Professional Documents
Culture Documents
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je ujednačavanje, sistematizacija i unapređenje temeljnih informatičkih znanja i
koncepata. U okviru predmeta studenti će razumjeti svrhu, primjenu i funkciju informacijskog sustava
u poslovnom okruženju. Također će razumjeti elemente i način rada računalnog sustava, ulogu
programske potpore, te njegovu povezanost s informacijskim sustavom. Studenti će se upoznati s
građom i načinom rada suvremenih računalnih sustava temeljenih na procesorima CISC i RISC te će
usvojiti principe rada osnovnih funkcijskih komponenti računala temeljem čega će moći procijeniti
performanse računala i utjecaj na izvršavanje korisničkih programa. Studenti će se upoznati sa
strojnim jezikom i izradit će jednostavne programe u odabranim simulatorima računala.
NAČIN RADA:
Sve aktivnosti studenata bit će praćene i vrjednovane, te će doprinositi ukupnom uspjehu na
predmetu. Krajnji cilj je da svaki student kontinuiranim radom tijekom semestra prikupi dovoljno
bodova za izravan upis ocjene. Ukupno je moguće ostvariti 100 bodova, a stječu se kroz sljedeće
nastavne aktivnosti:
1. Predavanja – od svakog studenta očekuje se da prouči nastavne materijale za svako sljedeće
predavanje. Dotični materijali uključuju:
• Lekcije i druge materijale s predavanja za samostalno proučavanje, dostupne unutar
zatvorenog sustava za e-učenje Moodle (https://elf.foi.hr/course/view.php?id=117). Za
pristup sustavu Moodle potreban je korisnički račun koji ste dobili kod upisa na fakultet!!
• ispitnu literaturu.
Tijekom izvođenja predavanja bit će provedena DVA pismena kolokvija na kojima studenti
ostvaruju glavninu bodova potrebnih za stjecanje ocjene.
1
2. Vježbe – cilj je na praktičnoj razini prikazati osnovne aktivnosti na transakcijskoj i upravljačko-
izvještajnoj razini IS-a, te osposobiti studente za korištenje naredbeno-linijskog sučelja OS-a (na
primjeru Linux OS-a) te upoznati studente sa strojnim jezikom (zbirnim jezikom, engl.
assembler). U tu svrhu će se na vježbama koristiti alati za tablične proračune (MS Excel) i rad s
bazama podataka (MS Access), klijent za ostvarivanje naredbeno-linijskog sučelja na udaljenom
poslužitelju (PuTTy), te odabrani simulatori računala za potrebe vježbanja strojnog jezika.
Tijekom izvođenja vježbi bit će provedena TRI praktična kolokvija, tj. provjere znanja koje se
boduju i koje su temelj za kolokviranje gradiva iz vježbi. Ukupan uspjeh studenta na vježbama
bit će iskazan bodovima od 0 do 25. Kolokvirane laboratorijske vježbe uvjet su za dobivanje
potpisa iz predmeta.
4. Dodatna online provjera znanja – studenti koji su izostali samo s jednog od dva pismena
teorijska kolokvija moraju krajem semestra, radi nadoknade tog izostanka pristupiti rješavanju
online testa koji obuhvaća čitavo gradivo ONOG KOLOKVIJA s kojeg je student izostao. Takav
nadoknadni online test donosi NAJVIŠE 7 bodova i uloga mu je da pomogne studentu ostvariti
jedan od uvjeta za potpis iz predmeta (ostvarenje najmanje 14 bodova iz OBA teorijska
kolokvija).
2
Primjer 2:
Student je:
- na PRVOM teorijskom kolokviju ostvario ukupno 10 bodova
- na DRUGOM teorijskom kolokviju ostvario ukupno 25 bodova
- na kolokviranim lab. vježbama ostvario ukupno 20 bodova
- iz prisustvovanja i aktivnosti na predavanjima ostvario 5 bodova
UKUPAN uspjeh studenta 10 bodova
Student nije ostvario minimalni prag od 14 bodova iz SVAKOG OD DVA pismena kolokvija
(premalo bodova iz PRVOG kolokvija) i ostali bodovi se ne pribrajaju. Ukupan uspjeh ostaje na 10
bodova, što znači da student nije položio predmet tijekom kontinuiranog praćenja i mora ići na
klasičan pismeni i usmeni ispit.
Primjer 3:
Student je:
- na PRVOM teorijskom kolokviju ostvarila ukupno 25 bodova
- na DRUGOM teorijskom kolokviju ostvarila ukupno 12 bodova
- na kolokviranim lab. vježbama ostvarila ukupno 20 bodova
- iz prisustvovanja i aktivnosti na predavanjima ostvarila 5 bodova
UKUPAN uspjeh studenta 12 bodova
Student nije ostvario minimalni prag od 14 bodova iz SVAKOG OD DVA pismena kolokvija
(premalo bodova iz DRUGOG kolokvija) i ostali bodovi se ne pribrajaju. Ukupan uspjeh ostaje na
12 bodova, što znači da student nije položio predmet tijekom kontinuiranog praćenja i da mora ići
na klasičan pismeni i usmeni ispit.
Primjer 4:
Student je:
- na DVA pismena kolokvija zajedno ostvario ukupno 8 bodova
- na kolokviranim lab. vježbama ostvario ukupno 20 bodova
- iz prisustvovanja i aktivnosti na predavanjima ostvario 5 bodova
UKUPAN uspjeh studenta 8 bodova
Student nije ostvario minimalni prag od ukupno 14 bodova iz DVA pismena kolokvija za
dobivanje potpisa. Bodovima iz neobavezne online provjere nije moguće nadoknaditi minimalni
prag potreban za potpis. Ukupan uspjeh ostaje 8 bodova. Student nije ostvario minimalne uvjete
za potpis te iduće ak. godine mora ponovo upisati predmet Informacijski i računalni sustavi.
Primjer 5:
Student je:
- na PRVOM teorijskom kolokviju ostvario ukupno - (NIJE PRISTUPIO)
- na DRUGOM teorijskom kolokviju ostvario ukupno 10 bodova
- na kolokviranim lab. vježbama ostvario ukupno 20 bodova
- iz nadoknadne online provjere ostvario ukupno 6 bodova
- iz prisustvovanja i aktivnosti na predavanjima ostvario 5 bodova
UKUPAN uspjeh studenta 16 bodova
Student je uz pomoć online provjere na kraju semestra ostvario 6 bodova (nadoknada za PRVI
kolokvij) i zbrojeno s DRUGIM kolokvijem ima ukupno 16 bodova iz teorije - ostvario je minimalni
prag od 14 bodova iz oba pismena kolokvija i time je ostvario i minimalni uvjet za potpis. Ostali
bodovi se ne pribrajaju jer nije ostvaren prag za ocjenu od 14+14 bodova iz svakog od teorijskih
kolokvija, pa ukupan uspjeh ostaje na 16 bodova, što znači da student nije položio predmet tijekom
kontinuiranog praćenja i mora ići na klasičan pismeni i usmeni ispit.
3
Student koji ne ostvari uvjete za potpis mora iduće ak. godine ponovo upisati predmet Informacijski
i računalni sustavi.
Ako student ostvari uvjete za potpis, tada:
a) Student koji na kontinuiranom praćenju ne ostvari minimalnih 28 bodova iz 2 pismena kolokvija
(barem 14 bodova iz prvog i barem 14 bodova iz drugog) pristupa klasičnim ispitnim rokovima
koji uključuju pismeni i usmeni ispit.
b) Student koji na kontinuiranom praćenju ostvari minimalnih 28 bodova iz dva pismena kolokvija
(barem 14 bodova iz prvog i barem 14 bodova iz drugog), ali zajedno s pribrojenim bodovima iz
ostalih aktivnosti ne ostvari barem 50 bodova, pristupa klasičnim ispitnim rokovima, koji
uključuju pismeni i usmeni ispit.
c) Student koji na kontinuiranom praćenju ostvari minimalnih 28 bodova iz dva pismena kolokvija
(barem 14 bodova iz prvog i barem 14 bodova iz drugog), te zajedno s pribrojenim bodovima iz
ostalih aktivnosti ostvari 50 ili više bodova, položio je ispit tijekom odvijanja nastave i ostvaruje
pravo na izravan upis ocjene (vidi Tablicu 1). Postoji mogućnost pristupanja usmenom ispitu
radi odgovaranja za drugačiju ocjenu.
Naknadni klasični pismeni i usmeni ispit, na redovitim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima,
podrazumijeva jedino mogućnost ponovnog polaganja TEORIJSKOG dijela gradiva. Potpis iz
predmeta uvjet je za pristupanje klasičnim ispitnim rokovima.
Na klasičnom ispitnom roku student polaže gradivo cijelog predmeta.
Student koji je ostvario barem 18 bodova na prvom ili drugom teorijskom kolokviju može biti
oslobođen tog dijela pismenog ispita i prenijeti bodove ostvarene na teorijskom kolokviju. U tom
slučaju, ukupnom broju ostvarenih bodova na ispitnom roku pribrajaju se i bodovi ostvareni
tijekom kontinuiranog praćenja iz onog kolokvija kojeg je student odlučio NE POLAGATI na
ispitnom roku (iz kojeg ima BAR 18 bodova iz kontinuiranog praćenja).
Ako student odluči polagati i dio ispita na kojem već ima barem 18 bodova s kolokvija, postojeći
bodovi s kolokvija se trajno brišu.
Bodovi ostvareni na lab. vježbama i blic-provjerama se NE PRENOSE u ispitne rokove.
Ocjena na pismenom dijelu ispitnog roka formira se prema bodovnoj skali iz Tablice 2. Pozitivna
ocjena s pismenog dijela ispita preduvjet je za pristupanje usmenom dijelu ispita.
Tablica 2: Tablica bodova za naknadni pismeni ispit na predmetu Informacijski i računalni sustavi
Ukupan uspjeh (bodovi) Ocjena
do 34 bodova Nedovoljan (1) - Pad na ispitu
od 35 do 43 bodova Dovoljan (2)
od 44 do 52 bodova Dobar (3) USMENI ZA VERIFIKACIJU
od 53 do 61 bodova Vrlo dobar (4) OCJENE/DRUGAČIJU OCJENU
od 62 do 70 bodova Odličan (5)
4
PRAVILA RADA:
BLIC-TESTOVI:
Rješavanje blic-testova nije obavezno - očekuje se da će im pristupati studenti koji žele bodove (do 5
bodova) koji se dodjeljuju za prisustvo i aktivnost na predavanjima. Svaki blic-test će se sastojati od
nekoliko pitanja i bit će rješavan na računalu, unutar LMS sustava Moodle. Uspjeh na svim blic-
testovima se zbraja, te se konačan uspjeh iskazuje na skali od 0 do 5 bodova.
Blic-testovi će biti provođeni isključivo u terminima PREDAVANJA. Termini (tjedni) u kojima će biti
održavani blic-testovi će biti postepeno najavljivani tijekom semestra, unutar LMS sustava Moodle.
Studenti koji će u terminu blic testa imati kontaktno predavanje rješavaju test u dvorani za predavanja
(ili na svom laptopu ili na pametnom telefonu), a studenti koji imaju online predavanje rješavaju test
kod kuće na svom računalu.
Nadoknada propuštenih blic-testova nije predviđena.
5
dodatni je uvjeta za dobivanje potpisa. Nadoknada zbog manjka tih 14 bodova nije predviđena.
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
LABORATORIJSKE VJEŽBE:
Kolokvirane laboratorijske vježbe uvjet su za dobivanje potpisa.
Gradivo vježbi podijeljeno je na 3 područja - uvod u korištenje OS-a Linux u naredbeno-linijskom
sučelju, prikaz osnovnih aktivnosti na razinama IS-a (uz pomoć alata MS Access i MS Excel) i osnove
rada u zbirnom jeziku (assembleru).
6
NAPOMENA: Popravni kolokvij organiziran po završetku laboratorijskih vježbi ujedno je i
posljednja prilika za kolokviranje gradiva laboratorijskih vježbi.
AKADEMSKO POŠTENJE:
Pravila i sankcije u vezi s prepisivanjem i svim drugim oblicima varanja propisani su na brojnim
razinama (zakoni Republike Hrvatske, statut Sveučilišta u Zagrebu, akti Fakulteta organizacije i
informatike, interna pravila predmeta). Upoznajte se dobro s istima, dužni ste ih se pridržavati.
Svi izrazi koji se koriste u tekstu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili
ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.