5.2. Primjenjivost metodologija upravljanja na grad Sinj

Iz priloenog se moe vidjeti da stanje urbanog vodnog sustava grada Sinja nije dobro.
Nepravilno upravljanje sustavom, nedostatak financijske moi i nedostatak strunosti ne
doprinosi poboljanju stanja. Stoga se javlja potreba za pravilnim i integralnim upravljanjem
urbanim vodnim sustavom. Sama volja i elja za poboljanjem stanja do prije par godina nije
bila dovoljna zbog nemogunosti ulaganja i nedostatka financija. Ulaskom u Europsku Uniju
to stanje se promijenilo. Naime Europska Unija financijski doprinosi pri izgradnji i upravljanju
urbanih vodnih sustava. No i danas kada je dostupna financijska mo ponovno se tei
kratkoronim rjeenjima, te se ne sagledava budunost urbanog vodnog sustava, odnosno
kasnije praenje i odravanje sustava. U prolosti su se urbani vodni sustavi olako shvaali zbog
bogatstva iste vode koja se nalazi u Hrvatskoj te se praktino nije trebalo brinuti o ovakvoj
vrsti javne usluge. No danas ovaj tip usluge postaje sve vaniji i povezaniji sa vie aspekata
ivota u urbanim sredinama. Stoga se svi problemi koje nagomilaju pri nepravilnom upravljanju
bacaju na teret graana jer se veinom u tim situacijama poveavaju cijene ovakve vrste javne
usluge.

Na temelju reenog moe se zakljuiti da u gradu Sinju, pa tako i u drugim urbanim

sredinama u Hrvatskoj zasada nije mogue u potpunosti primijeniti moderne metodologije
upravljanja urbanim vodnim sustavom. No, pristup upravljanju urbanim vodnim sustavima se
treba mijenjati. Potrebno je stvoriti programe koji e omoguiti usvajanje znanja i strunosti u
ovome podruju, te tako izuiti postojee i budue inenjere.

55
Boe entija Diplomski rad

7. ZAKLJUAK

Urbani vodni sustav objedinjuje sustav vodoopskrbe i odvodnje. Znatne promjene koje
se dogaaju u svijetu sve vie utjeu na urbani vodni sustav te taj sustav vie ne uzima u obzir
samo vodoopskrbu i odvodnju nego se poinju nadovezivati mnogi drugi aspekti ivota u
urbanim sredinama. Stoga upravljanje urbanim vodnim sustavom postaje sloen zadatak koji
zahtijeva uravnoteenje vie ograniavajuih okvira: financijskih, kadrovskih, infrastrukturnih,
zakonskih, okolinih, kulturnih, civilizacijskih itd.

Infrastructure Asset Management (IAM) of urban water systems je jedna od

metodologija koja donosi integralni multidisciplinarni skup strategija upravljanja urbanim
vodnim sustavom. Takav integralni pristup upravljanju omoguuje uravnoteenje svih
komponeneta i ograniavajuih okvira urbanog vodnog sustava.

Razvojem tehnologije, upravljanje urbanim vodnim sustavom postaje olakano, te

koritenje upravljakih alata i softvera postaje nezaobilazno. Danas ti alati omoguuju irok
spektar mogunosti od koji su: pregled komponenti sustava, postavljanje planskih alternativa,
mapiranje i digitalizacija sustava.

Meutim za kvalitetno i pravilno upravljanje sustavom i koritenje softvera potrebno je

prikupiti dovoljno podataka o sustavu. Metodama inspekcije i praenja sustava omoguuje se
takva analiza sustava. To sve dovodi do digitalizacije sustava koji se aurira te kao takav
predstavlja jednostavan i organiziran pristup upravljanju urbanim vodnim sustavom.

Program upravljanja urbanim vodnim sustavom je u nekim dravama u svijetu ve na

snazi. Meutim u Hrvatskoj se dosta sporo implementira ovaj program. Razlog tomu su slabo
postavljeni temelji, uplitanje politike i nestrunih osoba. Stoga zbog neorganiziranosti pa tek
onda financijske nemoi se u urbanim sredinama tei kratkoronim rjeenjima pri upravljanju
urbanim vodnim sustavom.

U Hrvatskoj je napravljeno nekoliko koraka naprijed to se tie tehnologija inspekcije i

praenja sustava, no jo postoji zaostatak u planiranju, odabiru rjeenja i postavljanju ciljeva.
Da bi dolo do promjena najprije je potrebno iskljuiti iz ovog procesa uplitanje nestrunosti te
se okrenuti usvajanju novih znanja i vjetina koje bi pomogle pri organiziranosti i pravilnom
pristupu. Implentiranje programa upravljanja urbanim vodnim sustavom ne dolazi preko noi
stoga je od kljune vanosti obrazovanje sadanjih i buduih generacija inenjera u ovome polju
strunosti.

56
Boe entija Diplomski rad

LITERATURA

[1] Rozi, ., Margeta, J., Knezi, S. (2007). Modeliranje urbanog vodnog

sustava, GRAEVINAR, 59 (2)
[2] Margeta J. (2007). Promjene u svijetu i gospodarenje urbanim vodnim sustavom,
GRAEVINAR
[3] http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1823/predavanja/1.2-pi.pdf
[4] http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1823/predavanja/2.2-pi.pdf
[5] Helena Alegre and Sergio T. Coelho (2012). Infrastructure Asset Management
of Urban Water Systems, Water Supply System Analysis - Selected Topics, Dr.
Avi Ostfeld (Ed.), ISBN: 978-953-51-0889-4,InTech,DOI:10.5772/52377.
[6] http://baseform.com/np4/home
[7] http://baseform.com/np4/apps/awareApp.html
[8] http://baseform.com/np4/trial.html
[9] Piervincenzo Rizzo, Water and Wastewater Pipe Nondestructive Evaluation
and Health Monitoring: A Review, Advances in Civil Engineering, vol. 2010,
Article ID 818597, 13 pages, 2010. doi:10.1155/2010/818597
[10] http://smartpigs.net/
[11] http://www.envirosight.com/
[12] https://www.puretechltd.com/technologies-brands/purenet
[13] http://www.juricakovac.com/images/Problematika_gubitaka_vode_u_v
odoopskrbi-
_svjetski_trendovi_i_dostigni_a__Jurica_Kova__fullpaper_v3UTVSI.pdf
[14] Shaikh, F. (2010). Aging Infrastructure and Decreased Budgets: How
local governments can use technology to maximize ROI on infrastructure assets
in 2010 and beyond, Retrieved April 2, 2010, Retrieved from WaterWorld:
http://www.waterworld.com
[15] Ispass, A. (2008). A Practical Approach to Implementing Asset
Management. 2008 WEF Utility Management Conference. Tampa.
[16] Pollard, S. (2007). Risk Management for the Water Utility Sector. IWA
Publishing.
[17] http://www.mps.hr/UserDocsImages/SAVJETOVANJA%20ZI/2015/Vi
segodisnji%20program%20gradnje%20KVG_listopad_2014.pdf

57
Boe entija Diplomski rad

[18] Data Requirements for Integrated Urban Water Management: Urban

Water Series - UNESCO-IHP, Tim Fletcher, Ana Deletic

58