UNIVERZITET U TUZLI OBAVEZE

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET Nastavne metode: PREDAVANJA I VJEBE

Predavanja: 3 asa sedmino (ukupno 45 asova)
Vjebe: 2 asa sedmino (ukupno 30 asova)

OPSKRBA VODOM I Obaveze tokom pohaanja nastave:

ODVODNJA -DVA KOLOKVIJA (pismeni - zadaci)
-SEMINARSKI RAD (PROJEKAT OPSKRBE I ODVODNJE U OBJEKTU)
(uspjeno uraen i odbranjen projekat uslov izlaska na pismeni dio ispita)
-OBAVEZNO PRISUSTVO PREDAVANJIMA I VJEBAMA
-AKTIVNOST NA PREDAVANJIMA I VJEBAMA

Obavezno prisustvo na predavanjima i vjebama.

Uslovi za dobijanje potpisa:
Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra. 1 1. Prisustvo predavanjima i vjebama (3 i vie izostanka BEZ POTPISA) 2

ZAVRNI ISPIT: VJEBE

Pismeni ispit (2 do 3 zadatka) -Bodovi sa kolokvija (dva kolokvija):

Svaki kolokvij nosi 15 bodova i sastoji se od 2-3 zadatka.
Zabranjeno koritenje literature i prepisivanje na ispitu !!! ---------------------------------------------------------------------------
Maksimalno osvojenih bodova sa dva kolokvija: 30 bodova
Poloen pismeni ispit usmeni ispit
-Prisustvo na vjebama:
Konana ocjena Svako prisustvo na vjebi nosi 0,333 bodova
(utie rad i aktivnost studenta na nastavi) (15x0,333=5,0 bodova)
---------------------------------------------------------------------------
Maksimalno osvojenih bodova: 5 bodova
Uslov za izlazak na zavrni ispit iz predmeta -Seminarski rad (projekat):
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA Seminarski rad je obavezan i nosi maksimalno 10 bodova.
----------------------------------------------------------------------------

-Aktivnost na vjebama:
poloen ispit iz predmeta HIDROMEHANIKA I HIDROLOGIJA Maksimalno tokom semestra: 5 bodova

3 4

1
 VJEBE PREDAVANJA

Ukupno dobijenih bodova tokom semestra:

maksimalno 50 bodova
-Prisustvo na predavanju:
Zavrni pismeni ispit u strukturi ocjenjivanja: Obavezno prisustvo na predavanjima.
Vie od tri neopravdana izostanka NEMA POTPISA U INDEKS !
maksimalno 50 bodova

NAPOMENA:
-Aktivnost na predavanju:
Svaki neopravdani nedolazak na vjebe nosi 0,333 negativnih bodova.
Utiu na ukupan dojam i rad studenta tokom odravanja nastave.
Vie od tri neopravdana izostanka na vjebama NEMA POTPISA U INDEKS !

5 6

LITERATURA:
1. M. Radoni: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Croatiaknjiga Zagreb,
SISTEM OCJENJIVANJA pismeni dio ispita:
obnovljeno izdanje.
2. M. Milojevi: Snabdevanje vodom i odvodnja naselja, Graevinski fakultet Beograd
OCJENA BROJ OSVOJENIH BODOVA OPISNA KONANA OCJENA
3. S. Milenkovi: Vodovod i kanalizacija zgrada; AGM knjiga, Beograd, 2007
10 95 100 Odlian (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama)
4. B. Tuar: Kuna kanalizacija, Graevinski fakutet Zagreb, 2001.
9 85 94 Vrlo dobar (iznad prosjeka, ali sa ponekom grekom) 5. Zabiljeke sa predavanja najbitnije.

8 75 84 Dobar (openito dobar rad, ali sa dosta greaka)

7 65 74 Zadovoljavajui (solidan, ali sa znaajnim

nedostacima)

6 54 64 Dovoljan (zadovoljava minimalne kriterije za prolaznu

ocjenu)

5 Ispod 54 Nedovoljan (potreban dodatni rad za uspjeno

polaganje ili znatno vie rada za okonanje obaveza)

7 8

2
 NASTAVNI PROGRAM:
Sve informacije o predmetu, kolokvijima, ispitima
i rezultatima kolokvija i ispita moete nai na
OPSKRBA VODOM
slijedeoj web stranici:
Potreba za vodom, vrste i koliine voda
-atmosferske, povrinske i podzemne vode
-kvalitet i koliina vode
-dobijanje podzemne i izvorske vode
-dobijanje povrinske (rijeke, jezera, mora) vode
-atmosferska voda

Kondicioniranje (popravljanje) vode

-taloenje, filtriranje, provjetravanje, hemijski i specijalni postupci
-primjena postupaka
www.suljicnedim.hpage.com Podizanje vode
-ureaji sa vjedricama
-elevatori
-pumpe

9 10

Prikupljanje vode u zgradama Vodovodni sistemi i eme

-rezervoari u zgradama (materijal, postavljanje, osobine, dimenzioniranje) -vodovodni sistemi
-hidrofori (osobine, postavljanje, dimenzioniranje) -komunalni vodovodi
-membranske posude pod pritiskom (postavljanje, osobine, eme -mjesni vodovodi
hidrocelskog postrojenja, -pojedinani vodovodi
dimenzioniranje hidrocelskog -kuni prikljuak
postrojenja) -kuni vodovod (eme kunih vodovoda)
-raspored vodova u zgradi
Vodovodne cijevi i armature -razdjelnik
-vodovodne mree prema materijalu izvedbe -vodovodne vertikale
-lijevano-eljezne cijevi -vodovodne grane i ogranci
-eline cijevi
-armirano betonske cijevi Izvoenje vodovoda i zatita vodovodne instalacije
-bakrene cijevi -vodovi u zemlji
-plastine cijevi -vodovi u zgradama
-fazonski (oblikovni) komadi -ljebovi i okna u zgradama
-vodovodne armature -okna i kanali u zemlji
-prodor cijevi kroz zidove i stropove
-ispitivanje vodovoda
-zatita vodovodne instalacije (tehnika i higijenska zatita)

11 12

3
Proraun kunog vodovoda ODVODNJA VODE
-koliine vode na izljevnom mjestu
-pritisci u cijevnoj mrei Opi dio - kanalizacija
-brzina vode u cijevima -osnovni tipovi i eme kanalizacije
-hidrauliki gubici -osnovni elementi kanalizacijskog tehnolokog sistema
-dimenzioniranje vodovodne mree u zgradi -promjena kvaliteta vode
-sastav i karakteristike urbanih oborinskih i otpadnih voda
Fontane i bazeni -urbani sistem i kanalizacija
-vrste i opis fontana -sastav i koliine otpadne vode
-ureajni dijelovi fontana
-bazeni za kupanje (vrste i opis bazena) Ureajni predmeti i kanalizacione cijevi
-tipine instalacije bazena -slivnici (karakteristike i vrste)
-kondicioniranje vode -zatvarai (karakteristike i vrste)
-ureajni dijelovi bazena za kupanje -odvajai (osobine i dimenzioniranje)
-proraun instalacija bazena za kupanje -kanalizacione cijevi i fazonski komadi
* lijevano-eljezne cijevi
* eline cijevi
* plastine cijevi
* betonske cijevi
* drenane cijevi

13 14

Sistemi i eme kanalizacije Izvoenje kanalizacije

-komunalna kanalizacija i vrste sistema (skupna i razdjelna kanalizacija) -postavljanje dvorinih kanala
-eme komunalne kanalizacije -dvorina okna
-cijevna mrea komunalne kanalizacije -postavljanje odvoda u zgradi
-kuna kanalizacija i vrste sistema -privrivanje vodova u zgradi
-kuna cijevna mrea -ispitivanje kanalizacije
-prikljuni kanali
-dvorina cijevna mrea Zatita kanalizacije
-drenaa zgrade -mehanike pojave
-korozija
Proraun kune kanalizacije -toplinske pojave
-dimenzioniranje kanalizacije prema Njemakim propisima (DIN) -zvune pojave
-dimenzije sanitarno-fekalne kanalizacije -higijenska zatita kanalizacije
-dimenzije ventilacijskih vodova -zatita od kanalizacije
-dimenzije kinih vodova
-dimenzije skupnih vodova Podizanje otpadne vode
-dimenzioniranje drenanih vodova -pumpe za otpadnu vodu
-otvoreni ureaji za podizanje otpadne vode
-zatvoreni ureaji za podizanje otpadne vode

15 16

4
 Bez vode nema ivota na Zemlji
Voda potrebna svim ivim biima
Voda i zrak najvanije ljudske potrebe
Voda osnovne fizioloke potrebe ljudi ; higijena tijela i naselja ; privreda
Voda se koristi za:
- pie
POTREBE ZA VODOM, - priprema hrane
- pranje (tijela, rublja, prostorija, predmeta . . .)
VRSTE I KOLIINE VODA - zalijevanje
- gaenje poara
- privredne svrhe (industrija ; hlaenje maina ; tehnoloki procesi . . .)
- sportske svrhe i rekreacija

17 18

Voda nezamjenjiva za sve navedene potrebe VRSTE I OSOBINE VODE

Stalno kruenje vode u prirodi uticaj Suneve energije i sile tee

opskrba vodom od posebnog znaaja
Padavine isparavanje (E i T) kondenzacija i sublimacija otjecaj

Planiranje naselja i pojedinih zgrada

- bitno da u blizini bude dovoljna koliina vode za pie i ostale potrebe
- od vode zavisi veliina naselja, mjesto i nain njegove izgradnje

19 20

5
Razlikujemo vrste voda: Voda kljua na 100oC naglo se pretvara u vodenu paru
- atmosferska voda Voda isparava i pri manjim T
- povrinska voda - ako je p nii od normalnog voda kljua pri nioj T (<100oC)
- podzemna voda - ako je p vii od normalnog voda kljua na T (>100oC)

Agregatna stanja: Zagrijavanjem poveanje V vode

- vrsto stanje (led, snijeg, inje) - na grijaima vode postavljamo sigurnosne ventile
- tekue stanje (kinica, rijeke, potoci, jezera, mora, PV)
- gasovito stanje (vodena para, magla) bez sigurnosnih ventila razaranje cijevi i ostalih dijelova instalacije

Gustina vode f-ja T Pretvaranje vode u led njena V se poveava za oko 10%
Voda pri zagrijavanju se iri i ima manju specifinu teinu - nastaju velike snage koje mogu razoriti dijelove instalacija i objekata
Voda pri hlaenju se skuplja i postaje tea
Voda daljim hlaenjem ponovo se iri i postaje laka fizika anomalija vode

21 22
zbog toga led pliva na vodi

Voda otapa gasove vee otapanje to je voda hladnija i to je p vei Atmosferska voda (kinica)
Voda se zagrije ili se p smanji gas izlazi iz vode u vidu mjehuria - sadri sastojke iz zraka praina, mikroorganizmi i gasovi
- sa povrina na koje padne prima prainu i mikroorganizme (krovovi, platoi)
Kohezija vode manja nego njena adhezija
- toplija voda manja kohezija mogue znaajno poveanje tih sastojaka nakon pada na tlo
- bljutav ukus
zbog toga topla voda lake tee od hladne vode uticaj viskoznosti - primjena za pie samo ako nema drugih vidova zahvatanja vode

Voda praktino nestiljiva ne mijenja V pod p

Hemijski ista voda dva dijela vodika (H) i jedan dio kisika (O) H 2O
- u prirodi voda nije hemijski ista ima idruge sastojke
- vrsta sastojaka f-ja sredine kroz koju voda prolazi

23 24
Sakupljanje kinice u podzemne rezervoare za vodu

6
Povrinska voda
- potoci, rijeke, jezera
- gornji tok slina izvorskoj
- dalji tokovi kontakt sa mineralima i rastvara ih tvra od kinice
- znatno zagaenje otpacima ljudi gue naselje = vee zagaenje
- uputanje zagaenje vode naselja i industrije u vodotoke
- zagaenje hemijsko, bioloko i bakterioloko
- sadri veliki broj mikroorganizama
- sadri i patogene (zarazne) bakterije epidemije raznih bolesti
- pogodna za industrijske potrebe
- obino je ima u znatnim koliinama

Rijeka Jala u Tuzli 17.05.2014. godine

25 26

Podzemna voda Tvrdoa vode po njemakim stepenima:

- prolazi kroz filtere propusnih slojeva tla vrlo mekana voda 0 ... 4o d
mekana voda 4 ... 8
obino izgubi sve mikroorganizme i druge neotopljene sastojke srednje tvrda 8 ... 12
oplemeni se primanje raznih mineralnih soli (najvie Ca, manje Mg) prilino tvrda 12 ... 18
oplemeni se i drugim sastojcima Fe, Mn kao i gasovima (ugljen dioksid) tvrda 18 ... 30
vrlo tvrda 30o d
- koliina rastvorenih soli f-ja tvrdoe vode
- mjerenje tvrdoe na razne naine
- mjerenje tvrdoe njemakim stepenima

1 njemaki stepen (od) = 10 mg CaO u 1 lit vode

27 28

7
Tvrda voda neprikladna za pranje (npr. velika potronja sapuna) KVALITET VODE

Tvrda voda talog na posuu i aama Kvalitet vode f-ja namjene njenog koritenja

Tvrda voda neprikladna u industriji kamenac u cijevima i kotlovima Voda za pie higijenski ispravna i tehniki prikladna

Mekana voda nije ukusna za pie Higijenski isprvna voda za pie sauvati zdravlje ljudi i ivotinja

Mekana voda prikladnija za pripremu tople vode (5 ... 6o d) Higijenski neisprvna voda zarazne bakterije (izazivanje epidemija)

manje stvaranje kamenca zagaenje otpadna sanitarna voda iz wc dospije u vodu (npr. PV)
zagaenje procjedne vode neureenih deponija otpada

Mekana voda prikladna za praonice rublja manja potronja sapuna zagaenje otrov u vodi (Pb) npr. od olovnih cijevi

Voda prijatna za pie bezbojna ; bistra ; bez mirisa ; svjeeg ukusa

Kamenac na Kamenac na T 7 do 12oC i tvrdoe 8o d
grijau bojlera odvodu iz SU

29 30

Toplija voda bljutava ; ne osvjeava Voda za privredu

Tehniki prikladna voda ne izaziva inkrustacije na cijevima i kotlovima - f-ja tehnolokih procesa proizvodnje razliiti zahtjevi
- esto potrebno da voda nije tvrda
Voda za napajanje stoke - tvrda voda tekstilna industrija snien kvalitet proizvoda
- ne mora u svemu odgovarati uslovima vode za pie ljudi - tvrda voda prerada koe veliko troenje sredstava za tavljenje
- moe biti nekih sastojaka u veim koliinima nego u vodi za pie ljudi
- mekana voda potrebna u industriji ljepila ; eera ; papira . . .

- tvrda voda kamenac smanjuje cijevi ; poveava otpore

kamenac porozan i u kotlu djeluje kao toplotni izolat.

smanjuje prolaz toplote kroz zidove

vea potronja goriva

bra korozija metala
31 32

8
Kvalitet vode f-ja izvorita i HG i ureaja kroz koje tee (cijevi, armature . . .) Utvrivanje kvaliteta vode NE moe jedna analiza vie puta analiza vode
Voda stalna zatita od zagaenja dotrajalost HG i instalacija

vie analiza u manjim ili veim t f-ja namjene koritenja vode

Ispitivanje vode prije gradnje objekata za vodoopskrbu

jako bitno kod plitkih i nezatienih PV

ispitivanje terensko i laboratorijsko

terensko ispitivanje ustanoviti mogunost zagaenja vode

laboratorijsko ispitivanje fizike, hemijske, bakteriol. i bioloke osobine

33 34

KOLIINA VODE
Bitna i dovoljna kolina vode osim njenog kvaliteta
Nedovoljna koliina manji higijenski i kulturni standardi (pranje, polivanje . . .)
Koliine vode f-ja veliine i vrste naselja ; nainu vodosnabdjevanja ; odvodnje . . .

Potronja vode u naseljima

35 36
Max. dozvoljeni sastojci u vodi za pie

9
Domaa potronja vode Prosjena potronja vode u gradu u l/dan po osobi

Potronja vode u javnim zgradama u l/dan

37 38

Najmanja mogua potronja vode

Potronja vode u privredi u l/dan

39 40

10
 DOBIJANJE VODE PODZEMNA VODA
Nastanak oborine prolaze kroz propusne slojeve tla do nepropusnog sloja
PV ; izvorska voda ; povrinske vode ; atmosferska voda (kinica) Ulazak povrinskih voda u PV (influentno strujanje) i obratno (efluentno strujanje)

razliite graevine i ureaji za dobijanje voda Oblik i poloaj vodonepropusnog sloja po kome se kree PV imamo:

podzemne rijeke, potoke i jezera

PV moe stajati ili moe tei (nagnutost nepropusnih slojeva)

Utvrivanje pravca toka PV hidroizohipse

Izvoenje buenog bunara

41 42

Gornji sloj tla slabo propustan infiltracija mora prei dug put

voda se oisti i zarazne bakterije uglavnom uginu

ovi vodonosni slojevi su zatieni voda obino dobra za pie

Slojevi podzemne vode

obino bolja ona PV koja je dublja
Vodonosni propusni i nepropusni slojevi postoje u vie nivoa

tada kaemo da imamo prvu, drugu itd PV

Iznad prvog vodonosnog sloja postoji propustan sloj manje debljine

Oscilacije NPV
voda sa povrine brzo dolazi u vodonosni sloj

43 44
ta voda obino nije dobra za pie

11
 KOPANI BUNARI
PV na manjim dubinama obino do 10 m ponekad i preko 100 m
Voda se u njima i akumulira prikladni za slabe vodonosne slojeve

Obino krunog poprenog presjeka D=0,8 do 1,2 m

Vrste bunara u f-ji poloaja, NPV i slojeva tla Izdanost ne raste srazmjerno preniku
Sadraj rezervoara vode u njima raste sa kvadratom poluprenika
PV zahvat bunarima
Arteki i subarteki bunari pod pritiskom

Glavne vrste bunara za vodosnabdjevanje zgrada KOPANI I CIJEVNI

45 46

Mogunost lakog zagaenja vode pri gradnji voditi posebnu panju Bunari dublje u vodonosni sloj i pri najniem nivou PV bolji kvalitet i koliina PV

glava bunara mora biti potpuno i vodonepropusno pokrivena gradnja u ranu jesen obino najnii nivo PV
AB ploa i zatvorena u kuicu
Zbog sprijeavanje zagaenja PV sa povrine terena i zbog oscilacija nivoa PV
Sprijeavanje prolaska povrinske i prolivene vode
zidovi bunara obzidani nepropusno za vodu
okolni teren mora biti poploan i nagiba 3 do 5 %
voda u bunar dolazi samo kroz otvoreno dno
Min. do dubine od 3m oko zidova bunara nabiti sloj gline (d=20 - 50 cm)
ako je zagaenje nemogue donji dijelovi zida bunara su propusni
(prorezi ili otvori u zidu) poveana izdanost bunara

47 48

12
Zidovi bunara od opeke ili kamena zidati ih nepropusno za vodu u c.m. Gradnja kopanog bunara (I nain) prethodno kopanje do potrebne dubine
naknadno oziivanje
unutarnje strane malterisati c.m.
veoma bitno razupiranje iskopa bunara

Debljina zida bunara: d = 0 ,1 p + 0 ,1

Gradnja kopanog bunara (II nain) izrada prstenova od opeke ili betona
p unutarnji prenik (m)

vlastitom teinom ili optereivanjem sputaju na potrebnu dubinu

Pravilo d=25cm zid od opeke
d=40 do 50 cm zid od kamena

49 50

Lokacija kopanog bunara mogunost zagaenja sa povrine tla CIJEVNI BUNARI

zagaenje f-ja i toka PV 1) Zabijeni bunari
2) Bueni bunari
mogunost zagaenja i sa velikih udaljenosti (>100m)
f-ja smjera PV i izvora zagaenja

lokacija bunara uzvodno od izvora zagaenja

Zavretak graenja dezinfekcija kopanog bunara obino hlor u prahu

Bueni bunar
51 52

13
1) Zabijeni bunari
* Samo u plitke vodonosne slojeve dubine 6 do 7m
* Tamo gdje trebaju relativno male koliine vode

* Sastav sito ; usisne cijevi ; pumpa

Sito perforirana cijev d=40 50mm ; L cijevi 1m
iljati vrh cijevi
vodonosni sloj u S cijev obaviti ianom mreom (Cu)

Zabijeni bunar
* Zabijanje pomou tronoca

53 54

2) Bueni bunari
* PV iz dubljih slojeva H=10 i vie stotina metara
* D cijevi 75 600mm
* Sastav jedna ili vie kolona zatitnih (oblonih) cijevi , usisna cijev

* Buenje kroz slojeve do nailaska na vodonosni sloj Ok izdanost

posljednja kolona do podine vodonosnog sloja

sputamo u kolonu filtarsku cijev dua od debljine vodon. sloja
izvlaimo oblonu kolonu do gornjeg dijela vodonosnog sloja

* Buenje nasuho dlijeto ; svrdlo ; builice ; ispiranjem

* Buenje nasuho pouzdani podaci o sastavu i izdan. vodon. slojeva
Bueni bunar Tronoac za buenje bunara

ispiranje kroz mekane slojeve bre napredovanje buenja

55 56
tronoac sputanje alata i izvlaenja kolona

14
Filteri perforirana cijev omotana sitom od ianog pletiva Zavretak bunarske cijevi u ahtu (oknu) dobro zaptivanje spojeva
perforirana cijev od elika ; Cu ; keramike ; porculana ; plastike
filtri sa granuliranim G i S nema iane mree povrinska voda da NE doe u aht (okno) zagaenje

okno vodonepropusno ; osigurano od zagaenja

usisna i potisna cijev i armature osigurane od mrnjenja

Bunarski filtri

57 58

Izdanost buenih bunara mala i voda ima sitne estice S koje prou kroz filter IZVORSKA VODA
Vodonosni sloj sa PV izlazi na povrinu tla
kombinovati bueni bunar sa kopanim bunarom - zbog konfiguracije terena
kopani bunar slui kao rezervoar i kao talonik - zbog meusobnog poloaja propusnih i nepropusnih slojeva tla

nastaju IZVORI

Izvori esti u brdovitim krajevima

Izvori vrlo rijetki u ravnicama
Izvorska voda dobra svojstva PV uglavnom dobra za pie

59 60
Buenje bunara

15
Koritenje izvorske vode ispitati kvalitet i izdanost Kaptae izvorske vode

Kaptae: objekti za zahvatanje izvorske vode

utvrditi eventualno zamuivanje vode nakon kia i topljenja snijega
Kaptae razliite u odnosu na mehanizam isticanja vode
Silazni izvor (slika dole): najei u praksi
zamuenost voda je bez dovoljnog filtriranja

ematski prikaz silaznog izvora

Kaptaa silaznog izvora

61 62

Izrada kaptae: izbjei formiranje prepreke prirodnom oticanju vode Omoguavanje taloenja

Kaptani objekat mora imati: - v vode u komori < 0,1m/s

- dovoljno otkriven i zahvaen izvor po dubini i povrini

- zatitu od povrinskog zagaenja Zahvatni objekat kao esma

- mjere za sprijeavanje rasipanja vode - ispusnica na samoj graevini

- ventilaciju. - odvod vika vode prelivom

- pranjenje pomou ispusta

Gradnja HG za zahvat IzV

Iz vodne komore, preko usisne korpe, voda otjee cjevovodom preko zatvaranice - ne poremetiti vodonosni sloj gubitak vode drugi put nae voda
Pored odvodnog cjevovoda imamo i: - PovV ne smije dospijeti u vodonosni sloj sloj nabijene C
- preliv, ispust, vodomjer, penjalice - prirodni filtar ispred kaptae
esto se gradi i talonica za pijesak
Kaptaa prelivnih izvora: slina kaptai silaznog izvora Kaptau (zahvatnu HG) ograditi i zatititi zatitni pojas
Kaptaa prelivnog izvora: sabirna graevina odvojena od kaptae
63 64

16
POVRINSKA VODA
Vodozahvate povrinskih izvorita moemo podijeliti na:
Potoci, rijeke i jezera gdje nema dovoljno PV niti izvora
(1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili regulisanom stanju),
Mogunost koritenja PovV
(2) vodozahvate na jezerima i akumulacijama (vjetako jezero), na kanalima
- proputanje kroz odreeni broj talonika (3) vodozahvate na morima.
- proputanje kroz prirodne filtere od S i G
- uputanje u R za istu vodu
- hlorisanje vode (obino) zbog moguih bakterija i zbog Fe Postoje i vodozahvati povrinskih izvorita koji se u samoj tehnici zahvaanja
vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadre odreene specifinosti, kao:

PovV za manje potrebe preskupa
PovV vodozahvati za naselja
znatan tretman oko pripreme vode a) vodozahvati na planinskim potocima, koji su u pravilu nezagaeni i predstavljaju
idealna rjeenja za opskrbu vodom.
Nedostatak im je to su esto vrlo udaljeni od potroaa.
b) vodozahvati na plitkim rijenim tokovima.

Povrinske vode izloene raznim zagaenjima bitan izbor lokacije vodozahvata

Izbor lokacije f-ja zagaenja, hidrolokih, geolokih, geomehanikih faktora

65 66

1) Vodozahvati na rijekama
Kod projektovanja rijenih vodozahvata potrebno je slijedee:
a) poloaj vodozahvata osigurava ravnomjerno opticanje vode oko objekta,
Danas jo ne postoji sasvim odreena i ope prihvaena klasifikacija vodozahvata na
rijekama.
Razlog u injenici to postoje znaajne specifinosti projektovanih i izvedenih rijenih
vodozahvata.

b) suenje korita rijeke uslovljeno prisustvom vodozahvata bude minimalno, kako Generalno se mogu navesti etiri osnovne vrste rijenih vodozahvata:
ne bi dolazilo do deformacija rijenog korita,
(1) (fiksni) priobalni vodozahvati,
c) vodozahvat bude smjeten uzvodno od mjesta uputanja otpadnih voda u
(2) vodozahvati u rijenom koritu,
vodotok,
(3) plovni vodozahvati,
d) vodozahvat bude izveden na mjestu u rijenom koritu na kojemu se ne
primjeuje intenzivno taloenje rijenog nanosa i ne deava ruenje obale
(4) pokretni priobalni vodozahvati.
(rezultat odronjavanja ili klizanja),

e) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led,

f) vodozahvat na plovnim rijekama bude smjeten izvan plovnog puta. U praksi najea prva dva rijena vodozahvata

67 68

17
 (1) Priobalni vodozahvati:

- lociraju se na obalnom pokosu i zahvataju vodu neposredno iz rijenog korita,

- pumpe, pomou kojih se voda transportuje do ureaja za kondicioniranje vode,
mogu biti smjetene u posebnoj zgradi crpne stanice ili u samom vodozahvatu,
(slika dole).

ematski prikaz poloaja rijenog vodozahvata

eme priobalnih vodozahvata

a) sa pumpama u posebnoj zgradi b) c) d) sa pumpama u vodozahvatu
69 1-zahvatna komora; 2-ulazni otvor sa reetkama; 3-mrea; 4-pregrada; 5-usisna cijev; 6-rezervoar
70
7-pumpa; 8-zgrada CS; 9-potisni cjevovod

(2) Vodozahvati u rijenom koritu:

-Zahvatna graevina u rijenom koritu

-Primjena: blago nagnute obale (potr. dubina za zahvatanje vode vea
udaljenost od obale)

Priobalni vodozahvat u obliku bunara sa CS

ema vodozahvata u rijenom koritu

(a) Vodozahvat (b) Detalj vodozahvatne betonske glave
1-vodozahvatna glava; 2-gravitacijski tlani cjevovod; 3-sabirna komora; 4-usisna cijev;
5-rezervoar pumpe; 6-CS; 7-potisni cjevovod; 8-reetka; 9-ulazni difuzor

Obalni zahvat (niska i ravna obala)

71 Difuzor = zavrni, prorupani ili reetkom opremljen dio cjevovoda 72

18
Korito rijeke odabrano mjesto zahvatanja vodozahvatna glava
gravitacijski tlani cjevovod (do sabirne komore)

Konstrukcija i oprema ovih vodozahvata ista priobalnom vodozahvatu

razlika jedina: voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom

Neprekidnost vodosnabdjevanja bar dva gravitacijska cjevovoda sa dvije pumpe

ema kombinovanog vodozahvata u rijenom koritu
(a) Vodozahvat (b) Detalj ab vodozahvatne glave
1-vodozahvatna glava; 2-gravitacijski tlani cjevovod; 3-sabirna komora; 4-usisna cijev;
Odreeni uslovi (obalni profil, amplitude vodnih nivoa) veliki vodostaji 5-rezervoar pumpe; 6-CS; 7-reetka; 8-ulazni difuzor

zahvatanje vode i kroz otvore u prednjem zidu sabirne komore

(kao priobalni vodozahvat)

slijedea slika 73 74

(3) Plovni vodozahvati: (4) Pokretni priobalni vodozahvati:

-Sistem pumpi postavljenih na ponton -Rjeenja tipa uspinjae

-Visinski poloaj pumpi mijenja se sa oscilacijama vodostaja -Pumpe u kolicima ili vagonu (kolosijek okomito na rijeni tok)
usisna H ostaje stalna potisna H mijenja se promjenom vodostaja -Kretanje kolica ili vagona u granicama promjene vodostaja
(nii vodostaj vea potisna H i obratno) -Zahvat vode pumpama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zatienih sitima

-Smjetaj vodozahvata rijeni zalivi (nema udara leda ili balvana koje voda nosi) -Du kolosijeka postavlja se fiksni potisni cjevovod sa vertikalnim odvojcima

na odvojke prikljuujemo elastini potisni cjevovod

Primjena sidra: Potiskivanje vode u jedan odvojak ostali su zatvoreni

odravanje plovne CS na
jednom mjestu

ema plovnog vodozahvata

75 76
1-usisna cijev; 2-CS; 3-ponton; 4-potisni cjevovod (elastian)

19
 2) Vodozahvati na jezerima, vjetakim akumulacijama i kanalima

Vode stajaice
Naelo koristiti vodozahvate ranije opisane
Posebnosti lociranje vodozahvata izbjegavati na mjestima:
a) naglih promjena obalnih pokosa
b) nepovoljnih geomehanikih uslova
c) intenzivnog taloenja nanosa
d) pojave leda
e) skupljanja naplavina
f) izraenih oscilacija T vode
ema pokretnog priobalnog vodozahvata
g) zagaenja otpadnim vodama analizirati strujanje vodnih masa
1-pokretna CS; 2-vitlo; 3-usisna cijev; 4-fiksni potisni cjevovod;
5-vertikalni odvojci; 6-elastini potisni cjevovod; 7-kolosijek
Poloaj vodozahvata dobiti najistiju vodu

Zadravanje kolica ili vagona na jednom mjestu f-ja trajanja vodostaja Stajae vode u odnosu na rijeke manja mutnoa esto izraena boja i
miris
77 78

Vodozahvati na jezerima:

1-gravitacijski tlani ili usisni cjevovod

1-gravitacijski tlani ili usisni
2-ulazna okna sa reetkama
cjevovod
3-reetka
4-ulazni difuzor

ema vodozahvatnih graevina

ema vodozahvata na jezerima
na jezeru ili akumulaciji

-Razlika sa rijenim vodozahvatima

-Zahvatanje veih koliina vode vodozahvatni toranj (slika gore)

rjeenje zahvatne graevine

-Slika manji cjevovodi ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko H

vodozahvatna glava od elinih ili plastinih cijevi u svako doba godine zahvat najkvalitetnije vode
79 80
zatiene reetkom i izdignuti od dna 5 do 6m -Primjena vodozahvata jezera i akumulacije

20
 Vodozahvati na akumulacijama: Vodozahvati na kanalima:

1-gravitacijski tlani ili usisni cjevovod

2-ulazna okna sa reetkama
1-gravitacijski tlani ili usisni cjevovod
3-reetka
2-ulazna okna sa reetkama
4-ulazni difuzor

ema vodozahvatnih graevina na kanalu

ema vodozahvatnih graevina na akumulaciji

-Slini rijenim vodozahvatima

-VZG najee obalnog tipa (slika d1)

-Nekoliko naela zahvatanja vode slika gore
-Primjer (c) VZG u sklopu betonske pregrade ili brane
-VZG u koritu kanala (slika d2)

81 82

3) Vodozahvati na morima ATMOSFERSKA VODA

Podruja gdje nema drugih voda npr. primorje, oblast kra . . .
-Sagledati specifinosti morske obale i priobalja:
Mogue zahvatanje kinice samo za odreene potrebe npr. pranje rublja
a) uticaj morskih valova, morskih struja i promjene nivoa mora
Zahvatni objekti cisterne (atrnje)
b) geoloke i geomehanike prilike priobalnog pojasa
c) prisustvo flore i faune u morskoj vodi
sabirna povrina ; rezervoar ; filter
d) korozivno dejstvo morske vode

-Zahvat morske vode moe biti na:

a) otvorenoj obali
b) prirodno zatienom zalivu
c) unutar akvatorija zatienog nasipom tipa lukobranom ili valobranom

-Najvea sigurnost: vodozahvat u akvatoriju sigurnost konstrukcije (na valove)

-Luki akvatorij veliko zagaenje nepovoljna lokacija vodozahvata
-Bitno znati tehnologiju izvoenja pomorskih radova
-Ponaanje objekata u fazi eksploatacije veoma bitno poznavati 83 Plastini ureaji za akumuliranje i koritenje kinice 84

21
Primjena ovih vodozahvata najea na krakim terenima i primjerena za manja Sabirna povrina:
naselja.
-to manje izloene zagaenju
Osnovu vodozahvata = graevina ija je povrina obraena da prihvati i usmjeri -krovovi kua ili iste poploane povrine
pale P prema jednoj taki.
-krovovi manje prikladni (zagaenje od ptica)
-krovovi bolji kosi od ravnih bolje ispiranje
-krovovi pokriva ne smije biti od Cu, Pb, Zn

-poploane povrine se manje zagauju

-poploane povrine ograene
-poploane povrine prekrivene teracom ; betonirane ; poploane gotovih elem.
-prirodne kamene povrine betoniranjem otvora postaju nepropusne

Vodozahvat atmosferskih izvorita

a) zahvatna graevina b) cisterna
1-sabirna povrina; 2-odvod sakupljene vode; 3-muljni ispust; 4-ograda; 5-obodni kanal
85 86
6-sabirna komora; 7-dovod sakupljene vode; 8-zahvatna komora; 9-pjeani filtar

Rezervoar: Filter za preiavanje kinice:

-slue i kao talonice -sitni i ist S
-potpuno nepropustan materijal gubitak vode i sprijeavanje zagaenja PovV -povremeno mijenjati S oprati S i ponovo ga postaviti
-od betona ; kamena ; prepeene opeke u c.m. iznutra malterisana c.m. -poklopac filtera na prigodnom i pristupanom mjestu
-imaju preliv i ventilaciju po mogunosti i ispust za pranjenje ienje -krupniji nevezani materijal postaviti samo kod otvora za ulaz vode

da S ne ulazi u R otvori zakoeni

6-sabirna komora; 7-dovod sakupljene vode; 8-zahvatna komora; 9-pjeani filtar

6-sabirna komora; 7-dovod sakupljene vode; 8-zahvatna komora; 9-pjeani filtar
87 88

22
Amerika cisterna (rezervoar): Rad ureaja za prihvatanje kinice:
-filter se cijeli vadi S se mijenja ili pere -padanje kie prvo sapiranje sabirne povrine od praine, lia i sl.
-filtriranje pri samom pumpanju vode -prvu vodu odvesti van R (cisterne) ili je prije ulaska u R preistiti
-filter korpa sa S i keramike filterske cijevi -odvodnja van R automatska pomou prevrnutog korita ili limenih odjeljivaa

Prethodni filter rezervoara (cisterne)

-prazno korito u takvom poloaju da prihvata kinicu

-prevrne se kada se napuni vodom zbog pomicanja teita
-tokom padanja kie mlaz vode sprijeava da se korito vrati u poloaj za punjenje
-V korita f-ja koliine vode potrebne za ispiranje sabirne povrine
89 90
-V korita f-ja vrste povrine od 0,1 do 0,2 l/m2

Dimenzioniranje rezervoara (cisterne): Dimenzioniranje filtera:

-prema potrebnoj Q ; visini P ; trajanju sue -50cm sitnog S i 30cm G ili tucanika ukupna H filtera 80cm
-zbog karaktera tednje vode dnevna potronja po osobi Qd=10 do 40 lit
-sabirna povrina preko izraza: filtriranje 2000 litara vode po 1m2 na dan

za 1000 litara vode treba najmanje 0,5m2 filtera

Qd prosjena dnevna potronja vode u l/dan
Ps sabirna povrina
hsr srednja godinja visina padavina (mm)
hmin minimalna godinja visina padavina (mm) hmin=0,7*hsr (mm)

Zapremina rezervoara (cisterne):

V korisna zapremina rezervoara
Ds broj sunih dana (Ds=90 do 120 dana)

91 92

23