FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA

GRAĐEVINARSTVO
TRAVNIK

SNADBIJEVANJE VODOM
(Opći osvrt na snadbijevanje i potrošnju vode)
SEMINARSKI RAD

Predmet: Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda

Mentor: Doc.dr. Enes Šeperović Student: Amra Karahasanović

PT-05/13-I

Travnik, decembar 2016.

SADRŽAJ:

1.UVOD................................................................................................................................. 3
2.VODA U PRIRODI ........................................................................................................... 5
2.1.Hidrološki kružni tok .................................................................................................... 5
3.SISTEMI ZA VODOSNADBIJEVANJE.......................................................................... 6
4.VODOVODNI SISTEMI PREMA POGONSKOM REŽIMU ......................................... 7
4.1.Gravitacijski vodovodni sistemi .............................................................................. 7
4.2.Pumpni vodovodni sistemi ........................................................................................... 8
4.3.Kombinirani vodovodni sistemi ................................................................................... 9
5.VODOVODNI SISTEMI PREMA VRSTI SNADBIJEVANJA ...................................... 10
5.1.Vodovodni sistemi sa otvorenim snadbijevanjem ........................................................ 10
5.2.Vodovodni sistemi sa zatvorenim snadbijevanjem ...................................................... 10
6.PROJEKTNO RAZDOBLJE ............................................................................................ 11
7.POTROŠNJA VODE ........................................................................................................ 12
7.1.Potrošnja vode za kućanske potrebe ............................................................................. 12
7.2.Potrošnja vode za industrijske potrebe ......................................................................... 14
7.3.Potrošnja vode za gašenje požara i vlastite potrebe vodovoda ..................................... 14
7.4.Projektne količine vode ................................................................................................ 14
8.ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 15
9.LITERATURA .................................................................................................................. 16

2
 1. UVOD

Među mnogim granama savremene tehnike usmjerenih na povećanje životnog standarda,

urbanizaciju naselja i razvoj industrije, vodosnadbijevanje zauzima istaknuto mjesto.
Snadbijevanje stanovništva čistom (kvalitetnom) vodom ima prvenstveno veliku higijensku
važnost, jer štiti ljude od raznih oboljenja koja se prenose vodom. Osiguranjem i dovođenjem
dovoljne količine vode u naseljeno mjesto omogućuje se podizanje općeg životnog standarda
čovjeka i uređenje njegovog okoliša. Potrošnja vode utoliko je veća ukoliko je voda
dostupnija. Da bi se zadovoljile potrebe savremenih višemilijunskih gradova, potrebne su
znatne količine vode, koje se dnevno mjere milionima kubnih metara. Radi osiguranja
potrebne količine vode, kao i visoke zdravstvene (sanitarne) kvalitete pitke vode, naročita
pažnja se posvećuje izboru prirodnih izvorišta, njihovoj zaštiti od zagađenja, te eventualnoj
potrebi poboljšanja kvalitete vode (kondicioniranja vode) na vodovodnim uređajima. Danas je
u svijetu zdrave i čiste vode sve manje, uglavnom zbog kontinuiranog zagađivanja. S druge
strane, sve je veća potražnja i potrošnja novih količina vode, zbog povećanja broja stanovnika
i kapaciteta industrije, poljoprivrede, energetike i slično. Za definiranje potrebnih količina
vode neophodno je što potpunije uzimanje u obzir svih mogućih potrošača (pa i samih
gubitaka vode iz vodovodne mreže), koji vodu troše za najrazličitije potrebe.

Međutim, pretežni se dio potrošnje vode može svesti na tri naredne kategorije:
o potrošnja vode za kućanske potrebe (snadbijevanje stanovništva),
o potrošnja vode za industrijske (tehnološke) potrebe,
o potrošnja vode za (3a) gašenje požara i (3b) vlastite potrebe vodovoda.

(1) Potrošnja vode za kućanske potrebe obuhvata utrošak vode koja se koristi za podmirenje
životnih potreba stanovništva: piće, pripremu hrane (kuhanje), proizvodnju namirnica, pranje
rublja i posuđa, održavanje lične higijene i stana, zalijevanje vrtova, kao i potrošnju vode koja
se koristi u komunalne svrhe: pranje ulica i dvorišta, polijevanje parkova i travnjaka te sitnu
industriju, zanatstvo i javne ustanove.
Potrošnja vode kod ove kategorije potrošača ovisi o nizu činilaca, od kojih su najutjecajniji:
o klimatski uvjeti,
o životni standard i
o mentalitet potrošača,
o aktivnost stanovništva,
o cijena vode,
o postojanje kanalizacije,
o kvaliteta i količina vode,
o osobine vodovodnog sistema i
o mjerenje vode i gubici.
(2) Potrošnja vode za industrijske potrebe odnosi se na potrošnju vode u industrijskim
pogonima (kao sirovina za izradu raznih proizvoda, proizvodnju i kondenzaciju vodene pare,
hlađenje, ispiranje), za transport te u energetici i poljoprivredi. Udio industrije u ukupnoj
potrošnji vode kod visoko razvijenih zemalja je dominantna i, općenito možemo reći, raste s
razvojem zemlje, regije ili grada.

3
(3a) Potrošnja vode za gašenje požara sastoji se od požarnih količina vode koje se u svijetu
tretiraju različito, manje ili više s velikim mjerama opreza zbog značaja ovog problema u
pogledu zaštite ljudskih života i materijalnih dobara.

(3b) Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda odnosi se na potrošnju vode poduzeća koje
upravlja vodovodom i to za potrebe održavanja tehnološkog procesa kondicioniranja vode,
kao i cjelokupnog sistema.

U praksi ne postoje normativi koji propisuju ove količine, već se one određuju u skladu
primijenjenoj tehnologiji kondicioniranja vode i osobinama vodovodnih sistema, ili se koriste
iskustva sa sličnih sistema.

Svaka od navedenih kategorija potrošača ima posebne zahtjeve u pogledu vodenih količina,
kvalitete i režima potrošnje, koje kod rješavanja vodosnadbijevanja treba detaljno razmotriti.
Tako na primjer zahtjevi koji se postavljaju u smislu kvalitete vode ovise od karaktera njenog
korištenja. Vodi koju stanovništvo troši za piće postavljaju se u prvom redu zahtjevi
sanitarnog karaktera, jer takva voda mora biti neškodljiva za zdravlje, odnosno ne smije
sadržavati patogene mikroorganizme, mora biti bistra i bez boje i mirisa. Kod industrijskih
preduzeća o količini i kvaliteti korištene vode, te organizaciji vodosnadbijevanja, u znatnoj
mjeri ovisi kvaliteta i cijena proizvoda. Time pravilna organizacija snadbijevanja vodom
industrijskih preduzeća ima i veliki ekonomski značaj. Pretežan dio ove kategorije potrošača
(termoelektrane, željezare, rafinerije nafte) obično ne postavljaju visoke zahtjeve u pogledu
kvalitete vode. Za gašenje požara se može koristiti praktički voda bilo koje kvalitete. Sve ove
činjenice ukazuju na osjetnu složenost rješavanja vodosnadbijevanja, odnosno njezin prioritet
kao vodnogospodarske grane.

Slika 1.: Potrošnja vode za kućanske potrebe i gašenje požara

4
 2. VODA U PRIRODI

Voda je esencijalna tvar života. Svaka stanica organizma koristi vodu radi obavljanja svojih
esencijalnih funkcija: ravnoteže sistema, podmazivanja, ispiranja otpadnih tvari i toksina,
vlaženja kože, regulacije tjelesne temperature, mehaničkog prigušenja zglobova, kostiju i
mišica, prenosa potrebnih minerala, vitamina, nutrijenata, proteina i šećera u organizmu.
Voda u tekućem stanju prekriva više od 70% Zemljine površine (more i oceani), kruži zrakom
(oblaci i kiša), zadržava se na tlu (jezera, ribnjaci, bare, lokve), otječe zemljinom površinom
(vodotoci i rijeke), te se nalazi ispod površine tla (podzemna voda). Molekularno-kinetička
teorija objašnjava molekulu vode kao sklop triju atoma (dva vodika i jednog kisika) koji su
stalno u gibanju, a među njima djeluju električne sile. Voda je jedna od malobrojnih tvari koja
se na Zemlji nalazi u tri stanja: čvrstom (led), tekućem i gasovitom (para).

2.1.Hidrološki kružni tok

Hidrološki kružni tok tvori niz kružnih ciklusa koji uključuju puteve po kojima voda koja u
prirodi prekriva tri dijela ukupnog Zemljinog sistema atmosfere, hidrosfere i litosfere kruži i
mijenja se. Djelovanje vode zbiva se unutar navedenih dijelova Zemljinog sistema s dosegom
od približno 1000 m duboko u litosferi i do 15000 m visoko u atmosferi te uvjetuje razvoj
hidroloških sistema velike složenosti. Najveća zaliha slatke vode (68,7%) je u ledenim
pokrovima polarnih krajeva i ledenjacima. Na vodu u podzemlju otpada 30% dok je samo 1 %
ukupne količine vode raspoloživ za sve potrebe savremenog društva.

Slika 2.: Hidrološki kružni tok

5
 3. SISTEMI ZA VODOSNADBIJEVANJE

Sistem za vodosnadbijevanje je sistem objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s

osnovnim ciljem osiguranja dovoljne količine kvalitetne vode na što ekonomičniji način.
Sistem za vodosnadbijevanje, prikazan na slici 3., čine sljedeće glavne grupe objekata:

 vodozahvati, kojima se voda zahvaća (kaptira) iz prirodnih izvorišta,

 pumpne stanice, kojima se voda pumpa i potiskuje ili od izvorišta do mjesta
kondicioniranja, spremanja, potrošnje, ili između pojedinih objekata sistema za
vodosnadbijevanje,
 uređaji za kondicioniranje vode, kojima se postiže zahtijevana kvaliteta vode,
 Rezervoari, koji imaju ulogu regulacijskih i pospremnih objekata u sistemu
vodosnadbijevanja;
 glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna) vodovodna mreža, s pratećim
objektima, kojima se voda transportira između pojedinih objekata vodovodnog sistema
(glavna mreža) i distribuira potrošačima (razdjelna mreža).

Cjevovodi glavne mreže mogu biti dovodni (između izvorišta i uređaja za kondicioniranje
vode ili između uređaja i rezervoara) i opskrbni (između rezervoara i naselja, odnosno
distributivne mreže), te dovodno – opskrbni (za slučaj vodovodnog sistema sa
kontrarezervoarom).

Slika 3.: Definicijska shema sistema za vodosnadbijevanje

1 - vodozahvat; 2(a) – niskotlačna pumpna stanica; 2(b) – visokotlačna pumpna stanica; 3 -

uređaj za kondicioniranje vode; 4 - sabirni bazen; 5(a) – glavni dovodni cjevovod; 5(b) –
glavni cjevovod za snadbijevanje; 6 – rezervoar; 7- razdjelna mreža; 8 – potrošači; 9 – linija
hidrostatičkog tlaka; 10 – linija hidrodinamičkog ili pogonskog tlaka

6
Slika 3. je načelnog karaktera, tako da u konkretnom slučaju (ovisno o visinskom položaju
vodozahvata, odnosno topografskim osobinama područja za snadbijevanje) redoslijed
objekata u sistemu može biti i drugačiji od prikazanog. Isto tako neki od navedenih objekata
mogu izostati, kao na primjer uređaj za kondicioniranje, ako izvorišna voda zadovoljava
tražene standarde kvalitete, ili rezervoar, kada se voda pumpama (nakon ili bez
kondicioniranja) izravno potiskuje u razdjelnu mrežu. Ovi elementi reguliraju odnose u
sistemu, koji su definirani tehničkim i ekonomskim razlozima pogona sistema za
vodosnadbijevanje, i zajedno čine osnovnu shemu vodovodnog sistema. Glavni činioci koji
uvjetuju podjelu vodovodnih sistema u pogledu dovođenja vode u vodovodno područje jesu:

 pogonske osobine sistema: (a1) gravitacijski, (a2) pumpni ili potisni i (a3) kombinirani
sistemi,
 vrsta snadbijevanja: (b1) sistemi s otvorenim snadbijevanjem ili sistemi s
jednokratnim korištenjem vode i (b2) sistemi sa zatvorenim (cirkulacijskim)
snadbijevanjem ili sistemi s višekratnim korištenjem vode.

Podjelu na pumpne i kombinirane sisteme treba shvatiti dosta uvjetno, jer jedan sistem može u
određenim uvjetima rada biti samo pumpni, a u drugima kombinirani, dakle gravitacijsko –
pumpni. Zato je u praksi ponekad prikladno takve sisteme analizirati zajedno.

4. VODOVODNI SISTEMI PREMA POGONSKOM REŽIMU

4.1.Gravitacijski vodovodni sistemi

Kod gravitacijskih vodovodnih sistema zbog djelovanja sile teže tečenje vode se primarno
odvija pod tlakom, prikazano ispod na slici 4., ili kombinirano (pod tlakom i sa slobodnim
vodnim licem). Dakle, tlačni režim je kod gravitacijskih vodovodnih sistema najčešći i mora
se iz funkcionalnih razloga osigurati kod glavnih opskrbnih i razdjelnih cjevovoda, dok kod
glavnih dovodnih cjevovoda, ako topografske prilike omogućuju, tečenje može biti i sa
slobodnim vodnim licem (mada iz zdravstvenih razloga, pogotovo ako se radi o otvorenim
kanalima, nije poželjno). Prednosti gravitacijskog sistema su pouzdanost u radu i minimalni
pogonski troškovi (bez utroška električne energije).
Ovisno o visinskim odnosima u sistemu, slika 4(b), mogu se radi reguliranja tlačnih odnosa
(ako bi tlak prelazio dopušteni) interpolirati prekidne komore, između vodozahvata i
rezervoara, ili između rezervoara i potrošača. Tada se dobije sistem s više visinskih zona, tj.
zonirani vodovodni sistem. U gravitacijskom sistemu se može pojaviti i slučaj da su potrošači
(naselje) između vodozahvata i rezervoara, slika 4(c). Tada se dobije sistem s
proturezervoarom, gdje voda u rezervoar dotječe i iz rezervoara otječe istim cjevovodom. Kao
što sa spomenute slike vidimo, i u ovome je slučaju moguć vodovodni sistem bez prekidne
komore, slika 4(c1), ili s prekidnom komorom, slika 4(c2).

7
 Slika 4.: Sheme gravitacijskih vodovodnih sistema

(a) tipični gravitacijski sistem; (b) zonirani gravitacijski sistem; (c) gravitacijski sistem sa
proturezervoarom 1 – vodozahvat; 2 – glavni dovodni cjevovod; 2(a) – glavni dovodno –
opskrbni cjevovod; 3 – prekidna komora; 4 - rezervoar; 4(a) – proturezervoar; 5 – glavni
opskrbni cjevovod; 6 - razdjelna mreža; 7 – potrošači; 8 – linija hidrostatičkog tlaka; 9 – linija
hidrodinamičkog tlaka; 9(a) – linija hidrodinamičkog tlaka u satu najmanje potrošnje; 9(b) –
linija hidrodinamičkog tlaka u satu najveće potrošnje

4.2.Pumpni vodovodni sistemi

Kod pumpnih sistema, slika 5, voda se pumpama izravno (iz izvorišta) potiskuje potrošačima.
Ovi se sistemi uglavnom primjenjuju za manja naselja, izuzetno rijetko za veća, prvenstveno
zbog znatnih pogonskih troškova uvjetovanih gotovo neprekidnim radom pumpi.

Slika5.: Shema pumpnog ili potisnog sistema

1 – vodozahvat; 2 – pumpna stanica; 3 – glavni opskrbni cjevovod; 4 - razdjelna mreža; 5 –
potrošači; 6 - linija hidrodinamičkog tlaka u satu najmanje potrošnje; 7 – linija
hidrodinamičkog tlaka u satu najveće potrošnje
8
 4.3.Kombinirani vodovodni sistemi

Kod kombiniranih su sistema, slika 6., mogući različiti podsistemi, ali tečenje vode je uvijek
pod tlakom.

Slika 6.: Sheme kombiniranih vodovodnih sistema

(a) kombinirani sistem s vodotornjem; (b) kombinirani sistem s proturezervoarom; (c)

zonirani kombinirani sistem; (d) kombinirani indirektni sistem; (e) zonirani kombinirani
indirektni sistem; (f) kombinirani indirektni sistem s proturezervoarom 1 – vodozahvat; 2 –
pumpna stanica; 3 – glavni dovodni cjevovod; 3(a) glavni dovodno – opskrbni cjevovod; 4 –
vodotoranj; 5 – rezervoar; 5(a) proturezervoar; 6 – glavni opskrbni cjevovod; 7 – prekidna
komora; 8 – razdjelna mreža; 9 – potrošači; 10 – linija hidrostatičkog tlaka; 11 – linija
hidrodinamičkog tlaka; 11(a) – linija hidrodinamičkog tlaka u satu najmanje potrošnje; 11(b)
linija hidrodinamičkog tlaka u satu najveće potrošnje

U praksi je česta kombinacija potisnog i gravitacijskog sistema s vodotornjem, slika 6(a), gdje
sve vodne količine treba ispumpavati, pošto je vodozahvat na nižim kotama od naselja.
Primarna funkcija vodotornja je izravnanje potrošnje u odnosu na odabrani režim rada
pumpne stanice. Iz vodotornja se može osigurati (kratkotrajno) vodosnadbijevanje u slučaju
kvara pumpi. Ovakav je sistem i jeftiniji od potisnoga, jer se zbog djelomičnog izravnanja
potrošnje vode iz vodotornja smanjuje potrebni kapacitet pumpne stanice i omogućava njezin
ekonomičniji pogon u razdobljima jeftinije električne energije.

9
Jedan od sistema je kombinacija potisnog i gravitacijskog sistema s proturezervoarom, slika
6(b). Dotok u naselje je moguć istovremeno s obje strane ili odvojeno, ovisno o varijacijama u
potrošnji i režimu rada pumpne stanice. Pogonske osobine ovoga sistema istovjetne su
osobinama kombiniranog sistema s vodotornjem. U praksi se javlja i kombinirani indirektni
vodovodni sistem, slika 6(d), kod kojega je vodozahvat odvojen od potrošača prirodnom
preprekom (viši teren) na kojoj je rezervoar. Potisni dio vodovodnog sistema je dovod vode
do rezervoara, dok je snadbijevanje gravitacijsko. Sukladno visinskim odnosima može se
pojaviti potreba za interpolacijom pumpnih stanica na potisnom dovodnom cjevovodu i
prekidnih komora na cjevovodu za snadbijevanje, slika 6(e).

5. VODOVODNI SISTEMI PREMA VRSTI SNADBIJEVANJA

5.1.Vodovodni sistemi s otvorenim vodosnadbijevajem

Pod vodovodnim sistemima s otvorenim vodosnadbijevanjem, odnosno s jednokratnim

korištenjem vode, podrazumijevamo sisteme kod kojih voda namijenjena potrošačima ulazi
samo jednom u sistem vodosnadbijevanja. Primjena ovih sistema je češća kod
vodosnadbijevanja stanovništva, dok se kod određenih vrsta industrije koriste i cirkulacijski
sistemi.

5.2.Vodovodni sistemi sa zatvorenim vodosnadbijevanjem

Kod sistema sa zatvorenim vodosnadbijevanjem, slika 7., potrebe za vodom osiguravaju se

cirkulacijom već korištene vode, dok se ona iz vodozahvata koristi samo radi nadoknađivanja
izgubljene vode u procesu cirkulacije.

Slika 7.: Shema sistema sa zatvorenim vodosnadbijevanjem

1 – vodozahvat; 2 - pumpna stanica svježe vode; 3 – dovod svježe vode; 4 – pumpna stanica
za pročišćenu i svježu vodu; 5 – dovod pročišćene i svježe vode; 6 – industrijski pogon; 7 –
odvod korištene vode; 8 – uređaj za pročišćavanje

10
Ovakvi se sistemi, kao što je istaknuto, češće primjenjuju u industriji nego u
vodosnadbijevanju stanovništva, odnosno kod korištenja vode za kućanske potrebe. Naime, u
slučaju vodosnadbijevanja stanovništva cirkulacijskim sistemima potrebno je već korištenu
vodu prije njene ponovne distribucije potrošačima obavezno podvrgnuti višestruko složenim i
vrlo skupim procesima pročišćavanja, što u znatnoj mjeri sužava mogućnost široke primjene
ovakvih vodovodnih sistema. Osnovni razlozi primjene cirkulacijskih vodovodnih sistema,
prvenstveno u industrijske svrhe, jesu:
 nedovoljna izdašnost izvorišta za neprekidno snadbijevanje,
 zahtjevi kvalitete vode koja cirkulira u proizvodnom procesu,
 pogonske osobine vodovodnog sistema.
Prvi se razlog odnosi na industrijske pogone koji koriste velike količine tehnološke vode, npr.
u rashladne svrhe, a koje količine izdašnost prirodnih izvorišta (u svrhu kontinuiranog
snadbijevanja) ne može osigurati.

Drugi se razlog odnosi na kvalitetu vode koja se ispušta iz tehnološkog procesa. Ako je
kvaliteta korištene (otpadne) vode loša, a uvjeti ispuštanja (zakonska regulativa) strogi, tada
se pokazuje ekonomski povoljnije djelomično pročišćavanje korištene vode i njezino vraćanje
u tehnološki ciklus, nego pročišćavanje do zahtjevnih kriterija i ispuštanje u prijemnik. To se
posebno odnosi na slučajeve kada je iz korištene vode moguće dobiti odgovarajuće
sekundarne sirovine ili kada tehnološki proces ne zahtijeva visoku kvalitetu vode.

Treći se razlog odnosi na sisteme kod kojih se cjelokupne količine vode osiguravaju
crpljenjem, što u slučaju velike udaljenosti vodozahvata i znatnih visinskih razlika, a s time i
osjetnih pogonskih troškova, može uvjetovati opravdanost primjene cirkulacijskog sistema.
Dakle, ponekad je čak ekonomski povoljnije pročišćavanje korištene vode, nego li stalno
crpljenje svježe vode iz udaljenijeg izvorišta.

6. PROJEKTNO RAZDOBLJE

Bitan parametar prilikom projektiranja vodovodnih sistema je odabir projektnog razdoblja,

kao razdoblja za koje projektiramo sistem i u kojemu će sistem uz ispravno upravljanje i
potrebna redovita održavanja tehnički funkcionirati. Projektno razdoblje ovisi o nizu činilaca
od kojih su najznačajniji:
o vijek trajanja pojedinih objekta i/ili opreme vodovodnog sistema,
o mogućnost eventualno potrebnog proširenje objekata vodovodnog sistema,
o ponašanje sistema u početnom razdoblju, kad nije potpuno iskorišten,
o porast broja stanovnika i potrošnje,
o kamate i otplata investicijskog duga,
o promjena vrijednosti novca.

Za praksu se mogu usvojiti orijentacijski podaci iz tabele 1.

11
 Tabela 1.: Projektna razdoblja za objekte vodovodnog sistema

VRSTA OBJEKATA OSOBINE PROJEKTNO RAZDOBLJE

Glavni cjevovodi, tuneli i
otvoreni kanali
Vodozahvati, pumpne stanice,
rezervoari
Cjevovodi za snadbijevanje
profila preko 300 (mm)
Rp (godina)
Skupo i teško povećanje
kapaciteta 25 do 50
Uz pretpostavku manjeg
porasta stanovništva i manje 20 do 25
kamate (<3 % godišnje)
Zamjena manjih cijevi je kroz
dulja razdoblja skuplja 20 do 25

7. POTROŠNJA VODE

Potrošnja vode je količina (utrošak) vode po pojedinim kategorijama potrošača, ili ukupno,
izražena u vremenskoj jedinici. Dakle, analiza potrošnje vode odnosi se na definiranje
potrebnih količina vode pojedinih kategorija potrošača, to jest:

o za kućanske potrebe (snadbijevanje stanovništva),

o za industrijske (tehnološke) potrebe,
o za gašenje požara i vlastite potrebe vodovoda.

7.1.Potrošnja vode za kućanske potrebe

Kao osnovni podaci kod određivanja potrošnje vode za kućanske potrebe koriste se:
o norma potrošnje vode izražena specifičnom potrošnjom vode,
o broj stanovnika.

(1) Specifičnu potrošnju vode definiramo kao utrošak vode po jednom stanovniku u jednom
danu. Ta se količina vode sastoji od utroška za najrazličitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno
– tehničke opremljenosti stanova, kvaliteti i cijeni vode, uređenju naselja, postojanju
kanalizacije, klimatskim prilikama i slično. Specifična potrošnja vode je osnovna veličina za
funkcionalno dimenzioniranje vodovodnog sistema. O pravilnosti njenog određivanja ovisi i
to da li će projektirani vodovod tokom svog projektnog razdoblja zadovoljiti tražene potrebe.
Određuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojećih vodovoda. U većini
zemalja se regulira zakonskim propisima u skladu s veličinom naselja (grada). Kako kod nas
takvi propisi ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je
u tablici 2. prikazana specifična potrošnja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno –
tehničkim uređajima. Ove vrijednosti treba shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim
slučajevima moguća znatna odstupanja.

12
 Tabela 2. Specifična potrošnja vode

(2) Broj stanovnika vodovodnog područja ovisi o lokalnim i općim socijalno – ekonomskim
faktorima, te vremenski nije stalan. Kao što je istaknuto, projektiranje vodovodnog sistema se
provodi za neko projektno razdoblje koje obično iznosi 20 do 25 godina i gdje se najčešće
pretpostavlja prirast stanovništva. Dakle, problem se svodi na definiranje broja stanovnika
vodovodnog područja za usvojeno projektno razdoblje, odnosno za konačnu fazu razvoja. Do
ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana, a u slučaju da on ne postoji, ili se u
pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim, primjenjuje se neki od postupaka
prognoziranja broja stanovnika.

Slika 8.: Varijacija potrošnje vode tokom dana

1 – manje naselje; 2 – veći grad bez industrije; 3 – veći grad s industrijom

U manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troši
noću nego li danju, a i u samome je danu veća potrošnje u jutarnjim, popodnevnim i kasnim
poslijepodnevnim satima nego u ranim dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima.
Nasuprot tome, u velikim je gradovima ta oscilacija manja, ne samo danju, nego i u
komparaciji s noćnom potrošnjom vode.

13
 7.2.Potrošnja vode za industrijske potrebe

Kod određivanja potrošnje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma
obazriv, jer potrošnja vode po jedinici proizvoda znatno varira i često je vrlo različita čak i u
analognim preduzećima, budući da ovisi od tipa primijenjene opreme, sheme tehnološkog
procesa i lokalnih uvjeta. Zato se potrošnja vode u industriji najbolje određuje anketom kod
proizvodnih tehnologa, dakle, na licu mjesta (posebno od slučaja do slučaja), respektirajući
konkretne zahtjeve, jer razlike u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti mogu biti
višestruke. Također se često količine vode potrebne za industriju moraju računati za pojedine
grupe poduzeća koja postavljaju različite zahtjeve u smislu kvalitete vode.

7.3.Potrošnja vode za gašenje požara i za vlastite potrebe vodovoda

Potrošnja vode za gašenje požara

Načelo određivanja potrebne količine vode za gašenje požara bitno se razlikuje od načela
normiranja prethodno analiziranih potrošnji vode. Kod savremenih sistema za gašenje požara
predviđa se njegovo gašenje vanjskom hidrantskom mrežom i unutarnjom hidrantskom
mrežom. Potrebna količina vode za gašenje požara hidrantskom mrežom mora se osigurati
neovisno o drugim potrošačima koji se opskrbljuju vodom iz istog izvora.

Potrošnja vode za vlastite potrebe vodovoda

Ova se potrošnja odnosi na količinu vode koje svaki vodoopskrbni sistem troši na pranje
(ispiranje) i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata. Kao što je istaknuto, u praksi ne
postoje odgovarajući normativi koji propisuju ove količine, već se one određuju sukladno
iskustvu. Orijentacijski, ova potrošnja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potrošnje, Qsr.

7.4.Projektne količine vode

Prilikom hidrauličkog dimenzioniranja vodovodnih objekata razmatraju se slijedeće količine

vode:
(1) najveća dnevna potrošnja, Qmax, za hidrauličko dimenzioniranje:
o vodozahvata,
o pumnih stanica,
o uređaja za kondicioniranje vode,
o rezervoara,
o glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte.

(2) najveća satna potrošnja, qmax, za hidrauličkom dimenzioniranje:

o pumpnih stanica,
o glavnih cjevovoda za snadbijevanje,
o glavnih dovodno – opskrbnih cjevovoda,
o razdjelnih mreža.

14
 8. ZAKLJUČAK

Čovjek i voda, od samog početka, opstoje u tijesnom suživotu u kojem voda djeluje kao jedno
od osnovnih načela njegova održanja, pokretača njegove djelatnosti, oblikuje njegov
svagdašnji život i potiče ga na stvaranje novog. Voda uvjetuje život na Zemlji, i to ne samo
što čini 60 – 70 % težine čovjekova tijela već i zbog toga što svojom i ma kako malom
prisutnošću djeluje kao biokatalizator bez kojeg život ne bi bio moguć. Zaštita okoliša i
snadbijevanje pitkom vodom postaju glavni problem i izazov održivog razvoja naše
civilizacije. Pitka voda postaje glavni resurs u XXI. stoljeću zbog porasta broja ljudi na
Zemlji, ali i povećane potrebe za vodom koje su posljedica porasta životnog standarda,
promjena životnih navika i povećanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Problem su
veliki gradovi čije stanovništvo troši velike količine pitke vode, a istodobno gradovi su mjesta
koja zagađuju i ugrožavaju zalihe pitke vode u podzemlju. U složenijim slučajevima
snadbijevanja vodom potrošača većih naselja i gradova osnovna je značajka hidroloških
istraživanja da se odrede hidrološki i hidraulički pokazatelji o podzemnim vodonosnim
slojevima te fizikalno-hemijska i bakteriloška svojstva vode. Iz ovog rada možemo zaključiti
da snadbijevanje stanovništva i industrije vodom ima prioritetno mjesto kod korištenja voda.
Ova je činjenica posljedica osnovnog svojstva vode kao nenadomjestive životne namirnice,
sirovine i sredstva za rad. Korištenje vodnih snaga, odnosno, hidroenergetika, posvuda dobija
posebnu pažnju i prioritet, budući da su vodne snage obnovljiv i ekološki najčišći energetski
resurs čijom se upotrebom štede neobnovljivi resursi, prvenstveno fosilna goriva, koja imaju
daleko veću sirovinsku upotrebnu vrijednost u baznoj hemijskoj industriji.
Osiguranjem i dovođenjem dovoljne količine vode u naseljeno mjesto omogućuje se
podizanje općeg životnog standarda čovjeka i uređenje njegovog okoliša. Potrošnja vode
utoliko je veća ukoliko je voda dostupnija.

15
9. LITERATURA

[1] Prof.dr.sc. Živko Vuković, Opskrba vodom i odvodnja, Zagreb, januar 2013.
[2] Prof.dr.sc. Roko Andričević, Hidrotehničke građevine
[3] Stjepan Kordek, Zagreb, 2009.

16