Hrvatska

Ovo je izdvojeni članak – kolovoz 2009. Kliknite ovdje za više informacija.

Hrvatska
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska. Za druga značenja pogledajte Hrvatska (razdvojba).
Republika Hrvatska
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Lijepa naša domovino
MENU0:00
Položaj Hrvatske
Glavni grad Zagreb
Službeni jezik hrvatski
Državni vrh
- Predsjednik Republike Zoran Milanović
- Predsjednik Vlade Andrej Plenković
Neovisnost razdruženjem od SFRJ
25. lipnja 1991.
Površina 123. po veličini
- ukupno 56.594 1) km2
- % vode 1,09 %
Stanovništvo 124. po veličini
- ukupno (2011.) ▼4.298.889
- gustoća 75,8/km2
BDP (PKM) procjena 2019.
- ukupno ▼60,75 milijardi $[1] (56.)
- po stanovniku ▲$30.245[2] (56. [25. EU])
Valuta hrvatska kuna (100 lipa)
Pozivni broj +385
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .hr
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i
sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozem-
Ovo je izdvojeni članak – kolovoz 2009. Kliknite
ovdje za više informacija.
Hrvatska
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Hrvats-
ka. Za druga značenja pogledajte Hrvatska (razdvoj-
- gustoća 75,8/km2
ba).
BDP (PKM) procjena 2019.
Republika Hrvatska
- ukupno ▼60,75 milijardi $[1] (56.)
Zastava Grb
- po stanovniku ▲$30.245[2] (56. [25. EU])
Zastava Grb
Valuta hrvatska kuna (100 lipa)
Himna
Pozivni broj +385
Lijepa naša domovino
Vremenska zona UTC +1
MENU0:00
UTC +2 ljeti
Položaj Hrvatske
Internetski nastavak .hr
Glavni grad Zagreb
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²
Službeni jezik hrvatski
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i
Državni vrh
sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja.
- Predsjednik Republike Zoran Milanović
[3] Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s
- Predsjednik Vlade Andrej Plenković
Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina
Neovisnost razdruženjem od SFRJ
obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji
25. lipnja 1991.
je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti na-
Površina 123. po veličini
jznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
- ukupno 56.594 1) km2
- % vode 1,09 %
Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije
Stanovništvo 124. po veličini
kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje
- ukupno (2011.) ▼4.298.889
jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna
država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je
Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao
Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj
bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija
Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke
što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine.

Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju
Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina
Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945.
režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i
kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori
nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestra-
nački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom držav-
nog sabora postala samostalna i nezavisna država.

U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.[4] Hrvati čine 90,42% sta-
novništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacio-
nalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.[4] Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je
među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%).

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom
gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine[5][6] Hrvatska je članica Vijeća
Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoat-
lantskog ugovora i Europske unije.

Republika Hrvatska, spada među zemlje visokog dohotka, ali ipak znatno zaostaje za najrazvijenijim zemlja-
ma svijeta. Prema izračunu ljudskog razvojnog indeksa (kompozitni indeks koji uvažava podatke o očekivanoj
životnoj dobi stanovništva, kvaliteti obrazovanja i nacionalnog dohotka) kod Ujedinjenih naroda, 2015. godine
je Hrvatska bila 45. od promatranih 188 zemalja; tu valja opaziti da većina članica Europske unije iskazuje nešto
bolje rezultate od Hrvatske - ali su europske zemlje koje nisu članice EU u pravilu rangirane niže od Hrvatske.[7]

Sadržaj
1 Povijest
1.1 Kameno doba
1.2 Metalno doba
1.3 Grci, Iliri i Rimljani
1.4 Dolazak Hrvata
1.5 Hrvatsko kraljevstvo
1.6 Personalna unija s Ugarskom
1.7 Ratovi s Osmanlijama
1.8 Habsburška Monarhija
1.9 Oslobađanje Hrvatske
1.10 Hrvatski narodni preporod
1.11 Hrvatsko ugarska nagodba
1.12 Prva Jugoslavija
1.13 Nezavisna Država Hrvatska
1.14 Druga Jugoslavija
1.15 Neovisna Hrvatska
2 Zemljopis
2.1 Klima