SVEUČILIŠTE U SPLITU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE

DIPLOMSKI RAD

IZRADA STUDIJE ZA PROJEKTIRANJE I

PROIZVODNJU MONTAŽNIH METALNIH
KONSTRUKCIJA

Ivan Vržina

Split, veljača 2010.

 SVEUČILIŠTE U SPLITU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I
BRODOGRADNJE

Studij: Sveučilišni dodiplomski studij Industrijskog inţenjerstva

Smjer: Industrijsko inţenjerstvo
Predmet: Proizvodni management

DIPLOMSKI ZADATAK
Kandidat: IVAN VRŢINA

Zadatak: IZRADA STUDIJE ZA PROJEKTIRANJE I PROIZVODNJU

MONTAŢNIH METALNIH KONSTRUKCIJA

Dati kratku analizu vrsta investicijskih studija s naglaskom na proizvodni sektor. Koncipirati
projekt koji obuhvaća projektiranje i proizvodnju metalnih konstrukcija sa pripadajućom
opremom sa nagalskom na usluţne djelatnosti (postolja za reklamne panoe, jumbo plakate i
sl.). Analizirati bitne tehničke elemente projekta. Planirati potrebnu opremu (strojeve,
ureĎaje) i ljudske resurse, utjecaj na okoliš, potrebne partnere u realizaciji, te istraţiti različite
moguće opcije izvedbe projekta. Izraditi tehničko-tehnološku analizu te poslovnu analizu
projekta uz preliminarnu studiju opravdanosti sa elementima: potrebna oprema, dinamička
simulacija projekta: okvirni račun dobiti, bilanca, pokazatelji uspješnosti, načelna analiza
osjetljivosti, različiti scenariji. Optimirati projekt prema kriteriju poslovne uspješnosti.

Zadatak uručen kandidatu: 29.09.2009.

Rok za predaju rada: 29.12.2009.

Predsjednik
Povjerenstva za diplomski rad: Mentor:

Dr. sc. Ivica Veţa, red. prof. Dr. sc. Marija Šiško-Kuliš, doc.

Komentor:

Dr. sc. Damir Vučina, red.pprof

Voditelj
Diplomski rad predan Povjerenstvu Povjerenstva za diplomski rad:

Dr. sc. Branko Klarin, doc.

2
Zahvala:
Srdačno zahvaljujem svojoj mentorici dr.sc.Mariji Šiško-Kuliš, doc. te komentoru
dr.sc. Damiru Vučini, red.prof. na strpljenju, pomoći i vodstvu pri izradi ovog
diplomskog rada.
Hvala svim kolegama i prijateljima bez kojih studij ne bi prošao tako zabavno. Hvala
ti S., što si bila uz mene.
Najveće hvala mojim roditeljima i obitelji na razumijevanju i podršci tokom studiranja.

3
SADRŽAJ:

1. UVOD I CILJEVI ......................................................................................................... 2

2. PLANIRANJE I VRSTE STUDIJA ....................................................................... 7
2.1 Studija prilika ................................................................................................................ 7
2.2 Studija izvedivosti ......................................................................................................... 9
3. SADRŽAJ, STRUKTURA I PRIPREMA PROJEKTA ............................... 10
3.1 Uvod .............................................................................................................................. 10
3.2 Analiza tržišta .............................................................................................................. 11
3.2.1 Analiza potraţnje (projekcija ciljnih trţišta) .......................................................... 12
3.2.2 Analiza ponude (projekcija konkurencije) ............................................................. 14
3.2.3 Analiza plasmana ................................................................................................... 15
3.2.4 Analiza trţišta nabave ............................................................................................ 16
3.3 Tehnološko-tehnička analiza ...................................................................................... 17
3.3.1 Tehnološki aspekti.................................................................................................. 19
3.3.1.1 Izbor tehnologije ............................................................................................. 19
3.3.1.2 Opis tehnološkog procesa................................................................................ 19
3.3.1.3 Popis tehnološke opreme ................................................................................. 20
3.3.1.4 Tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje ....................................................... 21
3.3.2 Tehnički aspekti ..................................................................................................... 21
3.3.2.1 Opis tehničkog rješenja (idejni projekt) .......................................................... 21
3.3.2.2 Analiza lokacije ............................................................................................... 22
3.3.2.3 Materijalni inputi proizvodnje ......................................................................... 23
3.3.2.4 Projekcija ostale opreme ................................................................................. 24
3.3.2.5 Projekcija strukture zaposlenika...................................................................... 24
3.3.2.6 Projekcije zaštitnih mjera ................................................................................ 24
3.4 Marketing, Management ............................................................................................ 25
3.5 Ekonomsko-financijska analiza ................................................................................. 26
3.5.1 Račun dobiti i gubitka ............................................................................................ 26
3.5.2 Bilanca .................................................................................................................... 27
3.5.3 Likvidnost-novčani tok .......................................................................................... 28
3.5.4 Trţišna ocjena projekta (statički i dinamički pokazatelji uspješnosti) ................... 29
3.5.5 Analiza osjetljivosti i procjena rizika ..................................................................... 31
3.5.6 Optimizacija postavki projekta............................................................................... 31
3.6 Zaključna ocjena projekta.......................................................................................... 32
4. PROJEKT ...................................................................................................................... 33
4.1 Uvod .............................................................................................................................. 34
4.2 Analiza tržišta .............................................................................................................. 36
4.3 Tehnološko-tehnička analiza ...................................................................................... 48
4.4 Ekonomsko-financijska analiza ................................................................................. 70
5. RASPRAVA O PROJEKTU I OPTIMIZACIJA ............................................ 85
6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 88
LITERATURA ..................................................................................................................... 872
POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 92
POPIS GRAFOVA ................................................................................................................. 92
POPIS TABLICA ................................................................................................................... 92
SAŽETAK ............................................................................................................................... 95

4
1. UVOD I CILJEVI

Priprema projekta male vrijednosti, odnosno izrada studije isplativosti i opravdanosti

otvaranja i pokretanja malog i srednje velikog poduzeća podrazumijeva da se poduzeća i
investicije ne sagledavaju kao jednostavne minijaturne verzije velikih poduzeća i investicija,
nego se oni moraju evaluirati na temelju njihovih, sebi svojstvenih karakteristika i zahtijeva.
Razni su pristupi razlikovanja malih i velikih poduzeća, od kvalitativnih do kvantitativnih
mjerila. Neka od kvantitativnih mjerila su broj zaposlenih i visina ulaganja, vrijednost
poduzeća, prosječno vrijeme trajanja od izrade i razvoja proizvoda do predstavljanja tog istog
na trţištu, iako se i ta mjerila razlikuju zavisno o razvijenosti drţave. Glavne karakteristike
(kvalitativna mjerila) pokretanja malih poduzeća jest djelovanje na lokalnom regionalnom ili
u krajnjem slučaju nacionalnom trţištu, dobro poznavanje trţišta i njihovih zahtijevanja,
relativna blizina izvora sirovina (inputa), fleksibilnost u smislu transformacije proizvoda po
pojedinačnim zahtjevima dijelova trţišta, velika uloga ljudskih resursa, vitalna uloga direktora
ili glavnog managera u smislu njegovih sposobnosti (ljudskih i poslovnih)... Nadalje, svako je
malo poduzeće podloţno utjecaju socio-kulturne okoline i percepcije trţišta o vrijednosti
poduzeća. Zbog toga, svaki je investicijski projekt male vrijednosti definiran stvarnom
doprinosu svjetskom trţištu, te drţavi u kojoj posluje.
Pokretanje malog i srednje velikog poduzeća nije jednostavno. Potrebno je dobro
analizirati sve mogućnosti poslovanja i odabrati onu najbolju, pa se studija isplativosti i
opravdanosti za pojedinačni investicijski projekt (feasibility study-studija izvedivosti) radi tek
nakon što se napravi preliminarna pred-investicijska studija (opportunity study-studija prilika)
za navedeni sektor ili područje u kojem ţelimo i vidimo svoju mogućnost za rad. "Samo
funkcioniranje malih poduzeća moţe se podijeliti na poteškoće pokretanja koje traju od same
izrade studije projekta pa do godine dana od trenutka pokretanja poduzeća, te na poteškoće
poslovanja nakon što je poduzeće već prošlo (preţivjelo) prvi udar od raznih dijelova društva,
odnosno trţišta(kupci, drţavna i lokalna upravna tijela, dobavljači... ). Glavni problemi u
inicijalnoj fazi pokretanja poduzeća su: nemogućnost pribavljanja financijske potpore,
administrativni problemi u vidu pribavljanja radnih dozvola i licenci, nepotpuni i neuvjerljivi
trţišni podaci, te visoki troškovi registriranja malih poduzeća", (lit. [4]). Pošto su mala
poduzeća svojim poslovanjem podloţna većem riziku zbog velike konkurencije i utjecaja
velikih tvrtki, te tako ne mogu konkurirati cijenom, njihova zadatak je da moraju djelovati
inovativno i ubrzano pribavljati potrebnu tehnologiju i organizacijske postavke. Kako ne
mogu konkurirati cijenom, dodatne napore moraju posvetiti kvaliteti s kojom mogu ostvariti
konkurentsku prednost.
U ovom diplomskom radu će biti objašnjeni i razraĎeni svi aspekti pokretanja proizvodnog
pogona kako u teorijskom smislu tako i na primjeru osnivanja pogona za proizvodnju
montaţnih metalnih konstrukcija (studija izvedivosti). Pokretanje proizvodnog poduzeća,
odnosno preliminarne studije isplativosti i opravdanosti će biti izraĎene prema UNIDO-u
(United Nations Industrial Development Organization), (lit [1], lit[2]). To znači da će na
konkretnom primjeru biti razmotreni svi bitni tehnički elementi projekta, ljudske i materijalne
potrebe za navedeni pogon i naposljetku će sve biti iskazano financijskim pokazateljima.
Ciljevi ovog diplomskog rada jest da se primjenom računala izradi simulacijski model
projekta, odnosno izrada modela projekta u uvjetima pretpostavljenih okolnosti. U izradi
modela će biti razmotrena ekonomsko-financijska analiza, te procjene rizika i analiza
osjetljivosti. U procjeni rizika i analizi osjetljivosti će biti razmotren i pesimistični scenarij
projekta. TakoĎer, u primjeni računala za izradu modela projekta će biti definirane i
analizirane varijable odlučivanja na kojima će se temeljiti razne alternative projekta.

5
Analizirane alternative projekta i dobiveni podaci iz tih istih, će kasnije biti korišteni u
optimizaciji projekta na temelju prethodno zadanih kriterija.
Naš će se pogon i proizvodi temeljiti na kvaliteti i na takvom proizvodnom procesu gdje će se
promjenom parametara proizvodnje moći proizvoditi nove linije proizvoda za različite
dijelove i zahtjeve trţišta. To će zahtijevati suvremeni pristup i dokumentaciju poslovanja,
standardizaciju kao i ključnu ulogu ljudskih resursa.

6
2. PLANIRANJE I VRSTE STUDIJA

Prije nego li se uopće počne razmišljati (planiranje) o odreĎenom investicijskom projektu,

odnosno pokretanje malog poduzeća i izrada studija isplativosti za odreĎeno malo poduzeće
(studija izvedivosti), potrebno je napraviti odreĎene predradnje u vidu pred investicijskih, pod
sektoralnih studija isplativosti (studija prilika) koje nam daju okvirne podatke (trţišne,
tehnološke, materijalne...) i smjernice koje potencijalno novo-pokrenuto poduzeće mora
slijediti i uvaţavati u svrhu optimalnog odlučivanja i alokacije raspoloţivih resursa. Dakle,
moţemo zaključiti da je studija izvedivosti-studija prilika u uţem smislu, te da imaju istu
strukturu, ali samo manji djelokrug zanimanja, te da je studija prilika izvor podataka za
studiju izvedivosti.

2.1 Studija prilika

Glavni cilj studije prilika je da identificira i promovira alternative investicijskih projekata

u odreĎenom pod sektoru, sektoru ili na odreĎenom zemljopisnom području. Prema tome,
studija prilika za mali industrijski poslovni sektor je dizajnirana da osigura informacije i
podatke koje su primjenjive na lokalnom nivou i osigura uspješnu podršku poduzetnicima koji
se spremaju napraviti individualnu studiju izvedivosti. Dakle, ove studije ne bi smjele biti
limitirane, odnosno odreĎene individualnim projektima, nego bi morali iznjedriti profile
mogućih uspješnih, malih poduzeća povećavajući snagu i prilike poduzeća, ali istodobno
upozoravati na opasnosti i prijetnje. "Studija prilika u svom izvornom obliku sadrţava četiri
temeljne odrednice:

 Osigurati bitne informacije koje se odnose na pod sektor i na faktore koje utječu na
izvedbu projekta, neovisno o tome da li su utjecajni faktori vanjski ili unutarnji u
odnosu na sektor koji se razraĎuje u opportunity studiji,
 Osigurati kritične, odnosno neophodne temeljne informacije sa specifičnim
podacima za odreĎeni sektor stavljajući naglasak na pod sektoralne tipične ulazne
faktore i projektne karakteristike, uključujući kritične varijable, procjenu rizika,
konkurentnost, profit i ostale uvjete presudne za uspjeh,
 Informirati i poticati poduzetnika ili potencijalnog ulagača da izabere jednu
najatraktivniju (najpotentniju) pod sektorsku studiju prilika i dalje je analizira u
pojedinačnu studiju izvedivosti. Studija izvedivosti mora analizirati (potvrditi)
kritične podatke i procijeniti koji se pojedinačni projektni karakteristični podaci
razlikuju od pod sektorskog prosjeka,
 Niţa cijena pripreme odreĎene studije izvedivosti jer informacije i podaci
prikupljeni i dobiveni analizom odreĎenog pod sektora mogu dijeliti i koristiti
mnogi budući investitori i mnogi slični individualni projekti. Drugim riječima
studija prilika odreĎenog pod sektora pruţa informacije i sluţi za mnoge studije
izvedivosti", (lit. [1]).

U slučaju studije prilika na pod sektorskom nivou, primarni podaci mogu biti vrlo lako
dostupni u vidu statističkih podataka vladinih agencija, industrijskih i trgovačkih udruţenja i
istraţivačkih publikacija. Informacije se takoĎer mogu prikupiti iz poslovnih i bankovnih
udruga, te već postojećih sektorskih i regionalnih studija ili iz studije izvedivosti već
postojećeg individualnog projekta. Sekundarni izvori podataka mogu biti podaci lokalnih

7
trţišta u vidu ponašanja potrošača, podaci ureda za zapošljavanje u vidu ljudskih potencijala,
te podaci vezani za neke specijalne tehnologije i tehnološka rješenja i procese. U svakom
slučaju, metode prikupljanja i procesuiranja informacija moraju garantirati vjerodostojnost,
reprezentativnost, dobru definiranost, te slijedivost izvora.
Konačni rezime studije prilika(slika br. 2.1) sadrţi temeljnu projektnu ideju i ciljeve,
glavne rezultate studije, zaključke i preporuke. Studija mora sadrţavati karakteristike
potencijalnih ljudskih resursa, sektora analizirane industrije, tipove marketinških strategija,
mogući izbor tehnologije, izvore inputa, te uloge poslovnog okruţenja. TakoĎer, studija
prilika mora sadrţavati i finalnu procjenu (ocjenu) potencijala sektora, pod sektora ili
područja.

Izvori podataka

Studija Regionalna Analiza Individualni

sektora studija trţišta projekti

Formulacija projektne ideje

Prikupljanje podataka
Pod sektoralna studija
prilika

Baza podataka PotvrĎeni podaci, prikupljeni

sa temeljnim informacijama dodani podaci

Individualni projekt Individualni projekt Individualni projekt

A B C

Slika br. 2.1: Pozicija studije prilika: prijenos (tok) podataka koji se odnose
na pripremu pojedinačnih individualnih projekata, (lit. [1])

8
2.2 Studija izvedivosti

Pripremanje i razrada pojedinačne studije izvedivosti slijedi, odnosno nastavlja se na već

izraĎenu studiju prilika. Glavna karakteristika studije je da se ocjeni i procjeni individualna
ideja otvaranja malog poduzeća, pritom koristeći relevantne podatke odreĎenog sektora koji
su dobiveni studijom prilika ili podatke već postojećih kompatibilnih projekata. Vaţna
komponenta studije izvedivosti je temeljni dizajn (ideja) projekta uzimajući u obzir uvjete i
potencijale odreĎenog sektora (ljudski, trţišni, dostupnost inputa, logistika...), kao i prijedloge
za ljudske potencijale, prikladnu i dostupnu tehnologiju, strategije marketinga, izvore
financiranja, te razrada potencijalnog rizika. Zainteresirane strane uključene u izradu studije
izvedivosti, odnosno u pokretanje projekta trebaju napraviti plan rada, zatim vremenski
rasporede djelovanja, te naposljetku prikladan financijski plan za implementaciju studije,
odnosno projekta.
Studija izvedivosti po svojoj strukturi je istovrsna sa studijom prilika uključujući
razlikovanje djelokruga i opsega istraţivanja. Struktura studije po UNIDO-u (lit [1], lit[2])
ima sljedeći oblik:
Ukupni rezime- sadrţi sve bitne postavke potencijalnog projekta uključujući ideju, ciljeve,
financijske pokazatelje, tehnološke aspekte projekta, poslovno okruţenje...
Ljudski potencijali- moţe se gledati kao zasebna cjelina, ali u biti pripada tehničko-
tehnološkom opisu projekta. Ocjena potencijala ljudskih resursa, potrebna znanja i vještine za
navedeni projekt, iskustvo, motivacija, samostalnost u odlučivanju...
Poslovno okruženje- ocjena poslovnog okruţenja gdje će poduzeće egzistirati, vaţno za
oblikovanje politike i programa malog poduzeća koji djeluje na trţištu jer su podloţni
velikom riziku zbog svojih manjkavosti i nedostataka.
Lokacija i faktori okoline- u sprezi sa lokalnim faktorima ocjenjuje se utjecaj lokacije na
pokretanje malog poduzeća. Pritom se lokacija na smije gledati vezano za neki grad ili selo
(obiteljski posao, ţelje...), nego se mora gledati kao prednost zbog poznavanja i pristupačnosti
lokalnom trţištu i relativno male udaljenosti do kupaca.
Analiza tržišta i strategije marketinga- analizira i ocjenjuje potencijal trţišta, definira
marketinške strategije uzimajući u obzir tradiciju kupaca, te njihove ţelje i potrebe
Tehničko-tehnološka analiza projekta- ocjenjuje tehničko-tehnološki potencijal poduzeća,
kapacitet proizvodnje, izbor tehnologije, projekciju stalnih sredstava, ocjenu materijalnih
inputa, logistiku, transport...
Organizacija i kontrola- objašnjava i ocjenjuje organizacijske aktivnosti potrebne za
operaciju proizvodnje i sami proizvodni proces, svrhu organizacijske postavke koja odreĎuje
funkcijsku djelatnost projekta, te samu kontrolu ulaznih i izlaznih parametara poslovanja
Implementacija projekta- odnosi se na pripremu poslovanja, pokretanje, očekivani rast,
korake u implementaciji, identifikaciju vremenskih kritičnih aktivnosti i njihovo trajanje,
korelaciju sa drugim aktivnostima, ţeljene rezultate...
Ekonomsko-financijska analiza- završna ocjena studije gledana kroz financijske
pokazatelje. Prikazuje da li će se analizirani i razraĎeni investicijski projekt, te slijedom toga i
moguće investicije, primjereno i očekivano vratiti potencijalnim investitorima. Uključuje
investicijske troškove, troškove proizvodnje i marketinga, indikatore profitabilnosti i stope
povrata, direktne i indirektne troškove...U studiji prilika, financijske procjene i pokazatelji su
bazirani na prethodnim sektorskim specifikacijama i indikatorima sa prošlih studija,
statistikama i ostalim bazama podataka, dok se u studiji izvedivosti financijski pokazatelji
sektora i pod sektora djelomično uzimaju u obzir. Bitno je spomenuti da se u studiji

9
izvedivosti odreĎeni kritični kvalitativni faktori koji se djelomično mogu kvantitativno
odrediti takoĎer uzimaju u obzir.
3. SADRŽAJ, STRUKTURA I PRIPREMA PROJEKTA

Svaki potencijalni investicijski projekt, te njegova studija i struktura se moţe ukratko

podijeliti na četiri aspekta (procesa) analize: analiza trţišta, tehničko-tehnološka analiza,
organizacijski aspekti poslovanja (management i marketing), te ekonomsko-financijska
analiza. Dakle, u razradi odreĎenog projekta, te izradi studije se analiziraju različiti aspekti
poslovanja od projektiranja, tehnologije, ispitivanja, plasmana, konkurencije, potrebnih
materijalnih i ljudskih resursa do predstavljanja rentabilnosti projekta financijskim
pokazateljima i indikatorima. Moţe se primijetiti da od kvalitetne i realne analize, te
interpretacije podataka zavisi odlučnost i spremnost investitora da investira u odreĎeni
projekt.
Svaki se investicijski projekt mora gledati zasebno i svaki se razlikuje od onog drugog u
nekim stvarima, ali načelno oni imaju istu strukturu i sadrţaj:

1. Uvod,
2. Analiza trţišta,
3. Tehnološko-tehnička analiza,
4. Marketing, Management,
5. Ekonomsko-financijska analiza,
6. Zaključna ocjena projekta.

3.1 Uvod

U uvodu projekta trebaju biti predstavljeni preliminarni (okvirni) podaci o investitoru i

investiciji. Podaci o investitoru i investiciji imaju zadatak da nam ukratko predstave
investitora, potencijalnu investiciju, sektor u kojem će djelovati, makroekonomsko okruţenje,
stanje i perspektivu u odnosnoj grani. Pod makroekonomskim aspektima podrazumijeva se
analiza investicije u širem nacionalnom, odnosno regionalnom prostoru. Za projekte kod kojih
je trţište presudan faktor, relevantna je analiza prostorne distribucije potraţnje i njene
koncentracije. Pri odluci da li investirati, bitno je voditi računa o dohotku per capita
odreĎene zemlje u kojoj će biti pokrenuto poduzeće i na čijem će trţištu biti jedan od
subjekata. Ovo nije značajno samo zato jer veći dohodak per capita znači i veće trţište, već
prije svega visina dohotka per capita bitno odreĎuje i sposobnost “amortiziranja”
poslovnih rizika. Što je veća očekivana profitna stopa odnosnog investicijskog projekta u
odnosu na dohodak per capita zemlje u kojoj se on ţeli ostvariti to je i “šansa za
preţivljavanje” veća. Što se tiče stanja u odreĎenom sektoru, odnosno grani poslovanja,
investitor mora identificirati da li odnosna grana ima značaj za privrednu strukturu
odnosne zemlje ili je značaj odnosne grane tek marginalan. Naime, u uvjetima kada je velik
značaj grane na privrednu aktivnost zemlje moguće je očekivati od strane drţave “senzibilno”
ponašanje što značajno socijalizira potencijalne rizike investicije. Što se tiče podataka o
investitoru potrebno je navesti njegove reference i kompetencije tj. da ukoliko je riječ o
poduzetnicima koji po prvi puta pokreću poslovnu djelatnost, mora se navesti ţivotopis,
podatke o završenim školama, dosadašnja zaposlenja, radna iskustva, specijalizacije i sva
druga znanja i vještine kojima se raspolaţe, a koja su vezana direktno ili indirektno uz
planiranu investiciju. Ukoliko je riječ o poduzetnicima koji su pokretali odreĎene djelatnosti,

10
ili ih sada obavljaju, tada je potrebno i prikazati pregled ranijeg poslovanja. Bitno je navesti i
ranije poslove koji su propali, jer ukoliko se naknadno otkriju i ti podaci, smatrat će se da su
podaci o tome namjerno prikrivani.

3.2 Analiza tržišta

Analiza trţišta je proces istraţivanja u kojem se raščlanjuju temeljni činitelji koji djeluju
na trţište i uočavaju bitna obiljeţja i promjene u oblikovanju potraţnje i ponude na odreĎenim
mjestima i u odreĎenom vremenu. Dakle, moţemo zaključiti da je to skup povezanih,
kontinuiranih i planiranih radnji rasporeĎenih u vremenu u kojem se istraţuje meĎuovisnost
djelovanja trţišnih činitelja na oblikovanje ponude i potraţnje u prošlom, sadašnjem i
budućem vremenu. Temeljne kategorije koje se istraţuju u procesu analize trţišta u
investicijskom projektu su:

 potražnja- količine proizvoda koje su kupci voljni kupiti uz odreĎenu cijenu na

odreĎenom trţištu i u odreĎenom vremenu ,
 ponuda- količine proizvoda koje su ponuĎači voljni prodati uz odreĎenu cijenu na
odreĎenom trţištu i u odreĎenom vremenu ,
 plasman- količina proizvoda investicijskog projekta koji bi se mogao prodati na
prodajnom trţištu uz odreĎenu cijenu i u odreĎenom vremenu,
 nabavka- mogućnost nabavki potrebnih inputa odreĎuju se kao razlika izmeĎu
ponude i potraţnje za analiziranim inputima na različitim nabavnim trţištima.

Model ravnoteţe- "Stvarnu trţišnu cijenu, po kojoj se odreĎena količina proizvoda prodala
(kupila) u nekom trenutku, ne odreĎuju niti kupci niti prodavači. Uvijek je odreĎuju
obostrano, istodobnim (simultanim) odlučivanjem u meĎusobnom kontaktu, tj. istodobnim
djelovanjem sila potraţnje i ponude, pri čemu na slobodnom konkurentskom trţištu
pojedinačni kupac ili prodavač ne moţe utjecati na cijenu. U suočenju različitih interesa i
trţišnih sila stvara se ravnoteţa samo u jednoj točki. Samo tada su teţnje proizvoĎača da
ponude po cijeni P količinu Q izjednačene s teţnjom kupaca da po toj cijeni kupe jednaku
količinu.", (lit [5]).
Krajnji cilj i zadatak analize trţišta je da utvrdi i predvidi opseg plasmana proizvoda,
jedinične prodajne cijene proizvoda, opseg nabavki inputa, te projekcije nabavnih trţišta.
Značenje trţišta za investicijski projekt, a time vaţnost i opseg analize mogu biti veći ili manji
ovisno o tome da li je riječ o:

 investicijskim projektima s proizvodnjom za nepoznatog kupca,

 investicijskim projektima s proizvodnjom za poznatog kupca.

Investicijski projekt s proizvodnjom za nepoznatog kupca oblikuje se i količinski odreĎuje

na samom trţištu. U takvim investicijskim projektima, trţišni je nastup unaprijed izloţen
nepoznatom djelovanju trţišnih činitelja, jer su mu u pravilu nepoznati kupci, nepoznat mu je
opseg plasmana te su mu nepoznate cijene, tj. nepoznati su mu bitni elementi za procjenu
mogućeg trţišnog uspjeha. Zbog toga, analiza trţišta mora biti što potpunija po sadrţaju
istraţivanja, sveobuhvatna po dijelovima analize i analitički produbljena, te raščlanjena s
dobro razraĎenom trţišnom koncepcijom i strategijom. Investicijski projekt s proizvodnjom
za poznatog kupca je već unaprijed odreĎen po sadrţaju i količini ugovorima ili sustavom
marketinga. Sustav izvjesnosti plasmana ili nabavke unaprijed je utvrĎen obvezama pojedinih

11
stranki ugovora, te je zbog toga manja potreba za potpunošću sadrţaja, širinom, sloţenošću i
dubinom analize trţišta. Dakle analiza trţišta se moţe u ovom slučaju svesti na bitne elemente
plasmana proizvoda ( strukture asortimana, količine, kvalitete, dinamiku prodaje,
distribucije...).
Investicijske projekte moţemo podijeliti i s obzirom na strategiju proizvodnje i mogući
plasman proizvoda:

 investicijski projekt za proizvodnju novih proizvoda,

 investicijski projekt za razvoj postojećih proizvoda,
 investicijski projekt za povećanje proizvodnje postojećih proizvoda.

Sloţenu problematiku analize trţišta moguće je podijeliti i na sljedeće temeljne dijelove i

aspekte:

1. Analiza trţišta prodaje s analizom i procjenom potraţnje, ponude i plasmana,

2. Analiza trţišta nabave s analizom i procjenom potrošnje, ponude i nabavki,
3. Analiza osjetljivosti trţišta i procjena rizika,
4. Saţetak rezultata analize trţišta.

Zaključimo da analiza trţišta u investicijskom projektu treba biti zastupljena u svim

fazama planiranja projekta, tj. u pripremi, ocjeni, izvedbi i poslovanju projekta. Jedino će se
tako u poslovanju i razvoju poduzeća u potpunosti primijeniti trţišni zahtjevi i kriteriji, a
projekt ispuniti bitne pretpostavke za svoje uspješno funkcioniranje na trţištu u stvarnosti.

3.2.1 Analiza potraţnje (projekcija ciljnih trţišta)

Analizom potraţnje na trţištu prodaje dolazi se do informacija o kvantitativnim i

kvalitativnim činiteljima koji su temelj za zaključke i procjene o budućoj potraţnji za
proizvodima iz investicijskog projekta. Krajnji cilj ovog dijela analize jest da se procijene
količine koje će potrošači traţiti u budućnosti i cijene koje će za to biti voljni platiti. Ovim
dijelom analize obuhvaćaju se svi oni postupci koji omogućuju dobivanje iscrpnih i
pouzdanih podataka u vidu osobina, navika i dinamike razvoja potraţnje u proteklom,
sadašnjem i budućem razdoblju. U analizi i procjeni potraţnje razmatraju se sljedeća pitanja
vezana za:

 nositelja potraţnje (projekcije ciljnih trţišta),

 prostorni razmještaj potraţnje,
 veličinu potraţnje tijekom analiziranog razdoblja (projekcija trţišnog udjela),
 moguće prodajne cijene (projekcija cijena),
 činitelje koji utječu na značajke potraţnje.

S obzirom na vrstu proizvoda, odnosno da li su proizvodi krajnje ili proizvodne potrošnje

potrebno je:

 segmentiranje tržišta- grupiranje potencijalnih potrošača u grupe prema sličnosti

njihovih potreba i reakcija na trţišne aktivnosti. U obzir se uzima mjerljivost, pristup
trţišnih aktivnosti do segmenta kao izdvojene jedinice, veličina i profitabilnost
segmenta. Mogućnost poduzeća da se zadovolji potreba segmenta,

12
  ciljanje tržišta- procjena aktivnosti svakog trţišnog segmenta i odabir ciljnog
segmenta. Procjena izbora trţišne strategije (nedefinirana, definirana, koncentrirana),
 uloga proizvoda na tržištu- uloga svakog proizvoda na trţištu u odnosu na njegovu
konkurenciju i trţišnih aktivnosti za svaki segment trţišta. Presudan stav potrošača
prema proizvodu i njegovim značajkama.

Metode koje se koriste u analizi i procjeni razvoja potraţnje su metoda trenda

(ekstrapolacija), metoda razine potrošnje (uključuje prihod i elastičnost potraţnje), metoda
krajnjeg korištenja (koeficijent potrošnje), metoda vodećih indikatora, te modeli regresije.
Primjena svih ovih metoda prognoziranja uključuje razne polazne pretpostavke i brojne
vrijednosne sudove u pogledu pojava u budućnosti, što unosi rizik i neizvjesnost u rezultate
analize, pa je potrebno primijeniti i analizu osjetljivosti projekta trţišne rizike.
Struktura analize potraţnje, te njezin sadrţaj se moţe sagledati kao ukupna potraţnja na
domaćem trţištu, ukupna potraţnja po trţišnim segmentima na domaćem trţištu, cijene u
potraţnji na domaćem trţištu, ukupna potencijalna potraţnja na stranim trţištima... Potraţnja
na domaćem trţištu, te cilj analize i procjene potraţnje u odreĎenom razdoblju je da odredi
količine proizvoda koje će traţiti kupci na domaćem trţištu i cijene koje će potencijalni
domaći kupci biti voljni platiti. Količine u procjeni potraţnje se mogu sagledati i imati
različito porijeklo i to takvo da se količine i procjena potraţnje gledaju kao:

 zamjenska potraţnja (kad se ukaţe postojeći broj i kupovna moć potrošača, moţe
biti kratkog i dugog vijeka kad se proizvod u potpunosti amortizira),
 nova potraţnja (javlja se zbog povećanog broja potrošača ili zbog njihove povećane
kupovne moći).

Cijene po kojima su kupci voljni platiti neku količinu proizvoda na nekom trţištu čine
jedinstvenu cjelinu. Količina koja se traţi i cijene koje su kupci voljni platiti meĎusobno su
ovisne, jer će potencijalni kupci traţiti to veće količine što su cijene niţe. Budući da se na
trţištu formiraju različiti odnosi cijena i opsega potraţnje proizvoda i da je njihovo stanje u
budućnosti jako teško predvidjeti, to se količine potraţnje i prodajne cijene procjenjuju i
intervalu i to najčešće u razdoblju od pet godina. Na osnovi gore navedenog analizom se
treba utvrditi kao što je prikazano u tab. br. 3.1:

 činitelje koji su utjecali na formiranje i kretanje cijena u proteklom razdoblju,

 činitelje koji su utjecali na formiranje i kretanje cijena u budućnosti,
 značajke analiziranog projekta s gledišta njegove cjenovne elastičnosti.

Tablica br. 3.1: Procjena potražnje proizvoda "X" na domaćem

i stranom tržištu u razdoblju od pet godina, (lit. [3])

Godina Domaće trţište Strano trţište Ukupna potraţnja

Komadi % Komadi % Komadi %
1 2 3 4 5 6 7
... ... ... ... ... ... 100
... ... ... ... ... ... 100
... ... ... ... ... ... 100
... ... ... ... ... ... 100
... ... ... ... ... ... 100

13
3.2.2 Analiza ponude (projekcija konkurencije)

U ovom dijelu analize trţišta analizira se ponuda proizvoda iz investicijskog projekta, koju
stvaraju konkurenti projekta. Drugim riječima cilj ovog dijela je taj da poduzeće dobije
odgovor kako da preuzme dobre poteze svojih konkurenata, a izbjegne njihove pogreške. Broj
konkurenata koji će se analizirati ovisi o prosudbi svakog poduzeća, ali i o specifičnostima
namjeravane djelatnosti. Neka poduzeća nemaju direktnu konkurenciju, ali zato imaju
značajnu indirektnu konkurenciju. U analizi ponude istraţuje se ukupna ponuda planiranog
proizvoda koja je rezultat domaće proizvodnje bez investicijskog projekta koji se planira,
investicijskog projekta koji se planira, uvoza i izvoza. Prema tome, ukupna ponuda na
domaćem trţištu bit će jednaka zbroju ponude iz investicijskog projekta, od ostalih domaćih
proizvoĎača i iz uvoza, te se od tog zbroja mora oduzeti izvoz.
Na osnovi svega gore navedenog i podatke koje dobijemo, ukupnu ponudu moţemo
podijeliti na:

 ukupna ponuda na domaćem trţištu,

 ukupna ponuda po trţišnim segmentima na domaćem trţištu,
 ukupna ponuda domaćih proizvoda u izvozu,
 ukupna ponuda domaćih proizvoda u izvozu po stranim trţištima,
 sveukupna ponuda na domaćem trţištu i u izvozu.

Sadrţaj analize ponude planiranog proizvoda treba dati odgovore na sljedeća pitanja:

a) na kojem je trţištu i trţišnim segmentima ponuda prisutna?

b) u kojem je asortimanu i opsegu ponuda prisutna?
c) da li ponuda planiranog proizvoda donosi kvantitativne i kvalitativne promjene u
odnosu na ranije stanje?
d) tko su nositelji ponude?
e) kakav je kontinuitet ponude?
f) kakav se razvoj ponude očekuje kod konkurenata?
g) uz koji stupanj konkurentnosti i s kakvim se konkurentskim odnosima javlja ponuda?
h) koji dodatni činitelji djeluju na ponudu planiranog proizvoda?
i) .....

Analiza ponude, odnosno projekcija konkurencije polazi od identifikacije domaćih

proizvoĎača u prošlosti, koji su glavni nositelji ponude na domaćem trţištu, kako bi se
procijenio dio konkurencije na danom trţištu. Rezultati ove analize omogućit će ocjenu o
snazi prisutnih domaćih proizvoĎača na domaćem trţištu i njihovom pojedinačnom utjecaju
na razvoj i stanje ponude, što je osnova za ocjenu moguće zamjene prisutnih ponuĎača
ponudom iz investicijskog projekta, koja bi unijela nove kvalitete u ponudu na domaćem
trţištu. TakoĎer se u analizu ponude u prošlosti uzima u obzir i neiskorišteni potencijal i
kapacitet ponuĎača što znači uvid u njihovu mogućnost za brzo povećanje ponude.
Nakon analize kretanja ponude u proteklom razdoblju, potrebno je procijeniti i njena
kretanja u budućnosti. Da bi se dobio pregled o opsegu buduće domaće ponude, njenoj
strukturi, kvaliteti i ostalim značajkama, potrebno je postojećoj ponudi domaćih proizvoĎača
pribrojiti i ponudu koja bi mogla proisteći iz danas slobodnih kapaciteta, te ponudu do koje bi
moglo doći zbog izvedbe ostalih planiranih investicijskih projekata. Analizom izmeĎu
postojeće ponude i predvidive potraţnje u budućem razdoblju, te analizom potreba i
mogućnosti zamjene uvoza dolazi se do informacija o opsegu potraţnje koji je potrebno

14
zadovoljiti novom ponudom. U procjeni ponude planiranog proizvoda na domaćem trţištu,
često je vaţno da se ona procijeni i po pojedinim trţišnim segmentima, jer se dogaĎa da na
trţištu ponuda nije jednakomjerno rasporeĎena. TakoĎer, u analizi ponude je bitno spomenuti
da li je ponuĎeni proizvod moguće zamijeniti supstitutima i kako se ponaša cjenovna
elastičnost kao mjerilo reagiranja ponudilaca na promjenu cijena proizvoda. U duţem
vremenu moguće je prilagoditi proizvodnju i opsege kapaciteta, te će tek tada ponuda biti
elastična i prilagodljiva. U kratkom vremenu elastičnost ponude je mala jer ovisi o
proizvodnji i proizvodnim procesima koje nije moguće tako brzo promijeniti.
Navedenom analizom ponude, te prikupljanje informacija o ponudi (konkurenciji) u
prošlosti, procjenjuje se njeno kretanje u budućnosti kako na domaćem, tako i na stranom
trţištu. Na temelju dobivenih rezultata se projektira ukupna ponuda planiranog proizvoda na
zainteresiranim trţištima i to u razdoblju interesantnom za očekivani vijek investicijskog
projekta kako je prikazano u tab.br. 3.2.

Tablica br. 3.2: Ukupna ponuda proizvoda "X" na domaćem

tržištu prema porijeklu u razdoblju od pet godina, (lit. [3])

Godina Ukupna ponuda Domaća proizvodnja Uvoz

Komadi % Komadi % Komadi %
1 2 3 4 5 6 7
... ... 100 ... ... ... ...
... ... 100 ... ... ... ...
... ... 100 ... ... ... ...
... ... 100 ... ... ... ...
... ... 100 ... ... ... ...

3.2.3 Analiza plasmana

U analizi plasmana se pokušava procijeniti opseg i uvjete plasmana iz investicijskog

projekta. Sama analiza sadrţi sljedeće elemente:

 razdoblje u budućnosti tijekom kojeg se procjenjuje plasman,

 minimalna, vjerojatna i maksimalna količina plasmana na domaćem i stranom trţištu,
 minimalne, vjerojatne i maksimalne prodajne cijene proizvoda na domaćem i stranom
trţištu,
 činitelji koji utječu na količinu i cijene plasmana,
 bitni organizacijski, komercijalni, tehnički i ostali uvjeti o kojima ovisi opseg
plasmana i konkurentnost proizvoda.

U analizi procjene plasmana bitno je da se ne smije samo obraćati paţnja na usporednoj

analizi ukupnih rezultata ponude i potraţnje, nego se trebaju usporediti rezultati i po
pojedinim trţišnim segmentima. Nadalje, u procjeni plasmana se ne treba teţiti da ga se
odredi jednoznačno, jer se dogaĎaji u budućnosti ne mogu predviĎati sa sigurnošću, već u
intervalu od minimalnog, preko vjerojatnog do maksimalnog opsega. Pritom se pod
minimalnim opsegom podrazumijeva plasman u uvjetima najnepovoljnijeg djelovanja trţišnih
činitelja, vjerojatni plasman podrazumijeva onaj opseg plasmana koji bi se u budućnosti

15
mogao ostvariti u uvjetima normalnog i predvidivog djelovanja činitelja na trţištu, dok se za
maksimalni plasman podrazumijeva onaj opseg plasmana koji se moţe ostvariti samo uz
najveće napore i u uvjetima najpovoljnijih djelovanja trţišnih činitelja.
O troškovima plasmana potrebno je voditi brigu pogotovo pri izvozu, jer se tada često
pojavljuju veliki transportni troškovi, ali i troškovi dorade proizvoda, pakiranja, organizacije
plasmana, servisa...Zato je u mnogim analizama plasmana dosta teško procijeniti količine
proizvoda koje će se izvoziti čemu pomaţe prikaz u tab. br. 3.3. Zbog toga se u posebnim
prilikama analize plasmana navodi relativna količina plasmana na strana trţišta u obliku
postotka od ukupnog plasmana planiranog proizvoda.

Tablica br. 3.3: Procjena ukupnog plasmana u razdoblju od pet godina, (lit. [3])

Godina Vjerojatni plasman Minimalni plasman Maksimalni plasman

(komadi) (komadi) (komadi)
... ... ... ...
... ... ... ...
... ... ... ...
... ... ... ...
... ... ... ...

3.2.4 Analiza trţišta nabave

Analizom nabavnog trţišta trebaju se utvrditi temeljni podaci za ocjenu mogućnosti i

uvjeta nabavke inputa po izvorima, opsegu, strukturi, rokovima, cijenama i ostalim
kvalitativnim aspektima relevantnim za učinkovitost nabave s domaćeg i stranog trţišta.
Analizu mogućnosti i uvjeta nabave se odreĎuje za količinu inputa koja je potrebna za
proizvodnju pri standardnim kapacitetima. Moţe se primijetiti da se ovdje pojavljuju isti
pojmovi kao kod prethodnih analiza dijelova trţišta samo što umjesto pojmom plasman
karakterističnim za trţište prodaje baratamo pojmom nabava, umjesto na potrošača
ovdje je paţnja usmjerena na dobavljača, glavni predmet istraţivanja nije plasman
proizvoda, već nabava sirovina, materijala i usluga potrebnih za proizvodnju uz što niţe
troškove i u količinama i rokovima usklaĎenim sa vlastitim proizvodnim ciklusom. Na
trţištu nabave poduzeće se nalazi u poziciji potrošača i potraţnje.
Sadrţaj analize nabave, odnosno nabavnog trţišta sadrţi sljedeće elemente:

 izvore nabave i mogućnosti izbora,

 nabavne cijene,
 mogućnosti nabave potrebnih količina,
 moguće rokove isporuka,
 mogućnosti kooperacije s dobavljačima radi zajedničkog utvrĎivanja njihovog
asortimana ,
 mogućnosti suradnje s konkurentima radi zajedničke nabave inputa.

U analizi nabavnog trţišta promatrat će se godišnji opseg potreba inputa, tj. ukupne
godišnje količine potrebne za redovnu proizvodnju. Ukoliko je to potrebno, u specifičnim
primjerima analizira se mogućnost nabave pojedinih inputa i u manjim vremenskim

16
intervalima od godine dana i u odgovarajućim količinama potrebnim za proizvodnju u tim
intervalima.
Analizom organizacije nabave trebamo doći do saznanja o pretpostavkama za učinkovito
odvijanje fizičkog, administrativnog, i financijskog tijeka nabave inputa:

 skladišne i transportne objekte i kapacitete,

 objekte i tehnička sredstva za rad nabavnih sluţbi, ostalih funkcionalno vezanih
sluţbi,
 broj izvršilaca i kvalifikacijsku strukturu,
 ostale relevantne elemente za efikasno funkcioniranje i izvršenje zadataka nabave
inputa.

3.3 Tehnološko-tehnička analiza

Tehnološko-tehnička analiza interdisciplinarna je aktivnost jer definira odnose u drugim

vitalnim funkcijama u poduzeću, a ima i značajan utjecaj na ostvarenje osnovnih
ekonomskih parametara. Rezultat ove analize specifičan je skup podataka i informacija koji
sluţe za financijsku pripremu i ocjenu investicijskog projekta s najvećim mogućim brojem
kvantitativno izraţenih veličina bitnih za ocjenu efikasnosti investicijskog projekta.
Tehnološko-tehnička analiza treba dati odgovor na pitanje "KAKO?" tj. praktično razraditi
tehnološko-tehnički i organizacijski način ostvarenja razvojnog cilja. Ishodište za ovu analizu
jest izlazna strana reprodukcijskog ciklusa. Moţemo zaključiti da se tehnološko-tehničkom
analizom razraĎuju načini kako proizvode uraditi kao optimum fizičkih, a onda i financijskih
inputa.
Odabir tehnologije jedna je od najznačajnijih poslovnih odluka o kojoj ovise sve daljnje
aktivnosti poduzeća. Tehnološko-tehnička analiza treba optimirati inpute i outpute na
fizičkoj i financijskoj razini. Na strani inputa stavljaju se u korelaciju materijalni i ljudski
potencijali. Output definiraju procesi na trţištima finalnog proizvoda, konkurencije i
tehnologije. Nuţno je pratiti sva kretanja na trţištu finalnog proizvoda, promjene koje se
odvijaju na području smanjenja ili povećanja količinskih zahtjeva za proizvodom, kao i
potrebe za njegovom doradom i izmjenom. Potrebno je pratiti i tehnološki razvoj, kako
jednom odabrana i primijenjena tehnologija ne bi vremenom postala tehnološki
zastarjela i neproduktivna. U tehnološko-tehničkoj analizi potrebno je razlikovati tehnološko
od tehničkog rješenja jer je jednu te istu tehnologiju moguće tehnički različito primjenjivati.
To se ponajprije misli na specifično i često simultano usklaĎivanje tehnoloških i tehničkih
rješenja u investicijskom projektu. U tehnološki dio tehnološko-tehničke analize spada, kako
je prikazano na slici br. 3.1:

 izbor tehnologije,
 opis tehnološkog procesa,
 popis tehnološke opreme,
 tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje.

Tehnički dio tehnološko-tehničke analize ima sljedeće elemente:

 opis tehničkog rješenja (idejni projekt),

 analiza lokacije,
 materijalni inputi proizvodnje,

17
 projekcija ostale opreme,
 projekcija zaposlenika,
 projekcije zaštitnih mjera.

TEHNOLOŠKO-TEHNIČKA ANALIZA

INPUT PROIZVODNJA OUTPUT

VRSTE TEHNOLOGIJA ASORTIMAN

KOLIČINE NORMATIVI MATERIJALNIH INPUTA KOLIČINE

KVALITETA NORMATIVI RADA KVALITETA

KAPACITET PROIZVODNJE

OPREMA I UVJETI
ODRŢAVANJA

ORGANIZACIJA I VRIJEME

Slika br. 3.1: Struktura informacija iz tehnološko-tehničke analize, (lit. [3])

18
3.3.1 Tehnološki aspekti

Razrada tehnoloških aspekata u investicijskom smislu sloţen je postupak utvrĎivanja svih

relevantnih činjenica, mjerljivih ili nemjerljivih. Tehnološka analiza podrazumijeva
kontinuiranu brigu o tehnološko-tehničkom napretku u cjelini i s posebnim naglaskom na
djelatnost u okviru koje se izvodi investicijski projekt. To je ujedno i ishodište za uspostavu
kriterija izbora tehnologije, načina pribavljanja i izrade tehnološke dokumentacije, te
optimiranja kasnijih tehničkih, proizvodno-organizacijskih i ekonomsko-financijskih rješenja.
Javlja se potreba da se najpovoljnije tehnološko rješenje odabere usporednom analizom meĎu
varijantnim tehnologijama.

3.3.1.1 Izbor tehnologije

Ključan trenutak u daljnjoj sudbini investicijskog projekta je izbor tehnologije u

procesu proizvodnje. Izbor tehnologije strateška je odluka poduzeća, jer se temelji na
njegovom poimanju o načinu proizvodnje finalnog proizvoda, kao i načinu na koji se ţele
zadovoljavati potrebe potrošača, a naveliko ovisi o raspoloţivim financijskim sredstvima i
ljudskim resursima, te mjestu koje poduzeće ţeli imati u tehnološkom razvoju. Zbog velike
konkurencije i brzog zasićenja trţišta jednom ponuĎenim proizvodom, svako poduzeće mora
osigurati tehnologiju koja će osigurati daljnje dorade proizvoda i njegove modifikacije,
kako bi udovoljile izmijenjenim zahtjevima trţišta za proizvodom. PonuĎene tehnologije
na trţištu se dijele u tri kategorije:

 Standardizirana tehnologija- primijenjena tehnologija sa velikom referentnom

listom, najmanjim rizikom i najvećom konkurencijom. Prodavatelj tehnologije
voljan je suraĎivati sa investitorom i usavršavati postojeće tehnološko rješenje.
 Nova tehnologija koja je razvijena i primijenjena- radi se o tehnologiji koja je još
uvijek u fazi uvoĎenja i praktične primjene, rizik je u odnosu na standardiziranu
tehnologiju nešto veći, ali je i cijena niţa, jer je prodavatelju tehnologije cilj dobivanje
dodatnih referenci.
 Nova tehnologija koja je razvijena, ali nije primijenjena – radi se o tehnologiji sa
najvećim rizikom, kojeg je najčešće voljan podijeliti prodavatelj tehnologije sa
kupcem. Ova tehnologija ujedno predstavlja mogućnost ostvarenja velike
konkurentske prednosti ukoliko se u primjeni tehnologija pokaţe znatno boljom od
postojeće standardizirane tehnologije.

Cilj izbora tehnologije je da se na definiranom programu omogući izbor takve tehnologije

koja omogućuje racionalnu i efikasnu proizvodnju na optimalnoj tehnološko-tehničkoj razini,
uvaţavajući pritom identificirana ograničenja samog izbora i potrebe trţišta.

3.3.1.2 Opis tehnološkog procesa

Opis tehnološkog procesa sastavni je dio detaljne tehnološke analize i dokumentacije. U

njoj se detaljno navodi funkcioniranje procesa rada i očekivanih učinaka. Opis tehnološkog
procesa sadrţi sljedeće elemente:

19
  odnos odabrane tehnologije i tehničkog napretka,
 hodogram proizvodnog procesa u cjelini i pojedinih radnih procesa,
 shemu tehnološkog procesa,
 raspored opreme s naznakom pojedini strojeva i radnih mjesta, transportnih putova i
meĎufaznih skladištenja materijala,
 opis tehnološkog postupka i načina proizvodnje,
 zahtjeve glede strukture i kvalitete materijalnih inputa i rada.

Odabrana tehnologija i definirani proizvodni proces odreĎuju strukturu, normative i

kvalitetu sirovina i materijala, koji uz informacije o uvjetima nabavke sirovina i materijala
omogućuje utvrĎivanje procesa skladištenja:

 shemu protoka sirovina i materijala i njihov način skladištenja,

 shemu rasporeĎenosti zaliha sirovina i materijala,
 kontrolu kvalitete,
 način i organizaciju unutrašnjeg transporta,
 tehnološki postupak skladištenja,
 način provoĎenja zaštite.

3.3.1.3 Popis tehnološke opreme

Odabrana tehnologija uvjetuje izbor tehnološke opreme zahtijevanih tehnološko-tehničkih,

proizvodnih i radnih značajki. Način i uvjeti nabave tehnološke opreme, koji imaju svoj
financijski izraz u fakturnim cijenama opreme, dijelom se obraĎuju u samoj tehnološkoj
dokumentaciji, a dijelom temeljem preliminarnih ili konačnih ponuda isporučioca opreme. U
uvjete nabave, osim cijene treba navesti i obrazloţiti valutu i način plaćanja, eventualno
carinjenje, organizaciju dopreme na lokaciju investicijskog projekta, te tehnološko-tehničke
uvjete montaţe opreme s podatkom da li je riječ o domaćoj ili stranoj montaţi kako je
prikazano u tab. br. 3.4.

Tablica br. 3.4: Struktura tehnološke opreme, (lit. [3])

Naziv opreme Jedinica Količina Isporučilac- Fakturna vrijednost

mjere -Dobavljač u valuti
1. STROJARSKA OPREMA
1.1....
1.2....
....
2. ELEKTRO-OPREMA
2.1....
2.2....
...
3. ENERGETSKA OPREMA
3.1....
3.2....
....
4. OSTALA OPREMA
4.1....
4.2....
....

20
3.3.1.4 Tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje

Tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje rezultat su optimiranja izmeĎu procjene

mogućeg plasmana, koji je utvrĎen analizom trţišta, te odabranog tehnološkog rješenja.
Planirana struktura i opseg proizvodnje označuje optimum mogućeg plasmana na trţištu i
tehnoloških mogućnosti proizvodnje. Prikazuje se u fizičkim jedinicama mjere po svakom od
proizvoda, i to s naznakom tehnološkog kapaciteta i očekivanih količina proizvodnje i prodaje
po godinama vijeka projekta. U tome se posebna paţnja skreće na situaciju kada se tehnološki
kapacitet ostvaruje postupno ili se pak mijenja tijekom vijeka projekta, budući da to ima
izravan utjecaj na procjenu trajnih obrtnih sredstava.
U analizi investicijskih projekata rekonstrukcije, struktura i opseg proizvodnje prikazuje se
u dvije varijante. U prvoj se izraĎuje struktura i opseg proizvodnje pod pretpostavkom da
neće biti investiranja, a u drugoj da će biti investiranja.

3.3.2 Tehnički aspekti

Na temelju odabranih tehnoloških rješenja, razraĎuju se i usvajaju tehnička rješenja koja su

u samoj funkcionalnoj povezanosti sa odabranom tehnologijom, te razraĎenim i definiranim
tehnološkim procesom. Dakle, moţemo zaključiti da je rješavanje tehničke problematike koja
se operativno razraĎuje u tehničkoj dokumentaciji, zapravo završna faza kompletnog
osmišljavanja projekta na bazi podataka tehnološke dokumentacije i ograničenja koja
proistječu iz postavljenih uvjeta.

3.3.2.1 Opis tehničkog rješenja (idejni projekt)

Iz opisa tehničkog rješenja treba biti vidljivo obrazloţenje funkcionalnosti i racionalnosti,

bilo u konstruktivnom, bilo glede primjene odgovarajućih materijala, te ostalih tehničkih
značajki objekta. Cijeli se pristup opisa tehničkog rješenja bazira na izradi i razradi idejnog
rješenja (projekta) i izradi tehničke dokumentacije. Idejni projekt, kao analitička podloga za
izradu isplativosti projekta treba definirati prostorno, funkcionalno, tehnološko, oblikovno i
tehničko rješenje objekta, cjeline ili sistema i to na način da je takav objekt, cjelina ili sistem
zajedno s potrebnom opremom i instalacijama optimalno uporabno rješenje. Pristup izradi
tehničke dokumentacije se temelji na postupnosti u razradi dokumentacije, od uporabe
jednostavnih metoda i postupaka do konačne izrade tehničke dokumentacije za gradnju koja
je detaljno i jednoznačno odreĎena. U opisu tehničkog rješenja se trebaju navesti i
potencijalno postojeći uvjeti ureĎenja prostora, inţenjerske usluge (licence, know-how,...),
graĎevinski zahtjevi, arhitektonski zahtjevi, strojarski dio, elektro dio....Sadrţaj opisa
tehničkog dijela sadrţi sljedeće elemente:

 tehnički opis po strukturama za objekte, cjeline ili sisteme sa potrebnim preliminarnim

proračunima,
 arhitektonski i graĎevinski prikazi projekta,
 grafički prikazi svih instalacija i opreme,
 specifikacija radova sa troškovnikom za sve vrste radova, opreme i materijala za
objekte, cjeline ili sisteme,
 ......

21
 Obveza je da usvojeno tehničko rješenje posjeduje kompleksnost, sveobuhvatnost,
funkcionalnost, te ekonomsku opravdanost rješenja.

3.3.2.2 Analiza lokacije

Pod pojmom lokacije u planiranju i izradi studije investicijskih projekata, obuhvaća se

prostor na kojem će se odvijati planirana aktivnost. Pri analizi i izboru lokacije relevantni su
podaci analize trţišta i analize tehnologije. Iz analize trţišta iskorištavaju se podaci o
prostornim, odnosno regionalnim koncentracijama i distribucijama, a na osnovi tehnoloških
rješenja podaci o izboru tehnologije i tehnološkog procesa. Dakle, moţemo zaključiti da
prihvatljiva lokacija treba zadovoljiti tehnološka, ekonomsko-financijska i društvena
ograničenja. To znači da prihvatljiva lokacija treba biti tehnološki izvediva, te ekonomski i
društveno prihvatljiva.
Cilj izbora lokacije je da se maksimizira očekivana dobit uz minimizaciju lokacijskih
ovisnih troškova. Ovisno o značajkama lokacijskih meĎuovisnosti, investicijski projekti se
dijele na lokacijski neovisne (transportni trošak ima zanemarivu ulogu u strukturi ukupnih
troškova) i lokacijski ovisne (znatno ovise o sirovinama, transportnim troškovima koji su vrlo
osjetljivi na udaljenost od trţišta).
U analizi i izboru lokacije treba uzeti u obzir makrolokacijske i mikrolokacijske aspekte.
Pod makrolokacijskim aspektima podrazumijeva se analiza lokacije u širem nacionalnom i
regionalnom prostoru. Ovaj dio analize razmatra smještaj u uspostavljenom modelu
razmještaja ostalih istovrsnih ili srodnih djelatnosti na šire utvrĎenom prostoru, te je izravno
povezana s razvojnim ciljevima regije. Pod mikrolokacijskim aspektima podrazumijeva se
analiza uvjeta ureĎenja prostora i ostalih specifičnih uvjeta koje utvrĎuju nadleţna tijela i
javna poduzeća sukladno predviĎenoj lokaciji i značajkama investicijskog projekta.
Lokacijski činitelji se mogu grupirati na:

 prirodni činitelj- geografski i drugi prirodni uvjeti, kvaliteta zemljišta, prirodna

bogatstva, demografski činitelji,
 povijesni činitelji- postojeća stalna materijalna sredstva, tradicija i radna vještina,
 tehno-ekonomski činitelji- veličina i vrsta djelatnosti, osiguranje sirovinama, trţište i
prostorna struktura plasmana roba i usluga, meĎuovisnost ekonomskih aktivnosti,
potrebni teren, opskrba vodom, osiguranje energije, djelatnici i njihova kvalifikacijska
struktura,
 društveno-ekonomski činitelji- razvojni ciljevi i ograničenja, distribucije dohotka,
eksterne ekonomije, uklanjanje otpadnih tvari, ekološki zahtjevi, izvanekonomski
činitelji.

Analiza potreba na odreĎenoj lokaciji najneposrednije je vezana i na kriterij izbora

tehnologije, pa se na temelju toga analiziraju sljedeće potrebe koja lokacija mora ispunjavati:

 potreban prostor i fizičke značajke lokacije,

 osiguranje potrebne elektroenergije,
 osiguranje ostalih vrsta energije,
 potrebni transport,
 potrebna voda, odvodnja, pročišćavanje i osiguranje deponija,
 društveni standard i ostali uvjeti ţivota djelatnika.

22
 Analiza lokacije se izvodi u nekoliko koraka:

 identifikacija lokacije sirovina i ostalih inputa,

 identifikacija lokacije temeljnih trţišta plasmana,
 izračunavanje transportnih troškova inputa na odreĎenoj lokaciji,
 izračunavanje investicija na odreĎenoj lokaciji,
 izračunavanje troškova proizvodnje na odreĎenoj lokaciji,
 izračunavanje troškova distribucije proizvoda,
 identifikacija i kvalitativno obrazloţenje društveno-ekonomskih činitelja lokacije.

Na temelju navedenih koraka moguće je izvesti komparativnu analizu alternativnih

lokacija i odabrati najpovoljniju, a to je ona koja je tehnološki prihvatljiva uz minimum
troškova.

3.3.2.3 Materijalni inputi proizvodnje

Odabrano tehnološko-tehničko rješenje i utvrĎeni opseg proizvodnje uvjetuju i odabir

strukture, normativa utrošaka i ukupnih količina potrebnih materijalnih inputa. To
podrazumijeva uzimanje u obzir svih potrebnih sirovina, energije, poluproizvoda, rezervnih
dijelova i ostalih inputa za cijeli vijek projekta. Materijalne inpute moţemo podijeliti na
dugotrajnu imovinu i sirovine, materijal, energiju i ostali pomoćni materijal. Dugotrajna
imovina odnosi se na ulaganja u nematerijalnu i materijalnu dugotrajnu imovinu koja
čini sastavni dio odabranog tehnološko-tehničkog rješenja, a predstavljaju je licence,
ulaganja u razvoj i znanja, graĎevinski objekti i oprema. Ova ulaganja sastavni su dio
vrijednosti investicije. Vijek trajanja odreĎen je prema vijeku predviĎene proizvodnje
proizvoda, a ovisi o potrebi trţišta za proizvodom, kao i o roku upotrebe tehnologije.
Ovaj dio materijalnih resursa postupno u cijelom vijeku uporabe prenosi dio svoje vrijednosti
na finalne proizvode koji nastaju u procesu proizvodnje. Vrijednost dugotrajne imovine
utvrĎuje u postupku ispitivanja i istraţivanja trţišta, kada se prikuplja detaljna tehnološka
dokumentacija. Sirovine, materijali, pomoćni materijali i energija drugi su dio materijalnih
inputa koji se kontinuirano koriste u proizvodnom procesu i brzo mijenjaju svoj oblik i
iz sirovine i materijala preoblikuju se u finalni proizvod. Po osnovnim svojstvima
predstavljaju tekuću imovinu (brzo mijenjaju pojavni oblik), a po svom značaju imaju
karakteristike trajne imovine, budući je u procesu proizvodnje uvijek prisutan odgovarajući
nivo zaliha, pa je nuţno ova sredstva osigurati iz dugoročnih izvora. Prilikom izrade
investicijskog projekta nuţno je utvrditi inicijalno potreba trajno obrtna sredstva za početak
poslovne aktivnosti, kao i potreban nivo ovih sredstava u svim narednim fazama
proizvodnje za vrijeme trajanja projekta.
U materijalne inpute proizvodnje potrebno je spomenuti i normative kako je prikazano u
tab. br. 3.5. Normativi su mjera količine i kvalitete svih inputa za ostvarenje odreĎenog nivoa
outputa u odreĎenom vremenskom periodu, predstavljaju protokole proizvodnje sa
točno utvrĎenim količinskim i vrijednostima inputa po vrstama za osiguranje odreĎene
količine i vrste outputa. Normativi se utvrĎuju unutar poduzeća za svaku vrstu proizvoda i
osnova su za planiranje potrebnih količina repro materijala i ljudskih potencijala u svakoj
fazi proizvodnje, te cijene koštanja i troškova proizvodnje. Normativi ovise o izabranom
tehnološko-tehničkom rješenju, a treba ih mijenjati u skladu sa promjenama u korištenoj
tehnologiji. Modernizacija tehnologije uglavnom znači skraćivanje ciklusa proizvodnje,

23
uštede na repromaterijalu i slično. S druge strane dotrajala i zastarjela oprema utječe na
povećanje škarta, zastoje u proizvodnji, veće troškove oko odrţavanja i slično

Tablica br. 3.5: Struktura utroška materijalnog inputa "X"

po proizvodima iz proizvodnog programa, (lit. [3])

NAZIV JEDINICA NORMATIV VIJEK PROJEKTA-POSLOVANJE

PROIZVODA MJERE UTROŠKA 1. 2. 3.....n.
PROIZVOD «A»
PROIZVOD «B»
...

3.3.2.4 Projekcija ostale opreme

Kao rezultat odabrane tehnologije i projektiranih tehnološko-tehničkih rješenja odabire se

ostala oprema koja nije u izravnoj vezi s tehnološkim procesom proizvodnje. Slično popisu
tehnološke opreme, vodi se briga i popisuje se ne tehnološka, ostala oprema u koju spadaju:
graĎevinski objekti s instalacijama ( proizvodne zgrade, pomoćne zgrade, upravne zgrade,
objekti zaštite okoline...), infrastrukturni objekti ( unutrašnji putovi i parkirališta,
hortikulturne površine...), pomoćna ostala oprema ( strojarska, elektro...), te komunalni
priključci ( vodovod, kanalizacija, telekomunikacije, energetski priključci...).

3.3.2.5 Projekcija strukture zaposlenika

Kvalifikacijska struktura i broj djelatnika odreĎuje se slijedom tehnološko-tehničkih

zahtjeva same proizvodnje, ali značajnim dijelom i temeljem utvrĎene organizacije poslovanja
investicijskog projekta u cjelini. Utrošci pojedine vrste rada po jednom proizvodu utvrĎuju se
normativima vremena, te se kao ukupni izravni utrošci rada uzimaju umnošci normativa i
količine proizvoda, da bi se ovisno o broju smjena odredio i broj djelatnika odreĎene
kvalifikacije. Kada se tome dodaju procjene utrošaka neposrednog rada, dobivaju se ukupni
utrošci rada, odnosno sukladno broju smjena rada i sam broj djelatnika za poslovanje
investicijskog projekta. Neposredni utrošci rada razdvajaju se na varijabilni i fiksni dio jer je
to vaţno kod kasnijih proračuna plaća. Bruto-plaće izravan su trošak zaposlenih radnika. Pri
planiranju bruto-plaća potrebno je voditi brigu o broju zaposlenih i njihovoj kvalifikacijskoj
strukturi, te o iznosu plaće po zaposlenom. Pri planiranju investicijskog projekta, donja
granica koja se moţe prihvatiti za obračun plaća su prosječne plaće po zaposlenom u sektoru.

3.3.2.6 Projekcije zaštitnih mjera

Uz aspekte zaštite okoliša, utvrĎuju se i uvjeti zaštite na radu glede tehnološko-tehničkih

uvjetovanih opasnosti od oboljenja, ranjavanje ili mogućih smrtnih slučajeva. Vodeći se
tehnološko-tehničkim značajkama proizvodnje, zakonskom regulativom i meĎunarodnim
standardima i iskustvima, utvrĎuju se fizički uvjeti zaštite.

24
3.4 Marketing, Management

Marketing predstavlja obavljanje poslovnih aktivnosti koje usmjeravaju tok roba i usluga
od proizvoĎača do potrošača ili korisnika, te takoĎer predstavlja poslovni koncept
ekonomskog procesa reguliran poslovnim funkcijama i ciljevima što podrazumijeva i njihovu
realizaciju. Marketing pronalazi svoje mjesto u gospodarstvu kao koordinirajuća funkcija u
formuliranju politike, kao i smisao realizacije ekonomskih procesa i konstituiranja struktura
institucija u okviru procesa razmjenjivanja vlasništva proizvoda i njihovih transfera.
Istraţivanje marketinga obuhvaća analizu problema i pojava za upravljanje marketing
aktivnostima poslovnog subjekta i ciljevima koji se postiţu kombiniranjem marketing
instrumenata poslovnih subjekata koji obuhvaćaju proizvod, cijenu, načine promocije i
prodaje. Na osnovu toga, pristupa se istraţivanju kupaca i potrošača proizvoda u sklopu
njihovih potreba, istraţivanje proizvoda i usluga poslovnih subjekata, istraţivanje trţišta i
njegovih segmenata i konkurencije na trţištu i istraţivanje komunikacije i njihovih testiranja
kroz analizu oglašavanja putem medija i mjerenje tih performansi. Metode istraţivanja
marketinga se svode na interno i eksterno istraţivanje poslovnih subjekata. Interno
istraţivanje koristi se za realizaciju i rješavanje operativnih marketing problema unutar
poslovnih subjekata u cilju upravljanja djelatnostima poslovnog subjekta.
Dakle, potrebno je dobro poznavati trţište, ljude koji kupuju ili će kupovati proizvode, usluge
ili robu.
Četiri su osnovna marketinška postupka:

 prodavati stare proizvode starim kupcima- najmanje riskantno,

 prodavati nove proizvode starim kupcima,
 prodavati stare proizvode novim kupcima,
 prodavati nove proizvode novim kupcima- najriskantnije.

Dijelovi plana marketinga su: kupci, koristi od proizvoda, prodaja i distribucija,

konkurencija, pozicioniranje, publicitet i promocija, odreĎivanje prodajne cijene, te poslovni
ciljevi i proračun.
Management je u svojoj biti jedna vrsta organizacijskog dizajna, jer je on u investicijskom
projektu predstavljen u formi organizacijske strukture, gdje se vidi povezanost izmeĎu
funkcijskih i organizacijskih jedinica i gdje su definirane obveze, prava i odgovornost
organizacijskih jedinica i svakog pojedinačnog radnog mjesta. Treba se spomenuti da je
management, odnosno organizacija "ţivući organizam" koji se stalno mijenja ovisno o
vanjskim i unutarnjim utjecajima. Definiranje managementa investicijskog projekta je
kompleksan posao jer on definira organizacijsku strukturu o kojoj će kasnije ovisiti efikasno
obavljanje zadanih zadataka i poticanje na kontrolu cijelog proizvodnog sustava od vrha pa do
dna. Sama kontrola sa gledišta managementa je da svi zaposlenici shvate da je kontrola
sastavni dio svakog tehnološko-tehničkog rješenja kojom se osigurava zagarantirana kvaliteta
proizvoda. Kontrolom se utvrĎuje da li proizvod zadovoljava postavljene standarde. U
slučaju utvrĎivanja odstupanja od zadanih standarda pristupa se korekciji u cilju
postizanja zagarantirane kvalitete. Kontrola se obavlja kroz tri faze: promatranje, usporedba ,
te odlučivanje o promjenama. U procesu promatranja kontinuirano se kontrolira
postignuta kvaliteta proizvoda. U slučaju utvrĎivanja odstupanja ispituju se razlozi
odstupanja i usporeĎuju sa redovitim procesima proizvodnje. Konačno ako se utvrdi da
su odstupanja veća od uobičajenih treba utvrditi mjere za otklanjanje odstupanja.
Management postavlja sustav kontrole koji svi zaposlenici moraju provoditi.

25
3.5 Ekonomsko-financijska analiza

Ekonomsko-financijska analiza vaţan je instrument u praćenju poduzeća u svim fazama

njegovog ţivota. U fazi osnivanja poduzeća, planom poslovnih aktivnosti, te njihovom
kvantifikacijom kroz osnovne financijske izvještaje, predviĎa se budući poloţaj poduzeća i
njegovi efekti poslovanja, odnosno utvrĎuje se prinos vlasniku na uloţeni kapital. U daljnjoj
fazi razvoja i poslovanja poduzeća, za svaku godinu na temelju zacrtane poslovne
politike, izraĎuje se plan poslovanja, prati njegovo izvršenje, te analizom utvrĎuju
propusti i slabosti, razlozi odstupanja od plana i na koncu predlaţu se mjere za otklanjanje
nedostataka i poremećaja. Često poremećaji mogu biti tako veliki da zahtijevaju zaokret
u poslovnoj politici poduzeća. Investicijski zahvati zahtijevaju izradu investicijskog elaborata,
čiji vaţan sastavni dio je ekonomsko-financijska analiza iz koje, na temelju prethodno
izvršene analize trţišta i tehnološko-tehničke analize, se predviĎaju efekti budućeg poslovanja
na nivoima:

 Poslovne uspješnosti – račun dobiti i gubitka,

 Financijske stabilnosti i veličine – bilanca,
 Likvidnosti – novčani tok.

U uvjetima brzih promjena na trţištu nuţno je kontinuirano pratiti ostvarenje planiranih

zadataka i utvrditi odstupanja kako bi se moglo pravovremeno reagirati i uz što manje
gubitke sanirati loše aktivnosti i usmjeriti poslovanje u područja koja osiguravaju
zadovoljavajuću profitabilnost vlasniku.

3.5.1 Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka predstavlja financijski izvještaj koji govori o poslovnoj uspješnosti
poduzeća u promatranom periodu poslovanja. U ovom izvještaju sučeljavaju se prihodi i
rashodi ostvareni u poslovanju i ukazuju na sposobnost poduzeća da producira dobitke u
poslovanju ili ostvaruje gubitke zbog neučinkovite poslovne aktivnosti.
Osnovni parametri u računu dobiti i gubitka koji su prikazani u tab. br. 3.6:

Prihodi, koji mogu biti:

 Poslovni ,
 Financijski ,
 Izvanredni.

Rashodi, koje razlikujemo kao:

 Poslovne- materijalni troškovi, bruto plaće, amortizacija,
 Financijske,
 Izvanredne.

Ostali parametri koji se koriste u računu dobiti i gubitka su:

Bruto dobit ili gubitak – predstavlja razliku izmeĎu prihoda i rashoda. Bruto dobit
moţemo segmentirati po vrstama, kao prihode i rashode, pa se moţe utvrditi bruto dobit iz
poslovnih, financijskih i izvanrednih odnosa, te ukupna bruto dobit.

26
 Porez na dobit – izračun se temelji na odredbama Zakona o porezu na dobit. Porez na dobit
predstavlja obvezu poduzeća prema drţavi
Neto dobit – je razlika izmeĎu bruto dobiti i poreza i predstavlja dobit koji ostaje na
raspolaganju poduzeću i njegovim vlasnicima.

Tablica br. 3.6: Tablica izračuna dobiti i gubitka

RAČUN DOBITI I GUBITKA

1. GOD 2. GOD 3. GOD 4. GOD 5. GOD
1. Ukupni prihod ... ... ... ... ...
2. Ukupni rashod (2.1+2.2.) ... ... ... ... ...
2.1. Rashodi proizvodnje (2.1.1.+2.1.2.+2.1.3) ... ... ... ... ...
2.1.1. materijalni trošk ovi ... ... ... ... ...
2.1.2. amortizacija ... ... ... ... ...
2.1.3. plaće ... ... ... ... ...
2.2. Financijski rashodi ... ... ... ... ...
3. Bruto dobit (1-2) ... ... ... ... ...
4. Porezi ... ... ... ... ...
5. Neto dobit (3-4) ... ... ... ... ...
6. Rezerve ... ... ... ... ...
7. Dividende (7.1+7.2) ... ... ... ... ...
7.1. povlaštene ... ... ... ... ...
7.2. obične ... ... ... ... ...
8. Zadržana dobit (5-6-7) ... ... ... ... ...

Izvor: www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/upload/6financanaliza.ppt

3.5.2 Bilanca

Bilanca daje presjek imovine i obveza poduzeća na odreĎeni dan. Iz ovog izvještaja
utvrĎuje se financijski poloţaj i stabilnost poduzeća, struktura imovine i obveza po
vrstama i odnosi izmeĎu imovine i izvora financiranja po njihovoj ročnosti. Izrada bilanca se
sastoji od imovine odnosno aktive poduzeća i od izvora financiranja tj. Pasive kako je
prikazano na slici br. 3.2 te tab. br. 3.7.

AKTIVA PASIVA
AKTIVA PASIVA

VLAST IT I
IZVORI
LIKVIDNOST

IMOVINA
T UÐI
IZVORI

Izvor: www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/upload/6financanaliza.ppt

Slika br. 3.2: Raspodjela bilance

27
 Tablica br. 3.7: Primjer izračuna bilance stanja

Red. Stavka Godine

broj
1. 2. 3. 4. 5.
I AKTIVA 7686 ... ... ... ...
1. Dugotrajna imovina 3.972 ... ... ... ...
1.1. Nematerijalna imovina 92 ... ... ... ...
1.2. Zemljište 400 ... ... ... ...
1.3. Materijalna imovina 3480 ... ... ... ...
Ostala dugotrajna imovina 0 ... ... ... ...
2. Kratkotrajna imovina 3714 ... ... ... ...
2.1. Zalihe 1.708 ... ... ... ...
2.2. Potraţivanja 1.866 ... ... ... ...
2.3. Novac 124 ... ... ... ...
2.4. Ostala kratko. potraţ. 16 ... ... ... ...
II PASIVA 7686 ... ... ... ...
1. Kapital 3011 ... ... ... ...
1.1. Upisani kapital 2.490 ... ... ... ...
1.2. Dobitak tekuće godine 521 ... ... ... ...
1.3. Zadrţana dobit 0 ... ... ... ...
2. Dugoročne obveze - krediti 2502 ... ... ... ...
3. Kratkoročne obvez 2173 ... ... ... ...
3.1. Dobavljači 2.011 ... ... ... ...
3.2. Plaće 108 ... ... ... ...
3.3. Porezi 54 ... ... ... ...
Izvor: www.step93.hr/down/Investicijska%20studija.pdf

3.5.3 Likvidnost-novčani tok

Novčani tok je izvještaj koji promatra aktivnosti poduzeća sa aspekta kretanja novčanih
sredstava, odnosno promatraju se poslovne aktivnosti po načelu naplaćene realizacije.
Upravo novčani tok ukazuje na mogućnost urednog izmirenja obveza poduzeća,
odnosno ukazuje na visinu nedostatnih novčanih sredstava. Primici u novčanom toku
projekta oni su poslovni dogaĎaji koji povećavaju financijski potencijal projekta,
odnosno svi priljevi financijskih sredstava u projekt, bez obzira o obliku sredstava
plaćanja i vlasništva nad tim sredstvima. Oni uključuju: ukupne prihode, izvore financiranja,
te ostatak vrijednosti projekta. Izdaci u novčanom toku projekta oni su poslovni dogaĎaji
koji smanjuju financijski potencijal projekta, svi odljevi financijskih sredstava iz
projekta, bez obzira o kojem je obliku sredstva plaćanja riječ, te bez obzira na vlasništvo
nad tim sredstvima. Uključuju: investiciju u osnovna i obrtna sredstva u godini investiranja,
povećanje obrtnih sredstava po godinama – uključuje razliku izmeĎu fakturirane i
naplaćene realizacije, rashode poslovanja bez amortizacije, obveze prema izvorima
financiranja (otplata kredita), dividende, rezerve, te poreze kako je prikazano u tab. br. 3.8.
Cilj razrade novčanog toka ima dva elementa:

28
  Osnova za proračun novčanih sredstava kao stavke bilance,
 Osiguranje likvidnosti u vijeku projekta.

Tablica br. 3.8: Tablica izračuna novčanog tijeka

FINANCIJSKI TIJEK

0. GOD 1. GOD 2. GOD 3. GOD 4. GOD 5. GOD

I PRIMICI ... ... ... ... ... ...
1. Ukupan prihod ... ... ... ... ... ...
2. Izvori financiranja ... ... ... ... ... ...
2.1. obične dionice ... ... ... ... ... ...
2.2. povlaštene dionice ... ... ... ... ... ...
2.3. k rediti ... ... ... ... ... ...
3. Ostatak vrijednosti projekta ... ... ... ... ... ...
3.1. osnovna sredstva ... ... ... ... ... ...
3.2. obrtna sredstva ... ... ... ... ... ...
3.3. rezerve ... ... ... ... ... ...

II IZDACI ... ... ... ... ... ...

4. Osnovna sredstva ... ... ... ... ... ...
5. Obrtna sredstva ... ... ... ... ... ...
6. Materijalni troškovi ... ... ... ... ... ...
7. Bruto plaće ... ... ... ... ... ...
8. Porezi ... ... ... ... ... ...
9. Rezerve ... ... ... ... ... ...
10. Obveze prema izvorima ... ... ... ... ... ...
10.1. Anuiteti ... ... ... ... ... ...
10.2. Povlaštene dividenda ... ... ... ... ... ...
10.3. Obična dividenda ... ... ... ... ... ...

III NETO PRIMICI ... ... ... ... ... ...

Izvor: www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/upload/6financanaliza.ppt
Proračun obrtnih sredstava- investicije u obrtna sredstva

Potrebna obrtna sredstva izračunavaju se iz izraza:

OB S- Trajna obrtna sredstva

S
v OB- Ukupna vrijednost stavke obrtna sredstva
IOS I- Trajni izvor iz poslovanja
I IOS- Ukupna veličina stavke izvora iz poslovanja
v
DV- Dani vezivanja
360
v v- Koeficijent obrtaja
DV

3.5.4 Trţišna ocjena projekta (statički i dinamički pokazatelji uspješnosti)

Statički pokazatelji kvantificiraju poslovni procesi nizom pokazatelja unutar jednog

kraćeg razdoblja poslovanja, uobičajeno jedne poslovne godine. Kako postoji cijeli niz
pokazatelja, za svaki projekt utvrditi će se pokazatelji zanimljivi za taj projekt, a što ovisi o

29
karakteristikama samog projekta i interesima investitora. Pokazatelji projekta pravi smisao
imaju u usporedbi sa pokazateljima koje su ostvarili slični projekti u gospodarstvu
zemlje ili regije. Statički pokazatelji uspješnosti projekta su:

 Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti,

 Pokazatelji aktivnosti,
 Pokazatelji financiranja i financijske stabilnosti,
 Pokazatelji likvidnosti.

Dinamički pokazatelji uspješnosti- metode diskontiranog tijeka novca

 Razdoblje povrata poduzetničkog ulaganja,

 Neto sadašnja vrijednost,
 Interna stopa rentabilnosti.

Razdoblje povrata poduzetničkog ulaganja

Ovom metodom utvrĎuje se vrijeme potrebno za povrat uloţenih sredstava u projekt.

Potrebno je utvrditi vrijeme u kojem se izjednačuje ulaganje u investicijski projekt i neto
primici iz ekonomskog toka projekta, pri čemu su iz neto primitaka isključeni troškovi
investiranja u projekt te prikazati razdoblje povrata kao u oglednom primjeru u tab. br. 3.9.

Tablica br. 3.9: Razdoblje povrata poduzetničkog ulaganja

Godine Ulaganja u projekt Čisti primici ekon. tijeka Nepokrivene

projekta Godiš. iznos Kumulativ Godiš. Iznos Kumulativ investicije
0. … … 0,00 0,00 …
1. … … … … …
2. … … … … …
3. … … … … …
4. … … … … …

Neto sadašnja vrijednost

Predstavlja kumulativ diskontiranih primitaka ekonomskog tijeka iz pojedinih godina

promatranog vijeka projekta umanjen za iznos početnog ulaganja.

n Rt
NPV    Co
 t
t 1 (1 k )

NPV - neto sadašnja vrijednost projekta

Rt - neto tijek novca u svakoj od n promatranih godina
k - diskontna stopa
Co- početni trošak projekta (vrijednost investicije)

Interna stopa profitabilnosti

30
 Interna stopa rentabilnosti jest diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost
očekivanih izdataka sa sadašnjom vrijednošću očekivanih primitaka, odnosno stopa koja
diskontira buduće tijekova novca da bi ih svela na početni izdatak u razdoblju nula.

n Rt
  Co  0
t
t 1 (1  k )

Rt- ocijenjeni neto tijek novca u svakoj od n promatranih godina

k’- interna stopa rentabilnosti
Co- početni trošak projekta

3.5.5 Analiza osjetljivosti i procjena rizika

Svako investicijsko ulaganje popraćeno je odreĎenom nesigurnošću i rizicima koji se

javljaju zbog različitih okolnosti(promjene na trţištu, promjene cijena, subjektivni razlozi...).
Da bi se paţljivije mogla ocijeniti opravdanost ulaganja, preporučuje se procijeniti rizik
poslovanja. Mjeri se promjena neto sadašnje vrijednosti ako se promjene pokazatelji koji
utječu na isplativost investicije. Obično se analizira promjena NSV ako se promjeni visina
očekivane proizvodnje, cijena proizvoda, očekivano pokriće varijabilnih troškova, diskontna
stopa i ukupna vrijednost investicije. Ako mala promjena navedenih pokazatelja znatno
negativno utječe na pokazatelje isplativosti investicije, to treba uzeti u obzir pri donošenju
investicijske odluke. Uobičajeno je da se pri analizi osjetljivosti navedeni pokazatelji
promjene za neki postotak npr. +/-5, 10 ili 15%.
Analiza osjetljivosti se dakle koristi i u najranijoj fazi pripreme investicijskog projekta za
identifikaciju najvaţnijih varijabli koje se moraju uzeti u obzir, iako se mora znati da analiza
osjetljivosti nije vodič investitorima, ne govori mu koja od optimističnih ili pesimističnih
varijabli ima veću mogućnost dogaĎanja i ne pomaţe mu da uspješno prevlada i procjeni rizik
koji je moguć u vezi konkretne investicije, nego mu samo daje smjernice kako bi donosio
prave odluke u pravo vrijeme. U nekim situacijama se moţe dogoditi da projekt bude
neprofitabilan unatoč najoptimističnijem scenariju i najboljim uvjetima varijabli odlučivanja
ili profitabilan u slučaju postojanja najgorih okolnosti, odnosno uzimanja u obzir
pesimističnog scenarija. Dakle, moţemo primijetiti da je svrha analize osjetljivosti da mjeri
stupanj varijacija koje projekt moţe tolerirat i prevladat.

3.5.6 Optimizacija postavki projekta

Nakon analiziranja i definiranja postavki projekta i varijabli odlučivanja, pristupa se

optimizaciji projekta, odnosno odreĎuje se najbolji mogući izbor ekonomskih ili tehničkih
veličina na temelju prethodno odreĎenih kriterija. Dakle, optimizacija postavki projekta je
proces u kojem se definiraju različite alternative projekta na temelju prethodno odreĎenih
kriterija koji su zavisni o varijablama odlučivanja. Na temelju zadanog kriterija ili cilja
projekta, odabiru se najbolje veličine koje će najbolje i najsvrsihodnije osigurati dostizanje
tog cilja na temelju zadanih kriterija.

31
3.6 Zaključna ocjena projekta

Zaključna ocjena projekta je zadnja faza u pripremi projekta i projektne dokumentacije u

kojoj se saţeto navode svi aspekti poslovanja potencijalnog poduzeća, te se daje mišljenje o
isplativosti pokretanja poduzeća. TakoĎer, zaključna ocjena projekta mora sadrţavati podatke
i visinu inicijalnih investicija, omjer uloţenih sredstava, potencijalni vijek projekta, te vrijeme
povrata uloţenog kapitala. Moramo primijetiti da zaključna ocjena projekta ne ovisi samo o
prethodnim analizama i pokazateljima, već ovisi i o realnosti i objektivnosti preliminarnih i
analiziranih podataka, jer se moţe dogoditi da odreĎeni projekt u zaključnoj ocjeni projekta
dobije visoku i prolaznu ocjenu, a kad stupi na trţište ima odreĎene komplikacije i
nesukladnosti sa dobivenim podacima iz preliminarne studije zbog krivo iznesenih i
interpretiranih podataka, te zbog zanemarivanja mogućih kasnijih dogaĎanja i aktivnosti.

32
4. PROJEKT

OSNIVANJE POGONA ZA IZRADU MONTAŽNIH

METALNIH KONSTRUKCIJA

Izvor: lit. [7]

Slika br. 4.1: Primjer izgleda rada u pogonu za proizvodnju metalnih konstrukcija

33
4.1 Uvod

Investicijski projekt koji će biti predstavljen u ovom diplomskom radu jest zadan na temu
" Izrada studije za projektiranje i proizvodnju montaţnih metalnih konstrukcija ". Osnivanje i
pokretanje pogona će biti temeljeno na izradi metalnih konstrukcija za reklame panoe, jumbo
plakate i montaţne autobusne nadstrešnice u pojedinačnoj (custom) ili serijskoj proizvodnji za
poznatog kupca. U uvjetima razvoja obrade metala i njegove finalizacije, te u očekivanom
značajnom razvoju ovog područja, temeljenog na potpori Europske unije i predpristupnih
fondova, oblikovanje metala i drugih finalnih proizvoda od metala već je sada, a poglavito će
u nadolazećim godinama biti sve veći oslonac tome razvoju.

Proizvodnju metala i proizvoda od metala kao dio preraĎivačke industrije čine proizvodnja
metala (DJ 27) te proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (DJ28) kako je
prikazano u tab. br. 4.1. "Prema analizi Hrvatske gospodarske komore",(lit.[6]) ova je
djelatnost u 2007. godini ostvarila 15,8 milijardi kuna ukupnoga prihoda, što je 19,6 posto
više nego u 2006. U strukturi bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske proizvodnja
metala i proizvoda od metala sudjelovala
je u 2007. godini sa 1,4 posto, a zapošljavala je 2,6 posto ukupno zaposlenih u RH (što je
ujedno 12,6 posto ukupnog broja zaposlenih u preraĎivačkoj industriji). U toj su grani
industrije u 2007. godini registrirane 1.772 tvrtke, meĎu kojima 12 velikih, 71 srednja i 1.689
malih, što čini oko 16 posto ukupno registriranih tvrtki u preraĎivačkoj industriji.

Proizvodnju metala čini proizvodnja šavnih i bešavnih cijevi od čelika, betonskog čelika,
valjane ţice, armaturnih mreţa za graditeljstvo, prerada aluminija i lijevanje metala. Potrošnja
čelika u Republici Hrvatskoj u posljednjih je šest godina znatno porasla, što je rezultat
povećanja proizvodnje u sektorima graditeljstva i brodogradnje. U Republici Hrvatskoj velik
se dio čeličnih proizvoda ne proizvodi, primjerice čelični limovi, čelični profili i sl., što se
nadoknaĎuje uvozom. Industrijska proizvodnja u proizvodnji metala u vrlo je laganom padu u
2007. u odnosu na 2006. godinu (indeks 99,7), što je posljedica smanjenog obujma
proizvodnje čeličnih cijevi povezanog s procesom restrukturiranja i privatizacije ţeljezare u
Sisku. Istodobno se u ovoj grani u odnosu na 2006.godinu biljeţi porast broja zaposlenika za
10 posto, porast izvoza 28,4 posto a uvoza 26,4 posto. Potrebno je naglasiti da je proces
privatizacije hrvatskih ţeljezara u potpunosti završen.

Proizvodnju proizvoda od metala, odnosno metalopreraĎivačku djelatnost čini proizvodnja

metalnih konstrukcija, graĎevne stolarije, posuda, radijatora, kotlova, alata, ambalaţe, vijčane
robe, namještaja i sl. U industrijskoj proizvodnji odabranih proizvoda u djelatnosti
proizvodnje proizvoda od metala ostvaren je porast proizvodnje u odnosu na 2006. godinu
(indeks 115,8). Broj zaposlenih se u grani proizvodnje proizvoda od metala u odnosu na 2006.
godinu povećao 15 posto, izvoz 35,2 posto, a uvoz 22,5 posto. Veliki se napori ulaţu u
povećanje konkurentnosti tvrtki na inozemnom trţištu. Budućnost značajnijeg povećanja
proizvodnje jest u povećanju izvoza, prodoru na nova trţišta, uvoĎenju modernih tehnologija i
proizvoda te povezivanju s proizvoĎačima postrojenja u zemlji i inozemstvu.

34
 Tablica br. 4.1: Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje, (lit. [6])

Izvor: DZS

U proizvodnji metala značajan je dio vlasništva još uvijek u posjedu drţavnih fondova i
banaka, dok je u proizvodnji proizvoda od metala veći dio društava u privatnom vlasništvu. U
razvitku tog dijela preraĎivačke industrije očekuje se osnivanje većeg broja novih privatnih
malih i srednjih tvrtki. Valja naglasiti da na četiri strojarska i tri elektrotehnička fakulteta u
Hrvatskoj godišnje diplomira oko 1.000 studenata obrazovanih u inţenjerskim i
informatičkim znanjima, koji uz potporu tehnoloških centara pri tehničkim fakultetima
sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu imaju mogućnosti za osmišljavanje atraktivnih
proizvodnih programa kao poduzetničkih pothvata. Zbog nedovoljnog financijskog
potencijala domaćih tvrtki, potrebna su, a i očekuju se, povećana strana ulaganja svih oblika.
Povećava se broj tvrtki koje imaju jedan od certifikata ISO 9000, što je uvjet za suradnju i
izvoz u razvijene industrijske zemlje i uspostavu podugovaračkih i strateških partnerstva,
posebno s domaćim proizvoĎačima strojeva i ureĎaja.

Podaci o investitoru zahtijevaju neka temeljna znanja i kompetencije za osnivanje pogona

za izradu reklamnih panoa, jumbo plakata i montaţnih autobusnih nadstrešnica. Potencijalni
investitor treba imati znanja za uspostavljanje interdisciplinarne suradnje sa gospodarskim
subjektima. Dakle, kompetencije investitora sadrţavaju interdisciplinarnost u smislu gledanja
i analiziranja problema, njegovih idejnih rješenja i prijedloga rješavanja zadane problematike
u svim pravcima - oblikovnim, konstrukcijskim, tehničkim, tehnološkim, u samom procesu
proizvodnje i programiranja, te istraţivanja trţišta, promociji i distribuciji metalnih
proizvoda, izrada modela ili prototipa, odlučivanje o odabiru materijala, repromaterijala,
osiguravanje kakvoće finalnog proizvoda vještine komunikacije sa suradnicima različitih
profila, te prezentacija na sajmovima.

35
4.2 Analiza tržišta

Analiza trţišta investicijskog projekta osnivanja pogona za izradu montaţnih metalnih

konstrukcija za reklame panoe, jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice je
determinirana značenjem trţišta za navedeni investicijski projekt. Kako je naš projekt odreĎen
proizvodnjom za poznatog kupca ili standardiziranom serijskom proizvodnjom, tako je
potreba za potpunošću sadrţaja, širinom, sloţenošću i dubinom analize trţišta manja.

Analiza potražnje (projekcija ciljnih tržišta)

Analiza potraţnje proizvoda pogona za izradu montaţnih metalnih konstrukcija za reklame

panoe, jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice zahtijeva, odnosno determinirana je
brojem tvrtki koji se bave marketingom, reklamiranjem, oglašavanjem i ureĎivanjem koji će
za promociju i reklamiranje svojih proizvoda koristiti proizvode analiziranog investicijskog
projekta, kao i ostale tvrtke koje zahtijevaju proizvode metalnih konstrukcija. Primarno
ciljano trţište potraţnje na koje bi se usmjerili proizvodi navedenog pogona bi bila Republika
Hrvatska u kojoj postoji stotinjak poduzeća koje se bave oglašavanjem, reklamiranjem,
promocijom proizvoda te onih koji proizvode različite konstrukcije od metala, te hrvatsko
oglašivačko trţište godišnje premaši vrijednost od 400 milijuna eura1, te 100 milijuna kuna2
ostvarenih investicija od proizvodnje metala i proizvoda od metala. Kako svake godine raste
broj reklamnih proizvoda, a pogotovo rastuća potraţnja za inovativnim i privlačnim
plakatima, tako i raste potraţnja za metalnim konstrukcijama sa kojima bi izveli i pribliţili
proizvod kupcu bilo da se radi o serijskoj proizvodnji montaţnih metalnih konstrukcija
standardnih dimenzija za istovjetnu seriju panoa, plakata i nadstrešnica ili pojedinačnu
(custom) proizvodnju formata prikladnog i dimenzioniranog da bi se zadovoljila ţelja kupaca.
Sekundarna ciljana trţišta na kojem bi se usmjerili naši proizvodi bi bila Bosna i Hercegovina
gdje je procvat marketinških ideja i potrebe za oglašivanjem, Slovenija koja ima visoke
zahtjeve u tehničkom pogledu, te susjedna Crna Gora gdje bi ušli na trţište sa velikim jumbo
plakatima .

Ciljano trţište na području Republike Hrvatske kojima bi se ponudili proizvodi, odnosno,

prostorni razmještaj potraţnje se prostire na području od Dubrovnika do Pule u primorskom
dijelu Hrvatske, te područje Zagrebačke ţupanije kao i cijela Slavonija.

Što se tiče projekcije ciljnih trţišta na strane zemlje, Europske unije, te pogotovo Italiju i
Njemačku analizirani investicijski projekt bi trebao biti orijentiran na izradu dijelova
(poluproizvoda) metalnih profila za pojedina poduzeća, koja proizvode metalne konstrukcije
raznih izvedbi i instalacija, koji bi svojom cijenom i kvalitetom bio trţištan i konkurentan.

1
Izvor podataka: http://www.poslovniforum.hr/about/oglasi_reklame.asp
2
Tablica br. 4.2

36
Tablica br. 4.2: Ostvarene investicije 2006. prema djelatnosti investitora po NKD-u
i prema tehničkoj strukturi - u 000 kuna , (lit. [6])

Izvor: DZS, obrada HGK

Hrvatska industrija broji 1814 proizvoĎača metala i proizvoda od metala koji su zaposlili
34.822 zaposlenih, ostvarili ukupan prihod od 12,5 milijarde kune uz ukupne rashode od 12,1
milijarde kuna te ostvarili bruto dobit od 422 milijuna kuna kako je prikazano u tab. br. 4.2. U
preraĎivačkoj industriji udjeli proizvoĎača metala i proizvoda od metala su u broju
poduzetnika 16,3 posto, u broju zaposlenih 12,9 posto u ukupnom prihodu 9,3 posto i u bruto
dobiti 7,1 posto. U odnosu na isto devetomjesečno razdoblje 2007. proizvoĎači metala i
proizvoda od metala uspješno su poslovali te su povećali broj zaposlenih za 10,1 posto,
ukupne prihode za 20,2 posto i bruto dobit za 29 posto3. Kumulativno, u prosjeku su cijene u
prvoj polovici godine bile više za 8,1 posto u usporedbi s istim razdobljem 2007. godine.
Prema NKD-u, porast cijene u proizvodnji metala iznosi +13,9 posto4.

Tablica br. 4.3: Ukupni prihod u industriji proizvodnje metala i proizvoda od metala - u 000
kuna te broj zaposlenih , (lit. [6])

Izvor: DZS, obrada HGK

3
Izvor: http://www.poslovni.hr/109032.aspx
4
Izvor: http://www.poslovni.hr/86100.aspx

37
 Izvor: http://lme.com/Steel_Med_Price_Graph.asp

Graf br. 4.1:Kretanje cijene čelika na svjetskom tržištu zadnjih godinu dana

Tablica br. 4.4: Cijene čelika u raznim izvedbama na svjetskom tržištu

Cijene čelika Vruće Valjan Vruće valjana Hladno Valjan Ţičane Čelične Čelični
US $/tonne Čelik u Roli Čelična ploča Čelik u Roli Šipke Profil

Jul 2008 1099 1307 1186 1067 1234

Aug 2008 1093 1300 1179 1062 1227
Sep 2008 973 1243 1046 977 1154
Oct 2008 865 1150 940 811 1045
Nov 2008 716 1000 802 676 898
Dec 2008 565 901 659 609 780
Jan 2009 575 806 666 626 791
Feb 2009 556 719 637 574 753
Mar 2009 505 643 594 526 714
Apr 2009 487 638 576 500 678
May 2009 474 605 556 490 692
Jun 2009 495 604 579 508 701
Jul 2009 513 604 598 515 682
Izvor: http://www.steelonthenet.com/prices.html
Sve cijene čelika iznad su u US $/metričkih tona.

38
 Tablica br. 4.5: Projekcija potražnje na hrvatskom tržištu za reklamnu opremu
koje bi opremili proizvodi investicijskog pogona

Godina poslovanja: Broj proizvoda:

1. 35 Jumbo panoa, 25 Vitrina, 40 Mobilnih panoa, 50 Stupnih

reklama, 25 Bigboard-a
2. 39 Jumbo panoa, 28 Vitrina, 44 Mobilnih panoa, 55 Stupnih
reklama, 28 Bigboard-a
3. 43 Jumbo panoa, 31 Vitrina, 48 Mobilnih panoa, 61 Stupnih
reklama, 31 Bigboard-a, pojedinačna(custom) proizvodnja
4. 47 Jumbo panoa, 34 Vitrina, 53 Mobilnih panoa, 67 Stupnih
reklama, 34 Bigboard-a, pojedinačna(custom) proizvodnja
5. 52 Jumbo panoa, 37 Vitrina, 58 Mobilnih panoa, 74 Stupnih
reklama, 38Bigboard-a, pojedinačna(custom) proizvodnja
Izvor: Izračun autora

U proizvodnji montaţnih konstrukcija, u prosjeku se oko 40% prodajne vrijednosti

gotovog proizvoda odnosi na troškove nabave sirovina i opreme koji se koriste u proizvodnji.
Ostatak vrijednosti odnosi se na troškove rada i na fiksne troškove, poput troškova pratećih
aktivnosti, komunalnih troškova te na marţu proizvoĎača.
Za serijsku proizvodnju reklamne opreme sa standardnom i potpunom opremom u ukupno
formiranoj konačnoj cijeni, čelik, te limova zapada oko 30 posto te konačne cijene. Za
pojedinačnu (custom) proizvodnju opreme ne moţe striktno odrediti jer ovisi o ţeljama
kupaca.

Tablica br. 4.6: Prosječne cijene gotovih proizvoda

Tip proizvoda: Cijena (kn):

Jumbo pano 45 000,00
Svjetleća vitrina 20 000,00
Mobilni pano 30 000,00
Stupna reklama 8 000,00
Bigboard 80 000,00
Izvor: istraţivanje autora

Ukupna prodaja reklamne opreme za prvu godinu iznosi 5 675 000,00kn i raste za oko 10%
godišnje, dok za pojedinačnu proizvodnju u trećoj godini iznosi 1 650 000,00kn te nakon
treće godine, kada se uopće kreće sa pojedinačnom serijom proizvoda, svake iduće godine
raste za 15%. Projekcije cijena čelika za reklamnu opremu i konstrukcije, te njihov raspon su
dobivene tako da smo od reklamnog proizvoda utvrdili vrijednost čelika(graf. Br. 4.4 i Tab.
br. 4.4) i rasvjetne opreme kao 30 postotni dio ukupne vrijednosti reklamnih proizvoda koje
su dane u tablici br. 4.6.

Tablica br. 4.7: Projekcije cijena čelika za proizvodnju reklamne opreme

Vrsta proizvodnje Projekcija cijena čelika i rasvjete (kn)

Reklamna oprema 1 702 500,00 do 2 553 750,00
Ostale konstrukcije 495 000,00 do 742 500,00
Izvor: Izračun autora

39
Analiza ponude (projekcija konkurencije)

U analizi ponude, potrebno je procijeniti konkurenciju u cjelokupnoj metalnoj

industriji(Tab. br. 4.8), te tek zatim identificirati konkurenciju koja je sposobna proizvoditi
kvalitetne proizvode za metalne konstrukcije i reklamnu opremu.

Tablica br. 4.8: Najveće tvrtke u proizvodnji proizvoda od metala, (lit.[6])

Izvor: FINA, obrada HGK

U Republici Hrvatskoj što se tiče izrade metalnih konstrukcija reklamne opreme postoji
nekoliko tvrtke koje se bave navedenim poslovima, od kojih je malo domaćih tvrtki koje
udovoljavaju najvišim standardima, te koje se bave konkretno proizvodnjom reklamne
opreme. Tvrtke koje bi bili glavni konkurenti investicijskog pogona su:

 EUROmodul(urbana oprema),
 Megaboard d.o.o,
 IZOMETAL-metalne konstrukcije.

Što tiče konkurencije u smislu kvalitete i stručnosti, najveći konkurenti su već prethodno
spomenuti EUROmodul, te moţda najveća i najpoznatija tvrtka koja se bavi metalnim
konstrukcijama, slovenska tvrtka KOVINC ključavničarstvo d.o.o.

40
Analiza plasmana

Tablica br. 4.9: Procjena ukupnog plasmana (broj konstrukcija) u

razdoblju od pet godina

Godina Vjerojatni plasman Minimalni plasman Maksimalni plasman

(broj reklamnih (broj reklamnih (broj reklamnih
konstrukcija koji se konstrukcija koji se konstrukcija koji se
opremi) opremi) opremi)
1. 175 140 210
2. 193 164 222
3. 212 191 233
4. 233 214 252
5. 256 243 268
Izvor: Izračun autora

Podaci dobiveni analizom plasmana(Tab. br. 4.9) nam pokazuju da se tokom godina
poslovanja investicijskog projekta smanjuje razlika u količini minimalnog i maksimalnog
plasmana u odnosu na vjerojatni plasman. To moţemo objasniti boljim plasmanom i
stabiliziranjem na trţištu kao i realnijoj procjeni mogućnosti plasmana proizvoda.

Analiza tržišta nabave

U analizi trţišta nabave investicijskog pogona potrebno je razraditi mogućnosti nabave

primarnih inputa: metalni gotovi i polugotovi čelični proizvodi i sekundarnih inputa: rasvjeta,
boja, lakova, matica, vijaka, zakovica te drvnih šperploča. Primarni inputi u vidu proizvoda
(čelične cijevi i profili, limovi u ploči i rolama, metalni proizvodi...) bi trebali biti nabavljani
na hrvatskom trţištu, kao i iz direktnog uvoza, dok bi se ostali proizvodi koji se ne proizvode
na ovim područjima trebali nabavljati od veletrgovaca i uvoznika tih proizvoda koji posluju u
Hrvatskoj. Uvezeni inputi bi trebali biti iz obliţnjih tvornica kao što je tvornica
„ArcelorMittal“ sa pogonom u Zenici te dogovarani planski, po potrebi proizvodnje u većoj
količini radi povoljnije cijene. Sekundarni inputi u vidu potrebne rasvjete, lakova, boja,
matica, vijaka, zakovica i drvnih šperploča bi trebali biti nabavljani u Hrvatskoj (veletrgovci,
uvoznici...) pritom vodeći računa da su potrebne sekundarne sirovine kompatibilne sa
primarnim inputima, te da odgovaraju zahtjevima obrade i montaţe primarnih sirovina.

Tablica br. 4.10: Cijena UNP čeličnog profila u Hrvatskoj (nap. sve cijene su izražene bez
PDV-a)

UNP Čelični profili

Duţna Površina
VPCijena
H(mm) B(mm) s1(mm) s2(mm) masa presjeka
(kn)
(kg/m) (cm2)
50 38 5,0 7,0 5,59 7,12 25,16 / m
65 42 5,5 7,5 7,09 9,03 31,91 / m
80 45 6,0 8,0 8,64 11,00 38,88 / m

41
 100 50 6,0 8,5 10,60 13,50 47,70 / m
120 55 7,0 9,0 13,40 17,00 60,30 / m
140 60 7,0 10,0 16,00 20,40 72,00 / m
160 65 7,5 10,5 18,80 24,00 84,60 / m
180 70 8,0 11,0 22,00 28,00 99,00 / m
200 75 8,5 11,5 25,30 32,20 113,85 / m
220 80 9,0 12,5 29,40 37,40 132,30 / m
240 85 9,5 13,0 33,20 42,30 149,40 / m
260 90 10,0 14,0 37,90 48,30 170,55 / m
280 95 10,0 15,0 41,80 51,30 188,10 / m
300 100 10,0 16,0 46,20 58,80 207,90 / m
Izvor: lit. [9]

Slika br. 4.2: Grafički prikaz U profila

Tablica br.4.11: Cijena INP čeličnog profila u Hrvatskoj (nap. sve cijene su izražene bez
PDV-a)

INP Čelični profili

Duţna Površina
VP Cijena
H(mm) B(mm) s1(mm) s2(mm) masa presjeka
(kn)
(kg/m) (cm2)
80 42 3,9 5,9 5,94 7,58 26,73 / m
100 50 4,5 6,8 8,34 10,60 37,53 / m
120 58 5,1 7,7 11,10 14,20 49,95 / m
140 66 5,7 8,6 14,30 18,30 64,35 / m
160 74 6,3 9,5 17,90 22,80 80,55 / m
180 82 6,9 11,4 21,90 27,90 98,55 / m
200 90 7,5 11,3 26,20 33,50 117,90 / m
220 98 8,1 12,2 31,10 39,60 139 95 / m
240 106 8,7 13,1 36,20 46,10 162 90 / m
260 113 9,4 14,1 41,90 53,40 188,55 / m
280 119 10,1 15,2 47,90 61,10 215,55 / m
300 125 10,8 16,2 54,20 69,10 243,90 / m
Izvor: lit. [9]

42
 Tablica br. 4.12: Cijena IPE čeličnog profila u Hrvatskoj (nap. sve cijene su izražene bez
PDV-a)

IPE Čelični profili

Duţna Površina
VP Cijena
H(mm) B(mm) s1(mm) s2(mm) masa presjeka
(kn)
(kg/m) (cm2)
80 42 3,9 5,9 5,94 7,58 26,73 / m
100 50 4,5 6,8 8,34 10,60 37,53 / m
120 58 5,1 7,7 11,10 14,20 49,95 / m
140 66 5,7 8,6 14,30 18,30 64,35 / m
160 74 6,3 9,5 17,90 22,80 80,55 / m
180 82 6,9 11,4 21,90 27,90 98,55 / m
200 90 7,5 11,3 26,20 33,50 117,90 / m
220 98 8,1 12,2 31,10 39,60 139 95 / m
240 106 8,7 13,1 36,20 46,10 162 90 / m
260 113 9,4 14,1 41,90 53,40 188,55 / m
280 119 10,1 15,2 47,90 61,10 215,55 / m
300 125 10,8 16,2 54,20 69,10 243,90 / m
Izvor: lit. [9]

Slika br. 4.3: Grafički prikaz I profila

Tablica br. 4.13: Cijena L čeličnog profila u Hrvatskoj (nap. sve cijene su izražene bez PDV-
a)

Kutni čelični profili

Debljina stjenke s
A X A (mm) Duţna masa (kg/m) VP Cijena (kn)
(mm)
20 x 20 3 0,880 3,96 / m
25 x 25 3 1,120 5,04 / m
30 x 30 3 1,360 6,12 / m
35 x 35 3 1,600 7,20 / m
35 x 35 4 2,090 9,41 / m
40 x 40 3 1,840 8,28 / m
40 x 40 4 2,420 10,89 / m
45 x 45 5 2,740 12,33 / m
50 x 50 5 3,770 16,97 / m
60 x 60 6 5,420 24,39 / m

43
 70 x 70 7 7,380 33,21 / m
80 x 80 8 9,630 43,36 / m
100 x 100 10 15,100 67,95 / m
Izvor: lit. [9]

Slika br. 4.4: Grafički prikaz L profila

Tablica br.4.14: Cijena čelične bešavne okrugle cijevi u Hrvatskoj(nap. sve cijene su izražene
bez PDV-a)

Čelične bešavne okrugle cijevi

Vanjski Debljina stjenke s (mm)
promjer
cijevi D Duţna masa (kg/m)
(mm)
\ 2,6 2,9 3,2 3,6 4 4,5 5 6,3 7,1 8 10 11
21,3 1,20 1,43
26,9 1,56 1,72 1,87 2,49
33,7 1,99 2,41 3,24
42,4 2,55 3,09 3,79 4,61 5,61
48,3 2,93 3,25 3,56 3,97 4,37 5,34 7,21
60,3 4,11 4,51 5,03 6,19 6,52 9,32
76,1 5,24 5,75
88,9 6,76 7,57 10,3012,80 16,00
101,6 8,70 9,63 10,80 11,90
108,0 10,30
114,3 9,83 10,90 12,20 13,5016,80
127,0 13,60
133,0 12,70
139,7 15,00 16,6020,7023,20 32,00
152,4 16,40
159,0 17,10
168,3 18,20 20,10 28,20 31,60 42,70
177,8 21,3026,60
193,7 32,70 36,60 49,60
219,1 33,10 41,60
244,5 37,00
273,0 41,40 64,90
323,9 55,50 62,30 77,40
355,6 68,60 85,20
STANDARDI
DIN EN
oznaka standard W.nr. oznaka standard

44
 St. 37.0 2448 / 1629 1.0037 S 235 JRH 10027-2 / 1.0138
Izvor: lit. [9]

Slika br. 4.5: Grafički prikaz čelične bešavne okrugle cijevi

Navedene cijene primarnih inputa koje bi trebale dolaziti u pogon sa područja Zagreba i
Splita(STROJOPROMET-ZAGREB) su informativnog karaktera i date su u okvirnim
razinama(Tab. br. 4.10-4.14). Ne uključuju utovar, transport i istovar materijala od mjesta
isporuke do pogona. Ostale vrste primarnih inputa, odnosno drugih karakteristika materijala
kojih nema na našim prostorima zahtijeva nabavu i kupnju tih istih kod veletrgovaca i
uvoznika takvih proizvoda:

 MICK d.o.o. (Sjedište u Rijeci, sa skladišnim prostorom u Zadru),

 ArcelorMittal (Sa pogonom u Zenici).

Vrste lima(Tab. br. 4.15 i 4.16) koje bi se koristile u izradi podloga i oplata reklamnih
panoa, jumbo plakata i montaţnih autobusnih nadstrešnica, a koje bi se trebale naručivati od
veletrgovaca i uvoznika su pocinčani čelični ili aluminijski limovi ovisno o potrebama i
izvedbi.

Tablica br. 4.15: Cijena pocinčanog lima u Hrvatskoj (nap. sve cijene su izražene bez PDV-a)

Pocinčani limovi
Debljina (mm) Širina (mm) Duţina (mm) VP Cijena (kn)
0,55 1000 2000 57,20
0,55 1000 L (kolut) 28,60 x L(m)
0,70 1000 2000 72,80
0,70 1250 L (kolut) 45,50 x L(m)
0,75 1000 2000 78,00
0,80 1000 2000 83,20
0,80 1250 2500 130,00
1,00 1000 L (kolut) 52,00 x L(m)
1,00 1000 2000 130,00
1,00 1250 2500 162,50
1,25 1000 2000 130,00
1,50 1000 2000 156,00
2,00 1000 2000 208,00
2,50 1000 2000 260,00
3,00 1000 2000 312,00

45
 Izvor: lit. [10]
Tablica br. 4.16: Cijena aluminijskog lima u Hrvatskoj (nap. sve cijene su izražene bez PDV-
a)

Aluminijski limovi (Al 99,5 % P.T., AlMg 3)

Debljina (mm) Širina (mm) Duţina (mm) VP Cijena (kn)
0,50 1000 2000 59,40
0,60 1000 2000 71,28
0,60 1000 L (kolut) 35,64 x L(m)
0,70 1000 2000 83,16
0,70 1100 2000 91,48
0,80 1000 2000 95,04
0,80 1000 L (kolut) 47,52 x L(m)
0,80 1500 3000 213,84
1,00 1000 2000 118,80
1,50 1000 2000 178,20
1,50 1250 2500 278,44
2,00 1000 2000 237,60
2,00 1250 2500 371,25
2,00 1500 3000 534,60
2,50 1000 2000 297,00
3,00 1000 2000 356,40
3,00 1500 3000 801,90
4,00 1500 3000 1069,20
Izvor: lit. [10]

Temeljne boje koje bi se trebale koristiti u procesu zaštite metala, odabirale bi se prema
zahtjevima primarnih sirovina uključujući zahtjeve eksternih utjecaja(Tab. br. 4.17).
Propadanje metala u kontaktu s okolinom nemoguće je izbjeći, ali se moţe bitno usporiti
kvalitetnom zaštitom. Nagrizanja u atmosferi ubrzavaju koroziju na površini metala, a rezultat
je, u najmanju ruku, ruţan izgled površine, crveni mjehuri koji pucaju. Krajnji rezultat je
napuknuće, lom u konstrukcijama i potpuni krah materijala od ţivotne vaţnosti. Potrebna
temeljna zaštita bi se trebala nabavljati od trgovaca i uvoznika tih proizvodima u Hrvatskoj.

Tablica br. 4.17: Vrste i cijene temeljnih premaza potrebnih u izradi metalnih konstrukcija

Namjena i svojstva Potrošnja Cijena (kn) /

Vrsta premaza
premaza (m2/L) pakovanje(l)
KEMOLUX TEMELJNA CRVENA normalna 13 - 14 119,99 / 2.5
KEMOLUX TEMELJNO CRVENA normalna 13 - 14 37,95 / 0.75
KEMOLUX TEMELJNO SIVA normalna 13 - 14 37,95 / 0.75
KEMODUR S normalna 10 - 11 690,80 / 18
KEMOCEL Nitro ekstremna 10 - 12 48,20 / 0.75
KEMEPOX AX dvokomponentni 6 218.90 / 4
KEMEPOX MIOX Ekst. dvokomponentni 6 236.40 / 4
Izvor: lit. [11], Izračun autora, www.chromos-svjetlost.hr

46
 Lakovi korišteni u premazivanju metalne konstrukcije bi trebali biti visoko kvalitetni, te
nabavljeni na trţištu Hrvatske(Tab. br. 4.18). Pošto je ponuda lakova obilna, potrebno je
odabrati najbolju vrstu boja sa najboljim mogućim svojstvima i primjerenom praktičnom
izdašnošću boje.

Tablica br. 4.18: Vrste i cijene potrebnih lakova za lakiranje konstrukcije

Vrsta laka Potrošnja (m2/L) Cijena (kn) / pakovanje (l)

AQUALUX LAK BB 12 - 15 59,95 / 0.75
AQUALUX LAK: BIJELI / CRVENI
12 - 15 59,95 / 0.75
/ PLAVI / SMEĐI / ŢUTI
KEMOLUX emajl 8 - 11 186,30 / 2.5
HARDLUX Metal efekt 8 - 11 67,90 / 0.75
HARDLUX Profesional 9 - 11 74,25 / 0.75
CHROMOLAK 2K PUR 9 - 12 88,35 / 0.75
CHROMODUR DS 10 - 12 81,90 / 0.75
Izvor: lit. [11], Izračun autora, www.chromos-svjetlost.hr

Ostale vrste sekundarnih inputa(Tab. br. 4.19) u vidu vijaka, zakovica, matica, drvnih
šperploča, rasvjete, alata za strojeve, te ostalih polugotovih proizvoda bi se trebalo nabavljati
od poduzeća koja posluju u Hrvatskoj i koja mogu odgovoriti zahtjevima investicijskog
pogona.

Tablica br. 4.19: Prikaz pojedinih vrsta sekundarnih inputa i njihovih cijena

Vrsta inputa Cijene (kn)

Samobušeći vijak BN 1005 1,94 kn/kom
Vijak BN 1787 0,78 kn/kom
HECO MULTI MONTI (sidreni) 2,11 – 32,80 kn/kom
Matica DIN 6915 HV-10 0,67 kn/kom
Podloška DIN 6916 HV-10 0,32 kn/kom
Zakovica DIN 660 Aluminij 2–4
vijci i matice raznih veličina 1–5
Halogeni reflektori (78A) 30,38 kn/kom
Halogeni reflektori (78A0) 43,17 kn/kom
Loctite 302 prozirno UV ljepilo (za kombinacije plastika/metal) 183 kn/L
Izvor: lit. [12], Izračun autora, www.imbus.hr; www.kolekt.hr

47
4.3 Tehnološko-tehnička analiza

Tehnološko-tehnička analiza "Osnivanja pogona za projektiranje i proizvodnju metalnih

konstrukcija za reklame panoe, jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice"
podrazumijeva identifikaciju procesa koji će biti izvoĎeni u investicijskom pogonu i na
temelju kojih će biti izabrane tehnologije, opreme, inputi, outputi...Procesi i postupci
neophodni za učinkovito poslovanja investicijskog pogona su:

1. Planiranje proizvodnje konstrukcija za reklame panoe, jumbo plakate i montaţne

autobusne nadstrešnice,
2. Planiranje realizacije pojedinih tipova konstrukcija,
3. Komunikacija sa kupcima proizvoda,
4. UtvrĎivanje zahtijeva pri ugovaranju proizvodnje konstrukcija (serijska ili custom),
5. Planiranje dizajna montaţne metalne konstrukcije,
6. Planiranje projektiranja i konstrukcije montaţnih proizvoda,
7. Upravljanje ulaznim elementima projektiranja i montaţne metalne konstrukcije,
8. Ocjena i potvrda planiranog projekta montaţnih metalnih konstrukcija,
9. Planiranje tehnologije,
10. Odrţavanje alata i strojeva,
11. Upravljanje ulaznim elementima tehnoloških uputa,
12. Upravljanje nabavom materijala (primarni i sekundarni inputi),
13. Upravljanje nabavom boja, lakova i vijčanih dijelova,
14. Upravljanje nabavom gotovih dijelova za ugradnju,
15. Upravljanje podacima o nabavi,
16. Provjera nabavljenog proizvoda,
17. Strojna (mehanička) obrada dijelova (reklamnih) konstrukcija,
18. Ručna obrada dijelova montaţnih konstrukcija,
19. Označavanje dijelova i redoslijed u proizvodnji,
20. Montaţa dijelova metalnih konstrukcija,
21. Bojanje i lakiranje gotovog proizvoda,
22. Ispitivanje montaţnih metalnih konstrukcija,
23. Provjera konstrukcije i priprema za isporuku,
24. Označavanje, skladištenje i zaštita gotovog proizvoda,
25. Upravljanje korektivnim i preventivnim radnjama(odrţavanje),
26. Upravljanje nesukladnim proizvodima,
27. Prijem novih zaposlenika i utvrĎivanje potrebne razine školske izobrazbe,
28. Provedba izobrazbe za potrebe posla,
29. Osiguranje i zaštita ljudi i objekata (pogon).

Izbor tehnologije

Izbor tehnologije za investicijski pogon je determiniran dizajnom i izradom konstrukcija za

reklame panoe, jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice. Kako je takva konstrukcija
sloţena u vidu strojarski oblikovnog rješenja (pravilni oblici, jednostavne kote,...), tako će
izbor tehnoloških strojeva i opreme trebati biti izabran izmeĎu automatiziranih i računalom
podrţanih strojeva (CNC stroj za rezanje metala), te polu automatiziranih strojeva.

48
Investicijski pogon u svom inicijalnom trenutku poslovanja zahtijeva sljedeće strojeve i
opremu:

Tablica br. 4.20: Vrste i broj potrebnih strojeva ili opreme za investicijski pogon

Vrsta stroja Broj strojeva (kom)

CNC stroj za rezanje metala 1
Pila (tračna i kruţna) 2
Glodalica 1
Bušilica 1
Glodalica/Bušilica 1
Brusilica(kruţna i tračna) 2
Stroj za savijanje lima 1
Hidraulična apkant preša 1
Aparat za zavarivanje 2
Stroj za bojanje 2
Kompresor 1
Viličar (oprema) 1
Kamion za transport* 1
Dizalica u pogonu* 1
Izvor: Izračun autora
*Kupuje sa u trećoj godini proizvodnje

CNC stroj za rezanje metala- izabrani stroj trebao bi obraĎivati sve vrste metalnih
proizvoda plinskom i plazma obradom različitih debljina prema zadanim ulaznim
parametrima koji bi se unijeli u CAM software stroja. CNC stroj za rezanje ima svrhu da pili
metal prema zadanim konturama proizvoda koje smo dobili izradom u AutoCAD/CAM
software-u.

Tablica br. 4.21: Prikaz vrste i cijene potrebnog CNC stroja za rezanje metala

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

CNC rezač Plazma/Plin Vulcan 2900 DT Lockformer 968 432,00
CNC Plazma rezač Vulcan 3100D Lockformer 1 119 640,00
CNC Plazma rezač DHC2 CNC PlasmaCAM 872 698.00
Izvor: lit. [13], [14]

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati CNC stroj za rezanje Plinom i Plazmom Vulcan
2900 Double Table(Slika br. 4.6) proizvoĎača Lockformer sljedećih karakteristika:

 brzina obrade metala: 1000''/min,

 brzina rezanja: 100 - 10000 mm/min,
 software: Vulcan VSII, Option: PCM,
 plazma napon: 20-60, Option: 100,
 područje rezanja: 5x10, Option: 5x12, 5x20, 6x10, 6x12, 6x20,
 debljina rezanja: 3 - 200 mm (plin), od 2 mm (plazma),
 korak mjernog sustava: 0.01mm,

49
  točnost pozicioniranja: 0.2mm,
 plasmaCAM software stroja ,
 DHC(Digital Height Control): Kontrola visine radne glave(torch) tj. Plazme pištolja.

Stroj se pogoni sa tri kvalitetna servo elektromotora s tahogeneratorima i digitalnim davačima

pozicije, a mehanički prijenos se izvodi preko reduktora i zupčastih letvi u oba smjera. Za
pogon u uzduţnom smjeru ugraĎena su dva servo sustava (s jedne i druge strane portala).
Dvostruki pogon po uzduţnim stazama vrlo je vaţan za miran hod portala i pri najvećim
brzinama te oštrim promjenama brzina na kutovima likova koji se reţu.
Na konzoli su postavljena do četiri suporta s gorionicima za plinsko rezanje čelika, broj ovisi
o dogovoru. Suport ima elektromotorni pogon za podizanje i spuštanje gorionika, a komande
se daju preko sklopki na upravljačkom pultu. UgraĎeni su i ureĎaji za daljinsko električno
paljenje plamena. Na stroju su ugraĎeni redukcioni ventili za plin i kisik za grijanje i rezanje,
te manometri. Na gorioniku su ručni ventili za podešavanje plamena, a otvaranje i zatvaranje
protoka plinova obavlja se daljinskom komandom i elektromagnetskim ventilima.
Brzina Plazma rezanja do 10 m/min omogućava rezanje i najtanjih limova.

Izvor: www.lockformer.com

Slika br. 4.6: CNC stroja za rezanje Plin/Plazma Vulcan 2900 Double Table

Pile (tračna i kružna)- ovi strojevi trebali bi sluţiti za piljenje ravnih linija dijelova profila.
Tračna pila bi nam trebala sluţiti za krojenje duţinskih dijelova profila, a kruţna pila za
krojenje kratkih i debljih dijelova profila.

Tablica br. 4.22: Prikaz izbora i cijena kružnih i tračnih pila

Vrsta pile Marka pile ProizvoĎač Cijena (kn)

tračna ALF 280 Durmazlar 42 248,00
tračna BMBS HA-G Metallkraft 51 825,00
tračna ALF 330 O Durmazlar 47 872,00
kružna OPTI CS 275 Optimum Maschinen 45 630,00
kruţna OPTI CS 315 Optimum Maschinen 48 400,00
Izvor: lit. [15], izračun autora, lit [16]

50
 Za investicijski pogon trebalo bi odabrati tračnu pilu ALF 280 proizvoĎača Durmazlar
karakteristika:

 dimenzija tračne pile: 34 x 1,1 x 5200 mm,

 presjek rezanja pod okruglih, pravokutnih ili kvadratnih presjeka pod kutovima 0°,
45°, 60°, debljina rezanja do 270 mm,
 teţina stroja: 1040 kg,
 bez stepenasta brzina rezanja: 20 - 90 m/min,
 snaga pogonskog motora: 3 kW,
 snaga motora rashladne tekućine: 0,12 kW,
 snaga motora hidraulike: 0,55 kW,
 dimenzije stroja: 3000 x 1560 x 1500 mm.

Izvor: lit [17]

Slika br. 4.7: Tračna pila: ALF 280

,te kruţnu pilu OPTI CS 275 proizvoĎača Optimum Maschinen sljedećih karakteristika:

 promjer pile 130x70 mm,

 visina piljenja 115 mm,
 nagib pile: 0 - 45°,
 veličina kliznog stola: 400x2800 mm,
 promjer pred rezača: 75x15 mm,
 Broj okretaja kruţne pile: 82 okr/min.

Navedene karakteristike kruţne i tračne pile bi trebale odgovarati zahtjevima metalnih

sastava u smislu krojenja tih istih. Zbog toga, npr. kruţna pila ima visinu piljenja 115 mm
(11.5 cm), u slučaju potrebe izrade punog metalnog profila velike debljine.

51
Glodalica- ovaj stroj trebao bi posluţiti za izradu specifičnih oblih oblika dijelova metala,
kao i posebnih utora. Pri odabiru glodalice moramo uzeti u obzir da će se koristit i za posebne
i specijalne oblike i radnje bušenja i sl. te imati mogućnost CNC AutoCAD/CAM controle.

Tablica br. 4.23: Prikaz izbora i cijena glodalica

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

glodalica OPTI UF 100 Optimum Maschinen 69 832,00
glodalica OPTI MF 4 Vario DPA Optimum Maschinen 116 651,00
glodalica OPTI UF 100-DPA Optimum Maschinen 81 897,00
glodalica OPTI F 45 Optimum Maschinen 37 683,00
Izvor: Prema [18], www.optimum-machines.com

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati univerzalnu glodalicu OPTI UF 100-DPA

proizvoĎača Optimum Maschinen sljedećih karakteristika:

 radno područje: 325 mm,

 maksimalni promjer glodanja čeonim glodalom: Ø 100 mm,
 maksimalni promjer glodanja cirkularnim glodalom: Ø 32 mm,
 hod radnog vretena sa prihvatom alata: 130 mm,
 X hod (uzduţni): 762 mm,
 Y hod (poprečni): 472 mm,
 Z hod (visinski): 483mm,
 rotacija glave: 180°,
 dimenzije stola: 820x254 mm.

Izvor: lit [18]

Slika br. 4.8: Univerzalna glodalica: OPTI UF100

Bušilica- ovaj stroj trebao bi bušiti provrte zadanih dimenzija za razne namjene, npr: mjesta
gdje se spajaju elementi profila.

52
 Tablica br. 4.24: Prikaz izbora i cijena bušilica

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

bušilica Quantum B 30 GT Quantum Machines 9 289,00
bušilica OPTI RB 35 Optimum Maschinen 22 751,00
bušilica OPTI B 24 H Optimum Maschinen 6 939,00
Izvor: lit [19]

Za zadani investicijski pogon trebalo bi odabrati bušilicu Quantum B 30 GT proizvoĎača

Quantum Maschinen sa sljedećim karakteristikama:

 dimenzije(L x W x H): 580 x 400 x 1,230 mm,

 radno područje (vertikalni pomak alata): 225 mm,
 broj okretaja: 100 - 2,900o/min,
 maksimalni razmak od vretena do stola: 405 mm,
 dimenzije stola (D x Š): 300 mm x 305 mm,
 ukupna teţina: 140kg.

TakoĎer bi se trebao po potrebi odabrati stroj Glodalica/Bušilica za brţi i učinkovitiji rad.

Tablica br. 4.25: Prikaz izbora i cijene glodalice/bušilice

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

Glodalica/Bušilica Quantum BF 16 Vario Quantum Machines 5 500,00
Izvor: lit [19]

Za zadani investicijski pogon trebalo bi odabrati Glodalicu/Bušilicu Quantum BF 16

Vario(Slika br. 4.9) proizvoĎača Quantum Maschinen sa sljedećim karakteristikama:

 dimenzije(L x W x H): 510 x 450 x 760 mm,

 radno područje (kut alata pokriva): 180°,
 Z os: 210mm,
 Y os: 160mm,
 X os: 220mm,
 broj okretaja: 100 - 3,000o/min,
 Snaga motora 230 V / 50 Hz: 500 W,
 maksimalni razmak od vretena do stola: 285 mm,
 dimenzije stola (D x Š): 400 mm x 120 mm,
 ukupna teţina: 60kg.

53
 Izvor: lit [18]

Slika br. 4.9: Glodalica/Bušilica Quantum BF 16 Vario

Brusilica- ovaj stroj ima zadatak da izbrusi i pripremi konstrukcije za zavarivanje kao i
naknadnu pripremu prije bojanja. Trebao bi se prvenstveno koristiti u izradi glatkih površina
spojnih dijelova, ali svoju primjenu bi mogao imati i u procesu bojanja i lakiranja metalnih
konstrukcija kada je potrebno izbrusiti netom lakirani profil, te nakon toga ponovo dodati
novi sloj laka.

Tablica br. 4.26: Prikaz izbora i cijena brusilica

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

kružna brusilica OPTI SM 250 Vario Optimum Maschinen 8 500,00
kruţna brusilica OPTI BSM 150 Optimum Maschinen 7 600,00
tračna brusilica PBD 2200 Rojek 35 830,00
tračna brusilica PBD 2500 Rojek 40 715,00
Izvor: Izračun autora, lit [16]

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati kruţnu brusilicu OPTI SM 250 Vario

proizvoĎača Optimum Maschinen sa sljedećim karakteristikama vodeći računa o potrebnoj
dimenziji brusa i minimalnoj visini brušenja:

 dimenzije brusa: Ø250 x 40 Ø32 mm,

 min. visina brušenja: 2 mm,
 brzina brušenja: 800-3,000 o/min,
 dimezije stroja: 542x304x365 mm,
 ukupna teţina: 55kg.

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati tračnu brusilicu PBD 2200(Slika br. 4.10)
proizvoĎača Rojek sa sljedećim karakteristikama vodeći računa o potrebnoj veličini stola i
brzini brusne trake:

54
  duţina stola: 2 200mm,
 širina stola: 800mm,
 brzina brusne trake: 17m/s,
 snaga motora: 3kW.

Izvor: lit [20]

Slika br. 4.10: Tračna brusilica PBD 2200

Stroj za savijanje lima- ovaj stroj ima zadatak oblikovanja i savijanja potrebnog
lima(pocinčanog ili aluminijskog). Treba paziti da stroj zadovoljava potrebne dimenzije
provlačenja lima.

Tablica br. 4.27: Prikaz vrste i cijene strojeva za savijanje lima

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

Savijač lima SAR 1000 Quantum Machines 9 288,00
Savijač lima SAR 750 Quantum Machines 8 568,00
Savijač lima MRM-S 2050x190 Sahinler 10 145,00
Izvor: lit [19]

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati stroj za savijanje lima SAR 1000 proizvoĎača
Quantum Machines sa sljedećim karakteristikama:

 širina materijala(max): 1,016 mm,

 dimenzije stroja: 1,335 x 455 x 620 mm,
 ukupna teţina: 280kg.

Hidraulična apkant preša- ovaj stroj ima zadatak oblikovanja profila te treba paziti da
zadovoljava potrebe savijanja za zadani materijal. TakoĎer treba voditi računa o potrebnim

55
noţevima i prizmama kao dodatnim dijelovima za potrebne oblike i oblikovanje ţeljenog
proizvoda.
Tablica br. 4.28: Prikaz vrste i cijene hidrauličnih apkant preša

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

Hidraulična apkant preša APH 2103 x 40 BAYKAL 384 532,00
Hidraulična apkant preša APH 2604 x 60 BAYKAL 410 208,00
Hidraulična apkant preša AD-S 30135 Durma 362 425,00
Izvor: lit [21]

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati hidrauličnu apkant prešu SAR 1000 proizvoĎača
APH sa sljedećim karakteristikama:

 kapacitet: 400kN,
 snaga motora: 4kW,
 spremnik obujma: 80Lt,
 brzina pribliţavanja: 90mm/sec,
 brzina rada: 10mm/sec,
 brzina povratka: 70mm/sec,
 duţina savijanja: 2100mm,
 granično otvaranje: 410mm,
 širina stola: 140mm,
 otvor grla 310mm,
 ukupna teţina: 3000kg.

TakoĎer treba uzeti u obzir dodatni komplet alata za prešu kao što su noţevi i prizme potrebne
za projektirane oblike proizvoda.

Izvor: lit [21]

Slika br. 4.11: Hidraulična apkant preša APH 2103 x 40

56
Aparat za zavarivanje- ovaj aparat ima zadatak zavarivati metalne konstrukcije potrebnih
sastava materijala. Treba uzeti u obzir da aparata koristimo za zavarivanje ali i za rezanje
materijala

Tablica br. 4.29: Prikaz vrste i cijene aparata za zavarivanje

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

REL PRIMUS 250E AC/DC Primus 5 780,00
REL PRIMUS 250E Primus 4 508,00
TIG i MIG HYPERPAC 40E Deca 14 964,00
TIG i MIG HYPERPAC 50E Deca 15 342,00
Izvor: lit [15]

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati aparat za REL zavarivanje PRIMUS 250E AC/DC
proizvoĎača Primus sa sljedećim karakteristikama:

 ulazni napon: 1Ph x 230/400,

 osigurač: 25/25 Amp,
 instalacijska snaga: 5.2kW,
 napon otvorenog kruga: 55(AC), 50(DC)Volt,
 raspon struje zavarivanja: 40-230(AC), 30-160(DC)Amp,
 elektrode: 1,6-5,0 Ø mm,
 dimenzije: 720 x 380 x 500,
 ukupna teţina: 39kg.

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati aparat za TIG/MIG zavarivanje i rezanje

HYPERPAC 40E proizvoĎača Deca sa sljedećim karakteristikama:

 ulazni napon: 1Ph x 230,

 osigurač: 16 Amp,
 instalacijska snaga: 4.0kW,
 efikasnost: 0.8,
 napon otvorenog kruga: 350Volt,
 struja rezanja: 10-35Amp,
 maksimalna debljina rezanja čelika: 10mm,
 tlak zraka: 4.5bar,
 potrošnja zraka: 100l/min,
 dimenzije: 400 x 150 x 310,
 ukupna teţina: 13kg.

Stroj za bojanje- ovaj stroj ima zadatak obojiti metalne konstrukcije potrebnih sastava
materijala. Treba uzeti u obzir da aparata koristimo za precizno nanošenje zaštitnih slojeva,
boja i lakova.

57
 Tablica br. 4.30: Prikaz vrste i cijene pištolja za bojanje

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

Stroj za bojanje PUMA 28-40 WAGNER 5 680,00
Stroj za bojanje GM 2800 EA W WAGNER 4 799,00
Pištolj za bojanje Vario Top Spray SATA 2 864,00
Pištolj za bojanje Jet 3000RP SATA 2 658,00
Izvor: lit [22]

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati stroj za bojanje PUMA 28-40 proizvoĎača

WAGNER sa sljedećim karakteristikama:

 omjer prijenosa: 28:1,

 protok za dupli hod: 40ccm,
 maksimalni radni pritisak: 224bar,
 pritisak ulaznog zraka: 2-8 bar,
 potrošnja zraka pri 6 bara po duplom hodu: 6.8 NL,
 nivo buke kod 8 bara: 78dBA,
 Max. Veličina mlaznice pri stalnom pogonu kod 150 bara: 1 x 0.019“.

Za investicijski pogon bi trebalo odabrati pištolj za bojanje Vario Top Spray proizvoĎača
SATA sa sljedećim karakteristikama:

 max. pritisak zraka: 8 bar,

 max. pritisak boje: 250bar,
 teţina: 1400g.

Kompresor- ovaj stroj ima zadatak dopremiti komprimirani zrak strojevima u pogonu.

Tablica br. 4.31: Prikaz vrste i cijene kompresora

Vrsta stroja Marka stroja ProizvoĎač Cijena (kn)

Kompresor AB 500 - 1250 F FIAC 4 023,00
Kompresor AB 300 FIAC 3 523,00
Kompresor MARS 338 CROMAG 2 800,00
Izvor: lit [21]

Za investicijski pogon trebalo bi odabrati kompresor AB 500 – 1250 F proizvoĎača FIAC sa

sljedećim karakteristikama:

 tlak: 10bar,
 Volt/Hz: V.400/50/3,
 l/min: 1080,
 Cil./St: 2/2,

58
  Izlaz snage: 3KS, 2.5kW,
 Teţina: 270kg.

Viličar- ovaj dio opreme (transportno sredstvo) ima zadatak da veće metalnih profila i
gotovih proizvoda transportira po pogonu po potrebi.

Tablica br. 4.32: Prikaz cijene i tonaže viličara

Vrsta opreme Marka opreme Količina koju moţe ponijeti (kg) Cijena(kn)
viličar STILL 4500 115 130,00
viličar Linde H 50 5000 118 356,00
viličar Isuzu 3000 108 580,00
Izvor: lit [23]

Za navedeni investicijski pogon bi trebalo odabrati viličar R70-45 marke STILL pogona
plin-dizel koji ima mogućnost dizanja 4500 kg, sljedećih karakteristika:

 max. nosivost: 4500kg,

 max. visina dizanja: 8.355mm,
 brzina voţnje: 21km/h.

Dizalica u pogonu- ovaj stroj ima namjenu transporta teških metalnih konstrukcija radi brţeg
i učinkovitijeg rada pogotovo nakon uvoĎenja custom proizvodnje koja zahtijeva veću
pozornost i mobilnost u pogonu.

Tablica br. 4.33: Prikaz cijene i tonaže dizalica

Vrsta opreme Marka opreme Količina koju moţe ponijeti (kg) Cijena(kn)
magnetna dizalica MaxX 1500 68 890,00
magnetna dizalica MaxX 2000 75 946,00
konzolna dizica SPB SKD 2t / 3,5m EEX 47 352,00
mono rail dizalica SPB MD 5t / 36m 87 650,00
mosna dizalica SPB JMD 2x1,6t / 10,95m 72 850,00
Izvor: lit [24]

Ručno upravljani permanentni magneti serije MaxX predstavljaju najpraktičniji i najsigurniji

način za prihvat obraĎenih ili sirovih, ravnih ili okruglih feromagnetskih materijala. MaxX
drţi teret snagom permanentnog magneta, bez korištenja vanjskog izvora energije.

IzraĎuju se u pet modela, nosivosti od 250 do 2000 kg, lagani su za rukovanje, osiguravaju
povećanje efikasnosti i produktivnosti u raznolikoj primjeni, čak i u skučenim radnim
prostorima i kod ograničenog dohvata dizalice. Magnetiziranje i demagnetiziranje se vrši
jednostavnim zakretanjem ručice iz jednog u drugi krajnji poloţaj.

Osnovne prednosti primjene MaxX magneta su:

59
  male dimenzije i mala masa,
 velika snaga i potpuna radna sigurnost,
 prihvat tereta s gornje strane bez ikakvih oštećenja ili deformacija,
 ne zahtijeva nikakvo odrţavanje.

Izvor: lit [24]

Slika br. 4.12: Ručno upravljani permanentni magnet

Kamion- ima svrhu prijevoza konstrukcija i reklamne opreme. Koristi se prilikom montaţe
kao transportno sredstvo i pomoć pri odrţavanju i postavljanju opreme.

Odabiremo: MAN 8.163, 2003g., 3-strani kiper s kranom 60.1 špera, abs, 6 brzina.
Cijena: 130 000,00kn

Izvor: lit [25]

Slika br. 4.13: Kamion za transport i montažu konstrukcija

60
 Tablica br. 4.34: Projekcija i ukupna cijena potrebnih strojeva

Vrsta stroja Marka stroja Cijena (kn)

CNC stroj za rezanje metala Vulcan 2900 DT 968 432,00
tračna pila ALF 280 42 248,00
kruţna pila OPTI CS 275 45 630,00
glodalica OPTI UF 100 69 832,00
bušilica Quantum B 30 GT 9 289,00
glodalica/bušilica* Quantum BF 16 Vario 5 500,00
kruţna brusilica OPTI SM 250 Vario 8 500,00
tračna brusilica PBD 2200 35 830,00
stroj za savijanje lima SAR 1000 9 288,00
hidraulična apkant preša APH 2103 x 40 384 532,00
aparat za zavarivanje REL PRIMUS 250E AC/DC 5 780,00
aparat za zavarivanje TIG i MIG HYPERPAC 40E 14 964,00
stroj za bojanje PUMA 28-40 5 680,00
pištolj za bojanje Vario Top Spray 2 864,00
kompresor AB 500 - 1250 F 4 023,00
viličar STILL 115 130,00
magnetna dizalica** MaxX 68 890,00
kamion** MAN 130 000,00
dodatana oprema alati paušal: 30 000,00
IZNOS 1 757 522,00
Iznos popusta na količinu 20% 351 504,40
UKUPNO 1 406 017,60
Izvor: Izračun autora
* moguće izostaviti zbog postojanja glodalice i bušilice
** kupuje se u trećoj godini proizvodnje

Opis tehnološkog procesa

Proizvodnja metalnih konstrukcija za reklame panoe, jumbo plakate i montaţne autobusne

nadstrešnice jest vrlo zahtjevna u vidu potrebnih znanja u obradi metala, te znanja iz
projektiranja i konstruiranja. Opis tehnološkog procesa sadrţi sljedeće korake:

1. Pribavljanje i čitanje nacrta konstrukcija

Prvi korak u tehnološkom postupku jest čitanje nacrta metalnih konstrukcija na temelju
kojih ćemo saznati najviše informacija o maksimalnim mogućim dimenzijama metalnih
konstrukcija, površinama reklamnih ploha te obliku i obradi materijala. Iz software-a metalnih
konstrukcija će se kasnije prebaciti element konstrukcije (zaobljenja) modela u software CNC
strojeva tako da će se izbjeći moguće nesukladnosti u prianjanju elemenata konstrukcija ka
jedna drugoj i u svrhu preciznijih tolerancija.

2. Dizajniranje proizvoda

Na temelju zadanog reljefnog te pristupnog mjesta, pristupa se dizajniranju vanjskog

okvira koji je moguće ukomponirati u zadanu poziciju(Slika br. 4.14). Ovaj korak jest od
presudne vaţnosti za tehnološki postupak jer od kvalitete dizajna i ponuĎenog dizajnerskog

61
rješenja, ovisi uspjeh tvrtke za dobivanje daljnjih poslova izrade konstrukcijskih rješenja, te
stjecanje konkurentske prednosti na trţištu.

Izvor: lit [26]

Slika br. 4.14: Primjer mogućeg dizajna

3. Izrada radioničkih nacrta, sastavnica, te specifikacija

Izrada radioničkih nacrta, sastavnica, te specifikacija konstrukcije moraju sadrţavati

dimenzije pojedine konstrukcije(Slika br. 4.15), te količinu potrebnih utrošenih inputa za
pojedini element odreĎene konstrukcije. Nacrti se dobivaju direktno iz software-skog 3D
modela.

Izvor: lit [26]

Slika br. 4.15: Primjer izgleda crteža konstrukcije

62
4. Mjerenje kvalitete nabavljenih ulaznih inputa i gotovih proizvoda za ugradnju

Ulazne neobraĎene sirovine se mjere i označavaju sukladno potrebama ugradnje uzimajući

u obzir debljinu, promjer, duljinu, vrstu materijala. Mjerenje kvalitete gotovih proizvoda za
ugradnju mjeri odjel za kontrolu kvalitete u investicijskom pogonu.

5. Dopremanje viličarom iz skladišta do pogona

Sa obzirom na unaprijed odreĎene zahtjeve proizvodnje doprema se potrebni materijal koji

se treba obraĎivati i koji se koristi u proizvodnji gotove konstrukcije.

6. Izrada kontura konstrukcije na CNC stroju za rezanje metala

Iz software-skog paketa dizajnira se potrebni sastav i količina modela konstrukcija koji

mora biti kompatibilan sa software-skim modelom reklamnih proizvoda, prebacuje se u
software CNC stroja elementi konture konstrukcija, te se isporučuju dimenzije konstrukcija
koji su nakon toga spremni za montaţu i lakiranje.

7. Izrada elemenata konstrukcija na CNC stroju za rezanje metala

Po podacima radioničkog crteţa, te 3D software-skog paketa, metalna sirovina dolazi do

CNC stroja gdje se metal kroji po zadanim mjerama. Ova faza je prvenstveno namijenjena
krojenju krivo linijskih i zaobljenih rubova elemenata metalne konstrukcije.

8. Krojenje ostalih elemenata metalnih konstrukcija

Dok se na CNC stroju kroje krivo linijski oblici elemenata konstrukcija, dotle se na
kruţnim i formatnim pilama mogu krojiti pravolinijski elementi reklamnih konstrukcija koji
će biti upotrebljeni u montaţi pojedinog tipa reklama ili konstrukcija.

9. Blanjanje krojenih elemenata

Nakon krojenja pojedinih elemenata konstrukcije bilo na pilama ili na CNC stroju,
elementi idu na blanjalicu gdje se obraĎuju do zahtijevane debljine i glatkoće.

10. Glodanje, bušenje

Ove dvije faze tehnološkog postupka smo stavili pod jedno uzimajući u obzir da se moţe
koristiti isti stroj za obe faze tehnološkog procesa. Element inputa koja ide na glodalicu je za
izradu okruglih presjeka reklamnih konstrukcija. Element već krojene konstrukcije koja ide na
bušenje, jest da se naprave rupe koje će pomoći u montaţi pojedinih tipova reklame ili
montaţi gotovih ugradbenih dijelova.

11. Brušenje

Svi elementi metalnih inputa nakon krojenja, blanjanja, mogućeg glodanja i bušenja idu na
brusilicu da se izbruse. Veličina granulacije kojom će se brusiti pojedini element metalne
konstrukcije ovisi o predloţenim dizajnerskim rješenjima i postavljenim zahtjevima izrade i
izgleda reklamnog proizvoda.

63
 12. Bojanje i lakiranje

Gotovi i obraĎeni metalni elementi idu na bojanje i lakiranje. Nanose se dva sloja
impregnacije. Nakon nanošenja impregnacije, pristupa se lakiranju pojedinih elemenata
metalne konstrukcije. Nanosi se od dva do tri sloja laka. Broj nanosa laka zavise o vizualnom
dometu korisnika te konstrukcije, te o ţeljenoj luksuznosti i izgledu te reklame. Nakon
lakiranja, elementi metalne konstrukcije idu u kanal za sušenje.

13. Montaţa, skladištenje

Pojedini elementi kompletno obraĎenih metalnih inputa koji pripadaju odreĎenom

elementu metalne konstrukcije idu na montaţu. U montaţi bi se u najvećoj mjeri morali
koristiti vijci i zakovice te postupak zavarivanja. Ondje gdje je to moguće, elementi pojedine
metalne konstrukcije bi se spajali na principu steznog spoja. U montaţi bi se koristili osim
obraĎenih metalnih sirovina i gotovi proizvodi za ugradnju u vidu zakovica, prirubnica,
kanalica, PVC cijevi. Nakon kompletne montaţe, element reklamne konstrukcije bi bio
spreman za ugradnju ili za moguće kratkotrajno skladištenje.

Tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje

Uzimajući u razmatranje tablicu br. 4.28 u kojoj se procjenjuje mogući plasman proizvoda
tokom godina poslovanja, te navedenu tehnologiju za izradu metalnih konstrukcija moguće je
usporediti tehnološke kapacitete proizvodnje i trenutne opsege proizvodnje po godinama
vijeka projekta(Tab. br. 4.35). Moramo uzeti u obzir da se strojevi visoko automatizirani.

Tablica br. 4.35: Projekcija tehnoloških kapaciteta i opsega proizvodnje tokom godina
poslovanja

Opseg proizvodnje (kom) Tehnološki kapacitet(kom)

Vrsta metalne
Godina Godina
konstrukcije
1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5.
Jumbo pano 35 39 43 48 53 45 45 50 50 60
Vitrina 25 28 31 34 38 35 35 40 40 45
Mobilni pano 40 44 48 53 58 50 50 55 55 60
Stupna reklama 50 55 61 67 74 60 60 70 70 80
Bigboard 25 28 31 34 37 30 30 35 35 40
Autobusna nadstrešnica 15 17 19 21 23 20 20 25 25 30
Specijalne konstrukcije 20 22 24 26 29 25 25 30 30 35
Ostale konstrukcije 15 17 19 21 23 20 20 25 25 30
Ukupno 225 250 276 304 335 285 285 330 330 380
Izvor: Izračun autora

Opis tehničkog rješenja (idejni projekt) i analiza lokacije

Analiza lokacije investicijskog pogona za izradu metalnih konstrukcija za reklame panoe,

jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice polazi od pretpostavki da je većina
reklamnih kapaciteta kao i potreba metalnih konstrukcija smještena diljem Republike

64
 Hrvatske. Iako za ovaj investicijski pogon lokacija nije od presudne vaţnosti, investicijski
pogon bi se trebao smjestiti u jednu od poduzetničkih zona u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji
koje pruţaju niz pogodnosti za ulagače kao što su: potpuno infrastrukturno opremljeno
zemljište, povoljnu cijenu zemljišta, pristup auto-cesti te olakšani proces izgradnje poslovnih
prostora.

Izvor: lit [27]

Slika br. 4.16: Prikaz poduzetničkih zona u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Od prikazanih sedam poduzetničkih zona koje su u intezivnoj izgradnji i poslovanju, u

planu su i trenutno se prikupljaju dokumentacije za desetak novih poduzetničkih zona
(kukuzovac-Sinj, kosore-Vrlika, šopot-Benkovac...)

Tablica br. 4.36: Projekcija nekih industrijskih zona i njihove cijene

Poduzetnička zona Mjesto Cijena (kn/m2) Broj m2 potrebnih za pogon Cijena lokacije(kn)
Podi Dugopolje 584 2200 1.284 800,00
Dicmo Dicmo 360 2200 792 000,00
Kosore Vrlika 210 2200 462 000,00
Prisike Muć 126 2200 277 200,00
Izvor: Prema [28], www.dalmacija.hr, www.benkovac.hr, www.mingorp.hr, www.muc.hr

Kako lokacija pogona nije od presudne vaţnosti za uspješno poslovanje, tako ćemo se u
odabiru lokacije orijentirati na troškove cijene zemljišta, ali uzimajući u obzir blizinu
autoceste (udaljenost 20 km.) i dobru prometnu povezanost. Iz tablice br. 4.36 će biti
odabrana lokacija veličine 2200 m2 u industrijskoj zoni Prisike-Muć(Slika br. 4.17) koja bi
trebala koštati 277.200,00 kn. IzraĎen je Detaljni Plan UreĎenja (DPU), tako da svaki
investitor prilikom kupnje dobije izvadak iz DPU-a što predstavlja nivo lokacijske dozvole.
Zona ima riješeno pitanje opskrbe vodom, oborinsku, fekalnu odvodnju, tkc mreţu, te elektro
mreţu.

65
 Izvor: lit [28]

Slika br. 4.17: Geografski prikaz industrijske zone u kojoj će biti smješten
industrijski pogon

U opisu tehničkog rješenja investicijskog pogona bi se trebao razraditi glavni projekt

,odnosno detaljizirati proizvodna hala. Uzimajući u obzir površinu lokacije industrijskog
pogona od 2200 m2, veličinu strojeva potrebnu za pogon, skladišni prostor, prostor za bojanje,
te mogućnost istovremenog rada na tri montaţne konstrukcije koje bi bile smještene u hali i
gdje bi se na licu mjesta pregledavalo proizvod, proizvodna hala bi trebala biti površine 500
m2(Tab. br. 4.37). Prije početka gradnje proizvodne hale potrebno je ishoditi potrebne
dozvole. Kupnjom zemljišta u industrijskoj zoni Prisike-Muć, dobije se izvadak iz DPU-a što
predstavlja lokacijsku dozvolu. Zatim bi trebalo ishodovati graĎevinsku dozvolu (glavni
projekt, ishoĎenje potrebnih suglasnosti u postupku izdavanja graĎevinske dozvole), nakon
toga slijedi gradnja proizvodne hale sa pripadajućim poslovnim prostorima, pregled svih
inspekcijskih sluţbi, te naposljetku uporabna dozvola.

Tablica br. 4.37: Projekcija cijena proizvodne hale

Način pribavljanja cijena (kn/m2) Potrebna površina Ukupno cijena (kn)

proizvodne hale hale (m2)
(m2 hale x Sr. Vr. cijene)
izgradnja 1800-2400 500 1 050 000,00
najam (25-45) / mj. 500 (godišnje) 210 000,00
Izvor: Prema [27], Izračun autora, www.apiu.hr

U troškove osnivanja investicijskog pogona i izgradnju proizvodne hale treba uračunati i

prosječne ukupne troškove osnivanja poduzeća koje iznosi oko 11 tisuća kuna (troškovi
usluga odvjetnika i javnog biljeţnika, izradu pečata, troškove naknade za provjeru imena i
upisa u sudski registar, naknade Poreznoj upravi, Drţavnom zavodu za statistiku, Hrvatskom
zavodu za zdravstveno osiguranje, te trošak otvaranja računa u banci), iznos naknade za
priključenje na elektroenergetsku mreţu (1647 kn/kW), visina vodnog doprinosa za
proizvodne pogone (2,5 do 12,50 kn/m3), cijene priključka na fiksnu telefoniju (700-800 kn),

66
 prosječna cijena pitke vode (oko 8 kn/m3), prosječna cijena odvodnje i pročišćavanje otpadnih
voda (2,06 kn/m3), te komunalni doprinos (oko 8 kn/m3 graĎevine).5

Materijalni inputi proizvodnje

Materijalni inputi proizvodnje montaţnih metalnih konstrukcija predstavljaju različiti

spektar potrebnih ulaznih sirovina ili gotovih dijelova za ugradnju.

Tablica br. 4.38: Projekcija ukupno potrebnih količina metalnih inputa u 1.god.

Opseg Ukupno
Potrebna količina
Vrsta metalne konstrukcije proizvodnje u potrebna
metalnih inputa (kg/kom)
1. god. (kom) količina (kg)
Jumbo pano 2200 35 77 000
Vitrina 180 25 4 500
Mobilni pano 1100 40 44 000
Stupna reklama 120 50 6 000
Bigboard 3600 25 90 000
Autobusna nadstrešnica 1200 15 18 000
Specijalne konstrukcije 1500 20 30 000
Ostale konstrukcije 1000 15 15 000
UKUPNO 225 284 500
Izvor: Izračun autora
U izračunu tablice, koristili smo se podacima iz tablica br. 4.5 do br. 4.6

Tablica br. 4.39: Projekcije ukupno potrebnih količina i cijena ostalih inputa

Prosječna cijena Potrebna količine u Ukupna cijena

Vrsta inputa
(kn/kg) 1. god. (kg) (kn)
boja 80 (2 nanosa) 300 24 000,00
lak 110 (2 nanosa) 330 36 300,00
ljepilo 180 30 5 400,00
halogeni reflektor 37,00 kn / kom 300 11 100,00
alati, vijci, matice, zakovice,
paušalno paušalno 40 000,00
noţevi, prizme, brus...
UKUPNO 116 800,00
Izvor: Izračun autora
U izračunu tablice koristili smo se podacima iz tablica br. 4.17, br. 4.18, br. 4.19

- U izračunu potrebne količine boje (impregnacije) smo uzimali da se od 225 proizvedenih

komada konstrukcija u 1. godini, boja nanese na oko 200 komada konstrukcija, te da se
impregnacija u dva nanosa nanese na oko 7800 m2 površine namještaja(Tab. br. 4.39).
- U izračunu potrebne količine laka smo uzimali da se na 225 proizvedenih komada metalnih
konstrukcija u 1. godini, lak nanese u dva nanosa na oko 8600 m2 površine namještaja. Kako
je metal potrebno lakirati prosječno dva puta, tako se lak nanosi na površinu od oko 156000
m2 površine namještaja(Tab. br. 4.39).

5
www.apiu.hr

67
 Tablica br. 4.40: Projekcije i cijene ukupno potrebnih materijalnih inputa u 1. godini

Potrebne količine Prosječna cijena

Vrsta inputa Ukupna cijena
(kg) (kn / kg)
čelik i čelični profili 244 500 5,00 1 222 500,00
aluminijski i pocinčani limovi 40 000 11,00 440 000,00
Sekundarni inputi(boje, lakovi,ljepila,alati, vijci, zakovice, noţevi, brus, reflektori...) 116 800,00
UKUPNO 1 779 300,00
Izvor: Izračun autora
U izračunu tablice, koristili smo se podacima iz tablica br. 4.37, br. 4.38

U trećoj godini zbog povećanja proizvodnje dolazi do dodatnih izdataka za materijal u iznosu
od 412 500,00kn što je oko 25% cijene proizvoda od 1 650 000,00kn u trećoj godini
proizvodnje. Prema pojedinačnoj(custom) proizvodnji se odreĎuje cijena proizvoda koja je
primjerena zahtjevima konstrukcije.

Projekcija strukture zaposlenika

Prije projekcije strukture zaposlenika, potrebno je napraviti izračun normativa rada da bi se

moglo dobiti ukupno potrebnu radnu snagu koja je potrebna za normalno funkcioniranje
investicijskog pogona.

Tablica br. 4.41: Projekcija broja odrađenih radnih sati u toku jedne godine za jednog
radnika

broj odraĎenih sati u toku radnog broj odraĎenih sati u toku jedne
broj radnih dana
dana (h) godini (h)
365-104-20-13=228 8 1934
Izvor: Izračuna autora

Tablica br. 4.42: Projekcija ukupnog broja potrebnih radnih sati u jednoj godini

opseg Ukupno potreban broj sati

broj sati za izradu jednog
Tip konstrukcije proizvodnje u 1. za izradu pojedine vrste
proizvoda (h)
god. (kom) konstrukcije u 1.god. (h)
Jumbo pano 32 35 1120
Vitrina 20 25 500
Mobilni pano 25 40 1000
Stupna reklama 14 50 700
Bigboard 50 25 1250
Autobusna nadstrešnica 30 15 450
Specijalne konstrukcije 35 20 700
Ostale konstrukcije 30 15 450
UKUPAN BROJ SATI ZA IZRADU KONSTRUKCIJE 6170
UKUPAN BROJ SATI POTREBAN ZA PRIPREMU RADA U 1. g. 6000
UKUPAN BROJ SATI ZA OSTALE DOGAĐAJE U 1. g. 800

68
 UKUPAN BROJ SATI ZA MONTAŽU METALNIH
5000
KONSTRUKCIJA NA POLOŽAJ U 1.g.
UKUPAN BROJ POTREBNIH RADNIH SATI 17 970
Izvor: Izračuna autora

Tablice br. 4.41 i br. 4.42 pokazuju odnos ukupno potrebnih radnih sati u investicijskom
pogonu u prvoj godini i broj radnih sati koje odradi jedan radnik u jednoj godini. Izračunom
smo dobili da je za investicijski pogon potrebno 9.29 zaposlenika, ali uvaţavajući mogućnost
greške u izračunu, pretpostavili smo da je za investicijski pogon u prvoj godini poslovanja
potrebno 10 zaposlenika(Tab. br. 4.43). U izračunu potrebnog broja zaposlenika smo uzimali
u obzir samo zaposlenika koje su direktno vezani za proizvodnju.
Projekcija strukture zaposlenika za investicijski pogon zahtjeva zaposlenike Visoke, Više i
Srednje stručne spreme. Djelatnici sa VSS-om bi trebali raditi u odjelima dizajna i
konstrukcije, financija, marketinga, nabave i kvalitete, djelatnici sa VŠS-om na CNC
strojevima, te djelatnici sa SSS-om na ostalim automatiziranim strojevima i montaţi
konstrukcija. Radnici koji bi radili na strojevima, trebali bi biti organizacijsko voĎeni i
obučeni za rad na više strojeva tako da bi se horizontalno rotirali na radnim mjestima.
Vaţnost poznavanja rada na više strojeva bi trebala biti neophodna, jer cjelokupni proizvodni
proces ne smije ovisiti o jednom radniku koji pozna rad na jednom stroju. Nakana je da se
svaki radnik moţe zamijeniti i da se njegov posao moţe uspješno obaviti ako on nije trenutno
prisutan.

Tablica br. 4.43: Projekcija broja zaposlenika i struktura stručne spreme

Radno mjesto Stručna sprema Broj zaposlenika

odjel dizajna i konstrukcije* VSS 1
odjel marketinga i prodaje VSS 2
odjel nabave VSS 1
CNC strojevi VŠS 2
rad u pogonu i montaţa* SSS 8
UKUPNO 14
Izvor: Izračun autora
* U trećoj godini dolazi do povećanja zaposlenika

Radno vrijeme i beneficije zaposlenicima bi trebale biti puno radno vrijeme iznosi
četrdeset sati tjedno, dnevno radno vrijeme traje u pravilu osam sati, te da je tjedno radno
vrijeme rasporeĎeno je u pravilu u pet radnih dana. Godišnji odmor u trajanju od 18 dana ima
pravo iskoristiti svaki zaposlenik.
Minimalna neto plaća za zaposlenika SSS bi trebala biti 5.500,00 kuna, a za radnika VSS i
VŠS 11.000,00 kuna.

Tablica br. 4.44: Projekcija ukupnih godišnjih izdvajanja za plaće

Stručna sprema Broj zaposlenika Ukupno mjesečno Ukupna godišnja

izdvajanje po radniku izdvajanja za plaće
(kn) (kn)
VSS, VŠS 6 11 000,00 792 000,00
SSS 8 5 500,00 528 000,00

69
 UKUPNO 1 320 000,00
Izvor: Izračun autora

U trećoj godini bi trebalo zaposliti još 3 radnika sa time da su dva u pogonu i montaţi, a jedan
u odjelu dizajna i konstrukcije. Ukupnom iznosu za neto plaće u trećoj godini treba dodati još
264 000,00kn.6

U projekciji strukture zaposlenika, potrebno je u obzir uzeti i neke olakšice. Pogon bi se

trebao nalaziti u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji koja ima preko 20% nezaposlenih.

Tablica br. 4.45: Projekcija visina potpore otvaranja novih radnih mjesta

Ţupanijska stopa Visina potpore u Uvećanje za Uvećanje za strateške

nezaposlenosti odnosu na opravdane tehnološko razvojno- aktivnosti poslovne
troškove otvaranja inovacijske centre podrške
novih radnih mjesta
< 10% 10% do 1.500 EUR +50% (750 EUR) +25% (375 EUR)
10 - 20% 15% do 2.000 EUR +50% (1.000 EUR) +25% (500 EUR)
> 20% 20% do 3.000 EUR +50% (1.500 EUR) +25% (750 EUR)
Izvor: Prema [27], www.apiu.hr

Kooperanti i usluge:

 Koristit će se usluge kooperanata za naknadno pocinčavanje spojeva i područja

obrade.

Vruće cinčanje vrši se po standardima: ASTM - A123; DIN 50976 i BS - 729 za koje
ovlašteni laboratorij ADRIACINK-a izdaje ateste.7
Proces vrućeg pocinčavanja vrši se u kadama dimenzija 10.000 x 2.000 x 1.400 mm. Vruće
cinčanje kao najdjelotvorniji način zaštite metala ima niz prednosti, uključujući dugotrajnost,
ekonomičnost kao i otpornost na raznovrsne utjecaje okoliša. Koristi se za zaštitu široke
palete proizvoda i konstrukcija iz gotovo svih industrijskih grana.

1kg / 5,00kn
100 x 400kg x 5,00kn = 200 000,00kn(godišnje)

 Prijevoz konstrukcija prve dvije godine vršit će se korištenjem usluga lokalnih

kamionskih prijevoznika. Cijena jednog prijevoza je oko 400,00kn u prosjeku.

120 x 450,00kn = 54 000,00kn(godišnje)

 Potrebno je i iznajmljivanje posebne dizalice prilikom zahtjevnijih i nepristupačnih

montaţa.

1h / 1 500,00kn
6
Vidi tablicu 4.43.
7
Izvor: Prema [29]

70
40 x 2h = 120 000,00kn(godišnje)

 Za usluge računovodstva i financija koristit će se uslugom tvrtke „PAPIRUS“ po

cjeniku od:

2 800,00kn / mjesečno
12 x 2 800,00kn = 33 600,00kn(godišnje)

 Za čišćenje pogona koristit će se usluga tvrtke za čišćenje „MI TO RADIMO“ i to po

ovim uvjetima:

Čišćenje pogona: 1h / 40kn

12mj x 4 x 4h = 7 680,00kn(godišnje)

 UKUPNO KOOPERANTI I USLUGE: = 415 280,00kn/godišnje

Projekcije zaštitnih mjera

Zaštita na radu bi se provodila sukladno Zakonu o zaštiti na radu8, meĎunarodnim

standardima i iskustvima. Projekcije i uvoĎenje mjera koje bi se provodile u svrhu zaštite na
radu, trebali bi raditi vanjski nezavisni stručnjaci iz područja zaštite na radu. Zaposlenici
tvrtke bi trebali biti upoznati sa mjerama zaštite i u svakom trenutku rada na poslu, uvjete
rada organizirati tako da su sukladni uvjetima zaštite na radu.

Prisutni su odreĎeni rizici pri proizvodnji, posebno pri bliskom kontaktu sa strojevima. Pod
svaku cijenu se moraju izbjegavati ozlijede i povreda zdravlja na poslu. Za zaštitu od povreda
mora se pratiti radni protokol i poštovati zakonske norme zaštite.
Najvaţnije su: sigurni način rada, prava tehnika i tehnologija, elementi radne okoline, planovi
i programi i kontrola objekta.

Uz aspekte zaštite okoliša, utvrĎuju se i uvjeti zaštite na radu glede tehnološko-tehničkih

uvjetovanih opasnosti od oboljenja, ranjavanje ili mogućih smrtnih slučajeva. Vodeći se
tehnološko-tehničkim značajkama proizvodnje, zakonskom regulativom i meĎunarodnim
standardima i iskustvima, utvrĎuju se fizički uvjeti zaštite.

8
Izvor: Prema [30], Zakon o zaštiti na radu

71
4.4 Ekonomsko-financijska analiza

Ekonomsko-financijska analiza će biti izraĎena na primjeru simulacije (lit. [31]) dvaju

scenarija koje smo odabrali, te će na temelju dobivenih podataka biti optimiran projekt s
obzirom na kriterij poslovne uspješnosti. Oba scenarija koriste preliminarne podatke analize
trţišta i tehnološko-tehničke analize investicijskog projekta, te slijedeće ulazne pretpostavke:
500.000,00 kuna će u početnoj fazi trebati uloţiti poslovni partner, 100.000,00 kuna će biti
vlastiti ulog, a ostatak potrebnih sredstava će trebati osigurati kreditima. Postavke scenarija su
sljedeće:

 SCENARIJ 1 (optimistični): ulazni podaci prikazani u tab. Br. 4.46 a) sadrţavaju

postavku da će obim strojeva trebati biti u onom broju kako je navedeno u
investicijskoj studiji, te da će zemljište i graĎevinski pogon trebati biti kupljeni i
izgraĎeni. Energija će linearno rasti za 5%, a usluge drugih za 2% počevši od prve
godine. Analizirani vijek projekta je 10 godina.
 SCENARIJ 2 (pesimistični): ulazni podaci prikazani u tab. Br. 4.46 b) su kao i u
prvom scenarij, osim u dijelu gdje smo pretpostavili da prodaja linearno pada za 20%,
materijalni troškovi rastu za 10%, te će proizvodna hala biti u najmu. Analizirani vijek
projekta je 7 godina.

Ulazni podaci:

Tablica br. 4.46: Ulazni podaci investicijskog projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

Izvor: lit [31]

72
b)

Izvor: lit [31]

Tablice i grafovi simulacija scenarija:

Plan Amortizacije

Simulacija plana amortizacije prikazana je u tablici br. 4.47.

Tablica br. 4.47: Simulacije plana amortizacije- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

73
b)

a)

Plan amortizacije osnovnih sredstava prikazan je u grafu br. 4.2

b)

Graf br. 4.2: Plan amortizacije osnovnih sredstava- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

Iz simulacija scenarija je vidljivo da se sredstva neće amortizirati do kraja u 10, odnosno 7

godina vijeka projekta nego će im ostatak neamortizirane vrijednosti iznositi 1.117.000,00
kuna u desetoj godini za Scenarij 1, te 215.750,50 kuna za Scenarij 2 u sedmoj godini
projekta.

74
Plan otplate kredita

Plan otplate kredita po godinama prikazan je u tablici br. 4.48

Tablica br. 4.48: Plan otplate kredita po godinama- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

b)

Krediti se otplaćuju jednakim anuitetima samo različitog obima za Scenarije 1 u odnosu na

Scenarij 2 s počekom od jedne godine za oba scenarija. Ostatak duga za Scenarij 1 na kraju
osme godine iznosi 386.800,00 kuna, a za Scenarij 2 na kraju sedme godine ostatak duga
iznosi 755.100,00 kuna.

75
Grafički prikaz plana otplate kredita po godinama dan je u grafu br. 4.3

a)

b)

Graf br. 4.3: Plan otplate kredita po godinama- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

Iz grafa br. 4.3 vidljivo je da u Scenariju 1 ostatak duga na kraju devete godine ne postoji kao
i to da u desetoj godini ne postoje nikakva kreditna davanja, za razliku od Scenarija 2 gdje
ostatak duga u sedmoj godini iznosi 755.100,00kn te postoje kreditna davanja i u daljnjem
vijeku projekta.

76
Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka prikazan je u tablici br. 4.49

Tablica br. 4.49: Račun dobiti i gubitka- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

b)

Iz tablica br: 4.49 vidimo da je dobit u Scenariju 1 više nego dvostruka u odnosu na Scenarij 2
,a u nekim godinama i višestruka. To je ponajviše zbog recesije i krize na trţištu te pad
moţemo objasniti ulaznim podacima za Scenarij 2 gdje smo pretpostavili da prodaja pada za
20%, a troškovi rastu za 10%. Ipak zbog dobrog voĎenja i pravovremene reakcije na trţištu,
sa kvalitetnim marketingom te širenjem palete proizvoda kao i odabirom najma hale taj
gubitak se ublaţava da je podnošljiv te je na kraju sedme godine zadrţana dobit u Scenariju 2
818.400,00kn.

77
Grafički prikaz računa dobiti i gubitka dan je u grafu br. 4.4

a)

b)

Graf br. 4.4: Prikaz računa dobiti i gubitka- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

Iz grafa br: 4.4 je vidljivo da se u odnosu na Scenarij 1, u Scenariju 2 (pesimistični scenarij)

dobit znatno manja što je i logično zbog pretpostavljene gospodarske krize i recesije što smo
potkrijepili ulaznim podacima.

78
Financijski tok projekta

Financijski tok projekta prikazan je u tablici br. 4.50

Tablica br. 4.50: Financijski tok projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

b)

a)

79
b)

Graf br. 4.5: Financijski tok projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

Iz prikaza financijskog toka za Scenarije 1 i 2 (graf br. 4.5) projekt je likvidan tokom
cijelog promatranog vijeka trajanja projekta. Likvidnost u nultoj godini projekta za oba
scenarija pokazuje da je za dobivenu vrijednost likvidnosti svakog od pojedinačnih scenarija
moguće umanjiti iznos početnog kredita koji je definiran u ulaznim podacima svakog od
scenarija. Za oba Scenarija je vidljivo da je projekt tokom cijelog analiziranog vijeka izuzetno
likvidan što pruţa nove mogućnosti poduzeća u vidu novih investicija. Primjećujemo izrazitu
stabilnost projekta u oba scenarija što govori da je projekt čvrst i uravnoteţen.

Bilanca projekta

Bilanca projekta prikazan je u tablici br. 4.51

Tablica br. 4.51: Bilanca projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

80
b)

Iz bilanci stanja za oba scenarija je vidljivo da je bilanca kumulativni izvještaj, tj. na

vrijednost pojedinih stavki iz prethodne godine, dodaje se vrijednost tekuće godine uz neke
iznimke. Iznimke su u vidu da se od nekih stavki odreĎene vrijednosti prethodne godine
oduzima vrijednost tekuće godine (npr. vrijednost dugotrajne imovine opada za iznos godišnje
amortizacije, iznos duga se smanjuje za godišnju otplatu glavnice i kamata). Iz bilance
projekta za Scenarij 1 i Scenarij 2 je vidljivo da ja bilanca stanja pozitivna, da se sve obveze
mogu uredno podmiriti iz zadrţane dobiti ili iz rezervi, te da nema nepokrivenih gubitaka.

Grafički prikaz bilance projekta dan je u grafu br. 4.6

a)

81
b)

Graf br. 4.6: Bilanca projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

Statičke ocjene projekta

Statističke ocjene projekta prikazane su u tablici br. 4.52

Tablica br. 4.52: Statičke ocjene projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

b)

U tablicama br. 4.52 prikazani su statički podaci za oba scenarija iz kojih je vidljivo da su
podaci za Scenarije 1 i 2 pozitivni. Dobiveni podaci su i očekivani uzimamo li u obzir ranije
prikazane tablice i grafove bilanci stanja, računa dobiti i gubitaka, te financijskih tijekova
projekta.
Na primjeru prve godine tijeka projekta Scenarija 1 ćemo objasniti dobivene pokazatelje.
Rentabilnost poslovnih sredstava (odnos izmeĎu neto dobiti i poslovnih sredstava) iznosi 0,3
što znači da se akumulacija realizira u visini od 30%, rentabilnost prometa (učešće neto dobiti
u prihodima) iznosi 0,22 što znači da prihodi generiraju neto dobit od 22%, rentabilnost
financijskih izvora iznosi 0,3 što znači da prinos na uloţeni kapital iznosi 30%, obrtaj
poslovnih sredstava iznosi 1,362 što znači da se ukupnom imovinom realiziraju 1,362 puta
veći prihodi tijekom godine, udjel tuĎeg financiranja je 0,63 što pokazuje koliki se dio

82
imovine financira iz tuĎih izvora koji je u ovom slučaju 63%, te reprodukcijska sposobnost
(odnos izmeĎu neto dobiti uvećane za amortizaciju i poslovnih sredstava) iznosi 0,356 što
znači da se proširena reprodukcija akumulira u visini od 35,6%. Podatci za Scenarij 2 su
slabiji što je i za očekivati, ali još uvijek pozitivni.

Grafički prikaz statističkih ocjena projekta dan je u grafu br. 4.7

a)

b)

Graf br. 4.7: Statičke ocjene projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

Dinamičke ocjene rentabilnosti projekta

Tablica br. 4.53: Dinamičke ocjene rentabilnosti projekta- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

Metoda razdoblja povrata investicije:

a)

83
b)

Iz tablica br. 4.53 je vidljivo da je za Scenarij 1 razdoblje povrata investicije izmeĎu 2. i 3.

godine vijeka projekta, odnosno 3. i 4. godine aktivizacijskog razdoblja.

Metoda neto sadašnje vrijednosti:

a)

b)

Iz tablica br. 4.53 je vidljivo da je za Scenarij 1, NPV iznosi 3.478.519,00 kuna, a za

Scenarij 2 iznosi 2.045.732,00 kuna te su oba projekta prihvatljiva tokom promatranog vijeka
projekta. U Scenarijima 1 i 2 vidimo da su interne stope profitabilnosti vrlo visoke (oko 54 i
48%).

Graf br. 4.8: Dinamičke ocjene rentabilnosti projekta(Scenarij 1)

84
Obrtna sredstva - investicija

Obrtna sredstva projekta prikazana su u tablici br. 4.54

Tablica br. 4.54: Obrtna sredstva – investicija- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

a)

b)

Grafički prikaz obrtnih sredstava projekta dan je u grafu br. 4.9

a)

85
b)

Graf br. 4.9: Obrtna sredstva - investicija- a) Scenarij 1; b) Scenarij 2

86
5. RASPRAVA O PROJEKTU I OPTIMIZACIJA

U raspravi o projektu će biti objašnjena oba moguća scenarija koja smo analizirali u
ekonomsko-financijskoj analizi, te će biti navedene sve prednosti i nedostatci analiziranih
scenarija. Nakon objašnjenja i usporeĎivanja dobivenih podataka, bit će prikazana
optimizacija projekta po onim parametrima prema kojoj će se projekt postaviti i koji će
osiguravati najbolje rezultate poslovanja investicijskog projekta. To konkretno znači da će
optimalno postavljen projekt na temelju zadanih kriterija trebati osigurati poslovnu izvrsnost i
uspješnost, ali istovremeno i robusnost i stabilnost investicijskog projekta u smislu da
investicijski projekt moţe anticipirat vanjske podraţaje, odnosno da moţe predvidjeti buduće
dogaĎaje i samim time postat što manje osjetljiv na negativne situacije u svojoj bliţoj ili
daljoj poslovnoj okolini. Dakle, u ovom poglavlju će biti suprotstavljene sve one bitne
odrednice koje su vaţne za investicijski projekt i na temelju kojih će se odlučivati o daljnjim
koracima pokretanja pogona za proizvodnju montaţnih metalnih konstrukcija za reklame
panoe, jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice.
Trebamo spomenuti da oba scenarija imaju neke zajedničke pretpostavke u vidu analize
trţišta i tehnološko tehničke analize investicijskog pogona. Analizom trţišta smo dobili
podatke koji nam ukazuju da je hrvatsko trţište na kojem bi plasirali proizvode investicijskog
pogona relativno veliko i brzorastuće, te da investicijski pogon ima dobre razvojne
pretpostavke za poslovanje i rast što se tiče potraţnje za proizvodima. Analizom potraţnje za
reklamnim montaţnim konstrukcijama koje bi proizvodili dobili smo uvid da je u Hrvatskoj,
opseg proizvodnje toliki da trţište potrebuje dodatnih proizvodnih kapaciteta. Kapaciteti
proizvodnje investicijskog pogona bi trebali biti toliki da bi trţišni udjel nakon nekoliko
godina vijeka projekta u proizvodnji montaţne reklamne opreme iznosio oko 25% što je
realno i očekivano s obzirom da nema velike konkurencije koja bi investicijskom projektu
predstavljala realnu opasnost za neuspjeh i moţebitnu promjenu u poslovanju i zaokret u
orijentaciji potencijalnih kupaca. Moguća konkurencija investicijskom pogonu su tri tvrtke u
Hrvatskoj od kojih je jedna orijentirana na proizvodnju urbane opreme, dok je druga
orijentirana prvenstveno na strana trţišta kao što su austrijsko, rusko, slovačko i češko trţište.
Analizom trţišta nabave potrebnih sirovina i gotovih proizvoda za ugradnju, dobili smo uvid
da se svi potrebni inputi mogu nabaviti u Hrvatskoj čime se osigurava normalno i regularno
poslovanje investicijskog projekta. Zajednička pretpostavka simulacije projekta u vidu dvaju
scenarija jest i tehnološko-tehnička analiza. Razlike u postavkama tehnološko-tehničke
analize izmeĎu triju scenarija su u samo nekim dijelovima te analize, a tiču se izbora lokacije
pogona, odnosno da li će zemljište i proizvodna hala biti izgraĎeni ili će hala biti unajmljena,
te neke razlike u postupcima i procesima koji su neophodni za učinkovito poslovanje
investicijskog pogona, a tiču se usluga koje će investicijski pogon trebati koristiti od vanjskih
subjekata na poslovnom trţištu i upravljanja tim uslugama. Pri izboru tehnologije za oba
scenarija, su u analizi pretpostavljeni da će strojevi biti visoko automatizirani, iste vrste i
cijene. Razlike u tehnološko-tehničkoj analizi su sljedeće: za Scenarij 1 zemljište i proizvodna
hala bi trebali biti kupljeni i izgraĎeni, dok bi za Scenarij 2 proizvodna hala trebala biti
unajmljena. Razlike u izboru lokacije i pribavljanju proizvodne hale za Scenarij 1 u odnosu na
Scenarij 2 uvjetuju i početna ulaganja u osnovna sredstva. Dok bi se za Scenarije 1 trebalo
osigurati cca. 1.327.000,00 kuna za izgradnju proizvodne hale od 500 m2, dotle bi se za
Scenarij 2 trebalo osigurati 210.000,00 kuna plaćanja godišnje najamnine proizvodne hale iste
proizvodne površine. Dakle, razlike u pribavljanju proizvodne hale izmeĎu Scenarija 1 u
odnosu na Scenarij 2 uvjetuju manja početna ulaganja u osnovna sredstva, te samim time i
manje zahtijevani kredit. Razlike izmeĎu scenarija s aspekta tehnološko-tehničke analize su i
prema broju i vrsti mogućih proizvedenih artikala. Za Scenarij 1 su pretpostavljeni broj i vrsta

87
artikala usklaĎeni s investicijskom studijom, dok su za Scenarij 2 pretpostavljena vrsta
proizvedenih artikala veća, ali je broj proizvedenih manji od mogućih proizvedenih artikala
Scenarija 1.
U postavkama scenarija, smo pretpostavili i neke odnose tijekom vijeka projekta. Tako
smo za Scenarij 1 pretpostavili da će projekt poslovati normalno, da neće biti nikakvih
vanjskih kolebanja, da će se svake naredne godine povećavati opseg proizvodnje u skladu s
mogućnostima investicijskog pogona, te da će rast troškova pratiti i rast proizvodnje ali u
nešto manjem obimu, odnosno stopa rasta prihoda bi trebala biti veća od stope rasta troškova.
Strukturu i obim zaposlenika smo pretpostavili u skladu s normativima rada uz postojanje
godišnje stope rasta plaća. Što se tiče Scenarija 2, njega smo pretpostavili kao pesimističan
scenarij, odnosno kao moguće pojave neţeljenih dogaĎaja. Sami scenarij smo postavili tako
da što se tiče tehnološko-tehničke analize, Scenarij 2 je istovjetan Scenariju 1, ali smo
pretpostavili razliku u vidu stope rasta troškova gdje smo pretpostavili da prodaja linearno
pada za 20%, a troškovi materijala rastu za 10%, te da plaće ostaju iste. Samim time smo
uvjetovali negativne rezultate poduzeća koji će nam kasnije posluţiti u optimizaciji projekta u
vidu krajnjih ograničenja poslovanja investicijskog projekta, odnosno dobili smo okvirne
maksimalne gubitke investicijskog projekta koji se očekuju ako projekt bude djelovao po
pretpostavkama Scenarija 2.
Razlike izmeĎu scenarija se ogledaju i u potrebnim početnim ulaganjima u investicijski
projekt. Početna sredstva za oba scenarija zahtijevaju u nekim stavkama iste vrijednosti u vidu
vlastitih sredstava iznosa 100.000,00 kuna, te 500.000,00 kuna koje bi trebao osigurati
poslovni partner.
Nakon analiziranja i predstavljanja zajedničkih pretpostavki u vidu analize trţišta i
tehnološko-tehničke analize, slijedi usporeĎivanje ekonomsko-financijskih podataka dvaju
scenarija na temelju kojih će biti optimiran investicijski projekt. Iz simulacija scenarija je
vidljivo da se planom amortizacije za Scenarij 1 očekuje vrijednost ostatka neamortizirane
vrijednosti u iznosu od 1.111.700,00 kuna, dok ostatak neamortizirane vrijednosti za Scenarij
2 iznosi 215.750,00 kuna. Ovakva razlika u ostatku neamortizirane vrijednosti se moţe
objasniti time što se Scenarij 1 promatra tijekom 10 godina vijeka projekta, dok se Scenarij 2
promatra tokom 7 godina vijeka projekta, te se u Scenariju 2 pretpostavlja unajmljivanje
proizvodne hale čime se smanji vrijednost osnovnih sredstava za oko milijun kuna, te je u
skladu s tim i manja vrijednost ostatka neamortizirane vrijednosti. Raspravljajući o projektu s
aspekta plana otplate kredita, za Scenarij 1 ostatak vrijednosti na kraju desete godine iznosi
nula kuna jer kredit završava na kraju osme godine, dok je za Scenarij 2 ostatak vrijednost u
iznosu od 755.100,00 kuna na kraju sedme godine. Za sva tri scenarija smo pretpostavili da je
poček otplate jedna godina. Uzimajući u obzir račun dobiti i gubitka, iz ekonomsko-
financijske analize je vidljivo da Scenarij 1 ima izrazito pozitivnu zadrţanu dobiti gdje
ostvaruje veće pokazatelje zadrţane dobiti u odnosu na Scenarij 2. To je ponajviše zbog
recesije i krize na trţištu te pad moţemo objasniti ulaznim podacima za Scenarij 2 gdje smo
pretpostavili da prodaja pada za 20%, a troškovi rastu za 10%. Razlike izmeĎu scenarija s
aspekta prikaza financijskog toka svakog od scenarija pokazuje sljedeće rezultate: Scenarij 1
je izuzetno likvidan, te se u prvoj godini projekta javlja višak neto primitak od 768.900,00
kuna, Scenarij 2 je takoĎer izrazito likvidan te se za tu količinu viška novčanih sredstava
moţe smanjiti inicijalni kredit u iznosu od 1.674.000,00 kuna. Razlike u bilancama stanja
izmeĎu oba scenarija pokazuju sličnost bilance stanja izmeĎu Scenarija 1 i Scenarija 2 gdje
oba dva scenarija pokazuju stabilne bilance stanja, u kojima se tokom poslovanja zadrţavaju
velike dobiti i nema nepokrivenih gubitaka uz plaćanje svih obveza prema ročnosti.
U raspravi o projektu, odnosno prikazivanju razlika izmeĎu dva navedena scenarija na
temelju kojih će se kasnije optimizirati projekt, moţda najbolji pokazatelji uspješnosti
pokretanja investicijskog pogona su dinamičke ocjene projekta. Metodom razdoblja povrata

88
investicijskog projekta je vidljivo da je za Scenarij 1 i 2 razdoblje povrata investicije izmeĎu
2. i 3. godine vijeka projekta, odnosno 3. i 4. godine aktivizacijskog razdoblja. Dobiveni
rezultati pokazuju da je sa gledišta metode razdoblja povrata investicijskog projekta, oba
scenarija imaju povrat investicija u jednakim razdobljima aktivacije projekta. Uzimajući u
obzir neto sadašnju vrijednost (NPV) vidimo da za Scenarij 1, NPV iznosi 3.478.519,00 kuna,
za Scenarij 2 iznosi 2.045.732,00 kuna te su oba projekta prihvatljiva tj. tokom promatranog
vijeka projekta dolazi do povećanja vrijednosti uloţene imovine. Prilikom odabira i
optimizacije projekta sa gledišta neto sadašnje vrijednosti vidimo da bi se projekt trebao
optimizirati prema Scenariju 1 koji ima veću NPV. Ali izračun NPV-a za Scenarij 1 je
promatran i kalkuliran tokom deset godina vijeka projekta, dok je za Scenarij 2 promatran i
kalkuliran za sedam godina vijeka projekta. Kada bi se oba scenarija promatrala tokom sedam
godina vijeka projekta, Scenarij 1 bi pokazivao veće vrijednosti neto sadašnje vrijednosti
odnosno razlika izmeĎu Scenarija 1 i Scenarija 2 bi bila oko 3.000.000,00 kuna na strani
Scenarija 1. U razmatranjima scenarija s gledišta interne stope rentabilnosti, dolazimo do
podataka da je interna stopa rentabilnost 54% za Scenarij 1, te 48% za Scenarij 2 uz uvjet da
je različit pretpostavljeni vijek projekta
Optimizacija postavki projekta s obzirom na kriterij poslovne uspješnosti na temelju
prethodno analiziranih dvaju scenarija odreĎuje scenarije koji će biti uzeti u razmatranje u
svrhu optimizacije. Dakle, za optimizaciju projekta će biti korištene postavke Scenarija 1 i
Scenarija 2. Kako je odabrani kriterij za optimizaciju poslovna uspješnost, tako će projekt
trebati postaviti po parametrima Scenarija 1. Ulazni podaci i ekonomsko-financijska analiza
izmeĎu Scenarija 1 i Scenarija 2 pokazuje sljedeće karakteristike: inicijalni kredit za Scenarij
1 i Scenarij 2 je isti i iznosi 2.500.000,00 kuna, Scenarij 1 i Scenarij 2 su izrazito likvidni,
statički i dinamički pokazatelji većinom pokazuju bolju vrijednost u Scenariju 1, kao i
zadrţana dobit koja je na strani Scenarija 1. Na temelju ovih razlika moguće je optimizirati
projekt. Projekt će se trebati postaviti po postavkama Scenarija 1 koji u ekonomsko-
financijskoj analizi pokazuje bolje pokazatelje uz uvjet da će se planirana vrsta, broj i plasman
proizvedenih artikala takoĎer morati postaviti po postavkama Scenarija 1 koji je definiran u
investicijskoj studiji. Razlika izmeĎu Scenarija 1 i Scenarija 2 je razmatrana za vijek projekta
od 7 godina.
Broj i vrsta strojeva, te broj i struktura zaposlenih su isti u oba dva scenarija. Iz Scenarija 2
će biti korištena varijabla unajmljivanja hale kojom nam se smanjiva visina inicijalnog
kredita, te kojom projekt postaje manje osjetljiv na vanjske podraţaje koji bi se mogli
pojaviti. U slučaju nepredviĎenih dogaĎanja, moţe se otkazati najam i traţiti onaj
najpovoljniji, tako da na temelju te varijable ima mjesta za napredak. Što se tiče proizvodnje i
vrste artikala koji bi se trebali proizvoditi, kriteriji proizvodnje bi trebali biti postavljeni po
Scenariju 1 koji, dakle, zahtijeva potrebnu količinu proizvodnje montaţnih metalnih
konstrukcija kao i kasniju specijalizaciju u trećoj godini vijeka projekta za posebno zahtjevnu
proizvodnju. Stabilnost Scenarija 1 s gledišta vrste i broja proizvodnih artikala je veća u
odnosu na Scenarij 2 jer je veća potraţnja na trţištu proizvoda te je samim time i lakše
omogućen plasman uz manje troškove proizvodnje gotovog proizvoda.
U slučaju značajnog pada potraţnje za prozvodnjom metalnih reklamnih konstrukcija,
investicijski pogon bi se trebao orijentirati na novu vrstu artikala koje će proizvoditi u vidu
izrade krovnih konstrukcija i gurli, ovijesnog pribora, ventilacionih kanala, specijalnih
cijevovoda...

89
6. ZAKLJUČAK

U ovom diplomskom radu napravljena je teorijska analiza pokretanja investicijskog

projekta koja, izmeĎu ostalog, obuhvaća analizu trţišta, tehnološko-tehničku analizu, te
ekonomsko-financijsku analizu. Cilj rada je bio pokazati isplativost ulaganja u osnivanje
pogona za izradu montaţnih metalnih konstrukcija za reklame panoe, jumbo plakate i
montaţne autobusne nadstrešnice.

Nakon analize trţišta, analize lokacije, tehnološko-tehničke analize i ostalih elemenata

potrebnih za kvalitetno sagledavanje predmetnog projekta u cjelini, u programskoj aplikaciji
za evaluaciju investicijskih projekata simulirana su dva modela projekta (dva scenarija
realizacije projekta na osnovu kojih biramo optimalni investicijski projekt). Osnovna razlika
je u tome što prvom modelu vijek simulacije projekta 10godina, a drugom 7godina i u drugom
modelu planirana prodaja pada za 20% dok ukupni troškovi rastu za 10% u odnosu na prvi
projekt. TakoĎer u prvom modelu projekta kupujemo zemljište te sami gradimo proizvodnu
halu, dok u drugom modelu istu halu uzimamo u najam.

Odabrani optimalni investicijski projekt sadrţava slijedeće aspekte poslovanja: 100.000,00

kuna vlastitih sredstava, 500.000,00 kuna sredstva poslovnog partnera, dok 2.500.000,00
kuna treba osigurati kreditima banaka. Isto tako, proizvodna hala će biti unajmljena, a
količina i vrste proizvodnih konstrukcija bi trebale biti kako je prikazano u investicijskoj
studiji. Rezultati analize ovog scenarija pokazuju da je razdoblje povrata izmeĎu treće i
četvrte godine aktivizacijskog razdoblja. Odabirom optimalnog investicijskog projekta vodilo
se idejom da treba biti oprezan sa obzirom na trenutnu situaciju na trţištu te predvidjeti da
samo trţište nije u stanju reagirati na najbolji zamišljen način. Prema tome smo realno
odabrali najpovoljnije ulazne parametre iz oba analizirana modela.

Investicijski pogon za izradu montaţnih metalnih konstrukcija za reklame panoe, jumbo

plakate i montaţne autobusne nadstrešnice u ekonomsko-financijskoj analizi pokazuje
izvanredne rezultate u smislu visoke likvidnosti, zadrţane dobiti i ostalih pokazatelja, te je
ovako prikazan investicijski projekt isplativ uz uvjet da su neke pretpostavke zanemarene ili
podcijenjene.

Iz rezultata ovog diplomskog rada zaključuje se da investicijski projekti vezani uz

proizvodnju montaţne reklamne opreme za reklamiranje imaju veliku mogućnost rasta i
stabilnog poslovanja. Razlog leţi u intenzivnom rastu marketinške industrija kao i brojnosti
inovacija na ovom polju. Osim toga prikazani investicijski projekt ima dobre mogućnosti za
rast i moguću dobit gledajući i s gledišta da proizvodni pogon posjeduje moderne strojeve kao
i mogućnost promjene strategije po potrebi poslovanja. Suvremena tehnologija, fleksibilnost
poslovanja kao i marketinška osviještenost su nuţni preduvjeti opstanka i rasta svakog
poduzeća u uvjetima recesije i globalizacije

90
LITERATURA
[1] Frönlich E. A.; Hawranek P. M.; Lettmayr C. F.; Pichler J. H.: "Manual for Small
Industrial Businesses: Project Design and Apprasial", United Nations Industrial
Development Organiation, Vienna 1994.
[2] "Manual for evaluation of industrial projects", United Nations Industrial Development
Organiation, Vienna 1986.
[3] Bendeković, J. i koautori: "Planiranje investicijskih projekata", knjiga II, Ekonomski
institut Zagreb, Zagreb 1993.
[4] 5th International Conference: "Enterprise in transition", Ekonomski fakultet u Splitu,
Split 2003.
[5] Glas M.; Kovač B.; Reić Z.: "Ekonomija i politika tržišnog društva", Ekonomski fakultet
Split, Split 1996.
[6] http://www.hgk.hr , prilog: "Proizvodnja metala i proizvoda od metala", GIPA, Zagreb,
rujan 2008.
[7] http://www.laserski-razrez.si/(05.12.2009)
[8] http://www.dzs.hr/(28.11.2009)
[9] http://www.strojopromet.hr/(03.12.2009)
[10] http://mick.hr/(03.12.2009)
[11] http://chromos-svjetlost.hr/(05.12.2009)
[12] http://www.imbus.hr/ , http://www.kolekt.hr/(06.12.2009)
[13] http://www.termag.hr(12.12.2009)
[14] http://www.lockformer.com(13.12.2009)
[15] http://genesis.hr/(15.12.2009)
[16] http://strojevi.hr/(15.12.2009)
[17] http://www.durmazlar.com.tr/(16.12.2009)
[18] http://www.optimum-machines.com/(17.12.2009)
[19] http://www.quantum-machines.com/(17.12.2009)
[20] http://www.rojek.cz/(17.12.2009)
[21] http://www.metal-kovis.hr(18.12.2009)
[22] http://www.industrooprema.hr/ , http://www.aniva.hr/(19.12.2009)
[23] http://www.vilicari.hr , http://still.hr/(20.12.2009)
[24] http://www.spb.com.hr , http://www.elektro-tehnika.hr/(20.12.2009)
[25] http://www.oglasnik.hr/(22.12.2009)
[26] http://www.euromodul.hr/(23.12.2009)
[27] http://www.apiu.hr(18.12.2009)
[28] http://www.dalmacija.hr/ , http://www.benkovac.hr/ , http://www.mingorp.hr/ ,
http://www.muc.hr/(18.12.2009)
[29] http://www.adriacink.hr(08.01.2010)
[30] http://www.zastita.com.hr(08.01.2010)
[31] Vučina, D.: "Evaluacija investicijskih projekata-programska aplikacija", 2008.
[32] Buble, M.:"Management", Ekonomski fakultet u Splitu, Split 2000.
[33] Ljerka Bartolić: "Englesko – Hrvatski i Hrvatsko – Engleski tehnički rječnik", Školska
knjiga Hrvatske, Zagreb 2003.

91
POPIS SLIKA
Slika br. 2.1: Pozicija studije prilika......................................................................................... 8
Slika br. 3.1: Struktura informacija iz tehnološko-tehničke analize ........................................ 18
Slika br. 3.2: Raspodjela bilance ............................................................................................. 27
Slika br. 4.1: Primjer izgleda rada u pogonu za proizvodnju metalnih konstrukcija...............29
Slika br. 4.2: Grafički prikaz U profila.....................................................................................38
Slika br. 4.3: Grafički prikaz I profila......................................................................................39
Slika br. 4.4: Grafički prikaz L profila.....................................................................................40
Slika br. 4.5: Grafički prikaz čelične bešavne okrugle cijevi...................................................41
Slika br. 4.6: CNC stroja za rezanje Plin/Plazma Vulcan 2900 Double Table........................46
Slika br. 4.7: Tračna pila: ALF 280..........................................................................................47
Slika br. 4.8: Univerzalna glodalica: OPTI UF100.................................................................48
Slika br. 4.9: Glodalica/Bušilica Quantum BF 16 Vario..........................................................50
Slika br. 4.10: Tračna brusilica PBD 2200..............................................................................51
Slika br. 4.11: Hidraulična apkant preša APH 2103 x 40........................................................52
Slika br. 4.12: Ručno upravljani permanentni magnet……………………………………….56
Slika br. 4.13: Kamion za transport i montažu konstrukcija………………...……………….56
Slika br. 4.14: Primjer mogućeg dizajna……………………………………………………..58
Slika br. 4.15: Primjer izgleda crteža konstrukcije………………………………………….58
Slika br. 4.16: Prikaz poduzetničkih zona u Splitsko-dalmatinskoj županiji ind. Pogon.........61
Slika br. 4.17: Geografski prikaz industrijske zone u kojoj će biti smješten............................62

POPIS GRAFOVA
Graf br. 4.1:Kretanje cijene čelika na svjetskom tržištu zadnjih godinu dana........................34
Graf br. 4.2: Plan amortizacije osnovnih sredstava………………………………………….71
Graf br. 4.3: Plan otplate kredita po godinama……………………………………………...72
Graf br. 4.4: Prikaz računa dobiti i gubitka………………………………………………….73
Graf br. 4.5: Financijski tok projekta………………………………………………………...74
Graf br. 4.6: Bilanca projekta………………………………………………………………..75
Graf br. 4.7: Statičke ocjene projekta………………………………………………………...76
Graf br. 4.8: Dinamičke ocjene rentabilnosti projekta……………………………………….77
Graf br. 4.9: Obrtna sredstva – investicija……………………………………………….......78

POPIS TABLICA
Tablica br. 3.1: Procjena potražnje proizvoda "X" ................................................................. 13
Tablica br. 3.2: Ukupna ponuda proizvoda "X" ...................................................................... 15
Tablica br. 3.3: Procjena ukupnog plasmana u razdoblju od pet godina ............................... 16
Tablica br. 3.4: Struktura tehnološke opreme.......................................................................... 20
Tablica br. 3.5: Struktura utroška materijalnog inputa "X" .................................................... 24
Tablica br. 3.6: Tablica izračuna dobiti i gubitka ................................................................... 27
Tablica br. 3.7: Primjer izračuna bilance stanja ..................................................................... 28
Tablica br. 3.8: Tablica izračuna novčanog tijeka .................................................................. 29
Tablica br. 3.9: Razdoblje povrata poduzetničkog ulaganja ................................................... 30

92
Tablica br. 4.1: Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje .......................................... 35
Tablica br. 4.2: Ostvarene investicije 2006. prema djelatnosti investitora po NKD-u
i prema tehničkoj strukturi-u 000 kuna...........................................................33
Tablica br. 4.3: Ukupni prihod u industriji proizvodnje metala i proizvoda od
metala - u 000 kuna te broj zaposlenih , (lit. [7])...........................................33
Tablica br. 4.4: Cijene čelika u raznim izvedbama na svjetskom tržištu................................34
Tablica br. 4.5: Projekcija potražnje na hrvatskom tržištu za reklamnu opremu
koje bi opremili proizvodi investicijskog pogona...........................................35
Tablica br. 4.6: Prosječne cijene gotovih proizvoda................................................................35
Tablica br. 4.7: Projekcije cijena čelika za proizvodnju reklamne opreme.............................35
Tablica br. 4.8: Najveće tvrtke u proizvodnji proizvoda od metala.........................................36
Tablica br. 4.9: Procjena ukupnog plasmana (broj konstrukcija) u razdoblju od 5 godina....37
Tablica br. 4.10: Cijena UNP čeličnog profila u Hrvatskoj....................................................37
Tablica br.4.11: Cijena INP čeličnog profila u Hrvatskoj.......................................................38
Tablica br. 4.12: Cijena IPE čeličnog profila u Hrvatskoj......................................................39
Tablica br. 4.13: Cijena L čeličnog profila u Hrvatskoj .........................................................39
Tablica br.4.14: Cijena čelične bešavne okrugle cijevi u Hrvatskoj........................................40
Tablica br. 4.15: Cijena pocinčanog lima u Hrvatskoj............................................................41
Tablica br. 4.16: Cijena aluminijskog lima u Hrvatskoj .........................................................42
Tablica br. 4.17: Vrste i cijene temeljnih premaza potrebnih u izradi metalnih konst............42
Tablica br. 4.18: Vrste i cijene potrebnih lakova za lakiranje konstrukcije.............................43
Tablica br. 4.19: Prikaz pojedinih vrsta sekundarnih inputa i njihovih cijena........................43
Tablica br. 4.20: Vrste i broj potrebnih strojeva ili opreme za investicijski pogon.................45
Tablica br. 4.21: Prikaz vrste i cijene potrebnog CNC stroja za rezanje metala.....................45
Tablica br. 4.22: Prikaz izbora i cijena kružnih i tračnih pila.................................................46
Tablica br. 4.23: Prikaz izbora i cijena glodalica....................................................................48
Tablica br. 4.24: Prikaz izbora i cijena bušilica......................................................................49
Tablica br. 4.25: Prikaz izbora i cijene glodalice/bušilice......................................................49
Tablica br. 4.26: Prikaz izbora i cijena brusilica.....................................................................50
Tablica br. 4.27: Prikaz vrste i cijene strojeva za savijanje lima.............................................51
Tablica br. 4.28: Prikaz vrste i cijene hidrauličnih apkant preša............................................52
Tablica br. 4.29: Prikaz vrste i cijene aparata za zavarivanje.................................................53
Tablica br. 4.30: Prikaz vrste i cijene pištolja za bojanje........................................................54
Tablica br. 4.31: Prikaz vrste i cijene kompresora...................................................................54
Tablica br. 4.32: Prikaz cijene i tonaže viličara.......................................................................55
Tablica br. 4.33: Prikaz cijene i tonaže dizalica……………………………………………..55
Tablica br. 4.34: Projekcija i ukupna cijena potrebnih strojeva..............................................57
Tablica br. 4.35: Projekcija tehnoloških kapaciteta i opsega proizvodnje tokom g. posl........60
Tablica br. 4.36: Projekcija nekih industrijskih zona i njihove cijene.....................................61
Tablica br. 4.37: Projekcija cijena proizvodne hale................................................................62
Tablica br. 4.38: Projekcija ukupno potrebnih količina metalnih inputa u 1.god...................63
Tablica br. 4.39: Projekcije ukupno potrebnih količina i cijena ostalih inputa.......................63
Tablica br. 4.40: Projekcije i cijene ukupno potrebnih materijalnih inputa u 1. godini..........64
Tablica br. 4.41: Projekcija broja odrađenih radnih h u toku jedne god. za 1 radnika...........64
Tablica br. 4.42: Projekcija ukupnog broja potrebnih radnih sati u jednoj godini.................64
Tablica br. 4.43: Projekcija broja zaposlenika i struktura stručne spreme.............................65
Tablica br. 4.44: Projekcija ukupnih godišnjih izdvajanja za plaće........................................65
Tablica br. 4.45: Projekcija visina potpore otvaranja novih radnih mjesta............................66
Tablica br. 4.46: Ulazni podaci investicijskog projekta……………………………...............70
Tablica br. 4.47: Simulacije plana amortizacije……………………………………………...71

93
Tablica br. 4.48: Plan otplate kredita………………………………………………………...72
Tablica br. 4.49: Račun dobiti i gubitka…………………………………………………...…73
Tablica br. 4.50: Financijski tok projekta……………………………………………………74
Tablica br. 4.51: Bilanca projekta……………………………………………………………75
Tablica br. 4.52: Statičke ocjene projekta……………………………………………………76
Tablica br. 4.53: Dinamičke ocjene rentabilnosti projekta…………………………………..77
Tablica br. 4.54: Obrtna sredstva – investicija………………………………………………78

94
SAŽETAK

U ovom diplomskom radu je prikazan teorijski i praktični postupak osnivanja

investicijskog pogona, tj. koraci koji prethode osnivanju i pokretanju projekta. Prije
poduzimanja ikakvih koraka izrade investicijskih studija, potrebno je analizirati i postaviti
okvirne veličine, te odlučiti u kojim bi nam smjerovima trebala ići investicijska studija, a
pritom vodeći računa da se u izradi investicijskih studija i naposljetku pokretanju
investicijskog pogona ne vodimo kriterijima izrade investicijske studije i pokretanje
proizvodnog pogona onoga što volimo i što nas zanima, nego onoga što bi nam moglo donijeti
korist i dobit. Dakle, prioriteti pokretanja proizvodnog pogona su moguća dobit i potencijalni
prostor za napredak u grani u kojem vidimo djelovanje našeg investicijskog projekta, tek
zatim slijede ţelje onoga koji pokreće investicijski pogon i izraĎuje investicijsku studiju.
U poglavlju 1 navedeni su uvod i ciljevi, tj. navedeno je što bi se trebalo raditi i koja je
svrha ovog diplomskoga rada u vidu objašnjenja i razrade svih aspekata pokretanja
proizvodnog pogona kako u teorijskom smislu tako i na primjeru osnivanja pogona za
proizvodnju montaţnih metalnih konstrukcija za reklame panoe, jumbo plakate i montaţne
autobusne nadstrešnice.
U poglavlju 2 navedene su i objašnjene vrste i ciljeve investicijskih studija. Tako se vidjelo
da se u studiji prilika analiziraju mogućnosti pojedinačnog sektora ili grane u kojem bi
poslovao odreĎeni investicijski projekt, dok se u studiji izvedivosti analiziraju mogućnosti
pojedinačnih investicijskih projekata. UviĎa se da je studija izvedivosti, pod studija studije
prilika i da se dobiveni podaci moraju kretati u rasponu i biti u korelaciji studije prilika
odnosne grane.
U poglavlju 3 navedeni su i prikazani koraci koje sadrţava investicijska studija, odnosno
studija izvedivosti. Navedeni koraci u izradi investicijskih studija imaju sljedeći redoslijed:
prvi je korak analiza trţišta, zatim slijedi tehnološko-tehnička analiza, definiranje marketinga
i managementa, te naposljetku ekonomsko-financijska analiza.
U poglavlju 4 je prikazana investicijska studija na praktičnom primjeru. Studija je raĎena i
analizirana na primjeru osnivanja pogona za proizvodnju montaţnih metalnih konstrukcija za
reklame panoe, jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice. Analizom trţišta dobiveni
su podatci koji potkrepljuju tvrdnju da navedeni investicijski pogon ima dobre razvojne
pretpostavke jer je trţište relativno veliko, a konkurencija nije velika. Tehnološko-tehničkom
analizom dobivene su pretpostavke da bi za uspješno poslovanje trebalo osigurati visoko
automatizirane strojeve koji bi bili u mogućnosti pratiti zahtjeve moderne proizvodnje.
Ekonomsko-financijskom analizom su dobiveni financijski pokazatelji koji podupiru
tehnološko-tehničku analizu.
U poglavlju 5 prikazana je raspravu o projektu, odnosno prikazani su odnosi i usporeĎeni
dobiveni rezultati, te je optimiziran projekt na temelju simulacije dvaju scenarija. Dobivene
rezultate ekonomsko-financijske analize karakteriziraju velike dobiti, likvidnost i visoka
interna stopa rentabilnosti.
U poglavlju 6 prikazan je zaključak ovog diplomskog rada, a ujedno i konačna ocjena
investicijskog projekta za proizvodnju montaţnih metalnih konstrukcija za reklame panoe,
jumbo plakate i montaţne autobusne nadstrešnice. Prikazani investicijski projekt i ovakvi
tipovi investicijskih projekata su vrlo isplativi što je i vidljivo iz ekonomsko-financijske
analize. Analizirani investicijski projekt je visoko stabilan te nisko osjetljiv na vanjske
podraţaje, jer čak i u vrijeme krize postoji značajna potreba za kvalitetnim marketingom i
reklamom, kao lijekom za oporavak trţišta. Ovo potvrĎuje i činjenica da kvalitetna reklama
prodaje svaki proizvod.

95