HRVATSKO DRUŠTVO ODRŽAVATELJA

CROATIAN MAINTENANCE SOCIETY / KROATISCHER VEREIN FUR INSTANDHALTUNG

Berislavićeva 6 / 10000 Zagreb / Hrvatska / E-mail: hdo@hdo.hr / http://www.hdo.hr

MeditMaint 2018
24. MEÐUNARODNO SAVJETOVANJE

ODRŽAVANJE 2018
ZBORNIK RADOVA

24. INTERNATIONAL CONFERENCE

MAINTENANCE 2018
PROCEEDINGS

Savjetovanje se održava uz pokroviteljstvo

Predsjednice Republike Hrvatske

Vodice, 16. – 18. svibnja 2018.

24. međunarodno savjetovanje HDO
Održavanje 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Naslov:  Održavanje 2018 Zbornik radova

Nakladnik:  HDO – Hrvatsko društvo održavatelja, Berislavićeva 6, 10000 Zagreb
Za nakladnika: Drago Frković
Urednik:  Maria Šiško Kuliš
Lektura:  Krešimir Brandt
Prijevod sa engleskog:  Krešimir Brandt
Grafičko i tehničko uređenje:  Mario Lesar
Naklada: 140
Tisak:  ITG d.o.o., Zagreb

ISSN 1848-4867

Ovaj Zbornik, ili bilo koji njegov dio, ne smije biti umnožavan, objavljen u tisku, elektroničkim
izdanjima ili na bilo koji drugi način, bez dozvole izdavača. Nekomercijalno korištenje Zbornika
i pojedinih njegovih dijelova je dozvoljeno. Nakon objavljivanja u ovom Zborniku, autorima
radova je dozvoljeno ponovno objaviti dio rada ili cijeli rad u bilo kojem izdanju u kojem su oni
izdavač ili jedan od autora, ali uz obvezu jasnog isticanja mjesta prvog objavljivanja:
Održavanje 2018, Zbornik radova 24. međunarodnog savjetovanja HDO
ISSN 1848-4867, Izdavač HDO, Zagreb 2018.

Napomena urednika:
Ovaj je Zbornik otisnut i umnožen na temelju rukopisa i materijala dostavljenih od strane
autora radova. Izgled rada slike i tablice se u svim radovima ne podudaraju u potpunosti
sa zahtjevima izdavača. U pojedinim je slučajevima izgled rukopisa popravljan. Moguće
pogreške u rukopisima nisu ispravljane, niti je hrvatski jezik u potpunosti lektoriran. Zato
unaprijed molimo čitatelje, da nam oproste na pogreškama u ovoj knjizi, koje su moguće iz
gore navedenih razloga. Izdavač – HDO, nije odgovoran za tvrdnje, mišljenja i zaključke autora
izražene u ovom Zborniku.
Dodatne kopije Zbornika mogu se nabaviti kod izdavača:
HDO-Hrvatsko društvo održavatelja
Berislavićeva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
E-mail: hdo@hdo.hr
http://www.hdo.hr

Copyright © 2018, HDO – Hrvatsko društvo održavatelja, Berislavićeva 6, 10000 Zagreb

24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Organizator:

European Federation of
National Maintenance
EFNMS – European
Societies vzw
HIS – Hrvatski DAAAM – Danube Adria CIGRÉ – Međunarodno vijeće
Federation of National inženjerski savez Association for Automation za velike elektroenergetske
Maintenance Societies & Manufacturing sustave

Međunarodni programski i recenzentski odbor

International Programm & Review Committee
dr. sc. Maria Šiško Kuliš, HEP proizvodnja d.o.o. / FESB, Split (HR) – predsjednik Programskog i recen. odbora
dr. sc. Anita Domitrović, FPZ, Zagreb (HR)
dr. sc. Toma Udiljak, FSB, Zagreb (HR)
dr. sc. Nedeljko Štefanić, FSB, Zagreb (HR)
dr. sc. Igor Kuzle, FER Zagreb (HR)
dr. sc. Goran Slipac, HEP, Zagreb (HR)
dr. sc. Zlatko Jankoski, OSS-UNIST, Split (HR)
dr. sc. Milan Puharić, Enedis d.o.o., Zagreb (HR)
dr. sc. Zlatko Lacković, GFOS, Osijek (HR)
Per Schjølberg, Associate Professor, NTNU (NO)
Luis Andrade Fereira, Associate Professor, University of Porto (PT)
dr. Lennart Brumby, DHBW Mannheim (DE)
dr. Christos Emmanouilidis, Resarch & Innovation Centre (GR)
Antoine Despujols, Senior Research Engineer, EDF (FR)
dr. sc. Ivo Čala, Tehničko veleučilište Zagreb (HR)
dr. sc. Vesko Djelić, VT Turbo, Ljubljana (SLO)
dr. sc. Igor Pehnec, FESB, Split (HR)
dr. sc. H.C. Branko Katalinić, Technische Universität Wien, Beč (AT)
dr. sc. Elso Kuljanić, TF Rijeka & University of Udine, Rijeka (HR)
dr. sc. Niko Majdandžić, ININ, Slavonski Brod (HR)
dr. sc. Tomislav Mrčela, ETF, Osijek (HRV)
dr. sc. Juraj Grenčik, član Upravnog odbora EFNMS-a, Žilina (SK)
dr. sc. Václav Legát, University of Agriculture, TF, Prag (CZ)
dr. sc. Franci Čuš, TF, Maribor (SL)
dr. sc. Vlado Majstorović, Strojarski fakultet, Mostar (BIH)
dr. sc. Safet Brdarević, Mašinski fakultet u Zenici, Zenica (BIH)
dr. sc. Jószef Csiba, Hungarian State Railways, Budimpešta (HU)
dr. sc. Jani Barle, FESB, Split (HR)
dr. sc. Dražen Živković, FESB, Split (HR)
Anđela Salapić, OSS-UNIST, Split (HR)
Tonća Ćaleta Prolić mag. ing. chemin, INA Maziva Ltd. Zagreb (HR)
dr. sc. Branka Marasović, Ekonomski fakultet, Split (HR)
dr. sc. Jadranka Polović, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, Zagreb (HR)
Robert Raguž, dipl. ing., HEP ODS d.o.o., Split (HR)

III
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Organizacijski odbor
Organizing Committee
Drago Frković, dipl. ing., Zagreb, predsjednik HDO-a (HR) – predsjednik Organizacijskog odbora
dr. sc. Anita Domitrović, FPZ, Zagreb (HR)
dr. sc. Maria Šiško Kuliš, HEP proizvodnja d.o.o. / FESB, Split (HR)
dr. sc. Nedeljko Štefanić, FSB, Zagreb (HR)
dr. sc. Igor Kuzle, FER Zagreb (HR)
dr. sc. Davor Zvizdić, FSB, Zagreb (HR)
dr. sc. Ivo Čala, TZV, Zagreb (HR)
dr. sc. Bože Plazibat, OSS-UNIST, Split (HR)
dr. sc. Goran Slipac, HEP, Zagreb (HR)
Željko Dorić, dipl. ing., HKIS, Zagreb (HR)
Božo Filipović Grčić, CIGRE, Zagreb (HR)
Tomislav Turk, dipl. ing., Belupo, Koprivnica (HR)
Marijan Vuko, dipl. ing., Cemex, Kaštel Sućurac (HR)
Damir Šmida, dipl. ing., Pliva Hrvatska (HR)
Damir Škrinjar, dipl. ing., Zagrebački holding (HR)
Marin Lovrović, dipl. ing., Consmar (HR)
Krešimir Brandt, Skipper d.o.o. (HR)
Hrvoje Rakić, dipl. ing.,TVZ, Zagreb (HR)
Antonia Penđer, dipl. ing., TVZ Zagreb (HR)
Lucija Kovač, HDO, Zagreb (HR)
Marija Magdalena Bačić, HDO, Zagreb (HR)
Davor Dokmanić, HDO, Zagreb (HR)
Tonća Ćaleta Prolić, mag. ing. chemin, INA Maziva Ltd., Zagreb (HR)
dr. sc. Ivana Kaličanin, INA – Industrija nafte, d.d., Zagreb (HR)

Tvrtke zlatni članovi, tvrtke srebrni članovi,

tvrtke brončani članovi i tvrke izlagači
Gold member companies, silver member companies, bronze
member companies and exhibitor companies
Adria grupa d.o.o., Zagreb
Belupo d.d., Koprivnica
Cemex Hrvatska d.d., Kaštel Sućurac
Daikin Hrvatska d.o.o., Zagreb
Eco consult d.o.o, Vrbovsko
Easy Motor, Longpre les Corps Saints, France
F.I.U.M. d.o.o., Zagreb
GDi d.o.o., Zagreb
Ho-Ruku d.o.o., Zagreb
INA Maziva d.o.o., Zagreb
Kolomejec d.o.o., Zagreb
Lana – Karlovačka tiskara d.d., Karlovac
Mersen, Amiens, France
Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb
Podravka d.d., Koprivnica
Terad d.o.o., Zagreb
Turbomehanika d.o.o., Kutina
Utilis d.o.o., Zagreb

IV
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

PREDGOVOR
Poštovane kolegice i kolege,
U organizaciji Hrvatskog društva održavatelja (HDO) i uz suradnju naše krovne
stručne udruge European Federation of National Maintenance Societies (EFNMS),
Danube Adria Association for Automation & Manufacturing (DAAAM), Hrvatskog
inženjerskog saveza (HIS), Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske
sustave (CIGRE) održava se 24. međunarodno savjetovanje i izložba Održavanje
2018 u Vodicama. Ovogodišnje Savjetovanje i izložba naslovljeni su sa MeditMaint
2018 kako bi po prvi puta posebno naglasili uključenost zemalja Mediterana.
Više stotina sudionika, renomirani pozivni predavači iz cijeloga svijeta, Europe,
Sjedinjenih Država i Mediterana trebali bi zaokupiti pažnju liderima i menadžerima
održavanja kao i profesionalcima i ekspertima gospodarenja imovinom.
Širenje horizonata, odbacivanje ograničenja i stremljenje prema budućnosti čine platformu Savjetovanja.
O samome Savjetovanju i izložbi najbolje govore imena pozvanih predavača i ostalih renomiranih stručnjaka
iz domovine i inozemstva kao i brojnih izlagača opreme. Spomenuti ću samo neka od pitanja/tema koja će biti
otvorena. Zašto su Big Data analitika i pametni tehnički sustavi važni, ali ne i dostatni za održavanje svjetske klase?
Kako i koje metode možemo koristiti iz naše sadašnje kulture pretežito reaktivnog (korektivnog) održavanja (s
nekim PM-om, nekim PdM-om i nekim planiranjem) na putu do zrelijih, učinkovitijih i „tanjih“ (lean) održavanja
koje bolje podržava misiju organizacije? Uslijed tehnoloških promjena i inovacija, a osobito razvoja umjetne
inteligencije, ljudi sve više gube na gospodarskoj važnosti, zapravo postaju „suvišni“? Razvoj područja održavanja
u uvjetima Industrije 4.0!
Drugi dan Savjetovanja obuhvaća osamnaest iznimno zanimljivih predavanja podijeljena u četiri sekcije:
Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje, Tehnologije održavanja, Elektrotehnika, elektroprivreda i
održavanje te sekcija naslovljena Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima. Sekcijama predsjedavaju
renomirani stručnjaci i znanstvenici iz vodećih hrvatskih tvrtki INE d.d. i Hrvatske elektroprivrede d.d. kao i
Građevinskog fakulteta iz Osijeka, gospođa Tonća Ćaleta Prolić iz INE d.d., Vladimir Rede, Robert Raguž i Držislav
Vidaković. Ovoga puta su posebno brojni radovi iz područja elektrotehnike, ali tu su i ne manje zanimljivi radovi iz
strojarstva, građevine, informatike, kemije i upravljanja ljudskim resursima.
Vrijedno pažnje, zar ne?
A pažnje je vrijedno i nešto na što smo baš ponosni. Riječ je o predstavljanju knjige pod naslovom Strategija
održavanja industrijskih postrojenja primjenom RCM metodologije, gospodina Maria Cikojevića iz Cemexa koji je prošle
godine pohađao izobrazbu u organizaciji HDO-a, položio ispit i dobio certifikat Europskog stručnjaka upravljanja
održavanjem (ESUO) po programu EFNMS-a. Ali to nije sve, gospodin Cikojević je naš kandidat za prestižnu nagradu
Salvetti Foundation za Maintenance Manager of the Year. Što reći osim: bravo i sretno naš Super Mario!
Na kraju, nadam se da ćete s našega Savjetovanja otići zadovoljni i bogati novim stručnim znanjima, obnovljenim
i novim poznanstvima i prijateljstvima te da ćete nam se vratiti i dogodine!

Predsjednica programskog i recenzentskog odbora,

urednica Zbornika radova
Dr. sc. Maria Šiško Kuliš , izv. prof.

V
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

INTRODUCTION
Dear Colleagues,
Organized by Croatian Maintenance Society (HDO) and in cooperation with our European Federation of National
Maintenance Societies (EFNMS), the Danube Adria Association for Automation & Manufacturing (DAAAM), the
Croatian Engineering Association (HIS), International Council for Large Electric Power Systems (CIGRE / Conseil
International des Grands Réseaux Électriques) the 24th International Counseling and Exhibition of Maintenance
2018 is held in Vodice. For the first time this year’s Consultation and Exhibition is entitled MeditMaint 2018 to
emphasize the involvement of the Mediterranean countries. More than 100 participants, renowned callers from
across the globe; Europe, the United States, and the Mediterranean should take care of leaders and maintenance
managers as well as professionals and asset management experts.
Spreading horizons, rejection of constraints, and perseverance towards the future make the Platform of Counseling.
About the Counseling and Exhibitions the best speaks the names of invited lecturers and other renowned experts
from home and abroad as well as numerous exhibitors of the equipment. I will just mention some of the issues/
topics that will be open. Why big data, analytics, machine learning are important but NOT SUFFICIENT for world
class maintenance?
How can we get and what road to take from our current culture of mostly reactive maintenance (with some PM,
some PdM and some planning) to a more mature, more effective, leaner maintenance that is more supportive of
the organization’s mission?
Due to technological changes and innovations, and in particular the development of artificial intelligence, people
are increasingly losing economic importance, actually becoming “redundant”? Development of maintenance area
under Industry 4.0!
The Second day of Counseling includes eighteen extremely interesting lectures divided into four sections:
Reliability, Availability and Maintenance, Maintenance Technologies, Electrical Engineering, Power Plants, and
Maintenance, and the section entitled Management of Property and Facilities. Sections are chaired by renowned
experts and scientists from leading Croatian companies INA d.d. and Hrvatska elektroprivreda d.d. as well as the
Faculty of Civil Engineering from Osijek; Ms. Tončić Ćaleta Prolić from INA d.d., Vladimir Rede, Robert Raguž and
Držislav Vidaković. This time there are numerous works in the field of electrical engineering, but there are not
less interesting works from mechanical engineering, construction, information technology, chemistry and human
resource management.
Worth of attention, right?
And attention valuable and something we are so proud of is a presentation of the book titled Strategy of
Maintenance of Industrial Facilities using RCM Methodology, written by mr. Mario Cikojević from Cemex d.d., who
attended training in the organization of HDO last year, passed the exam and obtained a certificate the European
Expert in Maintenance Management, under the EFNMS program. But that’s not all, mr. Cikojević is our candidate
for the prestigious Salvetti Foundation for Maintenance Manager of the Year. What to say except: good luck our
Super Mario!
In the end, I hope that you will be happy and wealthy with our new knowledge, renewed and new acquaintances
and friendships, and that you will come back to us too!

President of the Program and Review Board,

Editor of Proceedings of the Works
Dr. Sc. Maria Šiško Kuliš, associate professor

VI
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

SADRŽAJ

Predavanja pozvanih predavača

1. Joel Levitt:
Zašto su Big Data analitika i pametni tehnički sustavi važni, ali ne i dostatni za održavanje svjetske klase
Kako odavde doći tamo. Studija slučaja od reaktivnog do održavanja svjetske klase 3
2. Jadranka Polović, Jadranka Dujić Frlan:
Humanizam, moral i etika u svijetu umjetne inteligencije: budućnost rada u 21. stoljeću 5
3. Igor Kuzle:
Napredne tehnologije u održavanju opreme – internet stvari 11
4. Nedeljko Štefanić:
Važnost Industrije 4.0 za područje održavanja 13
5. Frederic Beghain:
Stručne udruge mogu puno toga ponuditi industriji 4.0: Primjer EASA-e s održavanjem motora 15
6. Paul Daugalis:
EFNMS katalog znanja – prikaz 16

Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje 17

7. Hasan Avdić, Alma Avdić:
Analiza utjecaja kvalitativnih karakteristika konstrukcije tehničkih sustava na pogodnost održavanja 19
8. Damir Škrinjar:
OČI održavanja 27
9. Tonća Ćaleta Prolić, Ivan Grdić:
Primjensko ispitivanje ulja za plinske motore u Caterpillar motorima platforme Ivana K
s ciljem produljena intervala zamjene 33
10. Damjan Maletič, Tilen Šimon, Anna Nagyová, Hana Pačaiová, Viktor Lovrenčić, Matjaž Maletič:
Veza između rizika gospodarenja fizičkom imovinom i učinkovitog održavanja:
iskustva slovenskih organizacija 39

Tehnologije održavanja 47
11. Vladimir Rede, Josip Jerković, Željko Rožić:
Projektiranje i održavanje transformatora s aspekta zaštite od korozije 49
12. Adriano Garafulić, Marija Šiško Kuliš :
Tehnologijski i drugi aspekti rezanja rotora starog generatora i analiza rizika 55
13. Saša Nikolić, Radoš Ćalasan:
Primjena spektralne analize struja u prediktivnom održavanju elektromotora 63
14. Damir Banovec, Ivana Lukec, Thomas Preh:
Korištenje inteligentnih regulatora ventila i prediktivnog održavanja u smanjenju
troškova održavanja postrojenja 69
15. Davor Burek, Tin Vrandečić, Zdravko Herenčić, Danijel Burger:
Metode smanjenja emisija ugljikovog monoksida i dušikovih oksida u ispušnim
plinovima plinskih motora 73
16. Željko Maršić:
Popravak spremnika R-5000 m3 81

VII
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje 83

17. Nikola Jaman, Marin Schönberger, Nediljko Zebić, Damir Mišćenić, Zoran Martinović:
Održavanje i kvarovi visokonaponskih mjernih transformatora u prijenosnoj mreži Hrvatskog operatora
prijenosnog sustava d.o.o. 85
18. Ivan Krnić:
Tehničko-ekonomski aspekti izgradnje malih hidroelektrana u okruženju tržišta energije 94
19. Alfred Škorjanc:
Održavanje električnih postrojenja i instalacija 104
20. Robert Raguž, Ante Mladinić, Mario Nosić:
Tehnički aspekt rekonstrukcija 35 kV i 10(20) kV postrojenja s primjerom 114
21. Lovorka Lučić, Nikola Praštalo:
Praćenje razvoja stručnjaka u održavanju 120

Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima 123

22. Dino Obradović, Saša Marenjak:
Gospodarenje građevinama u slučaju katastrofe 125
23. Držislav Vidaković, Saša Marenjak, Krešimir Pavelić:
Analiza rizika i odlučivanje kod održavanja građevina 133
24. Darko Zlabnik:
Klasifikacija prostora ugroženog eksplozivnom atmosferom i zahtjevi na neelektričnu opremu 143
25. Hrvoje Glavaš, Držislav Vidaković, Željko Jeršek, Siniša Maričić:
Infracrvena termografija u postupku održavanje fotonaponskih sustava na građevinama 147

Komercijalna izlaganja 153

26. Laurent Clair (Easy Motor):
Prvi sveobuhvatni tržišni B2B pristup posvećen električnim motorima 155
27. Mersen:
Električna rješenja i usluge za motore i generatore 159
28. Andrej Uranič (PLIVA Croatia), Ivan Juras (GDi):
GDi Facility managment – rješenja za upravljanje radnim nalogom 166

Popis ključnih riječi 171

List of Key Words 173
Popis autora 175
Oglasi pokrovitelja, izlagača i oglašivača 177

VIII
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

PREDAVANJA POZVANIH PREDAVAČA

THE LECTURES OF INVITED SPEAKERS
2
 24. međunarodno savjetovanje HDO
ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Why big data, analytics, machine learning
are important but NOT SUFFICIENT
for world class maintenance
Joel Levitt
30 Minute keynote: This talk concerns where all the new
technology fits into today’s maintenance. No one can
swallow all the technologies at once so there must be a
sequence of acceptance. Discussion covers maturity of
maintenance as a starting point for the change.
• Goal: Best business decision possible for the whole
company.
• The key is to look at consequences related to the
Aim of the organization. The goal of maintenance is
enhancing your reliability maturity to deliver the best
business environment.
• Maturity: Reactive, Preventive, Predictive.
• Now we’ve added the Precision domain. The preci-
sion domain could prove to be the best choice you
can make in hazardous or high downtime cost situa-
tions.
• We’ve added Prescriptive Predictive. Prescriptive and
predictive need each other.
• Aspirational domain -World Class focus for your
goals.
How to get from here to there.
Case studies of going from
reactive toward world class
Joel Levitt
Two-hour work shop: The biggest question asked is how
can we get and what road to take from our current culture
of mostly reactive maintenance (with some PM, some
PdM and some planning) to a more mature, more effec-
tive, leaner maintenance that is more supportive of the
organization’s mission.
This short class builds on the concepts of the keynote
speech and starts with evaluation your current mainte-
nance maturity as a starting point for the journey.
Some of the topics:
• Maturity: Reactive, Preventive, Predictive, precision
with Prescriptive predictive
• Start where you are and then
–– Defect Elimination is one key to improvement
–– Precision Maintenance is the second key
–– Wireless sensing and small scale big data
collection
• What is the Aspirational domain of World Class mainte-
nance and who has to talk to whom for this to happen.
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw
Zašto su Big Data analitika i pametni
tehnički sustavi važni, ali ne i dostatni
za održavanje svjetske klase
Joel Levitt
Sažetak: Ova tema odnosi se na to gdje se sve nova
tehnologija uklapa u današnje održavanje. Nitko ne može
progutati sve tehnologije odjednom pa mora postojati
slijed usvajanja tehnologija. Rasprava obuhvaća zrelost
(kvalitetu) održavanja kao početnu točku za promjene.
• Cilj: najbolja moguća poslovna odluka za cijelu
tvrtku.
• Ključ je pogledati posljedice povezane s ciljem
organizacije.Cilj je održavanja poboljšati vašu
sveukupnu pouzdanost, kako bi se ostvarilo najbolje
poslovno okruženje.
• Zrelo (održavanje): korektivno, preventivno,
prediktivno. Sada smo precizno odredili područja.
Ona se mogu pokazati kao najbolji izbor koji možete
napraviti u situacijama kada je zastoj opasan ili
donosi visoke troškove.
• Dodali smo propisno prediktivno. Propisano i
prediktivno ne idu jedno bez drugoga.
• Željena domena – svjetska klasa – fokus je vaših
ciljeva.
Kako doći odavde tamo –
studija slučaja od reaktivnog do
održavanja svjetske klase
Joel Levitt
Dvosatna radionica: Najveće pitanje pred nama je kako
i koje metode možemo koristiti iz naše sadašnje kulture
pretežito reaktivnog (korektivnog) održavanja (s nekim
PM-om, nekim PdM-om i nekim planiranjem) na putu
do zrelijih, učinkovitijih i „tanjih“ (lean) održavanja koje
bolje podržava misiju organizacije.
Ova kratka radionica temelji se na konceptima prethod-
nog predavanja i počinje ocjenjivanjem vaše trenutne
kvalitete održavanja kao polazišta za napredak.
Neke od tema:
• Zrelost: reaktivno, prevencijsko, prediktivno,
preciznost s propisanim prediktivnim
• Započnite ondje gdje ste i onda...
–– Uklanjanje defekata ključ je za poboljšanje
–– Precizno održavanje drugi je ključ
–– Bežično očitavanje i prikupljanje manjega broja
Big Data podataka
• Kako do održavanja svjetske klase i tko mora
razgovarati s kime da se ostvari?
3
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Joel Levitt is Maintenance Management Consultant
in a wide variety of industries including airports, food
processing plants, hospitals, high tech manufacturing,
railroads, utilities, primary metal, warehousing, mining,
universities, school systems, military, government, etc.
1980 to present: President of Springfield Resources.
Maintenance trainer for universities throughout the US
and Canada. He has trained over 17,000 maintenance
professionals in 26 countries in 600+ sessions. 98% of
participants rated the training very good or excellent. Mr.
Levitt has been a speaker at National meetings of AFE,
IMC, Maximo World, NAWGA, and others. Projects
include: Maintenance Audit, Maintenance Manager
Certification, PM/PdM training, Planning and scheduling
training and coaching, Shutdown Auditing, Upgrading
maintenance supervisor skills, Helping choose CMMS,
Cost reduction projects etc.
Mr. Levitt also served as Director for International
Projects for Life Cycle Engineering from 2013-2016.
He was also Director for Reliability projects for
Reliabilityweb.
As President of Springfield Resources, Mr. Levitt served
as a Senior consultant to Computer Cost Control Corp.
Assisted the companies’ president design, market, install
computerized maintenance management systems to major
organizations including Town of Islip, Village of Babylon,
Triangle Maintenance (JFK Airport), Fed Ex, BFI, etc.
Provided source inspection services for over $100 million
worth of equipment Gelco Leasing, Zim Container Lines
and Lykes Brothers Shipping. Designed, installed and
provided 24 hr service coverage for BP 30,000 barrel/
day oil terminal including complete automation with
rack control, accounting, inventory control. Designed
Railroad fuel security & accounting system for Conrail,
design was adopted by the American RR Association as
the recommended standard for the industry Marketed and
installed 50 computerized refueling sites with technology
licensed from the UK throughout Northeastern US for
organizations such as Frito Lay, MacArthur Airport,
Pepsi Co., Chester Water Co. etc.
Education: Temple University BA Computer and
Information Science, (National Honor Society
for Computer Science), additional course work
in engineering, psychology, completed courses in
communication and high-performance team management
at Landmark Education Corporation etc.
Levitt is an author of many publications: Handbook
of Maintenance Management, Internet Guide for
Maintenance Management, Maintenance Planning,
Scheduling and Coordination, Managing Maintenance
Shutdowns, Turnarounds and Outages, Complete Guide
to Preventive and Predictive Maintenance…
4
Joel Levitt dugogodišnji je savjetnik za upravljanje
održavanjem u industriji, što uključuje zračne luke,
postrojenja za preradu hrane, bolnice, proizvodnju
visoke tehnologije, željezničke pruge, komunalne usluge,
primarni metal, skladištenje, rudarstvo, sveučilišta,
školski sustavi, vojsku, državne institucije. Dugogodišnji
je predsjednik Springfield Resursa Ltd, SAD, te trener
suvremenih metoda održavanja za sveučilišta diljem
SAD-a i Kanade.
Levitt je diplomirani inženjer računarstva i informacijskih
znanosti. Godinama se usavršavao na područjima novih
IT tehnologija, sigurnosti i održavanja tehničkih sustava.
Obučio je više od 17.000 stručnjaka za održavanje u 26
zemalja. Pri tome je 98 % sudionika ocijenilo treninge vrlo
dobro ili izvrsno. Levitt je bio govornik na nacionalnim
sastancima AFE, IMC, Maximo World, NAWGA itd.
Također je bio direktor za međunarodne projekte za
inženjerstvo životnog ciklusa 2013. – 2016. te direktor
za projekte pouzdanosti za Reliabilityweb. Njegovi
projekti i znanstveni rad obuhvaćaju problematiku iz
područja revizije održavanja, certifikacije upravljanja
održavanjem, PM/PdM trening, nadogradnja vještina
supervizora održavanja, konzalting pri odabiru CMMS-a,
obuku za provedbu CMMS-a, obuku i implementaciju
TPM-a, upravljanje zalihama, projekti racionalizacije
i smanjenja troškova poslovanja itd. Tijekom bogate
karijere surađivao je s brojnim gradovima (Town of Islip,
Village of Babylon) te poznatim tvrtkama (JFK Airport,
Fed Ex, BFI, BP, Pepsi Co). Obavio je inspekcije servise
100 milijuna dolara vrijedne opreme Gelco Leasinga,
Lykes Brothers Shippinga, dizajnirao i implementirao
automatizaciju procesa održavanja naftnog terminala
BP-a (30.000 barela nafte dnevno) s kontrolom rada
tehničkih sustava i računovodstvom.
Član je odbora brojnih američkih udruženja povezanih
s održavanjem tehničkih sustava, implementacije normi,
školovanja i certifikacije.
Napisao je niz publikacija među kojima su Managing
Factory Maintenance, Handbook of Maintenance
Management, Internet Guide for Maintenance
Management, Maintenance Planning, Scheduling and
Coordination, Managing Maintenance Shutdowns,
Turnarounds and Outages, Complete Guide to Preventive
and Predictive Maintenance, itd.
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Humanism, Morality and Ethics in the World of Artificial

Intelligence: The Future of Labor in the 21st Century
Humanizam, moral i etika u svijetu umjetne inteligencije:
budućnost rada u 21. stoljeću

Dr sc. Jadranka POLOVIĆ 1) Professional paper

Dr. sc. Jadranka DUJIĆ FRLAN 2)
1) Visoka škola za međunarodne odnose i
diplomaciju Dag Hammarskjold
Ilica 2, Zagreb
2) Visoka škola za međunarodne odnose i
diplomaciju Dag Hammarskjold
Ilica 2, Zagreb
jadrankapolovic13@gmail.com
jadradu@gmail.com
Abstract: The development of artificial intelligence becomes the strategic
investment area of the world's leading corporations, but also the
government of the most powerful countries - the USA, Russia and China,
and thus the open space for competing these forces. Technological
revolution is clearly inevitable and unstoppable, today robots and intelligent
systems find it's application in a number of areas – starting from
communication, commerce, education, healthcare, medical diagnostics all
the way up to war. Technological development destroys more jobs than it
produces, it is estimated that around 50% of existing jobs in the EU and the
US are threatened by the new technologies.
Due to technological changes and innovations, especially the development
of artificial intelligence, people are increasingly losing economic
importance, they are actually becoming "redundant". If scientific discovery
and technological development divide humanity into the mass of useless
people and the small elite of "superhumans", the question of protection of
human rights and freedoms, as well as the postulates of "business ethics" of
such society, will be raised. Will elites and governments take care of people
if they do not have economic benefits? Elon Reeve Musk believes that the
unstoppable development of artificial intelligence is "the greatest existential
crisis we are about to face", so it is necessary to ensure that digital
intelligence works in symbiosis with mankind.

Stručni rad
Sažetak: Razvoj umjetne inteligencije postaje strateško područje ulaganja
vodećih svjetskih korporacija, ali i vlada najmoćnijih zemalja – SAD-a,
Rusije i Kine, time i otvoreni prostor nadmetanja ovih sila. Tehnološka
revolucija očito je nezaustavljiva, danas roboti i inteligentni sustavi nalaze
svoju primjenu na brojnim područjima - od komunikacija, trgovine,
Keywords obrazovanja, zdravstvenih usluga i medicinske dijagnostike do ratovanja.
artificial intelligence Tehnološki razvoj uništava veći broj poslova nego što ih kreira, procjena je
technological revolution da je oko 50% postojećih radnih mjesta u EU i SAD-u ugroženo novim
business ethics tehnologijama. Uslijed tehnoloških promjena i inovacija, a osobito razvoja
society of the future umjetne inteligencije, ljudi sve više gube na gospodarskoj važnosti, zapravo
postaju „suvišni“, Ako znanstvena otkrića i tehnološki razvoj podijele
čovječanstvo na masu beskorisnih ljudi i malu elitu „nadljudi“, postavlja se
pitanje zaštite ljudskih prava i sloboda, kao i postulata „poslovne etike“
Ključne riječi
umjetna inteligencija društva budućnosti. Hoće li elite i vlade voditi brigu o ljudima, ako od njih
tehnološki razvoj ne budu imale gospodarske koristi? Elon Reeve Musk smatra da je
poslovna etika nezaustavljiv razvoj umjetne inteligencije „najveća egzistencijalna kriza s
društvo budućnosti kojom se suočavamo“, stoga je neophodno što skorije uvesti regulaciju i
osigurati da digitalna inteligencija funkcionira u simbiozi s čovječanstvom.

5
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
1. Introduction
Development of artificial intelligence (AI) is becoming a
strategic field for investments of leading world
corporations, as well as governments of the most
powerful countries – USA, Russia and China, therefore,
an open field for their competition. Technological
revolution is obviously unstoppable. Today robots and
intelligent systems which implement human intelligence,
or intelligent properties of human behaviour, find their
application in numerous fields – from communication,
commerce, education, medical services and diagnostics
to warfare. Understanding of language, written and
verbal information, communication, logical conclusion,
learning, even expression of emotions of artificial
intelligent systems, are the subject of research of
numerous scientific disciplines – from IT science,
neurolinguistic, psychology, information sciences, but
increasingly also the subject of interest of philosophy,
sociology, political sciences, even theology.
Although there has been a significant advance in
development of computer intelligence during last
decades, computers are still depended on humans
possessing consciousness. Human consciousness
together with high intelligence is exclusive function of
human being, the maximal reach of humanism. For
millions of years organic evolution has safely „sailed“
following consciousness. However, owing to accelerated
technological advance, the evolution of inorganic
computers „abducted“ from human control could bypass
those established paths and could outline a much faster
road towards super-intelligence. Namely, humanity is on
a doorstep of a huge scientific revolution which is
developing new types of non-conscious or artificial
intelligence which will in coming decades critically
shape not only labour market, but also the future of
warfare.
AI development is advancing rapidly, science is focused
on „copying“ the functioning of human mind, and
humanoid robots could soon surpass humans in
performing most business tasks. In the future, new
technological revolution and development of AI will
certainly crucially shape the labour market, and strongly
influence the organization of work and work
relationships. This influence is already noticeable, every
day technological changes „take“ jobs from workers.
According to renowned economist Paul Krugman
(Krugman, 2012), accelerated technological
development, along with greed, virtual and actual
malversations, was the cause of global crisis that hit
world economy in 2008. For example, already today 70%
of transactions in Wall Street are executed autonomously
by algorithms, causing a continual decrease in number of
employees.
According to Yuah Noah Harari, historian from Hebru
University in Jerusalem, the most important issue of the
economy in 21st century could be „what to do with
redundant people“ (Yuval Noah Harari, 2017) ). What
will humans with consciousness do when we will use
6
highly intelligent non-conscious algorithms which can
outperform humans? Will humans on account of
technological development become economically (and
militarily) useless?
2. Commodification of work in time of
globalisation
Increase of automation, ever since 1960's of the 20th
century, causes a decrease in number of industrial
workers in developed western countries. This trend was
especially noticeable in USA, UK and Scandinavian
countries, later also affecting
Western Europe Bankruptcy of many industries in the
80's, globalisation and technological innovations have
drastically reduced number of workplaces in industry.
Simultaneously, there is a continual employment
increase in administrative and service sectors. However,
definitely the strongest influence on labour market and
income stability is exercised by new neoliberal agenda
together with its inventive „novelties“ – relocation of
industrial production to the East (relocated businesses)
and flexibilisation of labour (precarious jobs – temporary
or periodical jobs).
Both situations imply cheap working force, lowered
working standards, low level of protection of human and
social rights of employees. For at least one third of
working population, life existence on new flexible labour
market became unsecured, jobs increasingly less
dignified, and labour rights often put under question
(eight hour working time, annual vacation, pause during
work hours, pension….). The feeling of insecurity has
taken hold of working force, destabilizing everyone –
from office administrators working shortened hours,
catering and sales staff, to independent contractual
employees in IT sector (see Harvey, 2013).
Namely, after te Golden Era of American Silicon Walley,
todays jobs in high technology sector are equally unstable
as any other. Recent studies confirm that half of the
employees in „golden“ walley belong to category with
temporary or periodical contracts. Evenmore, right in
Silicon Walley the percentage of labour employed
through agencies is three times greater than national
average.
Very significant is the practice of Microsoft and its
owner, world renowned philanthropist Bill Gates,
described in Canadian author Naomi Klein's book „No
Logo“ (Klein, 2002: 182 - 185). Microsoft's „two level“
working force represents a „microcosm of new order and
new age on labour market“. In center of corporation are
those who are permanently employed, who live their
„American dream“ with full working time, benefits,
owning large amount of shares, cultly loyal to their
company. They earn around US$220,000, although this
isn't even close to manager's wages earned by top five
super rich directors. During the 90's, around this
successful core were „orbiting“ more than five thousand
employed with fixed-term contracts. Some of them were
in Microsoft for so long that they called themselves
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Predavanja pozvanih predavača
„permanently temporary“. Actually, they were doing the
same work like those „permanent“, the only difference
between them was the colour of their badges – while
„permanents“ wore blue, „permanently temporary“ were
orange.
After the unsatisfied group of employees initiated court
procedures against
Microsoft, the Internal Revenue Service proclaimed the
use of „orange badges“ doubtful, ruling that those people
were in fact employees of the corporation, and that
Microsoft should pay taxes on their wages. The appeal
court, which in 1997 ruled with its characteristic verdict
that all employees with contracts were proclaimed
permanent, entitled to all company's benefit programs,
their pensions and shareholder participation, in fact
confirmed the verdict of the IRS.
However, Microsoft refused to comply with court
decision and put all those „freelancers“ on company's
paylist. They advised their independent contractual
partners to register with one of the five payment agencies
which had contract with Microsoft, so later „micro-
temporaries“ could be hired through these agencies
which became their official employer determining their
salaries, and withholding taxes.
Sometimes, these „software wanderers“ consider
independence and mobility a bigger advantage compared
to security of the institution. They become „IT brand“ –
president / director / entrepreneur in own professional
service company (start up). In distant 1997, American
magazine „Details“ in issue dedicated to future of work,
outlined its vision of possibilities for „Generation X“,
then thirty year old's (Klein, 185). The future of those
brave „nerds“ who posses diplomas, M.A's, and even
doctorates, will be fulfilled with „splendid, profitable
snowboarding jobs in companies producing video-
games, and with continuous fun of self employment“.
The time of one's selfreflection as employee is definitely
matter of the past – life without working place, without
bosses, is the future of these „service providers“ who
lease their knowledge and expertise to a best bidder.
Today, it is very easy to start own firm or run own
business – new technologies have considerably
facilitated starting and running the infrastructure.
Companies increasingly rely on external partners, and
different profiles of outsourcing. Goal of technological
changes that we are witnessing today is not to make
employees successful and more efficient, but to
completely remove them. Today's largest and most
sucessful corporations employ ever smaller number of
people, example of
Instagram being very interesting. At the moment when it
was acquired (for a billion dollars) by Facebook, it had
just 13 employees. Decrease of tax burden for
corporations and the rich, the reduction of rights or
evencomplete elimination od social and medical security,
reduction or cancelling of legal
protection of the employed (disrespect of rules and
legislature, collapse of work standards and social
models), neglect of health and safety standards,
dissapearence of boundary between private and working
life, as well as extreme polarisation of society with
serious consequences for political and security
relationships, these are just some of the consequences of
the modification of work, phenomenon that has massive
proportions in time of globalisation.
3. Artificial intelligence and the future of
warfare
During last two centuries we have witnessed the
overgrowth of jobs, many people had an opportunity to
work. Due to technological changes and innovations, and
especially due to development of AI, people lose their
economic importance, actually they become
„redundant“, and consequently it is possible to expect
further erosion of rights and liberties of the employed.
However, today robots and computers are catching up
with us and soon they could outperform humans in
execution of most tasks.
Increasingly, corporations introduce intelligent robots
which unburden difficult and complex tasks. Supply of
workforce is possible via crowdworkers, spread
throughout the world and offered by digital platforms.
„Explosion“ of such jobs for low - qualified workers
(input/ sorting / filtering) is becoming a threat for the
future without jobs and social security. However, the
process of transformation of existing jobs is gradually
overtaking mid-qualified workers who, until yesterday,
had protected and well paid jobs. Owing to technological
innovations „useless“ are becoming bank clerks,
stockbrokers, tourist professionals, and entire financial
and IT departments in companies, because their jobs are
taken by algorithm, a robot in virtual form.
Under threat are also top professionals: lawyers (virtual
office scans laws and drafts agreements faster), doctors
(diagnostics is ever more dependent on high technology),
professors (digital teachers, online learning), pharmacists
(pharmacy with a robot – pharmacist, without employees,
already successfuly operates in San Francisco) etc….(see
Harari, 2017).
Without doubt, technological development liquidates
more jobs than it creates, an estimate claims that about
50% of existing jobs in EU and USA are endangered by
new technologies (Oxford University, 2013). Office jobs,
bookkeeping, translation,
service industry, administrative support, sales,
commerce, transport, production, as well as services
demanding higher qualification – tax counselling,
translation, lead towards serious problem od
„technological unemployment“ mentioned earlier by
John Maynard Keynes (Keynes, 1930).
Thanks to powerful algorithms, UBER with small group
of managers controls millions of taxis. Hong Kong
company specialised for regenerative medicine,
appointed in 2014 algorithm „Vital“ into its managerial
board. By analysing key data related to financial
investments, clinical experiments and intellectual
7
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
property, „Vital“ provides recommendations about
investments and, together with other five members of the
board, has the right to vote when decisions are being
made.
Also, there are bizzare news coming from Japan – soon it
will be possible to hire humanoid robots „Pepper“ to
conduct funerals according to Buddhist funeral rites.
Namely, Buddhist monks are becoming unavailable
because they receive less and less financial support from
the government and local communities, forcing them to
seek odd jobs. Furthermore, South Korean news agency
„Yonhap“ introduced a robotic system for reporting from
English Premier League football matches (robot uses
database, writes texts, does textproofing) which is a key
turning point in work of media agencies.
Yuval Noah Harari (Harari, 2017) is considering two
challenging future scenarios! Ever increasing presence of
algorithms on labour market could concentrate wealth
and power in hands of narrow group of people, small, but
super powerful elite which owns them, creating so far
unprecedented social and politican inequality. The
second scenario is even more challenging! Possibility
that algorithms themselves become owners, the future
possibly become „secure“, because this work demands
highly developed skills for recognizing specimens and
does nor produce high profits.
Therefore it is unlikely that in the future companies will
increase investments in order to automatize archeology.
There will be also new professions, for example
„designer of virtual reality“, but it is quite questionable if
yesterday's cashiers or insurance agents could be
transformed into such virtual creative professionals. The
only way for people to „remain in the game“ will be the
continuation of learning, and readiness to every now and
then change their career.
However, it is possible that majority of people will be
simply unable to do that. What to do with „useless“
people whose numbers will increase? The advancement
of technology will probably enable nourishment (for
example artificial production of meat) and logistical
support (trend of joint house renting, global mobility as
nomadic lifestyle) of those „useless“ people. More often,
western societies contemplate the idea of introduction of
„basic income“ as existential minimum which should
ensure survival.
Idea of „New Social Contract“ is supported by big
„shots“ from tech industry – Zuckerberg, Musk and
Altman as a concept for solving the unemployment and
poverty caused by technological progress, while Finnish
unions (Finland has introduced unconditional income for
2 thousand citizens, €560,00 monthly) claim that social
policy is heading in wrong direction.
When speaking of „redundant“ people, worries of the
elite do not end with that! Nevertheless there are some
human questions that require answers, for example how
to pacify them, make them content and discourage them
from „revolutionary“ intents and street rebellion. To drug
them or tie them to virtual „reality“, are some of the
8
solutions contemplated also by Harari himself. Namely,
legalization of light drugs is for a long time political
agenda of every „progressive“, „liberal-minded“, mostly
„left“ politician, which can become a useful instrument
in breaking the resistance. As we know, „dizzy“ people
are usually not destructive for political system, the least
for political elite, for which reason „grass – nirvana“
seems to be acceptable solution.
Furthermore, „gluing“ them to 3D worlds of virtual
reality, computer games, could provide emotional
excitement and involevment in environment of
monotonous reality.
Those are situations with which we already live –
„hikimori“ or extreme social isolation of young due to
addiction to Internet, is a problem not only in Japan, but
also in other developed countries. Depression, other
mental disorders and ilnesses, high number of suicides
are becoming permanent, socially acceptable, side effects
of technological progress, existential pressure and
individualistic, unemphatic society.
If scientific discoveries and technological development
divide humanity into mass of useless people and small
elite of „supermen“, the question rises about protection
of human rights and liberties, as well as principles of
„business ethics“ of such society. Will elites and
governments take care of people, if they will not have
economic
benefit from them? According to Harari, large projects in
20th century – containment of hunger, infections and
wars – had ambition to protect the universal standard of
abundance, health and peace, in principle, for all citizens.
But new projects in 21st century, to which biomedicine
was dedicated – achievement of immortality – has
ambition to create new superhuman caste which will
easily renounce its liberal roots and which will treat
ordinary people „in no better way than how Europeans
treated African people in 19th century“.
Namely, the fact that in 2016, 62 reachest people were
financially equal to 3,6 billon poorest people in the
world, or as entire „lower“ half of humanity, is a
challenge to stability of global society and future of
humankind.
4. Artificial intelligence and the future of
warfare
Development of AI in following decades will certainly
shape not only the labour market, but also the future of
warfare. When speaking about the future of warfare,
experts warn that AI has reached a point where
development of autonomous systems – drones, crewless
tanks and guns, is possible within few years. „Killer
robots“ could choose a target and destroy it without
human assistance. Hollywood movies like Terminator,
Transformers, Robocop or Starwars have already
presented how a merciless cyborg conflict could look
like.
Elon Reeve Musk, American engineer, entepreneur,
visionary, founder of Space X Corporation, continually
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Predavanja pozvanih predavača

warns that it is necessary to regulate AI, whose References:

destructive potential poses the greatest threat to human
existence. „The degree of advance is really dramatic. We
have to discover the way to ensure that digital
intelligence functions in symbiosis within humankind. I
think that this is the greatest existential crisis with which
we are confronted“ (Conference South by Southwest,
Texas, 2018). Musk, moreover, belongs to those who
demand that all research in this field be stopped. In an
open letter to UN, 116 leading experts from the field of
AI warn about „third revolution“ in warfare in which
autonomous technology is in fact a deadly Pandora's box.
Experts urge UN to ban further scientific researches and
construction of deadly killer-robots which can become a
frightening terror weapons against civilian population.
Such technology, they claim, should be on list of
weapons forbidden by UN Convention On Control of
Conventional Weapons (CCW), because it is „morally
absolutely wrong“. Similar appeal, signed by more than
thousand experts, scientists and researchers, among them
British physicist Stephen Hawking, co-founder of Apple
Steve Wozniak and Elon Musk, addressed the public in
2015. We can remind ourselves that recently Facebook
stopped an experiment when two algorithms started to
communicate in language comprehensible only to them,
and in which the researchers were not included, nor they
understood it. Scientists, experts and activists (politicians
ere not yet worried) are very concerned with
consequences of race in development of robotics. Besides
direct threats to humanity, AI opens also other questions.
Namely, because of many technological innovations
which change the character of warfare, majority of
people could lose their military or economic value.
Mass mobilisation from two world wars is matter of the
past, modern warfare relies mostly on „mercenaries“,
private agencies and modern military technology, while
military in 21st century will increasingly rely on AI.
Unmanned drones and other autonomous weapons
gradually replace massive armies of the 20th century, and
generals more and more often important strategic
decisions give over to algorithms.
[1] Carl Benedikt Frey, Michael A.Osborne: The Future
of Employment: How Susceptible are Jobs to
Computerisation? Tehnological Forecasting and
Social Changes, Volume 114, January 2017, pages
254-280
[2] Gibbs Samuel, The Guardian: Elon Musk leads 116
experts calling for outright ban of killer robots
2017/08/15
[3] Gibbs Samuel, The Guardian: Musk, Wozniak and
Hawking urge ban on warfare AI and autonomous
weapons
[4] Harari Yuval Noah (2017): Homo Deus: Kratka
povijest sutrašnjice, Fokus komunikacije, Zagreb /
[5] Harvey David (2013): Kratka povijest
neoliberalizma, V.B.Z. Zagreb
[6] Klein Naomi (2002): No Logo – antikorporacijski
vodič za 21.st. V:B.Z. Zagreb
[7] Krugman Paul: Tehnology and Wages, the
Analytics (Wonkish) The New York Times,
2012/12/10 https://krugman.blogs.nytimes.com
/2012/12/10/technology-and-wages
[8] Maynard Keynes John: Economic Possibilities for
our Grandchildren (1930) Essays in Persuasion, New
York: W.W. Norton & Co., 1963, pages 358-373
Tehnology and menagment for Development, University
of Oxford, 2013 https://www.oxfordmartin.ox.ac.uk/
downloads/academic/The_Future_of_
Reuters: In Japan, robot for hire programed to perform
Buddhist funeral rites, August 23, 2017 / www.
Reuters.com/article/us-japan-robot-for-hire-programed
-to-perform-buddhist-funeral-rites
Yonhap News Agency: Yonhap introduces ”robor
reporters” to cover football games, 2017/08/14

5. Conclusion
Question arises – what is more important, intelligence or
consciousness? While intelligence or consciousness went
hand in hand, discussion about their relative value was
just entertainment for philosophers. But in 21st century it
is becoming first rate political and economic question,
and for military and corporations the answer is quite
simple – intelligence is indispensable, and consciousness
is optional. Namely, to quote Harari - armies and
corporations cannot function without intelligent factors,
but consciousness and subjective experiences are
becoming less and less necessary. On of the Stephen
Hawking's final act was to warn humanity about dangers
of artificial intelligence saying ”it will be either the best
and the worst thing ever to happen to humanity”. We can
really agree with them!

9
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Jadranka Polović, Ph.D. in political science (politology
area, international relations and national security branch)
is research associate and lecturer at High School of
International Relations and Diplomacy Dag
Hammerskjold in Zagreb (Geopolitics course);
University Department of Professional Studies, Split
(Courses: Business ethics / International organisations
and integrations); Art Academy, University of Split
(Courese: Media literracy and culture).
She was editor and show host of the radio programme
"Euroatlantic barometer" (Croatian radio, Radio Split,
2005 – 2013), dealing with numerous aspects of Croatia’s
accession to both the EU and the NATO. She was also
editor and show host of TV programme "Censorship"
(TV Jadran, 2009 – 2013). The show deals with relevant
social topics regarding politics, human rights, civil
socierty. science, culture and ecology.
From 2004 to 2011, as a member of the Commission for
Gender Equality of the Split-Dalmatia County, organised
numerous round tables on the topics of family violence,
political participation of women, position women on the
labour market, as well as the health care for women. As
a member of the Croatia’s Government Taskforce,
participated in creating the Draft proposal 3, of the
National policy on promoting the sex equality, for the
2006 – 2010, and again, in creating the Draft proposal 4,
of the National policy on promoting sex equality, for the
2011 – 2015.
She is associate of Institute for European and
Globalization Studies, Zagreb. Since 2000, up to present,
an editorial board member of the „International studies“,
a journal on international relationships, foreign policy
and diplomacy. Since May 2015 an Editorial Advisory
Board member of EJABM – European Journal of Applied
Business and Menagement.
10
Dr. sc. Jadranka Polović, znanstvena suradnica, politolo-
ginja, kao vanjska suradnica predaje na Sveučilištu u
Splitu. Na Sveučilišnom odjelu za stručne studije,
nositeljica je kolegija Etika u poslovanju / Bussines
Ethics. Na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu
(UMAS) nositeljica je kolegija Medijska pismenost i
kultura.
Na Visokoj školi Međunarodnih odnosa i diplomacije
Dag Hammerskjold u Zagrebu nositeljica je kolegija
Geopolitika.
Doktorirala je 2012.g., na Fakultetu političkih znanosti u
Zagrebu, na kojem je prethodno stekla i znanstveni
magisterij (2002.)
Od 2004. do 2011. g. bila je članica Povjerenstva za
ravnopravnost spolova Splitsko – dalmatinske županije,
te članica Radnih skupina Vlade RH za izradu Nacrta
prijedloga 3. i 4. Nacionalne politike za promicanje
ravnopravnosti spolova (2006 – 2010 / 2011 – 2015.)
Stalna je kolumnistica specijaliziranog analitičkog
portala Geopolitika.news. Od 2005. do 2013.g., uređivala
je i vodila emisiju Euroatlantski barometar na HRT Radio
Splitu. Od 2009.g. do 2013. godine uređivala je i vodila
TV emisiju Cenzura na regionalnoj televiziji TV Jadran,
te je od 2013-2017. bila urednica emisije Osvrt.
Dopredsjednica je Europskog pokreta Split, članica
Instituta za europske i globalizacijske studije, te
Atlantskog vijeća Hrvatske. Od 2000. do danas članica je
uredništva i recenzentica Međunarodnih studija, časopisa
za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju.
Od svibnja 2015. članica je uredništva (Editorial
Advisory Bord) EJABM – European Journal of Applied
Business and Menagement
 24. međunarodno savjetovanje HDO
ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Advanced technologies in equipment
maintenance – Internet of Things
Igor Kuzle
Abstract: Internet of Things (IoT) is a concept based
on the idea that all everyday physical objects could be
connected to the Internet with the ability to exchange
personal identification with all the other objects. This
represents a step forward in the evolution of the Internet
in which all devices and physical objects share global
network based on IP protocol. The importance of the IoT
concept stems from the fact that the object that can digitally
identify itself becomes something inherently more than
the mere object itself. That object is not only connected
with the user but also with the surrounding objects and
databases. Commonly speaking these devices possess
limited processing power which means global connection
enables new modes of control, supervision and advance
services provision. In that regard, synchronized operation
of multiple objects and devices is known as the ambient
intelligence which enables recognition of activities,
awareness of contexts and presence of individuals and
adaptation to changing needs. Furthermore, IoT concept
facilitates integration of large numbers of different
devices with different sensors through which different
means of communication and data interchange can be
established. Therefore, this concept will have a decisive
impact on the future organization of maintenance systems
augmenting the development of maintenance schemes
based on equipment state (condition-based).
Prof. dr. sc. Igor Kuzle was born in 1967 in Požega.
He had graduated in 1991 at the Faculty of Electrical
Engineering and Computing at the University of Zagreb.
He is Authorized Electrical Engineer since 1999 and PhD
in 2002.
In 1992 he worked at the Institute for High Voltage and
Energy. He participated in the work of several faculty
bodies. Since 2014 he is an university professor and
head of the Institute for High Voltage and Energy at the
Faculty of Electrical Engineering and Computing at the
University of Zagreb.
His field of research is regulation, dynamics and
maintenance of EES elements, integration of renewable
energy sources and advanced power grid.
He has published a university textbook on the Electricity
Market, two high school textbooks and more than 200
scientific and professional papers.
He is a member of the editorial board of twelve
international scientific journals, of which the Associate
Editor is in three journals. He has participated in the
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw
Napredne tehnologije u održavanju
opreme – internet stvari
Igor Kuzle
Sažetak: Internet stvari (engl. Internet of Things –
IoT) je računalni koncept temeljen na ideji da se svi
uobičajeni fizički objekti priključe na Internet pri
čemu imaju sposobnost vlastite identifikacije ostalim
uređajima. Riječ je o novom evolucijskom koraku u
razvoju Interneta, a uređaji i fizički objekti povezuju se
u globalnu mrežu temeljenu na protokolu IP. Važnost
IoT proizlazi iz činjenice da objekt koji može digitalno
predstaviti sam sebe postaje nešto što je važnije od
samog objekta. Objekt nije više u poveznici samo s
korisnikom, već je povezan s objektima u okruženju i
bazom podataka. Iako se uglavnom radi o objektima čiji
su računalni resursi ograničeni , povezivanje u globalnu
internetsku mrežu omogućava nove mogućnosti
njihove kontrole, praćenje i pružanje naprednih usluga.
Usklađeno djelovanje više objekata poznatije je pod
nazivnom „ambijentalna inteligencija.“ Internet stvari
omogućuju integraciju ogromne količine uređaja i
fizičkih objekata koji imaju ugrađene određene senzore
koji više ili manje samostalno komuniciraju jedni s
drugima i s raznim aplikacijama. Predmetni koncept će
imati značajan utjecaj na organizaciju sustava održavanja
u budućnosti jer će omogućiti daljnji razvoj održavanja
opreme prema stanju.
Prof. dr. sc. Igor Kuzle rođen je 1967. godine. Osnovnu
i srednju školu završio je u Požegi. Diplomirao je 1991.
na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta
u Zagrebu. Magistrirao je 1997., ovlašteni je inženjer
elektrotehnike od 1999. a na istom fakultetu doktorirao
je 2002. godine.
Za uspjeh na četvrtoj godini dodiplomskog studija
dobio je fakultetsko pismeno priznanje Josip Lončar.
Nakon diplomiranja zaposlio se 1992. godine na
Zavodu za visoki napon i energetiku Sudjelovao je
u radu više fakultetskih tijela. Od 2014. Igor Kuzle je
redoviti profesor i predstojnik Zavoda za visoki napon
i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva
Sveučilišta u Zagrebu. Predaje niz predmeta iz područja
projektiranja i održavanja elektrana, elektroenergetskih
sustava i dijagnostike u održavanju.
Područje istraživanja su mu regulacija, dinamika i
održavanje elemenata EES-a, integracija obnovljivih
izvora energije te napredne elektroenergetske mreže.
Objavio je sveučilišni udžbenik Tržište električne
energije, dva srednjoškolska udžbenika te više članaka
u vodećim svjetskim časopisima (više od 200 radova
11
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
organization and work of a number of international
conferences and workshops, and was co-organizer and
/or chairman of IEEE EUROCON, European Energy
Market and PAC World. For conferences and for the
needs of economy and education, he has given countless
lectures, and seminars.
He is also educator for the European Maintenance
Managers Certification, organized by HDO (Croatian
Maintenance Society) under the EFNMS program.
12
uključujući i radove napravljene za gospodarstvo).
Vodio je šest znanstvenih projekata i više od 60 stručnih
projekata koje je financiralo gospodarstvo.
Aktivan je u stručnim udrugama IEEE i CIGRÉ (2015.-
2016. dopredsjednik za tehničke aktivnosti za IEEE
Regiju 8, 2009.-2012. predsjednik Hrvatske sekcije IEEE,
2008 – 2012. član je izvršnog odbora HRO CIGRÉ).
Član je uredničkog odbora dvanaest međunarodnih
znanstvenih časopisa od kojih je izvanredni urednik
(engl. Associate editor) u tri časopisa. Sudjelovao je u
organizaciji i radu većeg broja međunarodnih konferencija
i radionica, te je bio je suorganizator i/ili predsjedavajući
konferencija IEEE EUROCON, European Energy
Market, i PAC World. Na konferencijama te za potrebe
privrede i edukacije održao je nebrojena izlaganja,
predavanja i seminare.
Od 2007. godine član je Tehničke komisije za
elektrotehničke proizvode (TK-13) pri Centru za kvalitetu
Hrvatske gospodarske komore (dodjela prava uporabe
znaka “Izvorni hrvatski proizvod” i “Hrvatska kvaliteta”).
Od 2012. član je Stalne koordinacije Hrvatskog operatora
prijenosnog sustava d.o.o. za priključenje obnovljivih
izvora energije na prijenosni sustav RH kao i član
Savjetodavnog stručnog povjerenstva u Ministarstva
zaštite okoliša i prirode u postupcima procjene utjecaja
vjetroelektrana na okoliš.
Predavač je na edukaciji za Europskog stručnjaka
upravljanja održavanjem u organizaciji HDO-a po
programu EFNMS-a.
 24. međunarodno savjetovanje HDO
ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
The Impact of Industry 4.0 in
Developing of the Maintenance
Nedeljko Štefanić
Abstract: Industry 4.0 includes the connection of
cybernetic and physical systems and the use of the Internet
of things and services in all business and manufacturing
processes of any company.
According to recent research and studies, maintenance is
one of the areas where significant effects of digitisation
and Industry 4.0 are expected. The results of the first
application of new technologies based on Industry 4.0
indicate a significant reduction in maintenance costs and
increased availability of equipment and facilities. It can
be expected that the transformation of the maintenance
jobs will continue in the future, which will change the
nature and content of maintenance operations. For
maintenance tasks in the future, maintainers will need
to adopt new knowledge and skills in using new digital
technologies such as virtual and extended reality, big data
analysis, autonomous devices, artificial intelligence, 3D
printing and other.
Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić was born on August 17,
1958 in Osijek. Graduated in 1985 at the Faculty of
Mechanical Engineering and Naval Architecture of the
University of Zagreb, he received his doctorate in 1997
and in 2010 he was promoted to full professor at the same
faculty.
Prof. Štefanić runs several projects in IT manufacturing
and business improvement and acts as a consultant for
strategic and operational management. He has been
expertly trained at Toyota Motor Company in Japan and
at the Massachusetts Institute of Technology in the Lean
Management area.
He is also co-chaired by the Lean Management Initiative
since 2009.
During scientific and professional activities, he has
achieved a number of business successes in projects to
improve the business operations of manufacturing and
business systems through the application of methods
and tools of industrial engineering such as Lean
Manufacturing, Green Manufacturing, Industry 4.0,
Kaizen.
Since 2015 he has been working in the field of the
development and introduction of Industry 4.0 in the
production and service enterprises of the Republic of
Croatia, and since 2016 he is the head of the Croatian
Industrialization Working Group. In addition to other
activities, he is the head of the project to create traffic
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw
Važnost Industrije 4.0 za
područje održavanja
Nedeljko Štefanić
Sažetak: Industrija 4.0 uključuje povezivanje kiber-
netskih i fizičkih sustava te korištenje Interneta stvari i
usluga u svim poslovnim i proizvodnim procesima bilo
kojeg poduzeća.
Prema recentnim istraživanjima i studijama, održavanje
je jedno od područja kod kojeg se očekuju značajni
efekti primjene digitalizacije i Industrije 4.0. Rezul-
tati prve primjene novih tehnologija zasnovanih na In-
dustriji 4.0 ukazuje na značajno smanjenje troškova
održavanja i povećanja raspoloživosti opreme i postro-
jenja. Može se očekivati da će doći i do transformacije
posla održavatelja u budućnosti čime će se vrsta i sadržaj
poslova održavanja promijeniti. Za poslove održavanja
u budućnosti, održavatelji će trebati usvojiti nova znanja
i vještine korištenja novih digitalnih tehnologija poput
virtualne i proširene stvarnosti, analize velikog broja
podataka, autonomni uređaji, umjetna inteligencija, 3D
printanje i druge.
Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić rođen je 17. kolovoza
1958. godine u Osijeku. Diplomirao je 1985. na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radio
je u Inženjeringu za proizvodne sisteme tvrtke Rade
Končar, u Bratstvu – Tvornici strojeva kao voditelj
računalnog centra. Doktorirao je na Fakultetu strojarstva
i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, 1997. godine. U
zvanje redovitog profesora izabran je 2010 godine.
Voditelj je poslijediplomskog specijalističkog studija
smjera Industrijsko inženjerstvo i menadžment na
Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilište
u Zagrebu. Sa studentima Fakulteta strojarstva i
brodogradnje u Hrvatskoj i u Europi osvojio je više
priznanja i nagrada za inovacijsko poduzetništvo.
Radio je u nekoliko poduzeća na problemima
informatizacije proizvodnje i unapređenju poslovanja
te kao konzultant za Strateški i operativni menadžment.
Između ostaloga voditelj je projekta stvaranja prometnih
klastera za Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i
Krapinsko-zagorsku županiju.
Stručno se usavršavao u Toyota Motor Company u Japanu
2005. godine. U srpnju 2008. godine znanstveno se
usavršavao na Massachusetts Institute of Technology iz
područja Lean menadžmenta. Suosnivač je i predsjednik
Lean menadžment inicijative od 2009. godine.
Tijekom znanstvene i stručne djelatnosti ostvario je niz
poslovnih uspjeha na projektima unapređenja poslovanja
13
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
clusters for the City of Zagreb, Zagreb County and
Krapina-Zagorje County. He has published dozens of
publications, scripts and scientific papers alone or with
his associates.
He speaks English, German and Spanish.
14
proizvodnih i poslovnih sustava kroz primjenu metoda i
alata industrijskog inženjerstva poput lean proizvodnje,
zelene proizvodnje, Industrije 4.0, Kaizena. Vodio je
tridesetak seminara iz područja unapređenja poslovnih i
proizvodnih procesa primjenom suvremenih proizvodnih
metoda i metodologija. Na njegovim seminarima
nazočilo je oko 10 tisuća stručnjaka iz petstotinjak
hrvatskih poduzeća. Od 2013. član je LAI EDNETA,
svjetske mreže znanstvenih ustanova i poduzeća pri
Massachusetts Institute of Technology iz Bostona za
područje Lean menadžmenta.
Od 2014. redoviti je član Europske akademije
industrijskog menadžmenta, AIM.
Začetnik je uvođenja Lean menadžmenta u hrvatska
proizvodna i uslužna poduzeća. Od 2015 radi na
području razvoja i uvođenja Industrije 4.0 u proizvodna
i uslužna poduzeća Republike Hrvatske. Od srpnja
2016. voditelj je radne skupine za digitalizaciju
industrije Republike Hrvatske. U rujnu 2016. u Brusselu
predstavio je Nacionalnu platformu Republike Hrvatske
za digitalizaciju industrije. Od rujna 2016. član je Radne
skupine za jačanje konkurentnosti Europske industrije u
digitalnim tehnologijama i platformama koju je osnovala
Europska komisija.
Nositelj je programa izobrazbe za Europskog stručnjaka
upravljanja održavanjem.
Govori engleski, njemački i španjolski jezik.
 24. međunarodno savjetovanje HDO
ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Professional Associations Have Lots
to Offer on Industry 4.0: The Example
of EASA on Motor Maintenance
Frederic Beghain
Abstract: Motors are considered by many to be one of the
best cross-cutting technologies in industry, one of the best
indicator to understand what’s happening around motors
and to improve general maintenance performances and
results.
Digitalization and industry 4.0 are now giving the chance
to service providers to switch from a pure commitment to
materialization of their performances in terms of energy
efficiency, reliability, quality, … They generate also
new challenges: Training, Attractiveness, technologies,
Regulations, … that need to be addressed and, they will
better succeed if for example, all stakeholders involved
in motor maintenance will have the chance to time to
time work together, to be better coordinated to attract
new investment, new project, public funding, …
Professional associations can help a lot on that matter,
and EASA (www.easa.com), the largest professional
association in the world dedicated to rotating machine
systems life cycle performances is already working on it.
The aim of this conference is to show all of these
important aspects and to generate new ideas, new ways
of working and new solutions.
Frederic Beghain, General Manager, EASA European &
World Chapter
Frederic Beghain is general Manager in EASE, the world’s
largest international trade association devoted to electro-
mechanical services (engine systems and rotary ma-
chines). EASA has more than 1,900 member companies
in more than 60 countries around the world and office in
Luxembourg . The EASE team is the most outstanding
expert in industrial issues who answer every year 20,000
mails / questions about how to repair certain engines,
threads to analyze the cause of failure, etc. Mr. Beghain
prepares a lecture for Consultation in Vodice under the
title: Professional associations have lots to offer on In-
dustry 4.0: The Example of EASA on motor maintenance
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw
Stručne udruge mogu puno toga
ponuditi industriji 4.0: Primjer
EASA-e s održavanjem motora
Frederic Beghain
Sažetak: Mnogi održavatelji smatraju motore jednim od
prioritetnih tehnologija u industriji te jednim od najboljih
pokazatelja za razumijevanje razine održavanja. Također
i kao objekt poboljšanja performansi održavanja.
Digitalizacija i Industrija 4.0 daju priliku davateljima
usluga održavanja da naprave značajne iskorake u ma-
terijalizaciji izvedbe – u smislu energetske učinkovitosti,
pouzdanosti, kvalitete...
Oni generiraju i nove izazove: obuku, atraktivnost,
tehnologije, propise ... koji se trebaju primijeniti i bolje
će uspjeti ako svi sudionici uključeni u održavanje mo-
tora s vremena na vrijeme imaju priliku raditi zajedno
i ako se mogu bolje koordinirati kako bi privukli nova
ulaganja, nove projekte, javno financiranje...
Po tome pitanju profesionalne udruge mogu puno
pomoći, a EASA (www.easa.com), najveća je svjetska
stručna udruga koja se bavi rotacijskim sustavima ti-
jekom životnoga ciklusa.
Cilj prezentacije je pokazati sve važne aspekte rada
udruge i poticanje novih ideja, novih načina rada i novih
tehnologija.
Frederic Beghain generalni je menadžer EASE, najveće
na svijetu međunarodne trgovačke udruge posvećene
elektro-mehaničkim uslugama (sustavi motora i
rotirajućih strojeva). EASA ima više od 1.900 tvrtki
članica u više od 60 zemalja širom svijeta i ured u Luk-
semburgu. Stručni tim EASE čine najeminentniji eksper-
ti iz industrijske problematike koji besplatno svake go-
dine odgovore na 20.000 mailova/upita kako sanirati
određene motore, navoje uz analizu uzroka neuspjeha
i sl. U Vodicama priprema predavanje: Stručne udruge
mogu puno toga ponuditi industriji 4.0: Primjer EASA-e
s održavanjem motora.
15
 24. međunarodno savjetovanje HDO
ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
EFNMS Body of Knowledge Landscape
Paul Daugalis
Abstract: The European Federation of National Mainte-
nance Societies has recently embarked in studying the
Body of Knowledge (BoK) that it has gathered through-
out Europe within the fields of maintenance and asset
management. This has then been reviewed against de-
veloped European standards for qualification of main-
tenance personnel. The outcome has resulted in a BoK
landscape that details subject matter and align it to
maintenance processes and associated indicators. This
landscape provides the platform for continuous learning
whilst promoting the identification of methodologies to
enhance a maintenance organisation. The EFNMS certi-
fication program enables the recognition of practitioners
that have demonstrated competency in its application.
Paul Daugalis (Australia) has worked in the field of
maintenance and asset management for the past 25 years
throughout Australia, Europe and the Middle East. He
has worked heavily in oil and gas, mining, utilities, rail
and the building industries.
Currently he is the Chairman of the European Asset Man-
agement Committee (EAMC), Chairman of the Lithu-
anian Maintenance Engineering Association (LTPIA)
and the European representative on the Global Forum of
Maintenance & Asset Management. (GFMAM). Paul is
CEO of Hugaas Engineering and Hugaas Services (part
of Hugaasgruppen) that currently is the largest provider
of design and build sports stadiums in Norway.
16
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw
EFNMS-ov katalog znanja – pregled
Paul Daugalis
Sažetak: Europska federacija nacionalnih društava za
održavanje (EFNMS) nedavno se upustila u proučavanja
kataloga znanja održavanja i upravljanja imovinom
(Book of knowledge, BoK) sukladno praksi u tome
području širom Europe. Prakse su usklađene sukladno
naprednim europskim standardima za kvalifikaciju oso-
blja za održavanje. Rezultat je rezultirao BoK pregle-
dom koji detaljno opisuje i usklađuje potrebe s pro-
cesima održavanja i povezanim pokazateljima. Ovaj
pregled pruža platformu za kontinuirano učenje, a
potiče prepoznavanje metodologija za unapređenje or-
ganizacije održavanja. Certifikacijski program EFNMS-
a omogućuje prepoznavanje praktičara koji su dokazali
kompetenciju u praksi.
Paul Daugalis predsjednik je Europskog odbora za
upravljanje imovinom (EAMC), predsjednik Litvanske
inženjerske udruge za održavanje (LTPIA). Njegovo
radno iskustvo obuhvaća problematiku iz održavanja u
sektoru nafte i plina, rudarstva, željeznice, komunalnih i
građevinskih objekata diljem Australije i Europe. Voditelj
je tvrtke TP Engineering iz Litve koja pruža rješenja za
upravljanje industrijskom imovinom.
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

POUZDANOST, RASPOLOŽIVOST I
POGODNOST ZA ODRŽAVANJE
RELIABILITY, AVAILABILITY AND MAINTENANCE CONVENIENCE
18
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Analiza utjecaja kvalitativnih karakteristika konstrukcije

tehničkih sustava na pogodnost održavanja
Analysis Influence of Qualitative Attributes of the Technical
Systems on Maintainability
Hasan AVDIĆ 1) Stručni rad
Alma AVDIĆ 2) Sažetak: Pogodnost održavanja jedan je od konstrukcijskih parametara
1) Ekspert za upravljanje održavanjem tehničkog sustava koji se treba pažljivo razmatrati s ostalim parametrima
tehničkih sustava konstrukcije. Sposobnost sustava da bude održavan, tj. zadržan ili vraćen
Technical systems maintenance u operativno stanje, često je isto tako značajna za korisnost tehničkog
management expert sustava, kao što je sposobnost za pouzdano obavljanje zadane funkcije.
10 september 57, 75290 Banovići, BiH Pogodnost održavanja obuhvaća one aktivnosti koje se poduzimaju
2) Pavić-Komerc d.o.o. Tuzla tijekom razvoja nekog sustava radi njegovog efikasnijeg održavanja kod
Voditeljica postprodaje korištenja. Prema tome, konstrukcijske karakteristike pogodnosti
Head of selling održavanja tehničkih sustava obuhvaćaju one elemente koji doprinose
Ljepunice bb, Mramor,75000 Tuzla, BiH smanjenju vremena zastoja i povećanju raspoloživosti. Kao konstrukcijska
karakteristika sustava, pogodnost održavanja se bavi takvim svojstvima
avdic.ha@bih.net.ba
kao što su pogodnost za ispitivanje-dijagnostiku, montažu i demontažu,
avdic.alma@gmail.com zamjenu, pristupačnost, za rukovanje itd. U radu je napravljena analiza
utjecaja navedenih kvalitativnih karakteristika konstrukcije sustava na
pogodnost održavanja. Primjenom adekvatnih metoda analizirana je
usuglašenost ovih vremena, što predstavlja osnovu konstruktorima da
principe konstruiranja prilagode terotehnološkim aspektima.
Professional paper
Abstract: Maintainability is one of the structural parameters of the
technical system that needs to be carefully considered with other
construction parameters. The ability of the system to be maintained, ie
retained or restored to operational status, is often of great importance to
the utility of the technical system, such as the ability to perform the
default function reliably.
Sustainability includes activities that are being undertaken during the
Ključne riječi development of a system for its more efficient maintenance when used.
Consequently, the design characteristics of the benefits of maintenance of
Utjecaj technical systems include those elements that contribute to reducing
Kvalitativne karakteristike downtime and increasing availability.
Tehnički sustav As a design feature of the system, the maintenance convenience deals with
Pogodnost održavanja such features as suitability for testing-diagnostics, mounting and
dismantling, replacement, accessibility, handling, etc. The paper analyzes
Keywords the impact of the above mentioned qualitative characteristics of the system
Influence construction on the convenience of maintenance. By applying the
Qualitative characteristics appropriate methods, the consistency of these times was analyzed, which
Technical system is the basis for constructors to adapt the principles of design to
Maintainability terotechnological aspects

1. Uvod nabave opreme, već se tijekom garantnog razdoblja

Pogodnost održavanja je unutrašnja karakteristika
sustava, vezana za lako, točno, sigurno i ekonomično
izvođenje aktivnosti održavanja s ciljem osiguranja
određenih funkcionalnih performansi. Imajući u vidu da
je pogodnost održavanja ugrađena karakteristika
sustava, prilikom nabave-kupovine određenog sustava
nužno je poznavati ovu karakteristiku. Ovoj
karakteristici uopće se nije posvećivala pažnja prilikom
dokazivao kapacitet. Proizvođači opreme su u
povratnim informacijama korisnika opreme obavljali
dogradnju ili korekcije podsustava, odnosno sustava
tako da je ova ugrađena karakteristika privilegija
proizvođača. U doba kada se teži postizanju maksimalne
efektivnosti tehničkih sustava neophodna je analiza svih
elemenata koji sustav mogu dovesti u stanje ″U
OTKAZU″. Bez obzira na način iskazivanja pogodnosti

19
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

održavanja funkcija cilja je minimalno vrijeme trajanja
otkaza sustava-kompleksa ili minimalni troškovi
održavanja.
Kao konstrukcijska karakteristika nekoga tehničkog
sustava, pogodnost održavanja se bavi takvim
svojstvima sustava, kao što su: pogodnost za ispitivanje
to jest dijagnostiku, pogodnosti za montažu i
demontažu, zamjenu dijelova, pristupačnost, za
rukovanje itd.

Simboli
ABC ABC analiza vremena održavanja
Kumulativna funkcija minimalnih
PO(t0) intervala ″U OTKAZU″ - pogodnost
održavanja
t0 Vrijeme trajanja postupaka održavanja
Funkcija gustoće minimalnih intervala
f(t0)
″U OTKAZU″
tod Vrijeme održavanja
t1 Vrijeme demontaže i montaže
t2 Vrijeme pristupačnosti
t3 Vrijeme za ispitivanje i dijagnostiku
t4 Vrijeme pogodnosti za rukovanje
t5 Vrijeme pogodnosti za zamjenu
Grčka slova
σ Standardna devijacija
Prosječna vrijednost logaritma vremena
νln
održavanja
lnto Logaritam vremena održavanja

2. Teorijske postavke - pogodnost održavanja se ne može odrediti

U vremenu razvoja tehničkih sustava i postupaka
održavanja razvijen je prilaz o POGODNOSTI
ODRŽAVANJA (PO), kao karakteristici koja određuje
vjerojatnost da će projektirani postupak održavanja biti
izveden u danom vremenu, danim uvjetima okoline i pri
minimalnim stvarnim troškovima [1], [3], [5], i [7]. Na
taj način je pogodnost održavanja u najvećoj mjeri
vezana za:
- princip jednostavnosti strukture sustava i
pogodnosti njihova ukomponiranja
- kvalitetu izgradnje sustava
- uvjete izvođenja postupaka održavanja
- stupanj organiziranosti funkcije na relaciji
sustav-okolina, odnosno, razine integralne
sistemske podrške - logistike sustava.
- - troškova održavanja
Pogodnost održavanja kao znanstvena disciplina je
zasnovana na određenim znanstvenim istinama, kako
slijedi [3]:
- pogodnost održavanja je rezultat napora ekipa
koje se bave projektiranjem, eksploatacijom i
održavanjem
posebno za svaki dio, već skupno za sve
dijelove sustava i sustav kao cjelinu
- pogodnost održavanja se određuje, predviđa,
mjeri i ugrađuje u postupku projektiranja i
ispitivanja sustava
- komponente efektivnosti sustava su najuže
povezane za program pogodnosti održavanja
- pogodnost održavanja povećava tehnologičnost
konstrukcije sustava, olakšava obradu i montažu
i osigurava poboljšane uvjete eksploatacije.
U najširem smislu, pogodnost održavanja se može
mjeriti kombinacijom [1], [3] i [,5]:
- vremena potrebnog za utvrđivanje otkaza,
- vremena potrebnog za održavanje,
- vremena rada izvršitelja u održavanju,
- frekvencije aktivnosti održavanja,
- elemenata integralne sistemske podrške.
Kumulativna funkcija minimalnih intervala ″U
OTKAZU″ dobije se iz izraza (1) [1], [3], i [5]:
t01
PO(to) = f (t o )dt o , (1)
∫
0

20
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje
gdje je:
to - vrijeme trajanja postupaka održavanja
″U OTKAZU″,
f(to) - funkcija gustoće minimalnih intervala
″U OTKAZU″ i predstavlja vjerojatnost izvođenja
postupaka održavanja u danim uvjetima - odnosno
pogodnost održavanja.
Eksperimentalni podaci aktivnih vremena trajanja
intervencija održavanja sustava u strojarstvu, oslobođeni
organizacijskih utjecaja, pokazuju da funkcija gustoće
minimalnih intervala ″U OTKAZU″ često slijedi tok
log-normalne raspodjele i dobiva se iz izraza (2):
2 akviziciju mjernih podataka.
ν
1  ln to − ln 
t01 − 
σ 
PO(to) = 1 2   (2)
∫ ⋅e 
t o ⋅ σ ⋅ 2π
0
2.1. Utjecajni parametri
Posljednjih godina shvaćanje činjenice da se uz niže
troškove može napraviti sustav s potrebnom
efikasnosti, ako se i žrtvuje nešto na račun pouzdanosti
kako bi se postiglo poboljšanje u lakoći održavanja,
dovelo je do razvoja nove discipline - pogodnosti
održavanja. Efikasan sustav je onaj kod koga je učinjen
svjestan napor da se pogodnost održavanja uključi kao
konstrukcijski parametar i kod koga je pažljivo
razmotreno pitanje odnosa pogodnosti održavanja
prema drugim konstrukcijskim parametrima [7]. Kao
konstrukcijska karakteristika sustava, pogodnost
održavanja se bavi takvim svojstvima sustava, kao što
su [7]:
- pogodnost za ispitivanje-dijagnostiku
- pogodnost za montažu i demontažu
- pogodnost za zamjenu
- pristupačnost
- pogodnost za rukovanje itd.
2.1.1. Pogodnost za ispitivanje i dijagnostiku
Pogodnost održavanja tehničkih sustava u mnogome
ovisi od dijagnostičkog stanja i pogodnosti ispitivanja.
Ova ovisnost se izražava preko sljedećih faktora:
- dinamika i karakteristike otkaza
- mogućnosti elemenata da održe funkciju prema
namjeni i sigurnosti
- dio aktivnosti određivanja tehničkog stanja i
održavanja sustava
- mogućnost procjene stanja elemenata i
određivanja uzroka otkaza.
Pogodnost ispitivanja je svojstvo uređaja (sustava ili
elemenata) koje karakterizira mogućnost ispitivanja i
pregleda uređaja u procesu dijagnostike stanja. Osnovni
oblik ispitivanja i pregleda uređaja je kontrola tehničkog
stanja.
Pogodnost ispitivanja je osobina uređaja (sustava) koja
karakterizira mogućnost i pouzdanost pregleda i
ispitivanja sustava u svim fazama.
Provođenje ispitivanja ovisi o mogućnosti prilaza
elementima sustava i njegovim dijelovima u
eksploataciji. Važna osobina je mogućnost pristupa
instrumenata do potrebnih dijelova uređaja. Iz ovoga
slijedi da pogodnost ispitivanja predstavlja funkciju
osobina uređaja i raspoloživih dijagnostičkih sredstava.
Slijedi da je već u fazi projektiranja nužno predvidjeti
načine i dijagnostička sredstva ispitivanja i ocjene stanja
tehničkog sustava, znači u sustavu treba naći mjesto
mjernog mjesta i u tom mjernom lancu predvidjeti
2.1.2. Pogodnost za montažu i demontažu
Pogodnost održavanja tehničkih sustava, ovisi o
pogodnosti za montažu te jednako i demontažu
dijelova, podsklopova i sklopova tih sustava. Zahtjevi
za pogodnost montaže i demontaže dijelova obuhvaćaju:
- pojednostavljenje konstrukcije smanjenjem
broja sklopova i dijelova
- ugradnju provjerenih, standardnih sklopova i
dijelova
- ugradnju brzorazdvojivih sklopova (veza)
- potrebu za što jednostavnijim uređajima (pribor
i alat) za demontažu i montažu, i dr.
Na osnovu zahtjeva koji teže pogodnosti održavanja,
tijekom konstruiranja tehničkih sustava potrebno je
primjenjivati sljedeće principe konstruiranja:
- poštivati princip jednostavnosti
- koristiti modularnu konstrukciju kako bi se
olakšala zamjena u slučaju otkaza u tijeku
eksploatacije
- predvidjeti sigurnosne uređaje za sprječavanje
nenamjernog pomicanja ili demontaže
- konstruirati sustav tako da se spriječi pogrešna
montaža ili izostavljanje dijelova
- smanjiti količinu i vrstu alata i opreme za
održavanje sustava. Eliminirati, gdje god je
moguće, potrebu za korištenjem specijalnog
alata
- predvidjeti da se lako i brzo obave provjere i
podešavanja u tijeku servisiranja pojedinih
sklopova (kočnice i spojnice).
2.1.3. Pogodnost za zamjenu
Projektiranje i proizvodnja novih tehničkih sustava sve
se šire/češće zasniva na principima funkcionalne
zamjenljivosti koja osigurava ne samo mogućnost
montaže i zamjene neovisno proizvedenih elemenata,
nego osigurava i optimalne eksploatacijske uvjete rada
sustava.
Zahtjevi za međusobnom zamjenljivosti dijelova
podrazumijevaju osobine konstrukcije sustava odnosno
sklopa kod koga se demontaža i zamjena pokvarenog
21
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
dijela može izvršiti bez podešavanja i dorada bilo kojim
neovisno izrađenim dijelom.
Kako bi se ovo moglo izvesti potrebne su sljedeće
pretpostavke:
- dijelovi koji se zamjenjuju moraju imati
geometrijsku i funkcionalnu međusobnu
zamjenljivost
- pri rekonstrukcijama (i inovacijama) dijelovi
moraju održati međusobnu zamjenljivost s
dijelovima u staroj konstrukciji
- za osiguravanje međusobne zamjenljivosti
dijelova sustava potrebno je predvidjeti
tehnološke kompenzatore, npr. umetke,
podmetače, naglavke i dr.
Zamjenljivost u užem smislu označava mogućnost
montaže (i zamjene prilikom remonta) neovisno
proizvedenih elemenata u sklop, sklopova u tehnički
sustav bez njihove dopunske obrade, tako da su pri tom
zadovoljeni tehnički zahtjevi za normalan rad dotičnog
sklopa, stroja ili sustava u cjelini. Zamjenljivost je
tijesno vezana za točnost. Točnošću se naziva stupanj
približavanja stvarnih geometrijskih, mehaničkih,
fizičkih i drugih parametara njihovim računskim
vrijednostima koje proizilaze iz funkcionalne namjene
elementa, sklopa ili mehanizma.
2.1.4. Pristupačnost
Pristupačnost je svojstvo konstrukcije ili sustava koje
određuje slobodan i pogodan pristup dijelovima sustava
u cilju izvođenja operacija održavanja. Svojstva
pristupačnosti su:
- mogućnost dosezanja svih točaka dijela u zoni
izvođenja operacija održavanja ne mijenjajući
položaj, pri čemu je zona pregledna za operatera
- mjesto izvršenja operacije je nezaklonjeno
- alat i pribor pravilno i pouzdano zahvaća i drži
dio.
Gore navedena svojstva ponovo potvrđuju tezu da se
pogodnosti održavanja mora posvetiti posebna pažnja u
svim fazama planiranja i razvoja tehničkog sustava. U
fazi konstruiranja sustava prilikom analize
tehnologičnosti konstrukcije mora se napraviti analiza
pokazatelja pristupačnosti. Pojam tehnologičnosti
konstrukcije sustava proširen je i na oblast eksploatacije
sustava. Tehnički sustav mora biti pogodan za
servisiranje i potrebni remont. Često vrijeme održavanja
za sve vidove remonta sustava nadilazi vrijeme njegove
izrade. Povećanje pogodnosti održavanja sustava
osigurava se lakom demontažom i montažom,
osiguranjem optimalnog pristupa svim dijelovima koji
zahtijevaju često održavanje (provjeru ili zamjenu),
ostvarivanjem principa zamjenljivosti i dr.
22
2.1.5. Pogodnost za rukovanje
O pogodnosti za rukovanje također se mora voditi
računa u tijeku faze konstruiranja tehničkog sustava.
Pogodnost za rukovanje podrazumijeva da su na teškim
sklopovima ugrađeni pomoćni elementi za rukovanje
radi lakše manipulacije u tijeku demontaže i montaže.
Ako su ugrađeni pomoćni elementi za rukovanje, oni
osiguravaju kraće vrijeme montaže i demontaže, s jedne
strane, i veću sigurnost operatera pri izvođenju operacija
održavanja, s druge strane. Ako nisu predviđeni niti
ugrađeni pomoćni elementi za rukovanje potrebno ih je
naknadno ugraditi, a to podrazumijeva povećanje
vremena održavanja i povećanje ukupnih troškova.
U fazi razvoja i konstruiranja tehničkih sustava također
je potrebno predvidjeti ugradnju rukohvata radi
sigurnijeg izvršavanja operacija od strane operativaca u
održavanju.
3. Eksperimentalna istraživanja
3.1. Plan eksperimenta
Istraživanje je obavljeno na površinskim kopovima,
Rudnika mrkog uglja Banovići, a tehnički sustav je
bager diskontinuiranog djelovanja: PH-1900 Al (13)
Za realizaciju funkcije cilja urađeno je sljedeće [7]:
- definiran je tehnički sustav (bager)
- prikupljeni su i obrađeni podaci za vremena
održavanja
- napravljena je ABC analiza vremena t1 - t5
- napravljena je faktorska analiza.
3.1.1. Definiranje tehničkog sustava (bagera)
Bager PH-1900 Al (13) ima električni pogon i spada u
grupu bagera s ciklusnim radnim procesom, odnosno
jednim radnim elementom - žlicom. Ovaj bager je na
gusjenicama s čvrsto vezanom žlicom pomoću lineala
za rad na visinskoj etaži. Izgled bagera PH-1900 Al (13)
prikazan je na slici 1. Sastoji se iz podsustava
(mehanizama) kako je prikazano na slici 2.
Tehnički podaci bagera PH 1900 Al (13) su prikazani u
tablici 1.
Slika 1. Izgled bagera PH 1900(Al) – 13
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje

3.1.2. Obrada podataka za vremena održavanja

Cilj obrade podataka je dobivanje informacija
objektivnog karaktera za donošenje odluka. Opažanja
stanja bagera je rađeno svakodnevno u kontinuitetu od
30 mjeseci. Podaci o radu i zastojima bagera tipa: PH-
1900 Al (13), uzimani su iz rudničke dokumentacije. Na
osnovu tih podataka urađene su vremenske slike stanja
za promatrano razdoblje.

Prva grupa podataka obuhvaća uvjete koji određuju

stanje "U RADU" sustava, odnosno uvjete lokacije
Slika 2. Podsustavi (mehanizmi) bagera PH 1900(Al)-13 (mikro i makro lokacije), radne zahtjeve, režim rada i
razina opterećenja, razinu i kvalitetu izlaznih veličina i
Iz slike 2. vidljivo je da su svi podsustavi (mehanizmi) elemente vremenske slike stanja u pogledu nastanka i
bagera PH 1900 Al (13) u rednoj vezi tako da ako na vremena trajanja stanja sustava (aktivni rad,
bilo kom podsustavu bagera dođe do stanja "U funkcionalni zastoji, čekanja i razlozi zbog kojih je
OTKAZU" automatski dolazi do zastoja bagera. došlo do čekanja itd.). Druga grupa podataka, koja je
razmatrana u ovom radu, obuhvaća elemente relevantne
Tablica 1. Tehnički podaci bagera PH 1900 (Al) – 13 za izvođenje postupaka održavanja, odnosno za vraćanje
Proizvođač SAD
sustava iz stanja "U OTKAZU" u stanje "U RADU".
P&H Ovdje dolaze podaci vezani za pojavu otkaza, uvjete
popravka, troškove rada i uvjete lokacije postupaka
Tip PH 1900 (Al)-13
održavanja, a zatim trajanje pojedinih segmenata
Instalirana snaga KW 500
vremenske slike stanja, kao što su vrijeme demontaže i
Zapremina žlice bagera m3 8,3
montaže, dijagnosticiranja, pristupačnosti, zamje-
Masa bagera kg 33000
njivosti, rukovanja itd.
Visina kopanja m 12,9
Dubina kopanja m 3,3 Podaci uneseni u vremenske slike stanja sređeni su i
Teorijski kapacitet m3/h 490 prikazani u tablici 2. te na slici 2.

Tablica 2. Podaci za vremena održavanja bagera PH 1900 (Al) - 13

Vrijeme
održava

ispiti

pogo

pogo
upač
prist
dem
onta

vanj
eme

eme

eme

eme

eme
Vrij

Vrij

Vrij

Vrij

Vrij
Red.
dn.

dn.
nja

že

za

Vrsta kvara za
broj
1 - zamjena užeta mehanizma kopanja 8 7 1 1 2 0,5
2 - demontaža, popravak i montaža kočnice 3 2,5 0,5 0,5 3 0,5
mehanizma transporta
- popravak lineala 292 14 8 30 10 1
- popravak žlice bagera sa zamjenom čahura 100 8 8 10 1 0,5
3 - zamjena osovine mehanizma kružnog kretanja 20 2 8 2 5 2
- zamjena zupčaste spojnice generatora 28 2 6 3 1 0,5
4 - zamjena feroda na kočnici mehanizma 1 1 2 0,5 0,5 0,5
kružnog kretanja
- zamjena kočnice mehanizma transporta 4 1 1 0,5 0,5 0,5
5 - zamjena amortizera na žlici bagera 5 2 0,16 0,5 1 0,5
6 - zamjena malog lančanika i lanca lančanog 28 2 6 3 2 1
prijenosnika
7 - demontaža, popravak i montaža magnetne 2504 4 8 30 20 5
spojnice
8 - zamjena užeta mehanizma kopanja 36,5 7 1 4 2 1
9 - zamjena remena na kompresoru 6 1 2 0,35 0,5 0,5
- popravak mehanizma transporta 348 8 70 35 20 5
10 - popravak lančanog prijenosnika 8 6 2 1 2 1
- zamjena ventilatora magnetne spojnice 20 2 1 2 1 0,5
11 - popravak kočnice mehanizma kružnog kretanja 3 1 2 0,5 0,5 0,5
12 - popravak kočnice mehanizma transporta 11 1 2 1 1 1
- popravak ventilatora magnetne spojnice 41 2 1 4 1 0,5

23
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

DIJAGRAM VREMENA PH-1900(8)

80
70
60 t1
VREMENA(h)

50 t2
40 t3
30 t4
20 t5
10
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Slika 3. Dijagram vremena održavanja PH-1900 Al (13)

Ukupno za 30 mjeseci

100
400

80
Vremena održavanja u satima

300

Procenat %
60

200
40

100
20

0 0
Vremena održavanja t2 t3 t4 t1 75
Count 129,7 128,9 74,0 73,5 22,5
Percent 30,3 30,1 17,3 17,2 5,3
Cum % 30,3 60,3 77,6 94,7 100,0

Slika 4. ABC analiza vremena t1 – t5

3.1.3. ABC analiza vremena t1 – t5 3.1.4. Faktorska analiza

U tablici 2. prikazane su brojne vrijednosti za vremena:
t1 – vrijeme demontaže i montaže, t2 – vrijeme
pristupačnosti, t3 – vrijeme za ispitivanje i dijagnostiku,
t4 – vrijeme vezano za pogodnost za rukovanje, i t5 –
vrijeme vezano za pogodnost za zamjenu. Provedena je
ABC analiza ovih vremena koja je prikazana tabelarno i
dijagramski (slika 4.). Ova analiza je pokazala da
najveći utjecaj na duljinu trajanja vremena održavanja.
odnosno na vrijednost funkcije pogodnosti održavanja
imaju vremena t3 i t2 (63%).
Faktorska analiza se može smatrati nadogradnjom na
regresijsku i korelacijsku analizu.
Ove dvije metode analiziraju utjecaj sustava neovisnih
varijabli na jednu kriterijsku (ovisnu) varijablu.
Cilj faktorske analize je da se na osnovu većega broja
manifestnih varijabli, među kojima postoji povezanost,
utvrdi manji broj latentnih varijabli (ili faktora), koji
objašnjavaju takvu međusobnu povezanost.

24
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje

Praktično, to znači da u slučajevima kada postoji veći Vremena t1 - t5

broj varijabli među kojima postoji pozitivna 4
povezanost, to istodobno znači da među dobivenim
rezultatima postoji odgovarajuće slaganje koje se može
3
pripisati nekom zajedničkom faktoru (reprezentantu).
Međutim, ako se pokaže da se ti rezultati ne mogu

Vrije dnost
predstaviti samo jednim faktorom, nego s dva, tri ili 2

više neovisnih faktora, to znači, da se taj broj

manifestnih varijabli može predstaviti s većim brojem 1

faktora koji su među sobom neovisni.

0
Za analizu eksperimentalnih podataka korišten je 1 2 3 4 5
specijalizirani programski paket oznake SPSS – 7.5. Broj faktora

Rezultati analize prikazani su na slici 5., u tablici 3. te u

tablici 4. Slika 5. Broj komponenti

Tablica 3. Učešće varijabli u komponentama

Komponente
1 2
t4 0,971 -0,123
t2 0,933 -0,301
t3 0,922 0,291
t5 0,918 -0,318
t1 0,500 0.849

Tablica 4. Objašnjenje ukupne varijance

Inicijalne vrijednosti Ukupno

Komponente
Ukupno % Varijance Kumulativno % Ukupno % Varijance Kumulativno %
1 3,756 75,116 75,116 3,756 75,116 75,116
2 1,012 20,243 95,359 1,012 20,243 95,359
3 0,152 3,043 98,401
4 6,207 E-02 1,241 99,643
5 1,787 E-02 0,357 100,000

Eksperimentalna istraživanja pokazuju da su za dati
primjer dominantna dva faktora (slika 5.). Pomoću ta
dva faktora objašnjeno je 95,359 % ukupne varijance
(Tablica 4). Iz tablice 3. vidljivo je kolika su učešća
pojedinih varijabli u ta dva faktora. U prvom faktoru
dominantno je vrijeme t4 zatim slijede vremena t2, t3 i t5,
a u drugom t1.
4. Zaključak
Praćenjem stanja bagera PH-1900 Al (13), spravljena je
vremenska slika stanja s ciljem utvrđivanja utjecaja
konstruktivnih karakteristika konstrukcije na pogodnost
održavanja. Podaci uneseni u vremenske slike stanja su
sređeni i prikazani tabelarno i dijagramski (tablica 2 i
slika 3). Nakon toga provedena je ABC analiza
vremena t1 – t5. Ova analiza je pokazala da najveći
utjecaj na duljinu trajanja vremena održavanja, odnosno
na vrijednost funkcije pogodnosti održavanja imaju
vremena iz grupe ″A″ a to su vremena t3 i t2 (63%).
Poslije ABC analize provedena je faktorska analiza.
Ova je analiza pokazala da se navedenih pet varijabli
(vremena t1,…t5) mogu predstaviti s dva faktora u
kojima dominantnu ulogu imaju – u prvom faktoru
vremena t4 (vrijeme vezano za pogodnost rukovanja), t2
(vrijeme pristupačnosti) t3 (vrijeme za ispitivanje i
dijagnostiku) te t5 (vrijeme vezano za pogodnost
zamjene), a u drugom faktoru vrijeme t1 (vrijeme
demontaže i montaže). To znači da prilikom
konstruiranja konstruktor ovoga bagera nije vodio
dovoljno računa o ovim elementima pogodnosti
održavanja bagera.
S pozicije korisnika bagera ovo je jako nepovoljno, jer
posljedično izaziva duže vrijeme stanja sustava ″U
OTKAZU″, što dovodi do smanjenja operativne
spremnosti, odnosno operativne raspoloživosti. Samim
time i do smanjenja vremena tehničkog sustava ″U
RADU″. To u krajnjoj konzekvenci ima znatan utjecaj
na proces proizvodnje.

25
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
5. Literatura
[1] Avdić, H., (2001), Doprinos računarskoj
algoritmizaciji pogodnosti održavanja složenih
tehničkih sistema, Doktorska disertacija,
Univerzitet u Tuzli, Mašinski fakultet, Tuzla
[2] Blanchard, S. B., Verma, D., Peterson, L. E.,
(2005), MAINTAINABILITY: A Key Effective
Serviceability and Maintenance Management,
JOHN EILEY&SONS.INC, New York
[3] Todorović, B. J., (2006), Inženjerstvo održavanja
tehničkih sistema, Maintainability Engineering,
Institut za istraživanje i projektovanje u privredi,
Beograd
26
[4] Vasić, B., Curović, D., Stanojević, N.,
Todorović, J., Popović, V., Curović, N. (2006),
Održavanje tehničkih sistema – Istraživanja i
projektovanja za privredu, Institut za
istraživanje i projektovanje u privredi, Beograd
[5] Avdić, H., Tufekčić, Dž., (2007),
Terotehnologija I, Univerzitet u Tuzli, Tuzla
[6] Frković, D., Turk T., Buzov D., Lovrović M.,
Škrinjar D., Preprotić B., Brandt, K., (2016),
Održavanje i gospodarenje imovinom, Hrvatsko
društvo održavatelja, Zagreb
[7] Avdić, H., (2017), Pogodnost održavanja
tehničkih sistema, PrintCom doo Grafički
inženjering, Tuzla
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

OČI održavanja
akronim: OČI – Odlučujući Čimbenici Izvrsnosti

CSF Maintenance
acronym: CSF – Critical Success Factors

Stručni rad
Damir ŠKRINJAR Sažetak: Identifikacija odlučujućih čimbenika izvrsnosti
ZET d.o.o.
djelatnosti održavanja omogućuje uspostavu upravljanja koje vodi
Zagrebački električni tramvaj d.o.o.
stalnom poboljšanju održavanja u svim vidovima. Istražen je cijeli
10000 Zagreb, Ozaljska 105, Hrvatska
niz različitih čimbenika čijim se praćenjem, usporedbom i
damir.skrinjar@zet.hr korigiranjem ulaže u rast kvalitete poslovanja. Djelatnost
održavanja iznimno je kompleksna s obzirom na to da se sastoji od
više grupa s velikim brojem područja djelovanja. Stoga za
identifikaciju stanja sustava treba više različitih odlučujućih
čimbenika. Njihovo prepoznavanje i validacija omogućuje da se na
njima permanentno radi te da se kroz to uspješnost djelatnosti
održavanja neprekidno poboljšava.

Professional paper
Abstract: Identification critical factors of success allows for the
establishment of a management that maintains a continuous
improvement of maintenance in all aspects. A number of different
factors have been explored by tracking, comparing and correcting
them, they contribute to the growth of business quality.
Maintenance activity is extremely complex since it consists of
Ključne riječi
several groups with a large number of areas in action. Therefore,
Odlučujući čimbenici izvrsnosti there exists the need to determine system status through various
critical factors of success. Their recognition and validation allows
Keywords to work permanently on them, and through this, the success of the
Critical success factors maintenance business is continually improving.

1. Uvod da se bude izvrstan u upravljanju kao i u poslovnim

Razvijena tržišna gospodarstva već se duže vrijeme
bave traženjem odlučujućih čimbenika poslovanja. Kroz
njihovu identifikaciju, planiranje, provedbu, praćenje i
stalnu prilagodbu moguće je poboljšati poslovanje
održavanja, ali isto tako i svaku drugu djelatnost
neovisno o kojoj se radilo.
Predmetni rad na određeni način predstavlja proširenje
do sada objavljenog rada iz područja menadžmenta
održavanja: Test održavanja [2] u dijelu snimanja
sustava djelatnosti. Iako, naravno, tema nije nikada
iscrpljena i uvijek i iznova postoje mogućnosti da se
bude još bolji i još uspješniji. Djelatnost održavanja
treba gledati iz različitih područja kako bi se dobila
cjelovita slika. U radu su izneseni odlučujući čimbenici
izvrsnosti koji su dokazani kroz praksu uspješnih
gospodarstava [1] te su prilagođeni upravo za djelatnost
održavanja. Njihovim postavljanjem, prepoznavanjem i
vrednovanjem postojećeg stanja stvaramo mogućnost
poboljšanja i osnaženja djelatnosti čime se otvara prilika
izazovima.
2. Odlučujući čimbenici izvrsnosti
održavanja
Spoznaja sustava djelatnosti održavanja vrlo je složena.
Često je nisu u stanju u cijelom obuhvatu determinirati
ni upućene osobe iznutra, a pogotovo je nejasna sa svim
potrebnim zahtjevima i provedbenim aktivnostima
onima koji je tek načelno promatraju. Kako bi se
prepoznao obim i vrsta u svim vidovima te ocijenilo
stanje djelatnosti uvode se odlučujući čimbenici
izvrsnosti. Njihov utjecaj je dominantan na cjelokupno
funkcioniranje i njihovim poboljšavanjem raste cijeli
sustav. To su: menadžment, korisnici/kupci, pobolj-
šavanja, inovacije, obrazovanje, nagrade, praćenje i
usporedba, uključenost zaposlenika, dobavljači i
kvaliteta. U nastavku rada svaki od navedenih
čimbenika pobliže je opisan.

27
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

2.1. Opredijeljenost menadžmenta ispunjene da bi poslovni potez, ali i organizacijska

Opredijeljenost menadžmenta, odnosno uprave ili sredina kao cjelina bila uspješna. Narudžbe korisnika se
vodstva tvrtke najutjecajniji je i ključni čimbenik u praksi stalno mijenjaju, stoga ih treba procjenjivati i
izvrsnosti i uspješnosti djelatnosti održavanja u cjelini. usklađivati prema očekivanjima. Usmjerenost na
To je dokazano velikim brojem istraživanja koja korisnika usluge održavanja odnosno kupca vrlo je bitan
zaključuju da je opredijeljenost vodstva presudna za čimbenik izvrsnosti. Da bi djelatnost održavanja bila
uspješno upravljanje, jer kad vodstvo uspostavi uspješna, korisnika/kupca usluge održavanja treba
formalnu politiku kroz definiranu strategiju i prioritetno promatrati, što se odražava na kvalitetu
pripadajuće ciljeve, tada zaposlenici neće uspostavljati cjelokupnog poslovanja.
vlastite politike [1]. Jednom riječju, djelotvorno
upravljanje počinje od „glave“, a ne od „repa“. Mnogi
autori na različite načine definiraju menadžment.
Najčešće citirana definicija pojma menadžment je
definicija američke teoretičarke menadžmenta iz ranih
30-tih godine prošlog stoljeća M. P. Follett [3], koja
menadžment definira kao: „…umijeće obavljanja
poslova pomoću ljudi…“. Menadžment i nije ništa
drugo nego obavljanje poslova koje zahtijeva angažman
određenog, većeg ili manjeg broja ljudi, neovisno od
vrste i karaktera posla. U tom kontekstu menadžerski Slika 2. Kupci/korisnici
trokut sastoji se od umjetnosti, prakse i nauke. Figure 2 Customers

2.3. Kontinuirano poboljšavanje

Kontinuirano poboljšavanje predstavlja postupak koji
vodi stalnoj i neprekidnoj šansi za prosperitet, dok
neuspjehe, pogotovo one koji se permanentno
ponavljaju, umanjuje ili čak u potpunosti eliminira.
Zamisao stalnog poboljšanja nalazi smisao u postavci da
se svaka aktivnost sadrži povezane postupke i akcije
koji za rezultat imaju neki konačan cilj. Stalni nadzor
svake akcije u postupku provedbe te stalno
Slika 1. Menadžerski trokut poboljšavanje tih akcija smanjuju razlike u rezultatima
Figure 1 Management triangle usluge odnosno proizvoda te istodobno stalno povećava
raspoloživost i pouzdanost sustava. Drugim riječima,
Ne ulazeći dublje u elaboraciju različitih definicija, permanentno poboljšava eksploatabilnost sustava, dakle,
menadžment, a samim time također i menadžment smanjuje troškove i poboljšava korisnost. Time se još
održavanja, definirat ćemo kao sve poslovne aktivnosti više prilagođava potrebama korisnika, odupire
(menadžerske funkcije) koje obavljaju menadžeri konkurenciji i sveukupno poboljšava konkurentnost.
održavanja u okviru odgovarajućeg poslovno –
organizacijskog oblika, odnosno odgovarajuće
organizacije (industrije, uslužnih djelatnosti, institucija,
ustanova, i sl.) angažirajući resurse uz težnju da se
osigura uspješno poslovanje. Pri tome je menadžment
uvijek zadužen za definiranje misije, vizije, strategije s
ciljevima i formalne organizacijske strukture koja uz
adekvatan kadar omogućuje uspješnu realizaciju
djelatnosti. Prikupljanje navedenih ključnih pokazatelja
na više razina i iz različitih izvora omogućuje ocjenu
stanja, kao i definiranje smjernica djelovanja za buduća
razdoblja.

2.2. Usmjerenost na korisnika usluge održavanja

Današnji pristupi vođenja zasnivaju se na objektivnoj
okolnosti da svaka organizacija ili bilo koji njen
Slika 3. Kontinuirano poboljšanje, preuzeto sa [4]
podsistem ima kupca, eksternog ili internog. Potrebe,
očekivanja, zahtjevi i sklonosti korisnika moraju biti Figure 3 Continuous improvement, downloaded from [4]

28
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje
To je neprekinuti proces optimizacije koji se odnosi na
sve procese u organizacijskom, tehničkom i
tehnološkom aspektu. One sredine koje neprekidno
ulažu u poboljšanja postaju nadmoćne na tržištu u
današnjem suvremenom svijetu.
2.4. Inovacija usluge održavanja
Inovacija usluge održavanja prepoznaje se kao vrlo
važan čimbenik izvrsnosti djelatnosti održavanja. Na
određeni način inovacije proizlaze iz prethodne točke
kroz aktivnosti provjere i pogotovo poboljšanja čime
potvrđuju svoju važnost, utječu na vođenje procesa i
samu kvalitetu usluge. Prisutno tržišno poslovanje,
pogotovo razvijenih zemalja, naprosto je prisiljeno
neprestano inovirati kako bi se konkurentski održalo.
Ulaganje sredstava u inovacije postupka ili procesa rada
na održavanju dugoročno daje povoljne rezultate i
sigurno je isplativo. Svijest o važnosti inovacija u svim
segmentima rada i djelovanja sve više jača, obzirom da
bez inovacija sustavi zaostaju i umanjuje im se
konkurentska prednost. Stoga je vrlo važno osigurati
komunikacijske putove u svim smjerovima, a pogotovo
poslušati prijedloge operativnog osoblja koje je
svakodnevno izloženo potrebi za određenim izazovima
koji mogu rezultirati inovativnim rješenjima.
Slika 4. Inovacije usluge održavanja
Figure 4 Innovations of maintenance services
2.5. Obrazovanje i osposobljavanje
Čimbenik obrazovanje i osposobljavanje odnosi se na
sve zaposlenike. S obzirom an to da vrhunske rezultate
može dati isključivo marljivost, upornost, timski rad i
znanje. Stoga su obrazovanje i obuka definitivno vitalni
elementi uspješnosti sustava. Svi zaposlenici su vrijedni
dugoročni resurs dostojni primanja obrazovanja i obuke
tijekom cijele njihove karijere. Zajedničke obuke
menadžmenta i operativnog osoblja može samo
poboljšati odnose i komunikaciju te pridonijeti
atmosferi timskog rada.
Slika 5. Obrazovanje i osposobljavanje
Figure 5 Education and training
2.6. Nagrade i priznanja
Nagrade i priznanja pobuđuju opredijeljenost
zaposlenika u povećanje kvalitete svojeg rada a time
istovremeno i na finalnu uslugu održavanja.
Organizacije koje implementiraju sustave nagrađivanja
zaposlenika da svojim idejama smanjuju troškove,
odnosno poboljšanje kvalitete, ne moraju se brinuti za
svoju uspješnost. Menadžment treba poticati sve
zaposlenike da daju svoje prijedloge i, naravno, najbolje
adekvatno nagrađivati čime će se stvoriti potreba za
poboljšanjem koja neprestano izvire.
Slika 6. Nagrade i priznanja
Figure 6 Prizes and awards
2.7. Najbolja praksa
Najbolja praksa u svojoj osnovi predstavlja usporedbu
pokazatelja, odnosno Benchmarking, same sredine u
vremenu ili s okruženjem te ujedno učenje kako biti
bolji. To je alat koji omogućuje analizu i usporedbu
temeljenu na činjenicama, a potom i realistično
poboljšanje poslovnih procesa. Benchmarking
predstavlja respektabilnu i sve više korištenu praksu u
poslovnom svijetu. To je proces identificiranja i
razumijevanja najboljih poslovnih praksi na tržištu te
njihovo prihvaćanja s ciljem poboljšanja vlastitih
poslovnih procesa. Vrlo je učinkovit način
prepoznavanja trenutne pozicije tvrtke i/ili pojedine
djelatnosti u odnosu na one najbolje, čime se prepoznaju
i područja i načini unapređenja performansi vlastitog
sustava. Ponavljanjem benchmarkinga u pravilnim
vremenskim razmacima omogućuje se efektivan prikaz
trenutnog stanja i progresa sustava te povećanje
konkurentnosti i postizanje konkurentske prednosti.
29
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

troškovima. Stoga je uloga dobavljača u održavanju

ključna. Za odgovornu dobavu naprosto su nužni
tehnički kompetentni, pouzdani i fleksibilni dobavljači.
Razvijanje dugoročno kooperativnog odnosa s
dobavljačima je nužno. Pri tome oni redovito sudjeluju
u ocjeni kvalitete i daju povratne informacije o izvedbi
predmeta dobave kako bi osigurali kontinuiranu
kvalitetu isporuke.

Slika 7. Najbolja praksa

Figure 7 Best practice

2.8. Uključenost zaposlenika

Uključenost zaposlenika u aktivnosti organizacijske
sredine nužan je uvjet za poboljšanje kvalitete usluge
održavanja. Na taj način i operativno i administracijsko
osoblje unaprjeđuje svoje sposobnosti, poboljšava
samopouzdanje, te uspjeh tvrtke prihvaćaju kao osobni
uspjeh. Unutar tvrtke treba podržavati da osoblje daje
prijedloge za tehnička, tehnološka i organizaciona Slika 9. Upravljanje kvalitetom dobavljača
poboljšanja. Pri tome se najbolji prijedlozi koji se
Figure 9 Quality management of suppliers
stvarno i primjenjuju i koji donose uštede i poboljšanja
moraju i posebno nagraditi. Time se još više potiče
uključenost zaposlenika u svekolike radne procese što u
konačnici sigurno prepoznaju i korisnici/kupci kao 2.10. Kvaliteta usluge održavanja
poboljšanje kvalitete. Kvaliteta usluge održavanja rezultat je poduzetih akcija
svih prethodno navedenih očekivanih čimbenika
izvrsnosti djelatnosti održavanja. Kvaliteta će biti to
bolja što su bolje određene potrebe korisnika, odnosno
kupca. Što je više uključeno cjelokupno, a posebno
operativno osoblje uz neprestano poboljšanje njihovih
znanja i vještina kao i svekolikih akcija u organizaciji.

Slika 8. Uključenost zaposlenika

Figure 8 Employee involvement

2.9. Upravljanje kvalitetom dobavljača

Održavanje kao djelatnost uvelike ovisi o što je moguće
boljoj kvaliteti ulaznih sklopova, dijelova, komponenti
te sirovina i materijala, obzirom da imaju direktan
utjecaj na kvalitetu predmeta održavanja. Kvaliteta
predmeta održavanja osigurava njegovu funkcionalnost
i ispunjenje zadaće, s obzirom na to da je kvaliteta jedan
od primarnih ciljeva održavanja minimalizacija troškova
nabave nije uvijek primarna. Naime, loša kvaliteta
dobavljačeva proizvoda smanjuje kvalitetu predmeta
održavanja te može rezultirati nepotrebnim dodatnim
Slika 10. Kvaliteta usluge održavanja
Figure 10 Quality of maintenance service
Uz stalnu uključenost menadžmenta u praćenje, kao i
podrazumijevanje primjerenih nagrada za postignute
rezultate koji su ostvareni permanentnim poboljšanjima
i novim prijedlozima i idejama.

30
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje

2.11. Vrednovanje čimbenika Kod izbora pojedinih promjenjivih veličina treba težiti
Samo snimanje provodi se provođenjem razgovora na pravom omjeru, tj. odrediti one koje karakteriziraju
više razina kroz postojeću organizacijsku strukturu te upravo bitna obilježja djelatnosti. Nužno je odabrati
prikupljanjem dokumenata i podataka. Slijedi opis samo najučinkovitije pokazatelje – ključne pokazatelje
stanja, njegova ocjena kao i grafički prikaz dosegnutih izvrsnosti, koji dominiraju i u potpunosti karakteriziraju
vrijednosti u odnosu na postavljene očekivane određeni sustav. Na slici 12. dan je zoran prikaz izbora
vrijednosti. Jedno od mogućih područja vrijednosti KPI-ova prema utjecajnim poljima i pripadajućim
udjela, preuzeta i prilagođena po uzoru američkog efektima koje sami ostvaruju.
modela nagrađivanja uspješnih tvrtki Malcom Baldrige
[6] je sljedeće: menadžment (30), korisnici/kupci (15),
poboljšavanja (10), inovacije (10), obrazovanje (10),
nagrade (5), kvaliteta (5), praćenje i usporedba (5),
uključenost (5), dobavljači (5). Maksimalni broj bodova
je 100. Naravno, ovisno od slučaja do slučaja i
specifičnosti promatranog konkretnog područja
vrijednosti se mogu prilagođavati, što je zorno
prikazano na donjoj slici 11. za jedan posve imaginaran
slučaj. Po određenim područjima provodi se i konkretno
kvantificiranje u vidu postizanja pojedinih efekata koji
nisu direktno mjerljivi u novcu ili nekim drugim
kvantitativnim pokazateljima. Oni će biti iskazani
bodovanjem postojećeg i eventualno budućeg stanja,
kao i individualnim indeksom za svaki kriterij Slika 12. Klasifikacija KPI-ova, preuzeto sa [7]
ponaosob. Figure 12 Classification KPI-s, downloaded from [7]
Za postizanje pojedinih efekata može se koristiti
ordinalna ljestvica za ocjenu nemjerljivih utjecaja [2]. Očito je da kod kaotičnog i slučajnog odabira KPI-ova
Pri tome je važno uvijek biti u duhu sveukupne naprosto ostvarujemo niže rezultate. Dok se bolji,
uspješnosti, što se vrlo dobro može pratiti uvođenjem odnosno najbolji, KPI-ovi ostvaruju kroz strukturirani i
Balanced scorecard - BSC modela i naravno metodični pristup koji potom vodi i određuje uspjeh.
pripadajućih kriterija i mjerila [5]. Neminovni sastavni Promatranje cijele strukture procesa kroz više
dijelovi BSC-a su misija, načela, vizija i strategija perspektiva: financijske pokazatelje, tržište kojemu
tvrtke, odnosno pojedine organizacijske cjeline. To su pruža uslugu, organizaciju kroz unutarnje procese i,
nezaobilazni postulati koji predstavljaju temelj svake naravno, zaposlenike koji će voditi organizacijsku
daljnje akcije, obzirom na to da se na bazi njih cjelinu prema uspjehu. Unutar pojedinih perspektiva
konstruiraju strateške mape ciljeva s kriterijima i vrši se izbor kriterija za donošenje odluka i upravljanje.
mjerilima uspješnosti.

Slika 11. Ocjena stanja s grafičkim prikazom

Figure 11 Grading status with graphical representation

31
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
U svakoj djelatnosti, pa tako i u održavanju, izbor se
sastoji u odabiru određenog broja karakterističnih
promjenjivih veličina, koje univerzalno, ali jedinstveno i
komparativno za razne organizacijske cjeline opisuju
određene najvažnije karakteristike.
Stalno praćenje i komparativna analiza tih univerzalnih
pokazatelja u vremenu (odnos proteklog i promatranog
perioda), prostoru (odnos pojedinih organizacijskih
cjelina) i u odnosu na planirane (u pravilu očekivane,
predviđene ili normirane) vrijednosti daje nam sliku
"bolje" ili "lošije" učinkovitosti, odnosno mogućnost
ocjenjivanja i to kako pojedinih djelatnosti tako i cijelog
sustava.
3. Zaključak
Postupak prepoznavanja, snimanja, vrednovanja, opisa,
procjene postojećeg stanja, validacije, grafički prikaz, ta
konačno zaključno preporuke što, kako, kojim smjerom
dalje čini zaokruženu cjelinu definiranja odlučujućih
čimbenika izvrsnosti održavanja. cijeli postupak je u
neprekidnoj petlji koja se stalno i iznova vrti i koja
naprosto nema kraja i predstavlja pravu bazu planiranja
kao kontinuiranog procesa svjesnog i racionalnog
odlučivanja.
32
Zahvala
Prof. dr. sc. Ivo Čala korisnim je informacijama i
savjetima pridonio ovome stručnom članaku, na čemu
mu se zahvaljujem.
Literatura
[1] Kuliš, Š. M., Grubišić, D., Kritični faktori uspjeha
u sustavima upravljanja kvalitetom, Strojarstvo 53,
2011, str 405 – 414
[2] Škrinjar, D., Test održavanja, Zbornik radova 22.
međunarodno savjetovanje HDO 2016, str. 83 – 90
[3] Puđak, M., Doprinos Mary Parker Follett teoriji
organizacije i menadžmenta, HKJU – CCP17 (2),
str 217 – 236
https://en.wikipedia.org/wiki/PDCA, očitano
veljača 2018.
[4] D. Škrinjar, V.A. Kostešić: Kontroling održavanja,
Zbornik radova 17. međunarodno savjetovanje
HDO 2011, str. 43 – 50
[5] http://www.nist.gov/baldrige, očitano veljača 2018.
[6] https://www.staceybarr.com/products/pumpblueprin
tworkshop/, očitano veljača 2018.
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Primjensko ispitivanje ulja za plinske motore u Caterpillar

motorima platforme Ivana K s ciljem produljena intervala
zamjene
Field Testing of Natural Gas Engine Oil in Caterpillar Motor
at Platform Ivana K Aiming to Increase of Oil Change
Interval
Tonća ĆALETA PROLIĆ 1), Stručni rad
mag. ing. cheming Sažetak: Proces podmazivanja u upravljanju održavanjem igra značajnu
Ivan GRDIĆ 2), dipl. ing. ulogu. Detaljnom analizom maziva iz primjene dolazi se do vrijednih
1) INA Maziva d.o.o. informacija o stanju maziva, ali i o stanju samog strojnog elementa, vozila
Radnička cesta 175, Zagreb, ili opreme. Tako je moguća ušteda zbog povećanja intervala zamjene, kao
Tel: +38591 497 4964) i otkrivanja kontaminacija tijekom korištenja i promjena u mazivu zbog
2) INAgip d.o.o. trošenja. Pravovremeno otkrivanje takvih promjena u mazivu dovodi do
Donje Svetice 14, 10 000 Zagreb ušteda maziva i smanjenja trošenja strojnih elemenata. U radu je prikazano
Tel: +38591 497 238 1 primjensko ispitivanje ulja za plinske motore (NGEO) SAE 40 u Caterpillar
tonca.caleta-prolic@ina.hr plinskim motorima tipa 3412, s ciljem produljenja intervala zamjene.
ivan.grdic@ina.hr

Ključne riječi
Professional paper
podmazivanje
Abstract: Lubrication in the maintenance management plays important
ulje za plinske motore
role. Well run field testing and detailed lubricants analysis give valuated
analiza maziva
informations about oil conditions, of machinery, vehicles or equipment. It
primjensko ispitivanje
can save money by maximizing oil change interval potentials and by
održavanje
detecting the ingress of contaminants from the operating environment as
Keywords well as the abnormal changes in oil and component wear due time. Early
lubrication warning by recognizing such changes leads to saving the oil and avoiding
natural gas engine oil excessive wear. The paper shows field testing of Natural Gas Engine Oil
lubricant analysis (NGEO) SAE 40 in Caterpillar gas engine aiming to increase of oil change
field test interval.
maintenance

1. Uvod 2. Mazivo i mjesto primjene

Podmazivanje je postupak kojim se smanjuje trenje i
trošenje u strojnom elementu. Sve stroži ekološki
zahtjevi, kao i sve teži uvjeti primjene zahtijevaju maziva
s točno definiranim svojstvima. Maziva na mjestu
primjene moraju imati visoku sposobnost podnošenja
opterećenja, dobru oksidacijsku i termičku stabilnost,
zaštitu od korozije i trošenja te dobra reološka svojstva.
Da bi se odredio optimalni interval zamjene u praksi se
provode primjenska ispitivanja. Tako su moguće uštede
zbog povećanja intervala zamjene, kao i otkrivanja
kontaminacija i promjena u mazivu tijekom korištenja
nastalih uslijed trošenja. Pravovremeno otkrivanje takvih
promjena u mazivu vodi do ušteda u količinama maziva
i smanjenja trošenja strojnih elemenata. Primarni cilj
analize maziva je preventivno i proaktivno održavanje
strojeva.
Mazivo u ovom primjenskom ispitivanju je ulje za
plinske motore viskozne gradacije SAE 40 za plinske
motore koji rade na prirodni plin. Proizvedeno je iz
visoko kvalitetnog baznog ulja i specijalnih paketa
aditiva, s ciljem zadovoljenja strogih zahtjeva na mjestu
primjene. Mazivo u motoru moraju zadovoljiti sljedeće
zahtjeve:
• Podmazivanje pokretnih komponenta u motoru u
različitim rasponima temperatura
• Održavanje dijelova motora čistim sprječava pojavu
taloga i depozita i uklanja čestice trošenja
• Smanjenje zagrijavanje dijelova motora
• Neutraliziranje kiselih komponenti nastalih u procesu
sagorijevanja unutar motora
• Štiti motor od kavitacije
• Štiti motor od pojave korozije i hrđe
• Kontrola potrošnju ulja

33
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

• Otapanje nečistoća u samom motoru (depozit i talog)
Slika 1. Platforma Ivana K
2.1. Mjesto primjene – sustav podmazivanja
• Mjesto primjene: inagip, platforma Ivana K (sl. 1.)
• Tip motora: caterpillar gas engine 3412 (G-2) (sl. 2.)
• Mazivo: ulje za plinske motore (ngeo) SAE 40
3. Primjensko ispitivanje
3.1. Cilj primjenskog ispitivanja
• Definirati optimalno vrijeme izmjene motornog ulja
• Kontrola kvalitete maziva tijekom primjene u skladu
s postavljenim kriterijima prihvatljivosti
• Smanjenje troškova nabave maziva, skladištenja i
održavanja, što ima za posljedicu manju količinu
otpadnog ulja i zauljene ambalaže
3.2. Uzorkovanje
U skladu s definiranim programom primjenskog
ispitivanja uzorci su uzimani nakon 0, 250, 500, 750, 900,
1000, 1100, 1200, 1300, 1400, 1500, 16000, 1700 i 1800
radnih sati i testirani u akreditiranom laboratoriju (HR
EN ISO/IEC 17025).

3.3. Kriteriji prihvatljivosti

Kriteriji prihvatljivosti su definirani u skladu s
Priručnikom za održavanje caterpillar motora (CAT
SEBU 6400-06, 06/2016 ) i višegodišnjim iskustvom
stručnjaka INA Maziva na primjenskim ispitivanjima
(tablica 1.).
Slika 2. Caterpillar Gas Engine 3412 (G-2)

Tablica 1. Kriteriji prihvatljivosti

SVOJSTVO METODA KRITERIJ PRIHVATLJIVOSTI

Kinematička viskoznost kod 100° C, mm2/s ISO 3104 +3 mm2/s promjene viskoznosti svježeg ulja
Ukupni bazni broj (TBN), mg KOH/g ISO 3771 minimum 50 % TBN svježeg ulja
Ukupni kiselinski broj, mg KOH/g ISO 6618 maximum 3,0
Oksidacija, A/cm DIN 51 451 maximum 20,0
Nitracija, A/cm DIN 51 451 maximum 20,0
Sadržaj vode, % ISO 3734 maximun 0,5
Sadržaj željeza, ppm in-house method EDX maximum 100
Cu, Cr, Pb sadržaj, ppm in-house method EDX maximum 40

• Zaštita od trošenja – korozija na bakru, sadržaj teških

3.4. Rezultati primjenskog ispitivanja
Za svaki uzorak tijekom primjenskog ispitivanja
ispitivala su se fizikalno-kemijska i mehanička svojstva
(cca 25 svojstava). Svojstva motornog ulja su podijeljena
po grupama i daju potpunu sliku o mjestu primjene i
samom mazivu.
• Reološka svojstva i svojstva mazivosti – kinematička
viskoznost kod 40°C i 100°C, indeks viskoznosti
• Aditivacija – ukupni bazni broj, sadržaj kalcija, cinka
i fosfora
• Trošenje maziva – oksidacija, nitracija, ukupni
kiselinski broj, IR spektar
metala (Cr, Ni, Cd, Pb, Ti, Mo, V, Mn, Ag, Sn),
srednji dijametar istrošenja, analitička ferografija
• Kontaminacija sustava – sadržaj vode i mehaničkih
nečistoća, plamište
• Kontrola taloga i depozita – netopivo u n-pentanu
3.4.1. Kinematička viskoznost
Kao jedna od najvažnijih osobina maziva kinematička
viskoznost predstavlja mjeru unutrašnjeg trenja koja
djeluje kao otpor na promjenu položaja molekula maziva
pod utjecajem smičnog naprezanja. Ovisna je o
temperaturi o tlaku. Odnos viskoznosti i gustoće naziva
se kinematička viskoznost.

34
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje

Promjena kinematičke viskoznosti ne bi trebala prelaziti neutralizacije kiselih produkata nastalih u radu plinskog
više od + 3 mm2/s u usporedbi sa svježim mazivom (sl. 3.). motora.
Ukupan kiselinski broj (TAN) je mjera kiselih sastojaka
3.4.2. Ukupan bazni broj (TBN) i ukupan kiselinski
koji nastaju uslijed degradacije ili starenja maziva. U
broj (TAN)
skladu s Caterpillar preporukama ne bi smio prijeći
Ukupan bazni broj (TBN) kao indikator aditivacije
vrijednost 3,0 mg KOH/g.
smanjuje se tijekom primjene. Tijekom primjene ukupan
Dodatno, tijekom primjenskog ispitivanja TAN ne smije
bazni broj ne bi smio pasti ispod 50 % vrijednosti baznog
prijeći vrijednost TBN (slika 4.).
broja svježega maziva. Viši bazni broj ima ulogu

18,00 KINEMATIČKA VISKOZNOST

Kinematička viskoznost kod 100°C, mm2/s

17,00

16,00

15,00

Kinematička viskoznost
14,00 kod 100°C
Acetable criteria

13,00

12,00
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800
Radni sati, h

Slika 3. Kinematička viskoznost kod 100° C tijekom primjenskog ispitivanja

5,5
5,0
4,5
max. TAN min. TBN
TBN I TAN, mgKOH/g

4,0
3,5
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0 250 500 750 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800
Radni sati, h
Base Number Acid Number

Slika 4. Ukupan bazni broj (TBN) i ukupan kiselinski broj (TAN)

35
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

3.4.3. Oksidacija i nitracija metodom DIN 51 451 (FTIR Spektroskopija ). Kriterij

Podaci za oksidaciju i nitraciju maziva upućuju na prihvatljivosti je najviše 20 A/cm (slika 5.).
degradiranje motornog ulja. Ta svojstva se određuju

0 OKSIDACIJA I NITRACIJA
20
1800 250

15
1700 500
10

1600 5 750

Oxidation,
0
A/cm
Nitration,
1500 900 A/cm

1400 1000

1300 1100
1200

Slika 5. Oksidacija i nitracija

ispituje se na EDX spektrofotometru. Tijekom

3.4.4. Zaštita od trošenja
primjenskog ispitivanja nije bilo značajnijeg porasta
Ulje za plinske motore osigurava dobru zaštitu od
teških metala. Granice su od 40 do 100 ppm ovisno o tipu
trošenja, korozije i nastajanja hrđe. Sadržaj teških metala
metala (slika 6.).

ČESTICE TROŠENJA
100 Fe
90
Content of Cr, Ni, Cd,
Sadržaj teških metala, ppm

80
Pb
70
Content of
60
V,Mn,Fe,Ag,Sn,Ti,Mo
50
40 Cu
30
20
10
0
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800
Radni sati, h

Slika 6. Sadržaj teških metala

36
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje
Dodatno se na pojedinim uzorcima analizirala sadržaj
čestica trošenja metodom analitičke ferografije. Kao
posljedica normalnog trošenja u uzorcima su bile
Slika 7. Izgled ferograma za uzorke na 500 i 1200 radnih sati
Slika 8. Izgled ferograma za uzorke na 1500 i 1800 radnih sati
Uzorci maziva bili su podvrgnuti i mehaničkim
ispitivanjima svojstava nosivosti mazivog sloja. U
aparatu s četiri kugle u obliku tetraedra se nalazi jedna
rotirajuća i tri nepokretne kugle istoga materijala i
dimenzija. Sustav kugli nalazi se u držaču koji se može
opteretiti, a napunjen je ispitnim uljem. Kod ispitivanja
srednjeg dijametra istrošenja opterećenje je
standardizirano (1200 o/min, 392 N, 75° C, 1h).
prisutne samo male količine čestica. Nije bilo značajnije
nazočnosti čestica trošenja, kao posljedica drugih
mehanizama trošenja (slika 7. i 8.)
Nakon provedenog ispitivanja mjeri se promjer istrošenja
kuglice. Što je čvršći mazivi sloj pri višem opterećenju
dolazi do zavarivanja kuglica i trošenje je manje.
Tijekom primjenskog ispitivanja nije došlo do
značajnijega povećanja srednjeg dijametra istrošenja u
odnosu na svježi uzorak (slika 9.).
37
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

SREDNJI DIJAMETAR ISTROŠENJA Limit 30%

1,40
više od
1,30 sv.ulja
Srednji dijametar istrošenja, mm

1,20

1,10

1,00

0,90

0,80

0,70

0,60

0,50
0 250 500 750 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800
Radni sati, h

Slika 9. Srednji dijametar istrošenja

Tijekom primjenskog ispitivanja kontrolira se sadržaj LITERATURA

funkcionalnih aditiva preko sadržaja kalcija, fosfora i [1] Caterpillar Maintenance Manual (CAT SEBU6400-
cinka. I nakon 1800 radnih sati nije došlo do značajnijeg 06, 06/2016)
pada funkcionalnih aditiva. [2] Rabinowicz, E.: Friction and Wear of Materials,
Čistoća motora i provjera nastajanja taloga i depozita New York, 1965.
kontrolira se preko mjerenja sadržaja vode i nečistoća, [3] PREDICT: Advanced Analytical Ferrograpy Issue
kao i metodom netopivo u n-pentanu. Tijekom 1.1, Cleveland, OH
primjenskog ispitivanja nije primijećen porast količine [4] Glossary of terms and definitions in the field of
vode i nečistoća, što ukazuje da je mazivo spriječilo friction, wear, lubrication and tribology, OECD
nastajanje depozita i osiguralo čistoću motora tijekom Publications, Paris, 1969.
primjene. [5] Ivušić, V., Grilec, K.: Tribologija, autorizirana
Uzroci su ispitivani i na koroziju na bakru, kao i svojstva predavanja, Zagreb, 2011.
pjenjenje i usporedni IR spektar sa svježim uljem. [6] Ivušić, V.: Tribologija, Hrvatsko društvo za
Rezultati su bili zadovoljavajući. Iz svih ovih mjerenja materijale i tribologiju, Zagreb, 2002.
dolazi se do bitnih informacija o samom mazivu i [7] Tehnička dokumentacija INA Maziva Zagreb d.o.o.
strojnom elementu na mjestu primjene.
4. Zaključak
• Svi uzorci iz primjene su ispitane u skladu s
kriterijima prihvatljivosti
• Ispunjenje cilja produljenja intervala zamjene s 900
na 1800 radnih sati
• Ulje za plinske motore (NGEO) SAE 40 zadržalo je
radna svojstva na 1800 radnih sati u skladu s
postavljenim kriterijima prihvatljivosti
• Primjensko ispitivanje je dovelo do smanjenje
troškova nabave maziva, skladištenja i količine
otpadnog ulja i zauljene ambalaže
• Ovakav tip primjenskog ispitivanja optimira intervale
zamjene maziva i osigurava optimalni radni vijek
opreme uz smanjene troškove održavanja.

38
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

The Link Between Asset Risk Management and

Maintenance Performance: Evidence From Slovenian
Organizations
Veza između rizika gospodarenja fizičkom imovinom i
učinkovitog održavanja: iskustva slovenskih organizacija
Damjan MALETIČ 1) Preliminary report
Tilen ŠIMON 1) Abstract: The purpose of this paper is to examine the risk management
Anna NAGYOVÁ 2) practices and their performance implications. Specifically, the study
Hana PAČAIOVÁ 2) aimed to examine risk management practices as a part of physical asset
management and explore their impact on maintenance performance. The
Viktor LOVRENČIĆ 3) empirical data was drawn from manufacturing organizations in Slovenia.
Matjaž MALETIČ 1) Partial Least Squares Path Modeling (PLS-PM) using the R package
1) Faculty of Organizational Sciences, plspm was applied to assess measurement and structural model. The
University of Maribor, Kidriceva c. 55a, findings highlighted the importance of integrating risk management
4000 Kranj, Slovenia practices into asset management processes when aiming to improve
2) Technical university of Košice, Faculty of performance outcome. As such, the results contribute to a better
Mechanical Engineering, Letná 9, 04001 understanding on how organizations could achieve higher performance
Košice, Slovakia outcomes by implementing risk management practices. The findings
3) C&G d.o.o. Ljubljana, Riharjeva ulica 38, provided in this study can help managers to recognize the key asset risk
1000 Ljubljana, Slovenia management practices.
damjan.maletic@um.si
tilen.simon@student.um.si Prethodno priopćenje
anna.nagyova@tuke.sk Sažetak: Svrha ovog rada je ispitati praksu upravljanja rizicima i njihove
hana.pacaiova@tuke.sk implikacije. Specifično, studija je imala za cilj ispitati praksu upravljanja
viktor.lovrencic@c-g.si rizikom kao dio upravljanja fizičkim sredstvima i istražiti njihov utjecaj
matjaz.maletic@um.si na performanse održavanja. Empirijski podaci prikupljeni su od
proizvođačkih organizacija u Sloveniji. Parcijalno modeliranje malih
Keywords trgova (PLS-PM) pomoću R paketa primijenjeno je za procjenu mjerenja i
strukturalnog modela. Rezultati su naglasili važnost integriranja prakse
Risk management upravljanja rizicima u procese upravljanja imovinom u cilju poboljšanja
Maintenance performance rezultata poslovanja. Kao takvi, rezultati pridonose boljem razumijevanju
Physical asset management načina na koji organizacije mogu ostvariti rezultate veće učinkovitosti
Empirical research primjenom prakse upravljanja rizicima. Nalazi navedeni u ovoj studiji
mogu pomoći menadžerima da prepoznaju ključnu praksu upravljanja
Ključne riječi rizikom imovine.
Upravljanje rizicima
Performanse održavanja
Gospodarenje fizičkom imovinom
Empirijsko istraživanje

1. Introduction effectively reach their business goals. As such, the

The contemporary global marketplace has been putting
enormous pressures on the manufacturing organizations
to continuously adapt proactive, innovative strategies
for enhancing their manufacturing capabilities [1].
While asset availability and reliability become critical
issues in capital-intensive operations, the strategic
importance of maintenance in such businesses should be
recognized [2]. With physical asset management, which
is even more profound than maintenance management,
companies should exploit its full potential and
effective management of physical assets consequently
plays an increasingly important role in optimizing
business profitability (e.g. [3], [4]). Therefore, asset
manager of today faces many challenges such as the
need to achieve social and environmental goals as well
as the more traditional technical and economic goals,
the importance of managing risk, and the need to use the
best available technologies in the asset management
process [5]. As Woodhouse [6] noted, physical asset
management represents the sustained best mix of asset

39
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
care (i.e. maintenance and risk management) and asset
exploitation (i.e. use of the asset to achieve some
corporate objective or performance benefit). Efficient
management of existing and emerging risks of industrial
technologies is therefore vital for organizations [7]
aiming to meet the requirements in different areas of
organization management (e.g. occupational health and
safety, accidents prevention, critical infrastructure,
dangerous substances transportation, environmental or
financial requirements) [8]. This means that risk
management is an important element of any asset
management system. Hence, to realize value, asset
management involves the balancing of costs,
opportunities and risks against the desired performance
of assets, to achieve the organizational objectives [9].
Most of the earlier studies on risk management are
focused on enterprise risk management (ERM) where
the researchers mainly sought to investigate the role of
ERM in the supply chain management (e.g. [10], [11]).
Another group of studies have attempted to address the
risk-based thinking according to ISO standards (e.g. [7],
[12]). Yet, despite this, not enough attention has been
paid in the literature in order to explore the impact of
risk management practices on different aspects of
organizational performance (e.g. maintenance
performance, which is directly linked to physical
assets). The rationale for conducting this research is the
need to examine the relationships between asset risk
management practices and maintenance performance.
Using empirical data collected from Slovenian
organizations, this study attempts to fulfill this gap.
2. Literature review
In this section, we first explain the notion of risk and
risk management. Subsequently, theoretically
background linking risk management and performance
outcome is presented.
2.1. Risk management
Much has been written about risk management in the
past. Many scholars have investigated ERM in
organizations [13]. This literature involves a number of
approaches, including some frameworks, categorization
of risks, processes, and mitigation strategies [11].
Further, the International Organization for
Standardization (ISO) released ISO 31000:2009 Risk
Management Principles to provide ERM
implementation guidance [14]. Recently, a new version
[15] was released. The ISO 31000:2018 provides more
strategic guidance than ISO 31000:2009 and places
more emphasis on both the involvement of senior
management and the integration of risk management
into the organization.
There are many definitions of risk and risk
management. The ISO defined risk is the “effect of
uncertainty on objectives”. The ISO 31000 definition of
risk shifts emphasis from past preoccupations with the
40
possibility of an event (something happens) to the
possibility of an effect and, in particular, an effect on
objectives [16]. As noted by Wu and Olson [10], risk
can include a variety of factors with potential impact on
any organizations activities, processes, and resources.
Authors explained that external factors can result from
economic change, financial market developments, and
dangers arising in political, legal, technological, and
demographic environments. One of the recurrent themes
in IS0 31000 is that to be effective, risk management
must be integrated into an organization’s decision-
making processes. [16] Having in mind manufacturing
organizations, risk management can be described as a
basic and unchangeable process, and represents an
iterative approach (ALARP—As Low As Reasonably
Practicable), which the designer or constructor must
observe in designing the machine, but also the user in
managing workplace safety [17].
2.2. Risk management and performance
Several authors (e.g. [18], [19], [20]) have addressed
the link between risk and performance. These studies
have dealt with risk mainly from supply chain
perspective. However, risk has been a point of focus
also from the researchers in the field of maintenance
and physical asset management as well. According to
Parida and Kumar [21], maintenance provides critical
support for heavy and capital‐intensive industry by
keeping machinery and equipment in a safe operating
condition. It is widely acknowledged that maintenance
is a key function in sustaining long‐term profitability of
an organization (e.g. [22], [23]). It should be noted that
maintenance performance is an outcome of complex
activities. In this regard, it is even more expressive that
it is necessary to apply risk management methods when
making decisions and controlling maintenance activities
[24]. In addition, past studies have also addressed risk
management as a part of physical asset management
(e.g. [25], [26]). One could also argue that asset, risk
and maintenance management are heavily related to
each other. The latter implies that performance and risk
are interconnected.
3. Methods
This empirical study is based on a questionnaire survey.
The questionnaire with the cover letter signifying the
purpose of the study was emailed to target respondents.
It was requested that questionnaire should be directed to
employees who held a managerial position in relation to
maintenance and operational decision-making
processes. The questionnaire was sent to 300 Slovenian
companies in the manufacturing industry sector. In total,
76 usable responses were collected during the given
time window, constituting a 25.3 percent response rate.
The population for this study constitutes of micro (8 %),
small (12 %), medium-sized (45.3 %) and large (34.7
%) Slovenian organizations, respectively.
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje

We applied the Partial Least Squares Path Modeling
(PLS-PM) using the R package plspm to assess the
measurement and the structural model [27]. Prior
studies argue that PLS-PM is especially suitable for
small sample sizes [28].
4. Analysis and results
Loadings and communalities were checked in order to
assess the PLS-PM measurement model (outer model)
[27]. As suggested by Sanchez [27] loadings should be
above the value of 0.7.
The outer model assessment results (loadings, weights
and communalities) for studied constructs are presented
in Appendix 1. As shown by the results, the majority of
values exceed the loading threshold criterion of 0.7.
Loadings for 4 items lie between 0.6 and 0.7; however,
items were kept in the model due to the content validity.
Furthermore, cross-loadings were also checked
concerning the validity of the measurement model.
The following indices were used to assess the block
unidimensionality: Cronbach’s alpha, Dillon-Goldstein’s
rho and eigenvalues (Table 1). As shown by the results,
the Cronbach’s alpha values for LV1, LV3, LV4 and
LV5 were above the recommended value of 0.70 (e.g.
[27], [29]). As observed by the results, Cronbach’s alpha
for LV2 is below the recommended value, but the
corresponding composite reliability is above
recommended value. Composite reliability was assessed
by Dillon-Goldstein's rho. Literature [27] suggests the
cut off value of 0.7 to consider the corresponding block
as unidimensional. The results show that the Dillon-
Goldstein’s rho value for all of the constructs passes the
cut-off point of 0.7. Additionally, the block is considered
as unidimensional if the first eigenvalue is larger than 1.
It appears that all blocks of indicators meet this criterion.

Table 1 Summary of the results regarding the block unidimensionality

Mode MVs Cronbach’s alpha Dillon-Goldstein’s rho eig.1st eig.2nd

Risk context (LV1) A 3 0.712 0.840 1.91 0.685

Risk identification (LV2) A 3 0.602 0.792 1.69 0.860

Risk analysis (LV3) A 3 0.773 0.869 2.07 0.549

Risk action (LV4) A 3 0.752 0.858 2.01 0.555

Maintenance performance (LV5) A 5 0.738 0.827 2.45 0.832

Note. MVs - manifest variables (no. of items). A – reflective mode

The results regarding the assessment of the structural
(inner) model are presented in Table 2. According to the
results of the determination coefficients (R2), 50.5 % of
the variance in the “Maintenance performance (LV5)” is
explained by corresponding predicting variables (e.g.
LV2-LV4). Furthermore, average communality values
represent the average of all the squared correlations
between each manifest variable and the corresponding
latent variable scores in the model [30]. As shown by
the results the highest value corresponds to the “Risk
analysis (LV3)”, while the lowest value corresponds to
the “Maintenance performance (LV5)”.
Mean redundancy illustrates the percentage of the
variance in the endogenous block that is predicted from
the independent latent variables. High redundancy
emphasizes the ability to predict. Therefore, prediction
by means of redundancy could be outlined for “Risk
action (LV4)”. It could be interpreted that 30.1 % of the
variability of block LV4 is predicted by “Risk context
(LV1)”.

41
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Table 2 Summary of the results regarding the inner model assessment

Type R2 Block Communality Mean Redundancy AVE

Risk context (LV1) Exogenous 0.000 0.637 0.000 0.637

Risk identification (LV2) Endogenous 0.399 0.562 0.224 0.562

Risk analysis (LV3) Endogenous 0.387 0.687 0.266 0.687

Risk action (LV4) Endogenous 0.450 0.669 0.301 0.669

Maintenance performance (LV5) Endogenous 0.505 0.488 0.247 0.488

Note. AVE - Average Variance Extracted

Furthermore, for the purpose of assessing convergent
validity (Hair et al., 2010), the average variance
extracted (AVE) was utilised to measure the amount of
variance that a latent variable captures from its
indicators [27]. The results indicate that AVE values for
LV1 to LV4 are above the conventional threshold of 0.5
(Sanchez, 2013). Since the AVE value for LV5 is just
below the recommended value it is also considered as
acceptable.
Path analysis was further conducted to test the
relationships among latent variables. The results
regarding the inner model are presented in Figure 1.
Path coefficients are representing the strength and
direction of the relations between the latent variables
(Sanchez, 2013). According to the results, “Risk context
(LV1)” has a strong direct effect on variables LV2 to
LV4 (0.632; 0.622; 0.671; p < 0.01, respectively).
As concerns the impact on “Maintenance performance
(LV5)”, “Risk action (LV4)” appears to be the dominant
variable (0.490, t= 3.76, p < 0.01).
Regarding the indirect effect, it can be outlined that
“Risk context (LV1)” indirectly (0.500) through “Risk
identification (LV2)”, “Risk analysis (LV3)” and “Risk
action (LV4)” influences the “Maintenance performance
(LV5)”.

Figure 1 Structural (inner) model with path coefficients

42
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje
5. Discussion and conclusion
This study determines the importance of the risk
management and its influence on business outcomes,
particularly maintenance performance. Therefore, from
the perspective of theoretical explanation and empirical
assessment, this study contributes to a greater clarity
and better understanding of the linkages between risk
management practices and maintenance performance.
Our results support the idea of conceptualizing and
operationalizing the risk management within the
framework of the standard ISO 31000. The finding of
this study concurs with theoretical arguments in the
literature that considers risk management as an
important element form of maintenance performance
measurement [31].
Furthermore, as evidenced by the results it could be
argued that the main predictors of maintenance
performance are risk identification and risk action. Our
findings strengthen credence to the growing importance
of linking the risk management with performance
measurement [32]. Furthermore, as suggested by prior
research [33], putting effort into enterprise-wide risk
assessment and management could enhance operating
performance.
We build on prior research and distinguish our study
from the previously published work in the risk
management literature in the following ways. First, in
contrast to the previous studies, our study focuses on the
risk management within the framework of asset
management. Secondly, addressing the importance of
assessing firm maintenance performance [34], we
examined whether and to what extent risk management
activities contribute to the maintenance performance.
Finally, also in a departure from previous research that
have addressed risk within maintenance operations (e.g.
[35]), our study proposed the empirically validated
structural model and therefore extends the literature on
the benefits of integrating risk management into
maintenance and asset management activities.
The results of this study may provide additional
management insights that have the potential to support
the decision-making process related to the physical asset
management. As such, an important aspect of physical
asset management is to achieve the right balance
between performance, cost and corresponding risks in
pursuing the company goals. Indeed, managers should
integrate risk management into the asset management
plan to proactively and holistically address underlying
issues.
For future research, we suggest a combination of
qualitative and quantitative study to further examine the
proposed model. Furthermore, the proposed model can
be extended to incorporate additional performance
measures and/or asset management dimensions. Future
study could also consider some limitations of this study.
For instance, due to the relatively small number of
surveyed organizations, potential control variables could
not be included, without compromising statistical
power. It is, therefore, recommended that future
research include relevant control variables and tested
the model with a larger sample of organizational units.
REFERENCES
[1] Ahuja, I. P. S, & Khamba, J. S., (2008), An
evaluation of TPM initiatives in Indian industry for
enhanced manufacturing performance.
International Journal of Quality & Reliability
Management, 25(2), 147-172.
doi:http://dx.doi.org/10.1108/02656710810846925
[2] Tsang, A. H. C., (2002), Strategic dimensions of
maintenance management. Journal of Quality in
Maintenance Engineering, 8(1), 7-39.
doi:http://dx.doi.org/10.1108/13552510210420577
[3] Maletič, D. (2015), Interaction between Quality
Management, Production and Maintenance
Performance, PhD thesis, Faculty of
Organizational Sciences, University of Maribor,
Kranj.
[4] Schuman, C. A., & Brent, A. C., (2005), Asset life
cycle management: towards improving physical
asset performance in the process industry.
International Journal of Operations & Production
Management, 25(6), 566 – 579.
[5] Thorpe, D., (2010), The development of strategic
asset management leaders through postgraduate
education. In J. E. Amadi-Echendu, K. Brown, R.
Willett, & J. Mathew (Eds.), Definitions, Concepts
and Scope of Engineering Asset Management:
Engineering Asset Management Review (pp. 357-
380). London: Springer
[6] Woodhouse, J., (2007), Asset Management: Joining
up the jigsaw puzzle – PAS 55 standards for the
integrated management of assets, Maint. Eng.
Sept/Oct, 12–16.
[7] Pacaiova, H., Sinay, J., & Nagyova, A., (2017),
Development of GRAM–a risk measurement tool
using Risk based thinking principles.
Measurement. 100(March 2017), Pages 288–296.
[8] Pacaiova, H., (2018), Machinery Safety
Requirements as an Effective Tools for
Operational Safety Management. In Risk
Assessment. InTech.
[9] ISO 55000 (2014). Asset management - Overview,
principles and terminology
[10] Wu, D. D., & Olson, D., (2010), Enterprise risk
management: a DEA VaR approach in vendor
selection. International Journal of Production
Research, 48(16), 4919-4932.
[11] Olson, D. L., & Dash Wu, D., (2010), A review of
enterprise risk management in supply chain.
Kybernetes, 39(5), 694-706.
[12] Chiarini, A., (2017), Risk-based thinking
according to ISO 9001: 2015 standard and the risk
43
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
sources European manufacturing SMEs intend to
manage. The TQM Journal, 29(2), 310-323.
[13] Hoyt, R. E., & Liebenberg, A. P., (2011), The
value of enterprise risk management. Journal of
risk and insurance, 78(4), 795-822.
[14] ISO 31000:2009, Risk management — Principles
and guidelines
[15] ISO 31000:2018, Risk management — Guidelines
[16] Purdy, G., (2010), ISO 31000: 2009—setting a
new standard for risk management. Risk analysis,
30(6), 881-886.
[17] Pacaiova H, Markulik S, Nagyova A., (2016), The
Importance of Risk in Management Systems.
Kosice: Beki Design. 276 p ISBN 978-80-553-
2618-4
[18] Smithson, C., & Simkins, B. J., (2005), Does risk
management add value? A survey of the evidence.
Journal of Applied Corporate Finance, 17(3), 8-
17.
[19] Ritchie, B., & Brindley, C., (2007), Supply chain
risk management and performance: A guiding
framework for future development. International
Journal of Operations & Production Management,
27(3), 303-322.
[20] Gordon, L. A., Loeb, M. P., & Tseng, C. Y.,
(2009), Enterprise risk management and firm
performance: A contingency perspective. Journal
of Accounting and Public Policy, 28(4), 301-327.
[21] Parida, A., & Kumar, U., (2006), Maintenance
performance measurement (MPM): issues and
challenges. Journal of Quality in Maintenance
Engineering, 12(3), 239-251.
[22] Al-Najjar, B., (2007), The lack of maintenance and
not maintenance which costs: A model to describe
and quantify the impact of vibration-based
maintenance on company’s business. International
Journal of Production Economics, 107(1), 260–
273.
[23] Maletič, D., Maletič, M., Al-Najjar, B., &
Gomišček, B., (2014), The role of maintenance in
improving company’s competitiveness and
profitability: A case study in a textile company.
Journal of Manufacturing Technology
Management, 25(4), 441–456.
Doi:10.1108/JMTM-04-2013-0033
[24] Pacaiova, H., Glatz, J., & Kacvinsky, S., (2012),
Positive and negative aspect in application of
maintenance management philosophy. Journal of
Applied Engineering Science, 10(2), 99-105.
44
[25] Pačaiová, H., Grenčík, J., (2014), Risk
management as an integrated part of the Asset
Management. In Euromaintenance 2014, Helsinky,
Finland.
[26] Maletič, D., Maletič, M., Al-Najjar, B.,
Gotzamani, K., Gianni, M., Kalinowski, T. B., &
Gomišček, B., (2017), Contingency Factors
Influencing Implementation of Physical Asset
Management Practices. Organizacija, 50(1), 3-16.
[27] Sanchez, G., (2013), PLS Path Modeling with R.
Berkeley: Trowchez Editions. Retrieved from
http://www.gastonsanchez.com/PLS Path Modeling
with R.pdf
[28] Chin, W. W., & Newsted, P. R., (1999), Structural
equation modeling analysis with small samples
using partial least squares. Statistical strategies for
small sample research, 1(1), 307-341.
[29] Hair, J. F., Black, W. C., Babin, B. J., & Anderson,
R. E., (2010), Multivariate Data Analysis (7th ed.).
Englewood Cliffs: Prentice Hall.
[30] Vinzi, V. E., Trinchera, L., & Amato, S., (2010),
PLS Path Modeling: From Foundations to Recent
Developments and Open Issues for Model
Assessment and Improvement. In Handbook of
Partial Least Squares (pp. 47–82). Berlin,
Heidelberg: Springer Berlin Heidelberg.
https://doi.org/10.1007/978-3-540-32827-8_3
[31] Söderholm, P., & Norrbin, P., (2013), Risk-based
dependability approach to maintenance
performance measurement. Journal of Quality in
Maintenance Engineering, 19(3), 316-329.
[32] Arena, M., & Arnaboldi, M., (2014), Risk and
performance management: are they easy partners?.
Management Research Review, 37(2), 152-166.
[33] Callahan, C., & Soileau, J., (2017), Does
Enterprise risk management enhance operating
performance?. Advances in Accounting, 37, 122-
139.
[34] Liyanage, J. P., (2007), Operations and
maintenance performance in production and
manufacturing assets: The sustainability
perspective. Journal of Manufacturing Technology
Management, 18(3), 304-314.
[35] Wijeratne, W. M. P. U., Perera, B. A. K. S., & De
Silva, L., (2014), Identification and assessment
risks in maintenance operations. Built Environment
Project and Asset Management, 4(4), 384-405.
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Pouzdanost, raspoloživost i pogodnost za održavanje

Appendix 1 – Questionnaire items and outer model assessment statistics for risk management and maintenance
performance practices

weight loading communality redundancy

Risk context (LV1)

We have implemented risk management process 0.410 0.822 0.676 0.000

Risk management is an integral part of physical asset management (e.g. 0.454 0.850 0.7 0.000
machinery and equipment)

We have enough resources (employee availability and competencies, budget, 0.387 0.716 0.512 0.000
information etc.) in order to carry out an effective risk management process

Risk identification (LV2)

Prior to risk identification team is formed and potential risk problems are 0.454 0.837 0.700 0.279
discussed

Responsibilities and authorities within risk management process are clearly 0.428 0.669 0.447 0.178
defined

We used diagnostic tools (e.g. vibration analysis, IR thermography) to identify 0.455 0.733 0.538 0.214
potential risk sources

Risk analysis (LV3)

We carry out risk assessment analysis for physical assets to evaluate potential 0.384 0.786 0.618 0.239
risk effects

We used different methods (e.g. failure mode effects analysis - FMEA) to 0.471 0.861 0.741 0.287
support risk assessment analysis

Risk evaluation process is clearly defined for physical assets (e.g. assigning 0.350 0.837 0.700 0.271
priority weights)

Risk action (LV4)

A benefit-cost ratio is considered when determining risk actions in the field of 0.429 0.824 0.679 0.306
physical asset maintenance

Actions are taken to reduce or eliminate risks for physical assets 0.392 0.791 0.625 0.281

Risk related information is monitored and documented 0.401 0.838 0.702 0.316

Maintenance performance (LV5)

The effectiveness of maintenance processes has improved during the last 3 0.217 0.612 0.374 0.189
years

Overall equipment effectiveness (OEE) has improved during the last 3 years 0.256 0.664 0.441 0.223

The availability of physical assets (machinery, equipment etc.) has improved 0.297 0.730 0.533 0.269
during the last 3 years

The mean time between failures (MTBF) has been extended during the last 3 0.339 0.786 0.617 0.312
years

Maintenance costs are consistent with the plan during the last 3 years 0.310 0.690 0.477 0.241

45
46
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA
MAINTENANCE TECHNOLOGIES
48
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Projektiranje i održavanje transformatora s aspekta

zaštite od korozije
Designing and Maintenance of Transformers from the
Aspect of Corrosive Protection
Stručni rad
Vladimir REDE 1) Sažetak: U radu je dan prikaz smjernica za projektiranje i održavanje
Josip JERKOVIĆ 1) transformatora s aspekta zaštite od korozije. Analizirani su unutarnji i
Željko ROŽIĆ 2) vanjski čimbenici pojave neželjenog procesa korozije i objašnjena dva
1) HEP-PROIZVODNJA d.o.o. Pogon TE-TO pristupa za smanjenje rizika pojave ovog neželjenog procesa. Riječ je o
Zagreb, Kuševačka 10a, Zagreb, Croatia izboru konstrukcijskih materijala i zaštitnih prevlaka transformatora.
2) HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. Miševečka Prilikom projektiranja kotla transformatora treba koristiti takve
15a, Zagreb, Croatia konstrukcijske materijale i rješenja kojima će se osigurati njegova
vladimir.rede@hep.hr tehnološka uporabljivost te ekonomska opravdanost. U tom smislu
josip.jerkovic@hep.hr potrebno je poznavati sve čimbenike koji utječu na pojavu korozije, koje
zeljko.rozic@hep.hr sve vrste zaštite od korozije je moguće primijeniti za zaštitu transformatora,
koja su načela projektiranja zaštite od korozije transformatora i na koji
Ključne riječi način će se to u budućnosti odraziti na njegovo održavanje.
Transformator Professional paper
Kotao Abstract: The paper presents the guidelines for the designing and
Zaštita od korozije maintenance of transformers from the aspect of corrosion protection.
Projektiranje zaštite od korozije Internal and external factors of the undesirable corrosion process were
Održavanje s aspekta zaštite od korozije analyzed and two approaches to reduce the risk of this unwanted process
were explained. It is a matter of choosing a structural material and
Keywords protective coating of the transformer. When designing a transformer tank,
Transformer such constructional materials and solutions should be used to ensure its
Tank technological usability and economic benefits. In this sense, it is necessary
Corrosive protection to know all the factors that influence the appearance of corrosion, which
Designing of corrosive protection types of corrosion protection can be applied to protect the transformers,
Maintenance from the aspect of corrosive which are the principles of designing protection against transformer’s
protection corrosion, and how this will be reflected in its maintenance in the future.

1. Uvod korozijskih procesa. Zato visokorazvijene države ulažu

Opće je poznato kako je korozija neželjeni proces
propadanja konstrukcijskih materijala uzrokovan
aktivnošću određenih fizikalno-kemijskih utjecaja.
Korozija izaziva površinska ili unutrašnja oštećenja i
može dovesti do prekida u funkcioniranju konstrukcija,
opreme ili uređaja, što u konačnici generira negativne
ekonomske učinke. Pretpostavlja se da je korozija dala
svoj doprinos u pojavi svjetske materijalne i energetske
krize, te je kao takva uzrokom znatnih gospodarskih
gubitaka diljem država. Provedene razne studije u
razvijenim zemljama pokazuju kako je korozija
nezanemariv uzročnik gospodarskih šteta u visini od oko
4,2 do 4,5% bruto nacionalnog dohotka pojedine zemlje,
što se godišnje iskazuje u milijardama dolara [4]. Ovo se
odnosi samo na direktnu štetu od korozije, pri čemu nisu
obuhvaćeni i dodatni troškovi kao što su povećani
troškovi sanacije i održavanja, izmakla dobit uslijed
nefunkcioniranja postrojenja tijekom antikorozijske
sanacije, te ostale sekundarne štete nastale djelovanjem
golema sredstava u istraživanje najučinkovitijih načina
zaštite od korozije, koja počinje već od projektiranja
uređaja, u ovom slučaju transformatora, a nastavlja se
tijekom njegova dugogodišnjeg održavanja. Loše
projektiranje uređaja rezultira povećanim troškovima
održavanja istih.
2. Čimbenici pojave korozije
transformatora
Oštećenje limova transformatorskog kotla djelovanjem
korozije ne nastaje spontano, nego mora biti potaknuto
nekom pokretačkom silom koja djeluje u okolini
transformatora. Ova sila može biti prouzročena nekim
fizikalnim, kemijskim ili biološkim djelovanjem koje
rezultira uspostavom korozijskog procesa na površini
kotla transformatora ili unutar njega. Ovako štetan proces
je nužno spriječiti i/ili zaustaviti što ranije, a pokreću ga
razni vanjski i unutarnji čimbenici koji utječu na pojavu
korozije transformatora.

49
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
2.1. Vanjski čimbenici pojave korozije
transformatora
Česta je pojava vanjske korozije na transformatorima
smještenim unutar ili izvan objekta, a odnosi se na vanjske
površine kotla transformatora kao metalnog objekta.
Koroziju vanjskih površina kotla moguće je znatno
smanjiti ako se tijekom projektiranja obuhvate svi
čimbenici koji utječu na koroziju. Npr. potrebno je
nastojati da transformator bude instaliran izvan utjecaja
jako vlažnog zraka odnosno djelovanja vjetra koji nanosi
korozijska isparavanja. Bitno je i da montaža dijelova
transformatorskog kotla (konzervator, poklopac kotla,
razni priključci, i dr.) bude izvedena tako da se
maksimalno umanji korozijski utjecaj od druge opreme i
sustava u blizini. Također, tornjeve za rashladnu vodu, koji
se nerijetko nalaze u termoelektranama i industrijskim
postrojenjima, treba montirati izvan zone korozijskog
utjecaja na okolinu u kojoj se nalazi transformator. Mogu
biti postavljeni i snažni ventilatori kako bi se smanjio
utjecaj vlage zbog, primjerice, nezaobilazne instalacije
hidrantske mreže. Agresivni plinovi i/ili tekućine trebaju
biti žurno evakuirani iz okružja transformatora da ne bi
došlo do korozijske reakcije. Dimni i ostali štetni plinovi
moraju najprije biti pročišćeni, a tek onda izbačeni kroz
dimnjak termoelektrane, a on treba biti projektiran na
način da može efikasno evakuirati dimne plinove. To je
posebice bitno za transformatore koji se nalaze u
termoelektranama velikih snaga, gdje se izbacuje golema
količina dimnih plinova za vrijeme rada parnih i plinskih
turbina [7]. Transformatori u blizini mora štite se dodatnim
premazima.
Slika 1. Ovisnost topivosti vode u mineralnom ulju o temperaturi ulja [3]
Figure 1 Water solubility in mineral oil dependence of oil temperature [3]
50
2.2. Unutarnji čimbenici pojave korozije
transformatora
Vlaga i kisik su najveća korozijska prijetnja unutrašnjosti
transformatora, jer oni utječu na starenje papirnouljne
izolacije transformatorskih namota, kao i na koroziju
unutarnje strane kotla transformatora. Zbog toga
uklanjanje vlage i kisika počinje već u proizvodnji i
nastavlja se tijekom eksploatacijskog vijeka
transformatora. Idealan transformator bi morao biti
konstruiran, proizveden i održavan bez mogućnosti pojave
vlage unutar njegova kućišta, no to u praksi nije moguće
pa se koriste rješenja koja znatno limitiraju pojave vlage.
Jedno od njih je svakako izvedba transformatora bez
otvorenog sustava odzračivanja, čime se uvelike
ograničava prodor vlage izvana u njegovu unutrašnjost. Uz
ovo treba razmatrati i ostale dijelove kao što su membrane,
brtve, silikagel, itd., koje treba pravilno i planski održavati
jer su oni mogući ulazi za vlagu. Stoga je vlaga
potencijalna opasnost za transformatore, a to je pokrenulo
razvitak raznih metoda kojima se vlaga iz transformatora
nadzire, mjeri i periodički odvodi. Ovdje postoji još niz
neriješenih pojava glede vlage, a jedna od njih je i
dinamički model ponašanja vlage tijekom promjena
režima rada transformatora u realnom vremenu [7].
Na donjoj je slici prikazana međuovisnost topivosti vode
u ulju o temperaturi mineralnog ulja, čime se određuje
relativna vlaga u ulju koja je jednaka aktivnosti vode
(Awp), pod uvjetom da je formirano ravnotežno stanje
vlage u izolaciji namota transformatora.
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja

3. Zaštita materijala transformatora U industrijskim pogonima i termoelektranama nerijetko

promjenama okolnosti
Zaštita od korozije materijala promjenama okolnosti
provodi se promjenom sastava medija i nametnutih
fizikalnih veličina, odnosno promjenom sudionika
korozijskih procesa, na sljedeći način [4]:
• potpunom zamjenom medija,
• promjenama koncentracije, parcijalnog tlaka, odnosno
udjela pojedinih sastojaka u mediju, i to najčešće
uklanjanjem korozivnog sastojka ili dodavanjem
inhibitora korozije,
• promjenama fizikalnih veličina kao što su temperatura,
relativna brzina gibanja između materijala i medija,
elektrodni potencijal i mehanička naprezanja.
S obzirom na to da transformatorsko ulje ima dvostruku
funkciju, kao rashladni medij i kao dielektrik, u njemu
vremenom često dolazi do pojave vlage iz okoliša, a
budući da bez utjecaja vlage na metalu ne može nastati
elektrolit njezino uklanjanje se može iskoristiti kao zaštita
od korozije. U tom smislu se, primjerice, konzervacija
metala provodi pakiranjem u nepropusne omote i
kombinira se, ili s organskim prevlakama, ili s
beskontaktnim postupcima sušenja odnosno inhibicije
zraka unutar omota. Ovdje se uzima u obzir da je
koncentracija vlage u zraku ograničena tlakom zasićenja,
tj. napetošću para kapljevine, što znači da uz barometarski
tlak pri 20°C zrak sadrži maksimalno oko 17 g/m3 vodene
pare. Ova pojava može izazvati atmosfersku koroziju
samo ako stvori opnu kapljevine na metalu, iznad kritične
vlažnosti od oko 60%. Dalje se korozijom ta vlaga u
omotu troši tvorbom čvrstih produkata (npr. hidroksida),
a zbog male propusnosti omota za vodenu paru
nadoknađuje se vrlo sporo iz okolnog zraka, što dovodi do
usporenja korozije [4].
se stvaraju kisele pare (npr. HCl), kapljice kiseline (npr.
H2S04) i plinovi koji s vlagom formiraju kisele spojeve
(npr. SOx i NOx). U tom je slučaju ventiliranje najbolja
zaštita od korozije, a usisani zrak se pročišćava
propuhivanjem kroz otopinu NaOH. Za smanjivanje
korozivnosti plinova može se rabiti i vakuum, jer se
sniženjem ukupnog tlaka plina snižava i parcijalni tlak
njegovih agresivnih sastojaka, a tako i njihova
koncentracija prema Daltonovu zakonu i jednadžbi
stanja [7].
4. Izbor konstrukcijskih materijala
transformatora
Uporabom materijala otpornih na koroziju teži se
umanjiti sklonost njezinom generiranju, a izbor
materijala ovisi o nizu čimbenika, kao što su: mehanička
svojstva, očekivani vijek trajanja, estetski izgled,
korozijska postojanost i cijena [6]. Radi povoljne cijene
temeljnog materijala, kao i jednostavnosti te raširenosti
primijenjenih postupaka (zavarivanje, toplinska obrada,
pjeskarenje, bojanje ili prevlačenje), najviše se koriste
nelegirani niskougljični konstrukcijski čelici u
proizvodnji velikih transformatora, dok za one manjih
dimenzija i posebnih namjena koristi se i aluminij, a rjeđe
i sitnozrnati čelici, nehrđajući čelici, bakar i nemag-
netični materijali. Relativna postojanost na koroziju
određenih nezaštićenih materijala – metala u ovisnosti o
radnoj okolini transformatora prikazana je u tablici 1. Da
bi se na ispravan način projektirao spremnik ulja
transformatora treba izvrsno poznavati konstrukcijske
materijale koji će se primijeniti za izradu spremnika.
Osim ekonomskog aspekta potrebno je uzeti u obzir i
mehanička svojstva materijala, kao što je otpornost na
tlak i toplinske promjene te otpornost na koroziju.

Tablica 1. Ocjene otpornosti na koroziju nekih nezaštićenih materijala [6]

Table 1 Corrosion resistance evaluation of some unprotected materials [6]

Ocjene: 1 = slaba - brz korozijski utjecaj; 2 = osrednja - privremena upotreba; 3 = dobra - umjereno
korištenje; 4 = vrlo dobra - pouzdano korištenje; 5 = izvrsna - neograničeno korištenje

51
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Ako se na nekoj konstrukciji kombiniraju razni metali
odnosno legure, treba izbjegavati pojavu kontakta metala
s međusobnom razlikom potencijala, npr. anodnog
materijala kao što je aluminij, cink i nelegiranog čelika s
katodnim materijalom kao što je bakar, mjed i nehrđajući
čelik. Ako se to ipak ne može izbjeći, moraju se birati
katodni metali koji imaju visok prenapon ili anodni
metali koji se pod istim okolnostima pasiviziraju, kako bi
se s antikorozijskog aspekta odabrao uravnotežen sklop
metalne konstrukcije [7]. Ako je i nadalje kombinacija
metala nepovoljna, korozija se može spriječiti prekidom
strujnog kruga na način da se postavi izolator između oba
metala. Kako bi se ovo pak izbjeglo, konstrukcija kotla
transformatora najčešće se izvodi čeličnim pločama koje
se zavarivanjem spajaju u završnu formu. Prilikom rada
transformatora potrebno je izbjegavati njegova
dinamička opterećenja i nagle temperaturne promjene,
posebice ako se kombiniraju metali s različitim toplin-
skim rastezanjima, a sve u svrhu minimiziranja korozij-
skih pojava. Stoga bi izbor konstrukcijskih materijala
trebao biti određen njihovim fizikalnim, kemijskim,
mehaničkim i tehnološkim svojstvima.
Povećanje kemijske otpornosti materijala može se postići
i dodatnim tretmanom površina, prema zahtjevima koje
su determinirane raznim okolišnim uvjetima za koje je
određeni transformator projektiran [7]. Materijale je
potrebno birati na temelju njegove kemijske otpornosti
prema nekoj kemijskoj sredini, odnosno treba izbjegavati
one materijale koji u određenoj okolini nemaju dobru
otpornost na koroziju.

Table 2 Comparison of properties most commonly used organic coatings [6]

Tablica 2. Usporedba svojstava najčešće primjenjivanih organskih prevlaka [6]

Ocjene za svojstva: 3 = izvrsno; 2 = vrlo dobro; 1 = osrednje; 0 = slabo

Ocjene za cijenu: 3 = najjeftinije; 2 = umjerena cijena; 1 = skupo; 0,5 = vrlo skupo

52
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja
5. Izbor zaštitnih prevlaka transformatora
Osim adekvatnog izbora materijala otpornog na koroziju,
moguće je koristiti i korozijski otporne prevlake ili
modificiranje površine u svrhu jačanja otpornosti.
Metalnim prevlakama se vrši elektrokemijska zaštita, s
time da prevlaka treba biti plemenitija od osnovnog
metala (npr. zaštita kositrom). Ukoliko se prevlaka
ponaša kao anoda (tzv. zaštita žrtvovanjem), osnovni
metal ostaje zaštićen u korozijskom članku, a primjer
takve zaštite je prevlačenje čelika cinkom ili aluminijem.
U praksi se zaštita od korozije izvodi kombinacijom
spomenutih dvaju načina: prvo se nanosi anodni metalni
sloj i potom neka nemetalna prevlaka [7]. Kao zaštita
limova transformatorskih kotlova najčešće se koriste
organske prevlake koje se sastoje se od baze i pigmenata,
pri čemu baza (ulje ili polimer) sadrži sastojke koji
formiraju nakon sušenja čvrsti film.
Za izbor primjene pogodne vrste organskih prevlaka
mogu poslužiti različiti praktični pokazatelji, pa se u
tablici 2 navode usporedbene ocjene za neka od često
mjerljivih svojstava različitih organskih prevlaka.
Formirani film služi pigmentima kao nosač, a dva ili više
polimera kombiniraju se u svrhu optimiranja potrebnih
svojstava. Dodanim pigmentima postiže se neprozirnost
ili željena boja, kao i zaštita polimerne baze od
neželjenog djelovanja UV zraka. Uspješno zaštitno
djelovanje organskih prevlaka ponajprije ovisi o njihovoj
kemijskoj postojanosti i nepropusnosti. Takvi premazi se
sastoje od sušivog ulja, polimera i otapala (npr.
terpentin). Nakon što se premaz nanese na metalnu
površinu otapalo ispari, a smjesa sušivog ulja i polimera
oksidira čime se stvara čvrsto vezana prevlaku na metalu.
Ako se apliciraju lakovi umjesto premaza, nužna su
barem dva sloja brzosušivog laka kako bi se ostvarila
adekvatna zaštita kakva se postiže premazima [7].
6. Načela projektiranja zaštite od korozije
transformatora
Pri projektiranju kompletnog transformatora bitan dio se
odnosi na projektiranje zaštite od korozije
transformatorskog kotla, stoga projektanti trebaju
izvrsno poznavati tehnološke procese proizvodnje kotla
transformatora, kao i uvjete okruženja gdje će biti
ugrađen konkretan transformator (tlak, temperatura,
vlaga, prašnjava i/ili agresivna atmosfera, itd.).
Projektanti trebaju također imati pregled svih
konstrukcijskih materijala. Primjerice, za projektiranje
zaštite od atmosferske korozije čeličnih limova od kojih
su konstruirani transformatorski kotlovi, projektanti
moraju imati sve podatke o mikro i makroklimi određene
lokacije. Mikroklima je definirana posebnim
okolnostima glede same konstrukcije, kao što je fizički
smještaj transformatora u postrojenju te njegova
predviđena mehanička i toplinska opterećenja, izloženost
utjecaju morske ili slatke vode, vjetrova, i dr.
Makroklima je određena rezultatima meteoroloških
mjerenja tijekom dugogodišnjeg razdoblja, pri čemu su
bitni podatci o temperaturi, tlaku, relativnoj vlažnosti,
oborinama, atmosferskom onečišćenju agresivnim
plinovima, kemikalijama i prašinom. Tijekom izrade
tehničke dokumentacije za kotlove transformatora, treba
se uzeti u obzir i veća debljina stijenke radi utjecaja
tlakova i/ili korozije. Kako se transformatorski kotao ne
smatra posudom pod tlakom u zakonodavnom smislu,
dovoljno je predvidjeti minimalno povećanje debljine
lima što će kotlu produljiti vijek trajanja. Navezano na
ovo, potrebno je i prediktirati redovito antikorozijsko
održavanje kotla transformatora, čime se minimalizira
dodatak na debljinu njegove stijenke. Također je bitno
izbjegavati oštre kutove, napukline, udubljenja, šupljine,
a zavarivanja treba izvoditi vrlo pažljivo kako ne bi
nastala porozna mjesta, ili površinske promjene na
kojima može doći do preferencijalne korozije (npr. kod
zavarivanja nehrđajućih čelika ili legura bakra i
aluminija). Projektanti moraju promišljati i o odabiru
pogodne metode neutraliziranja pojave elektrokemijske i
galvanske korozije [7].
U pogonima treba predvidjeti dovoljnu ventilaciju u
smislu zaštite od korozije kotlova transformatora na
način da isti trebaju postavljeni da su lako pristupačni
glede njihova nadziranja i održavanja. Isto tako, potrebno
je predvidjeti odgovarajuće hlađenje, jer se smanjenjem
temperature smanjuje i intenzivnost korozijskih procesa.
Hlađenjem se smanjuje i elektrokemijska korozija, s
obzirom da se povećava prenapon, usporava difuzija
kisika i povećava omski otpor elektrolita. Tijekom
projektiranja tehnoloških postupaka proizvodnje limova
transformatorskih kotlova, osim znanja općih projektnih
pravila, moraju se specificirati i određeni tehnički uvjeti
te postupci za kontrolu materijala od kojih se izrađuju
komponente. Tu su sadržane potrebne mjere opreza
prilikom strojne i toplinske obrade materijala, razrada
jamstvenih zahtjeva koje mora zadovoljiti proizvođač
materijala, te kontrola i pregled materijala brojnim
metodama i napravama [7].
7. Održavanje transformatora s aspekta
zaštite od korozije
Kao osnovni preduvjet za efikasno kontinuirano
održavanje transformatora, s aspekta zaštite od korozije,
još u fazi projektiranja treba izraditi upute za pogonsko
održavanje. Na taj će način jedinica održavanja biti
sustavno osposobljena za izvršenje svih zadaća glede
antikorozijskog održavanja transformatora u pogonu.
Npr., radnicima moraju biti dostupne upute o
ograničenjima za uporabu određenog materijala, upute o
mjerama opreza te izbjegavanju i sprječavanju lokalnih
pregrijavanja, upute o tretmanu komponenti tijekom
planiranog zastoja transformatora, upute za korištenje
određenih inhibitora korozije, itd.
53
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Obveza projektanta je informirati jedinicu održavanja o Literatura

slabim mjestima na kotlu u svezi izloženosti koroziji, o
vremenskim intervalima izvođenja planiranih pregleda,
te o nadzoru debljine limova kako bi se moglo kontro-
lirati moguće napredovanje korozije tijekom rada trans-
formatora.
Jedinica za održavanje treba imati i specifikacije vezano
za predobradu metalne površine i za sva zaštitna sredstva
(premazi), kao i upute za provođenje svih zaštitnih aktiv-
nosti za vrijeme antikorozijskog održavanja komponenti.
Nadalje, ona treba imati informacije o načinu demonti-
ranja pojedinih dijelova opreme i instalacija u slučaju
zamjene istrošenih dijelova i ostalih potreba.
Međusobni kontakti projektanata i održavatelja bi se
trebali nastaviti i nakon što je transformator postavljen u
redoviti rad, kako bi se kontinuranim nadgledanjem
uočavali eventualni nedostatci i zajednički pronalazili
uzroci koji bi se tako mogli čim prije otkloniti i sistemski
odstraniti već tijekom proizvodnje transformatora.
Također, jedinica za održavanje se treba brinuti o čistoći
površina transformatorskog kotla i pripadajućih dijelova,
budući da to izravno utječe na sprječavanje korozije, jer
nečistoće, koje se vremenom formiraju na površini,
ubrzavaju koroziju zbog svoje higroskopnosti [7].
[1] Service Handbook for Transformers, (2007), ABB,
Zürich, Switzerland
[2] Kelemen T., (1997), Transformator, Tehnička
enciklopedija – svezak 13, Hrvatski leksikografski
zavod Miroslav Krleža, Zagreb
[3] Vaisala HUMICAP Moisture and Temperature
Transmitter for Oil MMT330, (2006), User's Guide,
Vaisala, Helsinki, Finland
[4] Jelić-Mrčelić G., (2010), Korozija i zaštita
materijala, predavanja, Pomorski fakultet, Split
[5] Gazivoda S., (2007), Vlaga u transformatoru,
Seminar, FER, Zagreb
[6] Filetin T., (2006), Izbor materijala pri razvoju
proizvoda, Udžbenik, FSB, Zagreb
[7] Rede V., (2012), Antikorozijska zaštita
transformatorskih kotlova u termoelektranama,
Specijalistički rad, FER, Zagreb

8. Zaključak
U članku je istaknuta važnost preveniranja i saniranja
golemih šteta na svjetskoj razini koje nekontrolirani
korozijski procesi mogu napraviti raznim metalnim
konstrukcijama, opremi i uređajima kakvi su, primjerice,
transformatori. Stoga visokorazvijene države ulažu
velika sredstava u istraživanje optimalnih načina zaštite
od korozije, počevši od projektiranja i proizvodnje
transformatora kroz njihovu eksploataciju, tijekom koje
se odvija i permanentni proces održavanja. Prikazani su
vanjski i unutarnji čimbenici koji uvjetuju pojavu
korozije unutar i izvan transformatora, pri čemu je
posebno opisana zaštita od korozije promjenama
okolnosti materijala za izradu transformatorskih kotlova,
a koja zaštita se provodi promjenom sastava medija i
nametnutih fizikalnih veličina, tj. promjenom sudionika
korozijskih procesa. Zatim su opisani izbori
konstrukcijskih materijala i korozijski postojanih
prevlaka, od kojih se u praksi najčešće koriste metalne i
organske prevlake koje imaju optimalna zaštitna
svojstva. Na kraju su navedena načela koja se
primjenjuju kod projektiranja transformatora s aspekta
zaštite od korozije, kao i njihova poveznica s
antikorozijskim održavanjem transformatora za vrijeme
njegovog dugogodišnjeg rada. Iz navedenoga proizlazi
da loše projektiranje uređaja s aspekta zaštite od korozije
rezultira povećanim troškovima održavanja istih, pa bi
projektanti ovo trebali imati na umu, a održavatelji ih
često informirati o problemima u praksi.

54
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Tehnologijski i drugi aspekti rezanja rotora starog

generatora i analiza rizika
Technological and Other Aspects of Runner Cutting of an
Old Generator Runner and Brief Analysis of Risk
Adriano GARAFULIĆ 1) Stručni rad
Marija ŠIŠKO KULIŠ 2) Sažetak: Tijekom revitalizacija elektrana u kojima su imperativi
1) Sveučilište u Splitu – Centar za stručne minimalni troškovi, rokovi i maksimalna raspoloživost proizvodnih
studije, Split, Hrvatska jedinica koje su još u pogonu, jedan od značajnih problema je demontaža i
2) HEP Proizvodnja d.o.o. Zagreb, PP HE Jug transportiranje stare elektroenergetske opreme. U ovom radu dan je osvrt
Split. Sveučilište u Splitu – Centar za na iznimno složenu aktivnost rezanja rotora starog generatora unutar
stručne studije, FESB, Split, Hrvatska podzemne strojarnice HE Zakučac. Uz nesumnjivo interesantan
tehnologijski aspekt, napravljena je i kratka analiza rizika.
adrianogarafulić@gmail.com
marija.sisko-kulis@hep.hr
Professional paper
Ključne riječi Abstract: During the refurbishment of power plants, where the
Generator imperatives are the minimum costs, deadlines and maximum availability
Rizik of production units still in operation, one of the major problems is the
Rezanje dismantling and transportation of old power equipment. This paper gives
Opasnost an overview of the extremely complex activity of cutting the r runner of
the old generator within the underground engineering Zakučac HPP. In
Keywords addition to an undoubtedly interesting technology aspect, a short risk
Generator analysis was also made.
Risk
Cutting
Danger

1. Uvod okoliša i unutrašnjosti strojarnice te raznih drugih

Revitalizacija HE Zakučac, kao jedan od najvećih
projekata u HEP-u, bila je iznimno složena i zbog
činjenice da je tijekom cijele realizacije projekta
elektrana radila. Znači, dok se jedna proizvodna jedinica
mijenjala, ostale tri su bile pogonski spremne.
Obuhvaćala je četiri etape koje su sadržavale niz
složenih aktivnosti [6, 8]. Jedna od najrizičnijih
aktivnosti, gledano s aspekta zaštite na radu ali i u
tehničkom, tehnološkom, ekonomskom i ekološkom
smislu, zasigurno je rezanje rotora staroga generatora A.
Naime, nakon demontaže agregata u HE Zakučac, stari
rotor generatora A se fizički nije mogao transportirati iz
strojarnice u jednom komadu pa je bilo potrebno rezati
rotor generatora unutar strojarnice i u komadima ga
transportirati van. Stoga je kao najpovoljnije rješenje
odabrano rezanje rotora generatora na segmente. [3]
Kako se agregati HE Zakučac nalaze u podzemnoj
strojarnici do koje vodi pristupni tunel, rezanje je
predstavljalo velik problem zbog mogućnosti zapaljenja,
trovanja plinovima, visokih temperatura, zagađenja
neželjenih pojava.
Primjerice, postojao je i rizik da se ošteti oprema unutar
strojarnice. Uništenje ili oštećenje opreme unutar
strojarnice HE Zakučac moglo bi rezultirati prestankom
daljnjeg redovnog pogona HE Zakučac. Međutim,
izvrsnom interdisciplinarnom pripremom ove
aktivnosti/projekta kao i realizacijom izvedbe zaštitne
metalne konstrukcije i sustava odimljavanja projekt je
uspješno priveden kraju.
U ovom radu prikazane su aktivnost rezanja rotora
generatora, identificirani su rizici, napravljena je
matrica rizika, na temelju koje je kreiran registar rizika
u kojem je dobiven okvirni proračun troškova rizika.
2. Rezanje rotora generatora
Rezanje rotora generatora A unutar strojarnice je
prihvaćeno kao jedina tehnologijska mogućnost. Naime,
unatoč brojnim pokušajima izvoditelj radova nije uspio
demontirati rotor generatora na manje dijelove; slika 1.

55
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Slika 1. Osnovni dijelovi rotora generatora: vratilo sa
zvijezdom i pol rotora generatora
Figure 1 Basic parts of generator runner: shaft
with star and pole
Nepremostiv problem bili su klinovi zavareni na čeonim
krajevima, što nije navedeno u staroj as built
dokumentaciji iz 1961. godine pa se ova aktivnost nije
niti mogla predvidjeti prije početka projekta
revitalizacije HE Zakučac.[3]
Rezanje rotora generatora na segmente vršilo se
elektrodom za žlijebljenje koja se sastoji od bešavnih
cijevi 3/8“ dužine 3 m kroz koju se provlači sajla
debljine 5 mm. Ista se montira na pištolj za rezanje
(top).[4]
Rezanje se vrši u smjeru od vrha prema dnu, tako da se
nastala talina gura prema dolje u posebnu posudu
(metalna kada debljine stijenke 5 mm) dimenzija 2000 x
1000 x 250 mm za prihvat i zbrinjavanje taline. Ispod
svakog reza postavi se po jedna kada za prihvat taline,
slika 2.
Slika 2. Kada za prihvat taline
Figure 2 When to accept melt
Pravci rezanja rotora generatora na segmente prikazani
su na slici 3.
56
Slika 3. Prikaz smjerova tijekom procedure rezanja [4]
Figure 3 View of directions during cutting
procedure [4]
Prilikom ovakve izvedbe rezanja na kraju elektrode se
postiže temperatura od oko 18.000 Co te se stvaraju
dimni plinovi temperature koji ne prelaze 450 Co.
Primarno rezanje (90 %) čija površina reza prelazi
površinu veću od 0.1 m2 radio je jedan obučeni radnik
rezač pomoću elektrode za užljebljenje koja kao
energent koristi tehnički plin kisik.
Sekundarno rezanje (10 %) radio je drugi rezač
garniturom za plinsko rezanje pomoću tehničkih plinova
propan butan i kisik za površine reza koje su manje od
0,1 m2 i za asistenciju prilikom početka rezanja pomoću
elektrode za užljebljenje. [4]
Površina jednog reza je oko 0,4 m2 – okomito na vratilo.
Broj rezanja na pet mjesta po obodu lančanog prstena,
odnosno pat takvih ponavljanja. Ukupna površina
vertikalnih rezova iznosi 10 m2.
Procijenjena težina izrezanih segmenta iznosi:
• Segment 1 – 72.000 kg;
• Segment 2 – 60.000 kg;
• Segment 3 – 60.000 kg;
• Segment 4 – 24.000 kg;
• Segment 5 – 24.000 kg.
Slika 4. Rezač i pomoćnik vrše rezanje rotora
Figure 4 Cutter and assistant perform cutting
Svaki segment se osigurava od mogućeg pomaka pri
rezanju, tako da se čeličnim profilima dimenzija 200 x
100 x 15 mm povezao lančani prsten sa zvijezdom
rotora. Profili se zavario s jedne strane na lančani
prsten, a s druge na zvijezdu rotora
Ispod svakoga segmenta postavljene se vijčane dizalice
koje podupru polove i lančani prsten. Na osovini rotora
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja
izveo se jedan rez po cijeloj širini presjeka iste u cilju
lakšeg transporta iste pristupnim tunelom iz prostora
strojarnice.
Materijal potreban za rezanje rotora: serijski spojene
boce kisika pritiska 200 bari u kompletu (bateriji) 12
kom; propan butan 1 boca težine 30 kg; elektrode za
žlijebljenje.[4]
Da bi se zaštitila betonska konstrukcija unutar
strojarnice HE Zakučac, ispod tave za prihvat taline, na
podu, postavljenje su vatrootporne gips kartonske ploče
u sloju debljine 36 mm. Tava je od gips kartonske ploče
podignuta za visinu „U“ profila dimenzije 50 mm. Po
završetku svih rezova, kada ispunjene talinom se
pomoću viličara izvezla iz prostora strojarnice na depo
otpadnog materijala, gdje se praznila i potom vraćala u
prostor strojarnice.[3]
Za potrebe prikupljanja produkata izgaranja te zaštite
okolnog prostora izradila se zaštitna vrlo interesantna
metalna konstrukcija, slika 5.
Slika 5. Zaštitna metalna konstrukcija
Figure 5 Protective metal construction
Iz prostora zaštitne metalne konstrukcije s pomoću
otvora dimenzije Ø400 mm x 4 kom. na krovnim
plohama konstrukcije cijevima su se odvodili produkti
izgaranja do sabirnice, a potom cijevima Ø1000 mm
kroz pristupni tunel do izlaza iz istog. Tu se cjevovod
vertikalno dizao do iznad tunela gdje je smješten
ventilator kapaciteta 20000 m3/h
Cijeli pod unutar zaštitne metalne konstrukcije (osim
ispod tava) bio je prekriven pijeskom granulacije 0-4
mm u debljini sloja od minimalno 20 mm.
Nakon što se izvedeni svi rezovi na rotoru (5 rezova), na
krovnoj plohi zaštitne konstrukcije otvorio se predviđeni
otvor (skinuo se zaštitni lim) kroz koji je se s pomoću
naprave i dizalice prihvatiti dio osovine koji se reže. Po
završetku operacije prihvata osovine s dizalicom otvor
na krovnoj plohi se zatvorio i zabrtvio te se pristupa
rezanju osovine (1 rez). Po napravljenom rezu pristupilo
se demontaži krovne konstrukcije zaštitne metalne
konstrukcije i vađenju dijela odrezane osovine te
transporta iste na prostor deponije otpadnog materijala
ispred ulaza u tunel.
Poslije toga je slijedila demontaža zidova zaštitne
metalne konstrukcije, slika 6.
Slika 6. Demontaža zaštitne metalne konstrukcije
Figure 6 Dismantling the protective metal constructions
Pomoću dizalice i sajli prihvaćani su segmenti koji su
odmah transportirani pristupnim tunelom na prostor
deponije ispred tunela.
3. Upravljanje rizicima pri rezanju rotora
generatora A
Upravljanje rizicima na složenoj aktivnosti rezanje
rotora generatora HE Zakučac izvršeno je tehnikom
ponderiranja rizika pomoću koje se procjenjuje
vjerojatnost rizičnih događaja, uzevši u obzir sve
moguće utjecajne elemente, kao i utjecaj rizika na
projekt. Procjena se određuje ovisno o projektu,
iskustvima, itd., a na temelju toga matrica procjene
pokaže gdje su glavni (najutjecajniji) rizici. Procjenjuju
se vjerojatnosti rizika, ali i procjene vjerojatnosti
pogreške u procjenjivanju rizika. [1,2,7]
Veći rizik znači veću vjerojatnost nekog događaja, što
ne mora biti direktno vezano i s veličinom mogućeg
novčanog gubitka. Može postojati veći rizik, veća
vjerojatnost događaja vrijednosti gubitka 10, te manji
rizik događaja vrijednosti gubitka 1000. Kome će se
više i kako posvetiti ovisi o daljnjoj odluci.
Sve rizike na projektima nije moguće uzeti u obzir;
uvijek može biti iznenadnih i nepredvidivih rizika. Pri
izradi registra rizika projekta ne uzimaju se u obzir
rizici koji imaju vrlo nisku vjerojatnost, kao na primjer
pad meteorita ili neki drugi iznenadni i vrlo malo
vjerojatni rizici.
Prije izrade registra rizika napravljena je podjela rizika
u sljedeće skupine:
1. tehnički rizici
2. ekološki rizici
3. rizici zaštite na radu
4. rizici od požara
5. financijski rizici i
6. rizici nepoštivanja rokova.
57
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Tehnički rizici obuhvaćaju rizike oštećenja ili uništenja
postojeće opreme HE Zakučac, ovisno o razmjerima
štete koju bi eventualno mogli napraviti. Za ovaj slučaj
podijeljeni su u dvije kategorije. Prva je kategorija za
rizike oštećenja opreme većih razmjera, a druga za
manja oštećenja.
Kako je vrijednost svake proizvodne jedinice oko 50
milijuna eura, a u strojarnici se nalaze tri proizvodne
jedinice, ukupna im je vrijednost oko 150 milijuna eura,
pa je na temelju tih podataka napravljena procjena štete
malih i velikih razmjera.
U ekološke rizike spadaju rizici zagađenja okoliša.
Osim zagađenja okoliša i plaćanja propisane zakonske
kazne, postoji rizik od zagađenja okoliša unutar i izvan
strojarnice. Kad bi se unutrašnjost strojarnice HE
Zakučac zagadila čađom i raznim drugim produktima
dima trošak ponovnog bojanja i sanacije čađe nije
nimalo malen, procijenjen je na 500.000 kn.
U slučaju zagađenja okoline izvan strojarnice HE
Zakučac, troškovi bi isto tako mogli vrtoglavo narasti,
jer se u neposrednoj blizini nalazi otvoreno rasklopno
postrojenje Zakučac.
Ekološki rizici na projektu rezanja rotora generatora u
HE Zakučac su osim unutar i izvan strojarnice
podijeljeni na rizike većih i manjih razmjera.
Rizici zaštite na radu na projektu rezanja rotora
generatora HE Zakučac su rizici od opekotina trovanja i
ostalih tjelesnih ozljeda.
Takvi rizici, gledajući i s financijske strane, mogu biti
većih razmjera. U razmatranje su uzeti najgori mogući
slučajevi isplaćivanja odšteta unesrećenima.
Pod rizike od nastanka požara projekta rezanja rotora
generatora HE Zakučac spadaju rizici od požara unutar
strojarnice HE Zakučac. Iako je mala vjerojatnost da
unutar strojarnice izbije veći požar, zbog velike se
vrijednosti opreme i cijele elektrane treba uzeti u obzir.
Stoga su rizici od požara podijeljeni na rizike od požara
većih i manjih razmjera.
Financijski rizici aktivnosti rezanje rotora generatora
HE Zakučac su rizici od neočekivanih aktivnosti koje je
nekad potrebno napraviti, a nisu bili u okviru samoga
projekta. U ovom slučaju financijski su rizici podijeljeni
na rizike izvođenja dodatnih radova, rizike dodatne
potrebe za ljudskim resursima i rizike potrebe za
dodatnom opremom. Rizici potrebe za dodatnim
ljudskim resursima većinom su financijski najjeftiniji, a
rizici izvođenja dodatnih radova i dodatne opreme
znatno su skuplji.
Zbog niza nepredvidivih aktivnosti. malo je projekata
koji se obave u predviđenom roku. Zato je potrebno
uzeti u obzir i rizike nepoštivanja rokova projekta.
Prvo se pristupa kreiranju matrice rizika (slika 7.) u
kojoj se računati koeficijenti izloženosti za sve odabrane
koeficijente odnosno stupnjeve vjerojatnosti, u ovisnosti
o koeficijentima, odnosno stupnjevima utjecaja prijetnji
prilika koji su predviđeni SWOT analizom (koja nije
obuhvaćena ovim radom). Dobiveni koeficijenti
izloženosti su korišteni za izradu registra rizika i
određena im je razina izloženosti.
Odabrane su prijelomne točke ili pragovi rizika, i na
temelju njih dodijeljene različite boje rizicima različite
izloženosti.
Crveni rizici za koeficijent izloženosti veći od 0,2.
Žuti rizici za koeficijent izloženosti između 0,2 i 0,13.
Zeleni rizici za koeficijent izloženosti manji od 0,13.
3.1. Kreiranje registra rizika
Registar rizika projekta rezanja rotora generatora HE
Zakučac izrađen je u programskom okruženju Microsoft
Office Excel.
Svakom od već navedenih rizika se pridjeljuje stupanj
vjerojatnosti i utjecaja na sami projekt Rezanje rotora
generatora Hidroelektrane Zakučac.
Stupanj vjerojatnosti se pridjeljuje na osnovi
vjerojatnosti da se pojedini rizik dogodi. Stupanj upliva
na projekt se pridjeljuje na osnovi utjecaja rizičnog
događaja na projekt: što je veći utjecaj veći je stupanj
upliva i obratno.[1,5]
Temeljem stupnja vjerojatnosti i utjecaja na projekt
definira se koeficijent izloženosti, koji se računa kao
umnožak stupnja vjerojatnosti i utjecaja. [2,5]
Koeficijent izloženosti projekta je u registru rizika
označen bojama, koeficijenti izloženosti manji od 0,13
označeni su zelenom bojom, koeficijent između 0,13 i
0,2 označeni su žutom, a veći od 0,2 crvenom bojom.
Svakom riziku predviđen je planirani trošak rizika , to je
trošak nepoduzimanja ikakvih radnji koje bi mogle
ukloniti ili ublažiti rizik.
Umnoškom vjerojatnosti i planiranog troška rizika
dobije se očekivana monetarna vrijednost pojedinog
rizika. Rabi se za izračun sredstava u rezervnom fondu.

Slika 7. Matrica rizika [3]

Figure 7 Risk matrix [3]

58
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja

Tablica 1. Registar rizika za rizike pod rednim brojem od 1. do 8., prikaz vjerojatnosti,upliva, izloženosti i troška
pojedinog rizika. [3]
Table 1 Risk Register under Counts up 1 to 8, Probability, Exposure, Exposure, and Cost of Exposure [3]

Tablica 2. Registar rizika za rizike pod rednim brojem od 9. do 16., prikaz vjerojatnosti, upliva, izloženosti i troška
pojedinog rizika [3]
Table 2 Risk Register under Counts up 9 to 16, Probability, Exposure, Exposure, and Cost of Exposure [3]

59
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Tablica 3. Registar rizika za rizike pod rednim brojem od 1. do 8, prikaz rezervnog fonda, vlasnika rizika i stvarnog
troška odziva [3]
Table 3 A risk register under the ordinal number of 1 to 8, a description of the reserve fund, the risk owner and the
actual response cost [3]

Tablica 4. Registar rizika za rizike pod rednim brojem od 9. do 16, prikaz rezervnog fonda, vlasnika rizika i stvarnog
troška odziva [3]
Table 4 A risk register under the ordinal number of 9 to 16, a description of the reserve fund, the risk owner and the
Actual response cost [3]

60
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja
Opis tablice registra rizika (tablica 1. i 2.) [3]:
- Stupac A (oznaka rizika) – jedinstvena oznaka
rizika koja se može prikazati rednim brojem.
- Stupac B (vrsta rizika) – podjela prirode rizika
(tehnički, ekološki, financijski).
- Stupac C (rizik) – kratki opis rizika.
- Stupac D (vjerojatnost) – kvalitativna procjena
vjerojatnosti događaja koji predstavlja rizik.
- Stupac E (upliv) – kvalitativna procjena upliva
(posljedice ako se rizični događaj zbije).
- Stupac F(izloženost) – umnožak vjerojatnosti i
upliva.
- Stupac G (boja) – kategorizacija rizika po
bojama ovisno o izloženosti, crveni, žuti i
zeleni rizici.
- Stupac K (planirani trošak rizika) – trošak
rizika čak i u slučajevima kada se rizik ne
može izbjeći niti ublažiti. To je trošak
nepoduzimanja ikakvih radnji koje bi mogle
ukloniti ili ublažiti rizik.
- Stupac L (očekivana monetarna vrijednost
rizika) – umnožak vjerojatnosti i troška
rizičnog događaja. Rabi se za izračun sredstava
u rezervnom fondu.
- rizik. Na primjer u projektu Rezanje rotora generatora
Na temelju očekivane monetarne vrijednosti rizika
kreiramo rezervni fond. Rezervni fond se kreira samo za
nisko izložene „zelene“ rizike, dan je kao umnožak
vjerojatnosti i očekivane monetarne vrijednosti. Razlog
kreiranja rezervnog fonda za „zelene“ rizike je taj što za
nisko izložene rizike nećemo poduzimati nikakve
dodatne radnje odziva na rizik već s obzirom na
vjerojatnost kreiramo rezervni fond u slučaju da se
jedan od „zelenih“ rizika dogodi.
Vlasnik rizika je pojedinac ili organizacijska jedinica
odgovoran ako se rizik dogodi. Vlasnik rizika snosi
sankcije i posljedice rizika. Svakom riziku se pridjeljuje
njegov vlasnik ili više njih.[3]
Kao trošak implementacije odziva na rizik, „crvenim“
rizicima je određen i stvarni trošak odziva. Stvarni
trošak odziva je procijenjena vrijednost poduzimanja
aktivnosti i radnji da se rizik spriječi. Razlog kreiranja
rezervnog fonda za „crvene“ rizike je taj što se trebaju
poduzeti sve mjere ne bi li se spriječili visoko izloženi
rizici i njihove posljedice.
Opis tablice registra rizika (tablica 3. i 4.):
- Stupac A (oznaka rizika) – jedinstvena oznaka
rizika koja se može prikazati s rednim brojem
Stupac B (vrsta rizika) – podjela prirode rizika
(tehnički, ekološki, financijski)
- Stupac C (rizik) – kratki opis rizika
- Stupac M (rezervni fond) – planirani budžet
rezervnog fonda. Umnožak vjerojatnosti i
planiranog troška rizika.
- Stupac N (odziv na rizik) – kratki opis odziva
(akcija koja će se provest na rizik. To može biti
i poveznica na dokument u kojem se nalazi
detaljni opis odziva.
- Stupac O (vlasnik rizika) – Pojedinac ili
organizacijska jedinica odgovoran ako se rizik
dogodi.
- Stupac P (stvarni trošak odziva) – trošak
implementacije odziva na rizik
Sumiranjem rezervnog fonda „zelenih“ rizika formiran
je budžet rezervnog fonda. Na temelju budžeta
rezervnog fonda osiguravaju se sredstva za vrlo malo
vjerojatne rizike koje svakako treba uzeti u obzir.
Za projekt rezanja rotora generatora kreiran je rezervni
fond u iznosu od : 1 540 000 kn.
Sumiranjem stvarnog troška odziva „crvenih“ rizika
dobiven je ukupni trošak odziva što predstavlja troškove
implementacije odziva na rizik. To su troškovi koje će
se zasigurno pojaviti tijekom projekta, troškovi
poduzimanja preventivnih mjera ne bi li se smanjila
vjerojatnost događaja visoko izloženih rizika.
Za projekt rezanja rotora generatora izračunat je ukupni
stvarni trošak u iznosu od : 2 253 000 kn.
Gotovo svaki od rizika posjeduje Ostali ili sekundarni
rizik, odziv na rizik ne mora nužno ukloniti sav rizik,
nego se moramo nositi s onim što je preostalo. Gotovi
svi od navedenih rizika imaju za posljedicu sekundarni
HE Zakučac gotovo svi rizici imaju kao sekundarni rizik
prestanak rada HE Zakučac. Prestanak rada HE Zakučac
samo na jedan dan iziskuje gubicima od cca 1. 000
000,00 kn. Stoga je potrebno kreirati sumu očekivane
monetarne vrijednost i osigurati dodatna sredstva povrh
rezervnog budžeta
Za projekt rezanja rotora generatora izračunato je da je
potrebno osigurati dodatna sredstva u iznosu od : 4 063
000 kn.[3]
4. Zaključak
Revitalizacije hidroelektrana u principu predstavljaju
iznimno složen projekte. To naročito dolazi do izražaja
u Hrvatskoj koja nema energetskih rezervi da bi
elektrane mogle biti izvan pogona tijekom revitalizacije.
Jedan od najboljih primjera takvog projekta je
revitalizacija HE Zakučac čiju je složenost dodatno
povećao uvjet vlasnika da tri proizvodne jedinice
trebaju biti raspoložive za komercijalnu eksploataciju
dok se četvrta mijenja. Jedna od tehnologijski
najsloženijih i najrizičnijih aktivnosti je bilo rezanje
rotora generatora A.
Rezanje rotora generatora obuhvaća niz aktivnosti kao
što su samo rezanje rotora generatora, koordinacija
zaštite na radu, zaštita od požara, zaštita okoliša,
transport segmenata rotora, transport kade s talinom i
transport zaštitne metalne konstrukcije koja se postavila
oko generatora na mjestu rezanja u strojarnici HE
Zakučac. Međutim, izvrsnom interdisciplinarnom
pripremom ove aktivnosti/projekta kao i realizacijom
izvedbe zaštitne metalne konstrukcije i sustava
odimljavanja projekt je uspješno priveden kraju.
61
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Upravljanje rizicima pri rezanju starog rotora generatora
A HE Zakučac izvršeno je na način da je napravljena
procjena definiranih rizika i pomoću programskog
paketa Microsoft office excel kreiran registar rizika koji
za rezultat osim financijskog izračuna troškova rizika
daje matricu rizika.
Analiza rizika u ovom i sličnim slučajevima je
nezaobilazna metodologija koja predstavlja bazu znanja
i iskustva za buduće projekte.
Napomena: Analiza rizika je rađena za potrebe
Diplomskog rada i svi financijski podaci su procjene
diplomanta.
LITERATURA
[1] Buhmeister, B.; Kremljak, Z.; Polajnar, A. I
Pandža, K.: Neizraziti sustav za potporu
odlučivanja korištenjem analiza rizika (engl. Fuzzy
Decision Support System Using Risk Analysis)
http://www.fs.uni-mb.si/UserFiles/23/File/APEM1-
1view.pdf (01. 08. 2015.)
[2] Eugen K.: Novi pravci u upravljanju projektima:
Pristup teorije prisile - ogranicenja (engl. New
Directions in Pipeline management: A theory of
62
constraints approach)
http://www.pdma.org/visions/jan02/pipeline.html
(10. 08. 2015).
[3] Garafulić, A., (2015.), Metode i tehnike upravljanja
projektima, diplomski rad, Sveučilište u Splitu -
Odjel za stručne studije, Split,
[4] Krlemić, Ž., Ćeliković, Z. (2012.), Elaborat
postupka rezanja i transport rotora generatora na
HE Zakučac, Končar GiM, Zagreb
[5] Pavličić, D.,(2007.) Planiranje i upravljanje
projektima – Microsoft office 2007, Algebra
učilište, Zagreb.
[6] Šiško Kuliš, M. (2007),Tehnički aspekti
revitalizacije turbinske opreme HE Zakučac / HRO
HYDRO Šibenik
[7] Šiško Kuliš, M. (2011.) Priprema i vođenje
projekata, Kolegij Priprema i vođenje projekata,
bilješke predavanja i vježbi. Sveučilište u Splitu,
Split
[8] Tičinović S. i ostali (1993.), Projektni zadatak za
izradu idejnog projekta revitalizacije
hidroelektrane Zakučac, Hrvatska elektroprivreda,
Split, prosinac 1993.
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Primjena spektralne analize struja u prediktivnom

održavanju elektromotora
Application of Spectral Current Analysis in Predictive
Maintenance of Electric Motors
Saša NIKOLIĆ1) Stručni rad
Radoš ĆALASAN1) Sažetak: Cilj ovog rada je skretanje pažnje na mogućnosti koje pruža
1) Elmins doo spektralna analiza struja i napona u održavanju elektromotora. Motor
NikoleTesle 99, Circuit Analysis (MCA) i Motor Current Signature Analysis (MCSA) su
89240 Gacko Bosnia and Herzegovina inovativne, neinvazivne metode, koje omogućavaju dijagnostiku i ocjenu
office@elmins.ba stanja elektromotora i radne mašine. Osnovna prednost je što se ispitivanje
vrši u toku normalnog rada elektromotora, bez zastoja proizvodnje. Svi
defekti elektromotora se mogu uočiti u najranijoj fazi nastanka. Ovo
omogućava planiranje remonta elektromotora prema stanju, čime se mogu
ostvariti značajne uštede. Napredni MCSA analizatori omogućavaju
dijagnostiku elektromotora bilo da su napajani putem soft startera,
frekventnog regulatora ili direktno s mreže. Tako je moguće, pored ocjene
stanja elektromotora, na jednostavan i pouzdan način, izvršiti i ocjenu
ispravnosti frekventnih regulatora. Osim elektromotora, spektralnom
analizom struja, moguće je uočiti defekte radnog stroja, kao što su
nesaosnost, debalans, problemi s lopaticama, ležajevima... U radu je
detaljno objašnjena teorijska osnova metode i testovi koji se provode
tijekom mjerenja.
Professional paper
Abstract: The aim of this paper is to draw attention to the possibilities
offered by spectral analysis of current and voltage in the predictive
maintenance of the electric motor. Motor Circuit analysis (MCA) and
Ključne riječi Motor Current Signature analysis (MCSA) are innovative and non-
invasive methods that enable diagnostics and assessment of the condition
prediktivno održavanje
of the electric motor. The main advantage of the method is that the test is
spektralna analiza
carried out during the normal motor operation, without downtime. All
MCA
motor defects can be detected at the earliest stage. This enable planning
MCSA
the overhaul according to the condition which can make significant
savings. Advanced MCSA analysers enable diagnostics of electric motors
that are powered either via a soft starter, frequency inverter or directly
Keywords from mains. So, it is possible in a simple and reliable way make an
predictive maintenance condition assessmet of frequency inverters. In addition, it is possible to
spectral analysis detect faults of driven machine, like misalignment, imbalance, blade
MCA faults, belts, bearings issues etc. Theoretical basis and tests that are carried
MCSA out are explained in the paper.

1. Uvod pitanju čisto mehanički sustavi, ovaj pristup daje dobre

Zbog postizanja konkurentnosti na tržištu, prisutan je
stalni pritisak da se smanje troškovi održavanja i
spriječe neplanirani zastoji u proizvodnji, koji dovode
do gubitka proizvodnje, povećanih troškova održavanja,
odnosno do financijskih gubitaka. Posljednjih godina se
koriste online strategije održavanja po stanju. Međutim i
kod ovakvog održavanja operator je taj koji donosi
konačnu odluku kada će zaustaviti postrojenje i uvesti
ga u remont. Također, ovi online monitoring sustavi se
uglavnom baziraju na praćenju mehaničkih parametara,
odnosno vibracija i analizi spectra vibracija. Kad su u
rezultate. Međutim, kad se radi o složenim sustavima
koji sadrže i elektromotor, ovakav pristup nije dovoljan.
Naime, može se dogoditi da se mjerenjem vibracija
ustanovi defekt sustava i pogrešno procijeni uzrok.
Tipičan primjer je pojava drugog harmonika u spektru
vibracija koji nema mehanički uzrok.
S druge strane, točno je da se električni defekti
manifestiraju kroz pojavu određenih harmonika u
spektru vibracija, ali se njihova pojava uglavnom na taj
način može otkriti tek kad oštećenje dostigne ozbiljne
razmjere.

63
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Symbols/Oznake

- Number of motor poles - Percent of full load, A

P %FLA - Postotak punog opterećenja
- Broj polova motora
- Mains frequency, Hz - Pole pass frequency, Hz
f fp - Frekvencija prolaska polova
- Linijska frekvencija
- Sinhronous speed, Hz - Frequency of eccentricitiy, Hz
fsync 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒
- Sinkrona brzina - Frekvencija ekscentriciteta

Suštinska je stvar kod spektralne analize struja 2. Teorijska osnova metode

elektromotora da svaki kvar elektromotora modulira
fluks motora, stvarajući rotacione komponente fluksa
koji dalje proizvode karakteristične strujne komponente,
koje se superponiraju osnovnom harmoniku.
Uočavanjem i izdvajanjem ovih strujnih komponenti,
može se detektirati defekt elektromotora kao što je
oštećenje štapova rotora, međuzavojni spoj namotaja
statora ili ekscentricitet rotora. Mjerenje se vrši u tijeku
normalnoga rada motora, bez zaustavljanja i prekidanja
proizvodnog procesa. Nije bitno koliko je mjerno mjesto
udaljeno od motora. Mjerenjem iz razvodnog ormara,
dodatno se vrši ocjena stanja strujnog kruga (MCA).
Defekti koje je moguće detektirati putem komponenti u
spektru struje elektromotora su [1], [2], [3]:
Strujni signal elektromotora je u idealnom slučaju prava
sinusoida s frekvencijom 50 Hz, koja, naravno, ovisi o
frekvenciji napojne mreže. Grafički, strujni signal može
se predstaviti u vremenskom i u frekventnom domenu.
Na slici 1. prikazan je idealan vremenski dijagram struje
i njegov spektar. Uočava se da u spektru postoji samo
jedna komponenta, a to je osnovni harmonik na
frekvenciji 50 Hz. Sve ostale komponente u spektru su
jednake nuli. U praksi, strujni signal je “zagađen“
brojnim komponentama koje imaju različite uzroke.
Pored harmonika na cjelobrojnim umnošcima osnovne
frekvencije, u spektru struje se javljaju i subharmonici.
Izdvajanje i identificiranje ovih subharmonika je
ključno za ocjenu stanja motora.

- Oštećenje rotorskih štapova

- Statički ekscentricitet
- Dinamički ekscentricitet
- Oštećenje jezgra
- Defekti statorskog namotaja
- Oštećenje ležajeva
- Nesaosnost/debalans
- Labavost osnove
- Problemi s radnim strojem.
Slika 1. Idealan sinusni signal i njegov spektar
Spektralna analiza struje motora može detektirati ove Figure 1 An ideal sinusoidal signal and its spectrum
defekte u vrlo ranoj fazi, sprečavajući daljnje
sekundarno oštećenje i potpuni otkaz elektromotora. Tijekom rada motora u strujnom spektru će se pojaviti
Oštećenje rotorskog štapa će se odraziti na vibracioni više komponenti, odnosno harmonika. Spektar struje će
spektar motora, ali kako se vibracije tradicionalno mjere se sastojati od više pikova uključujući komponentu na
na ležajevima i kako za svaki elektromotor postoji mrežnoj frekvenciji i njene harmonike. Ovo je poznato
različita mehanička krutost između elektromagnetnih kao strujni potpis motora (engl. Motors Current
sila izazvanih pucanjem rotorskog štapa i mjesta gdje se Signature). Analiza ovih harmonika poslije pojačavanja
mjere vibracije, to dodatno usložava pokušaj da se i obrade signala omogućava detektiranje raznih kvarova
kvantitativno definira nivo oštećenja preko vibracione elektromotora.
analize. Vibracije nastale od oštećenja rotorskih štapova
su sekundarni efekt i često oštećenje dostigne ozbiljan
nivo prije nego što je moguće da se detektira u spektru
vibracija.
Zbog svega toga, spektralna analiza struja motora i
online monitoring mogu poslužiti za kvalitetno praćenje
stanja elektromotora i održavanje prema stanju. Ovakav
sustav paralelno s online monitoringom vibracija može
potpuno spriječiti neplanirane zastoje elektromotora i Slika 2. Spektar realnog strujnog signala
time troškove održavanja svede na minimum. Figure 2 Spectrum of real current signal

64
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja
Određeni harmonici su uvijek prisutni u mrežnom
naponu kao posljedica harmonijskog zagađenja mreže.
Međutim, ti harmonici su zanemarljivi. Nasuprot tome,
drugi harmonici se generiraju uslijed različitih
električnih i mehaničkih defekata. Sve greške izazivaju
promjenu u unutrašnjoj raspodjeli fluksa, koje dalje
generiraju harmonike u struji motora. Treba napomenuti
da se u spektru javljaju i međuharmonici koji se ne
mogu detektirati standardnim analizatorima spektra.
Kako se harmonici karakteristični za određene defekte
pojavljuju u strujnom spektru, a ne i u naponskom, onda
se uspoređivanjem strujnog i naponskog spektra mogu
izdvojiti harmonici koji su posljedica defekta, a ne
zagađenja napajanja.
3. Mjerna postavka
Osnovni se sustav za mjerenje strujnoga spektra sastoji
od:
- Strujnog transformatora CT za mjerenje signala
- Otpornog šanta koji se postavlja na izlaz CT
- Analizatora spektra.
Na slici 3. prikazan je shematski prikaz osnovne mjerne
postave.
Figure 3 Instrumentation setup
Slika 3. Mjerna postava
Sustav može sadržavati još i naponske mjerne
transformatore VT, ako se radi o srednjenaponskim
motorima.
Ovisno o realnoj situaciji u postrojenju, strujni
transformator može biti tipa clip-on i montira se na
jednu fazu motora, ili ako u postrojenju već ima ugrađen
strujni mjerni transformator, što je obično slučaj kod
velikih motora, onda se koristi strujna sonda koja se
postavlja na sekundar postojećeg strujnog mjernog
transformatora.
Napominje se kako je dovoljan samo jedan strujni
transformator za analizu spektra samo jedne faze
motora.
Osnovni razlog za to je da svaki defekt proizvodi
rotacionu komponentu fluksa koja presijeca sve tri fazna
namotaja motora i u njima inducira odgovarajuću
komponentu struje koja reprezentira pojavu defekta.
Za uspješnu spektralnu analizu dovoljni su standardni
komercijalni strujni transformatori.
Iako je za analizu dovoljna jedna fazna struja, za
potpunu analizu bolje je da se mjere sve tri fazne struje.
Nakon akvizicije strujnih signala, radi se FFT radi
izdvajanja spektralnih komponenti. Ocjena stanja
motora se provodi kroz niz testova u kojima se
pojedinačno vrši ocjena elemenata motora [4]. Ovi
testovi su opisani u nastavku.
4. Pregled osnovnih testova
4.1. Test za ocjenu stanja rotora
U testu za ocjenu stanja rotora (Rotor Evaluation Test),
obavlja se analiza spektra struje u cilju utvrđivanja
stanja rotora i otkrivanja mogućih oštećenja.
Spektar je prikazan u koordinatnom sistemu Hz-dB.
Osnovna komponenta struje je prikazana na frekvenciji
50 Hz i sa slabljenjem 0 dB. Sve ostale komponente
spektra su prikazane preko slabljenja u odnosu na
osnovni harmonik. Slabljenje je izraženo u decibelima
(dB).
Što je veće slabljenje, amplituda komponente je manja.
Kod ovog testa promatra se spektar struje oko osnovnog
harmonika. Identificira se frekvencija 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 (pole pass).
Ako je komponenta spektra na udaljenosti 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝 od
osnovnog harmonika ispod linije od 54 dB, onda se
smatra da je rotor u dobrom stanju, bez znakova
oštećenja i povećanih otpora. Ako su ove simetrične
komponente u području između 45 dB i 54 dB, to znači
da na rotornim štapovima i prstenovima postoje znakovi
početnih oštećenja i mjesta s povećanim otporom.
Ovo stanje još uvijek ne zahtijeva hitnu intervenciju.
Potrebno je pratiti razvoj defekta i u slučaju progresije
reagirati na vrijeme prije fatalnog oštećenja rotorskih
štapova. Nivo spektralnih komponenti na udaljenosti 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝
od osnovnog harmonika, koji je veći, odnosno koji ima
slabljenje manje od 35 dB, ukazuje na značajno
oštećenje rotorskih štapova ili krajnjih prstenova pa
zahtijeva hitno zaustavljanje motora i pregled rotora u
cilju otkrivanja i otklanjanja defekta.
Na slici 4. prikazan je spektar za ocjenu rotora s
defektom.
Na slici 5. je prikazan rotor s oštećenjem.
Slika 4. Spektar za ocjenu rotora
Figure 4 Rotor evaluation spectrum
65
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Slika 5. Rotor s oštećenim štapovima
Figure 5 Rotor with broken bars
Oštećenje rotorskih štapova kod kaveznih motora u
praksi je čest slučaj. Najčešće se javlja uslijed
prevelikoga broja direktnih uključenja ili previše čestih
startova. Oštećenje rotorskih štapova je vrlo važno
uočiti na vrijeme, dok ne dođe do podizanja štapa iz
žlijeba koje obavezno dovodi do velikog ili čak
nepopravljivog oštećenja kompletnog motora.
4.2. Test za ocjenu zračnog zazora
Idealan elektromotor ima ravnomjeran zračni zazor
između statora i rotora. U praksi to najčešće nije slučaj.
Ekscentričnost zračnoga zazora može poticati kako od
grešaka u izradi motora i tvorničkih tolerancija, tako i
od posljedica eksploatacije, grešaka pri montaži i slično.
Od tvorničkih defekata čest je slučaj ovalnog rotora ili
statora, dok se kao posljedica grešaka pri montaži,
posebno kod velikih motora kod kojih ležajevi nisu
postavljeni u poklopcima motora, najčešće javlja
nesaosnost rotora i statora. Razlikuju se statički i
dinamički ekscentricitet. Kod statičkog
ekscentriciteta minimalni zračni zazor nalazi uvijek na
istome mjestu na obodu statora. Nasuprot tome, kod
dinamičkog ekscentriciteta, točka minimalnog zračnog
zazora kreće se tijekom okretanja rotora.
Na slici 6. prikazana je ilustracija elektromotora s
ekscentricitetom zračnog zazora.
Slika 6. Ekscentricitet zračnog zazora
Figure 6 Air gap eccentricity
66
Posljedica ekscentriciteta kod elektromotora je pojava
jakih radijalnih sila koje djeluju u smjeru najmanjeg
zračnog zazora (Unbalanced Magnetic Pull). Javljaju se
mehaničke vibracije na 2x frekvenciji. Ove vibracije se
ne mogu otkloniti balansiranjem rotora. Za velike
motore, proizvođači dozvoljavaju ekscentričnost rotora
do 5 %.
Spektralnom analizom struja elektromotora jednostavno
se i pouzdano može utvrditi postojanje asimetrije zazora
između rotora i statora.
Na slici 7. prikazan je dio spektra struje elektromotora s
prisutnim ekscentricitetom.
Slika 7. Spektar ekscentriciteta
Figure 7 Eccentricity spectrum
Indikatori ekscentriciteta su četiri karakteristične
komponente u spektru od 100 Hz. U slučaju
ekscentriciteta, sve četiri komponente prelaze
dozvoljenu granicu. Frekvencija ekscentriciteta 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 je
proporcionalna broju štapova u rotoru i jednaka je
proizvodu broja štapova i mehaničke brzine u Hz.
4.3. Test za ocjenu statorskog namotaja
Ovaj test se koristi za ocjenu stanja statorskog namotaja
i priključnog kola. Detaljnom analizom utvrđuje se
stanje namotaja i priključnog kola. Obavlja se računanje
sljedećih veličina:
- debalans napona
- debalans struja
- debalans impendansi
se
- debalans faktora snage
- THD
- Crest faktor
- Vrijednost pozitivne, negativne i nulte
komponente struje.
Analizom dobivenih rezultata može se sa sigurnošću
ocijeniti stanje statorskog namotaja i priključnog
strujnog kruga. Kvantitativnom i kvalitativnom
analizom ovih parametara utvrđuje se mjesto i nivo
oštećenja. Odnos debalansa struje i impendanse
pokazuje je li kvar u priključnom kolu u vidu točaka s
povećanim otporom, ili se radi o kvaru u namotajima
statora. U ovom testu se ocjenjuje rad frekventnog
regulatora, ako je prisutan. Provjerava se regularnost
prekidanja u energetskom bloku. Također, utvrđuje se
nivo viših harmonika koje regulator ubrizgava u mrežu,
čime utječe na rad ostalih potrošača.
4.4. Test za ocjenu mehaničkih sklopova
Mehanički defekti moduliraju fluks motora koji dalje
inducira komponente struje na odgovarajućoj
frekvenciji. Problem je što su nivoi ovih komponenti
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja
zanemarivo mali u odnosu na nivo osnovnog harmonika
i njegovih umnožaka. Zbog toga se u ovome testu
izdvajaju signali na linijskoj frekvenciji 50 Hz i
njegovih harmonika, čime komponente uzrokovane
mehaničkim defektima postaju vidljive i omogućavaju
analizu skrivenih signala koji predstavljaju posljedicu
ponavljajuće varijacije opterećenja. Spektralna analiza
dalje određuje što ova varijacija opterećenja znači te
nam omogućava identificiranje potencijalnih grešaka s
aspekta balansiranosti rotora, centriranosti osovine
motora i radnog stroja, remenica, ležajeva, zupčanika,
pumpa, kompresorskih stupnjeva i drugih mehanički
generiranih anomalija.
Svaka mehanička komponenta pridružena elektromotoru
ima vlastitu frekvenciju. Na demodulacijskom spektru
potrebno je identificirati povećane harmonike koji
odgovaraju frekvenciji mehaničkih sklopova
pridruženih radnom stroju. Povećanje ukazuje na
problem u tome sklopu.
Na slici 8. prikazan je demodulacijski spektar za motor
koji ima grešku centriranja.
Na slici se vidi da nesaosnost rotora motora i pumpe
izaziva pojavu komponenti u spektru struje na
mehaničkoj i dvostrukoj mehaničkoj brzini. Kod toga
motora nema izraženih komponenti koje bi predstavljale
druge defekte. U početnom dijelu spektra maskirane
šumom leže i komponente koje odgovaraju frekvenciji
prolaska ležajeva, lopatica pumpe...
Slika 8. Demodulacijski spektar
Figure 8 Demodulation spectrum
Slika 9. pokazuje spektar istoga motora nakon
centriranja.
Slika 9. Demodulacioni spektar nakon centriranja
Figure 9 Demodulation spectrum after alignment
Za preciznu identifikaciju mehaničkih problema
potrebno je poznavanje podataka specifičnih elemenata
sustava. Tako je za ocjenu stanja ležajeva potrebno
poznavati tip ležaja, broj kuglica, frekvencije prolaska
kuglica, unutrašnje i vanjske staze itd. Za ocjenu stanja
nekog reduktora potrebno je poznavati broj zupčanika i
zuba svakog zupčanika i slično. Zato je dobro prilikom
tumačenja rezultata dobivenih pomoću demodulacijskog
spektra konsultirati specijalistu za mehaniku.
Zajedničkim radom dolazi se do precizne i pouzdane
ocjene stanja mehaničkih sklopova pridruženih
elektromotoru.
5. Zaključak
Spektralna analiza struja elektromotora (engl. Motor
Current Signature Analysis ) je inovativna metoda koja
omogućava detaljnu analizu stanja elektromotora.
Prednost ove metode je što se ispitivanje obavlja
tijekom normalnoga rada motora pa nije potrebno
zaustavljanje i prekidanje procesa proizvodnje. Na
našemu području u procesu održavanja elektromotora
ova je metoda vrlo slabo zastupljena. Međutim,
posljednjih nekoliko godina u SAD-u je postala
standardna. Uštede koje se mogu ostvariti primjenom
ove metode u prediktivnom održavanju elektromotora,
svrstale su je u standardnu proceduru koja se
primjenjuje u industriji.
Kao što je kod nas postalo uobičajeno da se mjerenje
vibracija radi rutinski, kao standardna procedura
održavanja, tako je MCSA postala standardna metoda
ispitivanja elektromotora u američkoj industriji.
Proizvođača naprednih MCSA analizatora je još uvijek
malo i svi su iz SAD-a. Međutim, sve se više i u Europi
uviđa značaj ove metode i proizvođači analizatora se
lagano okreću našem tržištu.
Metoda spektralne analize struja, kao dijagnostička
metoda i alat u prediktivnom održavanju, ne isključuje
metodu vibrodijagnostike. Upravo suprotno, ova metoda
nadoknađuje nedostatke vibrodijagnostike u analizi
složenih sustava i dobrom kombinacijom ovih metoda
moguće je precizno i pouzdano ocijeniti stanje svih
rotacionih strojeva pogonjenih elektromotorom.
Kao što je mjerenje vibracija postala općeprihvaćena
metoda za ocjenu stanja mehaničkih sklopova, tako će i
metoda spektralne analize struja elektromotora naći
svoje mjesto u prediktivnom održavanju. Potvrda ovoga
je neprestano usavršavanje naprednih analizatora i sve
veću zainteresiranost kompanija koje su se do sada
bavile isključivo proizvodnjom analizatora vibracija, za
osvajanje ove tehnologije i proizvodnju vlastitih
analizatora.
LITERATURA
[1] Penrose H.W., (2006), Evaluating induction motor
rotor bars with electrical signature analysis,
Success by design, Old Saybrook, CT, USA
[2] Fossum D.,(-), Identifying Mechanical Faults With
Motor Current Sigfnature Analysis, Allied Services
Group, USA
67
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

[3] Thomson W.T., Gilmore R.J., (2003), Motor

Current Signature Analysis To Detect Faults In
Induction Motor Drives – Fundamentals, Data
Interpretation And industrial Case Histories,
Proceedings of 32-nd Turbomachinery Symposium,
USA
[4] PdMA, (2017), MCE Gold – Product Support
Manual, PdMA Corporation, FL, USA
[5] Penrose H.W., (2013), Evaluating Motor Condition
With Advanced Diagnostics, Success by design,
Old Saybrook, CT, USA
[6] Luo at al., (2015), Induction Motor Current
Signature For Centrifugal Pump Load, Journal of
Mechanical engineering Science
[7] Penrose H.W., (2015), Motor Circuit Analysis
Concept and Principle, All-Test Pro, Old Saybrook,
CT, USA

68
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Using Intelligent Valve Controllers and Predictive

Maintenance in Cutting down the Plant’s Maintenance Costs
Korištenje inteligentnih regulatora ventila i prediktivnog
održavanja u smanjenju troškova održavanja postrojenja
Damir BANOVEC 1) Professional paper
Ivana LUKEC 2) Abstract: Valves, as the key elements of every industrial process, are
Thomas PREH 3) among most important and delicate process equipment. Therefore, safe and
1) Eco consult d.o.o. stabile process operation is highly dependent on their performance. As such,
Radnička 34A, Zagreb, Croatia they require significant maintenance attention and costs.
2) Ivana Lukec d.o.o. This paper is highlighting what are the most important characteristics of
Pazinska 36, Zagreb, Croatia valves and how new intelligent valves application had been adapted to the
3) Thomas PREH highest demands of performance and maintenance. It will also be presented
Franzosengraben 12, Vienna, Austria their up-to date capability in modern analytics and diagnostics and the
impact this has on the performance of the whole process unit. Data, which
dbanovec@ecoconsult.hr are continuously measured and stored in the intelligent valve application,
ivana.lukec@model.hr are used for the purpose of modern diagnostic, predictive analytics and
thomas.preh@metso.com predictive maintenance what enables that many errors are prevented before
they can influence process performance and/or valves are checked in on-
line mode for their maintenance requirements. By this, maintenance costs
are significantly reduced. The paper will covers saving capabilities on the
concrete industry example case study.

Stručni rad
Sažetak: Ventili, ključni elementi svih industrijskih procesa, pripadaju u
najvažniju i najosjetljiviju procesnu opremu, te sigurno i stabilno vođenje
procesa ovisi o njihovom djelovanju. Kao takvi zahtijevaju značajnu pažnju
i troškove pri održavanju.
Radom se naglašavaju najvažnije karakteristike ventila, te na koji su se
način tzv. „inteligentni“ ventili prilagodili najvišim standardima kvalitete i
Keywords održavanja. Također se pojašnjavaju njihove mogućnosti u primjeni
najnovije generacije procesne analitike i dijagnostike, te utjecaj na
Predictive maintenance
cjelokupni industrijski proces. Procesni podaci koji se kontinuirano mjere,
Smart valves
pohranjuju se pomoću aplikacije „inteligentnog“ ventila, te se primjenjuju
Cutting costs
u svrhu primjene suvremene dijagnostike, prediktivne analitike i
prediktivnog održavanja, čime je moguće otklanjanje mnogih pogrešaka i
poteškoća u radu ventila prije nego one mogu utjecati na rad postrojenja.
Ključne riječi Na taj se način ventili provjeravaju u normalnom radu, te se procjenjuje
Prediktivno održavanje potreba za provođenjem održavanja, što značajno umanjuju troškove
Inteligentni ventili održavanja. Ovim se radom također prikazuje konkretan industrijski
Smanjenje troškova primjer primjene moderne dijagnostike ventila.

1. Introduction Achieving high reliability in manufacturing and

In today’s competitive environment, business sustaina-
bility requires manufacturers to capitalize on every
possible advantage. Every manufacturing facility wants
production systems and equipment to operate and be
operated in a reliable fashion. When the equipment does
what and when it needs to do it, plant output and
profitability is maximized. No organization wants its
production systems or processes to break down, to
produce poor quality products, or to operate inefficiently.
maintenance operations minimizes waste, maximizes
output, as well as minimizes cost. It allows us to get the
most out of the assets we have [1].
Therefore, high equipment availability is essential for the
profitability of every plant. It is vital to detect faults early,
schedule maintenance and carry out quality repairs,
before production is impacted. Yet, it can be difficult to
reach availability goals and to maximize process

69
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
performance without soaring maintenance costs negating
potential production gains.
Traditional methods of set time-interval maintenance can
stretch the budget, as all equipment must be inspected or
even removed from the process. Skill shortages and
limited manpower can also prove to be an additional
challenge when trying to maintain high levels of
maintenance efficiency. One of the factors that limit the
effective maintenance management of plants is the lack
of timely, factual data that defines operating condition of
critical production systems and the effectiveness of
critical plant functions. Application of predictive
maintenance programs often gives the answer to these
Figure 1 Application of intelligent valves and modern process diagnostic
Slika 1. Primjena tzv. “inteligentnih” ventila i moderna dijagnostika procesa
2. Valve Performance
Process plants consist of hundreds, or even thousands, of
control loops and safety valves all networked together to
produce a product safely. Each of these control loops is
designed to keep some important process variable such
as pressure, flow, level, temperature, etc. within a
required operating range to ensure the quality of the end
product.
Valve efficiency directly affects process plant profits. As
many studies have shown, valves are often neglected to
the point that they become the weak link in the process
control scheme.
Optimizing control valve efficiency depends on:
1. Correct control valve selection for the application,
2. Proper storage and protection,
3. Proper installation techniques, and
4. An effective predictive maintenance program.
70
challenges. If properly used, predictive maintenance can
provide the means to eliminate all factors that limit plant
performance.
Expansion of the program to include regular evaluation
of all factors that limit plant performance will greatly
enhance the benefits that can be derived.
In a total plant performance mode, predictive technology
can be used to accurately measure the effectiveness and
efficiency of all plant functions, not just machinery. The
data generated by regular evaluation can isolate specific
limitations in skill levels, inadequate procedures, and
poor management methods as well as incipient machine
or process system problems.
Optimization of control and on/off valve assets depends
on an effective maintenance philosophy and program [2].
Valve maintenance can be reactive, preventive or
predictive.
Reactive maintenance is essentially letting something
run until it breaks. This means that no effort or action
is taken to maintain the equipment.
Preventive maintenance is carried out according to
the calendar year. This is a good approach for standard
replaceable components that wear out with use.
Predictive maintenance, however, takes advantage of
diagnostics information to help make a better
maintenance plan. Diagnostic-based maintenance
generally shortens repair time and extends the useful
life of the asset.
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja

3. Predictive Maintenance Valves

Applications
Predictive maintenance is a management technique that,
simply stated, uses regular evaluation of the actual
operating condition of plant equipment, production
systems, and plant management functions to optimize
total plant operation [3]. The output of a predictive
maintenance program is data. Until action is taken to
resolve the deviations or problems revealed by the
program, plant performance cannot be improved. If
properly used, predictive maintenance can identify most,
if not all, factors that limit effectiveness and efficiency of
the total plant [2]. Steps included in valve diagnostic are
schematically presented with Figure 2.
Figure 3 Diagram of valve performance
Slika 3. Dijagram rada ventila

The intelligent valve maintenance solution uses

prioritization and condition analysis to plan maintenance
action based on need and condition, instead of potentially
wasteful time-interval maintenance strategies. By
understanding the importance of individual system
elements, maintenance efficiency can be increased while
reducing overall maintenance costs and lowering the risk
of failure.

This intelligent approach spans all maintenance tasks

Figure 2. Simplified overview of valve diagnostic steps
Slika 2. Pojednostavljeni prikaz primjene dijagnostike ventila
When talking about valve maintenance solutions, it is
based on valve diagnostics that allow companies to
redesign their valve maintenance work practices. These
digital devices significantly improve upon the fault
detection and discrimination aspects of traditional
maintenance programs. For example, in-service
diagnostics can detect problems with instrument air
quality, leakage and supply pressure restriction, and can
identify such valve problems as excessive friction and
deadband as well as being out-of-calibration. When a
problem is identified, its severity is reported, possible
causes are listed and a course of action is given.
The ability to evaluate valve performance via valve
diagnostics improves turnaround planning as the
information gathered can be used to pinpoint valve
maintenance that is necessary as well as valves that are
healthy, Figure 3. An answer is to utilize the available
valve data that evaluates the operating health of the valve
while the valve is in service. Data is collected without
intruding on normal process operations.
The instrumentation analyses the information in real-time
and provides maintenance recommendations for each
valve operating problem that it identifies.
through regular preventive maintenance and active expert
monitoring of the condition and performance of the most
important system components. As well, the resources can
be focused to those devices which have the most
significant impact on production efficiency, where the
economic value is the greatest, and where the producer
will see the fastest payback.
4. What are Smart Valves?
“Smart valve” relates to digital valve controllers which
have a built-in diagnostic function for on-line monitoring
[3] and is shown on Figure 4. Among its many features,
the new generations of smart valve controllers have
superior self-diagnostics and data storage capabilities.
They are combining the real-time availability of
comprehensive performance data with an all new simple
and easy-to-use user interface and both process
adjustment and predictive maintenance needs are easy to
detect and act upon virtually instantaneously.
In addition to the continuous real-time condition
monitoring function that the system provides, it also is set
up to automatically maintain an historical database of the
individual valve data, so that the history of the valve can
easily be called up.
This can be very useful when trying to analyse the
performance of the valve or see if there is some history
which can indicate other problems.

71
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Figure 4 Smart valve in industrial process
Slika 4. Inteligentno rješenje ventila na industrijskom
procesu
Once a problem has been identified, it is important to take
appropriate action. Improvement only happens when you
turn a wrench or make a change to the control system.
This is the reason why it is important that smart valves
solution includes reporting, tracking and follow-up for
corrective actions which is usually available with the
application of appropriate software.
These new generation smart controllers are also very
practical for usage, they are robust and very easily
installed.
Application of smart valves includes:
- Application of predictive maintenance,
- Troubleshooting of valves operation,
- Lifecycle diagnostics,
- Shutdown and turnarounds planning,
- Valve condition analysis,
- Service solution,
- Criticality analysis.
5. Service Solution
Predictive maintenance is becoming increasingly present
in industrial application helping industries to cut down
their maintenance costs.
Using predictive maintenance for critical emergency
shutdown valves in a Brazilian refinery resulted the
following outcome. A total of 23 ESD valves were
analyzed based on diagnostics. All of them were then
taken into the maintenance workshop.
Fourteen proved to be fine; 9 valves were fully
maintained. As a result, the customer reduced
maintenance costs by 58% and maintenance shutdown
time was exactly according to schedule.
Information which is utilized in predictive maintenance
or maintenance strategies can be generated in the assets
itself with very cost efficient method. Later on, its upon
end user if they are willing to utilize this data with asset
management software. Investment to make assets like
process industry valves to be as a smart is not big while
the impact on cost savings is huge. Also, there are
72
smart controllers available that can be placed on every
valve, independently of the valve producer and in such
a way, valve data can be collected and used.
One customer case, Figure 5, from Pulp&Paper
industry is showing over 80% reduction in maintenance
costs as a result of smart devices and diagnostic
analysis as a basis of maintenance planning, as can be
seen from picture 4. The producer has 2 pulp lines and
has implemented valve diagnostics for one of them and
by that has reduced maintenance costs for about 150
000€, based on 75 valves that did not need any
maintenance, which was detected using valve
diagnostics.
Figure 5. Pulp&Paper industry example of savings with
application of predictive maintenance
Slika 5. Primjer uštede primjenom predikstivnog
održavanja iz papirne industrije
6. Conclusion
Valve diagnostic tools have taken giant leap over the last
couple of years. The last generation diagnostics are
taking predictive valve maintenance to a new level
making it possible to enhance maintenance efficiency,
improve process performance and achieve significant
maintenance cost savings.
These new measurement advancements are improving
the range and accuracy of the predictive analysis of valve
conditions using data that is automatically captured,
analyzed and presented in highly actionable graphic
formats. These new possibilities are helping to improve
the value of predictive maintenance practices, leading
them to be widely adopted and become the industry
standard.
REFERENCES
[1] R.Keith Mobley, Lindey R.Higgins, Darrin J.
Wikoff, (2008), Maintenance Engineering
Handbook 7th Ed, Mc GrawHill
[2] T. Chrostipher Dickenson, (1999) , Valves, Piping
and Pipelines Handbook, Cambridge Univerity Press
[3] Metso Flow Control Inc, (2017) Technical bulletin
positioner 7NDX, 2017
[4] Juha Perttilä, (2016), Results Flow Control
magazine 2/2016, Metso Flow Contrl Inc., Vantaa,
Finland
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Metode smanjenja emisija ugljikovog monoksida i dušikovih

oksida u ispušnim plinovima plinskih motora
Methods of Reducing Carbon Monoxide and Nitrogen Oxide
Emissions in Exhaust Gases From Gas Engines
Davor BUREK Stručni rad
Tin VRANDEČIĆ Sažetak: U radu su prikazani rezultati analize triju praktično primjenjivih
Zdravko HERENČIĆ metoda smanjenja emisija ugljikovog monoksida i dušikovih oksida (dalje
Danijel BURGER u tekstu: emisija) u ispušnim plinovima plinskih motora za pogon stapnih
INA d.d. Avenija Većeslava Holjevca 10, kompresora. Kriteriji analize bili su tehničko-tehnološki, financijski i
10020 Zagreb, Croatia ekološki najpovoljnije rješenje. Rezultati analize pokazali su da je
davor.burek@ina.hr optimalno rješenje za novije plinske motore ugradnja opreme za smanjenje
emisija, dok se zamjena novim motorima pokazala najboljim rješenjem za
motore starije od 15 godina. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati
ugradnje opreme za smanjenje emisija na plinski motor kompresorske
stanice Šandrovac, a pri čemu je naglašena posebnost primijenjenog
rješenja u kontekstu katalitičke reakcije. Rezultati ugradnje opreme i
rekonstrukcije ispušnog sustava pokazali su da je navedenim zahvatom na
plinskim motorima moguće, ne samo zadovoljiti granične vrijednosti
emisija određene zakonskom regulativom, već se i približiti teorijskom
minimumu ispuštanja štetnih tvari motora s unutarnjim izgaranjem.
Professional paper
Abstract: The paper presents the results of the analysis of three
practically applicable methods of reducing carbon monoxide and nitrogen
Ključne riječi oxide emissions (hereinafter: emissions) in the exhaust gases of the gas
Plinski motor engines for the operation of the piston compressors. Criteria of the
Ispušni plinovi analysis were the technically, technologically, financially and
Katalizator environmentally most advantageous solution. The results of the analysis
Regulator gorive smjese have shown that the optimal solution for newer gas engines is engine
Smanjenje emisija upgrade with emission reduction equipment, while replacement of new,
already upgraded engines has proved to be the best solution for engines
older than 15 years. The second part of the paper presents the results of
Keywords the installation of emission reduction equipment on the gas engine of the
Gas engine Šandrovac compressor station, with the emphasis on the particular
Exhaust gases solution applied in the context of the catalytic reaction. The result of the
Catalyst equipment installation and the reconstruction of exhaust system have
Air fuel ratio controller shown that this gas engine upgrade is possible not only to meet emission
Emission reduction limit values determined by statutory regulation but also to approximate the
theoretical minimum of emissions from internal combustion engines.

1. Uvod oksida (dalje u tekstu: NOx) plinskih motora prilagodile

U INA d.d., Istraživanje i proizvodnja nafte i plina
koristi se ukupno 17 plinskih motora za pogon stapnih
kompresora na kompresorskim stanicama Šandrovac,
Lipovljani, Stružec i Žutica. U Republici Hrvatskoj
zakonski akt za dozvoljene granične vrijednosti emisija
ugljikovog monoksida i dušikovih oksida iz plinskih
motora od 1. siječnja 2016. godine propisuje nove
vrijednosti u cilju smanjenja ispusta štetnih tvari u
atmosferu.
Iz toga razloga pokrenut je projekt konstrukcijskih i
tehnoloških rješenja kako bi se postojeće emisije
ugljikovog monoksida (dalje u tekstu: CO) i dušikovih
novim graničnim vrijednostima. U radu su prikazane
korištene metode smanjenja CO i NOx plinskih motora
te rezultati dosadašnje faze projekta.
1.1. Zakonska regulativa
Zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj koja
propisuje granične vrijednosti emisija CO i NOx
usklađena je prema direktivi Europskog parlamenta i
Vijeća 2010/75/EU (SL L 334, 17. 12. 2010.) od 24.
studenog 2010. o industrijskim emisijama (integrirano
sprečavanje i kontrola onečišćenja) koja se odnosi na
sve članice Europske unije [1]. Zakonska regulativa

73
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
koja se odnosi na granične vrijednosti emisija CO i NOx
u Republici Hrvatskoj:
− Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13),
− Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14),
− Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN
35/08),
− Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u
zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13),
− Uredba o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora
(NN 117/12).
Zakonski akt koji definira granične vrijednosti emisija
je Uredba o graničnim vrijednostima emisija
onečišćujućih tvari (dalje u tekstu: emisije) u zrak iz
nepokretnih izvora NN 117/12 (dalje u tekstu: Uredba)
prema kojoj su granične vrijednosti emisije (dalje u
tekstu: GVE) CO i NOx za motore s unutarnjim
izgaranjem 100 mg/mn3 dok je za nove motore koji su
pušteni u rad nakon 7. siječnja 2014. godine GVE za
NOx čak 75 mg/mn3 [2].
1.2. Plinski motori
Plinski motori na navedenim kompresorskim stanicama
služe za pogon stapnih četvero-cilindričnih tro-
stupanjskih kompresora kapaciteta komprimiranja 80 do
120 kubnih metara prirodnog plina i dušikovog dioksida
na dan. Svi su motori proizvođača Waukesha, USA
snage 480 do 760 kW pušteni u rad u periodu od 1972.
do 2003. godine.
Motori su u dobrom stanju, a na nekim motorima su se
od dana ugradnje do danas vršile preinake kao što su
ugradnja turbo-puhala za povećanje snage, zamjena
sustava paljenja za bolju kontrolu izgaranja i zamjena
analognih upravljačkih sustava digitalnim za preciznu
kontrolu i nadzor rada motora.
2. Mogućnosti smanjenja emisija
Kako bi se emisije CO i NOx plinskih motora svele
unutar graničnih vrijednosti, razmatrane su tri
mogućnosti koje su praktično primjenjive na navedenim
kompresorskim stanicama:
− nadogradnja postojećih motora sustavima za
smanjenje emisija,
− zamjena postojećih plinskih motora novim
plinskim motorima s niskom emisijom,
− zamjena postojećih plinskih motora
elektromotorima.
Posljednja navedena mogućnost ne podrazumijeva
smanjenje emisija u dimnim plinovima, ali je
razmatrana kao alternativna mogućnost pogonskog
stroja.
Druge tehnologije smanjenja emisija CO i NOx kao što
je npr. tretiranje dimnih plinova amonijakom i ureom
nisu razmatrane zbog toksičnosti i drugih okolišnih ili
tehnoloških razloga.
74
2.1. Nadogradnja postojećih motora sustavima za
smanjenje emisija
Nadogradnja postojećih plinskih motora u cilju
smanjenja emisija CO i NOx podrazumijeva zamjenu
postojećih dijelova motora sa sustavima koji pružaju
bolju kontrolu izgaranja kao što je regulator smjese
zraka i plina te ugradnju dodatnih sustava kao što je
katalizator.
Regulacijom smjese zraka i gorivog plina u određenoj
se mjeri može spriječiti nastajanje CO i NOx, dok se
preostala količina polutanata može reducirati
katalitičkim pretvornikom odnosno katalizatorom.
Katalizator je uređaj koji se koristi za smanjivanje
toksičnosti ispušnih plinova motora s unutarnjim
izgaranjem osiguravajući uvjete za kemijske reakcije
kojima se toksični nusprodukti izgaranja prevode u
manje toksične tvari. Princip rada katalizatora temelji se
na konstrukcijskoj izvedbi koja omogućava prolaz
dimnih plinova kroz rešetkastu konstrukciju izrađenu od
plemenitih metala (platina, paladij i rodij), a koji potiču
procese oksidacije i redukcije.
2.2. Zamjena postojećih motora novim plinskim
motorima
Sljedeća mogućnost smanjenja emisija je zamjena
postojećih plinskih motora novim plinskim motorima s
već ugrađenim prethodno opisanim sustavima za
smanjenje emisija, a koji po snazi i izvodima za
priključke na hladnjake i ispušni sustav odgovaraju
postojećima na kompresorskim stanicama. Tehničke
karakteristike postojećih motora prikazuje tablica 1.
Tablica 1. Tehničke karakteristike postojećih plinskih motora
Waukesha VHP L7042 S2-GSI [3]
Tip motora 4-taktni
Aspiracija Turbo-puhalo
Broj cilindara 12
Kompresijski omjer 8:1
Broj okretaja 700 – 1200 [o/min]
Snaga pri 1000
919 [kWb]
o/min
Težina 9525 [kg]
2.3. Zamjena postojećih motora elektromotorima
Elektromotori kao zamjena za plinske motore
omogućavaju manje troškove održavanja i eliminaciju
emisija štetnih plinova, ali su investicijski troškovi
značajno veći zbog potrebe ugradnje trafostanica i
faznih pretvarača, a trajanje projekta zamjene značajno
dulje zbog potrebe ishođenja građevinskih i uporabnih
dozvola, promjene glavnog rudarskog projekta i
opsežne projektne dokumentacije. Također, za potrebe
ugradnje elektromotora na KS Šandrovac bilo bi
potrebno postaviti 2,5 km električnih vodova, a na KS
Lipovljani 6 km. Nadalje, pogonski troškovi su kod
elektromotora na našim kompresorskim stanicama
daleko nepovoljniji obzirom da je cijena električne
energije na navedenim lokacijama visoka zbog
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja
kompenzacije jalove snage, dok je plin za pogon
plinskih motora na kompresorskim stanicama
visokokvalitetan i lako dostupan.
Zamjena plinskog motora odgovarajućim elektro-
motorom podrazumijevala bi nabavu i ugradnju
sljedećih komponenti:
− Trofazni asinkroni kavezni elektromotor snage
710 kW i brzine vrtnje 600 do 1100 o/min.,
3. Utjecajni parametri i odabir optimalnog
rješenja
Kako bi se od prikazanih mogućnosti odredilo
optimalno rješenje za svaki plinski motor, potrebno je
sagledati sve parametre koji utječu na izvedivost i cijenu
rješenja. U ovom poglavlju prikazani su svi glavni
parametri koji su analizirani pri odabiru optimalnih
rješenja, a to su:
− Vrijeme trajanja projekta,
− Iznos investicije,
− Cijene plina i električne energije,
− Troškovi održavanja postojećih i novih plinskih
motora te elektromotora,
− Pogonski troškovi plinskih motora i
elektromotora,
− Tehnička izvedivost nadogradnje i zamjene
pogonskih jedinica,
− Potreba za kompresorskim kapacitetom,
− Cijene i termini generalnih i srednjih servisa
plinskih motora,
− Godine ugradnje i sati rada od prvog puštanja u
pogon,
− Izvedba i termini zamjene upravljačkih jedinica.
Nakon detaljne i sustavne analize svih utjecajnih faktora
zaključeno je da je ekonomski najpovoljnije i vremenski
najbrže ostvarivo, a time i okolišno najpovoljnije
tehnološko rješenje nadogradnja postojećih motora
sustavom za smanjenje emisija, dok je za motore koji su
pušteni u rad prije više od 15 godina optimalno rješenje
zamjena novim plinskim motorom s već ugrađenim
sustavom smanjenja emisija.
Tablica 2. Vrijeme provedbe projekta [5]
Vrijeme
Tehničko rješenje
provedbe
Nadogradnja sustavom za smanjenje emisija 9 mj.
Zamjena postojećeg novim plinskim motorom 18 mj.
Zamjena postojećeg motora elektromotorom 4 god.
Sukladno zaključcima analize te uzevši u obzir sve
utjecajne parametre, a prije svega vrijeme trajanja
projekata (Tablica 2.) te razlike u starosti svakog
motora, pokrenuta je realizacija projekta s ciljem
smanjenja emisije unutar GVE svih motora svih
prethodno navedenih kompresorskih stanica.
− Pretvarač napona i frekvencije za regulaciju
brzine vrtnje, najveće snage 800 kW,
− Ispravljački transformator s 10 na 0,69 kV,
− Elektromotor za pogon ventilatora snage 34 kW,
− Pretvarač napona i frekvencije elektromotora za
regulaciju brzine vrtnje ventilatora,
− Ispravljački transformator elektromotora za
pogon ventilatora s 10 na 0,4 kV,
− Sklopni blok od 10 kV.
4. Nadogradnja plinskog motora
Waukesha VHP L7042 S2-GSI
sustavom za smanjenje emisija
U nastavku je prikazan tijek i rezultat nadogradnje
plinskog motora Waukesha VHP L7042 S2-GSI na KS
Šandrovac moto-kompresorske jedinice MK-2 (dalje u
tekstu: MK-2). MK-2 je četverotaktni 12–cilindrični
dvoredni V-motor s turbo-puhalom, pušten u rad 2003.
godine (Slika 1.).
U sklopu projekta smanjenja emisija, na motor je
ugrađen niz tehnički unaprijeđenih komponenti,
rekonstruiran je ispušni sustav te je napravljen redovni
servis. Od ključnih
komponenti za smanjenje emisija ugrađeno je:
− Automatski regulator smjese goriva i zraka,
− Troputni katalizator,
− Sustav sabiranja uljnih para,
− Upravljačka jedinica,
− Integrirani sustav paljenja.
Slika 1. Motor MK-2 na KS Šandrovac prije nadogradnje
4.1. Automatski regulator smjese goriva i zraka
Kontinuirana regulacija omjera zraka i goriva prvi je
korak u cilju smanjenja emisija, a postiže se ugradnjom
automatskog regulatora s koračnim motorom koji
kontinuirano povećava ili smanjuje količinu zraka u
smjesi. Ako je smjesa bogata zrakom (prezasićena), u
dimnim plinovima će biti prisutna povećana količina
NOx zbog velike količine dušika iz zraka, a ako u smjesi
ima premalo zraka odnosno kisika za izgaranje goriva, u
dimnim plinovima će biti prisutni nepotpuno oksidirani
75
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
ugljik u obliku ugljičnog monoksida. Iz toga razloga
omjer je potrebno približiti stehiometrijski optimalnom
izgaranju, a za što je potreban regulator smjese koji ima
mogućnost prilagodbe omjera u radu. Optimalan omjer
zraka i goriva za plin kakav se koristi u našim plinskim
motorima (CH4) je 14 do 17 kg(Z)/kg(PL) ovisno o
trenutnom sastavu goriva, ali je radi daljnjeg procesa
smanjenja emisija omjer povećan kako bi se dobilo
dovoljno kisika u katalitičkom pretvorniku. Utjecaj
omjera zraka i goriva na emisije CO i NOx prikazuje
Slika 2.
Slika 2. Kvantitativni prikaz utjecaja pretička zraka na
emisije ugljikovog monoksida, dušikovih oksida i ne-
izgorjelih ugljikovodika [3]
Sustav za regulaciju smjese zraka i plina čini
servomotor za doziranje plina u mješalište i osjetnik
kisika u dimnim plinovima (tzv. λ-sonda). Osjetnik
kisika šalje informaciju o udjelu kisika u dimnim
plinovima upravljačkoj jedinici koja prema tome
upravlja servomotorima za regulaciju otvorenosti
ventila na dovodnoj grani plina neposredno prije
mješališta plina i zraka. Princip rada sustava za
regulaciju smjese prikazuje slika 3.
Slika 3. Prikaz sustava za regulaciju smjese zraka i plina
Ugradnjom regulatora smjese goriva i zraka na motor
MK-2 (Slika 4.) postignuto je smanjenje emisija CO za
72% te NOx za 45%.
76
Slika 4. Sustav regulacije smjese goriva i zraka
4.2. Troputni katalizator
Daljnje smanjenje emisija CO, NOx i ne-izgorjelih
ugljikovodika odvija se u katalizatoru. Na MK-2
ugrađen je troputni katalizator koji se sastoji od tri
komponente od kojih se na prvoj komponenti odvija
katalitička redukcija, a u druge dvije katalitička
oksidacija polutanata. U prvoj komponenti odvija se
katalitička redukcija dušikovih oksida, pri čemu
dušikovi oksidi reduciraju na dušik i kisik koji je
potreban za proces oksidacije u narednim
komponentama (1). U drugoj komponenti odvija se
katalitička oksidacija ugljik-monoksida u ugljik-dioksid
(2), a u trećoj katalitička oksidacija neizgorenih
ugljikovodika u vodenu paru i ugljik-dioksid (3).
2(𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑥𝑥𝑥𝑥 ) → 𝑁𝑁𝑁𝑁2 + 𝑥𝑥𝑥𝑥(𝑁𝑁𝑁𝑁2 ) (1)
2(𝐶𝐶𝐶𝐶𝑁𝑁𝑁𝑁) + 𝑥𝑥𝑥𝑥(𝑁𝑁𝑁𝑁2 ) + 𝑥𝑥𝑥𝑥(𝑁𝑁𝑁𝑁) → 2(𝐶𝐶𝐶𝐶𝑁𝑁𝑁𝑁2 ) (2)
𝑦𝑦𝑦𝑦
2(𝐶𝐶𝐶𝐶𝑥𝑥𝑥𝑥 𝐻𝐻𝐻𝐻𝑦𝑦𝑦𝑦 ) + (2𝑥𝑥𝑥𝑥 + )𝑁𝑁𝑁𝑁2 → 2(𝐶𝐶𝐶𝐶𝑁𝑁𝑁𝑁2 ) + 𝑦𝑦𝑦𝑦(𝐻𝐻𝐻𝐻2 𝑁𝑁𝑁𝑁) (3)
2
Kao što je prethodno navedeno u poglavlju 4.1., u
dimnim plinovima našeg tehnološkog rješenja namjerno
je dozvoljeno više kisika u smjesi goriva i zraka kako bi
se na punjenju katalizatora prevučenom platinom
(platina ima optimalnu strukturnu rešetku za razbijanje
kisika na temperaturama višim od 500°C) dvo-atomni
kisik razbijao na jedno-atomni. Jedno-atomni kisik je
alotropska modifikacija kisika sa šest elektrona u
vanjskim orbitalama što ga čini izuzetno nestabilnim
(Slika 5.). Da bi bio stabilan potrebno mu je osam
elektrona, a ta dodatna dva elektrona dobije dvostrukom
kovalentnom vezom s drugim atomom kisika iz spojeva
štetnih plinova kao što je CO (slika 6.).
Slika 5. Shema atoma kisika
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja

odvodi u rezervoar, dok se manji ostatak dodatno filtrira

i odvodi na ulaz goriva za izgaranje. Sustav se sastoji od
kućišta, filtera uljnih para, regulacijskog ventila tlaka,
cijevnog razvoda i alarmnog sustava (Slika 8.)

Slika 6. Proces oksidacije ugljikovog monoksida na površini

platine pri 500°C

Efikasnost sustava dodatno je povećana kontinuiranim

automatskim nadzorom procesa redukcije i oksidacije
odnosno mjerenjem temperature, tlaka i udjela kisika na
ulaza i izlazu katalizatora (Slika 7.). Navedeni podaci
upravljačkoj jedinici za regulaciju smjese omogućavaju
preciznu prilagodbu omjera smjese koja osigurava
dodatnu efikasnost procesa smanjenja emisija [4] i [5].

Slika 7. Katalizator i mjerni uređaji za kontrolu efikasnosti

katalitičke pretvorbe na MK-2

Ugradnjom katalizatora postignuto je dodatno

smanjenje emisija CO za 24% te NOx za 54%.

4.3. Sustav sabiranja uljnih para

Uljne pare koje se generiraju u karteru prilikom
zagrijavanja u normalnom radu motora, prema
originalnom dizajnu odvode se na ispušnu granu. Kako
bi se smanjila mogućnost zaprljanja katalizatora uljnim
parama te povećala njegova efikasnost, ali i doprinijelo
još intenzivnijoj zaštiti okoliša, ugrađen je novi sustav
odvodnje uljnih para u kojem se veći dio kondenzira i
Slika 8. Sustav sabiranja uljnih para na MK-2
4.4. Rekonstrukcija ispušnog sustava
Kako bi se spoznali novi procesni parametri, osigurali
optimalni uvjeti za procese katalitičke pretvorbe u
katalizatoru te izabralo optimalno rješenje za ugradnju
katalizatora i ostalih komponenti, za cijeli ispušni sustav

77
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

provedeni su detaljni termodinamički proračuni
gradijenta temperature i tlaka dviju razmatranih opcija
rekonstrukcije ispušnog sustava:
− Ugradnja katalizatora unutar zgrade,
− Ugradnja katalizatora izvan zgrade.
Proračunski je određeno da je za slučaj ugradnje
katalizatora unutar zgrade (Slika 9.) ukupni pad tlaka u
ispušnoj grani 816 Pa, dok je za slučaj ugradnje izvan
zgrade pad tlaka 908 Pa. Za oba slučaja ugradnje
temperatura na ulazu u katalizator s izolacijom prema
proračunima iznosi 528°C, dok u slučaju ugradnje izvan
zgrade i bez izolacije temperatura na ulazu katalizatora
iznosi 480°C uz gubitke topline od 38 kW.
Zaključak proračuna je da je termodinamički povoljnije
rješenje ugradnja katalizatora unutar zgrade te da je
ukupni pad tlaka ispušnog sustava unutar okvira
optimalnih vrijednosti. Kao dodatna mjera sigurnosti, na
ispušni sustav ugrađena je rasprskavajuća pločica s
hvatačem plamena kako bi se sustav dodatno zaštitio u
slučaju pojave pretlaka većeg od 170 mbar.

Slika 9. Rekonstrukcija ispušnog sustava plinskog motora MK-2 – ugradnja katalizatora unutar zgrade [6]

78
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Tehnologije održavanja

Slika 10. Rekonstrukcija ispušnog sustava plinskog motora MK-2 – ugradnja katalizatora izvan zgrade [6]

5. Zaključci odvija reakcija rastavljanja dvo-atomnog kisika na

Rezultati analize triju praktično primjenjivih visoko reaktivni jedno-atomni kisik koji vezanjem s CO
mogućnosti smanjenja emisija na našim kompresorskim dodatno pospješuje oksidaciju CO u CO2.
stanicama pokazali su da je optimalno rješenje za novije Opisanim zahvatom na plinskim motorima moguće je,
plinske motore ugradnja opreme za smanjenje emisija, ne samo zadovoljiti granične vrijednosti emisija
dok se zamjena novim motorima s već ugrađenom određene zakonskom regulativom, već se i približiti
opremom pokazala najboljim rješenjem za motore teorijskom minimumu ispuštanja štetnih tvari motora s
starije od 15 godina. unutarnjim izgaranjem na prirodni plin (Tablica 3.).
Za nadogradnju postojećih motora ključni dijelovi Rezultati su dakako ograničeni na postojeće prethodno
sustava su katalizator i automatski regulator smjese opisane uvijete.
goriva i zraka. Sustavnim nadzorom temperature, tlaka i
kisika na ulazu i izlazu katalizatora može se sustavno Tablica 3. Postignuto smanjenje emisija CO i NOx
pratiti efikasnost katalitičke pretvorbe, a odvodnjom i Smanjenje Smanjenje
filtracijom uljnih para može se postići dodatno Komponenta
CO NOx
produljuje intervala čišćenja punjenja katalizatora. Regulator smjese 72 % 45 %
Ugradnjom rasprskavajuće pločice s hvatačem plamena Katalizator 24 % 54 %
u ispušnom sustavu može se dodatno pridonijeti zaštiti Ukupno 98 % 99 %
opreme. Postignute emisije 31 [mg/mn3] 15 [mg/mn3]
Postoji naznaka da se većom količinom zraka u smjesi Granična vrijednost 100 [mg/mn3] 100 [mg/mn3]
goriva i zraka na površini aktivnog punjenja katalizatora
presvučenog platinom pri 500°C u značajnijoj mjeri

79
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Reference
[1] Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća
2010/75/EU o industrijskim emisijama
(integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja),
Službeni list Europske unije 334/17, studeni 2010.
[2] Uredba o graničnim vrijednostima emisija
onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora
NN 117_12, Narodne Novine, listopad 2012
[3] Waukesha Gas Engines VHP Series Four 12-
cylinder with AFR2/emPact Emissions Control
System Operation and Maintenance Manual,
Waukesha, Wisconsin, 2015.
[4] Rekonstrukcija sustava za paljenje moto
kompresora na KS Šandrovac, Projekt mjerenja,
80
upravljanja i regulacije na KS Šandrovac,
Inženjering za naftu i plin d.o.o., Zagreb, ožujak
2008.
[5] Vrandečić T., Analiza isplativosti ugradnje
sustava za smanjenje emisija ugljikovog
monoksida i dušikovih oksida u dimnim plinovima
plinskih motora na KS Lipovljani i KS Šandrovac,
INA d.d., 2016.
[6] Ispušni sustav na motoru Waukesha L7042GSI,
Izvedbeni strojarski projekt, Zagreb, 2017.
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Tank repair R-5000 m3

Popravak spremnika R-5000 m3

Željko MARŠIĆ Professional paper

INA-Industrija nafte, d.d.
Stručnjak za održavanje Abstract: This presentation will show the Tank repair of 5000 m3 for crude
Maintenance Expert oil, located on the exploitation field of Beničanci near Našice on SS
LPO – Lovinčićeva 10000 Zagreb Beničanci. Crude oil from the wells and after primary separation is sent to
Lovinčićeva 4, Hrvatska temporary large oil reservoirs for further transportation to refineries. Crude
oil, after primary separation, still contains chemical compounds (H2SO4,
zeljko.marsic@ina.hr chlorides, salty water, solid particles, sand, etc.) which, in contact with
zeljko.marsic@gmail.com steel, produce various types of corrosion.

Keywords
Stručni rad
CMC (chemical and mechanical cleaning)
Sažetak: Ova prezentacija pokazat će popravak tanka zapremine 5000 m3
Roof replacement
Floor repair za sirovu naftu, koji se nalazi na eksploatacijskom polju Beničanci kod
ACP (anticorrosive protection) Našica na SS Beničancima. Prije transporta do rafinerija, nakon primarne
separacije sirova se nafta iz bušotina odlaže u velike rezervoare. Nakon
primarne separacije sirova nafta još uvijek sadrži kemijske spojeve (H2SO4,
Ključne riječi kloride, slanu vodu, čvrste čestice, pijesak itd.) koji u kontaktu s čelikom
CMC (kemijsko i mehaničko čišćenje) uzrokuju različite vrste korozije.
zamjena krova
zamjena poda
ACP (antikorozivna zaštita)

Tank Information: In the case of this reservoir, all three types of corrosion
The tank name is R-5000/2 was built in 1984. were present on the roof of the tank while the pitting
The volume of the tank is 5000 m3 was on the tank floor. That in some way is not
Diameter 24.5 m surprising due to the rolling process of metal plates.
Height 11.5 m
Thickness of plate on the roof is 5 mm. Tank repair procedure
Floor plate thickness is 7 mm. • Testing the roof condition
The Tank material is Č.0361. (S.235) – Visual inspection
Anti-corrosion protected from outside and inside – Ultrasonic measurement for the roof metal plates
Fixed roof. – Analysis of measured data
Fire protection, concrete bund, ACP, breathing valves, – Decision of way of remediation
etc. equipped according to the above rules. (similar as – NDT report
today)
• Blind tank
The most common types of corrosion Safety at work
During production process of oil and storage of oil in
reservoirs, it is rare that the tank is up to the top filled. • CMC (chemical and mechanical cleaning) and waste
Usually is filled up to 9/10 of the tank height for safety disposal
reasons. In the 1/10 area which is not filled with crude – Specialized cleaning firms
oil are aggressive chemical compounds cause corrosion. – Transport of hazardous waste
Types of Corrosion: – Disposal of hazardous waste.
• Surface corrosion – Safety at work
• Pitting

81
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

• Installing the scaffold inside the tank – 1 basic coating inside

– Floor of the tank is 480 m2 – 2 finishing coats
– Scaffolding at a height of 10 m flat surface 480 m2 – Testing of the wall of each coating layer
– Safety at work – Report

• Removal of the roof and roof structure of the tank • Replacement of the tank floor
– Crane – Disassembling the scaffold
– Gas cutters – Sandblasting the tank floor
– Structure destroyed by corrosion – MFL wall thickness test method
– Data analysis
• Setting new Roof structure – Correction of damage about 250 m welds
– I – profiles for roof construction – Vacuum test for floor
– Welding
– ACP of profiles, sandblasting, Sa 2.5 • Tank calibration
– Coating – Legal obligation
– The calibration report
• Preparation of plates
– Sandblasting • Commissioning
– Coating (primer, thickness) – New seals installed
– Roof plates preparing – Closing the entrance
– Welding – REL, cellulose – Commissioning
– NDT

• ACP for roof

– 1 base layer of coat for outside, thickness of 80
micron Hempel hempadur 1590
– 2 final coats

82
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

ELEKTROTEHNIKA, ELEKTROPRIVREDA
I ODRŽAVANJE
ELECTRICAL ENGINEERING, ELECTRICAL INDUSTRY AND MAINTENANCE
84
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Održavanje i kvarovi visokonaponskih mjernih

transformatora u prijenosnoj mreži Hrvatskog operatora
prijenosnog sustava d.o.o.
Maintaining and Failures of High Voltage Measuring
Transformers in the Transmission Network of the Croatian
Transmission System Operator Ltd.
Nikola JAMAN 1) Stručni rad
Marin SCHÖNBERGER 1) Sažetak: U radu su prikazani postupci održavanja visokonaponskih
Nediljko ZEBIĆ 2) mjernih transformatora u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava d.o.o.
Damir MIŠĆENIĆ 3) (HOPS). Prikazani su postupci održavanja, mjerne metode i granične
vrijednosti, te procjena troškova održavanja. Izvršena je statistička obrada
Zoran MARTINOVIĆ 4) kvarova i usporedba s istraživanjem kvarova međunarodne organizacije
1) Prijenosno područje Osijek
CIGRE Pariz.
2) Prijenosno područje Split
3) Prijenosno područje Rijeka
4) Prijenosno područje Zagreb
*Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.,
Zagreb, Kupska 4 Professional paper
Abstract: This paper presents the methods of maintenance of high-voltage
Ključne riječi: instrument transformers in the Croatian transmission system operator Ltd.
visokonaponski mjerni transformator (HOPS). Maintenance procedures displayed, measurement methods and
održavanje limit values, and the assessment of maintenance costs. It is presented
pravilnik o održavanju statistical analysis of failures and comparison with exploring the failures of
kvar the international organization CIGRE Paris.
pregled kvarova
najbolja svjetska praksa

Key words:
HV instrument transformer
maintenance
rules of maintenance
failure
failure survey
best world practice

1. Uvod funkciji zaštite i regulacije važno je prenošenje

Visokonaponski mjerni transformatori su uređaji koji
visoke iznose napona i struja pretvaraju u iznose koje je
lakše koristiti. Iznose napona od nekoliko desetaka ili
stotina kilovolti (kV) pretvaraju u manje od stotinjak
volti (uobičajeno 0,1/√3 kV) i nekoliko stotina ili tisuća
ampera (A) u nekoliko ampera (uobičajeno 1 ili 5 A).
Dvije su osnovne funkcije gdje koristimo informacije iz
mjernih transformatora:
- za obračun električne energije na visokom naponu
- za funkcija zaštite i regulacije elektroenergetskog
sustava.
Pri mjerenju električne energije važna je točnost
transformacije što je definirano razredom točnosti, a u
informacije napona i struja pri izvanrednim uvjetima u
mreži (npr. pri kratkim spojevima kada struje iznose i do
nekoliko desetaka tisuća ampera).
Iskustvo je pokazalo da se osnovne funkcije tijekom
vremena eksploatacije uobičajeno ne mijenjaju, nego se
glavna promjena događa u visokonaponskoj izolaciji.
Vrlo visoka naponska i strujna (toplinska) naprezanja
vremenom uzrokuju starenje izolacije i smanjuju njezina
izolacijska svojstva, što može uzrokovati električni
proboj i uništenje aparata uz eksploziju i požar. Većina
postupaka održavanja visokonaponskih mjernih transfor-
matora usmjerena je u cilju kontrole visokonaponske
izolacije.

85
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Visokonaponska izolacija sastoji se od papira uronjenog
u transformatorsko ulje, a uobičajeni izgled naponskog i
strujnog transformatora prikazani su na Slici 1. [8]
Slika 1. Tipični izgled naponskog (lijevo) i strujnog (desno) transformatora
2. Koncepcija održavanja mjernih
transformatora
Održavanje mjernih transformatora u HOPS-u propisano
je internim aktom „Pravila o održavanju postrojenja i
opreme elektroenergetskih građevina prijenosne mreže“
(Glasnik br. 5, Zagreb, svibanj 2016.) [1]. Koncepcija
održavanja je kombinacija planskog održavanja s
vremenski određenim rokovima (engl. Time Based
Maintenance – TBM) i održavanja prema stanju
baziranog na praćenju parametara (engl. Condition Based
Maintenance – CBM). U većini slučajeva ipak preteže
plansko održavanje gdje se držimo maksimalno
propisanih vremenskih intervala. Procjena je da se oko
90 % postupaka održavanja na mjernim transformatorima
izvršava planskim održavanjem (TBM), a oko 10 %
postupaka se vrši izvan propisanih maksimalnih rokova
(CBM). Prijedlog o skraćivanju ili produženju propisanih
rokova donosi posebno od direktora imenovana
odgovorna osoba, specijalizirana za održavanje te vrste
opreme, a prijedlog odobrava nadležni direktor.
Navedena „Pravila o održavanju postrojenja i opreme
elektroenergetskih građevina prijenosne mreže“ [1]
smatraju se najdetaljnijim pravilnikom za održavanje
visokonaponske opreme u Hrvatskoj pa ako pojedine
86
tvrtke nemaju vlastiti pravilnik inspektorat se često
poziva na pravilnik HOPS-a.
Pogledamo li svjetsku praksu, u zadnjem izvještaju
CIGRE Pariz [2] iz 2012. godine, gdje se anketiralo 75
korisnika u 25 država širom svijeta, navodi se da se
plansko održavanje s vremenski određenim rokovima
(TBM) koristi se u 53 % slučajeva, održavanje prema
stanju baziranog na praćenju parametara (CBM) u 30 %
slučajeva, a kombinacija TBM i CBM koristi se u 15 %
slučajeva.
U izuzetnim okolnostima (nedostatak financijskih
sredstava, dugotrajne elementarne nepogode, ratno
stanje…) može se donijeti odluka o „odgođenom
održavanju do kvara“ (run to failure-RTF), što je,
naravno, nepoželjno i vrlo rijetko (mi smo donijeli takvu
odluku 1991. i 1992. godine).
3. Propisani postupci održavanja mjernih
transformatora
Radovi održavanja mjernih transformatora i rokovi
internog pravilnika prikazani su u tablici 1. Radovi i
rokovi u Pravilniku [1] su određeni kombinacijom
preporuka proizvođača, dosadašnjim pogonskim
iskustvima, postojećim tehničkim propisima u Republici
Hrvatskoj i usporedbom s najboljom svjetskom praksom.
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje

Konačni cilj su minimalni interni i vanjski troškovi
održavanja, uz visoku pogonsku sigurnost na razini
ostalih europskih i svjetskih elektroenergetskih sustava.
Zahtjevi minimalnih troškova i visoke pogonske
sigurnosti su uvijek međusobno suprotstavljeni, pa je
tijekom vremena potrebno povremeno uspoređivanje
troška i korisnosti, uz eventualne izmjene pravilnika.
Interni smo pravilnik HOPS-a o održavanju korigirali pet
puta u zadnjih 27 godina.
Svi postupci održavanja za sve uređaje u postrojenju
planiraju se i evidentiraju uz pomoć programa ISOHOPS
koji je napravljen samo za tu funkciju i aktivno se koristi
u HOPS-u od 1995. godine [3].

Tablica 1. Propisani postupci održavanja za mjerne transformatore 110 − 400 kV i maksimalni rokovi

Potreban isklop
Rok

Redni

periodični
Redoviti

Redoviti
Popis radova

Revizija

Remont
pregled

pregled
broj

1. Pregled stanja transformatora 2T 3G

2. Pregled vanjske izolacije, razine ulja i položaja membrane 2T 3G
3. Termovizijsko snimanje 1G 3G
4. Mjerenje parcijalnih izbijanja 3G 3G
5. Čišćenje izolatora 6G D
6. Provjera uzemljenja 6G D
7. Provjera primarnih i sekundarnih spojeva 6G D
8. Provjera učvršćenja na konstrukciju 6G D
9. Provjera membrane 6G D
10. Mjerenje otpora izolacije D
prvo održavanje 220 i 400 kV transformatora 9G
prvo održavanje 110 kV transformatora 12G
drugo i svako sljedeće održavanje napona 110,220 i 400 kV 6G
11. Mjerenje kuta gubitaka izolacije D
prvo održavanje 220 i 400 kV transformatora 9G
drugo i svako sljedeće održavanje 220 i 400 kV transformatora 6G
12. Kromatografska analiza plinova u ulju D
prvo održavanje 220 i 400 kV transformatora 9G
drugo i svako sljedeće održavanje 220 i 400 kV transformatora 6G

4. Postupci održavanja, mjerne metode i TERMOVIZIJSKO SNIMANJE (1G – jednom

granične vrijednosti
PREGLEDI (2T – dvotjedno)
Iako najjednostavniji, pokazalo se da vizualni pregledi
otkrivaju najviše kvarova. Pregledava se: stanje izolatora,
električnih primarnih spojeva, tragovi curenja ulja i
položaj (razina) dilatacijske membrane. Vizualnim
pregledom otkrivaju se uglavnom mali kvarovi (minor
failure). Vizualne preglede vrši pogonsko osoblje u
sklopu pregleda cijelog postrojenja, bez isključenja
postrojenja, a obavlja se dvotjedno (2T) budući da su nam
velika većina objekata u sustavu daljinskog vođenja i bez
stalne posade.
godišnje)
Termovizijsko snimanje cijelog postrojenja, pa tako i
mjernih transformatora, obavlja se jednom godišnje.
Postrojenje mora biti u pogonu, a otkrivaju se mjesta
pregrijavanja (uglavnom spojeva), ocjenjujući
temperaturu pojedinih dijelova aparata ili uspoređujući
temperaturu istog ispravnog spoja u susjednim fazama.
Konačna ocjena o hitnosti popravka donosi se nakon
proračuna temperature na nazivnu struju aparata.

87
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Slika 2. Fotografija strujnog transformatora (lijevo) i njegova termovizijska snimka (desno)

Uobičajene preporuke za rokove otklanjanja uzroka pregrijavanja su:

− nadtemperatura do 5 ˚C – ispravan spoj
− nadtemperatura 5 ˚C do 10 ˚C – otkloniti pri prvoj reviziji
− nadtemperatura od 10 ˚C do 35 ˚C – otkloniti pri prvom isključenju postrojenja
− nadtemperatura preko 35 ˚C – potrebno hitno otklanjanje.

Rijetki su slučajevi da se izmjeri povećana temperatura
cijelog tijela mjernog transformatora u usporedbi s istim
takvim uređajem u susjednoj fazi, pod istim pogonskim
uvjetima (struje, napona, vanjske temperature…). U
takvim slučajevima se ocjenjuje da već za
nadtemperaturu od više od 5 ˚C postoji opasnost od
unutrašnjeg kvara te je praksa da se uređaj što prije
demontira i detaljno ispita u tvornici ili ispitnoj stanici.
ISPITIVANJE PARCIJALNIH IZBIJANJA
ULTRAZVUKOM (3G – trogodišnje)
Mjerenjem parcijalnih izbijanja utvrđuje se postojanje
lokalnih djelomičnih električnih izboja u potrebi vrše otklanjanje manjih kvarova, smetnji i
visokonaponskoj izolaciji. Parcijalna električna izbijanja
proizvode zvučne efekte koji se kroz transformatorsko
ulje prenose na kotao mjernog transformatora, gdje se
vibracije kotla hvataju prijenosnom ultrazvučnom
sondom koja se prisloni na uzemljeni kotao. Signal koji
proizvodi sonda prolazi kroz filter koji uklanja sve
signale osnovne frekvencije 50 Hz i njezine harmonike,
a propušta tipične frekvencije parcijalnih izbijanja od 10
do 50 kHz. Tako filtrirani signal se dovodi na osciloskop
koji prikazuje oblik signala i njegov intenzitet.
Detektirani signal tipičnog oblika i intenziteta od 10 ili
više mV ukazuju na postojanje parcijalnih izbijanja u
izolaciji, a uobičajeno je da u takvim slučajevima izvrši i
kromatografska analiza otopljenih plinova u ulju, kako bi
se nalaz potvrdio i drugom metodom. U slučaju
potvrdnog nalaza kromatografskom analizom uređaj se
stavlja izvan pogona, i u većini slučajeva pronalazi se
nepovratna degradacija papirne izolacije. Za ovo
ispitivanje uređaj mora biti pod naponom.
REVIZIJE MJERNIH TRANSFORMATORA (6G –
šestogodišnje)
Pod revizijom mjernog transformatora smatramo zahvate
koji se izvode jednom u šest godina, a propisane su
sljedeće radnje: čišćenje izolatora, provjera uzemljenja,
provjera primarnih i sekundarnih spojeva, provjera
učvršćenja na konstrukciju i provjera dilatacijske
membrane.
Radovi se izvode u isključenom stanju, a ujedno se po
nedostataka (KSN-ova), npr. saniranje manjih curenja
ulja, dosipavanje ulja na potrebnu razinu, uklanjanje
ptičjih gnijezda i sl. Radovi obuhvaćeni revizijom se u
pravilu izvode prilikom mjerenja otpora izolacije ili
mjerenja kapaciteta i kuta gubitaka, a vremenski ciklusi
tih mjerenja i revizije su namjerno usklađeni kako bi se
pri jednom isključenju izvršili svi radovi i mjerenja koja
zahtijevaju isključenje.
MJERENJE OTPORA IZOLACIJE (6G –
šestogodišnje)
Mjerenje otpora izolacije mjernih transformatora nije
uobičajena svjetska praksa, ali kod nas ima dugu
tradiciju i pokazala se kao vrlo efikasna metoda. Naime,
usporednim mjerenjima potvrđeno je da je mjerenje
otpora izolacije deset puta osjetljivija metoda za
otkrivanje ovlaženosti izolacije od u svijetu uobičajene
metode mjerenja kuta gubitaka izolacije tan δ.

88
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje

Slika 3. Mjerni spoj pri mjerenju otpora izolacije za strujni (lijevo) i naponski (desno) transformator

Mjerenje otpora izolacije vrši se klasičnom UI-
metodom, gdje se mjeri struja kroz izolaciju, a naponski
izvor je baterija od 1000 VDC. Karakteristični otpori
izolacije kreću se od desetak gigaohma (GΩ) do nekoliko
tisuća gigaoma pa je uz napon od 1000 VDC u blizini
jakog električnog polja potrebno mjeriti struju reda
nanoampera (nA). Zbog vrlo visokog otpora izolacije,
unutrašnji otpor mjernog sklopa ili uređaja kojim se vrši
mjerenje treba biti veći od 15.000 GΩ.
Kako se ne bi mjerile puzajuće (lutajuće) struje,
transformator se mora odspojiti primarno i sekundarno, a
površine transformatora moraju se temeljito očistiti.
Također, potrebno je poznavati unutrašnju konstrukciju
uređaja da se ispravno odredi mjerni spoj, kako bi se
mjerile struje kroz VN izolaciju. U donjem dijelu
izolatora stavlja se vodljiva traka koja odvodi puzajuće
struje izvan mjernog kruga. Kod strujnih transformatora
mjeri se struja između primarnih priključaka i kotla, a
kod naponskih transformatora otpor se mjeri između
dvije kapacitivne obloge čiji krajevi su izvučeni u
priključnoj sekundarnoj kutiji.
Za izračunavanje otpora izolacije uzima se podatak struje
u desetoj minuti mjerenja kada nastupi stacionarno
stanje, a rezultat se konačno korigira proračunom na
20˚C. Ocjena stanja izolacije daje se prema tablici 2, a
granične vrijednosti su određene na temelju više od
četrdeset godina iskustva korištenja UI − metode na
mjernim transformatorima.

Tablica 2. Ocjena stanja izolacije prema izmjerenom otporu izolacije

Ocjena Strujni transformatori Naponski transformatori

Ispravan Riz > 150 GΩ Riz > 30 GΩ
Zamijeniti ili ponovo ispitati u roku 1 godine 100 < Riz < 150 GΩ 15 < Riz < 30 GΩ
Zamijeniti u roku od 6 mjeseci 50 < Riz < 100 GΩ 5 < Riz < 15 GΩ
Neispravan Riz < 50 GΩ Riz < 5 GΩ

MJERENJE KAPACITETA I KUTA GUBITAKA ( da se mjeri karakteristika VN izolacije, tako da su mjerna

C i tg δ ) VN IZOLACIJE (6G - šestogodišnje)
Mjerenje kapaciteta i kuta gubitaka izolacije je
uobičajena metoda koja se koristi u svjetskoj praksi, a
metoda utvrđuje ostarjelost i ovlaženost izolacije. Pri
ispitivanju se koriste mosne mjerne metode, a korišteni
mostovi moraju biti prilagođeni mjerenju uzemljenim
objektima. I u ovoj metodi treba mjerni spoj odabrati tako
mjesta za strujne i naponske transformatore isti kao i kod
mjerenja otpora izolacije. Kod strujnih transformatora
ispitni napon je 10 kV AC, a kod naponskih
transformatora 2 kV AC. Metoda je manje osjetljiva na
vanjsko električno polje i na puzajuće struje, iako i za tu
metodu transformator treba odspojiti primarno i
sekundarno te očistiti izolator. Nakon mjerenja također
se izvršava temperaturna korekcija na vrijednost od 20˚C.

89
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Slika 4: Mjerni spoj pri mjerenju C i tg δ za strujni (lijevo) i naponski (desno) transformator

Uobičajene vrijednosti tg δ novog mjernog određene iskustveno i u skladu su sa svjetskom praksom.

transformatora iznose do 1%,a granične vrijednosti u Ispitivanje C i tg δ vršimo samo na mjernim
pogonu su navedene u tablici 3. Granične vrijednosti su transformatorima napona 220 kV i 400 kV.

Tablica 3. Ocjena stanja izolacije prema izmjerenom kutu gubitaka tg δ

OCJENA Strujni transformatori Naponski transformatori

Ispravan tg δ < 1,0 % tg δ < 1,3 %
Zamijeniti ili ponovo ispitati u roku 1 godine 1,0 % < tg δ < 1,2 % 1,3 % < tg δ < 1,4 %
Zamijeniti u roku od 6 mjeseci 1,2 % < tg δ < 1,4 % 1,4 % < tg δ < 1,7 %
Neispravan tg δ > 1,4 % tg δ > 1,7 %

KROMATOGRAFSKA ANALIZA PLINOVA U produkte koji se otapaju u ulju, pa se analizom plinova u

ULJU (6G-šestogodišnje) ulju mogu otkriti vrste i intenzitet razaranja. Analizira se
Električna i termička razaranja krute (celuloza) i tekuće sedam plinova te se iz njihovih koncentracija (izražava se
(transformatorsko ulje) izolacije stvaraju plinovite u ppm - part per milion) daju zaključci o stanju izolacije.

Tablica 4. Koncentracija plinova u ulju (ppm) za ispravni mjerni transformator u ovisnosti o trajanju pogona

90
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
Uzorak ulja se uzima u beznaponskom stanju, u pravilu
prilikom mjerenja otpora izolacije C i tg δ. Uzorak se bez
pristupa zraka uzima u staklenu špricu koja se odnosi u
laboratorij, gdje se vrši kromatografska analiza i procjena
stanja izolacije. Granične vrijednosti koncentracije
plinova za ispravan transformator u ovisnosti o trajanju
pogona su navedene u tablici 4, a zaključci o vrsti i
intenzitetu kvara se daje na temelju HRN EN 60599.
5. Procjena troškova održavanja u životnom
vijeku
5.1. Procjena internih troškova
Pod internim troškovima održavanja mjernih
transformatora podrazumijevamo sve troškove koje
generiraju radnici HOPS-a za izvršenje obaveza koje su
propisane u Pravilima o održavanju…[1]. To su: troškovi
pregleda, radova revizija, radova pripreme postrojenja
(isključenja, uzemljenja..), radova na pripremi mjernih
transformatora za mjerenja (odspajanje i spajanje
primarnih i sekundarnih spojeva, čišćenje izolatora…).
Radovi se organiziraju tako da se u pravilu svi zahvati s
propisanom periodikom 6G obavljaju istovremeno, kako
zbog optimizacije utrošenog vremena radnika, tako i
zbog minimalnog vremena isključenja postrojenja.
Uobičajeno je da se svi radovi s periodikom 6G uspiju
izvršiti u jednom danu (deset sati rada s isključenjima) za
dva 110 kV ili 220 kV polja, a u svakom polju se nalaze
tri strujna i tri naponska transformatora, dok je za jedno
400 kV polje potrebno oko 8 sati rada. Radna ekipa
sastoji se od poslovođe/grupovođe (odgovorne osobe), tri
do četiri KV/VKV elektromontera, KV/VKV vozača sa
autokorpom i KV/VKV uklopničara.
Procjena troškova se izvršila sa sljedećim cijenama:
− rad KV/VKV
radnika…………….……...……....100 kn/sat
− korištenje
autokorpe…………………………220 kn/sat
− trošak
osobnog vozila …………… ………2 kn/km
− trošak kamiona/autokorpe…….……..3 kn/km
Prosječna udaljenost trafostanica od sjedišta tvrtke
(Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) iznosi oko 80 km.
Izračunom sa navedenim cijenama interni trošak za sve
navedene 6G radove iznosi:
− za 110 kV i 220 kV mjerni transformator: cca
600 kn/kom.
− za 400 kV mjerni transformator: 1.100 kn/kom.
Amortizacijska stopa za mjerne transformatore iznosi
3,03 %/godina, odnosno računamo da je životni vijek 33
godine, što je dosta dobro potvrđeno u praksi. Dakle, u
životnom vijeku jednog mjernog transformatora izvršit
ćemo oko šest radova revizija, te će ukupni interni trošak
u životnom vijeku iznositi:
− za 110 kV i 220 kV mjerni transformator: cca
3.600 kn/kom.
− za 400 kV mjerni transformator: 6.600 kn/kom.
5.2. Procjena vanjskih troškova
Pod vanjskim troškovima smatramo trošak koji plaćamo
vanjskim izvođačima za njihove usluge postupaka
održavanja, a koje se ugovaraju postupkom javne nabave.
To su visokospecijalizirane usluge mjerenja i ocjene
stanja izolacije, uz cijene (navedene bez PDV):
− termovizijsko snimanje (cca 500 kn kroz cijeli
životni vijek za jedan mjerni transformator)
− mjerenje parcijalnih izbijanja ultrazvukom (110
kV-200,00 kn/kom., 220 kV-250,00 kn/kom.,
400 kV-400,00 kn/kom.)
− mjerenje otpora izolacije (2.000,00 kn/kom)
− mjerenje otpora izolacije i kapaciteta C i kuta
gubitaka tg δ (3.000,00 kn/kom.)
− kromatografska analiza plinova u ulju
(2.600,00 kn/kom.).
U životnom vijeku mjernog transformatora 110 kV
izvršit će se:
− termovizijsko snimanje: 33 puta
− mjerenje parcijalnih izbijanja ultrazvukom: 10
mjerenja
− mjerenje otpora izolacije: 4 mjerenja
Ukupni vanjski trošak za 110 kV transformator iznosi cca
11.000,00 kn u životnom vijeku.
U životnom vijeku mjernog transformatora 220 kV i 400
kV izvršit će se:
− termovizijsko snimanje: 33 puta
− mjerenje parcijalnih izbijanja ultrazvukom: 10
mjerenja
− mjerenje otpora izolacije, kapaciteta C i tg : 4
mjerenja
− kromatografska analiza plinova u ulju: 4
mjerenja
−
Ukupni vanjski trošak za 220 kV i 400 kV transformator:
cca 27.000,00 kn u životnom vijeku.
5.3. Ukupni troškovi u životnom vijeku
(LCC-Life cycle cost)
Pod ukupnim troškovima u životnom vijeku uređaja
smatraju se svi troškovi vlasnika, od trenutka nabave
uređaja, preko troškova uporabe tijekom cijelog životnog
vijeka, uključujući i troškove rashoda i zbrinjavanja [4].
Kod mjernih transformatora to su troškovi nabave
uređaja, internih i vanjskih troškova održavanja, trošak
potrošene električne energije tijekom rada uređaja i
trošak dekomisije/ekološkog zbrinjavanja.
Od navedenih troškova potrebno je još odrediti trošak
potrošene električne energije tijekom rada uređaja.
Budući da je mjerni transformator gotovo trajno u
pogonu, to u životnom vijeku iznosi oko 290.000 sati
91
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

rada. Potrošena električna energija ulazi u tehničke trošak energije u životnom vijeku procijenjeni su u tablici
gubitke prijenosnog sustava, a prosječna cijena nabave 5., a procjena ukupnih troškova u životnom vijeku (LCC)
iznosi oko 50 eura/MWh. Prema tehničkim u tablici 6.
karakteristikama mjernih transformatora, potrošnja i

Tablica 5. Procjena potrošnje električne energije i trošak u životnom vijeku mjernih transformatora

Napon 110 kV 110 kV 220 kV 220 kV 400 kV 400 kV

Vrsta transformatora Strujni Naponski Strujni Naponski Strujni Naponski
Procijenjena snaga (W) 50 100 77 180 100 280
Potrošnja u životnom vijeku
15 29 20 52 29 81
(MWh)
Ukupni trošak energije (kn) 5.500,00 11.000,00 7.500,00 20.000,00 11.000,00 30.000,00

Tablica 6. Procjena ukupnih troškova (LCC) u životnom vijeku mjernih transformatora (kn)

Napon 110 kV 110 kV 220 kV 220 kV 400 kV 400 kV

Vrsta transformatora Strujni Naponski Strujni Naponski Strujni Naponski
Prosječna nabavna cijena 55,000,00 55,000,00 110.000,00 125.000,00 190.000,00 215.000,00
Interni troškovi 3.600,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00 6.600,00 6.600,00
Vanjski troškovi 11.000,00 11.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00
Potrošnja električne energije 5.500,00 11.000,00 7.500,00 20.000,00 11.000,00 30.000,00
Troškovi rashoda/dekomisije 2.000,00 2.000,00 3.000,00 3.000,00 4.000,00 4.000,00
Ukupni troškovi (LCC) 77,100,00 82.600,00 151.100,00 178.600,00 238.600,00 282.600,00
LCC/Nabavna cijena 1,40 1,50 1,38 1,43 1,26 1,31

Iz rezultata u tablici 6. mogu se donijeti sljedeći zaključci:

− povećavanje troškova u životnom vijeku u odnosu na nabavnu cijenu kreću se od 26% za 400 kV strujne
transformatore do 50% za 110 kV naponske transformatore
− relativno troškovno povećanje (LCC/nabavna cijena) obrnuto je proporcionalno naponu uređaja
− naponski transformatori imaju veće ukupne troškove od strujnih transformatora istog napona zbog više od
dva puta veće potrošnje električne energije

6. Analiza kvarova mjernih transformatora
u mreži HOPS-a
Za potrebe analize, izvršeno je sakupljanje podataka o
kvarovima mjernih transformatora u prijenosnoj mreži
HOPS-a od 1. 1. 2006. do 31. 12. 2015. godine [5].
Promatrani su svi mjerni transformatori napona 110 kV
do 400 kV. Ukupno je u prijenosnoj mreži na zadnji dan
analize 31. 12. 2015. bilo 5.396 jedinica, a u vremenu
izvršene analize od 2006. do 2015. godine promatrano je
45.411 transformator-godina.
Prema definicijama kvara u IEC 60694 [6], kvar je svaki
prestanak obavljanja zahtijevane funkcije ili funkcija
uređaja.
Veliki kvar je kvar koji uzrokuje prestanak jedne ili više
osnovnih funkcija uređaja.
Veliki kvar rezultira trenutnom promjenom uvjeta rada
sustava, npr. djelovanjem zaštitnih uređaja u cilju
uklanjanja kvara, ili prinudnim uklanjanjem iz rada
neplaniranim održavanjem unutar 30 minuta.
Mali kvar je kvar uređaja, konstrukcijskog elementa ili
sklopa, koji ne uzrokuje veliki kvar.
U analizi CIGRE Pariz iz 2012. godine [2] su se
analizirali veliki i mali kvarovi, a posebna pažnja je
posvećena velikim kvarovima s eksplozijom i požarom.
Razlog tome su velike razlike u financijskim
posljedicama koje ima vlasnik. Naše analize su pokazale
da trošak saniranja malog kvara na mjernom
transformatoru iznosi prosječno oko 11.000,00 kn bez
obzira na napon jedinice (npr. za slučaj zamjene
kompenzacijske membrane), dok je trošak saniranja
prilikom velikog kvara s eksplozijom i požarom
višestruko veći: za jedan takav događaj na 110 kV
naponu trošak sanacije štete iznosi oko 1.000.000,00 kn,
a za 400 kV napon oko 2.000.000,00 kn.
Drugim riječima, 100 malih kvarova na 110 kV naponu,
odnosno 200 malih kvarova na naponu 400 kV imaju istu
financijsku štetu kao jedan veliki kvar s
eksplozijom/požarom!

92
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
Tablica 7. Usporedba kvarova HOPS-CIGRE prema vrsti kvarova
HOPS (2006.-2015.)
Veliki kvar 15
(Požar/eksplozija) (6)
Mali kvar 331
Ukupno: 346
U gornjoj tablici požari/eksplozije su sastavni dio
rubrike „veliki kvar“, dok je izraženi postotak u toj
rubrici postotak od ukupnog broja kvarova. To su
kvarovi sa teškim posljedicama i vidi se da je u mreži
HOPS-a udjel velikih kvarova u ukupnim kvarovima
(4,4 %) oko pet puta manji od istraživanja CIGRE
(20,5 %). Također, broj kvarova sa
požarom/eksplozijom je upola manji u mreži HOPS-a
(1,7% prema 3,1%).
Koliko često se događaju kvarovi na određenoj
populaciji opreme u nekom promatranom periodu
pokazuje nam frekvencija kvarova:
ukupni broj kvarova mjernih transformatora
ukupni broj transformator-godina
U mreži HOPS-a u promatranom periodu od 2006.
godine do 2015. godine ukupno je promatrano 45.411
transformator-godina i zabilježeno je 346 kvarova [5]
pa je frekvencija kvarova:
346
= 0,0076
45.411
U izvještaju CIGRE [2] za mjerne transformatore
klasične izvedbe (samostojeći, u AIS-zrakom
izoliranim postrojenjima, izolacija ulje-papir), napona
100 kV do 500 kV, promatrano je 534.395
transformator-godina, a zabilježeno je 3.040 kvarova,
pa je frekvencija kvarova:
3.040
= 0,0057
534.395
Vidimo da se u mreži HOPS-a na 1000 transformator-
godina dogodi 7,6 kvarova, a u istraživanju CIGRE 5,7
kvarova, odnosno 26,3 % manje. Međutim, prema već
navedenim velikim razlikama u financijskim
posljedicama između velikog i malog kvara, uzimajući
u obzir znatno manji broj velikih kvarova u mreži
HOPS-a, može se tvrditi da je zadani sustav
održavanja mjernih transformatora u HOPS-u
iznadprosječno efikasan u usporedbi sa svjetskom
praksom, a oprema koju kupujemo na svjetskoj
kvaliteti.
CIGRE (2004.-2007.)
4,4 % 626 20,5 %
(1,7 %) (93) (3,1 %)
95,6 % 2411 79,3 %
100 % 3.040 100 %
7. Literatura
[1] Pravila o održavanju postrojenja i opreme
elektroenergetskih građevina prijenosne mreže
(HOPS, Glasnik br.5, Zagreb, svibanj 2016.)
[2] Final report of the 2004-2007, International
enquiry on reliability of high voltage equipment.
Part 4 – Instrument transformers. CIGRE WG
A3.06, Brochure 512, 2012.
[3] ISOHOPS, Informacijski sustav održavanja
prijenosne mreže.
[4] Održavanje i gospodarenje imovinom, HDO,
Priručnik, Zagreb, svibanj 2016.
[5] Pregled kvarova mjernih transformatora u mreži
HOPS-a, 13. savjetovanje HRO CIGRE, Šibenik,
2017.
[6] IEC 60694:2002: Common specifications for
high-voltage switchgear and control gear
standards.
[7] Pogonska dokumentacija Prijenosnog područja
Osijek, Rijeka, Split i Zagreb
[8] www.koncar-mjt.hr
Autori:
Autori su zaposleni u Hrvatskom operatoru
prijenosnog sustava d.o.o. Zagreb, Prijenosnim
područjima Osijek, Rijeka, Split i Zagreb, na
specijaliziranim poslovima održavanja energetskih i
mjernih transformatora, s ukupno više od 100 godina
radnog iskustva na tom području.
Nikola Jaman, dipl. ing. el., Prijenosno područje
Osijek. nikola.jaman@hops.hr
Marin Schönberger, mag. ing. el. univ. spec. trasf.,
Prijenosno područje Osijek,
marin.schonberger@hops.hr
Damir Mišćenić, dipl. ing. el., Prijenosno područje
Rijeka, damir.miscenic@hops.hr
Nediljko Zebić, dipl. ing. el., Prijenosno područje
Split, nediljko.zebic@hops.hr
Zoran Martinović, dipl. ing. el., Prijenosno područje
Zagreb, zoran.martinovic@hops.hr
93
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Tehničko-ekonomski aspekti izgradnje malih hidroelektrana

u okruženju tržišta energije
Technical-Economic Aspects of Construction of Small Hydro
Power Plants in the Energy Market Environment
Ivan KRNIĆ Stručni rad
HEP Proizvodnja d.o.o. PP HE JUG Split Sažetak: Kao rezultat promjena u tržišnom okruženju energetskih
Split, Hrvatska kompanija te političkih i regulatornih odluka Europske unije, koje su
099 2199675 stavile velik naglasak na obnovljive izvore energije i decentraliziranu
ivan.krnic@hep.hr proizvodnju energije, javlja se podjela tradicionalnog energetskog lanca
vrijednosti na povećan broj tržišnih segmenata, gdje se stvaraju prilike za
nove specijalizirane igrače, a što stvara konkurenciju u svim fazama lanca
vrijednosti. Jedan od bitnih obnovljivih izvora energije svakako su i male
hidroelektrane. Ovim člankom obrađuju se tehničko ekonomski aspekti
izgradnje i poslovanja malih hidroelektrana u elektroenergetskom sustavu
u tržišnom okruženju. U tom kontekstu na konkretnom primjeru dane su
misija i vizija izgradnje male hidroelektrane.

Professional paper
Abstract: As a result of changes in the market environment of energy
Ključne riječi companies and the political and regulatory decisions of the European
obnovljivi izvori energije Union, which put great emphasis on renewable energy sources and
decentralized energy production, there is a division of the traditional
decentralizirana proizvodnja energije
energy value chain into an increasing number of market segments where
mala hidroelektrana opportunities for new specialized players, which creates competition in all
stages of the value chain. Small hydro power plants are also one of the
Keywords essential renewable energy sources. This article deals with the technical
renewable-energy sources economic aspects of construction and operation of small hydro power
decentralized energy production plants in the power system in the market environment. In this context, a
concrete example is given of the mission and vision of building a small
small hydropower plant hydro power plant environment.

1. Uvod ekonomije tržišta i regulatornih okvira. To je globalni

Energetska poduzeća s obje strane Atlantika, kako to u
svom radu naglašava Susanne Fratzscher (2015), u
ovom se trenutku suočavaju s velikim pitanjem
vlastitoga opstanka u okruženju nove regulative okoliša
i energetske politike. Dakle, suočeni su s dilemom
neuspjeha ili uspjeha, odnosno odumiranja ili prelaska
na nove inovativne poslovne modele. Energetika
doživljava neviđene promjene u svom radnom
okruženju, što zahtijeva veliku sposobnost iznalaženja
novih poslovnih modela.
Povijesni centralizirani energetski sustav smještao je
središte energetsko poduzeće koje je preko mreže
napajalo potrošače, dok su očekivanja usluga od strane
kupaca bila u drugom planu. Taj centralizirani sustav
danas je duboko doveden u pitanje ubrzanim razvojem
malih distribuiranih izvora energije, tehnologije
„pametnih“ mreža kao i dubokim promjenama
trend u kojem tvrtke proizvođači energije i regulatori
sustava u cijelom svijetu nastoje naći adekvatno
rješenje. Jedan od bitnih obnovljivih izvora energije
svakako su i male hidroelektrane. Ovim člankom
obrađuju se tehničko ekonomski aspekti izgradnje, i
poslovanja malih hidroelektrana u elektroenergetskom
sustavu u tržišnom okruženju.
Na slici 1. može se vidjeti kako u strukturi proizvodnje
električne energije u Njemačkoj značajno sudjeluju
obnovljivi izvori energije s 26,2 posto, zatim
termoelektrane na kameni ugljen i lignit 43,2 posto,
nuklearna energija 17,8 posto i plinske elektrane 9,5
posto. Također može se vidjeti da je energija
proizvedena iz obnovljivih izvora energije podijeljena
na hidroelektrane 3,3 posto, sunčeve elektrane 5,7%,
biomasu 8 posto, morske vjetroelektrane 0,2 posto i
kopnene vjetroelektrane 8,9 posto.

94
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
Slika 1. Udjeli potrošnje električne energije u Njemačkoj [4]
2. Male hidroelektrane kao bitan dio
obnovljivih izvora energije
Opskrba će energijom biti sve više decentralizirana.
Humayun Tai (2013) u svom radu navodi da već sada
dolazi do relokacije proizvodnje energije s visokog
napona na niski napon. Čak i ako je tržišni udio
obnovljivih izvora energije relativno ograničen, kako
navodi Fratzscher (2015), a pozivajući se na Bloomberg
New Energy Finance (2015), mali distribuirani
proizvodni kapaciteti čine jednu trećinu novih globalnih
investicija u čistu energiju u 2014. godini i iznose oko
80 mlrd. $. Cjelokupna obnovljiva energija (uključujući
velike hidroelektrane) činila je 48 % od novih globalnih
proizvodnih kapaciteta pa je to bila treća uzastopna
godina u kojoj je ta brojka bila iznad 40 %. (Frankfurt
School – Unep Centre/BNEF 2015) Te su investicije još
snažno poticane od vlada političkih inicijativa kao što su
feed-in tarifa i sustava kvota (standard portfelja
obnovljivih izvora energije). Međutim, smanjenje
troškova instaliranja, posebno kopnenih vjetroelektrana
i solarnih panela, nastavlja poboljšavati ekonomičnost
obnovljivih izvora energije čak i bez političkih
inicijativa. Osnovni razlog izgradnje malih hidro-
elektrana je omogućavanje energetskog iskorištenja
voda biološkog minimuma koje se ispuštaju iz
akumulacija hidroelektrana te na taj način
omogućavanje preciznije regulacije protoka.
Realizacijom takvih projekata, tj. izgradnjom malih
hidroelektrana planira se povećanje godišnje
proizvodnje, optimalno korištenjem vode iz akumulacija
te se na taj način osiguravaju dodatni GWh električne
energije iz obnovljivog izvora. Manji dio proizvedene
električne energije malih hidroelektrana, koristi se za
napajanje vlastite potrošnje elektrane, a preostala
energija se isporučuje u distribucijsku mrežu, preko
obračunskog mjernog mjesta koje evidentira svu
električnu energiju predanu u mrežu, kao i onu koju
postrojenje uzima iz mreže za vlastitu potrošnju. Često
se realizacijom takvih projekta djelomično koriste već
postojeći objekti te se energetski koriste prirodni
potencijali rijeka i voda biološkog minimuma, koje se u
skladu s vodoprivrednim uvjetima za hidroelektrane
stalno ispuštaju iz akumulacijskih jezera u prirodna
korita rijeka. Predmetnim projektima se obično
izgrađuje zahvat vode na postojećem temeljnom ispustu
brana, na desnoj ili lijevoj obali rijeka. Nadalje, za male
hidroelektrane se planira osigurati status povlaštenog
proizvođača električne energije, čime bi se steklo pravo
na poticajnu cijenu (premije) te bi na taj način
predmetni projekti dobili još veći ekonomski značaj i
isplativost, pogotovo uzimajući u obzir da energetska
95
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
politika i regulacija zaštite okoliša gura prema
proizvodnji čiste energije. Fratzscher (2015) navodi da
se 34 posto emisija ugljičnog dioksida (CO2) u
Sjedinjenim Američkim Državama i 33 posto u
Njemačkoj pripisuju energetskom sektoru. U cilju
smanjenja globalnog zatopljenja energetska se politika
vidi kao ključni instrument te je glavna adresa
geopolitičkih promišljanja.
2.1. Ciljevi izgradnje malih hidroelektrana
Male hidroelektrane ubrajaju se u izvore električne
energije koji svojim osobinama ostvaruju koristan
doprinos u području održivog razvoja, uštedi energije,
povećanju sigurnosti energetske opskrbe te
diversifikaciji izvora električne energije. Naime,
poslovanje u novom okruženju dovodi do, kako navodi
Humayun Tai (2013), velikoga rasta kompleksnosti
upravljanja energetskim distributivnim mrežama u
kontekstu potreba za podacima, fizike i nepred-
vidljivosti te da predmetne mreže sve više postaju back-
up oprema. U tom kontekstu optimizacija sustava
zahtijevat će značajne investicije i regulatorne
promjene. Optimizacija sustava ima dvije dimenzije:
dizajniranje tržišta da se plaćaju tokovi snaga i
fleksibilizacija usluga te tehnička optimizacija mrežne
infrastrukture i sustavne operacije za upravljanje i
balansiranje energetskim sustavom. Fratzscher (2015)
navodi da su te dvije dimenzije optimizacije sustava
mobilizirale industriju, regulatore i kreatore energetskih
politika s obje strane Atlantika. Prvo, prihodi od
proizvodnje i dalekosežne investicijske odluke bit će
duboko pod utjecajem budućeg dizajna tržišta, za slučaj
da se energetski opskrbljivači plaćaju samo za isporuku
elektrona na samo-energetskim tržištima ili drugi slučaj
ako im se također naknađuju proizvodni kapaciteti i
pomoćne usluge na tržištu za rezervaciju snage u slučaju
potrebe balansiranja ponude i potražnje. Drugo, i kao
druga strana iste medalje, tehnička optimizacija
operacija sustava i infrastrukture nastavit će zahtijevati
značajne regulatorne prilagodbe i znatno regionalno
planiranje za još fleksibilnije upravljanje električnom
mrežom i integraciju distribuiranih izvora energije. Sa
stanovišta planiranja proizvodnje i potrebne regulacijske
rezerve za uravnoteženje sustava, male hidroelektrane
su izrazito poželjne radi predvidivosti proizvodnje i
malog utjecaja na opseg regulacijske rezerve i
angažman energije uravnoteženja. Temeljni energetski
doprinos malih hidroelektrana je proizvodnja električne
energije s neznatnim utjecajem na prirodu i okoliš.
Projekti malih hidroelektrana su od velikog interesa za
Republiku Hrvatsku jer se njihovim korištenjem
ostvaruju razvojni i energetski ciljevi na području
obnovljivih izvora energije. Također, radi preuzete
obveze Republike Hrvatske da će do 2020. godine 20 %
bruto neposredne potrošnje električne energije pokrivati
iz obnovljivih izvora, proizvodnja električne energije iz
takvih izvora se potiče, čime ovaj projekt dobiva još
veći značaj. Temeljni cilj izgradnje malih hidroelektrana
je rješavanje problema ispuštanja biološkog minimuma,
96
te da se regulacijski zatvarač temeljnog ispusta koristi u
skladu s projektnim parametrima. Izgradnjom malih
hidroelektrana omogućuje se fleksibilniji rad glavnih
agregata te omogućuje optimalno korištenje voda iz
akumulacija u skladu sa zahtjevima hidro energetskog
sustava. Također, izgradnjom malih hidroelektrana
povećava se pogonska pouzdanost i sigurnost te
smanjuju troškovi redovnog godišnjeg održavanja.
Izgradnjom malih hidroelektrana postižu se sljedeći
ciljevi: rješavanje problema ispuštanja biološkog
minimuma, energetsko iskorištenje voda biološkog
minimuma, povećanje ukupne godišnje proizvodnje
hidroelektrane, što ovisi o režimu rada novog
postrojenja, optimalno korištenje voda iz akumulacije,
elastičniji rad glavnih agregata u hidroelektrani, dodatna
mogućnost ispuštanja voda tunelom temeljnog ispusta,
smanjenje troškova redovnog godišnjeg održavanja
postojeće opreme, dodatna mogućnost reguliranja
ispuštanja voda biološkog minimuma, automatizacija
agregata i pomoćne opreme uz uvođenje procesne
automatike i daljinskog upravljanja i regulacije te
nadzora ispuštanja biološkog minimuma, doprinos
realizaciji Plana investicija HEP-a i ukupnog
investicijskog ciklusa proizvodnih gospodarskih
objekata, te razvoju prateće industrije, značajne
financijske efekte korisniku i lokalnoj zajednici,
doprinos RH u ostvarenju preuzetih obveza o udjelu
električne energije iz OIE, zbog preciznije regulacije
vode biološkog minimuma, ostvarit će se povoljan
utjecaj na biljni i životinjski svijet u nizvodnom toku
rijeke. Mala hidroelektrana, prema važećoj zakonskoj
regulativi, može steći status povlaštenog proizvođača te
ostvariti pravo na poticaje u budućnosti. Zbog toga se
poduzimaju sve potrebne radnje da ovo postrojenje
stekne status povlaštenog proizvođača električne
energije. Također, bitno je istaknuti da su predmetni
projekti tržišno vrlo konkurentni i bez poticaja te
plasman električne energije ne bi trebao biti problem
zbog rasta potražnje za ovakvim izvorima. Razlog leži u
činjenicama da je proizvodnja energije iz ovog
postrojenja relativno jeftina, životni vijek postrojenja
dug, a troškovi održavanja su minimalni (Investicijski
program izgradnje MHE Peruća).
3. Procjena troškova i prihoda malih
hidroelektrana
U ovoj točki se daje pregled ugovorenih te procjena
planiranih budućih troškova prihoda izgradnje malih
hidroelektrana, iznosi ugovorenih kao i procjena ostalih
troškova izgradnje postrojenja. Procjena prihoda je
napravljena u skladu s važećim zakonodavnim okvirom
o korištenju obnovljivih izvora energije odnosno, uzeto
je u obzir dobivanje statusa povlaštenog proizvođača i
ostvarenje prava na garantiranu povlaštenu otkupnu
cijenu električne energije (Ekonomska analiza izgradnje
MHE Prančevići kolovoz 2014).
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
3.1 Procjena troškova rada i održavanja malih
hidroelektrana
Troškovi rada i održavanja male hidroelektrane sastoje se
od stalnih periodičnih (godišnjih) komponenti: redovito i
interventno održavanje (pretpostavljeno je u iznosu 1 %
od ukupne investicije, povećanje troškova održavanja
računato je sa stopom od 0,5%/god). Naknada za
korištenje prostora (sukladno „Odluci o visini naknade za
korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za
proizvodnju električne energije" (NN, 84/2013 i
101/2013) za male hidroelektrane instalirane snage veće
od 1 MW iznosi 0,01 kn/kWh i plaća se za isporučenu
električnu energiju). Naknada za korištenje voda
(sukladno „Uredbi o visini naknade za korištenje voda"
(NN, 82/2010) iznosi„ 5 % od cijene jednog kilovatsata
(1 kWh) ostvarene prosječne cijene električne energije
proizvedene na pragu svih hidroelektrana pojedinog
obveznika".
U proteklih nekoliko godina HEP Proizvodnja je
navedenu naknadu plaćala na temelju prosječne cijene
proizvedene električne energije na pragu hidroelektrana
od oko 15 Ip/kWh. Ne očekuje se da će se ista u
budućnosti bitno mijenjati te je u proračunu korigirana
godišnje samo za pretpostavljenu stopu inflacije.
Koncesijska naknada (sukladno „Odluci o davanju
koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje
električne energije "Hrvatskoj elektroprivredi" d.d.,
Zagreb, za HE Peruća" (NN, 76/1998) iznosi „1 %
ostvarene prosječne cijene proizvedene električne
energije na pragu elektrane u svakoj godini korištenja".
Kako će MHE Prančevići prihode ostvarivati samo
prodajom električne energije, koncesijska naknada je
obračunata u vrijednosti od 1% ostvarenih prihoda u
svakoj godini, Administrativno-tehnički poslovi i
troškovi vođenja MHE Prančevići (pretpostavljeno je da
će biti angažiran jedan radnik - direktno ili indirektno)
za obavljanje tehničkih i administrativnih poslova s
bruto plaćom od 15.000 kn. Troškovi preuzete energije
iz mreže u iznosu od 20.000 kn godišnje, na temelju
procjene vlastite potrošnje iz glavnog projekta su
također uračunati u ovu stavku. Ne očekuje se da će se
ova stavka u budućnosti bitno mijenjati to je u
proračunu godišnje korigirana za pretpostavljenu stopu
inflacije (2 %). Temeljem navedenog, u nastavku su
dani operativni troškovi poslovanja MHE Prančevići:
Tablica 1. Procjena pogonskih troškova MHE Prančevići [6]
Komponenta Operativni Trošak
troškovi (kn/god)
Održavanje 338.269
Naknada za korištenje 10 kn/MWh 90.000
prostora
Naknada za kor. voda 7,5 kn/MWh 67.500
Koncesijska naknada 1% bruto prihoda 87.937
Administracija 150.000
i vođenje
Ukupno (prva godina) 733.707
Tablica gore pokazuje procjenu operativnih troškova
MHE Prančevići u prvoj godini poslovanja koji ukupno
iznose 733.707 kuna od čega na održavanje otpada
338.269 kuna, naknada za korištenje prostora stoji
90.000 kuna, naknada za korištenje voda 67.500 kuna te
administracija i vođenje 150.000 kuna.
Sljedeća slika prikazuje postotne udjele pojedinih
komponenti ukupnih operativnih troškova.
Održavanje
Naknada za
21% korištenje
prostora
46% Naknada za
12% korištenje voda
9% Koncesijska
12% naknada
Administracija i
vođenje
Slika 2. Udjeli komponenti u operativnim troškovima MHE
Prančevići [6]
Slika 2. pokazuje da najveći dio operativnih troškova
otpada na održavanje (46 posto), administracija i
vođenje sudjeluju sa 21 posto, naknada za korištenje
prostora i koncesijska naknada po 12 posto dok naknada
za korištenje voda čini 9 posto ukupnih operativnih
troškova male hidroelektrane Prančevići.
2.2. Procjena prihoda od prodaje električne energije
Godišnji prihod MHE Prančevići ostvaruje se prodajom
električne energije na tržištu. Procjena godišnjih prihoda
načinjena je temeljem proračuna neto godišnje
proizvodnje (9 MWh/god.) te očekivanog kretanja
cijene električne energije u razdoblju analize. Prema
aktualnom tarifnom sustavu MHE Prančevići pripada
grupi proizvodnih postrojenja 1.b.2.. – proizvodna
postrojenja instalirane snage do uključivo 5 MW –
hidroelektrane instalirane snage veće od 300 kW do
uključivo 2 MW. Za navedenu skupinu definirana je
bila poticajna cijena od 0,93 kn/kWh. U tome kontekstu
otkupna cijena korištena u financijskoj analizi je
računata na sljedeći način: za razdoblje trajanja
Ugovora o otkupu (prvih 14 godina) koristila se
poticajna cijena od 0,93 kn/kWh, te se ista korigirala po
godišnjoj stopi inflacije od 2,5%. Sljedeća slika
prikazuje kretanje cijene električne energije na tržištu.
97
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Projekcija kretanja cijene električne energije

900

800

700

600
kn/MWh

500

400

300

200

100

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Slika 3. Projekcija kretanja cijene električne energije kn/MWh (2022.-2051) [9]

Za razdoblje nakon isteka ugovora o otkupu (od 15-te za „preuzimanje ukupno proizvedene energije od
godine nadalje) sukladno Zakonu o tržištu električne povlaštenih proizvođača“, tj. može se računati na
energije (čl. 8., st. 7) utvrđena je obveza Operatora slobodan pristup mreži i prodaja ukupne proizvedene
prijenosnog sustava ili Operatora distribucijskog sustava električne energije na tržištu energije.

Tablica 2. Procjena prihoda od prodaje električne energije MHE Prančevići [6]

Godina Neto proizvodnja Otkupna cijena Bruto godišnji prihod

(MWh) (kn/MWh) (kn)
2016 9.000 977,1 8.793.731
2018 9.000 1.026,5 9.238.914
2020 9.000 1.078,5 9.706.634
2023 9.000 1.161,4 10.452.983
2026 9.000 1.250,7 11.256.719
2029 9.000 1.346,9 12.122.256
2030 9.000 574,8 5.173.057
2033 9.000 628,1 5.652.739
2037 9.000 706,9 6.362.207
2040 9.000 772,5 6.952.156

Procijenjena tržišna cijena za svaku godinu određuje se
na temelju referentne tržišne cijene uvećane za
procijenjeni rast cijena električne energije. Za
referentnu tržišnu cijenu uzima se procjena prosječne
tržišne cijene električne energije na EEX burzi protekle
tri godine uvećano 10 %, što iznosi 50€/MWh, uz
prosječnu stopu rasta cijene električne energije od 3 %
godišnje, tj nešto iznad procijenjene stope inflacije.
Procjena prihoda od prodaje električne energije dana je
u prethodnoj tablici.
U tablici gore prikazani su prihodi po godinama gdje
„zeleni“ dio predstavlja poticajnu otkupnu cijenu
električne energije dok „crveni“ dio predstavlja tržišnu
cijenu električne energije. Poticajna cijena električne
energije se kroz godine korigira za godišnju stopu
inflacije dok se tržišna cijena električne energije
uvećava za procijenjeni rast cijena električne energije.

98
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
4. Trošak kapitala (WACC) pri izgradnji
malih hidroelektrana
Kod razmatranja metode za ocjenu investicijskih
projekata troška kapitala (Vidučić 2002),
pretpostavljamo izvjesne gotovinske tijekove, odnosno
nerizične projekte. Gotovinski tijekovi nerizičnih
projekata primjenom metode neto sadašnje vrijednosti
(NPV), mogu se diskontirati nerizičnom kamatnom
stopom. Međutim, kod rizičnih gotovinskih tijekova
potrebno je utvrditi odgovarajuću diskontnu stopu
(traženu stopu povrata). Pristup koji se pri tome koristi
ovisi o tome radi li se o tvrtki koja se financira
isključivo vlastitim kapitalom ili koristi i zaduživanje, te
o rizičnosti projekta u odnosu na rizičnost tvrtke. Kod
tvrtke koje se financiraju isključivo vlastitim kapitalom
odgovarajuća diskontna stopa je trošak trajnog kapitala,
dok je kod onih koje koriste i zaduživanje, odgovarajuća
diskontna topa ukupni trošak kapitala, odnosno
ponderirani prosječni trošak kapitala WACC (Weighted
Average Cost of Capital). Prema WACC pristupu, suma
očekivanih gotovinskih tijekova od projekta diskontira
se troškom kapitala, koji se utvrđuje kao ponderirani
prosjek kombinacije izvora iz kojih se tvrtka planira
financirati
4.1. WACC malih hidroelektrana vs WACC
obnovljivi izvori enegije E.ON
U ovoj točki je dana usporedba WACC kod poslovanja
malih hidroelektrana sa slučajem pro forma
5,9
4,5
Njemačka Švedska
Slika 4. Prosječni troškovi kapitala (WACC) E.ON vs. WACC MHE Prančević [7] [6]
4.2. Bitni parametri za tehnoekonomsku analizu
Ulazni parametri za financijsku analizu predstavljaju
vrijednosti prihoda i rashoda prikazani u točki 3 zajedno
s ostalim tehničko financijskim parametrima potrebnim
za proračun i analizu diskontiranih novčanih tokova.
kalkulacijom WACC energetske kompanije E.ON koja
posluje diljem Europe. Dakle, umjesto uporabe WACC
pristupa Njemački regulator objavljuje dopušteni povrat
na vlastiti kapital (dioničku glavnicu). WACC iznosi za
postojeće investicije (povrat na vlastiti kapital 7,14
posto prije korporacijskog poreza i poslije
komercijalnog poreza) i nove investicije (povrat na
vlastiti kapital 9,05 posto prije korporacijskog poreza i
poslije komercijalnog poreza) su uz pretpostavku 4
posto cijene duga i odnosa 60/40 posto dug /vlastiti
kapital. Sukladno navedenom pro forma WACC za
poslovanje u Njemačkoj s iznosom od 5,9 posto izveden
je ponderiranjem udjela postojeće imovine (WACC 5,7
posto) i nove imovine (WACC 6,5 posto). WACC veza
za poslovne operacije u Švedskoj iznosi 4,5 posto i radi
se o realnom WACC-u prije poreza. Tekući WACC od
4,5 posto u Švedskoj je osporen na sudu za mrežne
operacije. Također se može kazati da je prosječna
očekivana inflacija u Švedskoj 1,6 posto. Nadalje,
temeljem modela financiranja i rizika poslovanja
procijenjen je i trošak kapitala projekta (WACC) za
malu hidroelektranu Prančevići, koji iznosi 5 %.
Sljedeća slika prikazuje ekvivalent ponderiranih
prosječnih troškova kapitala (WACC) po zemljama u
Europi gdje posluje E.ON Grupe i ekvivalent
ponderiranih prosječnih troškova kapitala (WACC) za
malu hidroelektranu Prančevići
7,1
5
CEE (Češka, MHE Prančevići
Slovačka,
Mađarska,
Rumunjska)
Dakle, bitni su investicijski troškovi, redovni pogonski
troškovi prikazani u tablici 1, procjena prihoda za čitavo
planirano razdoblje prikazani u tablici 2. Pregled
procijenjenih vrijednosti ostalih ulaznih parametara
prikazan je u sljedećoj tablici.
99
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Tablica 3. Ostali ulazni parametri [6]
Zajednički ulazni parametri
Broj agregata
Snaga agregata
Ukupna instalirana snaga
Stopa inflacije
Godišnja stopa rasta cijena električne energije
Stopa poreza na dobit
Amortizacijska stopa
Osnovica za amortizaciju (% investicijskih troškova)
Ponderirani prosječni trošak kapitala – WACC
Poticajna otkupna cijena el. energ. (prva godina)
Trajanje poticajne otkupne cijene
Tržišna cijena el. energ. (prva godina)
Godišnji rast troškova održavanja
Kamatna stopa na kredit
Vrijeme otplate kredita
Troškovi ugovaranja kredita
Razdoblje promatrano u analizi
Glede parametra amortizacije potrebno je istaknuti da se
sukladno članku 12. trenutno važećeg „Zakona o porezu
na dobit“ (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10,
22/12, 148/13), amortizacija dugotrajne materijalne
imovine priznaje kao porezni rashod.
Obračunava se temeljem troška nabave (osnovice za
amortizaciju), linearnom metodom primjenom godišnjih
amortizacijskih stopa iz istoga članka.
Mala hidroelektrana Prančevići spada u grupu
dugotrajne imovine „1. – građevinski objekti i brodovi
veći od 1000 bruto registarskih tona (BRT)“ za koju je
definirana godišnja amortizacijska stopa od 5 %.
Pod troškom nabave podrazumijevaju se svi troškovi
stavljanja imovine u korisnu uporabu, prema tome njega
u slučaju male hidroelektrane Prančevići predstavljaju
ukupni investicijski troškovi. U proračunu je prema
tome amortizacija obračunata za malu hidroelektranu
Prančevići kao cjelina linearno kroz 20 godina u iznosu
5 % ukupne investicijske vrijednosti.
5. Analiza isplativosti izgradnje MHE
Prančevići
Pretpostavljeno je financiranje uz korištenje samo
vlastitih sredstava te se u tom slučaju gube elementi
kreditnog (projektnog) financiranja.
Kod analize se koriste projekcija novčanih tokova
(ekonomski tok) za promatrano razdoblje, te projekcija
računa dobiti i gubitka. Izračunata neto dobit uvećava se
100
Jedinica Iznos
1
MW 1,15
MW 1,15
% 2,5
% 3
% 20
% 5
% 100
% 5
kn/MWh 977
god 14
kn/MWh 380
% 0,5
%
god
%
god 25
za amortizaciju te se na taj način dobiva tok slobodnog
novca. Predmetni tok slobodnog novca se diskontira
diskontnom stopom koja je, kako je već rečeno, za one
tvrtke koje se isključivo financiraju vlastitim kapitalom
jednaka trošku trajnog kapitala, dok kod onih koji
koriste i zaduživanje, odgovarajuća diskontna stopa je
ukupni trošak kapitala, odnosno prosječni ponderirani
trošak kapitala (WACC).
U slučaju male hidroelektrane Prančevići uz osnovnu
inačicu bez diskontiranja (DR = 0), korištene su dvije
inačice diskontnih stopa i to DR = 5 % i DR = 10 %.
Kao što je ranije rečeno, temeljem modela financiranja i
rizika poslovanja procijenjen je i trošak kapitala
projekta (WACC) za malu hidroelektranu Prančevići,
koji iznosi 5, %.
Dakle, za relevantnu diskontnu stopu u slučaju male
hidro elektrane Prančevići realno je uzeti 5 %.
U nastavku se prikazuju izračunati pokazatelji
financijske isplativosti izgradnje male hidroelektrane
Prančevići.
Sljedeća tablica (tablica 4.) predstavlja ekonomski tok
male hidroelektrane Prančevići gdje su izdvojene dvije
godine iz ukupnog razdoblja analize od 26 godina: prva
godina rada za koju sukladno Ugovoru o otkupu vrijedi
poticajna cijena energije za povlaštenog proizvođača i
petnaesta godina rada kada vrijedi tržišna cijena
energije.
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje

Tablica 4. Ekonomski tok MHE Prančevići[6]

Pokazatelji financijske analize 2016 2030

Poticajna cijena Tržišna cijena
Otkupna cijena kn/MWh 977 575
Godišnja proizvodnja el.en. (MWh) 9.000 9.000
Bruto godišnji prihod (kn) 8.793.731 5.173.057
Operativni godišnji troškovi – OPEX (kn) 733.707 960.715
Bruto dobit – EBITDA (kn) 8.060.025 4.212.342
Amortizacija (kn) 1.691.346 1.691.346
Operativna dobit – EBIT (kn) 6.368.678 2.520.996
Porez na dobit (kn) 1.273.736 504.199
Neto dobit 5.094.943 2.016.796
Neto dobit + amortizacija 6.786.289 3.708.143
Tok slobodnog novca 6.786.289 3.708.143

Tablica gore prezentira projekciju novčanih tokova
odnosno ekonomskog toka male hidroelektrane
Prančevići. U tom su smislu dana je obrada s početka
14-godišnjeg perioda poticajne cijene za povlaštenog
proizvođača električne energije, te petnaeste godine
poslovanja, odnosno prve godine rada za koju vrijedi
tržišna cijena električne energije uvećana za prosječnu
stopu rasta cijene električne energije u promatranom
periodu. Ukupni promatrani period je od 2016. godine
do 2040. godine. Koristeći predmetni ekonomski tok i
projekciju računa dobiti i gubitka izrađuju se
diskontirani tijekovi slobodnog novca kao i pripadni
kumulativni tokovi.
Uz varijantu bez diskontiranja (nulta diskontna stopa)
korištene su dvije varijante diskontnih stopa od 5 posto i
10 posto.
Sljedeća slika grafički prikazuje kumulativne novčane
tijekove za sve tri varijante.

140
120
100
80
60
40
20
0
-20
-40
-60

Slika 7. Kumulativni diskontirani novčani tokovi DR = 0, DR = 5%, DR =10 % MHE Prančevići[6]

Gornja slika prikazuje kumulativne novčane tokove za
nultu diskontnu stopu, diskontnu stopu 5 posto i
diskontnu stopu 10 posto. Za slučaj bez diskontiranja
kumulativni novčani tok postaje pozitivan u petoj godini
poslovanja, uz diskontnu stopu 5 posto u šestoj godini
poslovanja te koristeći diskontnu stopu 10 posto u
osmoj godini poslovanja.
Procjena isplativosti investicije izgradnje male
hidroelektrane Prančevići izrađuje se putem izračuna
diskontiranog toka slobodnog novca.
Rezultat predmetnih analiza i izračuna su osnovnih
financijski pokazatelji: interna stopa rentabilnosti, neto
sadašnja vrijednost i vrijeme povrata ulaganja, što
prikazuje sljedeća tablica.

101
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Tablica 5. Pokazatelji financijske isplativosti izgradnje MHE Prančevići[6]

Financijski pokazatelji isplativosti

Interna stopa rentabilnosti (IRR) 19,26%

Neto sadašnja vrijednost (NPV) - diskontna stopa 0% 122.851.370 kn
Neto sadašnja vrijednost (NPV) - diskontna stopa 5% 56.897.681 kn
Neto sadašnja vrijednost (NPV) - diskontna stopa 10% 25.424.047 kn
Period povrata – diskontna stopa 0% 5 god
Period povrata – diskontna stopa 5% 6 god
Period povrata – diskontna stopa 10% 8 god

Gornja tablica pokazuje da su izračunati financijski utjecaj uporabe fosilnih goriva na okoliš. Rastom
pokazatelji iznimno dobri što se ogleda u visokoj prodajne cijene električne energije, čega smo i trenutno
internoj stopi rentabilnosti, visokoj neto sadašnjoj svjedoci, rastu i kumulativni ekonomski efekti i ostale
vrijednosti kratkom vremenu povrata uzevši u obzir
izražene koristi investicija izgradnje malih
najnepovoljniju diskontnu stopu od 10 % koja je realno
previsoka za ovakav tip projekta niskog rizika. Za hidroelektrana koje su energetsko-ekonomski
relevantnu diskontnu stopu u slučaju MHE Prančevići prihvatljive te također treba istaknuti da karakter
realno je uzeti diskontnu stopu od 5 %. ovakvih obnovljivih izvora električne energije doprinosi
i činjenicom opće društvene prihvatljivosti. Ipak,
ovakav zahvat u prostor nosi i određene ekološko-
6. Zaključak financijske rizike. Ekološki rizici su mogućnost
Projekt je tržišno orijentiran i konkurentan s obzirom na
onečišćenja vodotoka rijeke prilikom izgradnje i
to da potražnja za električnom energijom raste. Projekt
korištenja malih hidroelektrana, koji se planiraju svesti
odlikuju dobri ekonomski pokazatelji koji jamče dobru
na najmanju moguću mjeru organizacijom posla i
isplativost i povrat uloženih sredstava. Realizacijom
primjenom strogo propisanih standarda zaštite okoliša
projekta koriste se postojeći objekti, energetski se
važećih za slične objekte. Drugi ekološki rizik je
koristi prirodni potencijal rijeke Cetine, a ugradnja nove
mogući kvar na proizvodnom dijelu budućeg objekta
opreme produžuje životni vijek postojećoj opremi koja
koji bi ograničio ispuštanje voda biološkog minimuma,
se ne koristi optimalno. Financijska analiza rezultirala je
a njegov mogući negativni utjecaj planira se spriječiti
pozitivnim pokazateljima isplativosti: Interna stopa
zadržavanjem regulacijske uloge zatvarača na
rentabilnosti (IRR) projekta iznosi 19 % i zadovoljava
dovodnom tunelu temeljnog ispusta. Ekološko-
uvjet isplativosti, odnosno značajno je veća od troška
ekonomski rizik predstavlja i zahtjev na gospodarenje
kapitala (WACC = 5,0 %), NPV projekta je pozitivan uz
akumulacijom. Spoj tlačnog cjevovoda na tunel
diskontnu stopu od 5,0 % (NPV=56.897.681 HRK),
temeljnog ispusta traži dobru pripremu i vrijeme od
jednostavan period povrata projekta iznosi 5 god. A
nekoliko dana praznog tunela, što ograničava ispuštanje
diskontirani maksimalno 8 što je prihvatljivo. Može se
biološkog minimuma samo putem rada agregata te ovisi
zaključiti da su ovakvi projekti ekonomski i financijski
isključivo o njihovoj raspoloživosti. Kako bi se smanjio
opravdani, prihvatljivi te poželjni za Investitore. Projekt
rizik za ovakav događaj potrebno je gospodariti
je tržišno orijentiran i konkurentan s obzirom na to da
akumulacijom tako da trenutak uklapanja male
cijena električne energije na europskom tržištu raste, a
hidroelektrane na dovodni sustav bude kod takvih kota
sve veća je i potražnja za energijom iz obnovljivih
jezera kad je moguće ispuštanje biološkog minimuma
izvora. Svojim proizvodnim, hidrotehničkim i elektro-
putem preljevne klapne. Financijski rizik svakako je
energetskim parametrima, MHE Prančevići, s
posljedica i spomenutih ekoloških rizika, a posebno
očekivanih 9.000 MWh godišnje proizvodnje nameće se
zadnje spomenutog jer poklapanje terminskog plana s
kao trajan i pouzdan te prije svega ekološki prihvatljiv
uvjetima u akumulacijskom jezeru ne moraju biti
obnovljivi izvor električne energije. Ovakvi izvori su od
preklopivi, a forsiranje njihove podudarnosti može imati
velikog interesa za Republiku Hrvatsku u području
zahtjeve za sasvim drugačijim gospodarenjem
energetike jer se njihovim korištenjem povećava
akumulacijom, što može imati negativne financijske
iskoristivost postojećih hidroenergetskih objekata,
efekte za korisnika akumulacije ili Investitora.
upotreba vlastitih prirodnih energetskih resursa,
Financijski rizici na projekt mogu biti sljedeći: cijena
dugoročno se smanjuje ovisnost o uvozu energenata i

102
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
električne energije na međunarodnom i domaćem,
tržištu, moguća promjena vodopravnih uvjeta cijena
kapitala, poslovanje investitora, okruženje, neplanirani
trošak sudionika u projektu. S obzirom na malu
vjerojatnost nastanka bilo kojeg od rizičnih događaja, na
temelju ranije provedenih analiza može se zaključiti da
su ovakvi projekti ekonomski i financijski opravdani,
prihvatljivi i poželjni za investitore.
Literatura
[1] Fratzscher, Susanne (2015) The Future of Utilities:
Extinction or Re-Invention, Published by the
Heinrich Boell Fundation, str 1-24
[2] Humayun Tai principal, Mckinsey & Company,
New utility business models, HEPG session,
Prosinac 2013
[3] Vidučić, Ljiljana (2002) Financijski menadžment,
Ekonomski fakultet Split
Elaborati/izvještaji
[4] Agentur fuer Erneuerbare Energie (AEE) 2015.
[5] Bloomberg New Energy Finance (BNEF), Global
Trends in Clean Energy Investmennts: Rebound in
Clean Energy Investments Beats Expectations,
Siječanj 2015
[6] Ekonomska analiza izgradnje MHE Prančevići,
Kolovoz 2014
[7] E.ON Equity story 2016 dostupno na
http://www.eon.com/en/investors/events/analyst-
and-investor-conferences/2016/4/26/eon-strategic-
financial-update-uniper-capital-market-day.html
[8] Frankfurt School – Unep Centre/BNEF, Global
Trends in Renewable Energy Investment 2015
[9] Investicijski program izgradnje MHE Peruća,
Veljača 2018
103
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Održavanje električnih postrojenja i instalacija

Maintenance of Electrical Plants and Installations
Stučni rad
Alfred ŠKORJANC, inž. el. Sažetak: Od osamostaljenja Republike Hrvatske i ulaska u Europsku uniju
Electrotechnical Association Zagreb do danas došlo je do velikih promjena u zakonskoj regulativi. Na temelju
Elektrotehničko društvo Zagreb, tih propisa potrebno je uskladiti vlastite pravilnike i načiniti mnoge
Berislavićeva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska promjene u organizaciji i poslovanju. Elektrotehničkim propisima se više
alfred.skorjanc@zg.t-com.hr bave inženjeri elektrotehnike jer pravnici i inženjeri sigurnosti, rukovodioci
održavanja ne poznaju dovoljno elektrotehničke propise, problematiku
električnih postrojenja , rukovanja i održavanja iste.
Prema Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom
NN 88/2012, po čl. 21 „Poslodavac mora za sva postrojenja i instalacije
pisanim aktom imenovati voditelja električnih postrojenja.“
U ovoj temi ukratko su opisane dužnosti voditelja električnih postrojenja,
potrebna pogonska dokumentacija, dokumentacija za siguran rad, pogonske
Ključne riječi upute, pravilnik o održavanju, pregledi, ispitivanja i problemi u radu.
Voditelj električnog postrojenja
Pogonska dokumentacija
Održavanje Professional paper
Dokumentacija za siguran rad Abstract: Since the independence of Croatia and its entry into the European
Električna postrojenja Union, there have been major changes in legal regulations. Because of these
Pregledi changes in regulations, there is a need for harmonization of regulations, and
Ispitivanja restructuring of businesses and organisations. Electrotechnical regulations
are dealt with by electrical engineers, mainly because lawyers and safety
engineers, maintenance managers are not familiar with electrical
Keywords engineering regulations, electrical installations issues, and handling and
Electrical installation manager maintenance of electrical equipment. According to the Ordinance on health
Operating instructions and safety, when working with electricity NN 88/2012 article 21 “ the
Maintenance employer must appoint a manager for all electrical installations in a written
Dokumentation for safety working act”. This article briefly reviews the duties of the electrical installation
Electrical installation manager, the required drive documentation, documentation for safe
Review operation, operating and maintenance instructions, tests and possible work
Testing related problems.

1. Uvod (1) Poslodavac mora za sva električna postrojenja i

Iako je zakonodavac propisao da poslodavac za sva
električna postrojenja i instalacije treba imenovati
voditelja električnih postrojenja, izraditi posebne
pravilnike društva o upravljanju, održavanju i rukovanju
električnim postrojenjima i instalacijama, upute za
izvođenje radnih postupaka, sigurnost i rad, upute o
pogonskim zahvatima, osiguranju mjesta rada, sigurnosti
radnika i sredstava rada, odrediti izgled i označavanje
pogonskih i radnih isprava, voditi redovite preglede,
ispitivanja i evidencije, još uvijek mnoga društva koja se
ne bave elektrodistribucijom ili nemaju za to
osposobljene djelatnike, to još nisu učinila.
Prema Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri radu s
električnom energijom, NN 88/2012., članak 21.
instalacije pisanim aktom imenovati voditelja električnih
postrojenja.
(4) U djelokrug rada voditelja električnog postrojenja
spadaju: nadzor nad postrojenjem, pogonski manevri,
osiguranje mjesta rada, prilagodba zaštitnih, signalnih i
drugih uređaja, nadzor nad ulaskom i kretanjem u
postrojenju, te druge ovlasti potrebne za rad postrojenja
ili instalacije. [1]
Takve poslove mogu obavljati samo najstručnije osobe u
poduzeću, a obim je takav da bi to trebalo biti posebno
radno mjesto.
Iako je zakonska obveza imati osobu koja treba biti
ovlaštena i izravno odgovorna za vođenje i nadzor nad
električnim postrojenjima, takve osobe nema u
Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja NKZ 10 zanimanja
NN 12/2010, a nije predviđeno zanimanje ni prema

104
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
Pravilniku o poslovima upravljanja i rukovanja
energetskim postrojenjima i uređajima NN 88/2014
(20/2015), iako se Zakonom o energiji, NN 120/2012 čl.
20. st. 1. predviđa da se za sva energetska zanimanja
polaže ispit.
2. Voditelj električnih postrojenja
2.1 Poslovi i radni zadaci
U zatvorenim električnim distribucijskim sustavima
elektroenergetikom rukovodi inž. el. koji uz poslove
voditelja el. postrojenja vrši i poslove dispečera -
odgovoran je za uklopna stanja i surađuje s dispečerom
HEP-a, a povremeno i sam upravlja postrojenjima.
Uz te poslove obavlja i mnoge druge :
- U dogovoru s direktorom društva izrađuje prijedloge
god. plana potrošnje i troškova energije;
- Izrađuje idejna rješenja za rekonstrukcije i nova
investicijska ulaganja u energetska postrojenja i mreže
- Surađuje i obavlja tehničke razgovore s kupcima;
- Prati stručnu literaturu, tehničke propise i norme te je
odgovoran za primjenu istih, naročito Zakona o zaštiti
na radu, pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s el.
energijom te propisa iz protupožarne zaštite;
- Planira i organizira preglede, ispitivanja uređaja i
instalacija, alata i opreme, zaštitnih sredstava i vodi
evidenciju o pregledima i ispitivanjima;
- Izdaje dokumente i dozvole vezane uz rad u
električnim postrojenjima kao što su dozvola za rad,
dozvola za ulazak u postrojenje, radni zadatak i druge;
- Radi mjesečni obračun potrošnje el. energije i usluga
uz kontrolu i analize iste;
- Izrađuje tehničke upute za rukovanje postrojenjem i
održavanje;
- Sudjeluje kod nabave opreme i materijala;
- Primopredaje postrojenja od izvođača radova;
- Izrađuje analize i izvještaje potrošnje el. energije
- Izrađuje plan investicija, planira nabavku potrebnih
alata i opreme;
- Radi kontrolu tehničke dokumentacije isporučitelja;
- Izrađuje plan rada (smjene) i vodi evidenciju radnog
vremena
- Prenosi znanja i iskustva na suradnike, te vrši
osposobljavanje uklopničara glede novih propisa i uvodi
ih u rad (mentor);
- i sve ostalo nenavedeno potrebno za rad
elektroenergetike.
2.2 Potrebne kvalifikacije :
- Stručna osoba elektro struke
(za voditelja energetskog objekta iznad 5 MW)
VSS, VŠS (VI. stupanj obrazovanja), SSS (IV stupanj
obrazovanja);
- Položen ispit za ovlaštenika ZNR;
- Položen andragoški ispit (prema čl. 30, st. 2) [7]
- Rješenje o imenovanju za voditelja el. postrojenja,
( prema čl. 21.) [1]
- Odluka o ovlaštenim osobama koje smiju samostalno
ulaziti u el. postrojenje i koristiti se ključem
(prema čl. 44. st. 5) [1]
- Odluka za ovlaštenika ZNR ( prema čl. 24.) [7] ;
- Liječnički pregled za poslove s posebnim uvjetima
rada (prema čl. 36) [7];
- Položen ispit za dispečera i uklopničara u industriji
(Udruga energetičara Hrvatske u suradnji s
Ministarstvom gospodarstva) [2]
- Preporuka autora: Poznavanje zakona i uropisa - ovl.
inž. elektrotehnike (položen stručni ispit za projektante i
osobe koje rukovode izgradnjom objekata) s radnim
iskustvom.
3. Zakoni, pravilnici, norme i upute
Za obavljanje ovih poslova neophodno je dobro
poznavati zakone, propise i norme kao što su:
3.1. Pozitivni zakonski propisi
- Zakon o radu, NN 93/2014 (127/17)
- Zakon o zaštiti na radu, NN 71/2014 (118, 154/2014)
- Zakon o zaštiti od požara, NN 92/2010
- Pravilnik o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme,
NN 18/2017;
- Pravilnik o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska
postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV,
NN 105/2010;
- Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara
elektro energetskih postrojenja i uređaja,
NN 146/2005
- Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom
energijom, NN 88/2012
- Pravilnik o poslovima upravljanja i rukovanja
energetskim postrojenjima i uređajima, NN 88/2014
- HERA - Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu
električnom energijom, NN 85/2015
- HRN EN 50110-1:2013
Pogon električnih postrojenja 1. dio: Opći zahtjevi
- HRN EN 50110-2:2010,
Pogon električnih postrojenja 2 dio: Nacionalni dodaci
- HRN HD 637 S1, ožujak 2002, (nevažeća, na
hrvatskom jeziku) Električna postrojenja nazivnih
izmjeničnih napona iznad 1 kV, zamijenjena je s:
- HRN EN 61936-1:2012 Električna postrojenja
nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV i HRN EN
50522:2012, Uzemljenje el. postrojenja nazivnih
izmjeničnih napona iznad 1 kV (u izradi prijevod norme
na hrvatski jezik)
3.1.1 Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s
električnom energijom N.N. 88/2012
Čl. 8.
- Voditelj električnog postrojenja je određena
(imenovana) osoba izravno odgovorna za vođenje i
nadzor nad električnim postrojenjima. Dio tih dužnosti
po potrebi se može prenijeti na druge osobe.
105
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
- Rukovoditelj radova je osoba koja je imenovana s
izravnom odgovornošću za rad i primjenu mjera
sigurnosti i zdravlja na radu. Dio tih dužnosti po potrebi
se može prenijeti na druge osobe. “ [1]
3.1.2 Zakon o energiji NN 120/2012
III. ENERGETSKA UČINKOVITOST I
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Čl 12.
(1). Učinkovito korištenje od interesa je za Republiku
Hrvatsku.
IV. OBAVLJANJE ENERGETSKIH DJELATNOSTI
Čl 15.
(1). Energetske djelatnosti u smislu ovoga zakona jesu:
1. Proizvodnja energije, 2. Prijenos, odnosno transport
energije, 3. Skladištenje energije,
4. Distribucija energije, 5. Upravljanje energetskim
objektima, 6. Opskrba energijom, 7. Trgovina energijom,
8. Organiziranje tržišta energijom
Čl 20.
(1). Zbog zadovoljavanja uvjeta za sigurnost i kvalitetu
opskrbe i učinkovitijeg korištenja energije, kao i
pouzdanog upravljanja, rukovanja energetskim
postrojenjima i uređajima, radnici koji obavljaju
određene poslove upravljanja i rukovanja energetskim
postrojenjima i uređajima obvezni su imati položen
stručni ispit.
(2) Pravilnikom o poslovima upravljanja i rukovanja
energetskim postrojenjima i uređajima ministar propisuje
radna mjesta i poslove na tim radnim mjestima za koja se
mora polagati stručni ispit iz stavka 1. ovog članka.
(4) Ministarstvo je nadležno za provedbu stručnih ispita.
(5) Ministar svojom odlukom određuje ispitnu komisiju
za potrebe održavanja stručnih ispita iz stavka 1. ovoga
članka. [3]
3.1.3 Pravilnik o poslovima upravljanja i rukovanja
energetskim postrojenjima i uređajima, NN 88/2014
(20/2015)
II. POSLOVI I RADNI ZADACI
Čl. 4
Poslovi upravljanja i rukovanja el. energetskim
postrojenjima za koje se ovim pravilnikom propisuje
stručna sprema, radno iskustvo u struci i stručna
osposobljenost te provjera znanja radnika jesu :
21. Dispečer u elektroenergetskom sustavu,
22. Uklopničar u elektroenergetskom sustavu,
23. Uklopničar elektroenergetskih postrojenja u
industriji
25. Voditelj energetskog objekta (iznad 5 MW)
Čl. 5
Poslovi iz čl. 4 ovoga pravilnika obuhvaćaju sljedeće
radne zadatke:
106
21. Dispečer u elektroenergetskom sustavu –
Vođenje pogona elektroenergetskog sustava i njegovog
djelovanja, vođenje evidencije i analize proizvodnje i
korištenja električne energije, briga za sigurnu opskrbu
električne energije, te po potrebi obavljanje redukcije
električne energije;
22. Uklopničar u elektroenergetskom sustavu –
Upravljanje strojevima i uređajima u rasklopnom
postrojenju, sinkronizacija s električnom mrežom, izrada
dnevnog obračuna i određivanje optimalnog pogona
elektroenergetskih strojeva i uređaja, nadzor vodostaja i
preljev viška vode;
23. Uklopničar elektroenergetskih postrojenja u industriji
–
Samostalno obavljanje poslova upravljanja i rukovanja
sklopnim postrojenjima i napravama u industrijskim
elektroenergetskim postrojenjima i transformatorskim
stanicama;
25. Voditelj energetskog objekta –
Samostalno rukovanje postrojenjima obnovljivih izvora
energije odnosno kogeneracijskim postrojenjem čija
ukupna instalirana snaga prelazi 5 MW isključujući
hidroelektrane, ukoliko je potrebno obavlja i pregled,
vođenje pogonske dokumentacije, plana uklopnih
manipulacija, pobuđivanje generatora, sinkronizacija s
električnom mrežom, izrada dnevnog obračuna,
određivanje optimalnog pogona elektroenergetskih
strojeva i uređaja. [2]
3.1.4. Zakon o gradnji NN 153/2013 ( 20/2017)
Održavanje građevine
Čl. 150.
(1) Vlasnik građevine odgovoran je za njezino
održavanje.
(2) Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje
građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju
temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu,
energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i
kretanja u građevini.
Čl. 151.
Održavanje građevine te poslove praćenja stanja
građevine, povremene godišnje preglede građevine,
izradu pregleda poslova za održavanje i unapređivanje
ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine i druge
slične stručne poslove vlasnik građevine, odnosno osoba
koja obavlja poslove upravljanja građevinama prema
posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje
ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova propisane
posebnim zakonom. [4]
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
3.1.5. Tehnički propis za niskonaponske električne
instalacije NN 5/2010
II. Tehnička svojstva električne instalacije
Čl. 10.
(1) Tehnička svojstva električne instalacije moraju biti
takva da, tijekom trajanja građevine u koju je ugrađena,
uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i
održavanje električne instalacije, građevina i električna
instalacija podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i
utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe
građevine predvidiva djelovanja ne prouzroče:
– požar i/ili eksploziju građevine odnosno njezinog
dijela,
– opasnost, smetnju, štetu ili nedopustiva oštećenja
tijekom uporabe građevine,
– električni udar i druge ozljede korisnika građevine i
životinja,
– buku veću od dopuštene,
– potrošnju električne energije veću od dopuštene.
(2) Tehnička svojstva iz stavka 1. ovoga članka postižu
se projektiranjem i izvođenjem električne instalacije u
skladu s odredbama ovoga Propisa.
(3) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavka 1. ovoga
članka postiže se održavanjem električne instalacije u
skladu s odredbama ovoga Propisa. “ [5]
3.2. Interni pravilnici i upute društva
Svako društvo je obvezno izraditi svoje pravilnike:
- PRAVILNIK društva o zaštiti na radu
- PRAVILNIK društva o zaštiti od požara
- UPUTA društva o pružanju prve pomoći
- PRAVILNIK društva o zaštiti zdravlja pri radu s
električnom energijom
- PRAVILNIK društva o održavanju električnih
postrojenja i instalacija
- UPUTE za upravljanje, održavanje i rukovanje
(Voditelj el. postrojenja)
- UPUTE za izvođenje radnih postupaka, sigurnost i rad,
upute o pogonskim zahvatima, osiguranju mjesta rada,
radovima, sigurnosti radnika i sredstava rada, te o
izdavanju radnih isprava
- UPUTE za kretanje i rad u postrojenju
- PLAN isključenja el. energije (objekti, trafostanice,
postrojenja) i drugih energenata u hitnim slučajevima.
- Interni dobavni uvjeti isporuke i obračuna energenata
(električne energije, grijanja, pitke i tehnološke vode,
komprimiranoga zraka, i sl.)
- Procjena rizika (opasnosti) društva
- Knjiga nadzora
- Knjiga održavanja aku-baterija
- Knjiga održavanja vanjske rasvjete
- Dispečerska dokumentacija
- Revizijska knjiga gromobranske instalacije
- Projektna i tehnička dokumentacija
- El. sheme, upute, uvjerenja i drugi dokumenti
- Ispitni listovi i izjave o sukladnosti.
3.2.1. Uputa za upravljanje, održavanje i rukovanje
električnim postrojenjem – Pogonske upute
1. Uvod
2. Tehnički opis postrojenja
3. Nadležnost nad upravljanjem
4. Nadležnost nad održavanjem
5. Ulaz u postrojenje
6. Evidencija ulaza
7. Postupci u redovnom pogonu
8. Postupci u hitnim slučajevima, slučaju kvara
ili nestanka napona
9. Obavljanje radova u postrojenju
10. Tehnička dokumentacija, pogonske i radne isprave
11. Popis službenih telefonskih brojeva
- Prilog 1 Jednopolna shema trafostanice
i elektroenergetskog sistema
- Prilog 2 Međuveze između trafostanica
- Prilog 3 Međuveze između pogonskih razdjelnika ili
postrojenja
- Prilog 4 Shema za postavljanje obavijesti i uputa
za siguran rad
3.2.2. Uputa za izvođenje radnih postupaka,
sigurnost i rad, upute o pogonskim zahvatima,
osiguranju mjesta rada, radovima, sigurnosti
radnika i sredstava rada, te o izdavanju i primjeni
radnih isprava
1. Uvod
2. Popis pravila i propisa
3. Nadležnost nad upravljanjem, rukovanjem i
održavanjem
4. Upute za izvođenje radnih postupaka i sam rad
5. Održavanje zaštitnih sredstava i opreme
6. Pravila, tehničke mjere i mjere opreza za siguran rad
7. Pravila i upute o pogonskim zahvatima, osiguranju
mjesta rada, radovima radnika i sredstava rada
8. Upute o primjeni internih radnih isprava
8.1. Postupak za dobivanje interne elektroenergetske
suglasnosti za rekonstrukciju ili novi električni
priključak:
8.2. Podnošenje zahtijeva za isključenje i izvođenje
radova u elektroenergetskom postrojenju:
8.3. Pristup nestručnih osoba, pojedinačne ili grupne
posjete elektroenergetskom postrojenju:
8.4. Kvarovi u elektroenergetskom postrojenju:
8.5. Radni zadatak (radni nalog)
8.6. Pregledi elektroenergetskih postrojenja
9. Označavanje i arhiviranje internih radnih isprava
10. Postupci u hitnim slučajevima, u slučaju kvara ili
nestanka napona
10.1. Prva pomoć
10.2. Postupanje pri nastanku ozljede na radu
107
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
10.3. Protupožarna zaštita
11. Tehnička dokumentacija, pogonske i radne isprave
12. Popis službenih telefonskih brojeva
13. Zbirka obrazaca i upute za označavanja dokumenata
3.2.3 Pravilnik o održavanju električnih postrojenja i
instalacija
Potrebno je izraditi prema pravilniku o tehničkim
zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1 kV. NN 105/2010.
Pravilnikom treba obuhvati u kojim se vremenskim
razmacima trebaju vršiti ispitivanja, a ako nisu propisani
Uputama proizvođača opreme ili drugim propisima
vremenski razmak ne smije biti veći od četiri godine.
Slika 1. Struktura radova održavanja
- Kada u proizvodnom pogonu nastane zastoj opreme
zbog kvara, odmah se pozivaju radnici održavanja kako
bi taj kvar u što kraćem roku otklonili.
- Rukovoditeljima proizvodnje je bitno da se svaki dan
proizvede planirana količina proizvoda, smeta im svako
nepotrebno zaustavljanje opreme radi preventivnog
zahvata održavanja.
- Isto tako kod svakog se kvara vrši pritisak na osoblje
održavanja da što prije puste proizvodnu liniju u pogon.
Od djelatnika održavanja obično se traži:
• da oprema ima što manje kvarova
• da radi zastoja u proizvodnji preventive uopće nema
• da vremena trajanja popravaka ako do njih i dođe budu
enormno kratka.
U isto vrijeme osoblje održavanja nema nikakav utjecaj
na izbor i nabavu nove opreme, na režime eksploatacije,
način rukovanja i slično.
Rješenje je kupnja opreme visoke pouzdanosti, kod koje
je vrlo mala vjerojatnost za pojavu kvara što će trebati i
platiti.
108
Slika 2. Blok dijagram održavanja
Održavanje:
- Preventivno u skladu s pravilnikom ili uputama o
održavanju (planirano)
- Korektivno - nakon utvrđivanja nekog nedostatka
(neplanirano)
- Interventno – za otklanjanje kvara (neplanirano)
Preventivno održavanje:
- Pregled postrojenja
- Procjena stanja
- Redovno održavanje
- Remont (zamjena dotrajalih dijelova)
Zapisnik o pregledima i održavanju mora sadržavati
najmanje sljedeće podatke:
- o izvođaču pregleda odnosno ispitivanja
- o izvođačevom broju i datumu evidencije
- o predmetu pregleda
- o vremenu provođenja pregleda
- o dokumentima u kojima su utvrđeni zahtjevi
- o načinima i postupcima pregleda
- o rezultatima pregleda
- o prilozima zapisnika
- zaključak o provedenom ocjenjivanju
- podatke o osobama koje su provele ispitivanje
- pečat i potpis izvođača ispitivanja, (prema čl. 72) [6]
4. Organizacijske mjere zaštite od požara
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od
požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja
NN 146/2005
Za nutarnja i vanjska postrojenja, zatvoreni električni
pogonski prostori, industrijske zgrade
Ulazak u prostorije i na prostore gdje se nalaze električna
postrojenja i instalacije
Vrata prostorija i prostora u kojima se nalaze električna
postrojenja i instalacije kroz koja se ulazi u druge
prostorije i na druge prostore, moraju biti opremljena
uređajima za automatsko zatvaranje i zaključavanje.
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje

Uređaji moraju omogućavati jednostavno i brzo 5 lx za mjesta s vatrogasnim aparatima, hidrantima i

otvaranje vrata u smjeru izlaženja, bez otključavanja, a u ormarićima prve pomoći.
smjeru ulaženja uz obvezno otključavanje. [1] - 1-2 lx hodnici
Za ugostiteljske objekte sigurnosna rasvjeta mora se
Sigurnosno osvjetljenje pregledati najmanje dva puta godišnje i to obavezno
Čl 42. jednom neposredno prije nastupanja glavne turističke
U građevinama s elektroenergetskim postrojenjima i sezone.
uređajima mora biti izvedena sigurnosna rasvjeta, prema 2) O obavljenim pregledima mora se voditi evidencija.
važećim hrvatskim normama i propisima. 3) Odgovorna osoba za pregled i vođenje evidencije je
Prostori u kojima se nalaze uređaji za upravljanje i nadzor osoba zadužena za poslove zaštite od požara u
moraju biti osvjetljeni nužnim osvijetljenjem s najmanje ugostiteljskom objektu.
15 luxa, a izlazni putevi moraju biti osvijetljeni
protupaničnim osvjetljenjem s najmanje 1 luxa (mjereno
0,8 m od razine poda). 5. Što se treba nalaziti u električnom
postrojenju
Čl 43.
Djelovanje vatrogasaca na elektroenergetskim Prema Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri radu
postrojenjima dopušteno je samo uz suradnju s s električnom energijom NN 88/2012:
osposobljenim djelatnicima za upravljanje i nadzor
odnosno za vođenje ili/i održavanje elektroenergetskog Obavijesti, upute za rad na siguran način i sigurnosni
postrojenja. znakovi
Vlasnik, odnosno korisnik elektroenergetskog Čl. 42.
postrojenja, obvezan je za tu svrhu organizirati najbržu i (1) Na, u i u blizini električnih postrojenja i električnih
pouzdanu komunikaciju svojih osposobljenih radnika. instalacija moraju biti postavljene obavijesti, upute za
siguran rad i sigurnosni znakovi o opasnostima i primjeni
pravila sigurnosti. Obavijesti, upute i znakovi moraju se
Slika 3. Na glavnim ulaznim
postaviti prije izvora opasnosti, moraju biti jasno vidljivi
vratima u elektroenergetski
objekt mora biti sa sigurne udaljenosti.
natpisna pločica sa sljedećim (2) Ovlašteni voditelji odnosno ovlaštene osobe u
podacima : električnim postrojenjima moraju ovjeriti i čuvati sheme
- Naziv elektroenergetskog za postavljanje obavijesti, uputa za siguran rad i
objekta sigurnosnih znakova te povremeno provjeravati je li
- Naziv vlasnika odnosno stvarno stanje odgovarajuće onom predviđenom na
korisnika objekta shemama.
- Telefonski broj na koji se (3) Kada se obavljaju privremeni radovi, moraju se
mogu javiti neobičnosti
postaviti dodatne privremene obavijesti, upute za siguran
zapažene na objektu”, [8]
rad i sigurnosni znakovi, koji se nakon završetka radova
moraju ukloniti. [1]

Pregledi sigurnosne rasvjete prema EN 50172 :

- Dnevno:
Djelatnik prilikom dnevnog ili noćnog obilaska.
Provjeriti da li svijetli indikator i da je svjetiljka spremna
za rad i da nije oštećena
- Mjesečno:
Isključivanjem osigurača simulirati nestanak napona.
Provjeriti vrijeme autonomije rasvjetnog tijela. Po
potrebi zamijeniti sijalicu .
- Godišnje:
Ispitivanja 1 x godišnje od ovlaštene osobe
Slika 4. Shema za postavljanje obavijesti i uputa za siguran rad
Prema EN 1838 jakost sigurnosne rasvjete : U postrojenju se treba nalaziti:
15 lx na posebno opasnim mjestima (energetska - Jednopolna shema postrojenja (tehnološka i sl.)
postrojenja, kuhinje, recepcije, upravljačke prostorije i - Uputa za upravljanje održavanje i rukovanje
sl.); postrojenjem (pogonske upute)

109
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

- 5 pravila sigurnosti (2) Poslodavac je dužan uputama odrediti postupak

- Uputa za pružanje prve pomoći
- Shema postrojenja (tlocrt) s ucrtanim smještajem
požarnih aparata, zonama opasnosti, smještajem
naljepnica sigurnosti i uputa smještenih u energetskom
postrojenju, kao i smjerom evakuacije.
- Lista s telefonskim brojevima odgovornih osoba
koje je potrebno obavijestiti u hitnim slučajevima, kao i
osoba koje su osposobljene za pružanje prve pomoći,
vatrogasaca i sl.
- Obavijest o zoni opasnosti:
npr. 2. zona opasnosti – kretanje dozvoljeno samo uz
propisanu zaštitnu opremu!
- Podsjetnik
(što treba pregledati prilikom obilaska postrojenja)
- Uputa za kretanje i rad u postrojenju
- Pogonski dnevnik, (lista obilaska) i radova u
postrojenju
- Protupožarni aparat “CO2” ili “S”
- Zaštitna oprema i pribor
(Izolacijske ploče, uže za uzemljenje, VN ispitivač
napona, VN kliješta za osigurače i sl.) s važećim
uvjerenjem o ispravnosti.
Prema čl. 43. voditeljima električnih postrojenja,
odnosno ovlaštenim osobama u električnim
postrojenjima i rukovoditeljima radova moraju biti dani
na korištenje svi važeći propisi, sve obvezne norme i sva
ažurna tehnička dokumentacija sa strujnim shemama
koja je potrebna za organizaciju rada i provedbu pravila
sigurnosti. [1]
6. Dokumentacija za siguran rad
V. REDOVITI POGONSKI POSTUPCI
(1) U redovite pogonske postupke u električnom
postrojenju se ubrajaju:
- nadzor nad radom električnog postrojenja,
- pogonski manevri,
- redoviti pregledi i ostali radovi koji se moraju
obavljati u pogonu električnog postrojenja koji ne
predstavljaju radove s, na, ili u blizini električnih
postrojenja.
traženja i dobivanja suglasnosti za radove na ele-ktričnim
postrojenjima i instalacijama.
(3) Voditelj električnog postrojenja mora biti upoznat s
vrstom posla, mjestom rada i posljedicama za električno
postrojenje i instalaciju zbog predviđenih radova.
(4) Samo voditelj električnog postrojenja ili njemu
nadređena osoba smije dati suglasnost za obavljanje
radova sa, na ili u blizini postrojenja.
(prema čl. 54.) [1]
RAD U BEZNAPONSKOM STANJU
(1) Prije početka rada u beznaponskom stanju mora
se osigurati mjesto rada primjenom
pet pravila sigurnosti prema sljedećem redoslijedu:
1. isklopiti i odvojiti od napona
2. spriječiti ponovni uklop
3. utvrditi beznaponsko stanje
4. uzemljiti i kratko spojiti
5. ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom.
(3) Osiguranje mjesta rada smiju izvoditi samo stručne
osobe elektrotehničke struke ovlaštene i osposobljene za
obavljanje posla.
(6) Poslodavac je dužan uputama ili internim pravilima
utvrditi postupak za osiguranje mjesta rada, pridržavajući
se spomenutih općenitih pravila, ali uzimajući u obzir i
specifičnosti pojedinih postrojenja. (prema čl. 59.) [1]
6.1 Obrasci usklađeni s internim dobavnim
uvjetima isporuke energenata i načinom obračuna
potrošnje
6.1.1. Zahtjev za internu elektroenergetsku suglasnost
6.1.2. Interna elektroenergetska suglasnost
6.1.3. Zahtjev za isključenje
6.1.4. Priopćenje o isključenju el. postrojenja

(2) Poslodavac je obvezan izraditi pisana pravila i upute

za obavljanje redovitih pogonskih postupaka u pogonu
električnog postrojenja. (prema čl. 45) [1]

VI. PROPISANI POSTUPCI PRIGODOM RADOVA

(1) Svaki rad zahtjeva planski pristup. U skladu s

osnovnim načelima, ovlašteni voditelj električnog
postrojenja odnosno ovlaštena osoba u električnom
postrojenju ili rukovoditelj radova dužni su osigurati da
radnici, koji će izvoditi radove, dobiju detaljne i
Slika 5. Izdavanje interne elektroenergetske suglasnosti
specifične upute prije početka i završetka rada.

110
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje

6.2. Obrasci usklađeni s Pravilnikom o sigurnosti i

zdravlju pri radu s el. energijom, NN 88/2012

6.2.1 Dozvola za isključenje

6.2.2 Izjava za rukovoditelja radova koji rade
u elektroenergetskom postrojenju
6.2.3. Dozvola za rad u elektroenergetskom
postrojenju i izjava o završetku radova
6.2.4. Uputa za kretanje i rad u elektroenergetskom
postrojenju
6.2.5. Dopusnica za ulaz posjetitelja
6.2.6. Izjava za posjetitelje
6.2.7. Obavijest o kvaru Slika 7. Pregledi, obavijesti o kvaru i procjena stanja
6.2.8. Radni zadatak (nalog za rad)
6.2.9. Izvješće o izvršenju radova 6.4 Označavanje i arhiviranje radnih isprava
6.2.10. Odluka o imenovanju rukovoditelja radova Prema:
6.2.11. Pogonsko priopćenje Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom
6.2.12. Dnevnik rada u trafostanici - tablica obilaska energijom, NN 88/2012
Pogonske i radne isprave čl. 29. do čl. 37.

Čl. 37.
(1) Poslodavac je dužan odrediti način izrade, dostave i
čuvanja pogonskih radnih isprava.
(2) Propisani evidencijski brojevi moraju imati
prepoznatljivu oznaku pripadnosti postrojenju u kojemu
je izrađena isprava te se moraju dodavati ispravama
kronološki rastućim slijedom [1]

Napomena:
Označavanje isprava i izgled obrazaca nisu propisani
zakonskim propisima. Oznake obrazaca u ovom primjeru
izradio je autor. Svaki poslodavac mora sam kreirati
izgled svojih isprava!

Na primjer :
Slika 6. Izdavanje dokumentacije za siguran rad - Zahtjev za isključenje
ZI GGGGMMDD-NN-OP
6.3. Obrasci usklađeni s - Dozvola za isključenje
internim pravilnikom o održavanju DI GGGGMMDD-NN-OP
elektroenergetskih objekata - Dozvola za rad
DR GGGGMMDD-NN-OP
Donesenim na temelju Pravilnika o tehničkim - Priopćenja o isključenju el. energije
zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih PI GGGGMMDD-NN-OP
izmjeničnih napona iznad 1 kV, N.N. 105/2010
Gdje su:
6.3.1 Izvješće o pregledu prva dva slova - slovna oznaka dokumenta,
6.3.2 Izvješće o procijeni stanja GGGGMMDD - datum u ANSI sistemu: godina,
6.3.3 Izvješće o redovnom održavanju mjesec, dan,
6.3.4 Izvješće o remontu NN - redni broj dokumenta izdanog na taj dan
6.3.5 Izvješće o mjesečnom pregledu trafostanice OP - oznaka postrojenja
6.3.6 Izvješće o pregledu agregata
6.3.7 Izvješće o pregledu aku-baterije Svi ti dokumenti čine jednu cjelinu i odlažu se u
registrator dispečerska dokumentacija i dozvole za rad.
Slažu se odozdo prema gore kronološkim redom. Npr.
zahtjev, dozvola za isključenje i dozvola za rad izdane 31.
12. 2000. pod brojem 2 za trafostanicu TS01 nose oznaku:
DI 20001231-02-TS01 i DR 20001231-02-TS01

111
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
6.5 Obvezna ispitivanja usklađena s drugim
propisima - Ispitivanja vrše ovlaštene ustanove
Prema Zakonu o zaštiti na radu NN 71/2014 i drugim
propisima
Čl. 41.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada
koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana,
prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s
pravilima zaštite na radu.
(3) Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i
osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom
trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u
ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima
zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama
proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju
radnike.
Čl. 44.
(1) Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi
radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada
tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika,
uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od
rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite
na radu i drugim propisima [7]
• Ispitivanje radnog okoliša (buka, rasvjeta)
• Ispitivanja kranova, dizalica, liftova
• Pregledi i ispitivanje radne opreme s povećanom
opasnosti (ručni alati, strojevi, elektrovozila)
• Ispitivanje ispravnosti zaštitne opreme
(izol. ploče, VN ispitivači napona, čizme, rukavice)
• Ispitivanja gromobranske instalacije i uzemljenja
• Pregledi i ispitivanja vatrogasnih aparata i hidrantske
mreže
• Ispitivanje sigurnosne rasvjete
• Ispitivanja vatrodojavne centrale
• Ispitivanja zaštite elektroenergetskih postrojenja
• Ispitivanje transformatora (probojne čvrstoće trafo ulja,
zaštita)
• Ispitivanje utičnica
6.6 Čuvanje pogonsko tehničke dokumentacije
i radnih isprava
a.) Osnovne sheme elektroenergetskog postrojenja s
pratećom dokumentacijom
Projektna dokumentacija ( sheme, sastavnica, priključni
planovi) podaci o kabelima, djelovanju zaštite, uklopnom
stanju, upute za rad i sl.
Nalaze se u postrojenju iz kojeg se upravlja pogonom
- čuvaju se trajno.
b.) Ostali dokumenti
Dokumenti koji se odnose na prikupljanje podataka o
upravljanju, evidencija izvršenog rada, rada postrojenja i
događaja u pogonu, pogonske i radne isprave:
112
- 2 godine - dnevni izvještaj opterećenja i napona;
- 3 godine - dokumentacija o isključenjima u svrhu
izvođenja radova na elektroenergetskom postrojenju,
radni nalog i druga
- 10 godina - Ako se za vrijeme radova dogodi ozljeda
na radu, ili veće oštećenje postrojenja;
- Mjesečni izvještaj i godišnji izvještaji pogona
(potrošnja, vršna snaga, cos phi, potrošnja po smjenama)
s obzirom na to da sadrži važne podatke o stanju i
događajima u postrojenju te mogu služiti kao izvor
važnih podataka za planiranje razvoja postrojenja i uvida
u prošlost, čuvaju se 10 godina, a preporučuje se trajno i
pohranjuju u tehničkoj dokumentaciji.
7. Problemi u radu
Jedno je na papiru, drugo u praksi!
• Nedostatak dokumentacije
Stara postrojenja često nemaju nikakvu projektnu
dokumentaciju ili je manjkava – rađeno u nekoliko etapa,
zagubljena u stečajevima, tijekom rata i sl.
• Izmjene dokumentacije
Nakon dogradnje promjene se nisu unosile u originalan
nacrt
• Usuglašavanje radova
Problem je i usuglašavanja radova u nekoliko pogona ili
Društava. Teško je usuglasiti termin izvođenja radova.
• Privatizacija
- Zakrčenost prilaznih puteva - odlaganje proizvoda za
transport u blizini postrojenja, često puta pred ulazna
vrata
- Slab nadzor nad radom zakupoprimca ili vanjskih
izvođača radova
- Nedozvoljen pristup - el. postrojenje se nalazi u
proizvodnom pogonu druge pravne osobe.
- Slabo održavanje krovišta i slično
• Nedostatak novčanih sredstava
U industriji onemogućuje rad:
- Teško stanje u proizvodnji - novčana sredstva su
prvenstveno namijenjena za poreze i doprinose, osobne
dohotke, materijal za proizvodnju, energente, zakonske
obveze, razna ispitivanja a na tek kraju dolaze za
održavanje ili nove investicije.
- Zakašnjenja poslova u proizvodnji koja imaju prioritet
onemogućuje da se neki potrebni radovi i ispitivanja
završe u predviđenom roku, a da se ne ometa
proizvodnja;
- Nedostatak alata i materijala
Zahtjev za potrebnim alatom i opremom često završava
čarobnim riječima: Nema novaca!?
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje

8. Umjesto zaključka provode strukovne organizacije, plana i pravilnika

Što znači biti voditelj električnoga postrojenja?
To je vrlo odgovoran i stresan posao, koji traži veliku
stručnost, znanje, poznavanje propisa, postrojenja i
instalacija koje su Vam povjerene, a odgovorni ste i za
sigurnost ljudi koji rukuju njima.
Svaki zastoj u proizvodnji može stvoriti ogromne
materijalne gubitke.
Iako zakonodavac još od 2010. god propisuje da svaki
poslodavac za svoja električna postrojenja i instalacije
mora imati ovlaštenu osobu, tj. rješenjem direktora
imenovanog voditelja električnog postrojenja, takve
osobe u praksi rijetko nalazimo.
Poslovi i obveze takve osobe su ogromne: briga za
ispravnost postrojenja, izrada pravilnika o rukovanju i
održavanju, izdavanje dokumentacije za siguran rad,
briga za sigurnost osoba koje rade s postrojenjem ili na
takvim objektima. Iako se voditelj električnih postrojenja
i instalacija spominje u zakonskim propisima, u
nomenklaturi zanimanja ga nema, a nema ni propisane
minimalne stručne spreme za taj posao.
Zakonodavac spominje u propisima samo voditelja
energetskog objekta (za postrojenja čija instalirana snaga
prelazi 5 MW).
Na žalost ni zakonodavac, niti rukovodeće strukture
poslodavaca (direktori, kadrovska služba, upravitelji
proizvodnje i sl.) nisu svjesni važnosti i obima posla toga
zanimanja pa se ono omalovažava, ne dodjeljuju se
potrebna sredstva za održavanje, a ne gleda se niti na
kadrovsku strukturu osoblja.
Pogotovo je obiman posao takvih osoba u društvima
koja nemaju specijaliziranih odjela i inženjera
elektrotehnike, trgovačkim centrima, hotelima,
marinama, bolnicama, školama, sportskim centrima,
prehrambenoj industriji, farmaceutskoj industriji,
kemijskoj industriji, cementarama i sličnim orga-
nizacijama koje nemaju velike odjele (održavanje,
mjerenje, razvoj, projektante, nadzorne inženjere) već to
sve moraju obavljati sami djelatnici odnosno
voditelji električnog postrojenja i održavanja.
Elektrotehničkog društva Zagreb o stručnom
usavršavanju za 2018. godinu, svi polaznici ovog
stručnog OPZ-e seminara ostvaruju osam akademskih
sati iz napredne izobrazbe.
Raspored seminara se može naći na web stranicama
EDZa - www.edz.hr.
LITERATURA
[1] Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu sa
električnom energijom, NN 88/2012
[2] Pravilniku o poslovima upravljanja i rukovanja
energetskim postrojenjima i uređajima, NN 88/2014
(20/2015)
[3] Zakon o energiji, NN 120/2012
[4] Zakon o gradnji NN 153/2013 ( 20/2017)
[5] Tehnički propis za niskonaponske električne
instalacije, NN 5/2010
[6] Pravilnik o tehničkim zahtjevima za
elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih
napona iznad 1 kV, NN 105/2010;
[7] Zakon o zaštiti na radu, NN 71/2014
[8] Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od
požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja NN
146/2005
[9] Škorjanc A., ( 2018 ), Voditelj električnih
postrojenja 1, Elektrotehničko društvo Zagreb,
Zagreb
[10] HEP bilten br. 184 ( 2. siječnja 2008. ) Pravilnik o
održavanju elektrodistribucijskih objekata i
postrojenja

Trebalo bi malo više pažnje posvetiti tom odgovornom

zanimanju, a na ta radna mjesta imenovati iskusne osobe
koje poznaju postrojenje, po mogućnosti inženjere s
položenim stručnim ispitom, koji dobro poznaju, prate
Zakone i Propise i mogu vršiti poslove
nadzora nad izvođačima radova.
Kako bi olakšalo edukaciju za voditelje električnog
postrojenja, upoznavanje sa zakonima i propisima, izradu
potrebnih pravilnika i radnih isprava, Elektrotehničko
društvo Zagreb je organiziralo stručni seminar Voditelj
električnih postrojenja 1 i 2 koji mogu pohađati svi
zainteresirani.
U skladu s odredbom članka 58. Zakona o poslovima
i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne
novine 78/2015) o stručnom usavršavanju stručnih osoba
na poslovima prostornog uređenja i gradnje, kojeg

113
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Tehnički aspekt rekonstrukcija 35 kV i 10(20) kV

postrojenja s primjerom
Technical Aspect of Reconstruction of 35 kV and
10(20) kV Installations with an Example

Robert RAGUŽ 1) Stručni rad

Ante MLADINIĆ 1) Sažetak: Početkom elektrifikacije Dalmacije sredinom prošlog stoljeća
Mario NOSIĆ 1) izgrađen je veliki broj transformatorskih stanica prijenosnog omjera 35/10
1) HEP ODS d.o.o. Zagreb, kV u koje su ugrađena 35 kV i 10 kV postrojenja unutar ćelija (vertikalne
DP Elektrodalmacija Split pregrade - monierke). Od puštanja u pogon transformatorske stanice TS
robert.raguz@hep.hr 35/10 kV POSTIRA izvršeni su samo nužni popravci u svrhu održavanja
ante.mladinic@hep.hr trafostanice. Porast broja potrošača, izgradnjom stambenih i gospodarskih
mario.nosic@hep.hr objekata, zahtijevao je rekonstrukciju opreme trafostanice. Rekonstrukcija
TS POSTIRA projektirana je na način da se zadrže postojeći gabariti
građevine, a da se ugradi suvremena oprema uz povećanje snage.
Pri izvođenju radova bio je potreban poseban angažman svih sudionika u
gradnji zbog rekonstrukcije trafostanice bez prekida opskrbe potrošača
(dio postrojenja je stalno bio pod naponom). U ovom radu prikazana su
rješenja i način izvedbe rekonstrukcije TS 35/10(20) kV POSTIRA.

Professional paper
Abstract: At the beginning of the electrification of Dalmatia in the middle
of the last century, a large number of 35/10 kV transmission transformer
stations were built, in which 35 kV and 10 kV cells were installed inside
Ključne riječi the cell (vertical partition). Since the commissioning of the TS 35/10 kV
Transformatorska stanica, POSTIRA transformer, only necessary repairs have been made for the
maintenance of the transformer station. Growth in the number of
Rekonstrukcija
consumers, construction of residential and commercial buildings, required
Etapnost izvedbe
reconstruction of substation equipment. The reconstruction of the TS
Primarna oprema
POSTIRA is designed in such a way as to maintain existing building
blocks, and to incorporate modern equipment with increased power.
Keywords During the execution of the works, a special engagement of all the
participants in the construction was necessary due to the reconstruction of
Substation the substation without the end of the supply of the consumer (part of the
Reconstruction plant was constantly under voltage). This paper presents the solutions and
Primary equipment the method of reconstruction of TS 35/10 (20) kV POSTIRA

1. Uvod Rekonstrukcija je obuhvatila zamjenu postojećih transfo-

Trafostanica 35/10 kV POSTIRA izgrađena je 1954. godine s
instaliranom snagom trafostanice 4+4 MVA. Zgrada
trafostanice je izgrađena kao slobodnostojeća građevina na
dvije etaže prizemlje i kat (unutar kojih je raspoređena
oprema) uz koju su smješteni energetski transformatori.
Tijekom godina došlo je do temeljitih promjena u 10 kV el.
mreži otoka Brača, u prvom redu rekonstrukcije postojećih i
izgradnja novih dijelova 10(20) kV mreže. Povećanjem broja
potrošača opterećenje je doseglo snagu Smax= 7.72 MVA
(96.5% Sn), te u slučaju ispada (kvara) jednog od
transformatora nije bilo moguće osigurati kontinuitet
napajanja svih potrošača, odnosno zadovoljiti kriterij n-1.
Osim navedenog postrojenje je bilo i tehnološki zastarjelo, pa
je bila nužna temeljita rekonstrukcija trafostanice.
rmatora (4+4 MVA) s transformatorima snage (2x8 MVA) i
zamjenu 10 kV postrojenja , opreme mjerenja i zaštite, te
implementiranje opreme za daljinsko upravljanje trafostanice.
Postrojenje 35 kV nije u potpunosti zamijenjeno jer su
zadržani postojeći noviji vakumski prekidači, koji su
zamijenili dotrajale uljne, tijekom održavanja postrojenja.
Koncept rekonstrukcije TS je definiran na način da se
cjelokupno postrojenje 35 kV izvelo na gornjoj etaži s dubljim
ćelijama, a postojeće sabirnice 35 kV postrojenja u prizemnoj
etaži su demontirane.
Nakon demontaže 10 kV postrojenja koje je bilo smješteno na
dvije etaže ugradilo se novo 10(20) kV postrojenje, koje se
sastoji od 16 tvornički dogotovljenih sklopnih modula,
smješteno u prizemlju građevine. Zbog dimenzija odabrani su

114
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje

sklopni blokovi izolirani SF6 plinom (tipski sklopni blok Na katu uz ćelije 10 kV postrojenja smještena je i sekundarna
KSMA 24 proizvođača Končar –EASN). oprema, te relejna zaštita zastarjelog tipa.
Rekonstrukcije transformatorskih stanica TS 35 /10 kV su u Pomoćni napon napajanja je 24V=.
principu problematične, prvenstveno zbog činjenice da se
radovi izvode dok je dio postrojenja pod naponom. Zbog toga
se rekonstrukcija TS 35/10 kV POSTIRA izvodila u etapama Dispozicija prizemlja i kata postojeće TS 35/10 kV POSTIRA
uz maksimalnu koordinaciju izvođača radova, nadzornih dana je na slikama 3 i 4.
inženjera i projektanata, te uz posebnu brigu o provođenju
zaštite na radu

2. Opis postojećeg stanja

Postojeće 35 kV postrojenje raspodijeljeno je na dvije etaže. U
prizemnoj etaži nalaze se sabirnice 35 kV, izvedene s
okruglim Cu vodičima (Ø13 mm), pripadnim sabirničkim
rastavljačima i sekcijskim mjernim poljem.
Na gornjoj etaži su 35 kV ćelije otvorenog tipa s vertikalnim
zidanim pregradama i sastoje se od sedam polja:
- =H1 vodno polje rezerva
- =H2 mjerno polje
- =H3 transformatorsko polje
- =H4 vodno polje Dugi Rat
- =H5 transformatorsko polje
- =H6 vodno polje Nerežića
- =H7 vodno polje rezerva

Slika 3. Dispozicija postrojenja (tlocrt prizemlja) prije

rekonstrukcije

Slika 1. 35 kV postrojenje

Postrojenje 10 kV također je bilo smješteno na dvije etaže

izvedeno s jednostrukim sekcioniranim sabirnicama u
prizemlju i sklopnom opremom u vertikalnim zidanim
pregradama na katu. Sastojalo se od dva trafo polja, polja
kućnog trafa, 5 vodnih polja, te mjernog polja.

Slika 4. Dispozicija postrojenja (tlocrt kata) prije

rekonstrukcije

Slika 2. 10 kV postrojenje i ormari zaštite postrojenja

prije rekonstrukcije

115
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

3. Etapnost rekonstrukcije
3.1. Prva etapa rekonstrukcije
Pripremni radovi
Radovi su započeli demontažom kućnog transformatora i
njegovom ponovnom montažom na već pripremljene betonske
temelje izvan zgrade, kako bi se osiguralo napajanje
sekundarne opreme koja će se zadržati u funkciji do
postavljanja nove.

Slika 6. Pogled sprijeda i presjek 35 kV vodnog polja

nakon rekonstrukcije

Radovi na 10(20) kV postrojenju

Nakon demontaže dijela 10 kV postrojenja na katu, koje nije
pod naponom, montirani su ormar zaštite i ormar SDV-a.
U podu prizemlja nakon demontaže ćelija dijela 10 kV
postrojenja, izveden je iskop KB kanala, te ugradnja čeličnih
U profila. Kod ovih radova bilo je važno niveliranje U profila
na kojima su postavljeni sklopni blokovi 10(20) kV.
10(20) kV postrojenje montirano u prvoj etapi sastoji se od 8
Slika 5. Kućni transformator tvornički dogotovljenih sklopnih blokova. Izolirani su SF6
plinom, nazivne struje 1250 A, 16kA/1s i opremljeni
Radovi na 35 kV postrojenju primarnom i sekundarnom opremom (terminali polja , mjerni
35 kV trafo polje =H5 i vodno polje (Nerežišća) =H6 ogradilo terminali).
se izolacijskim pregradama kako bi se zaštitili radnici od U ovoj etapi ugrađeni su sklopni blokovi:
slučajnog dodira dijelova pod naponom i da bi se na siguran - 1 transformatorska polja =J5
način omogućilo napajanje transformatora T2 , koji u ovoj - 3 vodnih polja =J1, =J2, =J3,
etapi preuzima napajanje trafostanice. - 1 polja kompenzacije =J4
10 kV kabeli iz vodnih polja, sekcije koju napaja - 1 mjerno polje =J7
transformator T1, spajaju se po sistemu blok-spoj u vodna - polje kućnog transformatora =J6
polja druge sekcije koja će osigurati privremeno napajanje - sekcijsko polje =J8
konzuma.
Nakon izvedenih pripremnih radnji moglo se započeti s
demontažom starog 35 kV i 10 kV postrojenja koji nije pod
naponom.

Na katu su se rekonstruirala 35 kV polja: mjerno polje (=H2),

transformatorsko polje (=H3) i vodno polje TS DUGI RAT
(=H4). Izvedena je dogradnja vertikalnih pregradnih zidova
između polja tako da je dobivena dubina 220 cm za razliku od
dotadašnjih 180 cm. Nove 35 kV sabirnice montirane su na
potporne izolatore 35 kV na pregradnim zidovima. Također je
izvršena i zamjena rastavljača, strujnih i naponski mjernih
transformatora. U prizemlju su se postojeće sabirnice,
sabirnički rastavljači i spojevi od sabirničkog rastavljača do
sabirnica onog dijela sekcije koji je u bez naponskom stanju
demontirali.

Posebnost ovoga izvođenja radova je da smo od postrojenja
koje je do sada bilo na dva kata, dobili 35 kV postrojenje kod
kojeg je kompletna oprema smještena na jednom katu što je
omogućilo bolju preglednost postrojenja i olakšalo pogonske
intervencije.
Slika 7. Radovi na novom 10(20) kV postrojenju
Radovi potrebni za prihvat energetskog transformatora
Osim radova unutar građevine izvedeni su i radovi na
vanjskom dijelu postrojenja koji su obuhvatili prilagodbu
temelja transformatora za prihvat transformatora snage 8
MVA, te slivnu površinu, kanal za odvod transformatorskog
ulja i uljnu jamu.

116
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
Na prilagođene temelje postavljen je transformator +T1 tipa
9NTBN 8000-38x proizvođača Končar.
Spojni vodovi 35kV
Spojni vod od energetskog transformatora do potpornih
izolatora smještenih na nosaču - konzoli izveden je plosnatim
bakrenim vodičem (E-Cu F 30, dimenzija 40x10 mm), na koji
se spaja 35 kV kabel (tip XHE 49-A 1x185 mm2 , 20/35kV) i
polaže do 35 kV transformatorskog polja (polja =H3) u
izvedene betonske kanale.
Kabelski završeci izvan 35kV postrojenja su tip POLT-
42E/1XO-ML-5-13, a unutar postrojenja tip POLT-42E/1XI-
ML-5-13 proizvođač “Raychem.
Slika 8. Nosač potpornih izolatora, odvodnika prenapona i
kabelskih završetaka na 35 kV strani energetskog
transformatora
Spojni vodovi 10(20) kV
Spojni vod od 10(20) kV strane energetskog transformatora do
potpornih izolatora smještenih na nosaču - konzoli izveden je
plosnatim bakrenim vodičem (E-Cu F 30, dimenzija 50x10
mm), na koji se spaja 10(20) kV kabel (tip kabela 3 (XHE 49
1×240 mm2 , 12/20 kV ) i polaže do 10(20) kV
transformatorskog polja (polja =J5) u izvedene betonske
kanale.
Kabeli se na oba kraja završavaju kabelskim završecima,
unutar 10(20) kV postrojenja tip POLT-24D/1XI-ML-4-13, a
izvan postrojenja završeci tip POLT-24D/1XO-ML-4-13,
proizvođač “Raychem.
Slika 9. Nosač potpornih izolatora, odvodnika prenapona i
kabelskih završetaka na 10(20) kV strani energetskog
transformatora
Relejna zaštita
Zaštita 35 kV polja smještena je centralno, u ormar zaštite na
gornjoj etaži objekta, a zaštita polja 10(20) kV postrojenja
distribuirana je po poljima. Releji zaštite 10(20) kV polja
ugrađeni su na vrata ormarića za smještaj sekundarne opreme
pripadnog polja.
Releji zaštite su mikroprocesorski releji serije RET 541,REF
541 i REF 543, proizvođača "ABB”.
Slika 10. Ormar zaštite 35 kV postrojenja
3.2. Druga etapa rekonstrukcije
Nakon završetka prve etape ugrađena i ispitana oprema
puštena je pod napon čime su se osigurali uvjeti za izvođenje
radova druge etape.
U drugoj etapi izvedeni su sljedeći radovi:
- ugradnja 35 kV transformatora +T2
- rekonstrukcija 35 kV transformatorskog polja (=H5) i 35 kV
vodnog polja TS Nerežišća(=H6).
- ugradnja druge sekcije 10(20) kV postrojenja od 8 sklopnih
modula (trafo polje =J12; vodna polja =J11, =J13, =J14;
polje kompenzacije =J15; mjerno polje =J10;
sekcijsko polje = J9)
- postrojenje za uzemljenje zvjezdišta
Oprema za uzemljenje zvjezdišta energetskih transformatora
na 10 kV strani u TS predviđena je za puštanje u pogon onda
kad se stvore uvjeti u mreži, a do tada će TS POSTIRA raditi s
izoliranim zvjezdištem.
Posebnost ove faze rekonstrukcije je povezivanje spojnih polja
= J9 i =J8 izvedeno kabelom tipa XHE 49 3x2x (1x240/25
mm2) 20 kV u prethodno izgrađenom kanalu.
U spojna polja su ugrađeni T –konektori (komplet za dvostruki
kabelski snop , tip D) za spoj kabela tip XHE 49 1x240 mm2
(U0/U = 12/20 kV) na provodni izolator spojnog polja (tip
konektora K676LRA-P2-K-240(K)M-11-2 EUROMOLD).
117
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Slika 11. Izgled konektora za spoj kabela na spojno polje
3.3. Kabelski rasplet
Usporedno s radovima na TS POSTIRA izvedeni su i radovi
na kabelskim raspletima 35 kV i 10(20) kV.
Kabelski rasplet 35 kV
TS Postira napaja se dvostrano: podmorskim kabelom iz TS
110/35/10(20) kV DUGI RAT i dalekovodom iz TS 110/35
kV NEREŽIŠĆA.
Ulaz kabela iz TS DUGI RAT riješen je na način da se
postojeći kabel tip IPHO 13 Cu 3x50 mm2 u krugu TS
zamijenio s novim kabelom tip XHE 49-A 1x185 mm2 20/36
kV upotrebom prijelazne kabelske spojnice tip EPKJ-
36B/1XU-3SB-DE 10.
Dio 35 kV dalekovoda iz TS 110/35 kV NEREŽIŠĆA
kabliran je od zadnjeg stupa ispred TS POSTIRA do
trafostanice. Na 35 kV stupu izveden je prijelaz dalekovoda u
kabel uz upotrebu odgovarajućih kabelskih završetaka i
odvodnika prenapona.
Kabel je položen u kabelskom kanalu do zida ispred
trafostanice. U zidu TS izbušene su rupe promjera 150 mm s
ugrađenim PVC cijevima. Rubovi otvora naknadno su
zaobljeni da bi se izbjeglo oštećenje kabela pri polaganju.
Kabel unutar TS je montiran uz zid do vodnog polja
Nerežišća, na katu trafostanice.
Slika 12. Otvori za ulaz 35 kV kabela
118
KB rasplet 10(20) kV
TS POSTIRA ima tri 10(20) kV izvoda od kojih je jedan
kabelski (VP POSTIRA), te dva dalekovodna (VP
NEREŽIŠĆA i VP PUČIŠĆA).
U krugu trafostanice postojeći kabel tip IPO 13 3x150 mm² iz
VP POSTIRA zamijenjen je novim kabelom tip
XHE 49A 3x1x185/25 mm² uz ugradnju prijelazne spojnice
tip TRAJ 24/1x120-240-3SB.
Slika 13. Izrada KB spojnice
Dalekovod 10(20) kV iz VP NEREŽIŠĆA kabliran je
kabelom tip XHE 49A 3x1x185/25 mm² do ruba čestice gdje
je u trasi postojećeg dalekovoda ugrađen betonski stup SB
1600/12, visine 12 m na kojem je izveden prijelaz kabela u
dalekovod. Stup je opremljen zateznom konzolom i zateznim
staklenim izolatorima, te konzolom i odvodnicima prenapona
HDA-12 M-NFF.
Dalekovod 10(20) kV iz VP NEREŽIŠĆA kabliran je
kabelom tip XHE 49A 3x1x185/25 mm² do postojećeg
drvenog ˝A˝ stupa koji je u dotrajalom stanju i na mjestu kojeg
je ugrađen novi betonski stup SB 1600/12, visine 12 m.Stup je
opremljen zateznom konzolom i zateznim staklenim
izolatorima, te konzolom i odvodnicima prenapona HDA-12
M-NFF.
Slika 14. Situacija KB raspleta
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
4. Zaključak
Nakon rekonstrukcije trafostanice TS 35/10(20) kV
POSTIRA zadovoljen je kriterij n-1. Osigurana je veća
pouzdanost napajanja modernizacijom 35 kV i 10(20)
kV i sustavom zaštite postrojenja.
Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina javlja se
problem unaprijed definiranog prostora koji često ne
zadovoljava potrebe ugradnje nove opreme. Stoga
moramo naglasiti da su za 10(20) kV postrojenje
odabrani plinom izolirani blokovi koji su svojim
Slika 15. Jednopolna shema TS POSTIRA nakon rekonstrukcije
LITERATURA
[1] Knjiga A: Izvedbeni arhitektonsko-građevinski projekt
rekonstrukcije TS 35/10(20) „POSTIRA“, broj projekta
8438/1, projektant Mirjana Mihanović, dipl.ing.arh. HEP
- ODS d.o.o., D.P. "Elektrodalmacija" Split, SI - Odjel
projektiranja:
[2] Knjiga E-1-I: Postrojenje 35 kV i 10(20) kV,
transformacija napona 35/10.5kV, broj projekta 8438/2,
projektant Robert Raguž, dipl.ing. HEP - ODS d.o.o.,
D.P. "Elektrodalmacija" Split, SI - Odjel projektiranja:
[3] Knjiga E-2-I: Sustav za proizvodnju i razvod pomoćnog
izmjeničnog napona 3x380/220V 50 Hz i istosmjernog
napona 110 V, električne rasvjete i termike, broj projekta
8438/3, projektant Robert Raguž, dipl.ing. HEP - ODS
d.o.o., D.P. "Elektrodalmacija" Split, SI - Odjel
projektiranja:
dimenzijama manji u odnosu na zrakom izolirane
sklopne blokove, što je omogućilo povećanje broja
vodnih polja 10(20) kV s postojećih pet na potrebnih
devet ( prema jednopolnoj shemi na slici 15).
Nakon rekonstrukcije TS POSTIRA moguće je
upravljanje iz dva postojeća centra daljinskog
upravljanja DC DP Elektrodalmacija Split i CUP Brač.
Prema novoj koncepciji CUP bit će udaljeni terminal
središnjeg sustava u DC DP.
[4] Knjiga E-3: Strujne sheme, priključni planovi i liste
kabela postojećeg 35 kV postrojenja, broj projekta
8438/4, projektant Robert Raguž, dipl.ing.
[5] Knjiga E-4: Strujne sheme, priključni planovi ormara
zaštite R1, broj projekta 8438/5, projektant Robert
Raguž, dipl.ing.
[6] Knjiga E-5: Strujne sheme, priključni planovi i liste
kabela novog KSMA 10(20) kV postrojenja, broj
projekta 8438/6, projektant Robert Raguž, dipl.ing.
[7] Knjiga E-6: Sustav lokalnog i daljinskog vođenja, broj
projekta 8438/7, projektant Robert Raguž, dipl.ing.
[8] Elaborat KB RASPLET 35 kV i 10(20) kV TS 35/10(20)
kV “POSTIRA, broj elaborata 8461, projektant Robert
Raguž, dipl.ing.
119
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Praćenje razvoja stručnjaka u održavanju

Monitoring of Development of Maintenance Experts
Lovorka LUČIĆ 1)
Nikola PRAŠTALO 2)
1) INA-Industrija nafte, d.d.
Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb
Republika Hrvatska (Croatia)
2) INA-Industrija nafte, d.d.
Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb
Republika Hrvatska (Croatia)
lovorka.lucic@ina.hr
nikola.prastalo@ina.hr
Stručni rad
Sažetak: Rafinerijsko poslovanje suočava sa sve većim izazovima u
domeni sigurnosti, pouzdanosti i utjecaju na okoliš. Kako bi se uspješno
nosili s tim izazovima, inženjerski kadar odgovoran za a održavanje
procesnih postrojenja, kompleksnosti kakva je rafinerijska, moraju imati
širok spektar kompetencije.
U današnje vrijeme tvrtke se suočavaju s kontinuiranom fluktuacijom radne
snage te sve većom kompleksnošću opreme. Sukladno navedenom,
tradicionalni pristup proširivanja kompetencija kroz klasično mentorstvo na
radnom mjestu više nije dovoljno, mjerljivo niti pouzdano.
Nužno je sustavno praćenje razvoja inženjera te definiranje razvojnih
ciljeva. Kako bi to postigli, jedan od alata je takozvani „Technical career
ladder“. Kroz navedeni alat moguće je usporediti trenutne kompetencije
inženjera s onima potrebnim za trenutno, ali i buduće radno mjesto.
Tema ovog rada je kako prepoznati, održavati i poboljšavati kompetencije
inženjera koji vode brigu o radu rafinerije.

Professional paper
Ključne riječi Abstract: Refineries are faced with increasing challenges in the domain of
safety, reliability and impact on environment. In order to cope with these
Izobrazba challenges maintenance engineers need to have various competencies,
Kompetencije especially when dealing with process complexity such as refinery.
Održavanje Nowadays, companies are faced with continuous fluctuation of workforce
Karijera and growing complexity of equipment. According to that, the standard
Stručnjak approach to improve competences through traditional mentoring at
workplace is no longer sufficient, measurable or reliable. Systematic
Keywords tracking of engineer’s development and defining of goals is required. To
Training achieve this, one of the tools is the “Technical career ladder”. Through this
Competences tool it is possible to compare the current competencies of engineers with
Maintenance those required for the current of future work position. The topic of this paper
Career is to identify, maintain and improve the competence of engineers who take
Expert care of refinery’s needs.

1. Uvod s dragocjenim iskustvom. Ovaj rad orijentiran je na

Cjeloživotno učenje odnosi se na svaku aktivnost učenja
tijekom cijeloga života radi unaprjeđenja znanja, vještina
i kompetencija u okviru osobnog, građanskog,
društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.
Koncept cjeloživotnog učenja zamisao je ustanovljena u
svim životnim razdobljima i u svim oblicima u kojima se
ostvaruje, od formalnog do neformalnog, a koji uključuju
i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja.
Učenje je pritom kontinuirani proces u kojem su rezultati
i motiviranost pojedinca za učenje u određenom
životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i
iskustvima učenja stečenim u mlađoj životnoj dobi. Uz
koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi
ekonomske prirode, primjerice postizanje veće
konkurentnosti i trajne zaposlenosti. [1]
Neformalni oblik učenja najčešće je motiviran izazovima
stavljenima pred stručnjake, izazovima iz kojih oni izlaze
formalni oblik učenja, odnosno proširivanje
kompetencija.
2. Razvoj stručnjaka u održavanju
Razvoj zaposlenika u INA Grupi, a time i stručnjaka u
održavanju, sustavan je proces unutar funkcije
upravljanja i razvoja ljudskih resursa u kompaniji.
Ključan je u postizanju željenih rezultata kompanije te
ujedno povezan s njezinim održivim razvojem ,
angažiranošću i zadržavanjem zaposlenika. INA Grupa
svojim zaposlenicima nudi različite metode razvoja.
Potrebe se utvrđuju u skladu s poslovanjem i poslovnim
potrebama, na način da se isporuče planirani zahtjevi za
razvoj zaposlenika definirani putem tzv. Individualnih
razvojnih planova. [2] Prilikom odabira edukacije
potrebno je voditi brigu o isplativosti ulaganja, odnosno
o povratu ulaganja u razvoj konkretnog pojedinca. Povrat
investicije važna je metrika o kojoj je potrebno

120
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Elektrotehnika, elektroprivreda i održavanje
razmišljati prilikom planiranja edukacija radnika.
Najčešće se u okviru rezultata provedenog edukacijskog
programa provode ankete o zadovoljstvu zaposlenika, no
važno je mjeriti i rezultat, odnosno bilježiti kako ulaganje
u edukaciju utječe na poslovanje.
Ključno je da se razvoj pojedine kompetencije može
dovesti u jasnu vezu s rezultatom koji će uslijediti nakon
što se određena kompetencija unaprijedi, razvije ili
osnaži. Individualni razvojni plan je alat koji pomaže
zaposlenicima u fokusiranju na ključna kompetencijska
područja razvoja kako bi postigli svoje ciljeve u karijeri i
poboljšali radni učinak.
Prilikom definiranja razvojnog puta potrebno je imati na
umu da je najučinkovitije učenje kroz iskustvo (70%) jer
ljudi imaju priliku iskustveno proći naučeni sadržaj, zatim
učenje kroz suradnju s drugima (20%), dok svega 10%
učimo kroz strukturirano učenje. Metodu strukturiranog
učenja dobro je primijeniti kako bi se potaknulo učenje, a
uvježbavanje i zadržavanje naučenog potrebno je
osigurati kroz iskustvo i suradnju s drugima. [2]
Univerzalni pristup, u kojem svatko na određenoj poziciji
ili ulozi u tvrtki biva poslan na identični program, može
biti učinkovit, ali kada je riječ o visokoobrazovanom
kadru, pokazatelji daju drugu sliku takvog zastarjelog
pristupa. Pojedinačni pristup povećava učinkovitost
učenja. Pojedinac se učinkovito mijenja tek kada ima
plan za učenje koji se uklapa u njegov karijerni put i
mogućnosti, plan koji mu je zanimljiv i u skladu s
njegovim ciljevima.
Iskustvo je pokazalo da je nakon sudjelovanja na
seminaru svega 20% polaznika spremno za stjecanje
novih kompetencija, a ti su isti seminari organizirani s
pretpostavkom da je svih 100% polaznika jednako
zainteresirano i motivirano. Pristupnike seminara može
se podijeliti u tri skupine:
• Oni koji su spremni za promjene i daljnju
edukaciju
• Oni koji su zadovoljni što će izbivati s posla na
dan-dva
• Oni koji zapravo ne žele prisustvovati, ali su
prisiljeni od strane rukovoditelja
Kako bi se izbjeglo navedeno, potrebno je izvršiti
procjenu kompetencija zaposlenika te predvidjeti
očekivanja njegovog trenutnog ili budućeg radnog
mjesta. Nakon toga slijede razgovor i evaluacija
kompetencija te kreiranje Individualnog razvojnog plana.
Ovi su koraci prepoznati kao prijeko potrebni jer su ljudi
otvoreni za nova znanja samo do razine njihove
motivacije. Motivacija utječe na čitav proces učenja; od
prijave pojedinca na edukaciju do iskorištavanja
naučenog u njegovom radu. Trenuci u kojima je
motivacija na najvišoj razini su oni kada je pojedincu
otvorena prilika za promaknuće, u njega je prisutna
životna kriza privatne ili poslovne prirode, sumnja u
karijerni put, problemi na poslu, razočarenja ili osjećaj
nedovoljnog izazova na trenutnim poslovima.
Uglavnom, kada se trening doživljava kao oblik
povećanja konkurentnosti na tržištu ili unutar
organizacije, najčešće se prepoznaje prilika te se njome
povećava i motivacija za učenje. A što je ona veća i
trening će biti učinkovitiji.
3. Proces procjene kompetencija
Proces procjene tehničkih kompetencije počinje sa
samoprocjenom te procjenom od strane linijskog
rukovoditelja te prolazi kroz četiri glavna koraka:
1. Faza pripreme: stručnjaci u pojedinim
područjima na nivou Grupe definiraju zahtjeve
kompetencija po razinama odgovornosti za
pojedinu skupinu poslova (tzv. „job family“).
Stručnjaci se raspoređuju u jednu od definiranih
skupina, te rade vlastitu procjenu znanja. Nakon
njih, njihov linijski rukovoditelj radi procjenu
stručnjaka
2. Faza analize: nakon što su rezultati procjene
potvrđeni, završava faza koja potvrđuje
valjanost procjene, te faza kalibracije koja
revidira potrebe tvrtke. Za vrijeme kalibracije
predlažu se unaprjeđenja, utvrđuju prioriteti pri
kretanju razvojnih planova i kategoriziraju
stručnjaci. Sve aktivnosti se planiraju i
definiraju sukladno potrebama poslovanja
tvrtke.
3. Faza revizije: Nakon kalibracije, dužnost
linijskog menadžera je povratno informirati
stručnjaka o rezultatima kalibracije te revidirati
odabrane razvojne aktivnosti sukladno
odobrenom budžetu
4. Razvojna faza: Unutar razvojne faze kreiraju se
i komuniciraju individualni razvojni planovi te
se prati dinamika njihove realizacije
Tijekom procjene stručnjak odgovara na pitanja po
području za koje je odgovorno njegovo radno mjesto ili
potencijalno buduće radno mjesto. Sukladno tome, na
primjer diplomiranog inženjera strojarstva propitkuje se
o poznavanju korozijskih mehanizama, termodinamici,
materijalima, pećima, ventilima, posudama pod tlakom,
plamenicima, generatorima vodene pare, izmjenjivačima
topline, spremnicima, turbinama, kompresorima,
pumpnim agregatima i tako dalje.
Sukladno odgovorima stručnjaka te inputima linijskog
nadređenog, kreira se dijagram koji pokazuje trenutno
stanje kompetencija stručnjaka, kako je prikazano na
sljedećoj slici. Područje obojeno crvenom bojom
označava trenutne kompetencije stručnjaka, proizašle iz
spomenute procjene, dok je punom crvenom linijom
prikazano koja se razina kompetencija zahtijeva na
121
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
trenutnom radnom mjestu. S druge strane, iscrtana crvena
linija predstavlja potrebnu razinu kompetencija za
potencijalno buduće radno mjesto. Kao što je vidljivo iz
dijagrama, za trenutno radno mjesto stručnjaka ima
prostor za poboljšanje na područjima pod brojem 4, 5, 6,
a najveći prostor za poboljšanje nalazi se na području pod
brojem 9. Na ostalih 27 područja vezanih uz trenutno
radno mjesto nema potrebe za poboljšanjem.
Ako se uzme slučaj mogućeg napredovanja koje je
prikazano iscrtanom crvenom linijom, vidimo da je
prostor za poboljšanje značajno veći te se, osim
navedenog, prostire i na područja pod brojem 7, 14, 19,
22, 23, 24.
Slika 1. Dijagram trenutnog stanja kompetencija stručnjaka
4. Individualni razvojni plan
Individualni razvojni plan predstavlja dokument kreiran
od strane stručnjaka i njegova linijskog menadžera s
ciljem razvoja njegovih kompetencija. Svaki individualni
razvojni plan uključuje, kao što je ranije već bilo
navedeno, rezultate procjene kompetencija stručnjaka s
odabranim razvojnim aktivnostima koje adresiraju
razvojne potrebe za neko određeno razdoblje.
Svaki individualni razvojni plan ima tri dijela:
• Opće informacije – osobne informacije o
stručnjaku i sažetak rezultata procjene njegovih
kompetencija
• Sažetak odabranih razvojnih aktivnosti za
određeno razdoblje – popis razvojnih aktivnosti
s njihovim oznakama, vrsta razvojne aktivnosti
i njihov status
• Detalji procjene: za svaku grupu kompetencija
prikazana je procjena pojedinih kompetencija
uz njihovu usporedbu sa zahtjevom za
kompetencijama na višoj razini složenosti
radnih mjesta.
Temeljni cilj razvoja kompetencija i upravljanja
karijerom je osigurati razvoj stručnjaka u INA Grupi te
njihovu uključenost u postizanju ciljeva kompanije u
skladu s njihovim radnim mjestom. Nakon evaluacije
122
kompetencija i razgovora između zaposlenika i linijski
nadređenog te tumačenja rezultata procjene njihovih
kompetencija, kreira se godišnji Individualni razvojni
plan koji se može sastojati od:
• Učenje na radnom mjestu – pomaže radnicima
u razvoju praktičnih znanja i specifičnih
kompetencija
• Podučavanje – prijenos konkretnog znanja i
iskustva od strane stručnjaka koji je orijentiran
na zadatke te vođen učinkom i ciljevima
• Mentorstvo – prijenos konkretnog znanja i
iskustva od strane stručnjaka koji je orijentiran
na međusoban odnos te vođen razvojem
• Edukacije (ispit, stručno usavršavanje,
formalno obrazovanje) – odabir sadržaja
edukacije temelji se na procjeni kompetencija
radnika u odnosu na zahtjev pozicije
• Samostalno učenje – učenje kroz materijale
(tehnička literatura, stručni članci, on-line
edukacija...)
• Rotacije – privremeni raspored na drugu
poziciju ili lokaciju unutar Grupe
• Konferencije – pohađanje stručnih
konferencija s ciljem stjecanja znanja [3]
5. Zaključak
Na ovaj način zaposlenici priliku za učenje vide kao
logičan i nužan dio svog osobnog razvojnog puta, a ne
samo kao (nametnuti) odgovor na potrebe tvrtke.
Planiranje orijentirano prema budućnosti, odnosno
usavršavanje za radno mjesto koje bi zaposlenik, drži li
se plana, jednom mogao obnašati u njemu rađa nov
optimizam i intrinzičnu motivaciju te povećava njegov
osjećaj vlastite vrijednosti.
Takav se zaposlenik ne usavršava zbog toga što mora,
već na sebi radi zbog toga što to sam želi, a njegov se
pozitivan stav s vremenom odražava i na čitavu tvrtku,
generirajući ugodniju i produktivniju radnu atmosferu.
Navedeni pristup omogućuje popunjavanje pojedinih
nedostataka u znanju potrebnom za napredovanje na višu
razinu složenosti radnog mjesta.
Literatura
[1] (http://www.cjelozivotno-ucenje.hr/cjelozivotno-
ucenje/)
[2] Katalog edukacija, INA
[3] Pravilnik o upravljanju karijerom stručnjaka, INA
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

GOSPODARENJE MATERIJALNOM
IMOVINOM I OBJEKTIMA
MANAGEMENT OF TANGIBLE ASSETS AND FACILITIES
124
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Gospodarenje građevinama u slučaju katastrofe

Facility Management in the Case of Disaster
Stručni rad
Dino OBRADOVIĆ 1) Sažetak: Gospodarenje građevinama (engl. Facility Management – FM)
Saša MARENJAK 1) je multidisciplinarno zanimanje koje pokriva velik raspon različitih
1) Josip Juraj Strossmayer University of aktivnosti, odgovornosti i znanja, a proizlazi iz teorija i principa
Osijek, Faculty of Civil Engineering Osijek arhitekture, građevinarstva, organizacije, financija, menadžmenta,
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u sociologije i drugih područja. Gospodarenje građevinama možemo
Osijeku, Građevinski fakultet Osijek definirati kao skup trajnih aktivnosti za cijelo vrijeme uporabe građevine,
Vladimira Preloga 3, 31000 Osijek, kojima je cilj da svi elementi građevine i građevina u cjelini bude
Croatia uporabljiva, odnosno da ispunjava svoju namjenu. Katastrofa se definira
dobradovic@gfos.hr kao bilo koji događaj koji uzrokuje nemogućnost obavljanja osnovnih
sasa@marenjak.com poslovnih funkcija u nekom određenom vremenu. Svako društvo je do
određenog stupnja ranjivo na prirodne, tehničke i socijalne opasnosti, te je
Ključne riječi zato poznavanje plana oporavka od katastrofe imperativ. Opisane su svaka
od peta faza koje se pojavljuju kod planiranja oporavka od katastrofe.
Analiza prijetnji
Objašnjen je pojam kritične infrastrukture koju je potrebno posebno zaštiti
Katastrofa
i pripremiti planove nastavka rada u izvanrednim situacijama.
Kritična infrastruktura
Odgovor
Professional paper
Oporavak
Abstract: Facility Management requires a multidisciplinary approach,
Prevencija
combining the theory and the practical applications of architecture,
Pripreme
engineering, organisation, finance, management, and even sociology.
Procjena rizika
Facility management can be defined as a set of permanent activities
conducted throughout the life cycle of a building, with the aim of keeping
Keywords all the building elements and the building itself fully usable, i.e. fulfilling
Analysis of threats its purpose. A disaster is defined as any event that creates circumstances in
Disaster which an organization is unable to provide critical business functions
Critical infrastructure during a predetermined period of time. Every society is, to a certain degree,
Response vulnerable to natural, technical and social risks, and because of that being
Recovery familiar with your corporate disaster recovery plan is imperative. It
Prevention describes each of the five phases that occur in planning disaster recovery. It
Preparedness also explains the critical infrastructure that requires special protection and
Risk assessment the preparation of emergency business continuity plans.

1. Uvod Fokusiranje na osnovnu djelatnost, bolji nadzor i

Cjelovito gospodarenje građevinama aktualna je tema i
trend u svijetu koji je već dugo prisutan u
najrazvijenijim zemljama [1]. Do prije nekoliko godina
sva je pozornost investitora, arhitekata i izvođača
radova bila usmjerena na smanjivanje građevinskih
troškova, a malo je sudionika posvećivalo pažnju
smanjivanju troškova održavanja i uporabe građevina ili
još važnije, smanjivanju ukupnih troškova projekata [2],
a za tu se disciplinu kod nas nije znalo.
Međutim, ulaskom inozemnih specijaliziranih društva
razvijaju se i domaće kompanije specijalizirane za
pružanje ovih usluga. Promjena tržišnih uvjeta i snažan
razvoj novih tehnologija nužno nameću promjene u
načinu poslovanja tvrtki.
Rukovodstvo tvrtki prisiljeno je na dnevnoj razini
propitivati usvojene strategije poslovanja u cilju
stvaranja konkurentne prednosti i održavanja svoje
pozicije na tržištu.
kontrola troškova, usvajanje novih tehnologija, procesa i
načina rada te povećanje efikasnosti i efektivnosti su
imperativi suvremenog rukovođenja. Jedna od
prepoznatljivih disciplina u svijetu koja polako dobiva na
važnosti i na našim prostorima je i gospodarenje
građevinama - Facility Management [3]. Održavanje
građevina je sastavni dio gospodarenja građevinama [3],
[4], [5].
Kod gospodarenja građevinama u slučaju katastrofe
važno je reći da se planovi za oporavak od katastrofe
trebaju raditi za mogućnost, a ne za vjerojatnost.
Katastrofu bi mogli definirati kao bilo koji događaj koji
uzrokuje nemogućnost obavljanja osnovnih poslovnih
funkcija u nekom određenom vremenu ili svaki prirodni
ili tehničko-tehnološki događaj koji može ugroziti
zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće
vrijednosti ili okoliš.

125
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

2. Pojam gospodarenja građevinama održavanje (Operation Management and Maintenance),

Vrlo slična tumačenja engleske riječi (engl. facility), upravljanje ugostiteljskim poslovanjem (Catering
odnosno množine (engl. facilities), mogu se naći u Management), voznim parkom (Fleet Management),
različitim englesko-hrvatskim rječnicima. Prema [6] uredskim prostorom (Space Management), arhivskom i
engleska riječ facilities znači olakšice ili prednosti, registarskom građom, bibliotekom te svim ulaznim i
odnosno uređaji ili građevine. Slično je navedeno u [7], izlaznim dokumentima [3].
gdje za istu riječ stoji nešto širi popis odgovarajućih
hrvatskih pojmova kao olakšice, mogućnosti, uvjeti,
sredstva, oprema, uređaji, instalacije, postrojenja,
građevine, ustanove i smještaj. Zanimljivo je i
objašnjenje pojma facility, gdje (u prijevodu s engleskog
jezika) stoji da je to: izgrađena okolina (sredina)
uspostavljena da služi svrhama povezanim s radom [8].
Pojam gospodarenja građevinama – cjelovitog
upravljanja građevinama (engl. Facility Management -
FM) prvi se puta pojavljuje potkraj 1960-tih godina u
SAD-u, a opisuje rastuću praksu banaka koje
odgovornost za obradu transakcija s kreditnim
karticama predaju drugim specijaliziranim tvrtkama
(engl. outsourcing), a tek desetak godina kasnije taj
pojam dobiva današnje značenje [3], [8]. Vidljivo je da
gospodarenje građevinama postaje jako važan čimbenik
u građevinarstvu [9].
Gospodarenje građevinama opisuje se kao skup trajnih Slika 1. Komponente gospodarenja građevinama - FM
aktivnosti koje sadrže tehnička i pridružena im [prema 11, 12]
administrativna djelovanja kako bi se tijekom cijeloga Figure 1 Components of facility management - FM
vijeka uporabe građevini u cjelini i svim njezinim [according to 11, 12]
dijelovima osigurala razina služnosti u dostupnim,
odnosno zadovoljavajućim granicama [10]. Svrha Gospodarenje građevinama razvila su braća Schnelle
gospodarenja građevinama je upravljanje građevinama, kao sredstvo poboljšanja poslovne interakcije u
analiziranje učinkovitosti upravljanja i održavanja poduzeću, a koje rezultatira povećanjem produktivnosti
građevina, zadržavanje razine vrijednosti građevina, te [14], [15]. Godine 1978. proizvođač namještaja Herman
na kraju, smanjivanje investicijskih ulaganja. Cjelovito Miller sazvao je skup u hotelu Ann Arbor, u Michiganu,
gospodarenje građevinama predstavlja integrirani SAD, gdje se raspravljalo o razvoju trenda u uređivanju
pristup održavanju, poboljšanju i prilagođavanju poslovnih prostora. Sudionici tog skupa definirali su
građevine za ostvarivanje primarnih ciljeva pojam Facility Management te su osnovali tada
organizacije. Radi se o multidisciplinarnoj djelatnosti Američku, a kasnije i međunarodnu udrugu za
koja objedinjuje potporne servise potrebne za gospodarenje građevinama (International Facility
gospodarenje građevinama i nesmetano provođenje Management Association - IFMA), posvećenu
osnovne djelatnosti [4]. upravljanju radnim okolišem [3], [16]. Tako je jedan od
U pogledu konkretnih definicija International Facility važnijih članova Facility Management Instituta, Dave
Management Association (IFMA) definira gospodarenje Armstrong, kod mnogih prepoznat kao neslužbeni
građevinama kao multidisciplinarnu struku koja „otac“ gospodarenja građevinama [16].
osigurava funkcionalnost izgrađenog prostora
kombiniranjem podataka o ljudima, mjestima,
procesima i tehnologijama [13]. Uloga gospodarenja
građevinama je integracija zaposlenika, radnih procesa i
radnih mjesta u cjelovit, koherentan i učinkovit sustav
[12]. Gospodarenje građevinama je interdisciplinarno
zanimanje koje gradi interaktivno okruženje i pri tome
spaja ljude, materiju, prostor i tehnologiju. To je
zanimanje izgrađeno od teorije i principa inženjerstva,
arhitekture, oblikovanja, računovodstva, financija i Slika 2. Logo organizacije IFMA [17]
rukovođenja u upravljanju imovinom i svim popratnim Figure 2 Logotype of organisation IFMA [17]
sadržajima koji ne čine osnovnu djelatnost tvrtke
klijenta. Isto podrazumijeva nekoliko poslovnih
Važnost gospodarenja građevinama za učinkovito
aktivnosti u svezi imovine, a to su: upravljanje fizičkom
upravljanje organizacijskim sustavom, uključujući i
dugotrajnom imovinom, njeno tehničko i higijensko
mjesta na kojima se procesi odvijaju, danas je tolika da

126
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima

se u razvijenim gospodarstvima poslovni informacijski

sustavi u pravilu implementiraju odmah kao cjelovita
rješenja, dakle uključujući i gospodarenje građevinama.
Najznačajnija tehnološki orijentirana činjenica vezana
uz sustave gospodarenja građevinama je stanje na tržištu
komercijalnih rješenja, gdje još uvijek prevladavaju
rješenja temeljena na dvostrukoj arhitekturi prostornog
informacijskog sustava [8].
3. Definicija i podjela katastrofa
Postoji mnoštvo različitih definicija pojma
katastrofe/velike nesreće. Sukladno aktualno rabljenoj
definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO),
velikom nesrećom (engl. disaster/catastrophe; njem.
Katastrophe) smatraju se sve one situacije u kojima je
Slika 3. Prirodna katastrofa - tsunami [21]
znatan broj ljudi izložen pogibeljima na koje su ranjivi,
Figure 3 Natural disaster - tsunami [21]
koje mogu rezultirati ozljedama i smrću, i koje su često
popraćene štetama na imovini i sredstvima nužnim za
Statistički gledano, velike su nesreće događaji relativno
život [18].
male vjerojatnosti pojave, ali velikog učinka i strašnih
Velika nesreća je događaj koji je prouzročen
ili katastrofalno teških posljedica širokog spektra [18].
iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-
Prema podrijetlu nastanka katastrofi, obično ih se grubo
tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom
razvrstava u dvije osnovne vrste, i to na:
ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja − prirodne naravi (nastale višom silom: poplava,
ili širem području, čije se posljedice ne mogu sanirati potres, uragan, pijavica, tsunami, snježne/kišne
samo djelovanjem žurnih službi na području njezina oluje itd., koje mogu uzrokovati ispuštanja
nastanka [19]. Prema, aktualnom Zakonu o sustavu velikih količina opasnih tvari, požare, eksplozije,
civilne zaštite [19], katastrofa je stanje izazvano rušenja građevina, prekide opskrbe energentima,
prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji prekide komunikacija itd.),
opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava − tehnološke naravi ili ljudskim djelovanjem
zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće proizvedene (nastale kao posljedica ratnih
vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti djelovanja, terorizma, organiziranog kriminala,
ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih uključujući industrijske ili prometne sabotaže,
snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) kao i one uzrokovane ljudskim propustima ili
samouprave na čijem je području događaj nastao te pogreškama, odnosno pogrešnim prosudbama pri
posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. različitim procesima, operacijama, postupcima ili
Samo radi usporedbe pojma katastrofa dat ćemo i radnjama; npr. prometne i proizvodne nesreće s
definiciju prema Zakonu o zaštiti i spašavanju [20], koji opasnim tvarima) [18].
je izvan snage od 1. kolovoza 2015. godine. Katastrofa
je svaki prirodni ili tehničko-tehnološki događaj koji, na
području Republike Hrvatske, opsegom, intenzitetom i
neočekivanošću ugrozi zdravlje i živote većeg broja
ljudi ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji
nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti
redovitim djelovanjem nadležnih tijela državne uprave,
nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i operativnih snaga zaštite i spašavanja s
područja jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave na kojem je događaj nastao. Katastrofom, u
smislu ovoga Zakona, smatraju se i posljedice nastale
ratnim razaranjem i terorizmom [20].
Pod složenicom velika prirodna katastrofa veliki
svjetski osiguravatelji razumijevaju svaku onu pri kojoj Slika 4. Ljudski uzrokovana katastrofa – sudar vlakova [22]
je stanovito područje posebno teško pogođeno, zbog Figure 4 Humanly caused disaster – train crash [22]
čega mu je nužna regionalna ili međunarodna pomoć.
To je obično slučaj kada ima na tisuće poginulih, stotine Prema brzini odvijanja i djelovanja katastrofe mogu biti
tisuća ostalih bez krova nad glavom, ili kada zemlja trenutačne (npr. eksplozije), vrlo brze (npr. nagla
time pretrpi posebno teške gospodarske štete, ovisno o oslobađanja velikih količina opasnih tvari), postupno
prevladavajućim gospodarskim okolnostima u njoj. odvijajuće (npr. širenje opasnih tvari u zraku ili vodi) ili

127
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
dugotrajno odvijajuće i djelujuće nesreće (npr. postupno
prodiranje velikih količina opasnih tvari u podzemne
vodotoke kroz njima dugotrajno onečišćavano tlo
industrijskih, skladišnih ili poljodjelskih zona
desetljećima intenzivno tretiranih agrokemikalijama)
[18].
4. Etape planiranja oporavka od
katastrofe
4.1. Analiza prijetnji i procjena rizika
Prijetnja je mogući opasan ili štetan događaj ili okolnost
koji svojom pojavom može prerasti u krizu (požar,
poplava, zarazna bolest, teroristički napad, zagađenje
okoliša i sl.) [23]. Gledajući strogo formalno, prijetnja
je stanje koje bi moglo izazvati nesreću ili katastrofu
[20]. Postoje različite definicije rizika, a najčešće se pod
tim pojmom podrazumijeva opasnost da neki pothvat ne
uspije ili se smanji očekivani rezultat, odnosno
mogućnost nepovoljnog odstupanja od srednjeg
očekivanja.
Prema [19], rizik je odnos posljedice nekog događaja i
vjerojatnosti njegovog izbijanja.
Sličan smisao imaju i definicije rizika kao stupnja
podložnosti negativnim događajima i njihovim
vjerojatnim posljedicama ili kao izloženost nezgodi,
nesreći, propasti, gubitku. Šire značenje definira rizik
kao neizvjestan događaj ili stanje koje, ako se pojavi,
ima pozitivan ili negativan utjecaj na ciljeve projekta
[24]. Procjena rizika je određivanje kvantitativne i/ili
kvalitativne vrijednosti rizika [19].
Analiza prijetnji treba biti strukturirana na način koji će
osigurati da se ne previdi ni jedna potencijalna prijetnja
za neko društvo, ali i to da se ne ide u pretjeranu širinu
svih prijetnji koje se mogu pojaviti, a čija vjerojatnost je
minimalna. Proces počinje određivanjem prijetnji koje
mogu pogoditi neku zajednicu, a potom se te prijetnje
rangiraju prema tome kolika je vjerojatnost njihove
realizacije, odnosno pojavljivanja, koliki bi bio njihov
eventualni negativni učinak na zajednicu i koliko je
zajednica otporna na takvu prijetnju [25].
Nažalost, tvrtke nastoje pisati planove na temelju
vjerojatnosti specifične katastrofe. Koja je vjerojatnost
da će se dogoditi tornado, poplava ili eksplozija.
Poprilično male vjerojatnosti. Preporučuje se da se plan
ne radi za vjerojatnost nego za mogućnost. Nešto što će
se dogoditi što će poremetiti poslovanje tvrtke. Prioriteti
plana za nepredviđene situacije zahtijevaju preciznu
analizu koštanja troškova za svaki dan prekida
poslovanja. U tom smislu, nema govora o uzroku
prekida poslovanja.
Proizvodne organizacije gledaju na gubitak zgrada i ima
li taj gubitak globalan učinak na tvrtku. Analizira se
gubitak svake funkcije pojedinačno, kao i njihove
kombinacije i permutacije. Za sezonske poslove,
vrijeme je glavni čimbenik. Računovodstvene tvrtke su
jako zaposlene u vrijeme dospijevanja poreza, prodavači
imaju najveći promet oko Božića i sl. Katastrofe imaju
tajanstven način pojavljivanja u najgore moguće
128
vrijeme. Analiza prijetnji se fokusira na minimiziranje
rizika i utjecaja na tvrtku [12].
Prilikom procesa identifikacije potencijalnih prijetnji
potrebno je imati sveobuhvatni pristup, odnosno,
nastojati prepoznati sve prijetnje koje mogu ugroziti
neku zajednicu. Pri tome je bitno voditi računa o tome
da se identificiraju sve moguće prijetnje, imajući u vidu
realnost njihove pojave.
Potencijalne prijetnje s kojima se suočava neka
zajednica se, procjenom rizika, rangiraju uzimajući u
obzir odnos između vjerojatnosti i učinka (posljedica)
svake prijetnje.
Za one prijetnje za koje se procijeni da imaju malu
vjerojatnost i mali učinak mogu se odbaciti iz daljnje
analize.
Procjena rizika je procjena koja obuhvaća tri čimbenika:
− učestalost ili vjerojatnost pojavljivanja prijetnje
− učinak i posljedice koje prijetnja svojom
pojavom može izazvati i
− razinu otpornosti društva na pojavu prijetnje.
Realistična procjena rizika omogućuje da se institucije i
društvo pripreme za one prijetnje za koje je
najvjerojatnije da će se pojaviti, odnosno realizirati [25].
Analiza rizika označava razmatranje mogućih scenarija
prijetnji kako bi se ocijenile ranjivosti i mogući učinak
poremećaja u radu kritične infrastrukture ili njezina
uništenja [23].
Procjena rizika također omogućuje da se razviju
prikladne mjere prevencije te da se umanjuje rizik od
nastanka pojedinih prijetnji. Prilikom planiranja, analiza
prijetnji i procjena rizika čine polaznu točku za
razvijanje realističnih scenarija koji će poslužiti kao
osnova za identificiranje potrebnih sposobnosti kojima
će se odgovoriti na kriznu situaciju. Za proces kriznog
upravljanja važniji su posljedica i učinak nego uzrok tih
posljedica. Također je za svaku prijetnju potrebno
odrediti maksimalne moguće posljedice, njeno trajanje,
opseg i slično [25].
4.2. Prevencija i upravljanje rizikom
Upravljanje se rizikom može definirati kao proces u
kojem se identificiraju prijetnje, procjenjuju rizici i vrše
pripreme zajednice na posljedice i efekte rizika.
Rizikom se, općenito, upravlja na četiri osnovna načina.
Organizacija ili bilo koja zajednica može izabrati da
jednostavno izbjegava rizike tako što neće poduzimati
rizične korake koji imaju potencijal za negativni razvoj
događaja. Upravljanje rizicima znači preventivne i
planske aktivnosti usmjerene na umanjivanje ranjivosti i
ublažavanje negativnih učinaka rizika [19].
Rizik se može „transferirati-prenijeti“ nekome drugom,
primjerice osiguravajućoj kući kroz korištenje polica
osiguranja. Rizik se također može umanjiti različitim
metodama. Organizacija može „zadržati“ rizik, i to
kroz: samoosiguranje, ignorirajući rizik ili razvojem
sposobnosti za odgovor na učinke ako se rizik ostvari. U
pravilu, svi rizici koji nisu izbjegnuti ili transferirani su
zadržani rizici. Kombinacija ova moguća četiri elementa
će ovisiti od organizacije do organizacije ovisno o
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima
toleranciji rizika, ranjivosti organizacije i raspoloživim
resursima.
Tijekom postupka analize rizika moguće je identificirati
mjere kojima se mogu smanjiti vjerojatnost realizacije
prijetnje, eliminirati ranjivosti organizacije na prijetnju
ili značajno umanjiti učinke prijetnje koju se ne može
izbjeći. Ove se mjere nazivaju mjerama umanjivanja
rizika. Primjeri ovakvih mjera su definiranje
sigurnosnih zahtjeva prilikom gradnje objekata,
preventivna zdravstvena skrb, edukacija i slično.
Mjere umanjivanja rizika odgovaraju na dvije
komponente rizika: vjerojatnost i posljedice [25].
U ovom dijelu procjene i upravljanja rizikom to je
vrijeme potrebno da se procijene rizici na građevinu.
Koje prirodne katastrofe se mogu pojaviti? Ovisno o
geografskom položaju to su tornada, poplave, munje,
tsunamiji, šumski požari, vulkani, potresi i odroni
zemlje. Što ako se pojavi vatra? Tko su vaši susjedi i
koji rizici se povećavaju s vašom blizinom? Vatrogasna
postrojba vas može osigurati u bilo kojem poslu s
opasnim tvarima koji mogu utjecati na vašu građevinu.
Blizina glavnih autocesta, željeznica i aerodroma sama
po sebi donosi rizik. Na primjer, zaštitni sloj na staklu
može smanjiti prskanje stakla. Držanje važnih
dokumenata na drugom katu može prevenirati štete od
poplave. Plan spašavanja za svaku pojavu treba biti
prikazan [12].
S obzirom na svoju dugoročnost, mjere umanjivanja
rizika teške su za provedbu. Više je razloga za to:
rezultati nisu odmah vidljivi, zahtijevaju korištenje
značajnih resursa, postoji percepcija da mjere koče
gospodarski razvoj i slično. Iz toga je razloga čest slučaj
da se mjere umanjivanja rizika u nekoj zajednici
provode tek nakon što se neka katastrofa dogodi pa se u
toj zajednici naknadno alociraju resursi za mjere
umanjivanja rizika kako bi se izbjegli gubitci ako se ista
katastrofa ponovi na tome području [25].
Kao jedna od najvažnijih mjera umanjivanja rizika
posljednjih godina se istaknula zaštita kritične
infrastrukture. Zaštita kritične infrastrukture se odnosi
na razvoj i povećanje otpornosti infrastrukture na koju
se oslanja današnje složeno društvo i gospodarski razvoj
[26].
Infrastruktura je sve ono što postoji u nekoj ljudskoj
zajednici, od sustava zdravstvene zaštite, organizacije
prometa, proizvodnje vitalnih dobara (hrana i voda prije
svega), do osiguranja energije, telekomunikacija,
funkcioniranja gospodarstva, financija i svih ljudskih
aktivnosti koje doprinose redovitom životu zajednice, a
koje mogu biti ugrožene ili njihovo nefunkcioniranje ili
pogrešno djelovanje utječu na redoviti život zajednice,
do ugrožavanja ljudskih života i zdravlja ili zdravlja
okoliša.
Pojam „kritična infrastruktura“ načelno je preuzet iz
vojne terminologije, što je razumljivo jer je krizni
menadžment, odnosno civilna zaštita, generički vezana
za sustave obrane, iako se danas u potpunosti odvojila, a
velik broj stručnih kadrova još uvijek temeljno ima
vojnu naobrazbu pa im korištenje vojne terminologije
nije strano. Pojam kritične infrastrukture bitno je
drugačije prihvaćen u suvremenom sustavu zaštite i
spašavanja, nego je to u vojnoj terminologiji [26].
Slika 5. Područja kritične nacionalne infrastrukture [27]
Figure 5 Critical national infrastructure sectors [27]
Nacionalne kritične infrastrukture su sustavi, mreže i
objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili
prekid isporuke roba ili usluga može imati ozbiljne
posljedice na nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote
ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost
i neprekidno funkcioniranje vlasti [23].
4.3. Priprema i planiranje
Proces procjene rizika služi kao osnova za proces
priprema i planiranja. Proces priprema predstavlja
mehanizam kojim neka zajednica izgrađuje vlastite
sposobnosti za suočavanje s prijetnjama. Pripreme se, u
načelu, sastoje od tri osnovne komponente: planiranja,
resursa i obuke [25].
Planiranje je mehanizam kojim se strategija ili
koncept kojima neka zajednica namjerava odgovoriti
na prijetnje prevodi u konkretne ciljeve, te kojim se
identificiraju resursi koji će biti potrebni za odgovor
na kriznu situaciju.
Proces planiranja sastoji se od izrade planova i
procedura koje su neophodne u potpori provedbe
priprema. Upravljanje resursima usmjereno je na
mogućnosti odgovora na krizu iz perspektive
materijalnih sredstava koji će biti potrebni za odgovor
na prijetnje, odnosno onoga što će biti potrebno u
situaciji odgovora na kriznu situaciju, čime se raspolaže
u trenutku planiranja i kako će se eventualni nedostaci
između ovo dvoje nadoknaditi [25].
Tijekom procesa planiranja moraju se identificirati i
popisati resursi koji će biti potrebni zajednici tijekom
odgovora na kriznu situaciju. Temeljem ovog popisa
planeri mogu izvršiti procjenu koji im stvarni resursi
stoje na raspolaganju u trenutku kada se izrađuju
planovi. Ovom inventurom resursa postižu se dvije
važne stvari: identificiraju se nedostaci koje je potrebno
nadoknaditi ili eliminirati te se razvija lista ili baza
podataka onoga čime se raspolaže. Ta baza podataka
129
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
može poslužiti kao osnova za izradu kataloga
sposobnosti neke zajednice za odgovor na kriznu
situaciju.
Katalozi sposobnosti daju jasnu sliku resursa kojima ta
zajednica raspolaže što omogućuje realistično
planiranje, a tijekom samoga procesa planiranja
upoznaje planere s čime mogu računati u situaciju krize.
Kataloge sposobnosti je potrebno redovito ažurirati
kako bi se u svakom trenutku imao točan pregled onoga
čime se raspolaže, u kojem opsegu je dostupno, u kojem
vremenskom roku, gdje se nalazi i slično. Obučeno
osoblje nije ništa manje važan resurs od materijalnih
stvari i opreme [25].
Često je ugovoreno s vanjskim zaštitarskim tvrtkama da
zaštite i povećaju sigurnosne mjere ako je potrebno. Što
je prije moguće, osiguranje treba spriječiti nestanak
novca i drugih vrijednosti. Treba uključiti osoblje za
oporavak od katastrofe koje može odrediti koja se
oprema može popraviti, preporučiti korake za
stabiliziranje štete dok ne počne restauracija i
preporučiti educirano osoblje koje može provesti
restauraciju. Ostali stručnjaci koji će možda biti
potrebni su građevinski inženjeri da utvrde stabilnost
zgrade. Ne smije se zaboraviti odrediti alternative. Što
bi se dogodilo s vašim planom da jedan član tima bude
na odmoru? Ovakav sastav vašeg tima će odlučiti o
zahtijevanoj razini odgovoru i vodit će projekt za
obnovu [12].
Ne zaboravite da ćete svaku odluku morati donijeti bez
pristupa u zgradu. U slučaju ozbiljnog požara, prosječno
trajanje prije nego što vam je dopušteno ući u zgradu
iznosi 48 sati. Ako su uključeni opasni materijali, ili je
u zgradi počinjen zločin to vrijeme može trajati
tjednima. U slučaju regionalne katastrofe
komunikacijska infrastruktura može biti uništena ili ne
postojati i ključni zaposlenici mogu biti umorni od brige
za kuću, brinući se prije svega za obitelj. Jedno rješenje
ovog problema je ugovor s tvrtkom za obnovu, tako da
je osigurana njihova pomoć. Na taj način, uvježbani
tehničari za obnovu i oprema će biti posvećeni obnovi i
popravku vaše zgrade. Također, možda ćete trebati
vanjske servise za obnovu. Posebna pažnja treba biti
dana komunikaciji sa zaposlenicima kroz alarme i
glasovne obavijesti. Ti sustavi trebaju biti osigurani
pomoću napajanja za hitne slučajeve [12].
4.4. Odgovor na katastrofu
Konačni test bilo kojega plana ili priprema je stvarni
događaj, odnosno realizirana prijetnja.
Postoji trenutačni ili prvi odgovor koji se događa
automatski i nosi se primarno s potrebama žrtava
situacije (potraga za žrtvama, sklanjanje unesrećenih,
hitna medicinska pomoć i slično). Njega čine sustavi i
resursi potrebni kako bi se izravno odgovorilo na
posljedice neželjenog događaja. Ovaj odgovor se obično
naziva taktička razina odgovora.
Na drugoj razini leži koordinacija organizacijama i
resursima u odgovoru na kriznu situaciju. Ova
koordinacija uključuje i predviđanje potrebnih resursa
130
tijekom odgovora i koordiniranje informiranjem
javnosti. Ova razina odgovora se obično naziva
operativna razina odgovora. Dok taktički odgovor
razmatra hitne potrebe, operativni odgovor mora imati
širi obzor i razmatrati sve aspekte onoga što se događa
na terenu, ali i onoga što bi se budućnosti moglo
dogoditi. Pri tome operativni odgovor ima dvije
osnovne funkcije: prikupljanje i analizu informacija
kako bi se olakšalo donošenje odluka i upravljanje
resursima u potpori operacije na terenu. Na trećoj,
strateškoj razini, odgovor se sastoji od razmatranja
dugoročnih posljedica događaja, određuju se dugoročni
ciljevi i postavljaju prioriteti koji će voditi odgovore na
nižim razinama [25].
Slika 6. Vozilo za spašavanje [28]
Figure 6 Rescue vehicle [28]
Kako bi se bolje odgovorilo na ove i ostale izazove te
sustav funkcionirao brže i koordiniranije osnivaju se
posebna operativna središta kao koordinacijske točke
gdje se prikupljaju sve informacije s terena i gdje se
odgovorni donositelji odluka dogovaraju i usklađuju
ciljeve, zadaće, angažiranje resursa i slično, a sve
temeljem izrađenih planova postupanja.
Pritom je od velike važnosti proces upravljanja
informacijama koje treba sustavno prikupljati,
selektirati, obraditi, distribuirati i slično.
4.5. Oporavak od katastrofe
Oporavak je proces tranzicije od odgovora na kriznu
situaciju prema povratku na prihvatljivo, normalno
stanje [25].
U ovoj točki oporavka od katastrofe, mjesto katastrofe
je stabilizirano i glavni dijelovi tvrtke funkcioniraju
sukladno planu. Zaposlenici rade na mjestu događaja,
popravljajući zgradu ili prostor zgrade. Komunikacije su
preusmjerene, svi važni informatički sustavi su ispravni
i spremni smo za idući korak: rušenje, čišćenje,
restauraciju, zamjenu i rekonstrukciju ako je potrebna.
Ovaj dio plana je samo osnovni kostur.
Napor uložen u planiranje je usredotočen na nastavak
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima
poslovanja i restauraciju i povratak na izvorno mjesto,
što nije planirano u detalje. Prioriteti definirani u
poslovanju trebaju biti slijeđeni i plan oporavka treba
osigurati što skoriji povratak u originalnu građevinu bez
zastoja u poslovanju. Taj dio projekta osigurava
zaključenje gubitka. Krajnji rezultat je da se tvrtka
vratila u poslovanje prije katastrofe [12].
Oporavak ne čini jedan jedinstveni proces, već serija
složenih procesa od kojih se većina odvija istodobno.
Postoje četiri međusobno preklapajuća perioda koja se
odvijaju tijekom oporavka:
− Period hitnog oporavka koji pokriva vrijeme
neposredno nakon neželjenog događaja i
usmjeren je na nošenje s neposrednim gubicima i
štetama koje treba trenutačno sanirati.
− Razdoblje obnove koje pokriva vrijeme od kraja
perioda hitnog oporavka do ponovne uspostave
glavnih i osnovnih usluga i službi.
− Rekonstrukcijski period zamjene koji rezultira
ponovnom izgradnjom zaliha i povratkom
socijalnih i gospodarskih aktivnosti na pretkrizno
razdoblje.
− Rekonstrukcijski period razvoja koji označava
velike rekonstrukcijske projekte usmjerene na
budući razvoj.
Učinci koje se postignu tijekom oporavka mogu se
također podijeliti na kratkoročne i dugoročne [25].
Proces oporavka djeluje istodobno na različitim
područjima života koji su pogođeni posljedicama krize.
Tako se razlikuju primjerice socijalni oporavak
(ponovno otvaranje škola, uspostava javnih usluga i sl.),
infrastrukturni oporavak (fizička obnova i - izgradnja),
gospodarski oporavak (ponovno pokretanje poslova,
stimuliranje investicija i sl.), oporavak okoliša (čišćenje
opasnog otpada i sl.).
Prilikom svih faza oporavka postoji tendencija što bržeg
povratka na normalno stanje, odnosno izgradnje sustava
i infrastrukture koji su postojali prije krize. Međutim,
nakon krize pruža se prilika da se promišljenim i
planskim oporavkom isprave mogući nedostaci
prijašnjeg stanja ili da se izgrade nove strukture i sustavi
koji će povećati otpornost zajednice na buduće slične
prijetnje [25].
Proces oporavka ima tri faze.
Prva je stabilizacija – zaustavljanje uništavanja. Drugi
korak je restauracija - vraćanje opreme u prvobitne
uvjete koristeći odgovarajuće protokole za čišćenje.
Završna faza je recertifikacija. U slučaju opreme to
znači testiranje, dijagnosticiranje i servisiranje, potrebno
da bi se ponovno uspostavila jamstva ili servisni
ugovori. U slučaju zgrade, recertifikacija se radi
zapošljavanjem ovlaštenog sanitarnog tehničara koji
provodi odgovarajuće testove kako bi prosudio je li
zgrada pogodna za ponovno useljavanje [12].
5. Zaključak
Cjelovito gospodarenje građevinama prisutno je već
neko vrijeme, ali možemo reći da u Hrvatskoj još nije u
potpunosti definirano i prepoznato. Gospodarenje
građevinama je disciplina koja je još uvijek u razvoju.
Za sada postoji potencijalna granica usluge koja kaže da
je domena gospodarenja građevinama omogućiti
poduzeću kojega se opslužuje da se bavi samo svojom
osnovnom djelatnošću, a da sve ostalo bude domena
gospodarenja.
Katastrofe su, kako govori definicija, događaji koji su
prouzročeni iznenadnim djelovanjem prirodnih sila,
tehničko-tehnoloških ili drugih faktora te koje
ugrožavaju zdravlje i život ljudi i životinja, odnosno
uzrokuju štetu na materijalnim i drugim dobrima i
okolišu, koji se relativno rijetko događaju. Međutim, to
što se nešto rijetko ili možda nikada (barem u fazi
korištenja građevine koje traje 30-50 godina) ne dogodi,
ne znači da sve treba prepustiti slučaju. Treba imati
spreman i dobro razrađen plan u slučaju da se dogoditi
katastrofa, kako bi mogli odmah djelovati i spasiti što
veći dio građevine, onoga što je u njoj, odnosno barem
ublažiti posljedice.
Baš iz toga razloga, vidi se da je priprema i planiranje
jedan od najvažnijih faza kod planiranja oporavka od
katastrofa, odnosno preventiva. Isto tako, planove ne
treba pisati na temelju vjerojatnosti, nego na temelju
mogućnosti. Ako je moguće da se nešto dogodi,
svakako i to treba uzeti u obzir, a ne odbaciti jer je male
vjerojatnosti.
Na kraju, samo brzim, pravovremenim djelovanjem
možemo ublažiti posljedice djelovanja neke katastrofe,
što nam govori da planovi moraju biti spremni
unaprijed, a ne smiju se praviti kada se dogodi neka
katastrofa ili nesreća, kad je već prekasno.
LITERATURA
[1] Dhillon, B. S., (2010), Life Cycle Costing for
Engineers, Taylor and Francis Group, Boca Raton,
USA
[2] Marenjak, S., El – Haram, A. M., Horner, R. M.
W., (2002), Procjena ukupnih troškova u
visokogradnji, Građevinar, Vol. 54, No. 7, p 393-
401.
[3] Vidić, Z., (2011), Metode cjelovitog upravljanja
objektima, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
[4] Vugrinec, D., (2012), Priručnik za upravljanje
poslovnim zgradama, 2G2E-Udruga za
gospodarenje građevinama, energijsku efikasnost,
promicanje znanja i vještina, Zagreb
[5] Obradović, D., Marenjak, S., (2017), Uloga
održavanja u životnom ciklusu građevine, 26.
Međunarodni znanstveno-stručni skup
“Organizacija i tehnologija održavanja” OTO
2017, Osijek, p 61-67.
[6] Filipović, R., (2004), Englesko-hrvatski rječnik
drugo izdanje, Školska knjiga, Zagreb
131
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

[7] Bujas, Ž., (2001), Veliki englesko-hrvatski rječnik, [23] Narodne novine, Službeni list Republike Hrvatske,
25. izdanje, Nakladni zavod Globus, Zagreb (2013), Zakon o kritičnim infrastrukturama, No.
[8] Matijević, H., Roić, M., Vojnović, P., (2007), 56/13, Zagreb
Oblikovanje veza Facility Management i poslovnih [24] Vidaković, D., (2014), Mjere za održavanje
informacijskih sustava, Geodetski list, no. 3 prihvatljivog rizika kod realizacije građevinskih
[9] Syed Abdul Haris bin Syed Mustapa, Hamimah projekata, Zbornik radova, 20. međunarodno
Adnan, Kamaruzaman Jusoff, (2008), Facility savjetovanje HDO, Održavanje 2014., Zagreb, p
Management Challenges and Opportunities in the 157-167.
Malaysian Property Sector, Journal of Sustainable [25] Zelić, A., Vučak, M., (2010), Suvremeni pristupi
Development, Vol. 1., No.2. kriznom upravljanju, Zbornik radova-hrvatska
[10] Marenjak, S., (2008), Održavanje zgrada - skripta, platforma za smanjenje rizika od katastrofa,
Građevinski Fakultet Osijek, Sveučilište u Osijeku Zagreb, p 40-52.
[11] Patanapiradej, W., (2006), The scope of facility [26] Čemerin, D., Trut, D., (2010), Kriteriji za
management, Journal of Environmental Design and utvrđivanje hrvatske kritične infrastrukture,
Planning, Vol 1 Zbornik radova-hrvatska platforma za smanjenje
[12] Teicholz, E., (2004), Facility design and rizika od katastrofa, Zagreb, p 27-34.
management handbook, McGraw-Hill, New York [27] Homeland Security, National Infrastructure
[13] IFMA, International Facility Management Protection Plan, dostupno na:
Association, https://www.ifma.org/about/what-is- https://www.dhs.gov/sites/default/files/images/ip/N
facility-management (posjećeno 05.03.2018.) IPPimage-300px.jpg (posjećeno 06.01.2018.)
[14] Reichardt, J., Synergetic Facility Management, [28] https://en.wikipedia.org/wiki/
dostupno na: https://www.fh-
muenster.de/fb5/downloads/departments/reichardt/
Synergetic_Facility_Management.pdf (posjećeno
01.09.2016.)
[15] Taschner, M., Clayton, J., (2015), Evolution of FM
and A Review of Canadian FM Practitioners Skills,
Cambridge
[16] Wiggins, M. J., (2014), History of Facilities
Management, in Facilities Manager's Desk
Reference, Second Edition, John Wiley &Sons,
Ltd, Chichester, UK
[17] IFMA, https://www.ifma.org/about/about-ifma
(posjećeno 05. 03. 2018.)
[18] Kulišić, D., (2010), O smanjenju rizika od
katastrofa u industriji i transportu opasnih tvari,
Zbornik radova-hrvatska platforma za smanjenje
rizika od katastrofa, Zagreb, p 126-131.
[19] Narodne novine, Službeni list Republike Hrvatske,
(2015), Zakon o sustavu civilne zaštite, No. 82/15,
Zagreb
[20] Narodne novine, Službeni list Republike Hrvatske,
(2010), Zakon o zaštiti i spašavanju, No. 174/04,
79/07, 38/09, 127/10, Zagreb
[21] Matrix World, Japanski potres i tsunami su 2011.
godinu učinili najskupljom po prirodnim
katastrofama, dostupno na:
https://matrixworldhr.files.wordpress.com/2011/09
/ japan-earthquake-tsunami-nuclear-unforgettable-
pictures-wave_33291_600x450.jpg (posjećeno
05.01.2018.)
[22] https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/
1/11/Katastrofa_kolejowa_pod_Szczek
ocinami_05.jpg (posjećeno 15. 05. 2016.)

132
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Analiza rizika i odlučivanje kod održavanja građevina

Risk Analysis and Decision-Making in Buliding Maintenance
Držislav VIDAKOVIĆ 1) Stručni rad
Saša MARENJAK 1) Sažetak: Upravljanje s odlučivanjem prema rezultatima analize rizika
Krešimir PAVELIĆ 1) potrebno je kod kontinuiranog, suvremenog održavanja građevina, kao i
1) Faculty of Civil Engineering Osijek drugih tehničkih sustava. U radu su opisane osnovne karakteristike analiza
Građevinski fakultet Osijek načina kvarova, njihovih posljedica i kritičnosti, te prikladna
Vladimira Preloga 3, 31000 Osijek, Croatia višekriterijska analiza za izbor optimalnog djelovanja (prioriteta
aktivnosti). Objašnjena je uloga ovih metoda u procesu upravljanja i
dvidak@gfos.hr
odlučivanja kod održavanja, primjerice određivanja prioriteta održavanja
sasa@pppcentar.com dijelova građevina i opreme u uobičajenoj situaciji ograničenosti
kreso@gfos.hr raspoloživih resursa. Upravljanje rizicima kod održavanja olakšava
uporaba informatičkih tehnologija, od kojih je u radu dan osvrt na
najčešće korištene računalne programe.
Ključne riječi
Professional paper
Analiza rizika Abstract: Management with decision-making based on risk analysis
Prioritet results is indispensable in continuous, modern maintenance of buildings,
Odlučivanje as well as other technical systems. This paper describes the basic
Održavanje građevina characteristics of the failure mode and effects analysis, criticality analysis
Ekonomičnost and appropriate multi-criteria analysis for choosing optimal action
(priority activities). Furthermore the paper points out the role of these
Keywords methods in the maintenance decision making and management processes,
Risk analysis such as determining the priority of the building (part of the building) and
Priority equipment maintenance in the usual situation of limited resources
Decision-making availability. Risk management in maintenance facilitates the use of
Maintenance of buildings information technology, which is an overview of the most commonly used
Economical software.

1. Uvod tako može efektivno prevenirati opada s porastom

Održavanje mora pružati podršku osnovnoj funkciji
sustava (osiguravati da sustavi za proizvodnju ili uslugu
djeluju sigurno i pouzdano), a pri tome treba biti
troškovno efikasno, odnosno ekonomično.
Nekada se planirani program aktivnosti održavanja
temeljio na predviđenom vijeku trajanja svake
komponente tehničkog sustava, nakon čijeg isteka je,
radi osiguranja sigurnosti, slijedila kompletna obnova ili
zamjena. No, 60-tih godina 20. st. uočeni su nedostatci
ovakvog pristupa, prvo u zrakoplovnoj industriji, a
poslije i u drugim djelatnostima. Studije (Nowlan i
Heap, 1978 i Page, 2002) su otkrile da pregledi i obnova
prema unaprijed zadanom rasporedu nemaju pretežiti
utjecaj na ukupnu pouzdanost cjeline sustava. Šest,
istraživanjem dobivenih, karakterističnih krivulja
odnosa starosti i vjerojatnosti pojave kvara pokazuju da
samo 11% komponenti u zrakoplovnoj industriji i 30%
u proizvodnoj industriji karakterizira veća učestalost
kvarova s njihovom starosti, a što bi opravdavalo
planirani vremenski raspored obnove ili zamjene prema
vijeku trajanja. Utvrđeno je da postotak kvarova koje se
kompleksnosti korištene tehnologije [1].
Danas su građevine sve složeniji sustavi, na održavanje
im se troše velika sredstva, a eventualno otkazivanje
funkcije pojedinih njihovih dijelova u nekim
slučajevima može dovesti do velikih šteta i katastrofa.
Stoga građevine, i pojedinačno i kao dijelovi većih
sustava, iziskuju multidisciplinarni pristup u upravljanju
i to tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa [2].
Suvremeni pristupi održavanju usmjereni su na
pouzdanost i unaprjeđenje sustava, te uz holistički
pristup imaju dugoročno predviđanje i planiranje
aktivnosti održavanja potrebnih za otklanjanje uzroka
kvarova. Prepoznavanje i sprječavanje kvarova zbog
kojih dolazi do otkazivanja kritičnih funkcija, odnosno
izbjegavanje problema koje to može prouzročiti, donosi
veću korist od reaktivnog djelovanja.
No, takve strategije održavanja su i puno zahtjevnije jer
se kod njih odlučivanje o aktivnostima temelji na
rezultatima analize rizika u smislu mogućih negativnih
utjecaja (zbog kvarova, pogreški, odnosno negativnih
odstupanja i sl.).

133
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

2. Poduzimanje održavateljskih aktivnosti - posljedice na sigurnost ljudi i okoliš,

na temelju pouzdanosti i rizika - operativne posljedice (posljedice na rad
Uvriježeno je mišljenje da održavanje usmjereno (tj. sustava) i
temeljeno) na pouzdanost (Reliability centered - ne-operativne posljedice (posljedice koje ne
maintenance – RCM) predstavlja srž četvrte generacije djeluju na funkcioniranje).
održavanja i jedna je od praktično najprimjenjivanijih Sedam koraka procesa RCM-a su [4]:
metoda u praksi [3]. 1. Odabir sustava i prikupljanje informacija;
To je strukturiran, logički proces razvoja i optimiziranja 2. Definiranje granica sustava;
zahtjeva održavanja fizičkih resursa u njihovom 3. Opisivanje sustava i prikaz blok-dijagramom;
operativnom kontekstu. Kako bi se povećala 4. Definiranje funkcije sustava i funkcionalnih
vjerojatnost da će sustav funkcionirati na potreban način kvarova;
u obavljanju svojih poslova tijekom projektiranog 5. Analiza nastanka kvarova i njihovih posljedica;
životnog ciklusa strategija RCM-a kombinira i integrira 6. Logična analiza pomoću stabla odlučivanja;
vremenski zadano preventivno održavanje, održavanje 7. Izbor aktivnosti održavanja koje najbolje
temeljeno na stanju (Condition Based Maintenance – odgovaraju konkretnom slučaju.
CBM), (koje podrazumijeva nadzor u stvarnom Odabir sustava za analizu treba biti u skladu s načelom
vremenu, održavanje diktirano kvarovima, odnosno ekonomičnosti RCM strategije. (Mnogi sustavi nemaju
djelovanje tek nakon što nastupi kvar (Run-to-Failure – prije dosljedno bilježenu povijest kvarova, niti bi
RTF) i proaktivne tehnologije održavanja [4]. nastanak prekomjernih troškova održavanja opravdao
Uz identificiranje uzroka kvarova i njihovih efekata tj. cijeli trud). Metodologija RCM-a osigurava
posljedica, RCM uzima u obzir povezanost održavanja dokumentaciju koja točno evidentira kako su odabrane
opreme s funkcioniranjem tehničkog sustava. Ova aktivnosti održavanja i zašto su one bile najbolji mogući
strategija održavanja ima primarnu fokusiranost na izbor između više mogućih alternativa. Za analizu
centralnu pouzdanost, a ne toliko na otkazivanje sustava koriste se obrasci kao što su pokazani na slici 1.
pojedinih elemenata sustava [5]. Ekonomičnost se
RCM analiza sustava - Opis sustava
postiže kroz algoritam RCM-a koji određuje isplative Datum: Postrojenje: Lokacija:
aktivnosti za očuvanje (izbjegavanje ili barem Naziv sustava: RCM analitičar(i):
ID sustava: 1.
reduciranje otkaza) kritičnih funkcija sustava (funkcija Lokacija sustava: 2.
čiji bi prestanak doveo do velike degradacije ili Opis
funkcije
potpunog prestanka rada ili uporabe sustava). Za izradu Ključni parametri
plana održavanja i određivanje jesu li potrebne izmjene Ključna oprema
dizajna ili operativne promjene ključna je identifikacija Karakteristike zalihosti
pojedinih načina kvarenja (oblika ili modaliteta Sigurnosne karakteristike
kvarova) koji potencijalno mogu izazvati gubitak
funkcije sustava ili gubitak zahtijevane kvalitete. RCM analiza sustava - Povijest opreme
Datum: Postrojenje: Lokacija:
Standard SAE JA-1011 (razvijen od strane Naziv sustava: RCM analitičar(i):
automobilske industrije u SAD-u) definira osnovna ID sustava: 1.
Lokacija sustava: 2.
pitanja na koje se redom mora dati odgovor da bi proces Komponenta Datum Način kvarenja Uzrok kvarenja
bio RCM:
1. Koje su funkcije operativno-proizvodnog
sustava i koji su željeni standardi izvedbe
(razine performansi)?
2. Na koji način sustav može da ne ispuni svoje
Slika 1. Tipični obrasci RCM analize sustava (prema [4])
funkcije (tj. koji su funkcionalni kvarovi)?
3. Što uzrokuje svaki funkcionalni kvar? Načela RCM-a slijedi i održavanje na osnovu rizika
4. Što se događa kada se dogodi svaki od kvarova (Risk Based Maintenance – RBM) i poduzimanje
(tj. koji su efekti)? održavateljskih pregleda na osnovu rizika (Risk Based
5. Na što svaki kvar utječe? Inspection – RBI). Optimalizacija održavanja s aspekta
6. Što se može učiniti da bi se predvidjelo ili troškova i rizika (Maintenance Cost Risk Optimization –
spriječilo svaki pojedini kvar? (ono što MACRO) daljnja je razrada održavanja po konceptu
podrazumijeva proaktivno održavanje) RBI i RBM. Na temelju ovih stategija nastalo je više
7. Što treba učiniti ako se ne može odrediti varijanti (SRCM, CBM, RCM II, RII, QRA, RBLM i
prikladno proaktivno djelovanje? dr.) različitog stupnja usavršenosti. Neke od njih su
Za davanje odgovora na ova pitanja potrebna je izrada razvijene od strane pojedinih kompanija čije su
liste kvarova s njihovim utjecajem koji se može vlasništvo (tzv. 'ubrzane strategije'), pa podaci nisu
pretpostaviti s razumnom vjerojatnošću. Posljedice se sasvim transparentni [6]. Jedna strategija održavanja
razvrstavaju u sljedeće četiri skupine [4]: prema rizicima i pouzdanosti postrojenja je i
- skrivene posljedice kvarova, određivanje prioriteta izvođenja radova temeljem rizika

134
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima
(risk based work selection), koja je implementirano u
INI od 2009 - 2014. godine [7].
Za donošenje odluka pri RBI-u razmatra se relativni
rizik koji ovisi o brojnim specifičnostima tehničkog
sustava, kao što je njegova lokacija i posljedice do kojih
otkazivanje funkcija dovodi. (Rizici se mogu izraziti po
jedinici prostora i još u nekom vremenskom periodu
(najčešće jednoj godini), a mogu biti financijske naravi
(troškovi zastoja i drugi), rizici od eksplozije, požara,
zagađenja okoline i dr.) Tako odlučivanje na temelju
rizika uključuje ne samo sagledavanje tehničkih
čimbenika, nego i troškovnih, sigurnosnih, ekoloških i
svih drugih koji su relevantni.
Ekonomičnost RBI-ja proizlazi iz bolje fokusiranosti
raspoloživih resursa na preveniranje otkazivanja
funkcija kod kritične opreme, naročito u slučajevima
katastrofe [8]. Osim snižavanja troškova pregleda
ovakav pristup rezultira i reduciranjem planiranih i
neplaniranih zastoja i kratkotrajnih zastoja (koji
smanjuju projektiranu produktivnost sustava). To
povećava pouzdanost funkcioniranja sustava i smanjuje
vjerojatnost zagađivanja okoline i ozljeda ljudi. Utjecaj
primjene RBI-ja na veličinu rizika vidi se na slici 2.
Rizik
Rizik pri tipičnom programu
pregleda
Rizik nakon optimalizacije
programa pregleda prema RBI
Preostali rizik (na koji RBI ne utječe)
Razina aktivnosti pregleda / Troškovi održavanja
Slika 2. Rizici kod različitih programa održavateljskih
pregleda (prema [9])
Također, RCM omogućuje i identificiranje ‘slabih
točaka’ i ‘loših aktera’, te evoluciju od ‘ograničenog
pristupa’ na kulturu održavanja pouzdanosti koja
prepoznaje put prema 'top izvrsnosti’.
3. Pouzdanost sustava i analize rizika
3.1. Pouzdanost sustava
Pouzdanost je sposobnost sustava ili komponente da
stalno obavlja svoje projektirane funkcije, u
predviđenim uvjetima i za određeno vremensko
razdoblje. Može se reći i da je to kapacitet sustava da se
odupre kvaru pri svom radu [4], tj. uporabi.
Pouzdanost sustava proizlazi iz njihove strukture i
pouzdanosti njihovih elemenata, koja, kao i
raspoloživost, najviše ovisi o aktivnostima održavanja.
U pravilu pojačana frekvencija pregleda i drugih
aktivnosti održavanja povećava pouzdanost, ali s tim
rastu i direktni troškovi održavanja. Da bi se izbjegli
nepotrebni troškovi treba voditi računa s čim i koliko se
zaista utječe na pouzdanosti samih komponenti i sustava
u cjelini [10].
Nakon definiranja mogućih nepoželjnih događaja
(kvarova) slijedi njihova pojedinačna analiza (kvar
komponente javlja se kada postoji značajno odstupanje
od njenog izvornog stanja koje je čini neprihvatljivom
za daljnju uporabu, a funkcionalni kvar se definira kao
nemogućnost sustava da zadovolji svoj određeni
standard izvedbe).
Prema široko prihvaćenom dokumentu American
Petroleum Instituta - API 581, koji definira specifičnu
metodologiju za RBI, metode analize rizika mogu biti:
- kvalitativne (kritičke analize i tradicionalne
metode koje se često rade pomoću upitnika),
- polukvalitativne i
- kvantitativne – probabilističke i determinističke
(na temelju stvarnih podataka o opremi,
procesima, menadžmentu i dr.).
Kvantitativne metode su vrlo složene, a kvalitativne su
jednostavnije i zato češće primjenjivane.
3.2. Analize kvarova i njihovih posljedica
Prvo se radi preliminarna analiza rizika (Preliminary Risk
Analysis – PRA) ili analiza opasnosti (Hazard Analysis), a
služi za izbor potencijalnih rizika i opasnosti, odnosno da
bi se selektiralo dijelove sustava od čijeg ispravnog stanja
(znači i preventivnog održavanja) ovisi pouzdanost
sustava kao cjeline. Za to se koristi 'gruba analiza rizika' i
'što-ako' analiza, koje su primjenjive i za šire i uže
usmjerenu detaljnu analizu. Primarno za šire usmjerenu
detaljnu analizu koristi se 'studija opasnosti i operabilnosti'
(Hazard and Operability Study – HAZOP), a za šire i uže
usmjerenu 'analiza načina kvarova i njihovih posljedica'
(Failure Mode and Effective Analysis – FMEA) i 'analiza
načina kvarova, njihovih posljedica i kritičnosti' (Failure
Mode, Effects and Criticality Analysis – FMECA).
Analiza nastanka kvarova (odstupanja od zahtjeva) i
njihovih posljedica esencijalni je dio strategija
održavanja temeljenih na pouzdanosti i riziku (5. korak
RCM-a). Ta analiza ima proaktivni pristup, usmjeren na
minimaliziranje rizika.
Fokusiranost analize može biti na globalne funkcije
sustava (FMEA za sustav), na moguća otkazivanja u
životnom ciklusu projekta (FMEA za projekt), na
proizvodnju i pripadne procese, uključujući i
održavanje, (FMEA procesa) ili usluge (FMEA usluge
tj. službe) [4], [11].
Moguće je više razina analize (Sub-FMEA), ali analiza
na razini sustava općenito se smatra najboljim
pristupom (moguće je lakše analiziranje) jer na razini
komponenti nedostaje definiranje značajki funkcija i
funkcionalnog kvara.
Metodologijom FMEA sustavno se identificira i definira
probleme (kao što su kvarovi, pogreške i dr.), i to
primarno potencijalne (može i poznate), te uzroke
njihovog nastanka i njihovog isključivanja funkcija
sustava, te njihove posljedice. Uz to, određuju se i
prioritete utvrđenih načina oštećenja do kojih dovode
kvarovi (jer posljedice nisu jednake) i predlažu mjere
135
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

kojima se mogu eliminirati ili smanjiti šanse da do njih Preporučuje se da se u FMEA obrascu ako veličina
dođe [11]. rizika prelazi granicu koja se nastoji održati to označi
Da bi se to postiglo, ove analize u svom procesu crvenom bojom kao alarmirajuće upozorenje [13].
razmišljanja postavljaju logična pitanja: 'Koji problemi
Metodologija FMECA-e je dosta slična FMEA-i i
mogu nastati?' (‘Koji kvarovi ili oštećenja sustava su
zapravo je to njena verzija koja nadopunjuje neke njene
mogući?’), 'Koliko je vjerojatno da će se ovi problemi
nedostatke. Iz samog naziva je jasno da je FMECA
pojaviti?’ i ‘Koliko su značajni (ozbiljni), ako se
proširena s analizom kritičnosti (gdje se rangiraju
dogode?' te, što je izuzetno važno: 'Kako se mogu
ozbiljnosti i vjerojatnosti, s čim se identificira kritičnost
spriječiti ti problemi?' (‘Kako se može ublažiti njihov
pojedinog kvara i područje sustava/projekta kome treba
utjecaj na pouzdanost sustava?’) [11]. Uz to treba
posvetiti najviše pažnje). Zato FMEA može biti
postaviti i pitanja: ‘Je li jeftinije i lakše raditi do pojave
primarni korak za FMECA-u.
kvara?’ i ‘Kako se može prepoznati njihovo
I FMEA i FMECA se primjenjuju u različitim
postojanje?’ [12].
djelatnostima, a kao fleksibilne metode mogu se koristiti
Tipičan proces FMEA-e ide prema koracima prikazanim
u različitim fazama životnog ciklusa (projektiranje,
na slici 3, izračunavajući na kraju postignuto
razvoj, usluga) različitih proizvoda, pa i građevina.
unaprjeđenje.
Idealno je ako se provode za vrijeme projektiranja i
razvojnih procesa, ali pozitivan doprinos može dati i
kvarova (prema RPN) za
Određivanje veličina za
posljedica svakog kvara

protiv kvarova visokog

RPN i izračun za svaku
procesa visokog rizika

procesa (s adekvatnim

njihovo pravilno provođenje na postojećim procesima,

Pregled (pod)sustava/
Odabir (pod)sustava/

djelovanja na rizične
Izračun RPN nakon
Utvrđivanje uzroka
potencijal. kvarova

Popis potencijalnih

Provođenje aktivn.
Određiv. prioriteta

korektiv. aktivn.
Brainstoirming

sustavima i proizvodima, tj. građevinama.

posljedicu
kvarova

kvarove
timom)

Općenito, FMEA se dobro koristi za proces, a FMECA

rizika

je bolja za sustav (za kontrolu opasnosti). Zato potonja

treba dosta informacija o radu sustava (za čega je
potreban odgovarajući softver) i iziskuje više vremena.
Efikasnu potporu za FMEA-u i FMECA-u daje veći broj
programskih rješenja - zasebnih programa ili modula
Slika 3. Koraci tipičnog procesa analize rizika i njihovih namijenjenih za ove analize (npr. SE FMEA, ReliaSoft
posljedica za sustav ili proces XFMEA, Risk.Net, TDC FMEA).
Dobra strana ovih metoda analize je da se mogu
Proces FMEA se dokumentira upotrebom matričnog primijeniti i na vrlo složene sustave, pomažu druge
obrasca, odnosno tablice, koji redovito ima rubrike: oblike analize mogućih kvarova ili grešaka u sustavu i
- Potencijalni način kvara/kvarova, stvaraju baze podataka za buduće analize. Stavovi o
- Potencijalne posljedice načina kvarova, njihovoj složenosti (za naučiti i provesti ih) su različiti.
- Ozbiljnost kvara, Jedni ih opisuju kao relativno jednostavne, dok drugi
- Potencijalni uzroci kvarova, smatraju da one značajno kompliciraju RCM, odnosno
- Pojavljivanje kvara, da te analize zahtijevaju puno vremena i da mogu biti
- Postojeći sustav otkrivanja kvarova, zamorne Treba imati u vidu i nedostatke FMEA-e i
- Primjetljivost tj. otkrivanje kvara, FMECA-e kao što je neprikladnost za razmatranje
potencijalnih kvarova s višestrukim uzrocima (ne
- Broj prioritetnosti rizika (RPN),
računaju se interakcije višestrukog.zatajivanja, što znači
- Preporučeno djelovanje (korektivne mjere tj.
da se svaki kvar razmatra pojedinačno i učinak nekoliko
aktivnosti),
kvarova se ne računa), manjkavo uzimanje u obzir (lako
- Odgovorna osoba za aktivnosti, zanemarivanje) utjecaja ljudske greške i ograničena
- Poduzete aktivnosti, mogućnost analize vanjskih utjecaja.
- Rezultati nakon poduzetih aktivnosti Uvođenje ovih metoda zahtjeva oformljivanje tima
(Ozbiljnost, Pojavljivanje, Primjetljivost i odgovarajuće stručnosti (ne bi se smio svesti samo na
Novoizračunati RPN). jednu osobu) i prethodno osiguravanje baze podataka za
Po potrebi se mogu pridodati još neke rubrike (kolone) njihovu provedbu [14].
u tablici, a u zaglavlju se obvezno navode podaci kao Propusti u prepoznavanju da su neki oblici kvara uzroci ili
što su: naziv tvrtke, identifikacijski broj analize, br. posljedice (što se npr. događa kod brainstorminga) mogu
stranice, proces/projekt/sustav na koji se odnosi analiza, dovesti do vrlo neprikladne analize, odnosno smetnji kod
osoba koja je odgovorna za proces/projekt/sustav, analize, a posljedično i malodušnosti među članovima
članovi tima, osoba koja je izradila analizu i njeni tima [15].) Loše je kada se analiza provodi prekasno da bi
kontakt podaci, datum izrade i datum zadnje revizije se unaprijedilo proizvodno/procesni razvojni ciklus ili
analize). Lista za dokumentiranje FMEA-e može se kada se provodi samo da bi se formalno zadovoljio nečiji
napraviti u Excelu ili koristiti neki, za tu namjenu zahtjev, a ne da bi se zaista nešto unaprijedilo, te ako
specijalizirani, računalni program. analiza ne podliježe revizijama tijekom životnog ciklusa
tehničkog sustava.

136
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima

3.3. Rangiranje rizika navedeno u tablici 1 (iz toga proizlazi da je RPNmin = 1,

Analize načina kvarova i njihovih posljedica, koristeći
podatke i poznavanje procesa ili opreme, svaki
potencijalni način kvara i njegov efekt ocijenjuju kroz
(kako je navedeno, posebne rubrike obrasca FMEA-e):
- Ozbiljnost (Severity – S) - težinu ili značaj
posljedice kvara/odstupanja kada se dogodi,
- Pojavljivanje (Occurrence – O) - vjerojatnost
ili učestalost nastupanja kvara/odstupanja i
- Primjetljivost (Detection – D) - vjerojatnost
otkrivanja kvara/odstupanja prije nego dođe do
negativnog utjecaja njegovih posljedica.
Da bi se izrazio prioritet identificiranih kvarova (a
prema tome i planiranog korektivnog djelovanja na njih)
u jednom parametru izračunava se broj prioritetnosti
rizika (Risk Priority Number – RPN), prema izrazu [4]:
RPN = S x O x D (1)
Veličine S, O i D (neka literatura koristi druge oznake za
iste ove parametre) opisane su na skali od 1 do 10, kako je
dok je RPNmax = 10 x 10 x 10 = 1000), a nekada se koriste
i skale s podjelom od 1 do 5.
Sagledavanje i opisivanje ozbiljnosti posljedica kvara,
može biti s obzirom na vjerojatnost pogibije ili
ozljeđivanja, utjecaj na okolinu, materijalnu štetu,
neizvršavanje funkcije sustava, nezadovoljstvo
korisnika, kršenje zakonskih propisa i normi i sl. Osim
kao u tablici 1, vjerojatnost pojavljivanja može biti
izražena i u broju pojavljivanja u određenom
vremenskom periodu (od svakodnevnog, koje bi bilo za
ocjenu 10, do manje od jednom u 1000 godina što bi
odgovaralo ocjeni 1), a mogućnost otkrivanja kvara
može biti opisana i prema uočljivosti, odnosno
potrebnom inspekcijskom pregledu i pomagalima za tu
svrhu (npr. za ocjenu 1 uvijek je očito i proces
automatski otkriva nedostatak, od 1 do 5 otkriva se
samo ljudskim osjetilima itd.).

Tablica 1. Uobičajeno ocjenjivanje kriterija kvarova za izračun RPN (prema [11] i [16])
Primjetljivost - vjeroj. Rangiranje
Ozbiljnost - efekt kvara (S) Vjerojatnost kvara (O)
otkrivanja kvara (D) (ocjena)
Pogibeljan - bez upozorenja Vrlo visoka (kvar je gotovo neizbježan): Apsolutno nesigurno (nema
10
(katastrofalno) > 1 od 2 mogućnosti)
Pogibeljan - s upozorenjem Vrlo slabo (neznatno)
Vrlo visoka: 1 od 3 9
(ekstremno) vjerojatno
Vrlo velik Visoka (ponavljanje kvarova): 1 od 8 Slabo vjerojatno 8
Visok Visoka (ponavljanje kvarova): 1 od 20 Vrlo malo vjerojatno 7
Umjeren Umjerena (povremeni kvarovi): 1 od 80 Malo vjerojatno 6
Slab Umjerena (povremeni kvarovi): 1 od 400 Umjereno vjerojatno 5
Vrlo slab Umjerena (povremeni kvarovi): 1 od 2.000 Umjerena velika vjerojat. 4
Zanemariv Niska (relativno mali broj kvarova): 1 od 15.000 Velika vjerojatnost 3
Sasvim zanemariv Niska (relativno mali broj kvarova): 1 od 150.000 Vrlo velika vjerojatnost 2
Nepostojeći Neznatna (kvar je malo vjerojatan): < 1 od 1.500.000 Gotovo sigurno 1

Na slici 4. je prikaz iz FMEA softvera koji pokazuje
primjer djelovanja mjera za smanjivanje rizika. (Plavi
stupci pokazuju stanje prije akcije, a crveni stupci se
odnose na stanje poslije nje. Vidi se da je vrijednost
RPN prije akcije bila 150 - 260, a kada je obavljena
smanjila se na 30 - 100, što znači da je rizik izvrsno
obrađen, jer se obično u tvrtkama RPN nastoji održati
ispod veličine 200 [13].)
Slika 4. Prikaz veličina RPN-a s FMEA softverom [65]
Brdarević i dr. (2015) predlažu poboljšanje FMEA
metode proširenjem parametara koji se uzimaju za
proračun RPN-a, pa se onda prioritet preventivne
aktivnosti određuje množenjem S, O i D s još dva
parametra (ocijenjenim od 1 do 10) [17]:
- koji daje ocjenu utjecaja troškova poduzimanja
preventivnih aktivnosti na donošenje odluke
‘poduzeti’ ili ‘ne poduzeti’ predmetnu
preventivnu aktivnost i
- koji daje ocjenu efikasnosti predviđene
preventivne aktivnosti.
Kritičnost opreme može se odrediti na osnovu posljedica
kvarova i vremena nakon kvara dok ne dođe do negativnih
djelovanja. Afefy (2010) definira klasifikaciju opreme za
metodologiju RCM-a prema njenoj kritičnosti (Equipment
criticality – EC), koja se izračunava u postotku, s
ocjenama kriterija objašnjenih u tablici 2, prema izrazu
[18]:
EC = (0,3 x P + 0,3 x S + 0,25 x A + 0,15 x V) / 3 (2)

137
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Prema veličini EC definirani su razredi, od najveće sa zanemarujućim utjecajem, prosipanje

kritičnosti (A) do najmanje (D) [18]: sadržaja, minorno izlijevanje, unutarnja
- A – kada je EC > 74; onečišćenja i zagađenja izvan sustava s
- B – kada je 60 < EC < 74; dugotrajnim efektom).
- C – kada je 45 < EC < 60; Vjerojatnost otkazivanja funkcije (kvara) također se
- D – kada je EC < 45. dijeli na pet veličina - od 0 do 1 (npr. < 0,001, 0,001 -
0,01, 0,01 - 0,1, 0,1 - 0,8 i > 0,8) ili se definira
Tablica 2. Ocjena kriterija za analizu kritičnosti i EC [18] učestalost, odnosno očekivani broj kvarova u
određenom vremenu (npr. od 50 godišnje do manje od
Težina jednoga godišnje). Vjerojatnost kvarova može se izraziti
Kriterij Razina
kriter. i opisno - od gotovo nemogućeg do vrlo vjerojatnog (ili
P - Utjecaj na (3) Vrlo važno gotovo neizbježne pojave u ovoj godini). Vjerojatnost
proizvodnju 30% (2) Važno otkazivanja funkcije određuje se matematičkim
(proces/proizvod) (1) Uobičajeno
metodama ili pomoću kvalitativnih metoda i logičnog
S - Utjecaj na (3) Vrlo važno
sigurnost 30% (2) Važno razmišljanja, a svakako i iskustva. Pri tome se koriste
(1) Uobičajeno podaci o prijašnjim kvarovima i njihovoj učestalosti na
A - Raspoloživost (3) Bez pripravnosti (stand-by) pojedinim elementima te se po potrebi rade ekspertne
tj. spremnost (2) Pripravno, sa srednjom procjene. Uzima se u obzir sve što značajnije utječe na
opreme 25% raspoloživosti
(1) Pripravno, s visokom rasp. vjerojatnost otkaza, kao npr.: konstrukcija sustava,
V - Vrijednost (3) Velika vrijednost trenutno stanje sustava/ elemenata, mehanizmi
opreme 15% (2) Uobičajeno degradacije (hrđa, erozija, deformacije, lom, zamor,
(1) Niska vrijednost usijavanje, puzanje i dr.), priroda proizvodnog procesa
3.4. Matrica rizika [20], način uporabe i dr.
Za rangiranje rizika može se primijeniti i matrica rizika,
koja također uzima u obzir ozbiljnost, tj. težinu posljedica
i vjerojatnost nastupanja pojedinih načina kvarova. Kod
FMECA-e matrica kritičnosti osigurava razmišljanje i
5
usporedbu svakog načina kvara s drugim načinima

PREVENTIVA
OBVEZNA
V j e r o j a t n o s t otkaza

kvarova u odnosu na težinu njihovih posljedica.

4 Razmatranje mjera
Matrice rizika u kojima se kvalitativno pozicioniraju
NE PODUZIMA SE NIŠTA

na
elementi sustava prema veličini rizika uobičajeno se osnovu analize
koriste okviru PRA (npr. za RBI). 3
ODRŽAVANJE (BM)

trošk. - dobit
veća vjerojatnost

DO OTKAZA tj.
REAKTIVNO

Na jednoj strani ove kvadratne matrice je skala rastuće

vjerojatnosti da će kvar dogoditi, a na strani okomitoj na
to je gradirana težina (ozbiljnost) njegovih posljedica
(slika 5.). Projekt RIMAP (Risk Based Inspection and
Maintenance Procedures – Pregledi i procedure
održavanja na osnovu rizika) definira te podjele veličina
u pet kategorija.
Težina posljedica kvarova ovisi o uvjetima
eksploatacije, postojećim mjerama zaštite i njihovom
stanju, stupnju izloženosti oštećenjima, vjerojatnosti
eskaliranja od zanemarljivog do opasnog stanja sustava
[19] itd.
Posljedice potencijalnih kvarova, odnosno negativni
ishodi, mogu biti:
- financijski gubitci – izraženi u novčanim
jedinicama (npr. gubitak: manji od < 100 Eu,
100 - 1.000 Eu, 1.000 - 10.000 Eu, 10.000 -
100.000 Eu i > 100.000 Eu);
- utjecaj na sigurnost i zdravlje – kategorizirani
prema posljedicama ozljeda, tj. potrebnoj
zdravstvenoj pomoći (npr.: samo prva pomoć,
ne gubi se vrijeme zbog ozljede, gubi se
vrijeme zbog ozljede, trajno zdravstveno
oštećenje i smrt jedne ili više osoba);
- ekološka onečišćenja – kategorizirana prema
posljedicama na okolinu (npr. mala zagađenja
2
1
A B C D E
teže posljedice
Ozbiljnost posljedica otkaza u sustavu
Slika 5. Matrica rizika od otkazivanja funkcije elementa
Ovako se dobiva diskretna veličina rizika za svaki dio
sustava. Rizik za svaki razmatrani element pozicioniran
u matrici polazište je za daljnju analizu. Iz veličine
rizika proizlazi potreba za pregledima i aktivnostima
održavanja (pokazuje slika 5.). Za pozicije elemenata u
matrici kod kojih je rizik jako velik obvezne su
preventivne ili zaštitne mjere kako bi se rizik izbjegao, a
u području niskog rizka ne poduzima se ništa do pojave
otkaza (rizik se prihvaća). Prema ALARP principu (As
Low As Reasonably Practical) u području srednjega i
velikog rizika u matrici odlučuje se za odgovarajuće
aktivnosti za smanjenje rizika ako se pokažu opravdane
(dokaže se isplativost kroz kvantitativnu analizu
troškova i koristi).

138
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima

Ukupni rizik tehničkog sustava (Rtotal) računa se kao
zbroj rizika svih njegovih komponenti (Ri) i treba biti
manji od granično dozvoljene veličine (Rlimit), koja
proizlazi iz karakteristika i vrijednosti tehničkog
sustava, propisa i dr. [21]:
 Ri = Rtotal < Rlimit (3)
Postoje različiti algoritmi i računalni programi za
optimiziranje ciklusa održavateljskih pregleda, no
osnovni koriste dogovoreni 'Faktor učestalosti pregleda'
(Inspection Frequency Factor – IFF) koji se može
dodijeliti za svaku vrstu imovine i sustava. Tako npr.
program TSS Matrix System iscrtava matricu rizika i ako
objekt održavanja ima standardni ciklus pregleda 60
mjeseci s IFF = 2,5 izračunava:
- za mali rizik: (60 IFF)x 3 = 72 mj.
- za srednji rizik: standardni ciklus obavljanja
pregleda = 60 mj.
- za srednje visoki rizik: (60/ IFF)x 2 = 48 mj.
- za veliki rizik: (60/ IFF)x 1 = 24 mj.
3.5. Stablo odlučivanja
Pomoću prethodno opisanih metoda za svaku su
komponentu navedeni načini nastanka kvarova i
određeni su njihovi efekti. Ovo početno sagledavanje
načina kvarenja pomaže u određivanju njihovih
prioriteta. Nakon toga se u sljedećem, šestom koraku
RCM-a logičnom analizom pomoću ‘stabla odlučivanja’
(slika 6.) provodi daljnje određivanje prioriteta za svaki
način kvara, jer svi načini kvarova i njihov utjecaj na
cijeli sustav nisu isti [11].
Ne Hoće li kvar na objektu ili opremi imati direktno
negativno djelovanje u svezi sigurnosti ili kritičnih
operacija?
Da li je dio potrošan?
Da Ne
Postoje li odgovarajuće prediktivno održ. ili
monitoring tijekom vremena koji će dovoljno
upozoriti na predstojeći kvar koji može prozročiti
Ne
Postoje li učinkovite aktivnosti preventiv. održ.
koje će minimalizirati kvarove?
Ne Da
Da li je trošak i prioritet redizajna
opravdan?
Ne Da
Prihvaćanje rizika Redizajn
Slika 6. Odlučivanje o mjerama održavanja pomoću
stabla odlučivanja (Logic Tree) u okviru RCM-a [22]
Procesi RCM-a su jednostavni i intuitivna logika strukture
stabla odlučivanja kroz tri pitanja (odgovor može biti
samo 'da' ili 'ne') omogućuje da se svaki način kvarenja
jednostavno svrsta u jednu od četiri kategorije [4] koje su
navedene u 2. poglavlju.
4. Održavanje građevina prema riziku
Održavanje građevina može se definirati kao proces (s
ulaganjem sredstava) za cijelo vrijeme njihove uporabe,
kojim se građevinama u cjelini i svim njihovim
dijelovima čuvaju propisani temeljni zahtjevi, te tako
osigurava razina služnosti u određenim, dopustivim
granicama.
Planiranje radova na održavanju, zajedno s potrebnim
resursima, najbolje je provesti u fazi projektiranja, ali za
većinu postojećih građevina potrebno je to napraviti
naknadno.
Projekt održavanja trebao bi sadržavati: definiranje
standarda (ovisno o vrsti građevine), planiranje pregleda
(određivanje najvećeg vremenskog intervala između
dvaju pregleda, a da se oštećenja otkriju prije nego
dostignu kritično stanje, odnosno da su troškovi
pregleda manji od troškova moguće havarije),
definiranje radova na održavanju i procjena njihovih
troškova, te vremensko planiranje izvođenja radova
(aktivnosti) održavanja, organizaciju izvođenja
održavanja (tko će obavljati potrebne aktivnosti) i
praćenje izvedbe (kontrola troškova i kvalitete) [23].
Domaća literatura [23] predlaže skupove obrazaca
dokumentacije održavanja građevina (zgrada), koje
treba ažurirati pri svakom pregledu, a s kojima se
povećava učinkovitosti.
Primjena strategija održavanja na osnovu rizika, osim na
složenim tehničkim sustavima, moguća je i na samim
građevinama, kao npr. kod mostova, građevina
vodoobrane, cjevovoda, cesta itd.
Da
No, postupci opisanih strategija održavanja dobro su
razrađeni na teorijskoj razini, a nedostaje opisa
konkretnih primjera primjene u praksi [24]). U
praktičnoj uporabi postoje znatni problem u svezi
Može li redizajn trajno i isplativo rješiti problem?
modeliranja konstrukcije (građevine), koje je potrebno
Ne Da napraviti prije analize rizika. To modeliranje
podrazumijeva podjelu konstrukcije, prema različitim
Redizajn
kriterijima (npr. osjetljivosti, tj. ranjivosti, stanju
Da
konstrukcije, stanju okoline itd.), na različita područja
(regije ili elemente) koje će postupci održavanja tretirati
Ne Da li je trošak provjere / monitoringa
opravdan?
kao cjelinu [25].
Da Za cjelokupnu procjenu i modeliranje može se napraviti
sustav diskretnih (konačnih) elemenata, kao na slici 7.
Najveći nedostaci svakog promatranog elementa (i)
prikazani su slučajnom varijablom Si koja je opisana
marginalnom raspodjelom funkcije Fsi (Si ), i , = 1,2,...n
Definiranje aktivnosti
preventiv. održ.
Redizajn
i matricom kovarijanci (COVss), čime je predstavljena
stohastička ovisnost između najvećih nedostataka
pojedinih elemenata. (Primjer takvih elemenata u
stvarnim sustavima su kritične točke u sustavima
čeličnih konstrukcija koje su izložene kvarovima,
odnosno oslabljenjima uzrokovanim zamorom ili
korozijom [24].) U principu Fsi (Si) može biti različita
za sve elemente, ali za mnoge sustave će model
pogoršanja biti isti za velik broj elemenata. (Npr. za
cjevovod s homogenim uvjetima duž osi model korozije
će biti jednak za sve elemente pri dnu.)

139
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Vrijeme (t) je dodatna dimenzija koju treba uzeti u obzir U osnovi su moguća dva slučaja - zajedničke i
za pogoršanja unutar sustava i onda nedostaci mogu biti pojedinačne održavateljske aktivnosti na građevini.
opisani kao marginalne funkcije Fsi,t (Si,t). Prvi slučaj je izvođenje zajedničkih aktivnosti (za
ublažavanja rizika) kod građevinskih konstrukcija gdje
se popravci planiraju samo nakon prethodnih pregleda i
pregled ovisnih elemenata nema izravan utjecaj na
odluke o popravcima nepregledanih elemenata (npr.
kada su svi elementi zamijenjeni ili popravljeni s
obzirom da je određeni postotak elemenata dosegao
neprihvatljivo stanje), pa se pregledi i planiranje
održavanja svode na klasične probleme kontrole
kvalitete. Kod problema koji se ne mijenjaju s
vremenom optimalizacija ispitivanja (pregleda) je
jednostavna i može se obavljati u skladu s klasičnim
Slika 7. Ilustracija modela sustava oštećenja [26] preporukama.
Drugi slučaj su pojedinačne održavateljske aktivnosti
kod građevinskih konstrukcija gdje se popravci i
Straub (2003) smatra da je kvalitativni RBI na osnovu
zamjena elemenata obavljaju samo nakon prethodnog
sagledavanja 'element po element' dosegnuo razinu
pregleda i pregled ovisnih elemenata nema izravan
moguće praktične primjene, ali kvalitativni postupci
utjecaj na odluke o popravkama nepregledanih
koji se odnose na cijeli sustav su samo tema malog broja
elemenata. Tako nepregledani elementi neće biti ni
publiciranih radova. U nekim studijama istraživan je
popravljani. Obzirom da je strategija prilagodljiva,
učinak utjecaja između pojedinih elemenata
ukoliko se pregleda samo dio sustava na temelju
unaprjeđenja nakon pregleda. (Npr. Faber (1992) je broj
rezultata se mogu planirati dodatni pregledi.
elemenata koji se razmatraju smanjio na dosljedan i
Karakteristika prilagodljivih strategija pregleda je da
sustavan način.) Međutim, s obzirom na to da
ukupan broj pregleda nije unaprijed poznat i ovisi o
zahtijevaju numeričke provjere, takvi pristupi se nisu
izvedbi konstrukcije. Ovi pregledi su više usmjereni na
pokazali kao najbolje rješenje za praksu [24]. Za
konstrukcije s ispodprosječnom izvedbom [24].
vremenski nepromjenjive probleme (oštećenja koja su
Uz prethodna dva slučaja, moguće su još i njihove
konstantna tijekom vremena) RBI ima manje probleme
varijante - s promjenama u vremenom i bez promjena u
oko određivanja mjesta pregleda, vrsti pregleda koji je
vremenu. Ako se pri planiranju pregleda uzima u obzir
potrebno obaviti i što tražiti. Generalno, postoji
promjenjivost u vremenu sve postaje mnogo složenije.
ograničen broj mogućih kombinacija tih parametara. S
(U principu, broj mogućih kombinacija vremena i
druge strane, pogoršanje stanja sustava može dovesti do
mjesta pregleda je beskonačan, pa optimalizacija postaje
zahtjeva za dodatnim vremenom što RBI za probleme
vrlo teško izvodljiva [24].)
varijacije vremena čini mnogo kompleksnijim te
Kako se za mnoge građevinske konstrukcije još uvijek
zahtjeva odgovarajuće postupke.
nedovoljno zna o ovisnostima između otpora propadanja
Različiti su slučajevi gdje se primjenjuju zajedničke
na različitim lokacijama unutar njih za sve vrste
aktivnosti održavanja za sve elemente i slučajevi u
mehanizama pogoršanja, potrebna su daljnja istraživanja
kojima se svi pojedini elementi tretiraju odvojeno. Npr.
(o ovisnostima konstrukcije o pogoršanjima i njihovom
popravci betonskih konstrukcija su često planirani i
modeliranju).
izvode se za cijeli sustav (cijeli armirano-betonski zid ili
Klasični pristup vjerojatnosti detekcije (Probability of
most izložen koroziji itd.) ili podsustav (npr. pojedini
Detection) se do sada primjenjuje samo na
stupovi ili ograda mosta). Najčešće se popravci
nepogoršavajućim nedostatcima (npr. optimalizaciji
obavljaju na cijeloj konstrukciji, tj. građevini, na
početnih pregleda ili pregleda u određenom trenutku).
temelju prethodnih pregleda uzoraka koji s dovoljnom
Modularni pristup, temeljen na generičkom pristupu
točnošću predstavljaju stanje cjeline. Takvi pristupi su
RBI, je sofisticiraniji i omogućuje dosljedno
obično razumno rješenje za konstrukcije gdje je teško
razmatranje učinaka sustava (zbog ovisnosti između
izvesti popravke samo pojedinog dijela (tipičan primjer
pojedinih žarišta i elemenata) u postupku planiranja
za to je cjevovod). S druge strane konstrukcije koje su
pregleda. Metode u svom sadašnjem obliku su previše
podložne zamoru materijala su tipični sustavi s
složene za primjenu u praksi, ali ipak se mogu koristiti
diskretnim elementima (kritične su točke koje podliježu
za procjenu utjecaja ovisnosti u sustavu i za
zamoru materijala). One se uglavnom procjenjuju i
polukvantitativni način izračuna utjecaja sustava u
popravljaju pojedinačno, a svaka odluka o popravku
završnom rasporedu pregleda (npr. za smanjenje broja
temelji se na prethodnom pregledu kritičnih točaka.
sličnih pregleda ukoliko nema pukotina) [24].
Proces donošenja odluka za te sustave je stoga mnogo
složeniji jer je teško objasniti veze između pojedinih
žarišta, pa se primjenjuje prilagodljivo planiranje
pregleda [24].

140
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima
5. Odlučivanje o prioritetima pomoću
višekriterijske analize
Racionalno odlučivanje u okviru procesa upravljanja
rizicima prikazano je na slici 8.
Analiza sustava i ocjena (procjena)
rizika
- definiranje područja
.- identifikacija opasnosti
.- određivanje rizika
.- ocjena tolerancije rizika
povratni korak
Odlučivanje
- definiranje i analiza opcija
.- izbor optimalne opcije (aktivnosti)
Implementacija izabrane opcije i
praćenje rezultata (performansi)
Slika 8. Proces upravljanja rizicima
Kod održavanja građevina odlučivanje o prioritetu
između većeg broja mogućih održavateljskih aktivnosti
na različitim elementima građevine (npr. kod zgrade:
zamjena stolarije, popravak fasade, ličenje unutarnjih
zidova, sanacija ravnog krova itd.) može biti vrlo
složeni problem, pogotovo kod upravljanja s većim
brojem građevina (npr. stambenim fondom ili cestovnim
ili nekim drugim prometnim sustavom) kojim se bavi
jedna organizacija s ograničenim raspoloživim
resursima (financijskim i drugim). Da bi odlučivanje
bilo ispravno treba uzeti u obzir više različitih kriterija,
a sve te kriterije (npr. utjecaj na kvalitetu uporabe,
utjecaj na zdravlje korisnika, utjecaj na potrošnju
energije i dr., ovisno o vrsti građevine) u pravilu se ne
može svesti na isti nazivnik (npr. novac).
Stoga je kod odlučivanja potrebno primijeniti neku od
metoda višekriterijskog odlučivanja (AHP, Electra,
Promethee, Topsis i dr., koje imaju softver za primjenu).
Analitički hijerarhijski proces (AHP) smatra se
najpogodnijim za višekriterijalne probleme u kojima
nije moguća precizna kvantifikacija utjecaja varijanata
na donošenje odluka [23], te je najprimjenjivaniji kod
odlučivanja u svezi građevina (barem na teorijskoj
razini).
Kroz AHP provodi se matrična usporedba svih opcija,
odnosno potencijalnih aktivnosti (svake sa svakom) po
svakom kriteriju, za koji je prije određena težina
doprinosa cilju (pri čemu se za usporedbu korisi
normizacija predložena od T. L. Saaty-a, koji je razvio
ovu metodu). S tim se izračunava relativna važnost
aktivnosti u odnosu prema cilju, što predstavlja listu
prioriteta aktivnosti održavanja (služi kao ‘semafor’ za
upravljanje rizicima). Na primjeru pokazanom na slici
9. od razmatranih aktivnosti održavanja zgrade najveći
prioritet ima obnova fasade. Na kraju se još provodi i
analiza osjetljivosti, kako bi se utvrdio utjecaj promjene
važnosti, odnosno relativne težine nekog kriterija prema
ostalim kriterijima s obzirom na cilj, te ustanovilo kakav
to ima utjecaj na konačni poredak aktivnosti u odnosu
prema cilju. (Ako je koeficijent konzistencije veći od
0,1 potrebno je ponovno uspoređivati radi postizavanja
zadovoljavajuće konzistentnosti [23].) To je moguće
brzo napraviti samo uz pomoć odgovarajućeg softvera.
Slika 9. Lista prioriteta održavanja dobivena u
računalnom programu Advanced Decision Support
Software, ECPro ver. 9.5 (Expert Choice) [23]
Računalni sustavi za potporu odlučivanja kod
održavanja građevina pomažu u organizaciji,
identifikaciji, dohvatu i analizi informacija potrebnih za
donošenje odluke, izboru odgovarajućih modela
potrebnih za rješavanje problema odlučivanja, izradi i
primjeni tih modela te analizi dobivenih rezultata
modeliranja za potrebe donositelja odluke [23].
Matričnu usporedbu i izračun prioriteta moguće je
isprogramirati i u tabličnom kalkulatoru kao što je
Excel, ali profesionalni programi (pogotovo prilagođeni
rješavanju problema s održavanjem građevinama)
pružaju mnogo više mogućnosti (npr. grafički prikaz
utjecaja pojedinih kriterija na moguće opcije i njihov
prioritet). Za AHP se najčešće koristi neka od verzija
Expert Choice programa, ali postoje i drugi softveri s
kojima se može provoditi ova metoda (npr. HIPRE 3+,
Logical decision i Super Decisions).
6. Zaključak
Upravljanje građevinama temelji se na racionalnom
odlučivanju o aktivnostima održavanja (koje u
razvijenom svijetu imaju sve veći udio u vrijednosti
građevinskih i drugih radova).
Uobičajeni cilj je ekonomično trošenje i produljenje
vijeka trajanja građevina. Razumijevanje funkcija
elemenata sustava, tj. građevina i analiza rizika od
njihovog otkazivanja omogućavaju uštede na
aktivnostima održavanja.
No, strategije održavanja koje imaju takav pristup
iziskuju za to obučeni menadžment, stručne i motivirane
djelatnike odgovarajuću organizacijsku strukture, baze
pouzdanih podataka i specijalizirane računalne
programe, jer samo pravilno primijenjena metodologija
rezultira s planom aktivnosti koji unaprjeđuje
održavanje i stanje sustava.
141
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Za širu primjenu ovakvih postupaka u praksi održavanja
građevina poželjno je pojednostavljivanje metoda
planiranja pregleda i drugih održavateljskih aktivnosti,
kao i unaprjeđenje i dostupnost računalnih programa
koji znatno olakšavaju njihovu primjenu.
REFERENCE
[1] Bengston M., (2007), On condition based
maintenance and its implementation in industrial
settings, Doktorska disertacija, Malardalen
University, Västerås, Švedska
[2] Percel D., (2014), Procjena rizika u projektiranju i
izgradnji, 14. Hrvatska konferencija o kvaliteti,
Baška, str. 241-248.
[3] Klarin M., Misita M., Spasojević-Brkić V., (2008),
Actual maintenance management tendencies – Risk
based management, Tehnička dijagnostika, Br.
3/2008, Beograd, RS, str. 17-22.
[4] Siddiqui A. W., Ben-Daya M., (2009), Reliability
Centered Maintenance, Chapter 16. in Handbook
of Maintenance Management and Engineering,
Springer-Verlag, London, VB
[5] Reliability Centered Maintenance Guide for
Facilities and Collateral Equipment, (2001),
NASA, Washington, SAD
[6] Aleksić M., (2007), Standardizacija i razvoj RCM
metodologije, 31. naučno stručni skup Održavanje
mašina i opreme, Beograd - Budva, str. 25-36.
[7] Trupčević J., Ličko D., Brajković M., (2016),
Određivanje prioriteta izvođenja radova temeljem
rizika (RBWS), Održavanje i eksploatacija,
03/2016, Zagreb
[8] Si J., Yang Y., Yan Z., Luo X., (2014),
Development and application of risk-based
inspection in ethylene compression unit, ASME
2014, Pressure Vessels & Piping Conference
PVP2014, Anaheim, SAD, str. 1-5.
[9] Risk-based Inspection, (2002), API recomanded
practice 580, American Petroleum Institute, SAD
[10] Lapa C. M., Pereira C. M., de Barros M. P., (2006),
A model for preventive maintenance planning by
genetic algorithms based in cost and reliability,
Reliability Engineering & System Safety,
91(2006)2, Elsevier Ltd., str. 233-240.
[11] Ben-Daya M., (2009), Failure Mode and Effect
Analysis, Chapter 14. in Handbook of Maintenance
Management and Engineering, Springer-Verlag,
London, VB
[12] Murphy T. J., (2016), Choosing the Right
Diagnostic Tools, Maintworld – maintenance &
asset management, 3/2016, str. 16-18, Finska
[13] Lipol L. S., Haq J., (2011), Risk Analysis Method:
FMEA/FMECA in the Organizations, International
142
Journal of Basic & Applied Scineces, 11(2011)05,
str. 49-57.
[14] Buntak K., Drožđek, I., Košćak, M., (2014),
Metodologija implementacije upravljanja FMEA
metodom, Tehnički glasnik, 8(2014)1, str. 25-33.
[15] Warwick Manufacturing Group, (2007), Product
Excellence using six sigma – Failure Modes,
Effects & Criticality Analysis, Engineering
University of Warwick, Coventry, VB
[16] Živković S., (2009), An illustration of failure
modes and effects analysis (FMEA) techniques to
the analysison information security risks, str. B66-
B72, https://bib.irb.hr/datoteka/642276. DKU_
Topic.pdf
[17] Brdarević S., Jašarević S., Halep A., (2015),
Upravljanje rizicima primjenom poboljšane FMEA
metode, 9. Naučno-stručni skup QUALITY 2015,
Neum, BiH, str. 263-266.
[18] Afefy I. H., (2010), Realiability-Centered
Maintennance Methodology and Application: A
Case Study, Engineering, 2/2010, str. 863-873.
[19] Gagić R., Ivošević Š., Bauk S., Orlando A., (2012),
Application of the risk based maintenance of aging
bulk carriers, 2. Konfer. Održavanje 2012, Zenica,
str. 125-132.
[20] Vidaković D., (2016), Koncepti održavanja
tehničkih sustava temeljeni na analizi rizika od
otkaza, 25. Međunarodni znanstveno stručni skup
OTO '2016, Osijek, str. 111-122.
[21] Klarin M, Misita M, Spasojević-Brkić V., (2008),
Actual maintenance management tendencies - Risk
based management, Tehnička dijagnostika, 3/2008,
Beograd, RS, str. 17-22.
[22] Reliability Centered Maintenance White paper,
What is Reliability Centered Maintenance?,
http://www.mainsaver.com/pdf/Reliability_Centere
d_Maintenance_White_Paper.pdf
[23] Cerić A., Katavić M., (2000), Upravljanje
održavanjem zgrada, Građevinar, 53(2000)2, str.
83-89.
[24] Straub D., (2004), Accounting for Dependencies in
Inspection Planing for Steel Structures, Serie
Workshop Proceedings no. 8, Delft, Nizozemska
[25] Li Y., Vrouwenvelder T., Wijnants G. H., (2004),
Deterioration and maintenance of concrete bridges
based on spatial variability of structural
properties, Serie Workshop Proceedings no. 8, str.
86-93, Delft, Nizozemska
[26] Straub D., Faber M. H., (2002), On the Realation
between Inspection Quality and Quantity,
Proceedings of European-American Workshop on
Reliability of NDE, Berlin, Njemačka
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Klasifikacija prostora ugroženog eksplozivnom atmosferom i

zahtjevi na neelektričnu opremu
Classification of Explosive Atmospheric Space and
Requirements on Nonelectric Equipment

Darko ZLABNIK Stručni rad

Agencija za prostore ugrožene Sažetak: Proizvodna postrojenja naftne, farmaceutske i prehrambene
eksplozivnom atmosferom industrije uslijed zapaljivih karakteristika sirovina, koje su neophodne za
Industrijska 25 proizvodnju proizvoda, ugrožena su od nastanka eksplozivne atmosfere. U
10431 Sveta Nedelja svrhu sprečavanja eksplozije neophodna je ugradnja opreme nužne za
odvijanje proizvodnog procesa u protueksplozijskoj izvedbi. Pravilan
odabir opreme temelji se na zonama opasnosti u koje se klasificira ugrožen
prostor određenoga postrojenja. Oprema namijenjena za rad u eksplozijski
ugroženom prostoru treba zadovoljiti zahtjeve određenih europskih normi.
Ključne riječi
eksplozivna atmosfera Professional paper
klasifikacija prostora Abstract: The production facilities of the oil, pharmaceutical and food
uzročnici paljenja industries due to the flammable characteristics of the raw materials that are
neelektrična oprema necessary for the production of the product are endangered by the explosive
atmospheres. For the purpose of preventing the explosion, it is necessary to
Keywords install the equipment necessary to carry out the production process in the
explosive atmosphere explosion-proof design. Proper selection of equipment is based on hazard
classification of space zones that classify the perilous space of a particular plant. Equipment
Ignition causes intended for work in an explosively endangered area should meet the
non-electrical equipment requirements of certain European standards.

1. Uvod • Zona 0 – je prostor unutar kojeg je eksplozivna

Prostori u kojima mogu nastati opasne količine i
koncentracije zapaljivih plinova, para i prašina,
zahtijevaju primjenu zaštitnih mjera kako bi se smanjio
rizik za nastanak eksplozije. Norme HRN EN 60079-10-
1 i HRN EN 60079-10-2 postavljaju bitne kriterije za
određivanje zona opasnosti unutar postrojenja ugroženog
eksplozivnom atmosferom. Također, norme HRN EN
ISO 80079-36 i HRN EN ISO 80079-37 postavljaju bitne
zahtjeve na neelektričnu opremu koja, ako zadovoljava
zahtjeve navedenih normi, smije biti ugrađena unutar
ugroženoga prostora.
2. Eksplozivne atmosfere plinova
Eksplozivna atmosfera mješavina je zraka i zapaljivog
plina ili pare pri atmosferskim uvjetima koja nakon
paljenja za posljedicu ima samoodrživo širenje plamena.
Područje unutar kojeg se eksplozivna atmosfera može
očekivati te je potrebno primijeniti mjere predostrožnosti
prilikom projektiranja, ugradnje i uporabe opreme
nazivamo ugroženi prostor.
Ugroženi prostor klasificiramo u zone opasnosti, a koje
ovise o učestalosti i trajanju eksplozivne atmosfere:
atmosfera trajno prisutna ili je prisutna dugi period
ili je učestala.
• Zona 1 – je prostor unutar kojeg se u normalnom
radu eksplozivna atmosfera očekuje periodično ili
povremeno.
• Zona 2 – je prostor unutar kojeg se u normalnom
radu ne očekuje eksplozivna atmosfera, a ako se
pojavi trajat će kratko.
Slika 1. Označavanje zona opasnosti od plinova.
Postoje tri osnovna stupnja ispuštanja zapaljivog plina
prema kojima se određuju zone opasnosti, a u koje se
klasificira ugroženi prostor nekog postrojenja. Izvori
ispuštanja dijele se na:
• Trajne izvore ispuštanja
• Primarne izvore ispuštanja
• Sekundarne izvore ispuštanja
U trajne izvore ispuštanja možemo ubrojiti površinu
zapaljive tekućine i dišne ventile spremnika. Nadalje, u
primarne izvore ispuštanja možemo ubrojiti drenaže

143
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
posuda, mjesta za sakupljanje uzoraka i ispuste
sigurnosnih ventila posuda. Naposljetku, u sekundarne
izvore ispuštanja možemo ubrojiti prirubničke spojeve i
brtve pumpi, kompresora i ventila.
Slika 2. Ispusti sigurnosnih ventila spremnika
Zapaljivi plin ili para ispuštena u atmosferu može se
razrijediti uslijed turbulentnog miješanja sa zrakom sve
dok koncentracija ne padne na nulu. Gibanje zraka
uslijed kojeg dolazi do razrjeđenja zapaljive
koncentracije nazivamo ventilacijom. Ventilacija može
biti:
• Prirodna ventilacija
• Umjetna ventilacija
Slika 3. Klasifikacija sekcije rafinerije nafte.
144
Prirodna ventilacija nastaje uslijed vjetra ili
temperaturnog gradijenta, a umjetna ventilacija nastaje
uslijed uporabe ventilatora.
Stupanj razrjeđivanja je mjera sposobnosti ventilacije da
razrijedi ispuštanje zapaljive tvari u zrak ispod granice
zapaljivosti. Razlikujemo tri stupnja razrjeđivanja:
• Visoki stupanj razrjeđivanja
• Srednji stupanj razrjeđivanja
• Niski stupanj razrjeđivanja
Unutar adekvatno ventiliranog prostora trajni izvor
ispuštanja stvara zonu 0, primarni izvor ispuštanja stvara
zonu 1, a sekundarni izvor ispuštanja stvara zonu 2.
Stupanj razrjeđivanja ima utjecaj pri klasifikaciji prostora
tako da se može umjesto zone 0 klasificirati zona 1,
umjesto zone 1 klasificirati zona 2, a umjesto zone 2
klasificirati neugrožen prostor.
Loša dostupnost ventilacije ima utjecaj da se može
umjesto zone 1 klasificirati zona 0, umjesto zone 2
klasificirati zona 1, a umjesto neugroženog prostora
klasificirati zona 2.
Opseg zone opasnosti ovisi o procijenjenoj ili izračunatoj
udaljenosti do koje postoji eksplozivna atmosfera prije
nego što se rasprši u zraku s koncentracijom ispod
granice eksplozivnosti. U razmatranje treba uzeti
sljedeće mogućnosti:
• Plinovi koji su teži (gušći) od zraka mogu dospjeti u
područja ispod nivoa tla (npr. jame ili depresije)
• Plinovi koji su lakši (rjeđi) od zraka mogu se
zadržavati na višem nivou (npr. ispod krova)
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima
3. Eksplozivne atmosfere prašina
Zapaljiva prašina su čvrste čestice veličine jednake ili
manje od 500 µm koje mogu stvoriti eksplozivnu
atmosferu sa zrakom pri atmosferskom tlaku i normalnoj
temperaturi. Zapaljivu prašinu dijelimo na:
• vodljivu prašinu koja ima električni otpor jednak ili
manji od 103 Ωm
• nevodljivu prašinu koja ima električni otpor veći od
103 Ωm
Zapaljive lebdeće čestice su čvrste čestice veće od 500
µm koje mogu stvoriti eksplozivnu atmosferu sa zrakom
pri atmosferskom tlaku i normalnoj temperaturi. U
zapaljive lebdeće čestice ubrajamo i vlakanca (npr. svilu,
pamuk, konoplju, jutu itd.). Opasnost koja proizlazi od
zapaljivih prašina je sljedeća:
• formiranje oblaka zapaljive prašine koji tvori
eksplozivnu atmosferu
• formiranje sloja zapaljive prašine koji se može
zapaliti uslijed izloženosti topline vruće površine te
uzrokovati paljenje eksplozivne atmosfere
Prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom prašina
klasificiramo u zone opasnosti na način:
• Zona 20 – prostor unutar kojega je eksplozivna
atmosfera prašine prisutna trajno ili dugi period ili
učestalo.
• Zona 21 – prostor unutar kojeg se eksplozivna
atmosfera prašine očekuje povremeno u normalnom
radu.
• Zona 22 – prostor unutar kojeg se eksplozivna
atmosfera prašine ne očekuje u normalnom radu, a
ako se pojavi trajat će kratko.
Slika 4. Označavanje zona opasnosti od prašina.
Kao primjer prostora klasificiranog u zonu 20 možemo
navesti silose, ciklone, filtre i mlinove. U zonu 21
možemo klasificirati presipna mjesta lančanih i
remenskih transportera te presipna mjesta kamionskih
prikolica. Sustave za transport sirovine klasificiramo u
zonu 22.
4. Neelektrična oprema za uporabu u
eksplozivnim atmosferama
Opremu koja svoju funkciju izvršava na mehanički način
u kontekstu protueksplozijske zaštite nazivamo
neelektričnom opremom. Neelektrična oprema može biti
pokretana bilo kojom vrstom energije (npr. hidrauličkom,
pneumatskom, električnom i sl.). Općenito, opremu kod
koje su primijenjene mjere za ublažavanje efektivnih
uzročnika paljenja nazivamo Ex-opremom. Opremu
ovisno o mogućnosti nastanka uzročnika paljenja
svrstavamo u kategorije. U naznačenim zonama sukladno
Pravilniku NN br. 39/06 primjenjuju se kao odgovarajuće
sljedeće kategorije opreme:
• u zoni 0 ili zoni 20: uređaji kategorije 1
• u zoni 1 ili zoni 21: uređaji kategorije 1 ili kategorije 2
• u zoni 2 ili zoni 22: uređaji kategorije 1 ili kategorije
2 ili kategorije 3
Prilikom određivanja kategorije opreme potrebno je
analizirati uzročnike paljenja od kojih možemo navesti
vruće površine, mehanički generirane iskre, električne
uzročnike paljenja, statički elektricitet i dr.
4.1. Uzročnik paljenja - vruća površina
Ako eksplozivna atmosfera dođe u kontakt s vrućom
površinom može se dogoditi eksplozija. Prilikom analize
rizika potrebno je utvrditi najvišu temperaturu površine
opreme. Opremu ovisno o temperaturi površine
svrstavamo u temperaturni razred.
Tablica 1. Veza između temperaturnog razreda i najviše
temperature površine
4.2. Uzročnik paljenja – mehanički generirane iskre
Mehanički generirane iskre nastaju uslijed trenja, udara
ili abrazivnih procesa. Vruće su uslijed energije koja je
bila potrebna za odvajanje čestica od krutog materijala.
Temperatura se česticama dodatno povisuje uslijed
oksidacijskog procesa.
4.3. Električni uzročnici paljenja
Ako se električna oprema koristi u sklopu s mehaničkom
opremom (npr. elektromotor pogoni hidrauličku pumpu i
sl.) tada električna oprema mora zadovoljavati zahtjeve
serije normi HRN EN 60079.
4.4. Uzročnik paljenja – statički elektricitet
Elektrostatski nabijeni dijelovi izrađeni od nevodljivih
materijala poput polimera mogu prouzročiti četkasto
pražnjenje. Četkasto pražnjenje nastaje prilikom brzog
odvajanja (npr. remena koji prelazi preko remenica, folija
koje prelaze preko valjaka, kod istakanja goriva i sl.).
Potrebno je izjednačiti potencijal između vodljivih
dijelova. Prikladni materijali za izradu dijelova su oni
koji imaju površinski otpor manji od 10 GΩ mjereno pri
temperaturi 23° C i relativnoj vlažnosti 50 %.
145
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

5. Zahtjevi na opremu s vrstom zaštite 7. Zahtjevi na opremu s vrstom zaštite

konstrukcijska sigurnost
5.1. Rashladne i mazive tekućine
Rashladne i mazive tekućine trebaju imati temperaturu
samozapaljenja barem 50° K višu od najviše temperature
površine opreme. Tekućine koje mogu biti ispuštene iz
opreme u okoliš ne smiju izazvati svojom temperaturom
ili elektrostatskim nabojem paljenje eksplozivne
atmosfere.
5.2. Vibracije
Vibracije opreme mogu izazvati nastanak mehanički
generiranih iskri i vruće površine. U svrhu izbjegavanja
povišenih vibracija proizvođač mora uputom za rad
propisati ispravan opseg brzina opreme.
5.3. Zahtjevi na ležajeve
Ležajevi moraju odgovarati namjeni opreme u koju se
ugrađuje s obzirom na brzinu, temperaturu i opterećenje.
Moraju odgovarajuće nalijegati unutar kućišta i osovine
te moraju biti zaštićen od prodora vode i krutih tijela.
Također, moraju biti adekvatno podmazani te moraju biti
pravovremeno zamijenjeni kod prekomjerne istrošenosti.
5.4. Zahtjevi na remenske prijenosnike snage
Potrebno je izbjeći stvaranje i izbijanje opasnog statičkog
elektriciteta. To se postiže tako da brzina remena ne smije
prijeći 30 m/s, a remeni sa spojnicom ne smiju se
upotrebljavati na brzinama većim od 5 m/s. Nepravilna
napetost i poravnanost remena može uzrokovati
gomilanje statičkog elektriciteta i porast površinske
temperature.
uranjanje u tekućinu
Uzročnik paljenja je uronjen ili prevučen zaštitnom
tekućinom. Tekućina sprječava direktan dodir
eksplozivne atmosfere s potencijalnim uzročnikom
paljenja. Sama tekućina ne smije uzrokovati eksplozivnu
atmosferu te ne smije uzrokovati uzročnik paljenja u
smislu depozita koji se zagrijavaju ili generiranja
statičkog elektriciteta.
LITERATURA
[1] HRN EN 60079-10-1:2009 Eksplozivne atmosfere
-- Dio 10-1: Klasifikacija ugroženih prostora --
Eksplozivne atmosfere plinova (IEC 60079-10-
1:2008; EN 60079-10-1:2009)
[2] HRN EN 60079-10-2:2015 Eksplozivne atmosfere
-- Dio 10-2: Klasifikacija ugroženih prostora --
Eksplozivne atmosfere prašina (IEC 60079-10-
2:2015; EN 60079-10-2:2015)
[3] HRN EN ISO 80079-36:2016 Eksplozivne
atmosfere -- 36. dio: Neelektrična oprema za
uporabu u eksplozivnim atmosferama -- Osnovne
metode i zahtjevi (ISO 80079-36:2016; EN ISO
80079-36:2016)
[4] HRN EN ISO 80079-37:2016 Eksplozivne
atmosfere -- 37. dio: Neelektrična oprema za
uporabu u eksplozivnim atmosferama --
Neelektrični tip zaštite konstrukcijskom sigurnošću
"c", nadzorom uzročnika paljenja "b", uranjanjem u
tekućine "k" (ISO 80079-37:2016; EN ISO 80079-
37:2016)

5.5. Zahtjevi na transportne trake

Transportne trake moraju biti izrađene tako da se tijekom
rada na njima ne može razviti elektrostatski naboj.
Materijali upotrijebljeni za izradu transportnih traka
trebaju biti negorivi te ne smiju podržavati širenje
plamena. Ispravna zategnutost trake može se postići ili
nadzorom zategnutosti ili usporedbom relativnih brzina
pogonskog bubnja i trake. Ako razlika relativne brzine
pogonskog bubnja i trake prelazi 10%, pogon bubnja
treba isključiti.

6. Zahtjevi na opremu s vrstom zaštite

kontrola uzročnika paljenja
U svrhu sprječavanja nastanka uzročnika paljenja na
opremu je moguće ugraditi senzor u svrhu nadziranja
kontrolnih parametara (npr. temperature, brzine, tlaka i
dr.). Kao primjer može se navesti kontrolni premosni
ventil u svrhu nadziranja temperature fluida u pumpi ili
tlačna sklopka ugrađena na uređaj u svrhu nadziranja
razine ulja.

146
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Infracrvena termografija u postupku održavanje

fotonaponskih sustava na građevinama
Infrared Thermography in Maintenance of Building
Applied Photovoltaics

Hrvoje GLAVAŠ 1), Prethodno priopćenje

Držislav VIDAKOVIĆ 2) , Sažetak: Fotonaponski sustavi (FN) predstavljaju najčešće korišten
Željko JERŠEK 1) obnovljivi izvor energije u RH, ali sa skromnim udjelom u ukupnoj
Siniša MARIČIĆ 2) bilanci. Energetska politika EU potiče ugradnju FN panela u elemente
1) Faculty of Electrical Engineering, građevine poput fasada, krovišta ili pak zasebnih konstrukcija s ciljem
Computer Science and Information postizanja nula energetskih zgrada. Bilo da su integrirani ili samostalni
Technology Osijek sustav, oni tijekom svog životnog vijeka iziskuju periodično održavanje.
Fakultet elektrotehnike, računarstva i U normalnom pogonu neophodno je provesti vizualni pregled dva puta
informacijskih tehnologija Osijek godišnje, prije i nakon zimskog razdoblja, kako bi se utvrdilo stanje
Kneza Trpimira 2b opreme, spojnih vodova i noseće konstrukcije. U slučaju značajnog
31000 Osijek, Croatia odstupanja od uobičajene proizvodnje, postupku pregleda pristupa se
2) Faculty of Civil Engineering Osijek trenutno. Najčešće se problemi neodržavanog sustava ne mogu uočiti sve
Građevinski fakultet Osijek dok ne postanu smetnja uobičajenom pogonu. Naslage prašine, ptičjeg
Vladimira Preloga 3 izmeta ili zasjenjenje tijekom dužeg perioda mogu dovesti do otkazivanja
31000 Osijek, Croatia elemenata sustava i nepotrebnog troška sanacije što se može spriječiti
hrvoje.glavas@ferit.hr redovitim postupcima održavanja koji uključuju i redovito čišćenje
dvidak@gfos.hr površine FN panela. Infracrvena termografija predstavlja brzu metodu
zeljko.jersek@ferit.hr detekcije toplinskih žarišta uslijed zasjenjenja ili neispravnih elemenata
FN modula. Rad daje vizualne primjere toplinskih žarišta koji se mogu
smaricic@gfos.hr uočiti tijekom termografskog pregleda FN sustava, ali i osvrt na njihov
utjecaj na sustav.

Preliminary report
Abstract: Photovoltaic Systems (PV) are the most widely used renewable
energy source in the Republic of Croatia but with a modest share in the
total energy balance. EU energy policy encourages PV installation in
building elements such as facades, roofs or separate constructions with the
aim of achieving zero-energy buildings. Whether an integrated or stand-
alone system during their lifetime requires periodic maintenance. In a
normal operation it is necessary to carry out a visual inspection twice a
year before and after the winter period to determine the condition of the
Ključne riječi equipment, connecting lines and supporting structures. In the case of a
significant deviation from the normal production inspection must be done
Infracrvena termografija
as soonest as possible. Most commonly, the problems of unmaintained
Fotonaponski sustavi system cannot be perceived as long as PV system is in operational state.
Održavanje Dropping of dust, bird fluctuations or shading over a longer period may
lead to system components being damaged and to necessary repair costs
that can be prevented by regular maintenance procedures, including
Keywords regular surface cleaning of photovoltaic panels. Infrared thermography is
a fast method of detecting heat sources due to shading or defective
Infrared thermography
photovoltaic module elements. The paper provides visual examples of
Photovoltaic systems thermal spots that can be observed during the thermographic inspection of
Maintenance photovoltaic systems, as well as a review of their impact on the system.

147
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

1. Uvod
Fotonaponski sustavi predstavljaju najčešće korišten
oblik obnovljivog izvora energije (OIE) koji se integrira
na postojeće građevine. Njegovu primjenu potiče
Energy Performance of Buildings Directive (EPBD II).
Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada
traži da od 31. prosinca 2018. godine sve nove zgrade
javne namjene budu nula energetske, a od 31. prosinca
2020. godine sve nove zgrade trebaju biti gotovo nula
energetske. Nula energetska zgrada (NEZ) je zgrada
koja podmiruje energetske potrebe iz obnovljivih izvora
kako bi udovoljila vlastitim godišnjim potrebama
energije, čime se smanjuje uporaba neobnovljive
energije u stambenom sektoru, [1]. Najčešće upotrebljen
obnovljivi izvor energije u Republici Hrvatskoj je
fotonaponski sustav [2].

Tablica 1. Elektrane na OIE s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije po Tarifnom sustavu, a čija su
postrojenja u sustavu poticanja; - elektrane na mreži - stanje 31. prosinca 2016., izvor [2]

Rb Elektrane na OIE Broj Ukupna snaga Prosječna Udio u broju Udio u snazi
elektrana (kW) snaga OIE elektrana
1. Sunčane elektrane 1.219 49.479 41 94,2 % 7,7 %
2. Hidroelektrane 11 3.885 353 0,9 % 0,6 %
3. Elektrane na biomasu 12 25.955 2.163 0,9 % 4,1 %
4. Elektrane na bioplin 26 30.435 1.171 2,0 % 4,8 %
5. Elektrane na deponijski plin 2 5.500 2.750 0,2 % 0,9 %
6. Vjetroelektrane 18 412.000 22.889 1,4 % 64,3 %
7. Kogeneracijska postrojenja 6 113.293 18.882 0,5 % 17,7 %
8. Ukupno elektrane na OIE 1.294 640.547 495 100 % 100,0 %

Iz tablice 1. proizlazi da fotonaponski sustavi fotonaponskih sustava je što njihova proizvodnja (ako
predstavljaju najčešći obnovljivi izvor energije u RH s zanemarimo održavanje) ovisi samo o insolaciji koja je
94 % od ukupnog broja OIE postrojenja. U ukupnoj usprkos stohastici predvidiva i neovisna o cijenama
snazi FN sudjeluje sa samo 7,7 %. Prednost primjene energenata.

Oznake

AM - Air Mass IR - Infra Red

ε - emisivnost LID - Light Induced Degradation
EVA - Ethylene Vinyl Acetate OIE - obnovljivi izvori energije
FN - fotonapon PID - Potential induced degradation
IC - infracrveno STC - Standard Test Condition

2. Integracija fotonaponskih sustava na

građevine
Fotonaponski sustavi na postojeće građevine se najčešće
postavljaju koristeći aluminijsku predgotovljenu
konstrukciju koja se u slučaju kosog krovišta fiksira na
nosače podvučene pod krovni pokrov kako bi se
osigurala nesmetana odvodnja oborinskih voda. U
slučaju ravnih krovova koristi se konstrukcija fiksirana
u betonske stope (slika 1.) ili plastične kadice u slučaju
da se radi o ravnom krovu na kojem nije moguće
fiksirati konstrukciju vijcima (prvi primjer u RH,
Konzum maxi Sopot 2011. godine). Prilikom gradnje
novih objekata sve je češća integracija na drvenu
konstrukciju krovišta (slika 2.), ili korištenje pokrova u
kojem su integrirane fotonaponske ćelije (slika 3.).
Slika 1. Fotonaponski paneli na ravnom krovu, izvor ''Končar''

148
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima
Slika 2. Fotonaponski paneli na krovištu novog objekta [3]
Slika 3. Pokrov s integriranim solarnim ćelijama [4]
Glavni problem integriranog pokrova je u smanjenom
stupnju djelovanja uslijed povećanja radne temperature
panela (0,3 - 0,5 % i više za povećanje temperature od
1°C) zbog smanjenje prozračenosti i nemogućnost
pristupa spojnim mjestima. Smanjenje snage uslijed
povećanja radne temperature nije toliko izraženo kod
panela integriranih u fasade objekata (slika 4.).
Slika 4. Fotonaponski elementi integrirani u fasadu, [5]
Kod fasadnih elemenata problem predstavlja
nemogućnost postizanja optimalnog kuta upadne
svjetlosti jer su pozicionirani sukladno arhitektonskom
izričaju.
3. Ispitivanje FN panela
3.1. Tehnički problemi koji pogađaju FN panela
Fotonaponske elektrane imaju životni vijek od 25 do 30
godina. Od toga fotonaponski su moduli uobičajeno
pokriveni 20-godišnjim jamstvom. Produkcija ćelija
uobičajeno pada 1 % nazivnog kapaciteta godišnje.
Tijekom životnog ciklusa moguća su brojna oštećenja.
Jedna od značajnijih studija [6] prikazuje zastupljenost
svih tehničkih problema koji mogu pogoditi
fotonaponske panele (slika 5.).
Snaga Propadanje staklenog pokrova
(%) Promjena na plastici za laminiranje
LID 0,5 – 5 % Delaminacija i pucanje ćelija
Pn < 3%
< 10%
Loši
spojevi,
Jamstveni period
veze među
ćelijama,
napuknuće PID,
stakla, nespravne
problemi diode, pucanje
Korozija ćelija i
spojeva spojeva među
spojnih vodova
okvira ćelijama
vrijeme
Inicijalni Kvarovi tijekom sredine Kvarovi usljed
kvarovi životnog vijeka istrošenosti
Slika 5. Uzroci kvara na FN panelima, [6]
Iz slike 5. vidljivo je da plastika koja se koristi za
laminiranje fotonaponskih ćelija Ethylene Vinyl Acetate
(EVA) značajno doprinosi smanjenju kapaciteta panela
dok stakleni pokrov kao naizgled osjetljivi materijal
predstavlja relativno pouzdanu komponentu. To je
posebno bitno kod fasadne aplikacije jer se moraju birati
kvalitetniji materijali koji neće dovesti do promjene u
boji ili delaminacije.
3.2. Uobičajene metode ispitivanje FN panela
Prva ispitivanje na fotonaponskim panelima provodi
proizvođač nakon pojedinih faza procesa proizvodnje te
laminacije i smještaja u okvir. Gotov proizvod testira se
na poznatom izvoru svjetlosti i pušta u prodaju. Osnovni
test u standardnim okolnostima, tzv. STS, provodi se u
uvjetima zračenja 1000 W/m², pri temperaturi 25°C i
masi zraka AM 1,5 koja odgovara Europi; (za ekvator
AM iznosi 1). Uvjeti nakon ugradnje značajno se
mijenjaju u odnosu na laboratorijske prilike te se
ispitivanje najčešće provodi na tri načina:
− mjerenjem strujno-naponskih prilika
− infracrvenom termografijom i
− fotoluminiscencijom promatranom u infra-
crvenom (IC) i njemu bliskom dijelu spektra.
Oprema za električno ispitivanje fotonponskih sustava
iziskuje više tisuća eura investicije, a samo mjerenje i
mjerni rezultati ovise o trenutnom iznosu zračenja koje
149
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

se značajno mijenja tijekom vremena. Na osnovu

rezultata mogu se donijeti zaključci o neispravnosti
pojedinih ćelija ili dioda. Lokalizacija kvara puno brže
se provodi IC termografijom te zbog termičke tromosti
rezultat mjerenja ne ovisi o brzim promjenama zračenja.
Osnovi uvjet IC analize je insolacija od minimalno
500 W/m2 [7]. Fotoluminiscencija je postupak kada se
na sustav panela narine inverzni napon od nekoliko
stotina volti i paneli počinju emitiranje svjetlosti koju
detektiramo u bliskom IC dijelu spektra fotoaparatom i
IC dijelu spektra termokamerom. Dva su međunarodna
standarda za ispitivanje FN, IEC 62446 i IEC 60904:
− IEC 62446-1:2016 Photovoltaic (PV) systems
Requirements for testing, documentation and
maintenance - Part 1: Grid connected systems -
Documentation, commissioning tests and
inspection, i IEC 62446-3 Photovoltaic (PV) Slika 7. Termografski snimak zasjenjenja ćelije panela
systems – Requirements for testing, documentation
and maintenance – Part 3: Photovoltaic modules Zasjenjena ćelija, prikazana na slici 6. ne generira
and plants – Outdoor infrared thermography i elektromotornu silu i predstavlja otpor prolasku struje iz
− IEC 60904-12 Ed1.0 Photovoltaic devices - Part ostalih ćelija iz serije, što dovodi do zagrijavanja
12: Infrared thermography of photovoltaic prikazanog na slici 7. Snimak je napravljen
modules International i IEC 60904-14 Photovoltaic termografskom kamerom FLIR E6 rezolucije 160 x 120
devices – Part 14. Outdoor infrared thermography piksela, vidnog polja 45° × 34°, temperaturnog opsega
of photovoltaic modules and plants mjerenja od –20° do 250°C, razlučivosti temperaturne
razlike <0.06°C, brzine osvježavanja 9 Hz i točnosti
±2% ili 2°C, uz podešenje emisivnosti ε=0,85 koje je
4. IC termografija FN panela karakteristično za staklo. Usprkos visokoj emisivnosti
4.1. Termalni obrasci na FN panelima stakla problem refleksije za IC zračenje nije zanemariv,
Analiza FN panela termografskom kamerom dovodi do na što je ukazano u radu [7].
uočavanja različitih toplinskih obrazaca. Prividna
temperatura varira ovisno o parametrima snimanja.
Najtočnije vrijednosti dobivaju se analizom plastične
stražnje strane panela, što u slučaju FN sustava na
građevinama često nije moguće provesti.

Slika 8. Površina panela prekrivena ptičjim izmetom

Zasjenjenje FN panela ne mora biti očigledno u vidljivom

Slika 6. Zasjenjenje ćelije panela
dijelu spektra da bi bilo uočljivo termalnom kamerom u
infracrvenom dijelu. Na slici 8 prikazana je površina
panela prekrivena ptičjim izmetom. Na pripadajućem
termogramu može se uočiti povećanje prividne
temperature od 2° C uslijed zaprljanija (slika 9.).

150
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Gospodarenje materijalnom imovinom i objektima
Slika 9. Termalni obrazac otkriva položaj ptičjeg izmeta
Ptičji izmet i akumulacija prašine na panelima dovodi
do smanjenja proizvodnje, ali i do različitih toplinskih
naprezanja pojedinih ćelija, koja uzrokuju pucanja veza
među ćelijama ili samih ćelija. Stoga je periodično
čišćenje površine panela važno ne samo radi održavanja
proizvodnje već i pouzdanosti sustava.
Slika 10. FN panel sa strane na kojoj se nalazi spojna kutija
Tablica 2. Preporučeni postupci u održavanju na osnovu razlike temperatura [8]
Razlika temperatura između
Prioritet
sličnih komponenti komponente i okoline
1 > 15° C > 40° C
2 - 21 - 40° C
3 4 - 15° C 11 - 20° C
4 1 - 3° C 1 - 10° C
Navedeni primjeri (ilustrirani slikom 9. i 11. s
temperaturnim razlikama iznosu 2 i više stupnja C)
sukladno tablici 2. iziskuju promatranje. U slučaju
spojne kutije obrazac se neće promijeniti, ali u slučaju
ptičjeg izmeta nestaje s pojavom prve kiše ili pranja FN
panela. Na slici 12. može se iščitati temperatura panela
FN ćelije panela spojene su vodičima u spojnoj kutiji.
Kutija je smještena s donje strane panela. Na slici 11.
prikazan je karakteristični termalni obrazac spojne
kutije. Zbog termičkog otpora koji kutija predstavlja
hlađenju panela na njenom mjestu temperatura je za 2°
C veća od temperature ostatka panela.
Slika 11. Termalni obrazac spojne kutije FN panela
Iz prethodnih primjera vidljiva je razlika u temperaturi
pojedinih dijelova panela, tzv. žarišta (hot spots), ali ona
ne znače nužno neispravnost. Često se na mjestu spojne
kutije može uočiti povećana temperatura i stoga je za
donošenje zaključaka na osnovu termografske snimke
neophodno znanje o funkcioniranju panela kao i
edukacija operatera na području IC termografije. Na
području elektrotehnike ne postoji jedinstveni tehnički
standard procjene ispravnosti elektroenergetskih
instalacija na osnovu termograma. Metodologija se
uglavnom svodi na analizu razlike temperatura između
sličnih komponenti uz najčešće zanemarene iznose
opterećenja pojedinih komponenti. Zbog toga postoji
više organizacija koje su tijekom godina razvile svoju
metodologiju održavanja. Jedna od takvih organizacija
je International Electrical Testing Association (NETA)
čiji su kriteriji iskazani u tablici 2. [8]
Preporučena korektivna radnja
Potrebna hitna invencija
Potreban nadzor do korektivnog održavanja
Indikator problema; održavanje kada vrijeme dopusti
Mogućnost problema; potrebno istražiti
od 24,6° C, a na mjestu toplinskog žarišta 45° C. Radi
se o razlici temperature za više od 20° C iz čega se
može zaključiti da će se panel najvjerojatnije morati
zamijeniti. (Slika je primjer iz programske podrške
FLIR Tools)
151
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
Slika 12. Obrazac termalnog žarišta, izvor FLIR Tools
4.2. Posljedice neodržavanja FN panela
Praćenje stanja opreme je neophodno jer neispravna
oprema može dovesti do značajnijih negativnih
posljedica. Na slici 13. i slici 14. vidljive su posljedice
neispravnog FN sustava.
Slika 13. Primjer posljedice požara FN sustava, [9]
Slika 14. Primjer posljedice požara FN sustava [10]
152
5. Zaključak
Fotonaponski sustavi na građevinama predstavljaju
najjednostavniji način ispunjenja energetske politike EU
u pogledu zgrada nulte energetskih potrošnje.
Osiguravanje nominalnog životnog vijeka
fotonaponskog sustava od 20 godina i više iziskuje
kontinuirani nazor i održavanje kako bi nesmetano
obavljali svoju funkciju proizvodnje električne energije.
Infracrvena termografija je brza beskontaktna metoda
analize ispravnosti fotonaponskih sustava. Njena
primjena u održavanju može dovesti do prevencije
problema dok su u začetku i ne predstavljaju ugrozu
sustava. Poremećaj se lokalizira brzo, a najveća
prednost je da se postupak može provoditi u
operativnom stanju bez prekida rada elektrane.
LITERATURA
[1] U.S. Department of Energy by The National
Institute of Building Sciences, (2015), A Common
Definition for Zero Energy Buildings,
[2] Ivanović M., Glavaš H. (2018), The Measures of
The Winter Package EC and Biogas Power Plants
in Croatia, Journal of Energy, Scientific
Professional Journal Of Energy, Electricity, Power
Systems, HEP d.d. and HRO CIGRÉ, ISSN 1849–
0751, Print ISSN 0013–7448, u postupku objave
[3] http://www.windandsun.co.uk/products/PV-
Mounting-Structures/GSE-Integration-Roof-
Integrated#.WqQsdezwaM8 (pristup ostvaren
02.03.2018.)
[4] http://www.solarmassenergy.com (pristup ostvaren
02.03.2018.)
[5] http://www.solarbuildingtech.com/Custom_Overlay
_Panels/Custom_BIPV_Panel_Building_Solar_Sun
roof.htm (pristup ostvaren 02.03.2018.)
[6] Köntges M., Kurtz S., Packard C., Jahn U., Berger
K., Kato K., Friesen T., Liu H., Iseghem M.,
(2014), Review of Failures of Photovoltaic
Modules, Report IEA-PVPS T13-01:2014, ISBN
978-3-906042-16-9
[7] Glavaš H., Vukobratović M., Primorac M. and
Muštran D., (2017), Infrared thermography in
inspection of photovoltaic panels, 2017
International Conference on Smart Systems and
Technologies (SST), Osijek, 2017, pp. 63-68. doi:
10.1109/SST.2017.8188671
[8] Glavaš, H., Józsa, L., Barić, T. (2016). Infrared
thermography in energy audit of electrical
installations. Tehnički vjesnik, 23(5).
doi:10.17559/TV-20150702185559
[9] http://tgalsolar.com/2012/09/05/safety-ac-dc-
choice/ (pristup ostvaren 02.03.2018.)
[10] http://www.acsolarwarehouse.com/news/solar-
fires-dc-arc-faults-on-solar-systems/ (pristup
ostvaren 02.03.2018.)
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

KOMERCIJALNA IZLAGANJA
COMMERCIAL PRESENTATION
154
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Laurent Clair (Easy Motor):

The 1st MARKETPLACE All-in-One dedicated to

Electric Motors in B to B
Prvi sveobuhvatni tržišni B2B pristup posvećen
električnim motorima

The 1st MARKETPLACE

All-in-One

dedicated to Electric Motors

In B to B

Version V4.11– April 2018

The decade challenges

 Industry 4.0 - Maintenance 4.0 - IoT:

The era of industry digitization ...

 Globalization:
 New challenges : increased competition, need for agility to anticipate and
plan the future.
 New market opportunities.

 Know-how first!
The economic stakes have changed:

 There is no longer question of diversification, but of concentrating on

comparative advantages, such as "brand-name", specific and exemplary
know-how;
 "Intangible" benefits make all the difference;
 Need to find new alliances and to surround oneself with new skills.

155
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

A few figures

"75% of European companies

have a website, compared to 65%
of French people.
30% of companies in 28 EU
countries use social media, only
19% in France ... "

EASY MOTOR concept

Federating all the electric motor market players :

• Around a comprehensive and unique solution,
• Addressing all the needs and demands of the market,
• Guaranteeing to improve your competitiveness.
RESELLE
RS

Marketpla
ce
OEMs EASY MO
RETAILERS

TOR
• Innovating B to B concept
• For available & non-available motors
USERS
• Choice between new & second-hand
• Easy & quick

Our services

Find the motor you need and/or promote the motors you have in stock in
a few clicks
• From detailed ads by type, technical parameters, …

For any motor not available on the Marketplace : “EASY MOTOR Alerts”
• Our buyers make a unique consultation by fill-in the online form to buy their
electric motors.

• Our “certified” sellers receive new business opportunities.

Simple and efficient services for a sustainable performance

improvement of our community members.

156
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Komercijalna izlaganja

Buyer/Seller relationship

A direct and complete relationship

• Verified buyers and sellers

• Direct sales:
• Under the seller’s name
• To seller’s conditions
• Quotes sent by the seller or automatically with the seller’s letterhead
• No prices published
• Online and discreet dialogue/conversation between both parties
• Possible 48H motor reservation to complete the order
• Direct delivery, invoicing and payment Buyer/Seller

• All your transactions managed in your « MyEasyMotor » space

Our mission

Promoting our Marketplace for enlarging our community of users

• Communication drivers :
Trade magazines, Web marketing, E-mailings, Newsletters, Social medias, Exhibitions

• On a broad geographical scope :

« Community management »
Europe, Middle East & Africa

Your benefits

Are you a seller ?

• Enlarge your selling territory

Improved
• No investment, no commercial expenses
performances
• Benefit from a new distribution channel
• Optimize stocks’ turnover Additionnal sales
• Capitalize on every sales opportunity
• Build a strong brand image on our
Less constraints
personnalized website No investment
• Direct contact with the buyer

A seller can also be a buyer!...

157
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Your benefits

Are you a buyer ?

• Find the motor you need, when

you need it, in just a few clics
Efficiency
• Choice between new or second-
hand Less constraints
• The end of sending RFQ to get
the motor you need Quality purchases
• Best price guaranteed through specialists
• Direct contact with the seller

A buyer can also be a seller !...

Our price list

Seller Seller
Buyer Certified Seller
(10 free Ads) (Unlimited Ads)

Free Free 1.200,- €/month + 1.000,- €/month

Inscription    
Access to « My EasyMotor » space    
Direct relationship Buyers/Sellers    
Online management of the business    
Support    
Receipt of our newsletters    
Online management of the Ads   
« Easy Motor Alerts» for the specific demands  
Logo published on our website 
1 press release per year published in our newsletters 
3 months: -10%
50% discount for 2
6 months : -15% 2 months for free
12 months : -20% months

EASY MOTOR team helps you making

the best of our marketplace
www.easy-motor.com

Contact us on contact@easy-motor.com
Or by phone +33 3 22 19 38 43

158
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Mersen:

Electrical Solutions & Services for Motors & Generators

Električna rješenja i usluge za motore i generatore

ELECTRICAL SOLUTIONS &

SERVICES FOR MOTORS &
GENERATORS

MAY, 2018

MERSEN IN BRIEF

LEADERSHIP
SALES STAFF
POSITIONS
€809M 6,400*
WORLD #1&2

 35 % NORTH AMERICA  PRESENCE IN 35 COUNTRIES  GRAPHITE-BASED ANTI-CORROSION

EQUIPMENT
 33 % EUROPE
 BRUSHES AND BRUSH-HOLDERS FOR
 32 % ASIA AND REST OF THE WORLD INDUSTRIAL ELECTRIC MOTORS
 HIGH-TEMPERATURE ISOSTATIC GRAPHITE
APPLICATIONS
 PASSIVE COMPONENTS FOR POWER
ELECTRONICS
 INDUSTRIAL FUSES

* At December 31, 2017

2 Group Presentation – 2017

159
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

MERSEN: OUR MISSION

WE DEVELOP WE PROVIDE INDUSTRIAL COMPANIES AROUND THE
THE BEST TECHNOLOGIES FOR WORLD WITH INNOVATIVE SOLUTIONS ENHANCING THE
THE INDUSTRIES OF THE FUTURE PERFORMANCE OF THEIR PRODUCTS AND SERVICES

3 Group Presentation – 2017

A GLOBAL FOOTPRINT, SOURCE OF STABILITY AND

OPPORTUNITIES

NORTH AMERICA 35%

USA 30% EUROPE 33%
FRANCE 8%
GERMANY 8%

ASIA 28%
CHINA 11%
SOUTH KOREA 5%

SOUTH AMERICA & AFRICA 4%

2017 sales in % of total sales

4 Group Presentation – 2017

EXPOSURE ON 3 OUT OF MERSEN GROUP’S MAIN MARKETS

Metallurgy Thermal & Nuclear
Cement Wind power
Pulp & Paper
Hydro power
Rubber & Plastic
Mining
Special Machines
Oil & Gas
Forklifts
Energy

Process
Industries

Transportation
Railways Aerospace
Ports & Marine
Electrical vehicles

5 Group Presentation – 2017

160
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Komercijalna izlaganja

A LARGE CUSTOMER PORTFOLIO

PTT KEY CUSTOMERS *

CEMENT METALLURGY RAIL & TRANSIT AEROSPACE HYDRO WIND THERMAL

Electrosila

Melco
PAPER TYRE WIRE

ALL

* Non exhaustive List

6 Group Presentation – 2017

FROM PRODUCT MANUFACTURER TO SOLUTION PROVIDER IN

MASTERED TECHNICAL EXPERTISE AND APPLICATION FIELDS

DustCollector: Hybrid signal Brush Gear: EcoDesign Slip ring with Reengineering Carbon brush
Carbon dust transfer system Housing Complete 3rd rail shoe brush rocker solutions cloud
collection system
system for turbo monitoring
for generators
generator exciter technology

INTEGRATED SOLUTIONS

Carbon Brush- Slip Motor Maintenance

Brush holder Ring Windtracker TM Services Diagnostics

ADDITIONAL PRODUCTS & SERVICES

Carbon Brush Contact Strip Brush-holder

HISTORICAL PRODUCTS
7 Group Presentation – 2017

NEW SOLUTIONS DEVELOPPED BY MERSEN

MERSEN DUST COLLECTOR

I-BRUSH

MAINTENANCE TOOLS (CL-PROFILER, NEW DYNAMOMETER,…)

8 Group Presentation – 2017

161
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

MERSEN DUST COLLECTOR SYSTEM

9 Group Presentation – 2017

MERSEN DUST COLLECTOR SYSTEM

DO NOT COPY

10 Group Presentation – 2017

MERSEN DUST COLLECTOR SYSTEM

DO NOT COPY

11 Group Presentation – 2017

162

MERSEN DUST COLLECTOR SYSTEM
12 Group Presentation – 2017
I-BRUSH
YOUR NEED :
 Optimized machine performance
 Reduced maintenance visits to site
 Instant access to carbon brush condition on machines in operation
13 Group Presentation – 2017
MAINTENANCE TOOLS
CL Profiler
It allows you to measure precisely the
runout of your rotating machine.
It provides you with a clear
visualization of the out roundness of
your commutator/ring.
Very accurate resolution, within +/-
1µm.
14 Group Presentation – 2017
Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Komercijalna izlaganja
OUR OFFER :
 Global monitoring sensors on brushes and
brush-holders managed by Mersen box.
 « Big data » available online on secured
website.
 Alarm sent by SMS and/or mails.
Dynamometer Roughness meter
The solution for Portable surface roughness
measuring carbon brush tester for commutator & slip
pressure. rings.
Portable and easy to use. Axial and tangential measuring
on cylindrical profiles
One probe: 0-70 N
No additional drive needed for
Accurate resolution: +/- 1 slip ring roughness
gram measurement.
163
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

A FULL RANGE OF SERVICES

MOTOR MAINTENANCE SERVICES OTHER SERVICES

On-site motor inspections / Diagnostics: Training and Technical seminars:

 Application  DC motor Technical Training

 Mechanical  Customized training curriculum
 Electrical  At either our location or yours,
or e-learning
 Engineering / Environment

In-situ Machining:

Machining and refurbishment of your slip ring

assemblies and commutators R&D Expertise:
(approved and licensed technology)
 Rental & development of test
benches

Design and re-engineering of components:  Material analysis

 Re-design
 Complete retrofit solutions

15 Group Presentation – 2017

MAINTENANCE TOOLS

PREVENTIVE MAINTENANCE OF YOUR SLIP RING ASSEMBLIES AND COMMUTATORS

A full range of Maintenance tools:

 Grinding stones and accessories
 Portable mica undercutters
 Alarm boxes
 Scrapers
 Slotting files
 Saws, etc
Our Maintenance tools are also
Mersen specialists’ choice

Insulating feeler Slotter Spacer set Commutator Grinding stone Complete set of
Slotting files
polisher Maintenance
tools

16 Group Presentation – 2017

WINDTRACKERTM SERVICES OFFER

 WINDTRACKERTM : A GLOBAL TEAM OF SALES AND TECHNICAL EXPERTS
DEDICATED TO WIND POWER

 OBJECTIVE: TO ASSIST WIND TURBINE OEMS, FARM OPERATORS AND

MAINTENANCE COMPANIES IN THEIR CHALLENGE TO IMPROVE WIND TURBINE
PERFORMANCE AND RELIABILITY

 WINDTRACKERTM EXPERTISE
 Global market expertise
 Data collecting
 Shared intelligence reservoir
 Dedicated communication
 Complete service offer
 Uptower support according to the industry’s safety standards
 Training
 “Green” programs
 Technical expertise in signal and power transfer
 Diagnostics
 Reengineering
 Redesign to Cost

17 Group Presentation – 2017

164
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Komercijalna izlaganja

WINDTRACKERTM GLOBAL MARKET EXPERTISE

 DATA COLLECTING AND SHARED INTELLIGENCE RESERVOIR
 HUNDREDS OF WIND TURBINES INSPECTED EVERY YEAR

WindtrackerTM teams

Wind farms (onshore & offshore)

OEMs

18 Group Presentation – 2017

THANK YOU FOR YOUR ATTENTION !

ANY QUESTIONS ?

165
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

Andrej Uranič (PLIVA Croatia), Ivan Juras (GDi):

GDi Facility managment workorder managment

solutions
GDi Facility managment – rješenja za upravljanje
radnim nalogom

Past

2 | TEVA | CONFIDENTIAL

166
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Komercijalna izlaganja

Digital FM Initiative

3 | TEVA | CONFIDENTIAL

What we did so far

4 | TEVA | CONFIDENTIAL

Process

5 | TEVA | CONFIDENTIAL

167
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

How it looks like

6 | TEVA | CONFIDENTIAL

How it works – demo screens

7 | TEVA | CONFIDENTIAL

How it works – demo screens

After work order creation all
informations that we entered
can be seen in informations tab

Can attach photo of

equipment from smartphone
camera directly to work order

8 | TEVA | CONFIDENTIAL

168
 Zbornik radova  •  Održavanje 2018  •  Komercijalna izlaganja

How it works – demo screens

Easy state tracking of every work order

9 | TEVA | CONFIDENTIAL

Business benefits

10 | TEVA | CONFIDENTIAL

Next steps

11 | TEVA | CONFIDENTIAL

169
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Thank You.

170
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

POPIS KLJUČNIH RIJEČI

A kvalitativne karakteristike  19
ACP (antikorozivna zaštita)  81 kvar 85
analiza maziva  33
analiza prijetnji   125 M
mala hidroelektrana  94
analiza rizika  133
MCA 63
C MCSA 63
CMC (kemijsko i mehaničko čišćenje)  81
N
D najbolja svjetska praksa  85
decentralizirana proizvodnja energije  94 neelektrična oprema  143
dokumentacija za siguran rad  104
društvo budućnosti  5 O
obnovljivi izvori energije  94
E odgovor 125
ekonomičnost 133 odlučivanje 133
eksplozivna atmosfera  143 odlučujući čimbenici izvrsnosti  27
električna postrojenja   104 održavanje građevina  133
empirijsko istraživanje  39 održavanje s aspekta zaštite od korozije  49
etapnost izvedbe  114 održavanje  33, 85, 104, 120, 147
opasnost 55
F
fotonaponski sustavi  147 oporavak 125

G P
generator 55 performanse održavanja  39
gospodarenje fizičkom imovinom  39 plinski motor  73
podmazivanje 33
I pogodnost održavanja  19
infracrvena termografija  147 pogonska dokumentacija   104
inteligentni ventili  69 poslovna etika  5
ispitivanja 104
pravilnik o održavanju  85
ispušni plinovi  73
prediktivno održavanje  63, 69
izobrazba 120
pregled kvarova  85
K pregledi 104
karijera 120 prevencija 125
katalizator 73 primarna oprema  114
katastrofa 125 primjensko ispitivanje  33
klasifikacija prostora  143 prioritet 133
kompetencije 120 pripreme 125
kotao 49 procjena rizika  125
kritična infrastruktura  125 projektiranje zaštite od korozije  49

171
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

R U
regulator gorive smjese  73 ulje za plinske motore  33
rekonstrukcija 114 umjetna inteligencija  5
rezanje 55 upravljanje rizicima  39
rizik 55 utjecaj 19
uzročnici paljenja  143
S
smanjenje emisija  73 V
smanjenje troškova  69 visokonaponski mjerni transformator  85
spektralna analiza  63 voditelj električnog postrojenja  104
stručnjak 120
Z
T zamjena krova  81
tehnički sustav  19 zamjena poda  81
tehnološki razvoj  5 zaštita od korozije  49
transformator 49
transformatorska stanica  114

172
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

LIST OF KEY WORDS

A field test  33
ACP (anticorrosive protection)  81 floor repair  81
air fuel ratio controller  73
analysis of threats  125 G
gas engine  73
artificial intelligence  5
generator 55
B
best world practice  85 H
HV instrument transformer  85
business ethics  5

C I
career 120 ignition causes  143
catalyst 73 influence 19
classification of space  143 infrared thermography  147
CMC (chemical and mechanical cleaning)  81 L
competences 120 lubricant analysis  33
corrosive protection   49 lubrication 33
critical infrastructure  125
critical success factors  27 M
cutting costs  69 maintainability 19
cutting 55 maintenance from the aspect of corrosive
protection 49
D maintenance of buildings  133
danger 55 maintenance performance  39
decentralized energy production  94 maintenance  33, 85, 104, 120, 147
decision-making   133 MCA 63
designing of corrosive protection  49 MCSA 63
disaster 125
dokumentation for safety working  104 N
natural gas engine oil  33
E non-electrical equipment  143
economical 133
electrical installation manager  104 O
electrical installation  104 operating instructions   104
emission reduction  73
P
empirical research  39
photovoltaic systems  147
exhaust gases  73
physical asset management  39
expert 120
predictive maintenance  63, 69
explosive atmosphere  143
preparedness 125
F prevention 125
failure survey  85 primary equipment  114
failure 85 priority 133

173
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Q S
qualitative characteristics  19 small hydropower plant  94
smart valves  69
R society of the future  5
reconstruction 114
spectral analysis  63
recovery 125
substation 114
renewable-energy sources  94
response 125 T
review 104 tank 49
risk analysis  133 technical system  19
risk assessment  125 technological revolution  5
risk management   39 testing 104
risk 55 training 120
roof replacement  81 transformer 49
rules of maintenance  85

174
 24. međunarodno savjetovanje HDO

ODRŽAVANJE 2018
16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska
European Federation of
National Maintenance
Societies vzw

POPIS AUTORA

A Marenjak Saša  125, 133

Avdić Alma  19 Maričić Siniša  147
Avdić Hasan  19 Maršić Željko  81
Martinović Zoran  85
B Mišćenić Damir  85
Banovec Damir   69
Mladinić Ante  114
Beghain Frederic  15
Burek Davor  73 N
Burger Danijel  73 Nagyová Anna   39
Nikolić Saša  63
C Nosić Mario  114
Clair Laurent 155
O
Ć Obradović Dino  125
Ćalasan Radoš  63
Ćaleta Prolić Tonća  33 P
Pačaiová Hana   39
D Pavelić Krešimir  133
Daugalis Paul  16
Polović Jadranka  5
Dujić Frlan Jadranka  5
Praštalo Nikola  120
G Preh Thomas  69
Garafulić Adriano  55
Glavaš Hrvoje  147
R
Raguž Robert  114
Grdić Ivan  33
Rede Vladimir  49
B Rožić Željko  49
Herenčić Zdravko   73
S
J Schönberger Marin  85
Jaman Nikola  85
Jerković Josip  49
Š
Šimon Tilen   39
Jeršek Željko  147
Šiško Kuliš Marija  55
Juras Ivan  166
Škorjanc Alfred  104
K Škrinjar Damir  27
Krnić Ivan  94 Štefanić Nedeljko  13
Kuzle Igor  11
U
L Uranič Andrej  166
Levitt Joel  3
Lovrenčić Viktor   39
V
Vidaković Držislav  133, 147
Lučić Lovorka   120
Vrandečić Tin  73
Lukec Ivana   69
Z
M Zebić Nediljko  85
Maletič Damjan   39
Zlabnik Darko  143
Maletič Matjaž   39

175
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Zabilješke:

176
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Zabilješke:

177
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Zabilješke:

178
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Zabilješke:

179
24. međunarodno savjetovanje HDO • Održavanje 2018 • 16. – 18. svibnja 2018. Vodice, Hrvatska

Zabilješke:

180