kultura

Jutarnji list
premium
vijesti
sport
j2
kultura
novac
scena
video
pretplata
login
RAT ZA HR WIKIPEDIJU
Kuburin pad: Dobio je globalnu blokadu, a njegovi se sljedbenici, sada bez vođe, povlače
Hrvatska verzija Wikipedije, od 15-ak godina koliko postoji, veći dio vremena bila je u rukama radikalno
desnih povijesnih revizionista
Piše: Filip PavićObjavljeno: 31. siječanj 2021. 18:14

Hrvatska Wikipedija
Hrvatska Wikipedija
Tomislav Botić
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
VEZANE VIJESTI
Al Capone
GANGSTER MEKOG SRCA
Unuka Al Caponea na aukciji prodaje njegove osobne predmete: ‘Ovo će baciti novo svjetlo na njegov lik‘
INTERVJU ZA GLOBUS
Ognjen Kraus: Zakonom o zabrani “ZDS” konačno bi se skinula ljaga koju nosimo godinama
Mjesto radnje: internet, stvarno mjesto radnje: vjerojatno podrum ili tavan obiteljske kuće s dobrom internets-
kom vezom. Glavni akteri: zlikovac, neostvareni leksikograf s mesijanskim kompleksom i paklenim planom
nacionalinformacijske dominacije. Njegovi suparnici: šačica samoprijegornih odmetnika u borbi protiv njegove
tiranije i za slobodu općeg znanja. Stvarni akteri: vjerojatno visokoobrazovni državni službenici skloni pub
kvizovima i članovi akademske zajednice s viškom slobodnog vremena. Oružje: bajtovi i bajtovi podataka. Cilj:
informacijska prevlast.

Ovo je, ukratko, povijest hrvatske Wikipedije, domaće inačice mrežne enciklopedije i jedne od najposjećenijih
stranica na svijetu. Naša je Wikipedija, od 15-ak godina koliko postoji, barem polovicu bila u rukama, kako se
govorilo, radikalno desnih povijesnih revizionista predvođenih jednim čovjekom nepoznatog identiteta. Za nje-
ga, koji je poznat samo pod nadimkom Kubura, smatra se da je glavni administrator i ideolog cijele ideje domaće
“nacionalwikipedije”. A sve što se tamo u to vrijeme događalo, pobune, prevrati, svađe, uređivački ratovi i ro-
vovske borbe informacijske gerile protiv Kubure i njegove klike, doista bi moglo poslužiti kao predložak za kakav
sporogoreći špijunski triler.

Taj film o domaćoj internetskoj riznici znanja, koju danas manje-više svi koriste otkako su opće enciklopedije
počele služiti kao podmetači za monitore, bio bi lišen spektakularnih akcijskih vratolomija, ali uz dobru dozu
birokratskih obrata i univerzalnu priču - onu o pokušaju dominacije. Ali, tu ne bi “negativac” bio onaj koji sjedi
u polumraku kožnog naslonjača s mačkom u krilu i prstom na crvenom gumbu, nego je on erudit u polumraku
ergonomske uredske stolice ispred monitora, koji zna da se dominacija danas ostvaruje kontrolom informacija, a
ne bojevim glavama.

Nasuprot njemu su disidenti, nekolicina pobunjenika ustrajnih da hrvatsku internetsku enciklopediju izbave iz
onoga što doživljavaju kao desni radikalizam. Doduše, nije to u hrvatskoj javnosti nepoznata priča. Posljednjih
je godina o dvojbenim i iskrivljenim unosima u člancima hrvatske Wikipedije, koju je punila šačica suradnika,
a odobravao administrator Kubura i njegovi pomagači poput SpeedyjaGonsalesa, s idejom da to bude “prava
hrvatska” Wikipedija (iako bi trebala biti svjetska Wikipedija na hrvatskom jeziku), napisano dosta.

Pisao je Jutarnji list, portal Lupiga u članku “Razotkrivanje sramotne hrvatske Wikipedije”, portal H-alter u “Ne-
zavisna Wikipedija Hrvatska”, potkrepljujući sve citatima iz članaka s Wikipedije, poput onoga o NDH, u kojem
stoji da je “ustaški režim žrtva demonizacije”, tezu da se na hrvatskoj Wikipediji promovira ustaštvo i veliča
NDH. Rezultiralo je to onda 2012. otvorenim ratom kada su prozvani “velikohrvatski” administratori predvođe-
ni Kuburom na medijske kritike odgovorili novim unosom na Wikipediju pod imenom “Specijalni rat protiv Hr-
vatske 1995. - 2012.”. Teza je bila da se protiv Hrvatske vodi specijalni ljevičarski rat, što su potkrijepili citatima iz
Vijenca, s portala Dnevno.hr i ulomcima iz knjiga umirovljenog admirala Davora Domazeta Loše.
U njemu se, među ostalim, navodi i lista neprijatelja, tzv. “pristaša desuverenizirane Hrvatske u Hrvatskoj”. Osim
novinara Borisa Dežulovića, Matije Babića i Miljenka Jergovića, koji su tada o Wikipediji pisali kritički, na popi-
su neprijatelja očekivano su se našli i Milorad Pupovac te Željko Jovanović, ondašnji SDP-ov ministar obrazovan-
ja, koji je otvoreno pozvao studente da ne koriste Wikipediju. Našao se u tom društvu i pjevač Bob Dylan (zbog
izjave “kao što Židovi mogu osjetiti nacista tako i Srbi Hrvata”), ali i ondašnji košarkaš Partizana Dušan Kecman
(koji je pogodio odlučujuću tricu protiv Cibone prije desetak godina kada je Arena iz delirija pala u muk). Cijeli
je članak u međuvremenu uklonjen.

No, to je samo jedna crtica cijele sage koja je godinama zamrla, a sada opet oživjela. Probudila ju je vijesti da je
Zaklada Wikimedia, američka neprofitna organizacija koja upravlja Wikipedijom, raspisala natječaj za posao
hrvatskoga “procjenitelja dezinformacija” (Disinformation Evaluator). Traže oni, prosto rečeno, hrvatskog fact
checkera koji bi osam sati dnevno kopao po hrvatskoj Wikipediji, pronalazio dvojbene unose i dezinformacije te