GL 2 2019 PDF

Izdavač / Published by:
HR-10000 Zagreb, Berislavićeva 6, Tel./Fax.: (+385 1) 46 39 371, IBAN: HR1723600001101433512 (Zagrebačka banka);
E-mail: HGD1952hr@gmail.com, URL: https://www.hgd1952.hr/
Glavni urednik / Editor-in-chief:

Prof.dr.sc. Damir Medak
Zamjenik glavnog urednika / Associate editor:
Izv.prof.dr.sc. Robert Župan
Tehnički urednik / Technical editor:
Izv.prof.dr.sc. Mladen Zrinjski
Urednički odbor / Editorial board:
Prof.Dr.Dr.h.c. mult. Helmut Moritz (Graz, Austria), Univ.Prof.Dr.-lng. Thomas Wunderlich
(München, Germany), Prof.dr.ing. Pavao Štefanović (Enschede, Netherland),
Prof.Dr. Alojz Kopačik (Bratislava, Slovakia), prof.dr.sc. Asim Bilajbegović (Dresden, Germany),
prof.dr. Anton Prosen (Ljubljana, Slovenia), prof.dr.sc. Tomislav Bašić,
prof.dr.sc. Mario Brkić, prof.dr.sc. Teodor Fiedler, prof.dr.sc. Stanislav Frangeš,
prof.dr.sc. Damir Medak, doc.dr.sc. Rinaldo Paar, prof. emeritus dr.sc. Nikola Solarić,
izv.prof.dr.sc. Mladen Zrinjski, izv.prof.dr.sc. Robert Župan (svi iz Zagreba),
izv.prof.dr.sc. Ivana Racetin (Split)
Adresa uredništva / Editorial board:
Geodetski fakultet, HR-10000 Zagreb, Kačićeva 26
Tel.: +385 1 46 39 222, Fax: +385 1 48 28 081
E-mail: geodetskilist@gmail.com
Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.
Časopis je besplatno dostupan / Free available:
http://hrcak.srce.hr/geodetski-list; https://www.hgd1952.hr/index.php/geodetski-list
Lektorica / Proof reader:
Branka Makovec, prof.
Geodetski list se tiska uz financijsku pomoć
Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Međunarodni izvori u kojima se referiraju članci iz Geodetskog lista
1. Emerging Sources Citation Index (Web of Science Core Collection) – od broja 1/2005
2. Science Citation lndex Expanded (Web of Science) - od broja 1/2007 do broja 1/2011
3. SCOPUS
4. DOAJ - Directory of Open Access Journals
5. Bibliographia Cartographica, Internationale Dokumentation des kartographischen Schriftums,
K.G. Saur München, New Providence, London, Paris
6. Bibliography of Publications in the Field of Geodetic Computations, Geodesy Bulletin, Cracow
7. GEOBASE
8. GEOPHOKA
9. TRIS
10. Referativnyj žurnal 52. Geodezija i aeros’emka, VINITI, Moskva
11. Referativnyj žurnal 07. Geografija, 07M Kartografija, VINITI, Moskva
12. Übersicht über die Literatur im Vermessungswesen, Zeitschrift für Vermessungswesen, Stuttgart
13. Journal of Geodesy (Continuation of Bulletin Geodesique and manuscripta geodaetica),
Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg.
Geodetski list izlazi u pravilu četiri puta u godini. Cijena: 40 kn. Godišnja pretplata: 120 Kn; umirovljenici, đaci,
studenti 20 Kn; inozemstvo 30 €. Za članove HGD-a pretplata je uključena u članarinu.
Tisak / Printed by: Priprema / Copyset:

Tomagraf, Zagreb GRAPA, Zagreb
Naklada / Issue: 1000
GEOD. LIST GOD. 73 (96) 2 S. 109–238 ZAGREB, LIPANJ 2019.
SADRŽAJ
Izvorni znanstveni članak
Zrinjski, Barković, Gudelj: Ispitivanje i analiza kvalitete mjerenja rotirajućega
laserskog sustava............................................................................................................. 109
Pregledni znanstveni članci
Baričević, Landek, Šantek: Podaci Temeljne topografske baze (TTB) u komasacijskom
predprocesu....................................................................................................................... 129
Krtalić, Gajski, Maltarski: Digitalni trodimenzionalni prikazi scene i satelitska
stereofotogrametrija......................................................................................................... 147
Stručni članak
Lapaine, Kljajić: Geodetski list 1937–1941............................................................................ 165
Vijesti.......................................................................................................................................... 199
Pregled stručnog tiska i softvera................................................................................................... 229
Predstojeći događaji...................................................................................................................... 238
CONTENTS
Original scientific paper
Zrinjski, Barković, Gudelj: Testing and Analysis of the Measurement Quality
of the Rotating Laser System......................................................................................... 109
Reviews
Baričević, Landek, Šantek: Basic Topographic Database (TTB) Data in the Preprocess
of Land Consolidation...................................................................................................... 129
Krtalić, Gajski, Maltarski: Digital Three-dimensional Representations of the Scene
and Stereo Satellite Photogrammetry............................................................................ 147
Professional paper
Lapaine, Kljajić: Geodetski list 1937–1941............................................................................ 165
News ........................................................................................................................................... 199
Publications and Software review................................................................................................. 229
Forthcoming events...................................................................................................................... 238
Naslovna stranica: Vektorizirani prikaz (obrada aerosnimke) hotelskog kompleksa Medena u Segetu Donjem
u kojem su održani XIX. Dani geodeta Hrvatske u svibnju 2019. godine
(autori: doc. dr. sc. Rinaldo Paar i doc. dr. sc. Marko Pavasović).
INHALT
Originalbeiträge
Zrinjski, Barković, Gudelj: Prüfung und Analyse der Messungsqualität
des rotierenden Lasersystems......................................................................................... 109
Wissenschaftliche Übersichtsartikel
Baričević, Landek, Šantek: Angaben aus der grundlegenden topographischen
Datenbank (TTB) im Vorprozess der Flurbereinigung................................................ 129
Krtalić, Gajski, Maltarski: Digitale dreidimensionale Darstellungen der Szene
und satellitenunterstützte Stereophotogrammetrie...................................................... 147
Fachartikel
Lapaine, Kljajić: Geodätisches Blatt 1937–1941................................................................... 165
Nachrichten................................................................................................................................. 199
Bücher- und Softwareschau.......................................................................................................... 229
Termine....................................................................................................................................... 238
SOMMAIRE
Contribution scientifique authéntique
Zrinjski, Barković, Gudelj: Essais et analyse de la qualité de la mesure du système
à laser rotatif.................................................................................................................... 109
Contributions sciéntifiques synoptiques
Baričević, Landek, Šantek: Données contenues dans la Base de données topographiques
(TTB) lors des préparatifs du procès de consolidation des terres............................... 129
Krtalić, Gajski, Maltarski: Imagerie numérique tridimensionnelle de la scène
et stéréophotogrammétrie satellitaire............................................................................ 147
Contribution professionnelle
Lapaine, Kljajić: Bulletin géodésique 1937–1941.................................................................. 165
Actualités..................................................................................................................................... 199
Revue de la littérature professionnelle et du software.................................................................... 229
Evénements precedents................................................................................................................ 238
СОДЕРЖАНИЕ
Подлинная научная статья
Зриньски, Баркович, Гудель: Испытание и анализ качества измерений
вращающегося лазерного комплекса............................................................................ 109
Обзорные научные статьи
Баричевич, Ландек, Шантек: Данные основной топографической базы (TTБ)
в процессе укрупнения земельных участков............................................................... 129
Крталич, Гайски, Малтарски: Цифровые трехмерные изображения сцены
и спутниковая стереофотограмметрия......................................................................... 147
Специальная статья
Лапаине, Кляич: Геодезическая газета 1937–1941гг......................................................... 165
Новости....................................................................................................................................... 199
Обзор специальной печати и программного обеспечения............................................................. 229
Предстоящие события................................................................................................................. 238
Zrinjski, M. i dr.: Ispitivanje i analiza kvalitete mjerenja rotirajućega …, Geod. list 2019, 2, 109–128 109
UDK 528.5:629.052.3:006.35(100)ISO:629.7.017.1:528.061
Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper
Ispitivanje i analiza kvalitete mjerenja

rotirajućega laserskog sustava
Mladen ZRINJSKI, Đuro BARKOVIĆ, Marina GUDELJ – Zagreb1
SAŽETAK. Postupak ispitivanja preciznosti geodetskih i mjernih instrumenta dan je

skupom normi osnovne oznake ISO 17123. Preciznost rotirajućega laserskog sustava
– rotirajućeg lasera ispitana je prema potpunom postupku norme ISO 17123-6:2012.
Potpuni postupak ispitivanja preciznosti rotirajućeg lasera definira dvije neovisne
sesije mjerenja, od kojih svaka sadrži četiri serije mjerenja s trima različito definiranim
stajalištima instrumenta. Nakon ispitivanja preciznosti rotirajućeg lasera obavljena
su četiri statistička testiranja, koja su preporučena navedenom normom. Ispitivanje
točnosti određivanja visinske razlike provedeno je usporedbom s referentnom visin-
skom razlikom, koja je određena metodom preciznoga geometrijskog nivelmana. Pro-
cijenjeni su izvori pogrešaka koji utječu na rezultate mjerenja rotirajućeg lasera. Kao
parametri kvalitete mjerenja iskazane su standardna mjerna nesigurnost A-vrste,
standardna mjerna nesigurnost B-vrste, sastavljena standardna mjerna nesigurnost
i proširena mjerna nesigurnost. Podaci mjerenja automatski su matematički izjed-
načeni i statistički obrađeni u programu ISO_ROLAS. Analizom dobivenih rezultata
utvrđeno je da su empirijske vrijednosti standardnih odstupanja manje od vrijednos-
ti koja je deklarirana u tehničkim specifikacijama proizvođača te da empirijska
standardna odstupanja dviju neovisnih sesija mjerenja potječu iz istog uzorka.
Ključne riječi: ISO 17123-6:2012, rotirajući laserski sustav, preciznost, točnost, stan-
dardna mjerna nesigurnost A-vrste, standardna mjerna nesigurnost
B-vrste, sastavljena standardna mjerna nesigurnost, proširena mjer-
na nesigurnost.
1. Uvod
Geometrijski i trigonometrijski nivelman te GNSS metoda najvažnije su i najčešće
primjenjivane metode određivanja visinskih razlika, odnosno visina. Visinske ra-
zlike određene rotirajućim laserskim sustavom manje su preciznosti i točnosti od
1
Izv. prof. dr. sc. Mladen Zrinjski, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb,
Hrvatska, e-mail: mzrinski@geof.hr,
Prof. dr. sc. Đuro Barković, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska,
e-mail: barkovic@geof.hr,
Marina Gudelj, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000
Zagreb, Hrvatska, e-mail: mgudelj1@geof.hr.
110 Zrinjski, M. i dr.: Ispitivanje i analiza kvalitete mjerenja rotirajućega …, Geod. list 2019, 2, 109–128
visinskih razlika određenih geometrijskim nivelmanom, stoga se rotirajući laser

najčešće upotrebljava u građevinarstvu i srodnim strukama u kojima je ostvariva
preciznost i točnost mjerenja zadovoljavajuća.
Prije svakog izlaska na teren, odnosno mjerenja, treba provjeriti i ispitati mjerila
i mjerne uređaje. Postupci ispitivanja preciznosti geodetskih mjernih instrumena-
ta mogu biti dani prema nekoj internoj provjerenoj metodologiji ili prema među-
narodnim i nacionalnim normama (Barković 2002). Norme se zasnivaju na znan-
stvenim rezultatima, tehnologiji i iskustvu te određuju pravila, odrednice ili
značajke djelovanja ili njihovih rezultata radi postizanja optimalne uređenosti u
području na koje se norma odnosi (Benčić i Solarić 2008). Geodetske mjerne in-
strumente i druga mjerila treba periodično ispitati i umjeriti u laboratoriju i/ili
terenskim uvjetima prema odgovarajućim mjernim postupcima (Barković 2002,
Benčić i Solarić 2008, Zrinjski 2010, Zrinjski i dr. 2010, Zrinjski i dr. 2011, Barko-
vić i dr. 2013, Zrinjski i dr. 2013, Barković i dr. 2014, Zrinjski i dr. 2015, Barković
i dr. 2016, Zrinjski i dr. 2018, Zrinjski i dr. 2019).
U ovom radu obavljeno je ispitivanje preciznosti rotirajućeg lasera NL-400 tvrtke
Nivel System prema terenskom potpunom postupku norme ISO 17123-6:2012.
Određivanje točnosti rotirajućeg lasera provedeno je usporedbom dobivenih rezul-
tata mjerenja s poznatom referentnom vrijednosti. Mjerna nesigurnost izražena je
prema normama ISO 17123-6:2012 i ISO 17123-1:2014.
2. Norma ISO 17123-6:2012

Postupak određivanja preciznosti rotirajućih lasera i odgovarajuće pomoćne opre-
me definiran je međunarodnom normom ISO 17123-6:2012 (URL 1), odnosno
hrvatskom normom HRN ISO 17123-6:2014 (URL 2). Rotirajući laser je instru-
ment koji pomoću glave instrumenta sa sustavom prizmi koji rotira može ostvari-
ti horizontalnu, vertikalnu ili nagnutu (kosu) referentnu ravninu koju opisuje
laserska zraka. Odgovarajućim prijamnim sustavom na mjernoj letvi moguće je
ostvariti automatsko niveliranje (Frančula i Lapaine 2008). Svaki rotirajući laser
sastoji se od dviju osnovnih komponenata: laserskog modula i sustava za nivelira-
nje. Laserski modul sastoji se od crvene laserske diode koja je izvor svjetla i kon-
denzirajuće leće koja sabire divergirajuće zrake te ih paralelno odašilje. Sustav za
niveliranje može biti ručni ili automatski (Levin i dr. 2017). Prije početka mjerenja
mjeritelj treba osigurati i provjeriti prihvatljivost mjerne i pomoćne opreme za
ispitivanje. Mjeritelj treba voditi računa i o vremenskim prilikama koje direktno
utječu na podatke mjerenja. Oblačno vrijeme i mala brzina vjetra najpovoljniji su
vremenski uvjeti za obavljanje mjerenja, međutim ti su uvjeti varijabilni ovisno o
lokaciji na kojoj se terenska mjerenja provode i ukupnom trajanju mjerenja. Nor-
ma ISO 17123-6:2012 opisuje dvije različite terenske procedure: pojednostavnjeni
i potpuni postupak ispitivanja preciznosti rotirajućeg lasera (ISO 2012).
Za potrebe ovog istraživanja proveden je potpuni postupak ispitivanja preciznosti
rotirajućeg lasera. Potpuni postupak daje najbolju moguću procjenu preciznosti
ispitanoga rotirajućeg lasera i njegove pomoćne opreme u terenskim uvjetima.
Također, potpuni postupak daje uvid i u moguće odstupanje ravnine rotirajuće
zrake lasera od horizontalne ravnine, kao i moguće odstupanje osi rotacije rotira-
jućeg lasera od vertikalne osi. Norma preporuča da se za testno polje odabere
približno horizontalan, kompaktan i jednoličan teren za mjerenje (betonske ili

asfaltne površine treba izbjegavati) kako bi se utjecaj vertikalne refrakcije sveo na
minimum. Ako je instrument rotirajući laser izravno izložen sunčevim zrakama
treba ga zasjeniti. Nivelmanske točke A i B trebaju biti na udaljenosti 40 m. Ni-
velmanske letve na točkama A i B trebaju biti fiksirane i stabilne tijekom mjere-
nja. Instrument se postavlja na tri stajališta S1, S2 i S3, koja se izabiru prema
definiranim udaljenostima do nivelmanskih letava na točkama A i B (slika 1).
Slika 1. Konfiguracija testnog polja (ISO 2012).
Sesija mjerenja sastoji se od 4 serije mjerenja. Svaka serija mjerenja sastoji se od

triju stajališta instrumenta S1, S2 i S3. Na svakom stajalištu očitavaju se četiri
seta očitanja. Svaki set sadrži po dva očitanja, po jedno na svakoj od letava
( )
xA,j , xB,j . Nakon svakog seta očitanja na pojedinom stajalištu, instrument se
okreće za 90° oko vertikalne osi, u smjeru kretanja kazaljke na satu (tablica 1).
Instrument treba biti orijentiran u istom smjeru i treba imati jednak smjer rota-
cije na svim stajalištima (ISO 2012, HRN ISO 2014).
Odstupanja ravnine rotirajućeg lasera od horizontalne ravnine i osi rotirajućeg
lasera od vertikalne osi (slika 2) moguće je modelirati (ISO 2012).
Nakon provedenih terenskih mjerenja slijedi računski dio. Kako bi se postupak
računanja automatizirao i ubrzao te eliminirao utjecaj ljudske pogreške u računa-
nju, napravljen je program ISO_ROLAS.
U računskom dijelu prvo se računaju nepoznanice h (visinska razlika između ni-
velmanskih točaka A i B), a, b1 i b2 (slika 2) prema izrazima priloženima u normi.
Tablica 1. Organizacija jedne sesije mjerenja (ISO 2012).

Postavke instrumen-
ta za svaku seriju
i = 1, …, 4
Postavke orijentacije Set očitanja xA,j , xB,j Set očitanja xA,j , xB,j Set očitanja xA,j , xB,j
n = 1, …, 4 j = 1, …, 4 j = 5, …, 8 j = 9, …, 12
1 xA,1 xB,1 xA,5 xB,5 xA,9 xB,9
2 xA,2 xB,2 xA,6 xB,6 xA,10 xB,10

Položaj
3 xA,3 xB,3 xA,7 xB,7 xA,11 xB,11
4 xA,4 xB,4 xA,8 xB,8 xA,12 xB,12
Slika 2. Model instrumentalnih pogrešaka rotirajućeg lasera (ISO 2012).

Empirijsko standardno odstupanje pojedine serije mjerenja, za duljinu vizure

40 m, računa se prema izrazu (ISO 2012):
riT Pri
si = i = 1, , 4 , (1)
ν
gdje je r vektor popravaka, P je matrica težina [vidi detaljnije izraz (10) u ISO
(2012)], a  je broj prekobrojnih mjerenja ( ν = 12 − 4 = 8) .
Ukupno empirijsko standardno odstupanje jedne sesije mjerenja računa se prema
izrazu (ISO 2012):
4
∑s 2
i
s= i=1
. (2)
4
Ukupno odstupanje osi rotirajućeg lasera od vertikalne osi b , koje se odnosi na
udaljenost opažanja 40 m, dano je sljedećim izrazom:
b = b12 + b22 . (3)
Standardna odstupanja (standardne mjerne nesigurnosti A-vrste) nepoznanica h,

a i b računaju se prema izrazima (ISO 2012):
sh = u( h) = 0,14 ⋅ s , (4)
sa = u( a) = 0, 25⋅ s , (5)
sb = u(b) = 0, 20⋅ s . (6)
Statistički testovi preporučeni su za potpuni postupak ispitivanja i analize precizno-

sti rotirajućeg lasera, a sastoje se od četiriju neovisnih statističkih testova. Za sta-
tističke testove razina je pouzdanosti 1 − α = 0, 95 , a prema planu mjerenja pretpo-
stavljeni broj stupnjeva slobode (broj prekobrojnih mjerenja) za jednu je sesiju
mjerenja ν = 32 (ISO 2012). Fraktile χ12−α ( ν) , F1−α/ 2 ( ν, ν) i t1−α/ 2 ( ν) uzimaju se iz
statističkih tablica uz nivo signifikantnosti α = 0, 95 (Pavlić 1970). Svaki statistički
test ispituje nultu hipotezu te se ovisno o rezultatima statističkog testa prihvaća ili
odbija nulta hipoteza, odnosno odbija ili prihvaća alternativna hipoteza (tablica 2).
Tablica 2. Pregled hipoteza statističkog testiranja (ISO 2012).

Statistički test Nulta hipoteza Alternativna hipoteza
a) s≤ σ s> σ
b) σ = σ  ≠ 
c) a0 a≠0
d) b0 b≠0
Statistički test a)
Nulta hipoteza prihvaća se ako je empirijsko standardno odstupanje s manje ili

jednako vrijednosti  , koja je definirana od proizvođača instrumenta, tj. ako je
zadovoljeno (ISO 2012):
χ12−α ( ν)
s ≤ σ⋅ , s ≤ 1, 20⋅ σ . (7)
ν
U suprotnom se nulta hipoteza odbacuje, a prihvaća se alternativna hipoteza.
Statistički test b)
U slučaju dviju različitih sesija mjerenja, ovim se testom ispituje pripadaju li nji-
hova empirijska standardna odstupanja s i s istom uzorku. Nulta hipoteza σ = σ
prihvaća se ako je zadovoljeno (ISO 2012):
1 s2 s2
≤ 2 ≤ F1−α/ 2 ( ν, ν) , 0, 50 ≤ 2 ≤ 2, 02 . (8)
F1−α/ 2 ( ν, ν) s s

Empirijska standardna odstupanja s i s mogu se odrediti:
• iz dviju sesija mjerenja s istim instrumentom u različito vrijeme
• iz dviju sesija mjerenja s različitim instrumentima.
Statistički test c)
Nulta hipoteza, kojom se ispituje je li odstupanje ravnine rotirajućeg lasera od

horizontalne ravnine a jednako nuli, prihvaća se ako je ispunjen uvjet (ISO 2012):
a ≤ sa ⋅ t1−α/ 2 ( ν) , a ≤ 0, 51⋅ s . (9)
Statistički test d)
Nulta hipoteza, kojom se ispituje je li ukupno odstupanje osi rotirajućeg lasera od

vertikalne osi b jednako nuli, prihvaća se ako je ispunjen uvjet (ISO 2012):
b ≤ sb ⋅ t1−α/ 2 ( ν) , b ≤ 0, 41⋅ s . (10)

3. Ispitivanje preciznosti rotirajućeg lasera

Ispitivanje preciznosti rotirajućeg lasera NL-400 tvrtke Nivel System obavljeno je
na testnom polju prema potpunom postupku norme ISO 17123-6:2012. Rotirajući
laser NL-400 karakterizira 600 okretaja u minuti i domet do 500 m. Pomoću pri-
jamnika RD400 očitavale su se visine na nivelmanskoj letvi s centimetarskom
podjelom. Testno polje postavljeno je u neposrednoj blizini Geodetskog fakulteta,
na srednjoškolskom igralištu u Klaićevoj ulici u Zagrebu (slika 3). Prema normi
ISO 17123-6:2012 odabrano je testno polje koje se nalazi na približno horizontal-
nom terenu. Nivelmanske točke A i B stabilizirane su bolcnama na rubnjaku uz
atletsku stazu te su postavljene na međusobnoj udaljenosti 40 m. Stajališta instru-
menta S1, S2 i S3 postavljena su tako da se stajalište S1 nalazi na sredini udalje-
nosti između nivelmanskih točaka A i B, stajalište instrumenta S2 udaljeno je od
nivelmanske točke A 14,6 m, odnosno od nivelmanske točke B 54,6 m, dok je
stajalište instrumenta S3 udaljeno 14,6 m od nivelmanske točke B, a 54,6 m od
nivelmanske točke A (slika 1).
Slika 3. Testno polje na srednjoškolskom igralištu u Klaićevoj ulici u Zagrebu.

Prva sesija mjerenja provedena je 16. veljače 2019. ujutro, a druga sesija mjerenja
obavljena je isti dan poslijepodne, na istom testnom polju. Obje sesije mjerenja
sastojale su se od četiriju serija mjerenja, svaka serija sastojala se od mjerenja s
triju stajališta instrumenta u četirima položajima instrumenta na svakom stajali-
štu, koji su definirani normom. U tablici 3 priloženi su podaci mjerenja prve i
druge sesije mjerenja te visinske razlike između nivelmanskih točaka A i B (rezul-
tati su iskazani u metrima).
Tablica 3. Podaci prve i druge sesije mjerenja (iskazani u metrima).
1. serija 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja
Stajalište j xA,j xB,j xB,j  xA,j xA,j xB,j xB,j  xA,j
1 1,502 1,525 0,023 1,551 1,576 0,025

2 1,501 1,526 0,025 1,551 1,575 0,024
1
3 1,500 1,525 0,025 1,550 1,574 0,024
4 1,501 1,525 0,024 1,551 1,574 0,023
5 1,526 1,549 0,023 1,509 1,531 0,022
6 1,528 1,550 0,022 1,509 1,532 0,023
2
7 1,528 1,549 0,021 1,509 1,532 0,023
8 1,527 1,549 0,022 1,509 1,533 0,024
9 1,518 1,540 0,022 1,444 1,466 0,022
10 1,518 1,541 0,023 1,442 1,465 0,023
3
11 1,519 1,541 0,022 1,445 1,465 0,020
12 1,520 1,542 0,022 1,446 1,466 0,020
1 1,536 1,559 0,023 1,570 1,592 0,022

2 1,534 1,560 0,026 1,570 1,592 0,022
1
3 1,537 1,559 0,022 1,570 1,593 0,023
4 1,536 1,559 0,023 1,571 1,592 0,021
5 1,560 1,584 0,024 1,532 1,557 0,025
6 1,562 1,585 0,023 1,533 1,558 0,025
2
7 1,561 1,583 0,022 1,533 1,557 0,024
8 1,560 1,583 0,023 1,532 1,555 0,023
9 1,490 1,514 0,024 1,467 1,489 0,022
10 1,489 1,513 0,024 1,466 1,489 0,023
3
11 1,491 1,514 0,023 1,468 1,489 0,021
12 1,492 1,514 0,022 1,467 1,489 0,022
1 1,556 1,580 0,024 1,484 1,508 0,024

2 1,555 1,581 0,026 1,485 1,508 0,023
1
3 1,557 1,579 0,022 1,482 1,506 0,024
4 1,558 1,580 0,022 1,483 1,506 0,023
5 1,579 1,600 0,021 1,568 1,591 0,023
6 1,579 1,601 0,022 1,569 1,593 0,024
2
7 1,579 1,600 0,021 1,569 1,592 0,023
8 1,579 1,599 0,020 1,568 1,593 0,025
9 1,509 1,532 0,023 1,487 1,509 0,022
10 1,507 1,530 0,023 1,488 1,509 0,021
3
11 1,508 1,532 0,024 1,487 1,509 0,022
12 1,509 1,533 0,024 1,488 1,509 0,021
1 1,512 1,536 0,024 1,463 1,487 0,024

2 1,513 1,537 0,024 1,464 1,487 0,023
1
3 1,512 1,536 0,024 1,464 1,487 0,023
4 1,514 1,537 0,023 1,464 1,487 0,023
5 1,597 1,618 0,021 1,590 1,612 0,022
6 1,597 1,619 0,022 1,590 1,613 0,023
2
7 1,597 1,618 0,021 1,591 1,613 0,022
8 1,597 1,619 0,022 1,590 1,612 0,022
9 1,466 1,490 0,024 1,534 1,558 0,024
10 1,467 1,488 0,021 1,535 1,557 0,022
3
11 1,466 1,489 0,023 1,534 1,558 0,024
12 1,468 1,489 0,021 1,535 1,558 0,023
s  1, 31 mm s  1, 00 mm
Za prvu sesiju mjerenja dobiveno je empirijsko standardno odstupanje s 1, 31 mm,

a za drugu sesiju mjerenja dobiveno je empirijsko standardno odstupanje
s 1, 00 mm .
Budući da se ispitivanje preciznosti rotirajućeg lasera obavljalo prema potpunom

postupku, provedeni su i statistički testovi. Prema normi ISO (2012) preporučena
su četiri statistička testa, koja obuhvaćaju podatke mjerenja prve i druge sesije.
Statistički test a)
Usporedba empirijskog standardnog odstupanja ( s ≡ uISO−ROLAS ) i vrijednosti  ,

koja je definirana od proizvođača instrumenta, za udaljenost 40 metara. Prema
proizvođaču, tvrtki Nivel System, σ =1, 0 mm / 10 m (Nivel System 2015). U tabli-
ci 4 prikazana je nulta hipoteza, uvjet te vrijednosti  i uISOROLAS za obje sesije
mjerenja za udaljenost 40 m.
Tablica 4. Rezultati statističkog testa a).
Statistički test a) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Nulta hipoteza s≤σ
Uvjet s ≤ 1, 20⋅ σ
 4 mm
1, 20⋅σ 4,80 mm
uISOROLAS 1,31 mm 1,00 mm
Prema podacima u tablici 4, nulta hipoteza prihvaća se za obje sesije mjerenja uz

vjerojatnost 95%. Prihvaćanje nulte hipoteze znači da su empirijska standardna
odstupanja rotirajućeg lasera NL-400, za obje sesije mjerenja, manja od standar-
dnog odstupanja definiranog od proizvođača instrumenta tvrtke Nivel System.
Statistički test b)
Usporedba empirijskih standardnih odstupanja dviju različitih sesija mjerenja s i

s . U tablici 5 prikazana je nulta hipoteza, uvjet te vrijednosti s i s , njihovi kva-
drati i omjer.
Tablica 5. Rezultati statističkog testa b).
Statistički test b) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Nulta hipoteza σ = σ
s2
Uvjet 0, 50 ≤ ≤ 2, 02
s 2
s s 1,31 mm 1,00 mm
s 2
s 2 1,70 mm 1,00 mm
s2
Omjer 1,71
s 2
Prema podacima u tablici 5, nulta hipoteza prihvaća se uz vjerojatnost 95%. Pri-

hvaćanje nulte hipoteze znači da empirijska standardna odstupanja dviju neovi-
snih sesija mjerenja pripadaju istom uzorku.
Statistički test c)
Usporedba odstupanja ravnine rotirajućeg lasera od horizontalne ravnine a s em-

pirijskim standardnim odstupanjem s. U tablici 6 prikazana je nulta hipoteza,
uvjet te vrijednosti s i a.
Tablica 6. Rezultati statističkog testa c).
Statistički test c) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Nulta hipoteza a0
Uvjet a ≤ 0, 51⋅ s
s 1,31 mm 1,00 mm
0, 51s 0,67 mm 0,51 mm

a 0,47 mm –0,66 mm
Nulta hipoteza prihvaća se za prvu sesiju mjerenja uz vjerojatnost 95%. Prihvaća-

nje nulte hipoteze za prvu sesiju mjerenja znači da je odstupanje ravnine rotiraju-
ćeg lasera od horizontalne ravnine jednako nuli. Nulta hipoteza za drugu sesiju
mjerenja odbacuje se uz vjerojatnost 95% te se prihvaća alternativna hipoteza jer
uvjet nije zadovoljen.
Statistički test d)
Usporedba ukupnog odstupanja osi rotirajućeg lasera od vertikalne osi b s empi-

rijskim standardnim odstupanjem s. U tablici 7 prikazana je nulta hipoteza, uvjet
te vrijednosti s i b.
Tablica 7. Rezultati statističkog testa d).
Statistički test d) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Nulta hipoteza b0
Uvjet b ≤ 0, 41⋅ s
s 1,31 mm 1,00 mm
0, 41s 0,53 mm 0,41 mm
b 0,85 mm 0,29 mm
Prema podacima iz tablice 7 nulta hipoteza odbacuje se za prvu sesiju mjerenja uz

vjerojatnost 95% te se prihvaća alternativna hipoteza. Nulta hipoteza prihvaća se
za drugu sesiju mjerenja uz vjerojatnost 95%. Prihvaćanje nulte hipoteze za drugu
sesiju mjerenja znači da je ukupno odstupanje osi rotirajućeg lasera od vertikalne
osi jednako nuli.
4. Određivanje točnosti rotirajućeg lasera

Na točnost mjerenja utječu pogreške mjerenja, koje se prema karakteristikama di-
jele na grube, sustavne i slučajne pogreške. Mjerenja u preciznom geometrijskom
nivelmanu opterećena su sustavnim i slučajnim pogreškama različitih izvora, koje
mogu biti: pogreške instrumenta, pogreške letve, pogreške pri ispitivanju instru-
menta i letve, pogreške rektifikacije, pogreške pri mjerenju te pogreške zbog atmos-
ferskih uvjeta (Činklović 1978, Činklović 1983, Feil 1984, Rožić 1995, Barković 2002,
Zrinjski i dr. 2010). Gotovo sve navedene pogreške mogu se u najvećem dijelu elimi-
nirati ispitivanjem i rektifikacijom instrumenta, izborom najpovoljnijih vanjskih
uvjeta rada, odabirom doba dana i godine te metodom mjerenja (Benčić i Solarić
2008, Zrinjski i dr. 2010). Nakon otkrivanja i uklanjanja grubih pogrešaka i elimini-
ranja svih poznatih sustavnih pogrešaka, mjerenja su i dalje opterećena slučajnim
pogreškama čiji se uzroci i zakonitosti nastajanja ne mogu izraziti određenom funk-
cijom. Točnost se definira kao stupanj podudaranja ili približavanja nekog mjerenja
njezinoj pravoj, istinitoj, vrijednosti. Točnost mjerenja, koja nisu opterećena preosta-
lim sustavnim pogreškama, izražava se standardnim odstupanjem (Feil 1989).
Kako bi se ocijenila točnost određivanja visinskih razlika rotirajućim laserom NL-400,
potrebno je poznavati pravu, referentnu vrijednost visinske razlike između nivel-
manskih točaka A i B. Prava vrijednost visinske razlike određena je iz prekobroj-
nih mjerenja preciznim nivelirom Leica NA2 s planparalelnom pločom i dvije in-
varne nivelmanske letve. Precizno određivanje visinske razlike između točaka A i
B obavilo se niveliranjem iz sredine, kako bi se utjecaj preostalih pogrešaka na
podatke mjerenja sveo na minimum. Metodom preciznoga geometrijskog nivelma-
na očitanje na nivelmanskim letvama može se odrediti na desetinku milimetra, a
stotinka milimetra se procjenjuje. U tablici 8 prikazani su rezultati visinske razli-
ke između nivelmanskih točaka A i B dobiveni iz podataka mjerenja.
Tablica 8. Podaci određivanja visinske razlike preciznim geometrijskim nivelmanom.

DH DH DH
Očitanje Očitanje Očitanje
[m] [m] [m]
1 –0,0230 18 –0,0230 35 –0,0232
2 –0,0230 19 –0,0231 36 –0,0232
3 –0,0230 20 –0,0233 37 –0,0231
4 –0,0232 21 –0,0231 38 –0,0230
5 –0,0232 22 –0,0231 39 –0,0232
6 –0,0231 23 –0,0232 40 –0,0231
7 –0,0230 24 –0,0232 41 –0,0232
8 –0,0231 25 –0,0230 42 –0,0232
9 –0,0233 26 –0,0232 43 –0,0233
10 –0,0233 27 –0,0231 44 –0,0232
11 –0,0230 28 –0,0230 45 –0,0232
12 –0,0232 29 –0,0231 46 –0,0232
13 –0,0233 30 –0,0233 47 –0,0232
14 –0,0230 31 –0,0230 48 –0,0233
15 –0,0231 32 –0,0232 49 –0,0232
16 –0,0230 33 –0,0232 50 –0,0233
17 –0,0231 34 –0,0232
∆H =−0, 0231 m
Najvjerojatnija vrijednost visinske razlike između točaka A i B dobivena je obič-

nom aritmetičkom sredinom iz 50 visinskih razlika određenih preciznim geome-
trijskim nivelmanom te iznosi ∆H =−0, 0231 m i predstavlja referentnu vrijed-
nost, koja je određena uz standardno odstupanje s∆H = 0,10 mm . Uobičajeno je da
se pri određivanju kriterija ocjene točnosti upotrebljavaju popravke mjerenja (Ro-
žić 2007). Popravke mjerenja računate su kao razlika između najvjerojatnije vri-
jednosti visinske razlike i pojedine visinske razlike dobivene mjerenjem rotiraju-
ćim laserom u obje sesije mjerenja. Kako bi se što zornije prikazala distribucija
frekvencija popravaka, izrađen je njihov grafički prikaz. Raspon unutar kojeg se
nalaze vrijednosti popravaka mjerenja može se podijeliti u razrede određene širine
(tablica 9, Feil 1989). Pri raspodjeli podataka u razrede, raspon pojedinog razreda
kreće se od uključujući donju granicu razreda do gornje granice razreda. Raspon
zadnjeg razreda uključuje donju i gornju granicu razreda (Pauše 1993). Broj mje-
renja unutar jednog razreda frekvencija je tog razreda (Klak 1986).
Tablica 9. Podjela popravaka mjerenja u razrede.

Sredina
Donja granica Gornja granica
Redni broj razreda Frekvencija
razreda razreda
razreda (xi) razreda
[mm] [mm]
[mm]
1 –3,5 –2,5 –3 2
2 –2,5 –1,5 –2 6
3 –1,5 –0,5 –1 21
4 –0,5 0,5 0 28
5 0,5 1,5 1 25
6 1,5 2,5 2 11
7 2,5 3,5 3 3
Poligon frekvencija (slika 4 – plavo) grafički je prikaz distribucije frekvencija ko-

jem se na osi x nalaze vrijednosti sredine razreda promatranog obilježja, dok mu
se na osi y nalaze vrijednosti frekvencije pojedinog razreda. Prema tablici 9 može
se vidjeti da se popravke mjerenja distribuiraju prema normalnoj razdiobi. Nor-
malna razdioba najvažnija je kontinuirana razdioba koja je našla primjenu u mno-
gim područjima znanosti, a osobito se primjenjuje u geodeziji pri razmatranju
rasporeda pogrešaka, popravaka, odnosno mjerenja (Klak 1986). Za slučajnu vari-
jablu x kažemo da je distribuirana prema zakonu normalne razdiobe ako je pod-
ručje njezinih vrijednosti (−∞,+∞) , a funkcija gustoće vjerojatnosti (Pavlić 1970,
Feil 1990):
2
1 x− µ 
1 − 
2 σ 

f ( x) = e . (11)
σ 2π
Normalna razdioba jednoznačno je određena očekivanjem m i varijancom  2 .

Krivulja normalne razdiobe zvonolikog je oblika s tjemenom na pravcu x = µ i
asimptotski se približava osi x (Vrdoljak 2007). Kod prilagođavanja empirijske
distribucije normalnoj razdiobi očekivanje se aproksimira aritmetičkom sredinom,
a varijanca se aproksimira varijancom empirijskih podataka (Pavlić 1970). Krivu-
lja normalne razdiobe prilagođena empirijskim podacima prikazana je na slici 4
(crveno).
Slika 4. Poligon frekvencija (plavo) i krivulja normalne razdiobe (crveno).
Točnost referentnog mjerenja s0 dobivena je prema izrazu (Rožić 2007):
v T Pv
s0  , (12)
nf
gdje je v vektor popravaka, a P matrica težina definirana u ISO (2012), pri čemu
je vrijednost težine određivanja visinske razlike niveliranjem iz sredine jednaka 2,
a vrijednost težine određivanja visinske razlike s kraja iznosi 0,5 te nf označava
broj prekobrojnih mjerenja. Vektor v u ovom slučaju ima dimenzije (96×1), matri-
ca P ima dimenzije (96×96), a prekobrojnih je mjerenja 95. Prema izrazu (12)
točnost referentnog mjerenja rotirajućeg lasera iznosi:
s0  1, 26 mm.
Točnost pojedinog mjerenja određena je prema izrazu (Rožić 2007):
s0
si  , i 1, 2, , n , (13)
pi
gdje je s0 referentno standardno odstupanje, a pi je težina određene visinske

razlike. Točnost određivanja visinske razlike niveliranjem iz sredine, tj. nivelira-
njem s prvog stajališta, prema izrazu (13) iznosi:
s1  0, 89 mm .
Točnost određivanja visinske razlike niveliranjem s kraja, odnosno niveliranjem s

drugog i trećeg stajališta, prema izrazu (13) iznosi:
s2 s3 1,78 mm .
5. Procjena mjerne nesigurnosti

Procjena standardne mjerne nesigurnosti A-vrste komponenta je mjerne nesigur-
nosti dobivena statističkom analizom vrijednosti određenih ponovljenim mjerenji-
ma u propisanim uvjetima (ISO 2014). Procjena standardne mjerne nesigurnosti
B-vrste izražava se varijancom ili standardnom nesigurnosti temeljem znanstvene
prosudbe na svim raspoloživim podacima o mogućoj promjenljivosti. Takav skup
podataka može uključivati: prijašnje mjerne podatke, iskustvo s tvarima i instru-
mentima ili opće poznavanje ponašanja i svojstava bitnih tvari i instrumenata,
specifikacije proizvođača, podatke dane u potvrdama o umjeravanju i drugim po-
tvrdama te nesigurnosti dodijeljene referentnim podacima uzetim iz priručnika
(ISO/IEC 2008).
Procjena standardnih mjernih nesigurnosti A-vrste i B-vrste određena je za dulji-
nu 40 m. Prema podacima obavljenih mjerenja dobivena je procjena standardne
mjerne nesigurnosti A-vrste, odnosno standardno odstupanje određivanja visinske
razlike rotirajućim laserom NL-400 za prvu sesiju mjerenja, koje iznosi:
uA 1, 31 mm .
Prema normi 17123-6:2012 za određivanje standardne mjerne nesigurnosti B -vrste

potrebno je uzeti u obzir sljedeće parametre (za duljinu 40 m) (Macarol 1985, ISO
2012, HRN ISO 2014):
• pogreška zbog odstupanja ravnine rotirajućeg lasera od horizontalne ravnine a
iznosi –1,50 mm
• pogreška zbog ukupnog odstupanja osi rotirajućeg lasera od vertikalne osi b
iznosi –1,50 mm
• pogreška zbog nevertikalnosti nivelmanske letve dh1 iznosi 0,06 mm
• pogreška nulte podjele nivelmanske letve dh2 iznosi 0,50 mm
• pogreška zbog spajanja nivelmanske letve dh3 iznosi –2,00 mm
• pogreška zbog atmosferskih uvjeta dh4 iznosi ±0,02 mm
• pogreška zbog slijeganja stativa dh5 iznosi –2,00 mm
• pogreška zbog zakrivljenosti Zemlje dh6 iznosi 0,13 mm.
Standardna odstupanja procijenjenih pogrešaka za određivanje standardne mjerne

nesigurnosti B-vrste računaju se ovisno o razdiobi prema kojoj se distribuiraju.
Standardna odstupanja procijenjenih pogrešaka koje se distribuiraju prema pravo-
kutnoj razdiobi računaju se prema izrazu (ISO 2014):
a
, uj  (14)
3
a standardna odstupanja procijenjenih pogrešaka koje se distribuiraju prema tro-
kutastoj razdiobi računaju se prema izrazu (ISO 2014):
a
uj  , (15)
6
gdje je a = ( a+ − a− ) / 2 . Vrijednosti gornje granice a i donje granice a definira-
ju interval unutar kojeg leži parametar a. Vjerojatnost da će parametar a ležati
unutar tog intervala iznosi 100%.
U tablici 10 dan je prikaz računanja parametara standardne mjerne nesigurnosti
B-vrste prema ISO (2012) i ISO (2014).
Tablica 10. Parametri standardne mjerne nesigurnosti B-vrste (ISO 2012, ISO 2014).
Granice Standardna Koeficijent
Vrijednost
Veličina intervala nesigurnost osjetljivosti u ( x ) ≡ c ⋅u ( x )
xi Razdioba ∂f t i i
Xi  a+ , a− 
  u ( xi ) ci ≡ [mm]
[mm] x
[mm] [mm] ∂ i
a+ =−0, 50
a –1,50 a− =−2, 50 pravokutna 0,58 1 0,58
a  1, 00
a+ = 0, 00
b –1,50 a− =−1, 50 trokutasta 0,31 1 0,31
a  0, 75
a+ = 0, 06
dh1 0,06 a− = 0, 00 pravokutna 0,02 1 0,02
a  0, 03
a+ = 0, 50
dh2 0,50 a− = 0, 00 pravokutna 0,14 1 0,14
a  0, 25
a+ = 0, 00
dh3 –2,00 a− =−2, 00 pravokutna 0,58 1 0,58
a  1, 00
a+ = 0, 02
dh4 0,00 a− =−0, 02 pravokutna 0,01 1 0,01
a  0, 02
a+ = 0, 00
dh5 –2,00 a− =−2, 00 pravokutna 0,58 1 0,58
a  1, 00
a+ = 0,13
dh6 0,13 a− = 0, 00 pravokutna 0,04 1 0,04
a  0, 07
Iz tablice 10 proizlazi da procjena standardne mjerne nesigurnosti B-vrste iznosi:
uB = 0, 582 + 0, 312 + 0, 022 + 0,14 2 + 0, 58 2 + 0, 012 + 0, 58 2 + 0, 04 2 ,
uB 1, 06 mm .
Na sastavljenu standardnu mjernu nesigurnost utječu standardne mjerne nesigur-

nosti A-vrste i B-vrste te se ona može izračunati prema izrazu (Benčić i Solarić
2008):
uc = uA2 + uB2 . (16)
Uvrste li se u izraz (16) vrijednosti standardnih mjernih nesigurnosti A-vrste i

B-vrste dobije se izraz:
uc = 1, 312 +1, 06 2 .
Konačna vrijednost za sastavljenu standardnu mjernu nesigurnost iznosi:
uc 1, 69 mm na 40 m .
U znanstvenim istraživanjima računa se i proširena mjerna nesigurnost prema

izrazu:
U = k⋅uc , (17)
gdje je k faktor proširenja, koji za interval pouzdanosti 95% iznosi 1,96. Prema
izrazu (17) proširena mjerna nesigurnost iznosi:
U  3, 30 mm na 40 m .
6. Zaključak
Rotirajući laser rotacijom laserske zrake oko svoje vertikalne osi opisuje horizon-
talnu ravninu. Visinska razlika dobivena rotirajućim laserom računa se oduzima-
njem očitanja, određenih prijamnikom, na zadnjoj i prednjoj nivelmanskoj letvi.
Kako bismo bili sigurni u ispravnost rotirajućeg lasera NL-400 tvrtke Nivel System
ispitali smo i odredili njegovu preciznost i točnost te iskazali sastavljenu standar-
dnu mjernu nesigurnost i proširenu mjernu nesigurnost. Postupak obrade i anali-
ze rezultata mjerenja te statističkih testova i grupiranja u razrede, radi ispitivanja
preciznosti i točnosti, obavljen je programom ISO_ROLAS.
Preciznost mjerenja ispitana je prema potpunom postupku međunarodne norme

ISO 17123-6:2012. Analizom rezultata ispitivanja preciznosti rotirajućeg lasera
NL-400 utvrđeno je da su empirijske vrijednosti standardnih odstupanja, za obje
sesije mjerenja, manje od vrijednosti deklarirane u laboratoriju pod kontroliranim
uvjetima, koje su definirane u tehničkim specifikacijama instrumenta. Također,
analizom rezultata utvrđeno je da empirijska standardna odstupanja dviju sesija
mjerenja pripadaju istom uzorku, odnosno dvije neovisne grupe mjerenja rotiraju-
ćim laserom NL-400 iste su preciznosti.
Točnost mjerenja, odnosno određivanja visinske razlike, ispitana je u odnosu na
referentnu visinsku razliku, koja je dobivena niveliranjem iz sredine metodom
preciznoga geometrijskog nivelmana. Točnost određivanja visinske razlike rotira-
jućim laserom izražena je referentnim standardnim odstupanjem te iznosi 1,26
mm. Točnost određivanja visinske razlike niveliranjem iz sredine iznosi 0,89 mm,
dok točnost određivanja visinske razlike niveliranjem s kraja iznosi 1,78 mm.
Procijenjeni su parametri standardnih mjernih nesigurnosti A-vrste i B-vrste koji
utječu na konačni rezultat mjerenja te je izračunata sastavljena standardna mjer-
na nesigurnost, koja iznosi 1,69 mm na 40 m. Također, izračunata je i proširena
mjerna nesigurnost, koja odgovara intervalu pouzdanosti od 95%, a iznosi 3,30
mm na 40 m.
Analizom rezultata matematičkog izjednačenja i statističkog testiranja utvrđeno je
da je rotirajući laser NL-400 (ser. br. H411274) ispravan te se može primjenjivati
u mjerenjima u kojima je ostvariva preciznost i točnost zadovoljavajuća.
Literatura
Barković, Đ. (2002): Komparacija nivelmanskih letava pomoću inkrementalne mjerne
letve, doktorska disertacija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Barković, Đ., Zrinjski, M., Borić, B. (2013): Laboratory Procedure for the Calibration
of Laser Handheld Distance Meter, Conference Proceedings, Volume II – 13th
International Multidisciplinary Scientific GeoConference SGEM 2013, STEF92
Technology Ltd., Sofia, 293–300.
Barković, Đ., Zrinjski, M., Udovičić, D. (2014): Automation of Testing of Geodetic
Measuring Instruments, Conference Proceedings, Volume II – 14th International
Multidisciplinary Scientific GeoConference SGEM 2014, STEF92 Technology Ltd.,
Sofia, 89–96.
Barković, Đ., Zrinjski, M., Baričević, S. (2016): Automatizacija ispitivanja preciznosti elek-
trooptičkih daljinomjera na kalibracijskoj bazi, Geodetski list, 70 (93), 4, 311–336.
Benčić, D., Solarić, N. (2008): Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici,
Školska knjiga, Zagreb.
Činklović, N. (1978): Analiza i prethodna ocena tačnosti metoda preciznih geodetskih mer-
enja, Institut za geodeziju Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Beograd.
Činklović, N. (1983): Metode preciznih geodetskih merenja, Naučna knjiga, Beograd.
Feil, L. (1984): Prilog razmatranju modela ocjene točnosti u nivelmanu visoke točnosti,
doktorska disertacija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Feil, L. (1989): Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – prvi dio, Geodetski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Feil, L. (1990): Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – drugi dio, Geodetski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Frančula, N., Lapaine, M. (2008): Geodetsko-geoinformatički rječnik, Državna geodet-
ska uprava, Zagreb.
HRN ISO (2014): HRN ISO 17123-6:2014 – Optika i optički instrumenti – Terenski
postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere – 6. dio:
Rotirajući laseri (ISO 17123-6:2012), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, Interna-
tional Organization for Standardization, Geneva, Switzerland.
ISO (2012): ISO 17123-6:2012 – Optics and optical instruments – Field procedures for
testing geodetic and surveying instruments – Part 6: Rotating lasers, Internatio
nal Organization for Standardization, Geneva, Switzerland.
ISO (2014): ISO 17123-1:2014 – Optics and optical instruments – Field procedures for
testing geodetic and surveying instruments – Part 1: Theory, International Orga
nization for Standardization, Geneva, Switzerland.
ISO/IEC (2008): ISO/IEC Guide 98-3:2008 – Uncertainty of measurement – Part 3:
Guide to the expression of uncertainty in measurement (GUM:1995), Internation-
al Organization for Standardization, Geneva, Switzerland.
Klak, S. (1986): Teorija pogrešaka i račun izjednačenja, Sveučilišna naklada Liber,
Zagreb.
Levin, E., Nadolinets, L., Akhmedov, D. (2017): Surveying Instruments and Technology,
CRC Press, Boca Raton, London, New York.
Macarol, S. (1985): Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb.
Nivel System (2015): Mjerni instrumenti i pribor za građevinarstvo i geodeziju, Nivel
System, Varšava, Poljska.
Pauše, Ž. (1993): Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga, Zagreb.
Pavlić, I. (1970): Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb.
Rožić, N. (1995): Ispitivanje slučajnih i sistematskih pogrešaka u geometrijskom nivel-
manu, doktorska disertacija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Rožić, N. (2007): Računska obrada geodetskih mjerenja, Geodetski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb.
Vrdoljak, B. (2007): Vjerojatnost i statistika, Građevinsko-arhitektonski fakultet Sve
učilišta u Splitu, Split.
Zrinjski, M. (2010): Definiranje mjerila kalibracijske baze Geodetskog fakulteta pri
mjenom preciznog elektrooptičkog daljinomjera i GPS-a, doktorska disertacija,
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Zrinjski, M., Barković, Đ., Razumović, I. (2010): Automatizacija ispitivanja preciznosti
nivelira i umjeravanja invarnih nivelmanskih letvi, Geodetski list, 64 (87), 4,
279–296.
Zrinjski, M., Barković, Đ., Tir, M. (2011): Automatizacija ispitivanja preciznosti teodo-
lita prema normi HRN ISO 17123-3:2004, Geodetski list, 65 (88), 2, 123–144.
Zrinjski, M., Barković, Đ., Čulić, D. (2013): Precision Testing of Electronic Tacheome-
ter according to the Standard ISO 17123-5:2005, Conference Proceedings, Volume
II – 13th International Multidisciplinary Scientific GeoConference SGEM 2013,
STEF92 Technology Ltd., Sofia, 351–358.
Zrinjski, M., Barković, Đ., Herent, M. (2015): Testing the Precision of GNSS RTK
Measuring Systems by Applying of Computer Programme, Conference Proceed-
ings, Volume II – 15th International Multidisciplinary Scientific GeoConference
SGEM 2015, STEF92 Technology Ltd., Sofia, 499–506.
Zrinjski, M., Barković, Đ., Radočaj, D., Tupek, A. (2018): Determining and Analyzing
the Quality of GNSS RTK Positioning, Jubilee Annual 2017–2018 of the Croatian
Academy of Engineering, 12, 1, 401–414.
Zrinjski, M., Barković, Đ., Baričević, S. (2019): Precise Determination of Calibration
Baseline Distances, Journal of Surveying Engineering, 145, 4,
DOI: https://doi.org/10.1061/(ASCE)SU.1943-5428.0000288.
Mrežne adrese
URL 1: International Organization for Standardization – ISO,
https://www.iso.org/committee/53732/x/catalogue/, (4. 3. 2019.).
URL 2: Hrvatski zavod za norme – HZN,
http://www.hzn.hr/, (4. 3. 2019.).
Testing and Analysis of the Measurement Quality

of the Rotating Laser System
ABSTRACT. The procedure of precision testing of geodetic and measuring instru-

ments is given by the set of standards of the basic label ISO 17123. The precision of
the rotating laser system – the rotating laser was tested according to the full test
procedure of ISO 17123-6:2012. The full test procedure defines two independents
measurement sessions, each containing four series of measurements with three differ-
ently defined instrument positions. After testing the precision of the rotating laser, four
statistical tests were performed, which were recommended by the specified standard.
Testing the accuracy of determining the height difference was performed by comparing
the reference height difference, determined by a precise geometric levelling method.
Error sources that affect the results of rotating laser measurement were estimated. The
standard measurement uncertainty of the Type A, the standard measurement uncer-
tainty of the Type B, the combined standard measurement uncertainty and the expand-
ed measurement uncertainty were shown as measurement quality parameters. Meas-
urement data were automatically mathematically equated and statistically processed
in software ISO_ROLAS. Analysis of the obtained results found that the empirical
values of experimental standard deviations are less than the values stated in the tech-
nical specifications of the manufacturer and that the experimental standard deviations
of the two independents measurement sessions originate from the same sample.
Keywords: ISO 17123-6:2012, rotating laser system, precision, accuracy, standard

measurement uncertainty of the Type A, standard measurement uncerta-
inty of the Type B, combined standard measurement uncertainty, expanded
measurement uncertainty.
Primljeno / Received: 2019-04-29
Prihvaćeno / Accepted: 2019-06-05

Baričević, V. i dr.: Podaci Temeljne topografske baze (TTB) u…, Geod. list 2019, 2, 129–146 129
UDK 528.4:332.37:004.6](497.5):349.4
Pregledni znanstveni članak / Review
Podaci Temeljne topografske baze (TTB)

u komasacijskom predprocesu
Vladimir BARIČEVIĆ, Ivan LANDEK, Damir ŠANTEK – Zagreb1
SAŽETAK. Komasacija zemljišta tehnička je operacija kojom se geometrija postojećih

katastarskih čestica usklađuje s novim oblikom korištenja prostora, a komasacija
poljoprivrednog zemljišta provodi se u svrhu okrupnjavanja sitnih posjeda u jedan
ili nekoliko većih posjeda radi bolje i učinkovitije obrade zemljišta. U Republici Hr-
vatskoj postoji tradicija komasacije zemljišta osobito u području Slavonije, gdje se u
razdoblju od 1956. do 1980. godine provela na 650 000 ha (60% od ukupno koma-
siranih površina). Od 1990. godine do danas nije provedena ni jedna komasacija
zemljišta. Međutim, u novije doba u Republici Hrvatskoj ima sve više zagovornika
aktualizacije komasacija zbog fragmentiranosti poljoprivrednih površina koja utječe
na proizvodni proces, troškove, cijenu poljoprivrednog proizvoda na tržištu te renta-
bilnost poljoprivredne proizvodnje. Stoga je 2015. donesen novi Zakon o komasaciji
poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine 2015). Danas se komasacije provode u sve
kraćem vremenu, s obzirom na snažan tehnološki razvoj instrumentarija i metoda te
dostupnost različitih baza podataka koje se mogu upotrebljavati u postupku ko-
masacije. U radu je prikazana mogućnost korištenja podataka Temeljne topografske
baze u predradnjama, kojima se inicira pokretanje postupka komasacije zemljišta, a
djelomično i u radovima na komasaciji zemljišta.
Ključne riječi: CROTIS, komasacija zemljišta, temeljna topografska baza (TTB),
STOKIS.
1. Uvod
Komasacija zemljišta skup je administrativnih i tehničkih postupaka kojima se
katastarske čestice, formirane prethodnim korištenjem, preoblikuju sukladno za-
htjevima nove namjene zemljišta u skladu s prostornim planom. Komasacija poljo-
privrednog zemljišta provodi se u svrhu okrupnjavanja posjeda i katastarskih če-
stica u veće i pravilnije radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja
1
Vladimir Baričević, dipl. ing. geod., Državna geodetska uprava, Gruška 20, HR-10000 Zagreb, Hrvatska,
e-mail: vladimir.baricevic@dgu.hr,
dr. sc. Ivan Landek, Državna geodetska uprava, Gruška 20, HR-10000 Zagreb, Hrvatska,
e-mail: ivan.landek@dgu.hr,
dr. sc. Damir Šantek, Državna geodetska uprava, Gruška 20, HR-10000 Zagreb, Hrvatska,
e-mail: damir.santek@dgu.hr.
130 Baričević, V. i dr.: Podaci Temeljne topografske baze (TTB) u…, Geod. list 2019, 2, 129–146
povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, radi osnivanja i izgradnje

poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenja drugih rado-
va na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi (Narodne novine 2015).
Prema Zakonu o komasaciji zemljišta iz 1954. u Republici Hrvatskoj je od 1956.
do 1980. godine komasirano više od 650 000 ha površine u 420 komasacijskih
gromada. Najveći dio komasacijskih radova obuhvaćao je područje istočne Slavoni-
je i Baranje. Tom području pripada oko 60% komasiranih površina u Hrvatskoj
(Lapaine i Landek 2018). Od 1990. godine do danas nisu provođene komasacije
zemljišta. Ulaskom Republike Hrvatske u EU 2015. godine pristupilo se zajednič-
kom tržištu proizvoda, pa tako i poljoprivrednih. Tržišni zahtjevi za kvalitetom i
cijenom poljoprivrednih proizvoda ponovo aktualiziraju pitanje komasacije, tj.
okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Samo obradom velikih poljoprivrednih
površina, uz primjenu suvremenih agrotehničkih mjera, hrvatski poljoprivrednik
može smanjiti troškove te postati konkurentan poljoprivrednik na otvorenom tr-
žištu EU. Stoga je 2015. godine donesen novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog
zemljišta kojim se komasacija zemljišta ponovo aktualizirala u Republici Hrvat-
skoj.
2. Komasacija zemljišta
Zakonom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine 2015) člankom
3. definira se komasacija kao bitan interes Republike Hrvatske. Komasacija se
provodi na temelju višegodišnjih i godišnjih programa. Višegodišnje programe do-
nosi Hrvatski sabor, a godišnje programe Vlada Republike Hrvatske (članak 4.).
Člankom 5. i člankom 6. definirano je kada će se, odnosno kada se neće pokrenu-
ti postupak komasacije zemljišta. Programima se utvrđuju područja na kojima će
se provoditi komasacija, izvori financiranja i rokovi za provedbu programa. Pro-
gram služi organiziranoj realizaciji prostornih planova u određenom vremenskom
razdoblju i s predviđenim sredstvima. Programom se definiraju prioriteti za odre-
đene aktivnosti prema stanju problema, specifičnosti područja i mogućnosti za
realizaciju društvene zajednice, investitora i sudionika komasacije. Osnovni je smi-
sao osiguranje financijskih sredstava za iskorištenje na najbolji način u određenom
vremenskom razdoblju.
Komasacija zemljišta sastoji se od više različitih faza: prethodni radovi, komasa-
cijska procjena zemljišta, radovi na projektiranju i realizaciji projekta, završni
radovi te izrada novoga katastra nekretnina. Prethodni radovi su radovi koje je
potrebno obaviti prije pokretanja postupka komasacije, a sastoje se od preuzima-
nja postojećih podataka, utvrđivanja stvarnog stanja i predradnji za projekt koma-
sacije. Svrha je tog predprocesa promicanje projekta, u smislu znanja i mišljenja,
od ideje do točke odlučivanja, sa znanjem o posljedicama ulaska u projekt. Potre-
ban sadržaj ovisit će o stanju mišljenja s postojećim znanjima na početnoj točki i
o preprekama na putu čitavog procesa. Prepreke koje je potrebno savladati mogu
biti negativno stajalište većine zemljoposjednika, nedostatak interesa od strane
vlasti, birokratski mehanizam odlučivanja ili slaba financijska sredstva.
Temeljem globalnih gospodarskih činjenica i prijedloga, radi se pripremni proces
razgovora i traženja informacija koje pružaju pristup pregovorima. Iskustva ste
čena pregovorima čine okvir za daljnja istraživanja i upućuju na prihvatljive
kompromise u svrhu dobivanja potrebne podrške. Nakon detaljnog istraživanja

počinje novi krug informacija, razgovora i pregovora do konačnog završetka tog
iterativnog postupka. Usuglašene smjernice komasacije s većinom sudionika im-
plementiraju se u tehnički elaborat zahtjeva za pokretanje komasacije. U držav-
nom tijelu za koordinaciju provođenja komasacije ocjenjuju se prioriteti svih pri-
stiglih zahtjeva za pokretanje komasacije te se predlaže uvrštavanje odabranih
područja u državni Program komasacije.
U ovisnosti o specifičnostima pojedinog područja, elaborat zahtjeva za pokretanje
komasacije može sadržavati:
• opći dio s izvodom iz prostornih i urbanističkih planova,
• temeljne podatke o katastarskoj općini,
• ocjene postojećeg stanja prirodnih i antropogenih karakteristika područja,
• usuglašene ciljeve uređenja područja postupkom komasacije,
• ocjenu stanja postojeće geodetske i prostorno-informacijske dokumentacije,
• plan komasacije temeljen na usuglašenim ciljevima,
• moguće projekte na izvođenju radova na zaštiti, uređenju i korištenju poljopri-
vrednog zemljišta,
• sistematizaciju geodetsko-tehničkih radova i radnih aktivnosti s vremenom tra-
janja i procijenjenim troškovima te dokazom osiguranja sredstava za podmirenje
troškova u skladu s dinamikom izvođenja radova.
Osnova je zahtjeva za pokretanje komasacije studija postojećeg stanja, koja se
predočuje opisima i kartama te daje okvir za poboljšanja na tom području. Može
se sastojati:
• od prirodnih karakteristika i ograničenja područja,
• od demografskih karakteristika,
• od prometnih karakteristika područja,
• od uređenosti, korištenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta,
• od uređenosti, korištenja i zaštite voda i zaštite od štetnog djelovanja voda,
• od uređenosti, korištenja i zaštite šuma, šumskog zemljišta i objekata,
• od prostornog razmještaja objekata turizma, ugostiteljstva, sporta, odmora i re-
kreacije,
• od uređenosti urbanog dijela područja,
• od zaštite okoliša i kulturno-povijesnih vrijednosti,
• od pregleda stanja ukupnoga gospodarskog razvoja općine.
Elaborat zahtjeva za pokretanje komasacije uvijek se izrađuje temeljem podataka
prikupljenih iz postojeće prostorno-informacijske dokumentacije.
3. Upotreba podataka Temeljne topografske baze (TTB)

u komasacijskom predprocesu
3.1. Povijesni razvoj STOKIS-a, CROTIS-a i TTB-a
Devedesetih godina prošlog stoljeća u Republici Hrvatskoj započelo se raditi na

razvoju službene (suvremene) kartografije. Suvremena kartografija temelji se na
geoprostornim podacima. Geoprostorni podaci su podaci o objektima i pojavama
na površini ili ispod površine zemlje. Osnova su za informacijske sustave pa tako
i za Službeni topografsko kartografski informacijski sustav (STOKIS), temeljni
Slika 1. Model podataka STOKIS-a.
dokument kojim je dana strategija višegodišnjeg razvoja kartografije u Republici

Hrvatskoj (Frančula i Lovrić 1993). Definiran je Pravilnikom o topografskoj izmje-
ri i izradbi državnih karata (Narodne novine 2008). Člankom 23. konstatiraju se
temeljna načela uspostave topografskih i kartografskih baza sukladna STOKIS-u,
člankom 25. pojašnjava se model nastajanja topografskih baza podataka (TB), a
člankom 26. pojašnjava se model nastajanja kartografskih baza podataka (KB).
Model podataka STOKIS-a prikazan je na slici 1 (Racetin 2013).
Nakon STOKIS-a provedena je analiza za izbor najprikladnijeg modela podataka
tadašnjeg stanja geoprostornih podataka u Republici Hrvatskoj (Radić 1994). U
istraživanju su sudjelovali mnogobrojni znanstvenici i stručnjaci s Geodetskog
fakulteta, iz Državne geodetske uprave i iz privatnih tvrtki. Kao rezultat analize
predložen je i prihvaćen Hrvatski topografsko informacijski sustav Republike Hr-
vatske (CROTIS) (Biljecki 1996). CROTIS je temeljni dokument kojim se propisu-
je klasifikacija topografskih podataka pri njihovu prikupljanju, obradi, točnosti,
načinu prikazivanja i prijenosu. Do danas su izrađene četiri verzije CROTIS-a, i
to CROTIS 1.0, 1.1, 1.2 i 2.0.
U tablici 1 prikazana je usporedba različitih verzija CROTIS-a i objektnih cjelina
koje sadrži.
Tablica 1. Usporedba različitih verzija CROTIS-a i objektnih cjelina.

Model CROTIS 1.0 sastojao se od 10 objektnih cjelina, 31 objektne grupe i 100

objektnih vrsta. Nakon modela podataka CROTIS 1.0 izrađena je verzija CROTIS
1.1 (Biljecki 2009). Provođenjem analiza i praćenjem tehnoloških novina uočeno je
da se mora prihvatiti razmjenski format EXPRES koji je u to doba bio univerza-
lan. CROTIS 1.1 izrađen je 2002. godine. U modelu podataka CROTIS 1.1 zadrža-
no je 10 objektnih cjelina kao i u modelu podataka CROTIS 1.0.
Nakon toga je izrađen model podataka CROTIS 1.2, u kojem su objektne cjeline
Stalne geodetske točke i Administrativna i teritorijalna podjela, granice izmještene
i održavaju se u samostalnim bazama podataka. Model podataka CROTIS 1.2 pri-
hvaćen je 2006. godine. S obzirom na tehnološki napredak u području prostornih
podataka i direktiva Europske unije, pojavili su se novi momenti razvoja prostor-
nih podataka. U to je doba Republika Hrvatska imala ugovor o predpristupanju
Europskoj uniji i pratile su se sve novine koje su obrađivane i u EU. Dana 14.
ožujka 2007. izdana je Direktiva INSPIRE 2007/2/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća Europske unije. Model podataka CROTIS 2.0 (Divjak 2013) usklađen je u
velikoj mjeri s INSPIRE direktivom i prihvaćen 2014. godine (Divjak 2014). Naj-
veća promjena dogodila se u načinu prikazivanja površinskih objekata. Do njegova
prihvaćanja prikupljanje podataka bilo je prilagođeno primitivnim grafičkim ele-
mentima (točka, linija), stoga su se i površinski objekti sastojali od granica (linija)
koje su sadržavale atribute površinskog objekta. U novome modelu svaki objekt
ima tri predviđene geometrije (točka, linija, poligon) te sadrži sve atribute predvi-
đene modelom (Mallgren 1982). Osim definicija objektnih cjelina, atributa te kla-
sa, u novome modelu dane su i definicije vrijednosti atributa. U modelu CROTIS
2.0 uvedena je apstraktna objektna nadklasa „CROTIS objekti“ koja je nosilac
osnovnih atributa svih klasa u modelu, kao što su jedinstveni identifikator, točnost
prikupljanja, izvor, podaci životnog ciklusa objekta i dr.
Temeljna topografska baza (TTB) zasnovana je na topografskom modelu podataka
CROTIS 2.0. Uspostavljena je kao jedinstvena baza prostornih podataka (tehničke
specifikacije proizvoda topografski podaci (Državna geodetska uprava 2017)), te-
melji se na principima koji drugim subjektima omogućavaju nadogradnju atribut-
nim podacima iz svoje nadležnosti i interesa. Poseban naglasak stavljen je na is-
punjavanje osnovnih potreba kao što su aktualnost, pouzdanost, geometrijska i
atributna točnost podataka u sustavu. Jednostavni oblici (točke, linije, površine)
atributizacijom te kasnijim postupcima kartografske obrade, a uz uporabu odgo-
varajućega kodnog sustava, pretvaraju se u oblike koji omogućuju korisniku vizu-
alnu percepciju sadržaja karte i prepoznavanje karakteristika prikazanog terena i
objekata na njemu (Državna geodetska uprava 2018).
Prije samog učitavanja podataka analizirano je kako ih najbolje organizirati (At-
kinsonn i dr. 1989). Podaci su strukturirani po objektnim cjelinama: geografska
imena, reljef, promet, pokrov i korištenje zemljišta, građevine, hidrografija i vodo-
vi.
TTB je uspostavljen 2003. godine, a potkraj 2010. godine završeno je prvo inicijal-
no učitavanje podataka u TTB za cijelo područje Republike Hrvatske. Od 2011.
godine ažuriraju se i dopunjuju podaci u TTB-u kako ne bi bili stariji od tri godi-
ne.
3.2. Prijedlog uporabe podataka TTB-a
Prijedlog uporabe podataka TTB-a bit će prikazan prema objektnim cjelinama

odnosno paketima. Prvo će biti opisani objekti koji se prikupljaju u određenom
tematskom paketu, njihovi uvjeti prikupljanja i prikaza, njihovi atributi i metapo-
daci. Nakon toga bit će obrazloženo kako se ti podaci mogu upotrebljavati u po-
stupku komasacije zemljišta s obzirom na model podataka TTB-a, točnost i potre-
be procesa komasacije.
Svaki objekt svake klase svakog paketa sadrži metapodatke (podaci o podacima)
koji su strukturirani prema prikazu na slici 2.
Slika 2. CROTIS_Temeljni paket.
Podaci TTB-a u najvećoj su mjeri prikupljeni fotogrametrijskom restitucijom. Spe-

cifikacijom proizvoda Topografski podaci 2.0 definirana je položajna točnost poda-
taka do 1 m. Vrlo je važna informacija i vremenska komponenta. Važno je znati
kada je objekt kreiran odnosno je li doživio neku promjenu, kada je došlo do te
promjene i zašto je došlo do promjene. Znamo da podaci u katastarskom operatu
nisu uvijek ažurni, iako su veće preciznosti i temeljni su podatak u postupku ko-
masacije. Zato informacije o stvarnim objektima/promjenama na terenu s vremen-
skom komponentom objekata u TTB-u još više dolaze do izražaja i pomažu u po-
stupku komasacije za dobivanje slike stvarnog stanja.
3.2.1. Paket Promet
Paket Promet namijenjen je spremanju i prikazu svih objekata koji čine prometnu
mrežu ili su dio prometne infrastrukture, a sastoji se od sljedećih elemenata/klasa:
prometne površine, os prometnice, pruga, površinski elementi prometa i linijski
elementi prometa.
Prometne su površine izgrađene površine koje su sastavni dio prometne mreže. Tu
pripadaju površina ceste, raskrižje, parkiralište, pojas pruge, poletno-sletna staza,
stajanka i heliodrom. Prikupljaju se sve funkcionalne prometnice bez obzira na
širinu i vrstu kolnika. Prema vrsti kolnika prometnice se dijele na ceste i putove.
Površina ceste prometnica je uređenoga kolnika koji je širi od 5 m, a može biti od
različitog pokrova (asfalt, beton, makadam i dr.). Iz metapodataka odnosno iz
klase os prometnice možemo vidjeti o kojoj je vrsti prometnice riječ, odnosno ka-
kva je njezina važnost, upotrebljava li se ili ne. U pravilu se površine cesta ne
mijenjaju pri komasaciji već se nova putna mreža prilagođava tim objektima. Pre-
uzimanjem podataka iz TTB-a vrlo se brzo i jednostavno može napraviti osnovni
izračun isplativosti postupka komasacije jer, kako je već spomenuto, pristupit će
se komasaciji zemljišta samo ako su koristi od komasacije veće od troškova. Uska
cesta odnosno uski put prometnice je uža od 5 m s uređenim odnosno neuređenim
kolnikom. Uska cesta će u postupku komasacije vrlo vjerojatno zadržati svoj polo-
žaj u prostoru i činit će prometnu mrežu. Uski put i staza prometnice su uže od
5 m najčešće makadamskog pokrova ili nabijene zemlje. U postupku komasacije
takve se prometnice mogu vrlo lako premjestiti ili ukinuti te se umjesto njih može
napraviti nova putna mreža. Postupak njihova ukidanja/premještanja brz je, jed-
nostavan i jeftin.
Površinski su objekti cestovnog prometa vijadukt, tunel, most, nadvožnjak i pod-
vožnjak. Ti objekti imaju dugoročnu namjenu i veliku materijalnu vrijednost te se
neće rušiti i graditi novi. Pri projektiranju putne i kanalske mreže potrebno je
znati njihov položaj te prema njima prilagoditi novu putnu mrežu. Linijski su
objekti cestovnog prometa propust, pješački most i skela. Ako je moguće, putnu i
kanalsku mrežu poželjno je prilagoditi postojećim objektima, a ako to nije moguće,
sagradit će se novi. Ti su objekti manje veličine, brzo se sagrade i nisu skupi pa
ni troškovi komasacije za opće i zajedničke potrebe neće biti znatno uvećani.
Na slici 3 prikazan je dio podataka iz TTB-a kao što su cesta (dvije tanje uspored-
ne linije), kolni put (deblja siva linija), površinski vodotok s linijama vodnog lica
(dvije usporedne linije unutar kojih su dvije deblje isprekidane linije koje prikazu-
ju trenutačno stanje vodotoka odnosno vodostaj).
Pojas pruge površina je koju pokrivaju tračnice željezničke ili tramvajske pruge i
nasip do susjednog pokrova zemljišta izvan područja kolodvora odnosno postaje.
Kao i u cestovnom prometu, površinski su objekti željezničkog prometa vijadukt,
tunel, most, nadvožnjak i podvožnjak. Poljoprivredno će se zemljište u postupku
komasacije prilagođavati prema njima odnosno prema pojasu željezničke pruge.
Na slici 4 ravna deblja linija prikazuje prugu, linije oko nje prikazuju pružni nasip,
a pomalo zakrivljene linije prikazuju vodotok. Na križanju pruge i vodotoka nala-
zi se željeznički most (prikazan kao pravokutnik). Površina koju zatvaraju linije
paralelne s osi pruge površina je željezničkog pojasa i ona sigurno neće biti uklju-
čena u postupak komasacije kao površina za dodjelu.
Slika 3. Dio podataka TTB-a.
Slika 4. Prikaz pruge u TTB-u.

Prometne površine u TTB-u obuhvaćaju i područje poletno-sletne staze, površine

stajanki te heliodroma. Rub prometnih površina zračne luke (poletno-sletna staza,
stajanka, heliodrom) definiran je rubom uređene površine (beton, asfalt). Kod
manjih aerodroma koji imaju zemljane (travnate) poletno-sletne staze, rub je sta-
ze definiran svjetlosnom signalizacijom ako ona postoji, odnosno rubom nabijene
travnate ili zemljane površine. Travnatu poletno-sletnu stazu (za male poljopri-
vredne zrakoplove) nije uvijek lako prepoznati. U TTB-u imamo informaciju o
njima, što nam uvelike može pomoći u daljnjem radu.
Općenito, površine pod objektima treba izuzeti iz komasacijske mase jer su to
površine za opće i zajedničke potrebe.
3.2.2. Paket Građevine
Paket Građevine sastoji se od sljedećih elemenata/klasa: zgrada, manje građevine,

veće građevine i izgrađene barijere.
Izgrađene barijere građevine su koje su fizička prepreka za nesmetano prolaženje,
a nastale su ljudskim djelovanjem. To su nasipi i usjeci, zidovi, bukobrani i akva-
dukti. Nasipi i usjeci prikupljaju se kada su površine veće od 20 m2. Osnovni je
kriterij njihova visina odnosno dubina, koja mora biti min. 2 m.
Zidovi mogu biti samostojeći ili potporni zidovi, te suhozidi. Samostojeći se zidovi
niži od 2 metra ili uži od 0,5 metara ne prikazuju, kao ni zidovi koji nemaju važnost.
Suhozidi koji imaju funkcionalnu važnost za eksploataciju određenog područja mo-
raju biti prikazani. Potporni se zidovi prikazuju ako su viši ili jednaki 3 metra.
Slika 5. Način prikazivanja nasipa, usjeka i podzida.

Slika 6. Katastarske čestice i DOF. Slika 7. Katastarske čestice i TTB/TK25.
Na slikama 6 i 7 prikazano je područje na kojem je potrebno provesti komasaciju.

Vidi se velik broj malih parcela (posebno je izražena njihova mala širina), do kojih
ne postoji pristupni put, a preko većeg broja parcela prolazi melioracijski kanal u
usjeku. Usjek i kanal nisu evidentirani u katastru zemljišta, ali u TTB-u jesu.
Stoga je u snimanju stvarnog stanja i u postupku odlučivanja o tome hoće li se
započeti komasacija zemljišta poželjno upotrebljavati podatke TTB-a.
Zgrada je trajna zatvorena građevinska konstrukcija iznad i/ili ispod površine ze-
mlje koja se upotrebljava za prebivanje ljudi ili životinja, za pohranjivanje ostalih
stvari ili za proizvodnju robe. Zgrade su kategorizirane prema namjeni i vrsti.
Atribut namjena glavna je klasifikacija klase zgrade koji definira pretežitu aktiv-
nost koja se obavlja unutar zgrade. Prema namjeni, zgrade se mogu klasificirati
kao stambene, javne, poljoprivredne, industrijske, te zgrade za uredsku djelatnost,
trgovinu i ugostiteljstvo. Detaljnije se zgrade klasificiraju prema atributu vrsta,
koji služi za grupiranje zgrada sličnih fizičkih svojstava i funkcije.
U postupku komasacije zemljišta podaci paketa Građevine mogu nam pomoći na
način da u postupku prethodnih radova znamo gdje se nalazi poljoprivredno ze-
mljište odnosno gdje se nalaze zgrade i dvorišta, jer u postupku projektiranja i
realizacije projekta ta područja neće ući u komasacijsku masu i neće se dodijeliti
novim vlasnicima/posjednicima. Iz atributa namjena možemo saznati koja je na-
mjena tih zgrada pa prema tome hoće li se zgrade i okolna površina zemljišta
možda upotrebljavati za zajedničke svrhe, što svakako utječe na postupak koma-
sacije. U praksi postoji velik broj slučajeva gdje su na poljoprivrednom zemljištu
sagrađeni stambeni i poljoprivredni objekti koji nisu evidentirani u katastru ze-
mljišta. Najčešće su sagrađeni bez potrebnih dozvola. Prema Zakonu o postupanju
s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine 2012) mnogi su od takvih
objekata postali legalni, nisu za rušenje, ostaju u prostoru, što također utječe na
proces komasacije zemljišta.
Na slici 8 može se vidjeti klasičan primjer navedene situacije. Vide se tri izgrađena
objekta, kolni putovi prema tim objektima te površine „okućnica ili dvorišta“ koje u
procesu komasacije zemljišta sigurno neće biti uključene kao poljoprivredno zemljište.
Na slici 9 prikazan je sličan primjer samo što su u katastru zemljišta ipak eviden-
tirani neki objekti. Međutim ti objekti više ne postoje u onakvim oblicima kakvi
Slika 8. DOF i katastar.
Slika 9. DOF, katastar i građevine.

su bili u trenutku evidentiranja (na slici su prikazani kao poluprozirni četveroku-

ti). Desno od prometnice postoji uska dugačka čestica koja je nekada bio vodotok,
a danas ga više nema.
Paket Građevine sadržava još klase manje i veće građevine. To su ostale građevin-
ske konstrukcije koje se razvrstavaju ovisno o njihovim dimenzijama. Ako su
objekti manji od 20 m2 razvrstavaju se u manje građevine. Ovdje se ubrajaju tra-
fostanica, zvonik, kontrolni toranj, kapelica, dimnjak i spomenik. Svi navedeni
objekti bez obzira na veličinu najčešće se nalaze u urbanom području pa neće
utjecati na komasaciju poljoprivrednog zemljišta.
3.2.3. Paket Hidrografija
Paket Hidrografija namijenjen je spremanju i prikazu svih voda – tekućica i staja-

ćica, objekata pod vodom, prirodnih i izgrađenih objekata na vodotoku koji na bilo
koji način utječu na protok vode ili zadržavaju vodu. Čine ga klase obalna linija,
vodeni tok, vode stajaćice i more, elementi vodotoka i vodne prepreke. Kriteriji
ograničenja izbora za klase tog paketa ne postoje. Prikazuju se svi vodotoci bez
obzira na duljinu ili širinu.
Obala vodotoka može biti izgrađena ili prirodna. Izgrađenom se obalom smatra
betonska ili kamena obala vodotoka ili mora. Zemljana obala, bez obzira je li ure-
đena ili neuređena, smatra se prirodnom obalom. Ta je informacija vrlo važna pri
izradi projekta prometne i vodne mreže u postupku komasacije, jer će biti manji
troškovi uređenja nekog novog vodotoka prirodne obale nego promjena već posto-
jećeg vodotoka izgrađene obale.
Klasa vodeni tok sadrži prirodne ili umjetne vodotoke s tekućom vodom. Ovisno o
širini vodenog toka, objekti pripadaju klasi široki ili uski vodeni tok. Široki vodeni
tok vodotok je širi od 3 metra, definiran je obalnom linijom koja opisuje poligon
te odgovarajućim atributima koji određuju karakter (trajni ili povremeni vodotok)
i vrstu (rijeka, kanal, rukavac). Stalnim se vodotokom smatraju vodotoci koji go-
tovo uvijek imaju vode ili povremeno presuše. Povremeni su vodotoci oni koji
imaju vode samo u doba većih kiša ili u doba otapanja snijega, dok su im u ostalim
razdobljima korita suha. Način prikaza vodotoka dan je na slikama 10 i 11.
Slika 10. Način prikaza velikih vodotoka. Slika 11. Način prikaza manjih vodotoka.
Uski vodeni tok prirodni je vodotok uži od 3 metra. Prikazuje se jednom linijom
po sredini korita vodotoka.
Vode stajaćice su jezero i ribnjak, te more. Prikazuju se ako im je površina veća
od 500 m2 obalnom linijom i pripadajućom vrijednosti atributa vrsta koji određuje
vrstu vode stajaćice. Male su vode stajaćice sve ostale vodene površine koje su u
potpunosti okružene kopnom i manje su od 500 m. Mogu biti trajne, kao lokva,
močilo, ili periodične, kao npr. bara.
Slika 12. Preklop DOF5 i katastra.
Slika 13. Preklop TK25 i katastra.

Na slici 13 prikazano je područje na kojem je potrebno provesti komasaciju poljo-

privrednog zemljišta. Vidi se da u katastru zemljišta nije evidentirano trenutačno
stanje (kanal u usjeku). TTB sadrži taj podatak koji pomaže pri snimanju stvarnog
stanja i pri projektiranju hidrografske mreže. Navedeni radovi utječu na cijenu
komasacije koja je ključna za odluku o pokretanju postupka komasacije poljopri-
vrednog zemljišta.
3.2.4. Paket Pokrov i korištenje zemljišta
Paket Pokrov i korištenje zemljišta namijenjen je spremanju i prikazu svih obje-

kata koji određuju vegetacijski pokrov područja s prirodnim i izgrađenim objekti-
ma što definiraju površine određene namjene. Taj paket sadrži sljedeće klase: po-
ljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, stablo, drvored i živica, ostala prirodna
područja, gospodarsko područje, javne površine, površine posebnih namjena i upo-
treba zemljišta.
Člankom 39. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine
2018) definirano je da prema vrsti uporabe zemljišta mogu biti poljoprivredno
zemljište, šumsko zemljište, unutarnje vode, površine mora, prirodno neplodno
zemljište i zemljište privedeno svrsi.
Usporedbom CROTIS-ova paketa Pokrov i korištenje zemljišta i Zakona o držav-
noj izmjeri i katastru nekretnina primjećuje se velika usklađenost u prikupljanju
informacija. Stoga se podaci prikupljeni za TTB u velikoj mjeri mogu upotreblja-
vati u postupku komasacije zemljišta odnosno u fazi prethodni radovi i komasacij-
ske procjene zemljišta. Navedeni podaci također mogu pomoći u fazi projektiranje
i realizacija projekta pri izradi knjige fonda komasacijske mase starog stanja.
Na slikama 14 i 15 prikazano je isto područje: preklop katastra i DOF-a i preklop
katastra i TK25 (TK25 je nastao iz TTB-a). Na slici 15 vidljivo je da k.č. 28/1 nije
u cijeloj svojoj površini iste namjene već je jedan njezin dio obradiva poljoprivredna
površina, a jedan dio je šuma. Na slici 16 vidimo da je dio čestice koji je pod šumom
zajedno sa susjednim česticama ustvari dio parka (prilikom izrade TTB-a i TK25 u
Slika 14. DOF i katastar. Slika 15. TK25 i katastar.

postupku dešifraže detaljno se prolazi po terenu, provjerava i određuje namjena

zemljišta). Kako je navedeno područje definirano kao park, vjerojatno je riječ o za-
jedničkom području svih stanovnika nekog sela ili općine, pa se takva površina može
svrstati u zemljišta za zajedničke potrebe (izuzeti iz komasacijske mase).
Javne površine koje se prikupljaju u TTB-u, uz već spomenuti park i površine
trajnijega karaktera (trg i ostale uređene ili prometne površine), još su i tržnica,
sportsko igralište, bazen za sport i rekreaciju, dvorište, uređena plaža, lukobran,
dok, mol i groblja. Gospodarska područja sadrže područja različitih iskopa, gospo-
darskih površina (otvorena skladišta trgovina građevinskog i sličnog materijala,
odlagališta repromaterijala u krugu tvornica, drvne građe u krugu pilana, opeke
u krugu ciglana), odlagališta i deponija. Sve su to površine za zajedničke potrebe
i kao takve trebaju biti izuzete iz komasacijske mase. Preklopom dviju baza poda-
taka (TTB-a i katastra zemljišta) vrlo se brzo može napraviti proračun isplativosti
pokretanja komasacijskog postupka.
3.2.5. DMR – digitalni model reljefa
Specifikacija proizvoda – Digitalni model reljefa (2.0) (Državna geodetska uprava

2014) definiran je kao skup pojedinačnih markantnih točaka, rastera visinskih to-
čaka, prijelomnica i linija oblika potrebnih za prikaz Zemljine površine. Podaci za
DMR prikupljaju se iz stereoparova zračnih snimaka i drugih izvornika. DMR se
upotrebljava kao osnova za rektifikaciju DOF-a, ažuriranje pojedinih objekata u
TTB-u, pri izradi izohipsa na TK25, za različita projektiranja i sl. Podaci TTB-a su
2D podaci, što znači da nemaju visinsku komponentu, pa se oni nadopunjuju poda-
cima DMR-a koji ju sadrže. Svi su podaci izrađeni u projekcijskom koordinatnom
sustavu poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije – skraćeno HTRS96/
TM, sa srednjim meridijanom 16°30’ i linearnim mjerilom na srednjem meridijanu
0,9999. Podaci DMR-a vezani su na referentnu plohu za računanje visina u Repu-
blici Hrvatskoj, a to je ploha geoida određena srednjom razinom mora na mareogra-
fima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971,5. Osnovni visinski
referentni sustav Republike Hrvatske visinska je mreža koju čine trajno stabilizira-
ni reperi II. nivelmana visoke točnosti, a naziva se Hrvatski visinski referentni su-
stav za epohu 1971,5 – skraćeno HVRS71. Visine su normalne ortometrijske visine.
Točnost je podataka 60 cm u položajnom smislu i 1 m u visinskom smislu.
Oblik terena, pedološka svojstva tla, blizina vodotoka ili površinskih vodnih obje-
kata i prometna povezanost utječu na procjenu vrijednosti zemljišta u postupku
komasacije. Nije svejedno je li zemljište na blagoj uzvisini, ravnici, strmoj padini
ili u depresiji pa će pri svakoj većoj oborini biti poplavljeno. Obrada zemljišta po-
moću mehanizacije moguća je na blago povišenim ili ravnim zemljištima dok na
strmima to nije moguće ili zahtijeva posebne postupke obrade ili posebnu meha-
nizaciju. Pedološka svojstva tla utječu na vrijednost zemljišta, jer npr. nije svejed-
no obrađujemo li crnicu ili ilovaču. Mijenjanjem klime pojavljuje se sve veća potre-
ba za navodnjavanjem, pa je stoga vrlo važna informacija postoji li u blizini
vodotok ili veća količina vode stajaćice. Putna mreža utječe na vrijednost zemlji-
šta, jer brzim dolaskom na zemljište smanjuju se troškovi, odnosno nema „praznog
hoda“ ili je on sveden na najmanju moguću mjeru. Sve potrebne informacije mo-
žemo vrlo jednostavno prikupiti iz DMR-a te tako olakšati i ubrzati poslove koma-
sacije zemljišta u fazi predradnji za prijavu u program komasacije te u fazi utvr-
đivanja načina korištenja i bonitiranja zemljišta.
Tablica 2. Pregled paketa, grupa i klasa u prikupljanju DMR-a.
PAKET GRUPA KLASA GEOMETRIJA
2401 Nasip Polilinija

2000 GRAĐEVINE I
2400 Ostali objekti 2402 Usjek Polilinija
OSTALI OBJEKTI
2403 Zid (samo potporni) Polilinija
4101 Cesta, put Polilinija
4102 Uska cesta, put Polilinija
4100 Cestovni 4103 Površinski objekti

Polilinija
promet cestovnog prometa
4104 Linijski elementi cestovnog
Polilinija
prometa
4000 PROMET
Linije zatvaranja
Polilinija
nadzemnih objekata
4201 Željeznička pruga Polilinija
4200 Željeznički 4202 Površinski objekti
Polilinija
promet željezničkog prometa
4205 Tramvajska pruga Polilinija
6101 Obalna linija Polilinija
6102 Rijeka Polilinija
6103 Uska rijeka Polilinija
6105 Kanal Polilinija

6100 Kopnene
vode
6000 VODE 6106 Uski kanal Polilinija
6107 Potok Polilinija
6108 Voda stajaćica Polilinija
6109 Linijski objekti vodotoka Polilinija
6200 More 6201 Obalna linija mora Polilinija

7101 Pojedinačne markantne
Točka
točke
7102 Raster visinskih točaka Točka
7100 Dopunski
podaci digitalnog 7103 Prijelomnice Polilinija
modela reljefa
7000 RELJEF 7104 Linije oblika Polilinija
7105 Područje nepouzdanog
Površina
DMR-a
7200 Kartografski 7201 Kote Točka
prikaz reljefa iz
ostalih izvornika 7202 Izohipsa Polilinija
4. Zaključak
Tehnička operacija komasacije zemljišta u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju, već
od 1891. godine, kada je donesen prvi Zakon o komasaciji zemljišta. Do 1990. godine
komasacija zemljišta je izvedena u najvećoj mjeri na teritoriju Slavonije i Baranje. Na
žalost od 1990. godine do danas nastao je zastoj u izvođenju komasacije zemljišta u
Republici Hrvatskoj. Iako je 2015. godine donesen Zakon o komasaciji poljoprivrednog
zemljišta u Republici Hrvatskoj, do danas nije pokrenuta ni jedna komasacija.
S obzirom na rascjepkanost zemljišta nužno je što žurnije početi komasaciju ze-
mljišta. Na dnevnoj razini na to upućuju nezadovoljni poljoprivrednici koji svoje
proizvode stvaraju na usitnjenim parcelama bez putne i kanalske mreže, što utje-
če na cijenu njihovih proizvoda i nekonkurentnost u odnosu na proizvođače u
drugim razvijenim zemljama.
Tehnološkim napretkom geodetskih instrumenata i programskih rješenja danas bi
se komasacija zemljišta na jednoj katastarskoj općini mogla izvesti u roku od 1 do
2 kalendarske godine. Kraćem razdoblju izrade komasacije zemljišta, povećanju
kvalitete, transparentnosti i određivanju isplativosti pokretanja postupka komasa-
cije zemljišta može pomoći izrađena Temeljna topografska baza (TTB) – paketi
Promet, Građevine, Hidrografija, Pokrov i korištenje zemljišta i Digitalni model
reljefa. Paketima, klasama objekata odnosno njihovim atributima TTB pruža velik
broj informacija koje uz ostale izvornike kao što su pedološke geološke, klimatske
hidrološke, biološke karte, HOK i katastarski planovi čine mozaik potrebnih in-
formacija za izvođenje komasacije zemljišta.
Literatura
Atkinsonn, M., Bancilhon, F., EeWitt, D., Dittrich, K., Maier, D., Zdonik, S. (1989): The
object-oriented database system manifesto, Proceedings of the First International
Conference on Deductive and Object-Oriented Databases, Kyoto, 223–240.
Biljecki, Z. (1996): CROTIS – topografsko informacijski sustav Republike Hrvatske,
Državna geodetska uprava, Zagreb.
Biljecki, Z. (2009): Implementacija rezultata projekta CROTIS-GML, postojeći doku-
ment CROTIS 1.1, Državna geodetska uprava, Zagreb.
Divjak, D. (2013): Prijedlog poboljšanja postojećeg sustava na temelju dosadašnjih pro-
jekata i iskustava, Državna geodetska uprava, Zagreb.
Divjak, D. (2014): Hrvatski topografsko informacijski sustav 2.0 (CROTIS 2.0), Držav-
na geodetska uprava, Zagreb.
Državna geodetska uprava (2014): Specifikacija proizvoda – Digitalni model reljefa 2.0,
Državna geodetska uprava (2017): Specifikacija proizvoda – Topografski podaci 2.0,
Državna geodetska uprava (2018): Katalog proizvoda v1.11, Državna geodetska upra-
va, Zagreb.
Frančula, N., Lovrić, P. (1993): Službeni topografsko-kartografski informacijski sustav
– idejni projekt, Državna geodetska uprava, Zagreb.
Lapaine, M., Landek, I. (2018): 70 godina Državne geodetske uprave, Državna geodet-
ska uprava, Zagreb.
Mallgren, W. R. (1982): Formal specification of graphic data types, ACM Transactions

of Programming Language and System, 4(4), 687–710.
Narodne novine (2008): Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi državnih karata,
Narodne novine, broj 107/08, Zagreb.
Narodne novine (2012): Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Na
rodne novine, broj 86/12, 143/13, 65/17, Zagreb.
Narodne novine (2015): Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine,
broj 51/15, Zagreb.
Narodne novine (2018): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Narodne
novine, broj 112/18, Zagreb.
Racetin, I. (2013): STOKIS u hrvatskoj pravnoj regulativi, Geodetski list, 67(2), 135–144.
Radić, Z. (1994): Restrukturiranje i reprogramiranje geodetsko-prostornog sustava Re-
publike Hrvatske s tehnološkom dogradnjom njegova informacijskog sustava (u
novim uvjetima samostalne, suverene države koja se uključuje u evropske sus-
tave), Podprojekt provedba brzih promjena i konceptualna rješenja restruk-
turiranog geodetsko-prostornog sustava Republike Hrvatske (GEOPS), Državna
geodetska uprava, Zagreb.
Basic Topographic Database (TTB) Data

in the Preprocess of Land Consolidation
ABSTRACT. Land consolidation is a technical operation in which the geometry of

existing cadastral parcels is aligned with the new form of utilization of space and
agricultural land and in order to consolidate tiny properties into one or several major
holdings with a view to better and more efficient land treatment. There is a tradition
of land consolidation in the Republic of Croatia, especially in the Slavonia area,
where in the period from 1956 to 1980, communion was carried out on 650 000 ha
(60% of the total area coated). No land consolidation has been carried out since 1990.
However, in recent times in the Republic of Croatia there are more and more advo-
cates for updating the commissions due to the fragmentation of agricultural areas
that affect the production process, the costs, the price of the agricultural product on
the market and the profitability of agricultural production itself. Therefore, the new
Law on Land Consolidation (Narodne novine 2015) was adopted in 2015. Today,
land consolidation are being implemented in a shorter time, given the strong techno-
logical development of instrumentation and methods and the availability of various
databases that can be used in the land consolidation process. This paper presents the
possibility of using the basic topographic database in the preliminary steps, which
initiates the initiation of the land consolidation process, and partly in the works of
land consolidation.
Keywords: CROTIS, land consolidation, basic topographic database (TTB), STOKIS.

Krtalić, A. i dr.: Digitalni trodimenzionalni prikazi scene i satelitska …, Geod. list 2019, 2, 147–164 147
UDK 528.7:502.5:519.65:528.8:621.3.037.37
Pregledni znanstveni članak / Review
Digitalni trodimenzionalni prikazi scene

i satelitska stereofotogrametrija
Andrija KRTALIĆ, Dubravko GAJSKI,
Mladen MALTARSKI – Zagreb1
SAŽETAK. Digitalno modeliranje Zemljine površine metodama satelitske stereofoto-

grametrije i daljinskih istraživanja provodi se u svrhu izrade matematički aprok-
simirane površine koja joj najbolje priliježe. Pri izradi modela određuju se položaj i
visina pojedine točke detalja na površini u odnosu na neku referentnu točku i inter-
polacijom između tih točaka vizualizira se neprekidna aproksimirana površina tere-
na. Takvi modeli u današnje vrijeme imaju vrlo široku primjenu u različitim znan-
stvenim disciplinama i neusklađenu terminologiju. U članku je prikazan pregled
inozemne i hrvatske terminologije u kojoj je primjetan nedostatak preciznije
definiranih pojmova kojima bi se jasnije raščlanila semantička podjela rezultata u
procesu digitalnog modeliranja površine Zemlje. S tim u vezi, u članku su predstav-
ljena dva nova termina: digitalni model tla i digitalni model scene u svrhu precizni-
je definicije pojmova digitalnih modela Zemljine površine. Prikazan je i kratak osvrt
na današnje mogućnosti izrade digitalnih modela Zemljine površine u satelitskoj
stereofotogrametriji i daljinskim istraživanjima u odnosu na prostornu rezoluciju
stereostelitskih snimaka i metode osiguravanja stereopreklopa između njih.
Ključne riječi: površina Zemlje, digitalni model, fotogrametrija, satelitska stereofoto-
grametrija, daljinska istraživanja.
1. Uvod
Namjera je svakog modela što vjernije aproksimirati trenutačnu ili buduću stvar-
nost kako bi mogli poslužiti za mjerenje objekata na njemu, za unošenja novih
objekata u njega ili predviđanje kretanja i utjecaja određenih fenomena ili pojava
na njemu. U Frančula i Lapaine (2008) navodi se da je model (u geoinformatici)
apstrakcija realnog svijeta. Računalna tehnologija omogućava izradu i pohranu
modela stvarnosti brojčanim vrijednostima u obliku koordinata točaka u prostoru
1
Doc. dr. sc. Andrija Krtalić, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvat-
ska, e-mail: kandrija@geof.hr,
Doc. dr. sc. Dubravko Gajski, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvat-
ska, e-mail: dgajski@geof.hr,
Mladen Maltarski, mag. ing. geod. et geoinf., Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Oružane snage Repu-
blike Hrvatske, Ulica kralja Zvonimira 12, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: mladen.maltarski@morh.hr.
148 Krtalić, A. i dr.: Digitalni trodimenzionalni prikazi scene i satelitska …, Geod. list 2019, 2, 147–164
(položajna i visinska komponenta). To pak omogućuje različite načine vizualizaci-

je tih točaka i ploha koje one stvaraju, te veliku upotrebljivost u GIS aplikacijama
(Rana 2004). Iz toga proizlazi da je model matematički ili grafički prikaz stvarno-
sti (Frančula i Lapaine 2008), određene pojave ili fenomena u njoj (Schneider
2001). Takve modele nazivamo digitalnim modelima, a ako su izrađeni u nekom
mjerilu, nazivaju se mjerni digitalni modeli. Preciznije ime, u duhu hrvatskog je-
zika, bilo bi brojčani model, jer riječ digit u engleskom jeziku znači broj, ali kako
se i u Frančula i Lapaine (2008) i na mrežnim stranicama Državne geodetske
uprave i u cjelokupnoj domaćoj stručnoj literaturi upotrebljava termin digitalni, i
u ovom će se članku nadalje upotrebljavati ta usvojenica.
U grani daljinskih istraživanja, glavni su modeli od interesa digitalni modeli Ze-
mljine površine odnosno scene (sve ono što je preslikano na snimci, prema termi-
nologiji daljinskih istraživanja koja će se upotrebljavati u daljnjem tekstu). Izrada
digitalnih trodimenzionalnih prikaza scene provodi se na osnovi satelitskih stere-
osnimaka i podrazumijeva izradu digitalnog modela Zemljine površine bez prirod-
nih objekata ili s prirodnim (drveće, žbunje) i umjetnim objektima (zgrade, mosto-
vi, prometnice). Ovisno o tome što prikazuju, razlikuju se njihova imena i
definicije (tablica 1), kao i izrada. S tim u vezi, digitalno je modeliranje scene in-
terdisciplinarno područje koje zahtijeva poznavanje geodetskih metoda prikuplja-
nja prostornih podataka u različitim referentnim koordinatnim sustavima, geoin-
formatička znanja upravljanja prostornim podacima pomoću različitih programskih
rješenja te specifična znanja fotogrametrije i daljinskih istraživanja potrebna za
interpretaciju dobivenih rezultata. Ta interdisciplinarnost uvodi i određene dubi-
oze u točnije definiranje pojedinog modela. Za potpuno shvaćanje problematike
modeliranja Zemljine površine potrebno je razumjeti svojstva i mogućnosti stere-
oskopskog opažanja satelitskih senzora, te elemente orijentacije satelitskih snim-
ki, a poglavito njihovu prostornu rezoluciju. Uspostava ispravnog odnosa između
koordinatnih sustava, objekata izmjere, satelita i snimki uvjet je za dobivanje
kvalitetnih trodimenzionalnih podataka o sceni. Poznavanje izvora pogrešaka pri
uspostavi fotogrametrijskog modela olakšava kasniju interpretaciju rezultata i po-
grešaka prisutnih u trodimenzionalnom prikazu scene. U nastavku slijedi pregled
inozemne i hrvatske terminologije i definicija digitalnih modela scene, načina izra-
de i osvrt na satelitsku fotogrametriju.
2. Digitalni trodimenzionalni modeli Zemljine površine

Internacionalni pojam digitalni model terena (DTM) datira s kraja 1950-ih i obično
se pripisuje dvojici američkih inženjera s Massachusetts Institute of Technology,
Milleru i Laflammeu. Oni su, među prvima, definirali DTM kao statistički prikaz
kontinuirane površine tla velikim brojem odabranih točaka s poznatim koordinata-
ma X, Y, Z u proizvoljnom koordinatnom sustavu (Miller i Laflamme 1958).
Nekoliko desetljeća poslije osnovni pojmovi modela terena i površine definirani su
u Maune (2001):
• kao digitalni visinski model (engl. Digital Eelevation Model – DEM) – generički
pojam koji obuhvaća digitalne topografske podatke u različitim oblicima.
• kao digitalni model terena (engl. Digital Terrain Model – DTM, slika 1): sinonim
za digitalni visinski model scene na kojoj se nalazi samo gola zemlja (prirodni
reljef).
Slika 1. Prikaz DSM-a, DTM-a i nDSM-a i njihovih razlika (Burdeos i dr. 2015).
• kao digitalni model površine (engl. Digital Surface Model – DSM, slika 1): pri-
kazuje uzvisine vrhova reflektirajućih površina, kao što su zemljana površina,
zgrade (umjetni objekti) i vegetacija.
Slika 2. Primjer DTM-a i DSM-a dijela Zagreba (izvor: Geoportal DGU, prema Maltarski
2018).
Osim tih modela postoji i normirani digitalni model površine (engl. normalized
Digital Surface Model – nDSM) (Hohle 2013), koji je definiran kao razlika između
DSM-a i DTM-a (slika 1). nDSM naglašava objekte u relativnom odnosu prema tlu
(umjetni objekti i vegetacija poput drveća ili grmlja) ili objekte na tlu (ravna pod-
ručja, ceste, ...).
Najvažniji su specifični elementi za prikazivanje Zemljine površine, prema Cayley
(1859), Maxwell (1870), Li i dr. (2005):
• udubine, jame (engl. pits) – lokalni visinski minimumi (npr. udoline ili vrtače),
• vrhovi (engl. peaks) – lokalni maksimum (vrhovi brda i planina),
• bridovi, vododjelnice (engl. ridge lines) – linije koje spajaju lokalne maksimume
u poprečnom presjeku,
• vodoslivnice (engl. course line) – linije koje spajaju lokalne minimume u popreč-
nom presjeku (riječne doline, linije protoka, klanci),
• prijelazi, sedla (engl. passes) – prijelazne točke vododjelnica i vodoslivnica,
• linije loma (engl. break lines) – mjesta gdje je promjena nagiba nagla,
dok se kao općenitiji elementi, u Evans i Cox (1999), Hutchinson i Gallant (2000)
navode:
• slojnice (engl. contours) – linije jednake visine iznad referentne razine (razine
mora ili geoida),
• linije nagiba (engl. slope lines) – linije padajućega gravitacijskog toka, pod pra-
vim kutom prema slojnicama,
• ravnine – područja reljefa gdje su sve visinske vrijednosti jednake.
Navedeni specifični elementi Zemljine površine dovoljni su za aproksimaciju ko-
pnene površine, a sve ostale točke koje se na njoj nalaze mogu se odrediti interpo-
lacijom između točaka specifičnih elemenata (Hengl i Evans 2009). Vidljivost i
mogućnost prikazivanja pojedinih objekata u digitalnome modelu u mnogome ovi-
si i o rezoluciji digitalnih (satelitskih) snimki koje se upotrebljavaju u stereofoto-
grametriji za izradu modela. Za kvalitetu digitalnog modela i njegove uspješne
primjene najveći značaj ima način uzorkovanja površine, a navode se tri glavne
metode. Metoda uzorkovanja određuje kvalitetu digitalnog modela, a time i razinu
upotrebljivosti izrađenog modela. Navode se tri glavne skupine metoda uzorkova-
nja visina (Li i dr. 2005):
• statističko (nasumično) uzorkovanje [engl. statistical (random) sampling],
• pravilno uzorkovanje (engl. regular sampling),
• uzorkovanje temeljeno na značajkama (engl. feature-based sampling),
a prema Katzilu i Doztsheru (2000), za izradu digitalnog modela upotrijebljeno je
pet pristupa uzorkovanja:
• sustavno (engl. systematically – npr. pravilna mreža),
• uzduž paralelnih profila (engl. along parallel profile lines),
• uzduž slojnica (engl. along contours),
• na svim minimumima i maksimumima površine (engl. on all minima and maxi-
ma – svi vrhovi i jame),
• uzduž linija specifičnih za površinu, kao što su topografski lomovi, vododjelnice
i vodoslivnice (engl. along surface-specific lines, such as topographical breaks,
ridge and course lines).
2.1. Internacionalna terminologija i definicije
U Li i dr. (2005) definirani su i: engl. Digital height model (DHM), engl. Digital
ground model (DGM), kao i engl. Digital terrain elevation model (DTEM), a po-
tječu iz različitih zemalja. DEM je raširen u Americi, DHM dolazi iz Njemačke,
DGM se upotrebljava u Velikoj Britaniji, a DTEM su uveli i upotrebljavaju USGS
i DMA (engl. Defense Mapping Agency) (Petrie i Kennie 1987). U praksi se pret-
postavlja da su pojmovi DTM, DEM, DHM i DTEM sinonimi, što je najčešće točno.
Međutim, katkad je riječ o različitim produktima s malim razlikama između poj-
mova: tlo (engl. ground), visina (engl. height), elevacija (engl. elevation) i teren
(engl. terrain), čija se komparativna analiza može pronaći u Li (1990). Tako se
DGM više-manje odnosi na digitalni model čvrste površine (engl. a digital model
of a solid surface). Nasuprot tome, pojmovi visina i elevacija naglašavaju mjerenje
od datuma do vrha (engl. measurement from a datum to the top) objekta. Oni se
ne moraju nužno odnositi na visinu površine terena, ali u praksi je to aspekt koji
je naglašen u upotrebi tih pojmova. Pregled internacionalnih i domaćih pojmova i
dodatnih definicija navedeni su u tablici 1.
Značenje terena je složenije i obuhvatnije (Schneider 2001). Može sadržavati pojam
visine (ili nadmorske visine), ali i pokušaje uključivanja drugih geografskih eleme-
nata i prirodnih obilježja. Pojam DTM ima šire značenje nego DHM ili DEM i u
njega se ugrađuju specifične značajke terena pa on u pravilu sadrži dodatne ele-
mente oblikovanja terena, kao što su karakteristične visine (lokalni maksimumi i
lokalni minimumi), strukturne linije (linije loma, vododjelnice i vodoslivnice), te
interpolacijsku funkciju. Pojam teren znači različite stvari stručnjacima u različi-
tim područjima, kao i pojam DTM. Na primjer, geolozi ili građevinari trebaju
prikaz terena bez vegetacije (trava, žbunje, drveće) koja im je smetnja u direktnom
pristupu objektu analize i ispitivanja, dok je šumarima, agronomima ili biolozima
upravo vegetacija ono što žele na modelu i što im je objekt istraživanja. I jedno i
drugo se može svesti pod pojam teren. Geodeti istražuju DTM sa stajališta oblika
Zemljine površine, s jedne strane (satelitska geodezija), odnosno prikaza Zemljine
površine s naglaskom na topografiju terena i objekte koji se na njoj nalaze (inže-
njerska geodezija, fotogrametrija), s druge strane.
2.2. Hrvatska terminologija i definicije
U Republici Hrvatskoj upotrebljava se termin digitalni model reljefa – DMR (URL

1), koji je u Frančula i Lapaine (2008) definiran kao: skup položajno (i visinski)
određenih točaka i geometrijskih elemenata (prijelomnica, linija oblika i površina
isključenja) potrebnih za prikaz Zemljine površine i svojevrsni je ekvivalent inoze-
mnom pojmu DTM i njemu srodnim pojmovima DHM i DGM. Isti izvor definira i
digitalni model visina (DMV) kao izvedenicu iz DMR-a koja označava pravilnu
mrežu visinskih točaka, interpoliranih na osnovi odgovarajućeg DMR-a. U hrvat-
skoj terminologiji nije službeno definiran pojam DEM (čiji bi doslovni prijevod
glasio digitalni elevacijski model) pa ga u većini slučajeva može zamijeniti termin
DMR. Službena definicija u hrvatskoj terminologiji također ne postoji za DSM, koji
je danas u vrlo širokoj upotrebi (i u Hrvatskoj) zbog velikog broja softverskih rje-
šenja za automatsku izradu todimenzionalnih prikaza na osnovi geometrijske i
radiometrijske korelacije, a bez nužnosti direktnih određivanja točaka na terenu
(osim za provođenje apsolutne orijentacije). Kada se upotrebljava, prevodi se
Tablica 1. Odabrani pojmovi i definicije upotrebljavani u domeni digitalnog modelira-

nja Zemljine površine (na osnovi Maltarski 2018).
Područje Puni
Kratica Opis
upotrebe naziv
Složeniji koncept koji uz visinske podatke uključuje i druge
GIS objekte poput rijeka i prijelomnica, a može uključivati
Digital i izvedene oblike poput nagiba, ekspozicije i vidljivosti. U
DTM terrain užem smislu predstavlja reljef terena. Obično se DTM
model odnosi na visinu samog terena (El-Sheimy i dr. 2005).
Digitalni opis površine terena pomoću skupa visina iznad 2D
točaka koje se nalaze na referentnoj površini (Hirt 2014).
Digital Model koji sadrži visinske vrijednosti objekata smještenih
DSM surface na terenu. Opisuje prave visine svih objekata (terena,
model kuća, drveća,…) (Linder 2016).
Podskup DTM-a i njegova najosnovnija komponenta, a
obično predstavlja visinske podatke organizirane u obliku
matrice (Li i dr. 2005).
Model koji uključuje sve maksimalne visine, uključujući
Digital krovove zgrada i krošnje drveća (El-Sheimy i dr. 2005).
DEM elevation Model koji se odnosi na takozvanu topografsku površinu
Interna
model odnosno golu površinu Zemlje bez zgrada i vegetacije
cionalna
termino (Förstner i Wrobel 2016).
logija Općeniti naziv koji se upotrebljava za modele izrađene
digitalnim modeliranjem terena (DSM i DTM) (Dowman i
dr. 2012).
Digital Rjeđe upotrebljavan izraz s istim značenjem kao i DEM
DHM height budući da se riječi elevacija i visina smatraju sinonimima
model (El-Sheimy i dr. 2005).
Model gole površine Zemlje. Osim pojedinačnih točaka obu-
Digital
hvaća i oblik te parametre interpolacijske funkcije koja može
DGM ground
služiti za kreiranje bilo koje točke na terenu. Ovaj termin u
model
većoj mjeri zamjenjuje pojam DTM (El-Sheimy i dr. 2005).
Standard razvijen u vojne svrhe od strane nacionalne geopro-
Digital storno-obavještajne agencije NGA (engl. National Geospa-
terrain tial-Intelligece Agency) koji predstavlja uniformiranu matri-
DTED
elevation cu visinskih podataka o terenu i daje osnovne kvantitativne
data podatke sustavima i aplikacijama koje zahtijevaju visinu te-
rena, nagib i/ili podatke o površinskoj hrapavosti (URL 2).
Skup položajno (i visinski) određenih točaka i geometrijskih
Digitalni
elemenata (prijelomnica, linija oblika i površina isključenja)
DMR model
koji prikazuju površinu zemljišta i iz njih izračunan mate-
reljefa
matički model te plohe (Frančula i Lapaine 2008).
Digitalni
Matematički model površine Zemlje izračunat iz digitalnog
Hrvatska DMV model
modela reljefa (URL 3).
termino visina
logija Digitalni Prikaz reljefa prostornim koordinatama određenog broja
– topografski točaka pri čemu je svakoj točki pridružen i podatak o vrsti
model terena (Frančula i Lapaine 2008).
Digitalni
Model koji predstavlja Zemljinu površinu i obuhvaća sve
– model
objekte na njoj (Oštir i Mulahusić 2014).
površina
doslovno kao digitalni model površine. Međutim, DSM je višesmisleni pojam u

interdisciplinarnom prostoru u kojem se upotrebljava. Jer, u Rana (2004) se navo-
di kako svaka stvar ima površinu i postavlja se pitanje je li površina Zemlje (engl.
land surface) ispravan termin, odnosno, kako jednoznačno definirati površinu Ze-
mlje? Jesu li vegetacija (žbunje, drveće) i umjetni objekti (zgrade, mostovi, vija-
dukti) površina ili objekti na površini Zemlje!? U tom pogledu određeni se odgovor
može isčitati iz definicije u Oštir i Mulahusić (2014): ‘’Model koji predstavlja Ze-
mljinu površinu i obuhvaća sve objekte na njoj’’. Prilikom izrade digitalnih mode-
la Zemljine površine podrazumijevaju se i neka topološka ograničenja i pojedno-
stavnjenja, jer se u digitalnom modelu ne prikazuju točke s višestrukim visinama
(Hengl i Evans 2009), (točke kojima se prikazuju pećine, prevjesi ili gromade). U
tablici 1 prikazan je pregled trodimenzionalnih digitalnih modela i njihove defini-
cije.
Na osnovi svega navedenoga primjetan je nedostatak preciznije definiranih pojmo-

va kojima bi se jasnije raščlanila semantička podjela rezultata u procesu digitalnog
modeliranja površine Zemlje.
2.3. Ulazni podaci
U svrhu boljeg razumijevanja navedenih pojmova i pojmova prikazanih u ovom

članku potrebno je poznavati ulazne podatke i načine njihova prikupljanja i izrade
jer oni izravno utječu na kvalitetu konačnih digitalnih modela (poglavito DSM-a)
(Lemaire 2008). Metode i mjerne tehnike za prikupljanje ulaznih podataka o Ze-
mljinoj površini a u svrhu izrade njezina digitalnog modela mogu se podijeliti:
• na vektorizaciju topografskih karata (izohipse, kote),
• na terenska mjerenja za prikupljanje položajnih i visinskih podataka (tahimetri-
ja, GNSS),
• na fotogrametrijsku metodu izmjere (terestrička, zračna, satelitska),
• na radarske metode prikupljanja podataka (zračne, satelitske),
• na prikupljanje i obradu LiDAR podataka.
Svaka navedena metoda i način prikupljanja podataka ima svoju namjenu i

s vrhu u obliku tražene točnosti, pristupačnosti instrumentarija i raspoloživih
sredstava, o čemu ovisi i njihov odabir. U Li i dr. (2005) provedena je analiza, a u
tablici 2 prikazana usporedba metoda prikupljanja podataka za izradu digitalnih
modela.
Interpretacija analize u tablici 2 dovodi do zaključka kako je visoka točnost meto-

de proporcionalna s visokim troškom, odnosno niska je točnost proporcionalna s
malim troškom za njezino provođenje. Ručna vektorizacija i terenska mjerenja
najsporije su metode prikupljanja, dok aerofotogrametrija i LiDAR pružaju brži
način prikupljanja podataka uz veće ograničenje prostornog zahvata, a satelitska
stereofotogrametrija i radarske metode izdvajaju se kao najbrže. Satelitska stereo-
fotogrametrijska metoda može se smatrati optimalnom jer može pružiti submetar-
sku razinu točnosti u vrlo kratkom vremenskom razdoblju.
Tablica 2. Usporedba različitih metoda prikupljanja podataka za digitalno modeliranje

terena (Li i dr. 2005).
Metoda Veličina područja

Točnost Brzina Cijena
prikupljanja primjene
Vektorizacija
ručna niska (m) sporo visoka

sve veličine
automatska niska (m) brzo niska
Terenska mjerenja
tahimetrija visoka (cm) vrlo sporo vrlo visoka

mala
GNSS relativno visoka (cm/m) sporo relativno visoka
Fotogrametrijska
zračna srednja do visoka (cm/m) brzo relativno niska srednja/velika

satelitska niska do srednja (m) vrlo brzo niska velika
Radarske
niska do vrlo niska

vrlo brzo niska velika
(m/10 m)
LiDAR
visoka (cm) brzo visoka srednja/velika
2.4. Struktura digitalnog modela
Definiranjem topoloških odnosa i odabirom odgovarajuće metode interpolacije ko-

jom će se na temelju izmjerenih vrijednosti što vjernije aproksimirati stvarnost
(teren) odabire se struktura rezultirajućeg modela koji će se kreirati na osnovi
prikupljenog skupa podataka. Prema Weibel i Heller (1991), El-Sheimy i dr. (2005),
Li i dr. (2005), Čomić i dr. (2014) strukture digitalnih modela najčešće su podije-
ljene na dvije skupine:
• nepravilna mreža trokuta (engl. Triangulated Irregular Network – TIN, slika 3),
• pravilna mreža točaka ili pravilna rešetka (engl. GRID, slika 3).
TIN struktura digitalnog modela (vektorska) podrazumijeva eksplicitno definira-
nje topologije odnosno upotrebu bridova i čvorova za utvrđivanje prostornih odno-
sa između pojedinih trokuta u mreži, dok se modeliranje plohe u GRID strukturi
podataka (rasterska) svodi na interpolaciju vrijednosti između poznatih točaka
prikupljenih na pravilnim razmacima čime se ujedno definira i prostorna rezolu-
cija budućeg DMR-a odnosno minimalna površina za koju izrađeni model može
pružiti rezultat. Usporedba u smislu prednosti i mana TIN i GRID structure pri-
kazana je u tablici 3.
Osim tih dviju glavnih struktura u El-Sheimy i dr. (2005), Li i dr. (2005), Kumler
(1994), Zhu i dr. (2001), Čomić i dr. (2014) navode se i analiziraju strukture ne-
pravilnih mreža točaka i slojnica, odnosno podatci mjerenih visina nasumičnih
Tablica 3. Prednosti i mane GRID i TIN strukture digitalnog modela (El-Sheimy i dr.
2005).
Struktura
Prednosti Mane
podataka
• jednostavna integracija s rasterskim • neučinkovito uzimanje uzoraka

bazama podataka mjerenja (točaka) ovisno o promjeni
• prirodniji izgled elemenata reljefa kompleksnosti terena (redundancija
podataka)
• nemogućnost upotrebe mreže
GRID
različitih veličina kako bi se točnije
prikazao kompleksniji teren
• rijetko se unutar uzorka mjerenja
nalazi najviša ili najniža točka terena
(izgube se unutar ćelija pravilne mreže)
• prikaz reljefa u različitim rezolucijama • često zahtijeva vizualni pregled i

(razina detalja) kontrolu mreže te njeno uređivanje
• može uključivati najvišu/najnižu • zahtijeva više vremena za obradu i
točku terena neovisno o gustoći upotrebu (kompleksna struktura)
TIN
uzoraka mjerenja • veći memorijski zahtjevi
• dopušta gušće uzimanje uzoraka
mjerenja na određenim segmentima
ovisno o kompleksnosti terena
a) b)
Slika 3. a) TIN struktura DEM-a (1:50 000), b) GRID struktura DEM dijela brda Baranja
(Hengl i Evans 2009).
(karakterističnih) točaka ili linija kao strukture podataka iz kojih se postupkom

interpolacije proizvodi digitalni model koji označava plohu terena definiranu u
svakoj točki za razliku od samih podataka mjerenja (Bonin i Rousseaux 2005). U
literaturi je definirana i opisana i hibridna struktura, koja istovremeno upotreblja-
va i pravilnu i nepravilnu mrežu (Li i dr. 2005, Hua i dr. 2007).
2.5. Filtriranje digitalnog modela
Pema navedenim pojmovima i definicijama vidljivo je da automatski proizveden

DSM sadrži mnoge elemente koje DTM ili DMR ne bi trebali sadržavati i da je
potrebno obaviti dodatne obrade u smislu otklanjanja određenih objekata (umjet-
nih objekata, visoke vegetacije), a da glavna svojstva Zemljine površine i dalje
ostaju očuvana (El-Sheimy i dr. 2005). U tu se svrhu provodi filtriranje DSM-a.
Filtriranje digitalnog modela može se usporediti s pojmom kartografske generali-
zacije Zemljine površine. U digitalnim modelima dolazi do regionalnih (definiraju
osnovne oblike površine) i lokalnih promjena (ovisno o mjerilu prikazuju traženu
razinu detalja), te nasumični šumovi (prisutni su u obje navedene pojavnosti) (Li
i dr. 2005).
Osim generalizacije i uklanjanja šumova u praktičnoj se primjeni danas filtriranje
u digitalnom modeliranju terena najčešće upotrebljava u svrhu pretvorbe DSM-a
u DTM, odnosno za uklanjanje svih prirodnih i umjetnih objekata poput vegetaci-
je ili građevina kako bi se dobila samo ploha terena (Linder 2016).
2.6. Kontrola kvalitete digitalnog modela
Kvaliteta DTM/DMR-a ovisi o izvoru podataka odnosno upotrebljavanoj tehnici

prikupljanja podataka i izrade (El-Sheimy i dr. 2005), a uobičajeno se izražava
mjerom horizontalne i vertikalne točnosti (Li i dr. 2005), standardnim odstupa-
njem od nekog referentnog modela ili koeficijenta korelacije između tih dvaju
modela, pod uvjetom da su modeli u istom geodetskom datumu i iste prostorne
rezolucije. Pogreške (slučajne, sustavne ili grube) u prikupljenim podacima i rezul-
tatima uvijek su prisutne bez obzira na mjernu tehniku i metodu izrade digitalnog
modela. Pogreške se dijele na one nastale odabirom strukture digitalnog modela,
aproksimacijom prostora, te interpolacijom i filtriranjem digitalnog modela, obra-
dom i upotrebom različitih skupova podataka, metodama za računanje primarnih
(nagib, ekspozicija, zakrivljenost, vidljivost i dr.) i sekundarnih (raspodjela tla,
solarna energija i temperatura površine) parametara reljefa te parametrima za
određivanje smjera vodenih tokova (Wilson 2018). Na točnost i kvalitetu fotogra-
metrijskih digitalnih modela utječe i prostorna rezolucija ulaznih snimki koja naj-
više utječe na generalizaciju objekata na površini Zemlje. Spomenute činjenice i
pogreške, uz razumijevanje njihova nastanka i utjecaja, omogućuju kontrolu kva-
litete i bolju interpretaciju dobivenih rezultata, kao i razvijanje algoritama za
detekciju i ispravljanje grubih pogrešaka (Li i dr. 2005).
3. Satelitska stereofotogrametrija
Sinergija metoda satelitskih daljinskih istraživanja i fotogrametrije moćan su alat
koji osigurava periodično nadgledanje, kartiranje i smještanje u prostor objekata,
promjena na njima, te pojava i fenomena koji se u njemu dešavaju (Lazaridou i
Patmios 2012). S povećanjem prostorne razolucije satelitske su snimke postale još
upotrebljivije u svrhu izrade ortoprikaza i digitalnog modela Zemljine površi-
ne. Primjeri upotrebe takvih modela mogu se pronaći u Altmaier i Kany (2002),
Tsutsui i dr. (2007), Wechsler (2007), Shaker i dr. (2010), Biswas i dr. (2016).
Geometrijska analiza i prikupljanje satelitskih podataka (snimki) uglavnom se

smatraju izravnim proširenjem tradicionalne zračne fotogrametrije, a glavna je
razlika u građi senzora (linearni senzor u odnosu na matrični senzor) (Qin 2018).
Do 2016. godine fotogrametrija i daljinska istraživanja definirani su istom defini-
cijom u statutu ISPRS-a (engl. International Society for Photogrammetry and Re-
mote Sensing), a nakon 2016. godine definiraju se kao zasebne discipline (URL 4).
Osnovna je razlika između tih dviju disciplina u tome što je za fotogrametriju
primarna obaveza osiguravanja mjerne (metričke) komponente, dok daljinska
istraživanja trebaju osigurati interpretacijsku (tematsku) komponentu u analzi i
obradi satelitskih snimki. Prednosti satelitske fotogrametrije u odnosu na aerofo-
togrametriju općenito su brzina, opseg i cijena prikupljanja podataka, te uklanja-
nje potrebe za planiranjem rute leta, a nedostaci se očituju u grubljoj prostornoj
rezoluciji, pomacima zbog nestabilnosti mehaničke konstrukcije senzora i tijela
satelita, oblacima i drugim atmosferskim ili kozmičkim čimbenicima (npr. rotacija
Zemlje) s obzirom na visinu orbite satelita. Fotogrametrijske metode mogu se
primjenjivati neovisno o veličini objekta ili udaljenosti objekta od kamere, ali pri-
tom je nužno poznavati geometrijske parametre kamere koja se za satelitsko opa-
žanje znatno razlikuje od klasičnih kamera prema načinu formiranja slike (Linder
2016). Ustvari, linijski senzor (engl. push-broom) možemo smatrati posebnim obli-
kom matričnog senzora sa samo jednom linijom piksela u kojem se preslikavanje
obavlja po načelima centralne projekcije od središnjeg (centralnog) piksela prema
rubovima.
3.1. Satelitske stereosnimke i prostorna rezolucija
Određeni nedostatak u manipuliranju satelitskim snimkama očituje se u činjenici

da sirove satelitske snimke, geometrijske i radiometrijske korekcije i transforma-
cije sirovih satelitskih snimki (Dowman i dr. 2012) mogu kvalitetno izraditi i
provoditi samo vlasnici senzora jer imaju podatke koji su potrebni za njihovo
formiranje (parametri kamere potrebni za unutarnju i vanjsku orijentaciju) i pa-
rametarsko geokodiranje (podaci položaja i kutova nagiba senzora) linija snimanja
(Schlaepfer 2006).
Sve veća dostupnost i razlučivost satelitskih snimki (tablica 4) privlače veliku
pozornost u generiranju 3D modela terena i objekata na njemu. Prednost tako
izrađenih modela očituje se u visokoj vremenskoj razlučivosti današnjih satelitskih
sustava i relativno niskim troškovima, a nije nužno ni posebno označavati i odre-
đivati kontrolne točke na terenu (Ma i dr. 2017, 2018), (tablica 4). Oni pružaju i
veliki potencijal za opsežno motrenje i analiziranje velikih dijelova površine zemlji-
šta. Ako, za određena područja od interesa, digitalni model površine nije dostupan
ili nije uopće izrađen, pomoću stereosatelitskih snimki mogu se relativno brzo
izraditi digitalni modeli površine za ta područja. Također su razvijeni napredni
algoritmi za izradu gustog oblaka točaka na osnovi preklopa višestrukih stereosa-
telitskih snimki za rekonstrukciju LiDAR (engl. Light Detection and Ranging)
usporedivih 3D oblaka točaka (Gehrke i dr. 2010). Međutim, praksa pokazuje da
rezultati rekonstrukcije nisu idealni, čak i uz upotrebu najnaprednijih metoda
testiranja (Scharstein i Szelinski 2014).
Opća klasifikacija satelitskih snimki s obzirom na ostvarivu prostornu rezoluciju
prikupljanja dana je u tablici 4. Za potrebe satelitske fotogrametrije upotrebljava-
ju se satelitske snimke vrlo visoke rezolucije (tablica 4) što znači da registriraju
podatke u prostornoj rezoluciji manjoj od 1 m (Dowman i dr. 2012), ali se zbog

svoje besplatne dostupnosti upotrebljavaju i satelitske snimke sustava Landsat
(Toutin 2002), koje su srednje rezolucije (15 m).
Tablica 4. Klasifikacija senzora s obzirom na prostornu rezoluciju prikupljanja (Dow-

man i dr. 2012) i točnost georeferenciranja satelitskih snimki vrlo visoke
rezolucije bez upotrebe kontrolnih točaka na terenu (URL 5).
Razina rezolucije senzora Prostorna rezolucija / veličina piksela [m]
Niska rezolucija ≥ 30 & < 300
Srednja rezolucija ≥ 5 & < 30
Visoka rezolucija ≥1&<5
Vrlo visoka rezolucija <1
Točnost georeferenciranja [m]

Satelit Prostorna rezolucija [m]
bez kontrolnih točaka na terenu
IKONOS Stereo 0,8 – 1 25
TripleSat/DMC3 0,8 – 1 < 50
KOMPSAT-3 0,7 < 48,5
QuickBird 0,65 23
Pleiades-1A & 1-B 0,5 3
GeoEye-1 0,46 5
WorldView-1 0,46 <4
WorldView-2 0,46 < 3,5
WorldView-3 0,31 < 3,5
WorldView-4 0,31 <4
3.2. Metode osiguravanja stereopreklopa satelitskih snimki
U klasičnim zračnim fotogrametrijskim misijama snimanje se planira i kontrolira

na način idealnog obuhvata područja snimanja blokovima snimki u paralelnim
nizovima i u pogodnoj geometrijskoj konfiguraciji. U slučaju satelitskog snimanja
akvizicija je ipak restriktivnija u smislu: uzorkovanja; vremenskog intervala pri-
kupljanja i atmosferskih utjecaja. Linija leta zadana je orbita, a s obzirom na to
da je većina satelitskih sustava opremljena linijskim senzorima, stereoskopsko se
preklapanje ostvaruje upravljanjem (orijentacijom) kamere u orbiti. Stereoskopsko
preklapanje snimki osigurava se u istoj orbiti unutar nekoliko sati ili u različitom
orbitalnom prolazu (u paralelnoj orbiti) unutar nekoliko dana. Ta geometrij-
ska i vremenska ograničenja uzrokuju poteškoće u generiranju digitalnog modela
Zemljine površine. S jedne strane je istaknut zahtjev za precizno upravljanje sate-

litskim sustavom kako bi se dobile očekivane konvergentne slike, a s druge strane
zbog velikog vremenskog intervala dolazi do veće diskrepancije u radiometrijskim
karakteristikama stereoparova zbog različitog osvjetljenja scena. U stereopriku-
pljanju podataka kut presijecanja između dvije snimke stereopara smatra se naj-
važnijim parametrom, jer suvremeni algoritmi kreiranja oblaka točaka na osnovi
presjeka zraka prema identičnim točkama stereoparova snimki najbolje funkcioni-
raju s kratkim bazama (manji kut presijecanja) snimanja (npr. 15 – 25 stupnjeva
je „dobar“ raspon kutova presijecanja za Semi-Global Matching metodu) (Qin
2018). Većina današnjih algoritama za kreiranje oblaka točaka iz stereoparova
favorizira usku bazu između susjednih snimki, dok u tradicionalnoj geometrijskoj
analizi veća baza nudi veću vertikalnu točnost. U Qin (2018) provedena je analiza
tih tvrdnji i zaključeno da je za postizanje konzistentnog i potpunog digitalnog
modela površine preporučljivo imati manji kut presijecanja, odnosno manju bazu
između stereoparova.
4. Diskusija i zaključak
Osim što su kompleksni u izradi, digitalni modeli Zemljine površine kompleksni
su i u definiranju onoga što prikazuju. Autori su svjesni praktične činjenice da je
mnogo bitnije poznavati sve aspekte i parametre koji utječu na izradu digitalnog
modela nego lamentirati o terminologiji, međutim, kako je to višedisciplinarna
djelatnost (ili bolje rečeno svedisciplinarna, jer gotovo da i ne postoji djelatnost
koja nema potrebu za nekom vrstom digitalnog modeliranja Zemljine površine)
potrebno je što preciznije definirati konačni proizvod kako bi stručnjaci iz različi-
tih područja mogli točnije artikulirati svoje zahtjeve za izradu digitalnog modela
Zemljine površine za svoje potrebe. Ovim se člankom predstavljuju novi termini
digitalnih modela Zemljine površine koji adekvatnije definiraju konačne rezultate
modeliranja od trenutačno uvriježenih, i potiče daljnja rasprava o toj temi.
Novi termin: digitalni model tla (DMT) matematička je aproksimacija Zemljine
površine koja sadržava položajne i visinske podatke o vrhovima golog tla, kanala
i nasipa (koji su izrađeni u tlu ili od njega), a ne sadržava visinske podatke vrho-
va visoke vegetacije (žbunje i drveće) i umjetnih objekata koje je izgradio čovjek
(osim kanala i nasipa). Takav model nastaje u procesu fotogrametrijske izmjere
izostavljanjem kartiranja visoke vegetacije i umjetnih objekata, odnosno filtrira-
njem automatski izrađenog modela u svrhu uklanjanja visoke vegetacije i umjet-
nih objekata. Uporište za takav naziv nalazi se u definiranju riječi tlo, koje se
definira u Anić i dr. (2002) kao: površina zemljišta ili druga osnovna površina (po
kojoj se hoda ili što podiže (u smislu građenja) i sl.), ili prema URL 6: rastresiti
površinski sloj Zemljine kore, samostalna prirodna tvorevina i istodobno proizvod-
no sredstvo za biljnu proizvodnju. Taj bi pojam zamijenio termine digitalni model
reljefa i digitalni model terena koji su neprecizni termini jer je u Hrvatskom en-
ciklopedijskom rječniku reljef definiran kao: oblik tla, površina Zemljine kore s
obzirom na razlike u visini, prirodna uzdignuća i udubljenja, a teren kao zemljište,
tlo određeno prema svom fizičkom svojstvu. Dakle, i u jednoj i u drugoj definiciji
spominje se tlo kao pojam, u prvoj je to oblik tla, a u drugoj njegova fizička svoj-
stva.
Novi termin: digitalni model scene (DMS) matematička je aproksimacija Zemljine

površine koja sadržava položajne i visinske podatke o vrhovima svih prirodnih i
umjetnih objekata (golog tla, kanala i nasipa, svih vrsta vegetacije i umjetnih
objekata koje je izgradio čovjek) koji su njen dio ili se na njoj nalaze. Uporište za
takav naziv nalazi se u terminologiji daljinskih istraživanja, jer pojam scena u toj
terminologiji označava sve ono što se preslika posredstvom senzora i stvara snim-
ku, a u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku definira se, u razgovornom smislu,
kao: ono što se otkriva pogledu, što se prikazuje pred očima. Novi je termin u duhu
današnje tendencije da se u što većoj mjeri stereosatelitske snimke upotrebljavaju
za izradu digitalnih modela Zemljine površine i onoga što se na njoj trenutačno
nalazi, a zamijenio bi termin digitalni model površine, odnosno engleski termin
Digital surface model (DSM) s kojim bi dijelio isti akronim.
U oba digitalna modela javlja se problem prikazivanja umjetnih pokretnih objeka-
ta (vozila, plovila) i u oba se modela ti objekti trebaju ukloniti.
Literatura
Altmaier, A., Kany, C. (2002): Digital surface model generation from CORONA sa
tellite images, ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing, 56(4),
221–235.
Anić, V., Brozović Rončević, D., Goldstein, I., Goldstein, S., Jojić, Lj., Matasović, R.,
Pranjković, I. (2002): Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi liber, Zagreb.
Biswas, T., Pandey, K., Annadurai, R. (2016): Satellite Photogrammetry based DEM
Generation using Satellite Stereo Pair Images and Terrain Parameters Extrac-
tion, International Journal of Advances in Remote Sensing and GIS, Vol. 4, No.
2, 64–76.
Bonin, O., Rousseaux, F. (2005): Digital Terrain Model Computation from Contour
Lines: How to Derive Quality Information from Artifact Analysis, Geoinformatica,
Volume 9, Issue 3, 253–268.
Burdeos, M. D. A., Makinano-Santillan, M., Amora, A. M. (2015): Automated build-
ing footprints extraction from DTM and DSM in ArcGIS, 36th Asian Con
ference on Remote Sensing (ACRS 2015), Quezon City, Philippines, Volume 6,
4797–4802.
Cayley, A. (1859): On contour and slope lines, The London, Edinburgh and Dublin
Philosophical Magazine and Journal of Science, Series 4, 18(20), 264–268.
Čomić, L., De Floriani, L., Magillo, P., Iuricich, F. (2014): Morphological Modeling of
Terrains and Volume Data, SpringerBriefs in Computer Science.
Dowman, I., Jacobsen, K., Konecny, G., Sandau, R. (2012): High Resolution Optical
Satellite Imagery, Whittles Publishing, Dunbeath, UK.
El-Sheimy, N., Valeo, C., Habib, A. (2005): Digital Terrain Modeling: Acquisition,
Manipulation and Applications, Artech House, USA.
Evans, I. S., Cox, N. J. (1999): Relations between land surface properties: altitude,
slope and curvature, In: Hergarten, S., Neugebauer, H. J. (Eds.), Process Model-
ling and Landform Evolution, Springer Verlag, Berlin, 13–45.
Förstner, W., Wrobel, B. (2016): Photogrammetric Computer Vision – Statistics, Geo
metry, Orientation and Reconstruction, Springer, Cham, Switzerland.
Frančula, N., Lapaine, M. (2008): Geodetsko-geoinformatički riječnik, Državna geodet-
ska Uprava, Zagreb.
Gehrke, S., Morin, K., Downey, M., Boehrer, N., Fuchs, T. (2010): Semi-global match-
ing: An alternative to LIDAR global matching: for DSM generation, International
Archives of the Photogrammetry Remote Sensing and Spatial Information Scien
ces, Calgary, AB, 38 (B1) 6.
Hengl, T., Evans, I. S. (2009): Chapter 2: Mathematical and Digital Models of the Land
Surface, Geomorphometry – Concepts, Software, Applications, 31–63.
Hirt, C. (2014): Digital Terrain Models, Encyclopedia of Geodesy, Springer Interna
tional Publishing, Switzerland.
Hohle, J. (2013): Generation of Land Cover Maps Using High-Resolution Multispectral
Aerial Cameras, GEOProcessing 2013: The Fifth International Conference on
Advanced Geographic Information Systems, Applications, and Services, February
24 – March 1, Nice, France, 133–138.
Hua, Z. D., Chao, L. M., Jie, L. (2007): 3D integrated modeling approach to geo-en
gineering objects of hydraulic and hydroelectric projects, Volume 50, Issue 3,
329–342.
Hutchinson, M. F., Gallant, J. C. (2000): Digital elevation models and representation

of terrain shape, In: Wilson, J. P., Gallant, J. C. (Eds.), Terrain Analysis: Principles
and Applications, Wiley, 29–50.
Katzil, Y., Doztsher, Y. (2000): Height estimation for filling gaps in gridded DTM, Jour-
nal of Surveying Engineering, 126(4), 145–162.
Kumler, M. (1994): An intensive comparison of triangulated irregular networks (TINs)
and digital elevation models (DEMs), Cartographica, Vol. 31, Iss. 2, 1–99.
Lazaridou, M. A., Patmios, E. N. (2012): Photogrammetry – Remote Sensing and Geo-
information, International Archives of the Photogrammetry, Remote Sensing and
Spatial Information Sciences, Volume XXXIX-B6, 2012 XXII ISPRS Congress, 25
August – 1 September, Melbourne, Australia, 69–71.
Lemaire, C. (2008): Aspects of the DSM Production with High Resolution Images, The
International Archives of the Photogrammetry, Remote Sensing and Spatial In-
formation Sciences, Vol. XXXVII, Part B4, Beijing.
Li, Z. L. (1990): Sampling Strategy and Accuracy Assessment for Digital Terrain
Modelling, Ph.D. Thesis, The University of Glasgow, Glasgow.
Li, Z., Zhu, Q., Gold, C. (2005): Digital Terrain Modeling: Principles and Methodology,
CRC PRESS, Boca Raton, USA.
Linder, W. (2016): Digital Photogrammetry, Springer, Netherlands.
Ma, Z., Wu, X., Yan, L., Xu, Z. (2017): Geometric Positioning for Satellite Imagery
without Ground Control Points by Exploiting Repeated Observation, Sensors,
17(2), 240.
Ma, Z., Song, W., Deng, J., Wang, J., Cui, C. (2018): A Rational Function Model Based
Geo-Positioning Method for Satellite Images without Using Ground Control
Points, Remote Sensing, 10(2), 182.
Maltarski, M. (2018): Izrada digitalnog trodimenzionalnog prikaza scene upotrebom
satelitskih stereo snimki, diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb.
Maune, D. F. (Ed.) (2001): Digital Elevation Model Technologies and Applications:
DEM Users Manual, American Society for Photogrammetry and Remote Sensing,
Bethesda, MD, 539.
Maxwell, J. C. (1870): On hills and dales, The London, Edinburgh and Dublin Philo-
sophical Magazine and Journal of Science, Series 4, 269, 421–427.
Miller, C., Laflamme, R. A. (1958): The Digital Terrain modelling-theory and Applica-
tions, Photogrammetric Engineering, 24(3), 433–442.
Oštir, K., Mulahusić, A. (2014): Daljinska istraživanja, Građevinski fakultet, Univer-
zitet u Sarajevu, Sarajevo.
Petrie, G., Kennie, T. (1987): An introduction to terrain modeling: applications and
terminology, In: Terrain Modelling in Surveying and Civil Engineering: A Short
Course, University of Glasgow, Glasgow.
Qin, R. (2018): Analysis of critical parameters of satellite stereo images for 3D recon-
struction and mapping, ASPRS 2018 Annual Conference, Denver Colorado, Feb-
ruary 5–7, 6.
Rana, S. (Ed.) (2004): Topological Data Structures for Surfaces: An Introduction for
Geographical Information Science, Wiley, New York, 214.
Scharstein, D., Szelinski, R. (2014): A taxonomy and evaluation of dense two-frame
stereo correspondence algorithms, International Journal of Computer Vision,
47(1–3), 7–42.
Schlaepfer, D. (2006): PARametric Geocoding, Orthorectification for Airborne Scanner

Data, User Manual Version 2.3, ReSe Applications Schlaepfer and Remote Sensing
Laboratories (RSL) of the University of Zurich, Zurich.
Schneider, B. (2001): Phenomenon-based Specification of the Digital Representation of
Terrain Surfaces, Transactions in GIS, 5(1), 39–52.
Shaker, A., Yan, W. Y., Easa, S. (2010): Using Stereo Satellite Imageryfor Topogra
phic and Transportation Applications: An Accuracy Assessment, GIScience &
RemoteSensing, 47(3), 321–337.
Toutin, T. (2002): DEM from stereo Landsat 7 ETM + data overhigh relief areas, In-
ternational Journal of Remote Sensing, 23(10), 2133–2139.
Tsutsui, K., Rokugawa, S., Nakagawa, H., Miyazaki, S., Cheng, C.-T., Shiraishi, T.,
Yang, S.-D. (2007): Detection and Volume Estimation of Large-Scale Landslides
Based on Elevation-Change Analysis Using DEMs Extracted From High-Resolu-
tion Satellite Stereo Imagery, IEEE Transactions on Geoscience and Remote Sens-
ing, 45(6), 1681–1696.
Wechsler, S. P. (2007): Uncertainties Associated with Digital Elevation Models for
Hydrologic Applications: A Review, Hydrology and Earth System Sciences, 11(4),
1481–1500.
Weibel, R., Heller, M. (1991): Digital terrain modeling, In: Maguire, D. J., Goodchild,
M. F., Rhind, D. W. (Eds.), Geographical Information Systems, Vol. 1, Longman,
London, 269–297.
Wilson, J. P. (2018): Environmental Applications of Digital Terrain Modeling, John
Wiley & Sons Ltd.
Zhu, H., Eastman, J. R., Toledano, J. (2001): Triangulated irregular network optimiza-
tion from contour data using bridge and tunnel edge removal, International Jour-
nal of Geographical Information Science, 15(3), 271–286.
Mrežne adrese
URL 1: Državna geodetska uprava, Podaci topografske izmjere, Preuzeto iz: Državna
geodetska uprava:
https://dgu.gov.hr/proizvodi-i-usluge/podaci-topografske-izmjere/168, (5. 4. 2019.).
URL 2: NGA Products & Services: Digital Terrain Elevation Data, National Geospa-
tial-Intelligence Agency:
https://www.nga.mil/ProductsServices/TopographicalTerrestrial/Pages/DigitalTer-
rainElevationData.aspx, (5. 4. 2019.).
URL 3: Državna geodetska uprava, Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradi državnih
karata, NN 65/16, Narodne novine,
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_07_65_1616.html, (5. 4. 2019.).
URL 4: International Society for Photogrammetry and Remote Sensing, Statutes (2016),
https://www.isprs.org/documents/statutes16.aspx, (12. 4. 2019.).
URL 5: Satellite Imaging Corporation, Satellite Sensors,
https://www.satimagingcorp.com/satellite-sensors/, (12. 4. 2019.).
URL 6: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61548, (29. 4. 2019.).
Digital Three-dimensional Representations

of the Scene and Stereo Satellite
Photogrammetry
ABSTRACT. Digital modeling of the Earth’s surface by means of satellite stereopho-

togrammetry and remote sensing is carried out for the purpose of making a mathe-
matically approximated surface that best suits it. The position and height of an indi-
vidual point of the surface detail in relation to a reference point are determined and
the interpolation between these points is visualized by the continuous approximate
surface of the terrain within the design of the model. Nawdays, such models have a
very wide application in different scientific disciplines and inadequate terminology.
The paper presents an overview of foreign and Croatian terminology in which there
is a lack of more precise definitions of terms that would clarify the semantic division
of results in the process of digital modeling of the Earth’s surface. In this regard,,
two new terms: Digital Soil Model and Digital Scene Model were presented in the
paper for the purpose of a more precise definition of the terms of the Earth’s surface
digital models. A brief overview of today’s possibilities of digital surface modeling in
the satellite stereophotogrammetry and remote sensing is also presented in relation to
the spatial resolution of stereo stereotapes and the method of providing stereooverlap
between them.
Keywords: Earths surface, digital model, photogrammetry, satellite stereophotogram-

metry, remote sensing.

Lapaine, M. i Kljajić, I.: Geodetski list 1937–1941, Geod. list 2019, 2, 165–198 165
UDK 528:070.486:016
Stručni članak / Professional paper
Geodetski list 1937–1941

Miljenko LAPAINE, Ivka KLJAJIĆ – Zagreb1
SAŽETAK. U Zagrebu je 1937., 1940. i 1941. izlazio Geodetski list, najprije kao
glasilo Udruženja civilnih inženjera-geodeta, a zatim kao časopis za geodetsku stru-
ku. Ovaj rad sadrži kratak prikaz političkih, društvenih, stručnih, staleških i obra-
zovnih prilika toga doba. Geodetski list vrlo je vrijedno svjedočanstvo o geodetima i
geodetskoj struci u razdoblju 1937–1941. U dodatku je bibliografija Geodetskog lista
1937–1941, izrađena na dva načina: kronološki i po abecednom redoslijedu autora.
Ključne riječi: Geodetski list, geodezija, geodeti, bibliografija.
1. Uvod
Na III. saboru Hrvatskoga geodetskog društva održanom od 12. do 14. travnja
1996. u Splitu obilježena je 50. obljetnica Geodetskoga lista, preciznije rečeno
pedeset godina njegova neprekidnog izlaženja. Na naslovnoj stranici Geodetskog
lista te, 1996. godine, stoji God. 50 (73). Dakle, uz prekide list je izlazio 73 godine.
Ako tome dodamo 23 dobit ćemo da ove, 2019. godine, Geodetski list neprekidno
izlazi 73 godine, a s prekidima 96 godina.
Počeo je izlaziti u Zagrebu 1919. pod naslovom Glasilo geometara. Do 1941. mije-
njao je više puta naziv i grad u kojem je izdavan (Tunjić, 1996). Usporedno s tom
granom prethodnika Geodetskog lista izlazilo je i nekoliko drugih časopisa, od
kojih se još neki mogu smatrati prethodnicima Geodetskog lista. To su u prvom
redu tri časopisa koja su između 1937. i 1946. izlazila u Zagrebu. Časopis Geodet-
ski list izlazio je od 1937. do 1941. uz prekid 1938–39, Hrvatska državna izmjera
izlazila je 1942, a Agrarne operacije 1944. Od 1947. Geodetski list neprekidno
izlazi u Zagrebu pod istim imenom.
O Geodetskom listu i njegovim prethodnicima ili starim geodetskim časopisima
pisano je do sada vrlo malo (Ungarov, 1954; Milačić, 1959; Janković, 1977). No i
to malo što je napisano treba uzeti uz izvjesne rezerve. Naime, pišući u povodu
30. obljetnice Geodetskog lista dosta opširan članak, Janković (1977) se bavi i
1
Prof. emer. dr. sc. Miljenko Lapaine, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb,
Hrvatska, e-mail: mlapaine@geof.hr,
Doc. dr. sc. Ivka Kljajić, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska,
e-mail: ikljajic@geof.hr.
166 Lapaine, M. i Kljajić, I.: Geodetski list 1937–1941, Geod. list 2019, 2, 165–198
periodikom ranijeg doba te piše: “O tome ima premalo izvora da bi se mogao nešto
temeljitije razmotriti cjelokupan taj rad i djelovanje ondašnjih časopisa koji su
nastajali u različitim prilikama, bilo političkim bilo stručnim. Zbog toga ću se
poslužiti jedinim dostupnim izvorom (istaknuli Lapaine i Kljajić), a to je članak
“Geodetski časopisi kod nas” (Ungarov, 1954).”
Pogledamo li pak taj članak Ungarova (1954) vidjet ćemo ponajprije da je vrlo
kratak, samo stranicu i pol. Nadalje, u tom su se prikazu potkrale i pogreške.
Primjerice kad govori o Glasilu geometara kaže: “List je izlazio neredovito svega
dvije godine, te je 1922. i 1923. nastao prekid.” To nije točno, jer Glasilo geome-
tara izlazi od 1919. do 1922, dakle četiri godine, a prekid nastaje 1923 (Tunjić,
1996). Zatim Ungarov kaže: “Ponovo se list pojavljuje pod istim naslovom 1924.
god. u Novom Sadu; uređivao ga je Stevan Vidak, koji mu je urednik sve do 1928.
god.” To nije točno, jer je Stevan Vidak urednik 1924., 1925. i broja 1–2 iz 1926.,
nakon čega ga zamjenjuje Stjepan Vesel, kojega 1927. zamjenjuju D. Andonović i
M. H. Vidojković itd. (Tunjić, 1996). “Tada list prelazi u Beograd i mijenja naslov,
te dalje izlazi kao Geometarski glasnik... četvrti broj preuzima geod. Stjepan Vesel,
koji uređuje list negdje do sredine 1930. god.,...” (Ungarov, 1954). Ni taj navod
Ungarova nije ispravan, S. Vesel je bio glavni i odgovorni urednik samo do kraja
1929. (Tunjić, 1996).
Iz navedenoga možemo zaključiti da je o povijesti geodetske periodike napisano
zaista vrlo malo, a i ono što je objavljeno sadrži neprovjerene podatke. Pred nama
je dakle široko polje geodetske povijesti, gotovo neiscrpni izvor za svestrana istra-
živanja. U ovome radu bavimo se jednim malim isječkom naše geodetske povijesti,
časopisom Geodetski list, koji je izlazio (s prekidom) od 1937. do 1941.
2. Državni poredak
U siječnju 1929. kralj Aleksandar proglasio je apsolutističku monarhiju, a u listo-
padu donio zakon o novom nazivu i podjeli dotadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca na nova upravna područja. Novoimenovana Kraljevina Jugoslavija po-
dijeljena je na devet banovina: Dravsku, Savsku, Vrbasku, Primorsku, Drinsku,
Zetsku, Vardarsku, Moravsku i Dunavsku. Hrvatske su zemlje obuhvaćene dvjema
banovinama: Savskom i Primorskom, uz određene korekcije granica u odnosu
prema granicama hrvatskih zemalja koje su ušle u Državu Slovenaca, Hrvata i
Srba 1918. godine. Promjene na granici Savske Banovine izvršene su 28. kolovoza
1931.: u nju je uključen Čabar, a Črnomelj je pripao Dravskoj Banovini; kotari
Vukovar, Vinkovci i Županja izuzeti su iz Drinske Banovine i pripojeni Savskoj;
Šid i Sremska Mitrovica postali su dio Dunavske Banovine (Boban, 1992).
Nakon sporazuma Cvetković-Maček, 1939. godine, donesena je Uredba o Banovini
Hrvatskoj, koja nastaje spajanjem Savske i Primorske Banovine, a pridodani su joj
i “srezovi” Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica. U
usporedbi s granicama iz 1918. Hrvatskoj su oduzeti Srijem i Boka kotorska, a
vraćeni Međimurje i Kastav, te dijelovi Bosne i Hercegovine s većinskim hrvatskim
stanovništvom.
Nakon što su Nijemci 1941. ušli u tadašnju Jugoslaviju, država je podijeljena na
njemačku i talijansku interesnu sferu. Nezavisna Država Hrvatska, proglašena 10.
travnja 1941., nastala je uz pomoć Hitlerove Njemačke. Rimskim ugovorima 18.
svibnja 1941. određena je granica te države s Italijom. Hrvatska je tim ugovorima

izgubila velik dio svoje obale. U sastavu Nezavisne Države Hrvatske bio je čitav
teritorij Bosne i Hercegovine, zatim Vojvodina do rijeke Tise, a u obalnom dijelu
Hrvatske ostalo je podvelebitsko primorje i obala južno od Splita do Cavtata s
otocima Bračom i Hvarom (karta br. 87 u Maleković, 1992).
3. Staleška i stručna društva, odbori i povjerenstva

Udruženje civilnih inženjera-geodeta osnovano je 15. i 16. kolovoza 1936. Osnova-
no je kao nužna potreba toga vremena, nakon što se uvidjelo da Udruženje geome-
tara i geodeta u Beogradu ne štiti interese geodeta, osobito civilnih, onako kako
bi to trebalo. Udruženje je osnovano s najboljim nadama s velikom voljom i pot-
porom mnogobrojnih kolega po struci i prijatelja geodetske struke. Pravila su mu
odobrena 26. studenoga 1936. i od tada je Udruženje počelo rad.
“Svrha Udruženja bila je da – radi na progresu struke i staleža, te štiti interes

struke i staleža, a zadaća – da prati razvitak struke i samo radi na razvitku
struke, da moralno i materijalno štiti svoje članove i pripadnike te struke, i
da osniva zadruge.” (Geod. list 1941, 1, 20–22).
Prvi i dugogodišnji predsjednik Udruženja bio je geodet Stjepan Vuičić iz Osijeka,

potpredsjednik Krsto Pfaff iz Zagreba, tajnik ing. Stjepan Horvat iz Zagreba.
Prva glavna skupština tog Udruženja održana je 28. veljače 1937. u Zagrebu. Tada
je donesena rezolucija u šest točaka, koja je upućena nadležnim vlastima (Geod.
list 1937, 1, 31–43):
1.
“Udruženje civilnih inženjera-geodeta kao najjači predstavnik geodetskih radova
na agrarno-tehničkim problemima, koji su u najtješnjoj vezi sa svim privrednim
problemima našeg sela, smatra, da se ovi radovi sa strane svih pozvanih faktora
moraju najobilnije pomagati. Od provađanja ovih poslova ovisit će sav kulturni,
socijalni i gospodarski napredak našega sela, a time i naše cjelokupne privrede.
Stoga Udruženje apelira da država provedbu ovih radova omogući specijalno tamo,
gdje ih narod traži, a sredstva za to nema, na taj način da se iz fonda za javne
radove i sličnih ustanova, te iz banovinskih budžeta takovi radovi financiraju.
2.
Kako je Udruženje po svom cilju, a i po iskustvu i spremi svojih članova faktor, koji
može i mora aktivno surađivati na svim stručnim pitanjima, to Udruženje smatra,
da je po opće interese korisno, da sudjeluje kod donašanja svih zakona, uredaba i
pravilnika, koji zasijecaju bilo direktno bilo indirektno i geodetsko djelovanje.
3.
Udruženje dozvoljava da su državni interesi diktirali osnutak geometarskih odsje-
ka na srednjim tehničkim školama, čiji je zadatak bio, da se podmire potrebe
državnog katastra. Kako je u međuvremenu ta potreba u potpunosti podmirena,

kako u katastru, tako i u ostalim granama državne uprave, to Udruženje smatra,
da je razlog daljnjem postojanju ovih odsjeka prestao, te stoji na stajalištu, da se
ovi odsjeci imadu zatvoriti. Budući podmladak na području geodezije imade se
obrazovati na tehničkim fakultetima, što će biti na opću korist i stručni prosperi-
tet.
4.
Udruženje smatra da se imadu na sva odgovorna mjesta postaviti inženjeri i geo-
deti, koji su jedino zvani da po svojim akademskim kvalifikacijama preuzmu vod-
stvo i nadzor nad svim geodetskim radovima, te im se prema tome imade osigura-
ti i urediti njihov položaj, kako je to kod drugih struka već odavno učinjeno.
5.
Udruženje traži da se donese zakon o ovlaštenim inženjerima kako je predložen
narodnoj skupštini, sa izmjenama sa strane ovog Udruženja. Da staleški interesi
budu čim prije i efikasnije zaštićeni, Udruženje stoji na stajalištu, da njegovi čla-
novi treba da budu obvezani da stupe u inženjerske komore.
6.
Udruženje odlučno odbija skrbništvo, koje sebi nad geodetima uzurpira Udruženje
geometara. Isto tako najodlučnije protestira protiv nedoličnog i uvredljivog pisanja
Glasnika istog Udruženja o inženjerima i geodetima.”
Postojale su ove sekcije Udruženja civilnih inženjera-geodeta: Radna sekcija za

katastarske pravilnike i Radna sekcija za ispitivanje metoda rada (Geod. list 1937,
1, 48–50). Referent Sekcije za katastarske pravilnike bio je Dragutin Jemrić, a
referent Sekcije za ispitivanje metoda rada ing. Branko Palčić.
“Rad Udruženja bio je prvih godina veoma plodan, pa je Udruženje postiglo

velike uspjehe u korist struke. Treba samo spomenuti uspjeh, koji je postignut
donošenjem zakona o ovlaštenim inženjerima uz saradnju Udruženja, pa
uspjeh sa izdavanjem Geodetskog lista.” (Geod. list 1941, 1, 20–22).
Glavna skupština Udruženja civilnih inženjera-geodeta održana je 17. ožujka 1940.

u Zagrebu. Za predsjednika je izabran ing. Kamilo Ivon. Tada je među ostalim
inicirano osnivanje Konzorcija i postizanje dogovora s Klubom kulturno-tehničkih
inženjera i Hrvatskim mjerničkim društvom radi ponovnog izlaženja Geodetskog
lista (Geod. list 1940, 1, 42–45).
“Kako je upravni odbor Udruženja imao od godine do godine sve manje mo-
ralne i materijalne potpore od članova, nužno je morao opadati i rad Udruže-
nja. Upravni je odbor morao umjesto u koristan rad, trošiti svoje sile i vrijeme
u borbi za materijalna sredstva. Geodetski list, koji je tražio najviše materi-
jalnih sredstava nije mogao da živi bez pomoći članova, a ta je pomoć izostala.
Kada su nastupile još i druge okolnosti, naročito, što je uslijed ustrojstva

Banovine Hrvatske otpalo mnogo članova, koji žive van teritorija Banovine
Hrvatske, zatim, što su civilni geodeti nakon rješenja njihovih zahtjeva goto-
vo svi postali članovi inženjerske komore, gdje mogu podijeljeni po strukama
u sekcije razvijati opsežan rad i štititi interes struke i pojedinaca, pa je time
težište njihova rada preneseno u komoru, izgubilo je Udruženje mnogo od
svoga značenja.” Udruženje civilnih inženjera-geodeta raspušteno je na izvan-
rednoj glavnoj skupštini 2. veljače 1941. u zgradi doma Matice hrvatskih
obrtnika u Zagrebu (Geod. list 1941, 1, 20–22).
Konzorcij za izdavanje Geodetskog lista osnovan je nakon “više zajedničkih
sjednica Društva hrvatskih mjernika, Kluba geodetskih i kulturno-tehničkih
inženjera i Udruženja civilnih inženjera-geodeta. Delegati su se suglasili da je
u vrijeme izgradnje i organizacije Banovine Hrvatske vrlo potrebno, da izlazi
jedan stručni list, koji će svoje stupce otvoriti tretiranju važnih geodetskih i
stručnih pitanja. No pošto se prema iskustvu konstatiralo, da list ne može
trajno egzistirati, ako nema materijalnih sredstava, to se odmah zaključilo, da
se pristupi osnivanju izdavačkog konzorcija. Članom konzorcija može postati
svaki kolega, koji je član jednog od ta tri naša društva, ako uplati najednom
ili u pet obroka barem iznos od 200 Dinara. Nije rješavano o formalnoj strani
organizacije ovakvog konzorcija, te je pitanje ostavljeno članovima osnivači-
ma, neka ga riješe zajedno s predstavnicima pojedinih naših društava.” (Geod.
list 1940, 1, 46–47).
Klub geodetskih i kulturno-tehničkih inženjera Udruženja Jugoslavenskih inženje-

ra i arhitekta (UJIA) sekcija Zagreb osnovan je 1933. Predsjednik Kluba bio je ing.
Rene Golubović iz Križevaca, a tajnik ing. Drago Mihajlović iz Zagreba (Geod. list
1937, 1, 44–45). Nakon njih predsjednik postaje dr. ing. Ante Franković, potpred-
sjednik ing. Rene Golubović, tajnici ing. Otto Hoffmann i ing. Anđelko Krček.
Godine 1940. Klub ima 57 redovitih članova. O radu Kluba vidjeti Geod. list 1940,
1, 39–42; 1940, 2, 66; 1940, 3, 106; 1940, 4, 139–141.
Akcioni odbori imaju cilj osnivanje općega geodetskog udruženja (Geod. list 1937,
1, 43–44; 1937, 2, 91). Predsjednik Akcionog odbora u Ljubljani bio je Miro Černi-
vec, a tajnik Akcionog odbora u Zagrebu Bono Doneli.
U to doba postoji i Zagrebačka inženjerska komora s Geometarskom radnom sek-
cijom. “Uzgred spominjemo, da nam se naziv geometarska sekcija u jednoj inže-
njerskoj ustanovi ne čini dovoljno logičan, tim prije što je ime naučne discipline:
geodezija.” Među ostalim, Sekcija je sakupila materijal za geodetski broj Tehničkog
lista, koji je bio posvećen geodetskoj izložbi (Geod. list 1937, 1, 45–46). Poslije se
osnivaju Kulturno-tehnička sekcija i Geodetska sekcija. Konstituirajuća sjednica
Geodetske sekcije Inženjerske komore održana je 17. ožujka 1940. u Zagrebu. Za
pročelnika Sekcije izabran je Dragutin Žurski, a za tajnika Stjepan Vuičić (Geod.
list 1940, 1, 43–45). Riješen je spor oko ulaska geodeta u inženjerske komore. Ti-
tula geodeta glasi ovako: “Geodet N. N. ovlašteni inženjer-geodeta” (Geod. list
1941, 1, 19–20).
Hrvatsko društvo mjernika osnovano je 3. prosinca 1939. kada je prestala postoja-
ti Sekcija Udruženja geometara i geodeta u Zagrebu. Predsjednik Hrvatskog druš-
tva mjernika bio je V. Kopač, a tajnik D. Vukovojac. Na drugoj skupštini, održanoj
4. veljače 1940. u Zagrebu, društvu se priključila Sekcija Udruženja geodeta i ge-

ometara u Splitu. Na toj je skupštini prof. ing. Stjepan Horvat jednoglasno izabran
za prvog počasnog člana, kao jedan od naših najzaslužnijih stručnjaka na polju
geodezije. Donesena je rezolucija od 10 točaka (Geod. list 1940, 1, 38–39):
“1.
Da se kompetencije katastra prenesu iz Ministarstva Financija na Bansku vlast.
2.
Da se ishodi od Vojno-geografskog Instituta da se na teritoriju banovine Hrvatske
čim prije izvede triangulacija viših redova, a koordinate pojedinih točaka da se
publiciraju.
3.
Da se sazove jedna šira konferencija geodetskih stručnjaka u kojoj bi sudjelovali
predstavnici svih visokih škola, svih zainteresiranih odjela Banske vlasti kao i svih
stručnih društava i udruženja.
4.
Da se rad postojećih katastarskih uprava do nove organizacije osigura i pojača
osiguranjem potrebnih kredita i dovoljnog broja osoblja.
5.
Da se katastarske uprave oslobode svih administrativno-poreskih poslova, koji
treba da se prebace na poreske uprave, kamo to po svojoj biti i spadaju. Na taj
način bi se pojačao rad na tehničkom održavanju katastra.
6.
Da se u svim odjelima Banske vlasti izrade programi svih velikih tehničkih radova
za najskoriju budućnost, kako bi se nova izmjera zemljišta prvenstveno obavljala
u krajevima budućih velikih tehničkih radova. Na taj način učinila bi se višestru-
ka korist domovini, a sami radovi bi jako pojeftinili.
7.
Da se po programima velikih tehničkih radova odmah pristupi izvođenju triangu-
lacije svih redova i to uz sudjelovanje naučnih institucija (Geodetski zavod Tehnič-
kog fakulteta, Vojno-geografski Institut), te uz suradnju katastra i privatnih geo-
detsko-geometarskih poduzeća.
8.
Da se osoblje podrijetlom ili po rođenju iz naših krajeva sada uposleno na novoj
izmjeri u Srbiji ili drugdje premjesti u naše krajeve, u koliko su s tim pojedinci
sporazumni.
9.
Da se osnuje jedna škola koja će davati podmladak našoj struci. Za naše prilike
najzgodnije i najjeftinije bi bilo otvaranje geodetskog tečaja od četiri semestra na
Tehničkom fakultetu. To zato, što je takov tečaj nekada tamo postojao, a uređaji
i pomagala današnjeg Geodetskog otsjeka mogli bi se iskoristiti u potpunosti i za
ovaj tečaj. Osim toga na ovom otsjeku postoji i radi zbor vrsnih geodetskih profe-
sora.
10.
Da bi se ciljevi ovoga društva što bolje ostvarili, a rad raznih društava uskladio,
društvo će nastojati osvježiti veze sa svim ostalim stručnim društvima naše struke,
a napose Društvom inžinjera u Zagrebu.”
Pravila Hrvatskog društva mjernika odobrena su rješenjem Banske vlasti Odjela

za unutarnje poslove 14. studenoga 1940. O radu Hrvatskoga društva mjernika
vidjeti Geodetski list 1940, 3, 105–106; 1940, 4, 138–139; 1941, 1, 22; 1941, 3, 107.
“Društvo je osnovano u želji, da vremenom izgladi sve nastale nesuglasice u

struci, i da ujedini sve stručnjake koji se bave izmjerom ili poslovima u vezi
sa izmjerom. Dakako da je u programu društva zaštita interesa društvenih
članova, kao i same struke. Redovnim članom može postati onaj, koji živi na
teritoriju Banovine Hrvatske ili je zavičajan na istom teritoriju, a ima kvali-
fikaciju geometra, geodeta ili geodetskog inžinjera sa domaćih ili stranih ško-
la. Sjedište društva je u Zagrebu. Unutar društva osnovati će se klubovi, koji
će se formirati prema staležu...” (Geod. list 1940, 4, 139).
Hrvatsko društvo mjernika osiguralo je potreban prostor za društvene vijesti u

Geodetskom listu, preko kojega želi održavati kontakt sa svojim članovima (Geod.
list 1940, 1, 38).
• Agrarno-tehnički odbor Gospodarske sloge intenzivno radi, a njegovi članovi su
i geodeti (Geod. list 1940, 4, 140).
• Savjetodavni odbor za Banovinsku izmjeru imenovan je aktom Banske vlasti
Banovine Hrvatske (Geod. list 1940, 3, 101). Članovi stručnjaci bili su Stjepan
Horvat, Rene Golubović, Anđelko Krček, Božidar Ekl i Dragutin Žurski uz taj-
nika i još devet članova po pojedinim odjelima. Pravilnik o sastavu i djelokrugu
rada Savjetodavnog odbora za Banovinsku izmjeru objavljen je u posebnom pri-
logu Geodetskog lista 1940, 3, Stručno zakonodavstvo, 1–2.
• Povjerenstvo za preuzimanje jednog dijela inventara Odelenja katastra u Beogra-
du za hrvatski katastar imenovali su Ministarstvo financija i Banska vlast sa
zadatkom ustanovljavanja ključa za podjelu, načina podjele i privremene primo-
predaje (Geod. list 1941, 1, 19).
• Povjerenstvo za izradu osnove zakonske odredbe o nadopuni propisa o komasaci-
ji zemljišta imenovao je Ministar seljačkoga gospodarstva odlukom od 29. srpnja
1941. (Geod. list 1941, 3, 104–105).
4. Zakonodavstvo
Potkraj 1930-ih godina intenzivno se radi na donošenju Zakona o ovlaštenim in-
ženjerima i Zakonu o komasacijama. Uz to, tadašnja vlast donosi nekoliko uredbi
i naredbi važnih za geodetsku struku, a struka reagira pišući predstavke. O tome
izvještava Geodetski list.
• Zakon o ovlaštenim inženjerima (vidi Geod. list 1937, 1, 311–35; 1937, 2, 91–92):
“Protiv toga zakona razvili su geometri sa srednjom tehničkom naobrazbom
organizovanu kampanju tražeći, da budu u djelokrugu izjednačeni sa inženjeri-
ma i geodetima, koji imaju visokoškolsko obrazovanje. Ta bolesna ambicija geo-
metara dovela ih je u pomanjkanju stvarnih argumenata za svoju tezu dotle, da
su počeli bezobzirno napadati inženjere, koristeći se u toj borbi okolnošću, da su
i geodeti članovi njihovoga Udruženja. Navodili su, kad im je to konveniralo,
kako su geometri i geodeti izveli sve radove oko agrarnih operacija (komasacija
i zemljišnih zajednica) i ako su vrlo dobro znali, da nikada nijedan geometar nije
ni sudjelovao u izvođenju takovih radova, a kamo li da bi koji takav rad samo-
stalno izveo. Tako su u svojoj borbi spretno iskoristili geodete, kada su ovi ima-
li da posluže njihovim interesima, dok su interese geodeta posve zanemarivali,
pa i protiv istih radili, negirajući čak i njihovu opstojnost, a kako proizlazi iz
kampanje, koju su poveli svojim pretstavkama g. Ministru Građevina, zatim
preko javne štampe, te konačno preko svoga Glasnika.” (Geod. list 1937, 1,
43–44).
• Uredbe 1100-V-1932 i 9500-V-1940 (Geod. list 1940, 1, 28–29): “Nova Uredba
imala je zamijeniti poznatu Uredbu 1100-V-1932., s obzirom na činjenicu, da je
ova izgubila u jednom dijelu svojih ustanova pravnu valjanost uslijed stupanja
na snagu zakona o ovlaštenim inžinjerima. ... spominjemo tek toliko, da ta nova
uredba uopće ne zna za egzistenciju banovine Hrvatske i njezinih kompetencija,
a da i ne spominjemo, da ne pozna na pr. Uredbu o preustrojstvu komasacionih
oblasti u Banovini Hrvatskoj i ovlastima, koje tom uredbom stiče Ban banovine
Hrvatske.” Principijelne primjedbe Zagrebačke inženjerske komore o Uredbi
9500-V-1940 objavljene su u Geodetskom listu 1940, 2, 62–63.
• Uredba o preustrojstvu komasacionih oblasti i njihovom poslovanju u Banovini
Hrvatskoj (Geod. list 1940, 1, 35–37). Popis članova komasacionih oblasti u Ba-
novini Hrvatskoj objavljen je u Geodetskom listu 1940, 2, 63–64.
• Zakon o komasaciji zemljišta na kojem se radi već dulje vrijeme. “Mi držimo, da
će zakonodavac koristiti sva dosadanja iskustva na ovim radovima u pojedinim
našim krajevima, te da će sve ono, što se pokazalo kao dobro i u novom zakonu
doći do izražaja. Isto tako i ne sumnjamo, da će biti pozvani na saradnju svi
faktori i sve vlasti, koji imaju na tim poslovima posebna iskustva.” (Geod. list
1937, 2, 89–90).
• Pitanje prenosa katastra pod kompetenciju Banovine Hrvatske (Geod. list 1940,
1, 21–22): “Na inicijativu agrarno-tehničkog odbora zavoda za ispitivanje seljač-
kog i narodnog gospodarstva Gospodarske sloge poduzeti su kod banovine Hr-
vatske odmah nakon njezina osnutka koraci, da se pod njezinu kompetenciju
prenese i katastar, ili bolje rečeno isključiva nadležnost u poslovima banovinskog
javnog premjera.”
“S druge strane dosadanje iskustvo nam je pokazalo, da su sadanje katastarske

vlasti pokazale potpuno nerazumijevanje za potrebe na javnom premjeru na
području banovine Hrvatske. Ne samo da u minulih 20 godina nije u tom prav-
cu ništa učinjeno, nego se pustilo, da propadnu i dotadanji operati, koji su, kakvi
god bili godine 1918, ipak imali neku tehničku vrijednost. Donašani su tehnički
i pravni propisi bez obzira na zatečeno stanje u ovim krajevima i bez da se pi-
talo stručne faktore s ovog teritorija. Sve je ovo nužno moralo voditi do negativ-
nih rezultata.
Centralne ustanove preuzele su svojevremeno određene obveze pogledom na
premjer Srbije i Crne Gore, ali te obveze unatoč isteklog vremena nisu još izvr-
šene. Što više, prema priznanju samih izvršnih organa na novom premjeru, taj
premjer nema velike tehničke vrijednosti.
Svi ovi razlozi dovode do jednog zaključka, a taj je, da je po interese banovine
Hrvatske najbolje, da preuzme na sebe brigu oko izvedbe i organizacije javnog
premjera. S tim gledanjem saglasili su se svi stručni faktori u banovini.” (Geod.
list 1940, 1, 21–22).
• Uredba o financiranju Banovine Hrvatske (Geod. list 1940, 1, 22): “Katastarske
uprave na teritoriju banovine Hrvatske postaju banovinske ustanove. Zakono-
davstvo o katastarskom premjeru ostaje u nadležnosti države. ...Naše dosadanje
nastojanje nije dakle urodilo plodom. To neka nas ništa ne smeta u našem da-
ljem nastojanju, koje mora ići u tom pravcu, da se banovini Hrvatskoj osigura
ona kompetencija, koja joj je potrebna, da može nesmetano raditi na privrednom
i tehničkom progresu.”
• Predstavka gospodinu Ministru financija o pitanju državnog premjera, Pred-
stavka gospodinu Ministru financija od Hrvatskog društva mjernika i Predstav-
ka Hrvatskog društva mjernika gospodinu Banu Banovine Hrvatske objavljene
su u Geodetskom listu 1940, 1, 23–28.
5. Geodetsko obrazovanje
Geodetski i kulturno-tehnički odsjek Tehničkog fakulteta u Zagrebu razvio se za-
slugom profesora Pavla Horvata iz bivšega Geodetskog tečaja. “Prema namjeni
osnivača glavni cilj odsjeka je potpuna obrada naših agrarno-tehničkih problema
sa svim tehničkim pitanjima, koja se sa ovim operacijama javljaju. Po sebi se ra-
zumije, da odsjek obrađuje u potpunosti sve geodetske discipline, te apsolvente eo
ipso sprema i za čitavo područje reproduktivne geodezije.” Nova znanstvena osno-
va objavljena je u Geodetskom listu 1937, 2, 93–94.
Savjet Tehničkog fakulteta izabrao je ing. Stjepana Horvata za izvanrednog pro-
fesora za predmete: Državni premjer, Geodetsko računanje, Premjer i regulacija
gradova (Geod. list 1937, 2, 97).
Udruženje slušača Tehničkog fakulteta izdaje Predavanja iz geodetskog računanja
S. Horvata (Geod. list 1937, 1, 51).
Rješenjem Bana Banovine Hrvatske postavljen je za asistenta pripravnika u VIII.
grupi u Geodetskom zavodu Tehničkog fakulteta ing. Slavko Macarol (Geod. list
1940, 1, 45).
Ing. Otto Hoffmann postavljen je “azistentom” na katedri za Astronomiju Tehnič-

kog fakulteta u Zagrebu, kao činovnik pripravnik VIII. pol. grupe (Geod. list 1940,
2, 75).
O proširenju rada u Astronomskom paviljonu Tehničkog fakulteta u Maksimiru
piše u Geodetskom listu 1940, 3, 101–102.
Potkraj kolovoza preselio se veći dio Tehničkog fakulteta, a s njime i Geodet-
sko-kulturno-tehnički odsjek u novu, vlastitu zgradu iza donjogradske stare gi-
mnazije (Geod. list 1940, 3, 102).
Naredba kojom se proteže na područje Banovine Hrvatske i Uredba o upisu jevrej-
skog porekla za učenike sveučilišta, visokih škola u rangu sveučilišta, viših, sred-
njih, učiteljskih i drugih stručnih škola objavljene su u Geodetskom listu 1940, 3,
102–103.
Uredba o upisu svršenih učenika srednjih tehničkih škola na zagrebački Tehnički
fakultet objavljena je u Geodetskom listu 1940, 3, 103.
“Na srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu otvoren je ove godine nakon prekida
od nekoliko godina ponovno Geometarski odsjek, ali sa starom naučnom osno-
vom (!!). Kako čujemo upisano je tridesetak slušača, koji su svršili niže razre-
de srednje škole sa vrlo dobrim uspjehom. Natjecatelja, kako čujemo, bilo je
mnogo više. Nastavnika je međutim vrlo malo stručnih – jedan! Da li će ovaj
odsjek ovakav odgovarati svrsi, kojoj je namijenjen? – drugom zgodom.”
(Geod. list 1940, 3, 103).
Profesorima na Srednjoj tehničkoj školi postavljeni su ing. Josip Eiselle i ing.

Božidar Ekl (Geod. list 1940, 4, 143).
“Koncem prošle školske godine osnovana su na kulturnogeodetskom odsjeku

našeg Tehničkog fakulteta dva nova zavoda: Zavod za agrarno-tehničke ope-
racije i Zavod za fotogrametriju. Tako ovaj odsjek uz dva stara zavoda: geo-
detskog i astronomskog dobiva i dva nova ne samo po danu osnutka, nego i
po novosti materije, koju imaju obrađivati.”
“Prema novoj fakultetskoj naredbi predviđene su ove geodetske katedre na na-

šem Tehničkom fakultetu:
Katedra za praktičnu geodeziju s predmetima: geodezija, geodetsko računanje i
terensko crtanje, te geodetskim zavodom.
Katedra za primjenjenu geodeziju s predmetima: državna izmjera, izmjera i re-
gulacija gradova, agrarne operacije, fotogrametrija i kartografija, te zavodima za
agrarne operacije i fotogrametriju.
Katedra za višu geodeziju i astronomiju s predmetima: viša geodezija, sferna
astronomija i praktična astronomija, te astronomskim zavodom.” (Geod. list
1941, 2, 72).
“Geodetski zavod Tehničkog fakulteta izdaje koncem ove godine Godišnjak

Geodetskog Odsjeka 1941. Svrha je ovog izdanja, da se omogući hrvatskim
stručnim piscima objelodanjivanje njihovih znanstvenih i stručnih studija i
radova s jedne, a s druge strane da se inozemna stručna javnost informira o
stanju stručnog nastojanja Hrvatske. U tu svrhu donosi ovaj broj Godišnjaka
pored dva znanstvena sastava iz područja praktične astronomije, jednog prak-
tične geodezije i jednog iz agrarno-tehničkog područja još i sadržaj tih članaka
na njemačkom i talijanskom jeziku. Povrh toga donosi na istim jezicima opći
osvrt na stručne prilike u Hrvatskoj, bibliografske podatke o stručnim članci-
ma, štampanim u god. 1940/41 u Hrvatskoj, informacije o stručnim poslovima
u Hrvatskoj, prikaz geodetske djelatnosti, stručnih događaja i zakonodavstva
u Hrvatskoj.” (Geod. list 1941, 4–5, 161).
6. Geodetski list 1937–41

Iz prvog broja Geodetskog lista (ožujak 1937.) citiramo: “Potreba jednog stručnog
lista za geodeziju se odavno osjećala, ali do zadovoljenja ove potrebe nije moglo doći
sve do časa, dok nije bilo stručnog foruma, koji bi na sebe preuzeo brigu oko izda-
vanja lista. Čim je došlo do osnivanja Udruženja civilnih inžinjera-geodeta, zauzela
je i misao izdavanja stručnog lista konkretnije forme.” Nadalje: “Ovaj list imade biti
opće stručno glasilo svih kolega bez obzira na njihovu praktičnu djelatnost.”
Geodetski list počeo je izlaziti kao časopis za geodetsko-kulturno-tehničku struku
koji izdaje Udruženje civilnih inženjera-geodeta (slika1). Urednik je bio ing. Stje-
pan Horvat, a uredništvo je bilo na Tehničkom fakultetu u Zagrebu (Geod. list
1937, 1, 52).
Sadržaj svakog pojedinog broja bio je podijeljen na dva osnovna dijela: stručni i
informativni. U informativnom dijelu pojavljivale su se sljedeće rubrike:
• Stručne i staleške vijesti (Stručne vijesti)
• Noviteti u geodetskim instrumentima (Novi instrumenti)
• Iz Udruženja civilnih inženjera-geodeta
• Iz Hrvatskog društva mjernika
• Vijesnici naših društava
• Knjige i časopisi
• Lične vijesti (Osobne vijesti)
• In memoriam
• Iz uredništva uprave (Iz redakcionog odbora, Iz uredništva).
Popis časopisa i publikacija koje je Geodetski list dobivao u zamjenu, kao i popis
knjiga koje su Geodetskom listu dostavljene na recenziju objavljen je u Geodet-
skom listu 1937, 2, 94–95. Akcija za osnivanje biblioteke stručnih knjiga te popisa
knjiga koje se nalaze bilo u privatnim bilo u javnim bibliotekama opisana je u
članku Biblioteka i bibliografija (Geod. list 1937, 2, 103).
“Saradnja je već sada tolika, da će list kroz najkraće vrijeme imati odviše malo
prostora, da sve poslane članke i rasprave na vrijeme štampa. To je najbolji
dokaz, da je list ove vrste bio potreban, a ujedno jako utješljivo jamstvo za
njegovo buduće napredovanje.” (Geod. list 1937, 2, 102).
Slika 1. Naslovnica prvog broja Geodetskog lista iz 1937. godine.



Broj 3 iz 1937. bio je posebni broj posvećen komasacijama i nosi naziv Komasaci-
oni broj. Nakon Komasacionog broja Geodetski list nije izlazio dvije godine. Iz
zapisnika s Glavne skupštine Udruženja civilnih inženjera-geodeta koja je održana
17. ožujka 1940. može se zaključiti da je do prestanka izlaženja lista došlo zbog
financijskih razloga (Geod. list 1940, 1, 42).
Na naslovnoj stranici prvog broja iz 1940. (slika 2) čitamo da je Geodetski list
časopis za geodetsku struku koji izdaje Konzorcij “Geodetski list”, a uređuje prof.
ing. Stjepan Horvat. Iz uvodnika uredništva saznajemo da je to organ svih struč-
nih geodetskih društava koja postoje na teritoriju Banovine Hrvatske. Od drugog
broja iz 1940. urednik Geodetskog lista bio je ing. Anđelko Krček. Posljednji broj
s oznakom 4/5 izašao je 1941. (tablica 1).
Tablica 1. Osnovni podaci o Geodetskom listu 1937–41.
GEODETSKI LIST 1937–41
Ukupno
Godina Godište Svezak Izdavač i uredništvo
stranica
Izdaje Udruženje civilnih inženjera-geodeta

1937. 1 1, 2, 3 184
Urednik: Stjepan Horvat
Izdaje Konzorcij “Geodetski list”

1940. 2 1, 2, 3, 4 144+20 Urednik: prof. ing. Stjepan Horvat (1)
Urednik: ing. Anđelko Krček (2–4)
Izdaje Konzorcij “Geodetski list”

1941. 3 1, 2, 3, 4/5 162+50
Urednik: ing. Anđelko Krček
Službeno je zakonodavstvo u nekoliko brojeva Geodetskog lista izašlo kao poseban

prilog s vlastitom numeracijom stranica. Ukupno je izašlo takvih 20 stranica 1940.
i 50 stranica 1941.
Članak pod naslovom Neki stručni i opći jezični specijaliteti iz pravilnika objavljen
je u Geodetskom listu 1940, 2, 71–72, iz kojeg se vidi da su tadašnji pravilnici bili
pisani na srpskom jeziku. Zapravo je riječ o malom srpsko-hrvatskom rječniku
(npr. Ekser – čavao, itd.).
“Redakcija lista želi, da u svim člancima lista provede jedinstvenu stručnu

terminologiju. Umoljavaju se saradnici, da se saglase sa korigiranjem članaka
u tom pravcu. U tu svrhu uredništvo je spremno, da osigura izvjesni prostor
za diskusiju, odnosno za štampanje stručnih izraza.” (Geod. list 1937, 1, 54).
“Što se tiče jezične strane gg. suradnici se mole, da pišu Broz-Boranovićevim

pravopisom od prije 1929. god., i na svaki način ijekavski. Redakcija si pridr-
žaje pravo, da pojedine članke jezično dotjera po svom suradniku za pitanja
hrvatskog jezika. ... Za svaki članak u stručnom dijelu neka autor izradi i
kratak ekscerpt barem na hrvatskom jeziku. Redakcija će u tom slučaju dati
izraditi prevod na barem jedan svjetski jezik.” (Geod. list 1940, 1, 45; 1940,
2, 76).
U tri godišta izlaženja Geodetski je list objavio članke većeg broja suradnika. No
najpredaniji autor bio je bez sumnje Stjepan Horvat, koji je najvjerojatnije objavio
ukupno 32 rada. Od toga je 15 potpisano punim imenom i prezimenom, 11 inici-
jalom H., i 6 kraticom Sh. Na temelju sadržaja članaka potpisanih samo navede-
nim inicijalom ili kraticom, s velikom se vjerojatnošću može pretpostaviti da im je
autor Stjepan Horvat. Štoviše, može se pretpostaviti da je Horvat također autor
većeg broja nepotpisanih priloga.
Geodetski list kao naslov časopisa pojavljuje se ponovno 1947. kao glasilo Geodet-
ske sekcije DIT-a za Hrvatsku i te iste godine kao glasilo Geodetskih sekcija dru-
štava inženjera i tehničara FNR Jugoslavije. Geodetski list 1952. postaje glasilo
Saveza geodetskih društava FNRJ, 1957. glasilo Saveza geodetskih inženjera i
geometara Jugoslavije, 1992. glasilo Saveza društava geodeta Hrvatske i 1993.
glasilo Hrvatskoga geodetskog društva. Možemo smatrati da je današnji Geodetski
list u izvjesnom smislu nasljednik Geodetskog lista iz 1937–41.
7. Zaključak
Geodetski list kao ime časopisa pojavljuje se prvi put 1937. godine. Izlazio je do
1941. godine (slika 3), ali s prekidom 1938. i 1939. godine. Izlazio je neposredno
prije 2. svjetskog rata, u doba velikih političkih promjena i stvaranja Banovine Hr-
vatske. Unatoč tome geodeti su vrlo aktivni, osnivaju Udruženje civilnih inženje-
ra-geodeta s ciljem unapređivanja struke i staleža, praćenja razvoja struke te zašti-
te svojih članova. Rezolucija donesena na skupštini Udruženja upućena je tadašnjim
vlastima, a objavljena u prvom broju Geodetskog lista, 1937. godine. To je Udruženje
raspušteno početkom 1941. godine. Zanimljivo je da u to doba na području Banovine
Hrvatske postoji veći broj geodetskih udruga. To su Klub geodetskih i kulturno-teh-
ničkih inženjera Udruženja Jugoslavenskih inženjera i arhitekata sekcija Zagreb,
Zagrebačka inženjerska komora s Geometarskom, Kulturno-tehničkom i Geodet-
skom sekcijom, zatim Akcioni odbori za osnivanje općeg geodetskog udruženja, Hr-
vatsko društvo mjernika i Konzorcij za izdavanje Geodetskog lista. Tu su i Agrar-
no-tehnički odbor Gospodarske sloge, Savjetodavni odbor za Banovinsku izmjeru te
još nekoliko povjerenstava u kojima sudjeluju geodeti.
Geodetski list tih godina izvještava o Zakonu o ovlaštenim inženjerima i Zakonu
o komasacijama te o svim drugim pitanjima iz zakonodavstva važnim za geodetsku
struku. Službeno zakonodavstvo izašlo je u nekoliko brojeva Geodetskog lista kao
poseban prilog. Ukupno je tiskano takvih 20 stranica 1940. i 50 stranica 1941.
godine. Bilo bi zanimljivo usporediti taj opseg s opsegom današnjih sadržaja Geo-
detskog lista.
Iz Geodetskog lista može se saznati mnogo toga i o geodetskom obrazovanju u to
predratno doba. Primjerice o novoj znanstvenoj osnovi Geodetskog i kulturno-teh-
ničkog odsjeka Tehničkog fakulteta u Zagrebu, o postavljanju Slavka Macarola za
asistenta u Geodetskom zavodu Tehničkog fakulteta, o astronomskom paviljonu,
o uvođenju geodetskih katedri na Tehničkom fakultetu, o Geometarskom odsjeku
na Srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu itd.
Na kraju možemo zaključiti da je Geodetski list ostavio vrlo vrijedno svjedočanstvo o
geodetima i geodetskoj struci u razdoblju 1937–1941. Nesporno je da najveća zasluga
za to pripada prof. Stjepanu Horvatu, inicijatoru, uredniku i najplodnijem autoru.
Literatura
Boban, Lj. (1992): Hrvatske granice 1918–1991, Školska knjiga, HAZU, Zagreb.
Geodetski list 1937, 1940, 1941.
Janković, M. (1977): U povodu 30-godišnjice Geodetskog lista, Geodetski list, 10, 210–
221.
Maleković, V. (urednik, 1992): Granice Hrvatske na zemljovidima od 12. do 20. stoljeća,
katalog izložbe, Muzej za umjetnosti i obrt, Zagreb.
Milačić, D. (1959): “Geodetski i geometarski glasnik” povodom 40-godišnjice njegovog
pokretanja, Geodetski list, 12, 381–383.
Tunjić, I. (1996): Geometarski i geodetski glasnik i njegovi prethodnici, Studentski rad
nagrađen Nagradom dekana, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Ungarov, B. (1954): Geodetski časopisi kod nas, Geodetski list, 5–8, 184–185.
BIBLIOGRAFIJA GEODETSKOG LISTA 1937–1941
KRONOLOŠKI POPIS ČLANAKA

GEODETSKI LIST
GODINA I. ZAGREB, OŽUJAK 1937. BROJ 1
SADRŽAJ:
In memoriam
***: † Univerzitetski profesor ing. Pavle Horvat, 1–3
***: Kolegama i prijateljima lista, 4
STRUČNI DIO
Horvat, Stjepan: Poprečne konformne cilindrične koordinate, 5–21
Schillhard, Vladimir i Palčić, Branko: Astronomski paviljon tehničkog fakulteta u Za-
grebu, 22–27
Katušić, Ljubomir: Stvaranje pomorskih karata, 27–30
INFORMATIVNI DIO
Stručne i staleške vijesti
Vuičić, Stjepan: Zakon o ovlaštenim inženjerima, 31–35
*** (K. P.): Izvještaj sa skupštine udruženja civilnih inžinjera-geodeta, 35–43
Pfaff, Krsto: Akcioni odbori inženjera-geodeta, 43–44

*** (Mihajlović): Godišnja skupština kluba geodetskih i kulturnotehničkih inženjera
UJIA sekcije Zagreb, 44–45
*** (T.): Glavna skupština zagrebačke inženjerske komore, 45–46
*** (T.): Obrana beogradske inženjerske komore zakona o ovlaštenim inženjerima od
neopravdanih napadaja, 46–47
Lične vijesti
***: Diplomski ispit na tehničkom fakultetu u Zagrebu, 47
***: Novi članovi, 47
Noviteti u geodetskim instrumentima

***: Novi Zeiss-ov precizni nivelir A., 47–48
*** (H.): Novi model Wild-ovog teodolita T2., 48
Izvještaj radnih sekcija Udruženja

*** (D. J.): Radna sekcija za katastarske pravilnike, 48–49
Palčić, Branko: Radna sekcija za ispitivanje metoda rada, 49–50
Iz Udruženja civilnih inženjera-geodeta

***: Rad upravnog odbora Udruženja, 50–52
***: Posredovanje kod namještenja, 52–53
***: Pravilnik, 53–54
Iz uredništva uprave
***: Poruke uredništva, 54
***: Poruke uprave, 54–55
GODINA I. ZAGREB, LIPANJ 1937. BROJ 2
STRUČNI DIO
Kiseljak, Marije: 35 godina zakona o komasaciji zemljišta, 57–60
Horvat, Stjepan: Poprečne cilindrične konformne koordinate, 60–72
Katušić, Ljubomir: Stvaranje pomorskih karata, 72–80
Golubović, Rene: Komasacije kao javni radovi, 80–84
Abakumov, Nikolaj P.: Ispitivanje deformacija na fotografskoj ploči, snimljenoj iz avio-
na, sa primjenom Tissot-ove indikatrise, 84–88
INFORMATIVNI DIO
Stručne i staleške vijesti
*** (H.): Zakon o komasaciji zemljišta, 89–90
*** (T.): Polaganje ispita za ovlaštenje po zakonu o ovlaštenim inžinjerima, 90–91
***: Akcioni odbor inžinjera-geodeta u Zagrebu, 91
*** (T.): Zakon o ovlaštenim inžinjerima, 91–92
*** (T.): Glavna godišnja skupština UJIA u Sarajevu, 92–93

*** (Rm.): Komasacija 300-te općine u Moravskoj Šleskoj, 93
*** (H.): Geodetsko-kulturno-inženjerski odio na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, 93–
94
***: Tečaj znanstvenih predavanja u Jeni, 94
Knjige i časopisi
***: Listovi i publikacije koje Geodetski list dobija u zamjenu, 94
***: Knjige, koje su Geodetskom listu dostavljene na recenziju, 94–95
*** (H.): Godišnjak našeg neba, 95
*** (H.): Prof. dr. J. Peters: Sechsstellige Tafel der trigonometrischen Funktionen,
95–96
*** (H.): Ing. Nikola Svečnikov – ing. Aleksander Kostić: Račun izravnanja I deo,
96–97
Lične vijesti
***: Novi članovi udruženja, 97
***: Sa Tehničkog fakulteta u Zagrebu, 97
***: Namješteni preko Udruženja, 97
***: Diplomski ispiti na Tehničkom fakultetu, 97

*** (H.): Novi Zeiss-ov instrument “TACHYTOP”, busolni teodolit, 97–98
*** (H.): Novi Kern-ov autoredukcioni kipregel, 98–99
Iz Udruženja civilnih inžinjera-geodeta

***: Rad upravnog odbora Udruženja, 99
***: Poduzete akcije Udruženja, 100–101
***: Revizija diobnih planova od strane katastra, 101
*** (T.): Praksa za komasacioni ispit, 101–102
*** (R.): Geodetski list, 102–103
***: Biblioteka i bibliografija, 103
GODINA I. ZAGREB, STUDENI 1937. BROJ 3
***: Uz komasacioni broj Geodetskog lista, 105–106

Puk, Ante: Važnost Gruntovno-ispravnog postupka kod komasacije i utjecaj ovoga na
ekonomske socijalne prilike sela, 106–119
Radotić, Milenko: Ekonomski politički značaj komasacije, 119–123
Živić, Iva: Uticaj komasacije na socijalni i ekonomski napredak sela, 124–127
Pfaff, Krsto: Uloga tehničara kod komasacije, 127–131
Vuičić, Stjepan: Dodjelbene rasprave kod komasacije zemljišta, 132–138
Makar, Ante: Procjena zemljišta prigodom komasacije, 138–140
Kiseljak, Marije: Uređenje putova prigodom komasacije, 141–144
Bella, Stjepan: Komasacije i melioracije, 144–149

Mrkša, Stjepan: Dioba zemljišnih zajednica, 149–154
Golubović, Rene: Komasacija Sv. Helena, 155–165
Martinić, Slavko: Komasacija općine Prigrevica Sv. Ivan, 166–173
Pfaff, Krsto: Komasacija i kanalizacija Babine Grede, 173–179
***: Povodom novog predloga zakona o komasaciji, 179–182
GODINA II. ZAGREB, 1940. BROJ 1
***: Sadržaj prvog broja, 1–4

***: Nakon dvije godine, 1
STRUČNI DIO
Golubović, Rene: Problem hrvatskog katastra, 2–6
Trninić, Krunoslav: O reorganizaciji katastarske službe u banovini Hrvatskoj, 7–8
Horvat, Stjepan: Nekoliko misli o novom komasacionom zakonu, 9–20
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
*** (Sh.): Pitanje prenosa katastra pod kompetenciju banovine Hrvatske, 21–22
*** (Sh.): Djelomičan prenos katastra pod banovinu Hrvatsku, 22
***: Predstavka gospodinu Ministru financija o pitanju državnog premjera, 23–26
***: Predstavka gospodinu Ministru financija od Hrvatskog Društva Mjernika, 26–27
***: Predstavka Hrvatskog Društva Mjernika gospodinu Banu banovine Hrvatske,
27–28
***: Nova uredba o geodetsko-geometarskim javnim radovima, 28–29
***: O mogućnostima kolonizacije uz komasaciju zemljišta, 29–34
*** (H.): Tečaj iz optičkog mjerenja duljina kod firme Zeiss u Jeni, 34–35
Stručno zakonodavstvo
***: Uredba o preustrojstvu komasacionih oblasti i njihovom poslovanju u banovini
Hrvatskoj, 35–37
Vijesnici naših društava

Hrvatsko Društvo Mjernika
*** (Vukovojac): Osnutak i rad Hrvatskog Društva Mjernika, 37–38
***: Izvještaj s godišnje skupštine, 38–39
Klub geodetskih i kulturno-tehničkih inžinjera
*** (Hoffmann): Zapisnik, 39–42
Udruženje civilnih inžinjera-geodeta
*** (Ž.): Zapisnik glavne skupštine, 42–43
*** (Ž.): Zapisnik, 43–45
Osobne vijesti
***: Novi ovlašteni inžinjeri i geometri, 45
***: Imenovanja i premještanja, 45
Iz redakcionog odbora
***: Upute za GG. suradnike Geodetskog lista, 45–46
***: Konzorcij za izdavanje Geodetskog lista, 46–47
***: Do zaključka redakcije stigli su ovi članci, 47
***: † Dragutin Batisweiler, 48
STRUČNI DIO
Horvat, Stjepan: Nekoliko misli o novom komasacionom zakonu, 49–51
Puk, Ante: Nekoliko misli o komasaciji, 52–54
Ivon, Kamilo: Što treba ispraviti, izmijeniti i umetnuti u postupku oko održavanja
katastra zemljišta, 54–57
Braum, Franjo: Tečaj za optičko mjerenje duljina u Jeni, 57–60
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
*** (H.): Troškovi izrade aerotopografske temeljne karte 1 : 5000 u Njemačkoj, 61
***: Rudarski odsjek na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, 61–62
***: Zagrebačka inžinjerska komora o uredbi, 62–63
***: Postavljanje članova komasacionih oblasti u banovini Hrvatskoj, 63–64
***: Prenos poslova katastarskog premjera na banovini Hrvatskoj, 64
***: Revizija ovlaštenja za vršenje komasacione prakse, 64
***: Natječaj, 65

***: Promjena adrese tajnika, 65
*** (Vukovojac): Pretplata na list i članarinu, 65
*** (Vukovojac): Izvještaj s međudruštvenog sastanka, 65–66
*** (Hoffmann): Izvještaj o radu kluba, 66
Horvat, Stjepan: Kritičke napomene katastarskim pravilnicima, 67–71
***: Neki stručni i opći jezični specijaliteti iz pravilnika, 71–72

*** (H.): Novi Zeiss-ov teodolit F., 73–75
Osobne vijesti
***: Imenovanja, 75
***: Ispiti za ovlaštene inžinjere, 75
***: Diplomski ispiti na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, 76
***: Polaganje geometarskog ispita za komasacione radove po uredbi 1100/V., 76
Iz redakcionog odbora
***: Upute za GG. suradnike Geodetskog lista, 76
***: Sadržaj trećeg broja, 1–3
STRUČNI DIO
Trninić, Krunoslav: O održavanju katastra, 77–80
Horvat, Stjepan: Poprečne cilindrične konformne koordinate, 80–88
Neidhardt, N.: Presijecanje naprijed na mašini, 94–97
Horvat, Stjepan: Dijeljenje trapeza paralelno sa srednjicom, 97–100
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
***: Imenovanje članova savjetodavnog odbora za banovinsku izmjeru, 101
***: Sjednica savjetodavnog odbora za banovinsku izmjeru, 101
*** (Hf.): Proširenje rada u Astronomskom paviljonu Tehničkog fakulteta u Maksimi-
ru, 101–102
***: Preseljenje Tehničkog fakulteta, 102
***: Dopis financijalnog ravnateljstva u Zagrebu, 102
***: Naredba, 102–103
***: Uredba, 103
***: Geometarski odsjek, 103
*** (G.): Dopis Ministarstva financija – odjeljenja za katastar i državna dobra banskoj
vlasti banovine Hrvatske, 103–105

***: Obavijest za GG. suradnike, 105
***: Društveni sastanci, 105–106
***: Imenovanja i unapređenja, 106
***: Donošenje uredbe o ovlaštenim mjernicima, 106
*** (Hoffmann): Izvještaj o radu kluba, 106
Knjige i časopisi
*** (U.): Dr. Ing. Werkmeister: Geodetische Instrumente, 107–108
Osobne vijesti
***: Imenovanja, 108
***: Premještaji, 108
*** (Uprava): Iz redakcionog odbora, 108
STRUČNO ZAKONODAVSTVO – Poseban prilog Geodetskog lista

***: Pravilnik o sastavu i djelokrugu rada savjetodavnog odbora za banovinsku izmje-
ru, 1–2
***: Pravilnik o podjeli djelokruga pojedinih struka ovlaštenih inžinjera, 2–6
***: Pravilnik o polaganju ispita za građ., knitehn., geod. kult. tehn. inžinjera, 6–15
***: Naredba o stručnim ispitima činovničkih vježbenika financijalne službe banovine
Hrvatske, 15–20
***: Sadržaj četvrtog broja, 1–3
STRUČNI DIO
Horvat, Stjepan: Opća privredna karta ili katastarski premjer, 109–112
Golubović, Rene: Agrarne operacije, 118–127
Horvat, Stjepan: Računanje i dijeljenje tabele raznog boniteta, 127–129
Horvat, Stjepan: Računanje tabele s jednom nepravilnom mepom, 129–133
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
*** (P.): Mišljenje stručnih krugova o organizaciji banovinske izmjere, 134–137
***: Novi gradski porez, 137–138
***: Naredba, 138

***: Članarina i pretplata, 138
***: Odobrena pravila, 138
***: Godišnja skupština, 138–139
***: Svrha društva, 139
***: Suradnja, 139
***: Uposlenje novih geometara, 139
*** (Hoffmann): Izvještaj o radu kluba, 139–141
Knjige i časopisi, 141–142

Osobne vijesti
***: Imenovanja, 143
***: Premještaji, 143
***: Umirovljenja, 143
GODINA III. ZAGREB, 1941. BROJ 1
***: Sadržaj prvog broja, 1–3
STRUČNI DIO
Horvat, Stjepan: Komasacija gradilišta, 1–10
Braum, Franjo: Tečaj za optičko mjerenje duljina u Jeni, 10–18
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
*** (Tn.): Preuzimanje jednog dijela inventara odelenja katastra u Beogradu za hrvat-
ski katastar, 19
*** (Ts.): Ulazak geodeta u inženjerske komore, 19–20

Udruženje civilnih inžinjera geodeta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu
*** (Ž.): Povodom raspusta društva, 20–21
***: Zapisnik, 21–22
***: Obavijest, 22
Novi instrumenti
Braum, Franjo: Složivi ogledalni stereoskop-Klappspiegelstereoskop, Zeiss-Aerotopo-
graph, Jena, 23–27
Macarol, Slavko: Novi instrumenti sa dvostrukim krugovima KERN-WILD, 27–30
Iz uredništva, 31–32
STRUČNO ZAKONODAVSTVO – Poseban prilog Geodetskog lista – Nastavak

***: Uredba o ovlaštenim mjernicima u banovini Hrvatskoj, 21–28
***: Naputak, 29–30
PRAKTIČNA GEODEZIJA
Horvat, Stjepan: Predgovor trećoj knjizi “Praktične geodezije”, 3–5
***: Sadržaj drugog broja, 1–3

***: Obnovljena je Država Hrvatska, 33
STRUČNI DIO
Horvat, Stjepan: Refrakciona konstanta određena na temelju mjerenja na teritoriju
Makedonije, 34–35
***: Pregled komasacionih radova na teritoriju hrvatskog zakona o komasaciji, 36–37
Braum, Franjo: Suvremeno stanje i mogućnosti fotogrametrije, 38–59
Trgovčević, Matija: Značenje komasacija za hrvatsko narodno gospodarstvo, 60–64
Puk, Ante: Za bolje uređenje gruntovnice, 64–68
***: Određivanje geografske širine astronomskog paviljona u Maksimiru, 68–70
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
***: Određivanje granica između Nezavisne Države Hrvatske i Njemačkog Reicha, 71
***: Poziv inžinjerima, geodetima i geometrima, 71
***: Osnutak Zavoda za kolonizaciju, 71
***: Imenovanje članova ravnateljstva zavoda za kolonizaciju, Odluka, 71
***: Dva nova Zavoda na kulturno-geodetskom odsjeku, 72
***: Tri geodetske katedre na kulturno-geodetskom odsjeku, 72
Novi instrumenti
Braum, Franjo: Stereopantometar (Zeiss-Aerotopograph, Jena), 72–74
***: Ispravci
***: Sadržaj trećeg broja, 1–3
STRUČNI DIO
Horvat, Stjepan: Pokušaj određivanja refrakcione konstante kod trigonometričkog
određivanja visina iz meteoroloških podataka, 75–77
Krček, Anđelko: Regulatorna osnova grada Zagreba i njeno izvođenje, 78–82
Horvat, Stjepan: Slučaj komasacije P. O. Morović, 82–99
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
Horvat, Stjepan: Da se ne zaboravi, 100–101
Horvat, Stjepan: Još jednom, da se ne zaboravi, 101–102
*** (Tn.): Borimo se poštenim i čestitim sredstvima, 102
*** (Sh.): Geodezija u Hrvatskoj i organizacija geodetske djelatnosti, 102–103
*** (Sh.): Izmjena “Uredbe o civilnim mjernicima”, 103

***: Upozorenje kolegama, koji rade na komasaciji zemljišta, 103–104
*** (Iž): Povjerenstvo za izradu osnove zakonske odredbe o nadopuni propisa o ko-
masaciji zemljišta, 104–105
*** (Iž): Poslovni dnevnik komasacionih povjerenika, 105
***: Povišenje zaslužbina tehn. vještaka, 106
***: Natječaj, 106
***: Promjena na mjestu izvjestitelja zemaljskog komasacionog povjerenstva, 106–107
***: Novo komasaciono povjerenstvo u Hrvatskoj Mitrovici, 107

***: Hrvatsko Društvo Mjernika poziv svim geometrima, 107
***: Poziv članovima H. D. Mjernika, 107
***: Osobne vijesti, 107

***: Zakonska odredba o nekretninama t. zv. dobrovoljaca, 31
***: Zakonska odredba o zabrani otuđivanja i opterećivanja nekretnina, 31
***: Zakonska odredba o osnivanju zavoda za kolonizaciju, 32
***: Zakonska odredba o izvlastbi na području Nezavisne Države Hrvatske, 32–36
***: Zakonska odredba o izvođenju javnih gradnja prije dovršenja izvlastbenog postup-
ka, 36
***: Zakonska odredba za gradnju glavnih državnih cesta sa suvremenim kolovozima,
37
***: Zakonska odredbe o ukidanju propisa §60. do 65. zakona o zemljišnim knjigama
od 18. svibnja 1930. broj 53.668, 37
***: Naredba o postupku s molbama za upis prava, za koja je zabilježen prvenstveni
red po §60. zakona o zemljišnim knjigama (ZZK.), 38
***: Ispravak zakonske odredbe o izvlastbi na području Nezavisne Države Hrvatske,
38
***: Zakonska odredba za izvršenje velikih melioracionih i regulacionih radova u Neza-
visnoj Državi Hrvatskoj, 38–39
***: Zakonska odredba o velikim javnim radovima, 39
***: Ispravak naredbe o postupku s molbama za upis prava, za koje je zabilježen pr-
venstveni red po §60. zakona o zemljišnim knjigama (ZZK.), 39
***: Zakonska odredba o uređenju posjedovnih odnosa na agrarnim zemljištima, 40–41
***: Provedbena naredba o organizaciji “Ravnateljstva glavnih državnih cesta” i
“Ravnateljstva melioracionih i regulacionih radova”, 41–42
***: Zakonska odredba o izvlastbi zgrada u korist države, 42–43
***: Zakonska odredba o osnutku Državnoga ravnateljstva za obnovu, 43–44
***: Odredba, 44
***: Zakonska odredba o Državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske, 44–46
GODINA III. ZAGREB, 1941. BROJ 4 I 5
***: Sadržaj četvrtog i petog broja
STRUČNI DIO
Abakumov, Nikolaj P.: Materijal za proučavanje osnovičnog aparata Jederina, 109–114
Krček, Anđelko: Iskolčenje regulatorne osnove grada Analitičkom metodom, 115–137
Neidhardt, Nikola: Aproksimacija dozvoljenih odstupanja kod izravnog mjerenja dulji-
na poligonskih stranica, 138–143
Macarol, Slavko: Mjerenje poligonskih stranica u gradovima osnovičnim letovima kon-
stantne duljine, 143–147
INFORMATIVNI DIO
Stručne vijesti
*** (Sh.): Neopravdani porast cijena kod komasacije zemljišta, 148–150
***: Upozorenje kolegama u komasacionoj praksi, 150
***: Nove komasacije, 150–153
*** (Tn): Osvrt na komasacionu izložbu, 154–155
***: Odsjek za državnu izmjeru, 155–156
Novi instrumenti
*** (S. M.): Triangulacioni reflektor Zeiss TSG. III., 157–158
*** (Sh.): Novi Zeiss-ov redukcioni tahimetar “DAHLTA”, 159–160
***: † ing. Ljubomir Katušić, 161
Iz uprave
***: Upozorenje čitaocima “Geodetskog lista”, 161–162

***: Zakonska odredba o Državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske – nastavak, 47–49
***: Zakonska odredba o izmjeni zakonske odredbe o Državnoj vladi Nezavisne Države
Hrvatske, 49
***: Naredba o izmjeni naredbe o postupku s molbama za upis prava, za koja je zabil-
ježen prvenstveni red po §60. ZZK., 50
***: Zakonska odredba o uračunavanju godine provedenih u javnom zvanju ili u javnoj
ili privatnoj službi u državnoj ili samoupravnoj službi, 50
***: Zakonska odredba o putnim i selidbenim troškovima državnih službenika, 50–51
***: Izpravak, 51–52
***: Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu, 52–53
***: Zakonska odredba o nadopuni propisa o komasaciji zemljišta, 53–56
***: Zakonska odredba o ukidanju mjerničkog ureda u Bos. Grahovu, 56
***: Zakonska odredba o ukidanju mjerničkog ureda u Korenici, 57
***: Zakonska odredba o podjeli ministarstava na odjele i o djelokrugu odjela, 57–70
***: Odredba o stručnim ispitima, 70
POPIS ČLANAKA U GEODETSKOM LISTU 1937–1941

PO ABECEDNOM REDOSLIJEDU AUTORA
Abakumov, Nikolaj P.: Ispitivanje deformacija na fotografskoj ploči, snimljenoj iz avi-
ona, sa primjenom Tissot-ove indikatrise, 1937, br. 2, 84–88; 1940, br. 3, 88–94;
1940, br. 4, 113–118
Materijal za proučavanje osnovičnog aparata Jederina, 1941, br. 4 i 5, 109–114
Bella, Stjepan: Komasacije i melioracije, 1937, br. 3, 144–149
Braum, Franjo: Složivi ogledalni stereoskop-Klappspiegelstereoskop, Zeiss-Aerotopo-
graph, Jena, 1941, br. 1, 23–27
Stereopantometar (Zeiss-Aerotopograph, Jena), 1941, br. 2, 72–74
Suvremeno stanje i mogućnosti fotogrametrije, 1941, br. 2, 38–59
Tečaj za optičko mjerenje duljina u Jeni, 1940, br. 2, 57–60; 1941, br. 1, 10–18
Golubović, Rene: Agrarne operacije, 1940, br. 4, 118–127
Komasacije kao javni radovi, 1937, br. 2, 80–84
Komasacija Sv. Helena, 1937, br. 3, 155–165
Problem hrvatskog katastra, 1940, br. 1, 2–6
Horvat, Stjepan: Da se ne zaboravi, 1941, br. 4, 100–101
Dijeljenje trapeza paralelno sa srednjicom, 1940, br. 3, 97–100
Još jednom, da se ne zaboravi, 1941, br. 4, 101–102
Komasacija gradilišta, 1941, br. 1, 1–10
Kritičke napomene katastarskim pravilnicima, 1940, br. 2, 67–71
Nekoliko misli o novom komasacionom zakonu, 1940, br. 1, 9–20; 1940, br. 2, 49–51
Opća privredna karta ili katastarski premjer, 1940, br. 4, 109–112
Pokušaj određivanja refrakcione konstante kod trigonometričkog određivanja visina iz
meteoroloških podataka, 1941, br. 3, 75–77
Poprečne konformne cilindrične koordinate, 1937, br. 1, 5–21
Poprečne cilindrične konformne koordinate (nastavci), 1937, br. 2, 60–72; 1940, br. 3,
80–88
Predgovor trećoj knjizi “Praktične geodezije”, 1941, br. 1, 3–5
Računanje i dijeljenje tabele raznog boniteta, 1940, br. 4, 127–129
Računanje tabele s jednom nepravilnom mepom, 1940, br. 4, 129–133
Refrakciona konstanta određena na temelju mjerenja na teritoriju Makedonije, 1941,
br. 2, 34–35
Slučaj komasacije P. O. Morović, 1941, br. 4, 82–99
Ivon, Kamilo: Što treba ispraviti, izmijeniti i umetnuti u postupku oko održavanja
katastra zemljišta, 1940, br. 2, 54–57
Katušić, Ljubomir: Stvaranje pomorskih karata, 1937, br. 1, 27–30; 1937, br. 2, 72–80
Kiseljak, Marije: 35 godina zakona o komasaciji zemljišta, 1937, br. 2, 57–60
Uređenje putova prigodom komasacije, 1937, br. 3, 141–144
Krček, Anđelko: Iskolčenje regulatorne osnove grada Analitičkom metodom, 1941, br.
4 i 5, 115–137
Regulatorna osnova grada Zagreba i njeno izvođenje, 1941, br. 3, 78–82
Macarol, Slavko: Mjerenje poligonskih stranica u gradovima osnovičnim letovima

konstantne duljine, 1941, br. 4 i 5, 143–147
Novi instrumenti sa dvostrukim krugovima KERN-WILD, 1941, br. 1, 27–30
Makar, Ante: Procjena zemljišta prigodom komasacije, 1937, br. 3, 138–140
Martinić, Slavko: Komasacija općine Prigrevica Sv. Ivan, 1937, br. 3, 166–173
Mrkša, Stjepan: Dioba zemljišnih zajednica, 1937, br. 3, 149–154
Neidhardt, N.: Aproksimacija dozvoljenih odstupanja kod izravnog mjerenja duljina
poligonskih stranica, 1941, br. 4 i 5, 138–143
Presijecanje naprijed na mašini, 1940, br. 3, 94–97
Palčić, Branko: Radna sekcija za ispitivanje metoda rada, 1937, br. 1, 49–50
Pfaff, Krsto: Akcioni odbori inženjera-geodeta, 1937, br. 1, 43–44
Komasacija i kanalizacija Babine Grede, 1937, br. 3, 173–179
Uloga tehničara kod komasacije, 1937, br. 3, 127–131
Puk, Ante: Nekoliko misli o komasaciji, 1940, br. 2, 52–54
Važnost Gruntovno-ispravnog postupka kod komasacije i utjecaj ovoga na ekonomske
socijalne prilike sela, 1937, br. 3, 106–119
Za bolje uređenje gruntovnice, 1941, br. 2, 64–68
Radotić, Milenko: Ekonomski politički značaj komasacije, 1937, br. 3, 119–123
Schillhard, Vladimir i Palčić, Branko: Astronomski paviljon tehničkog fakulteta u
Zagrebu, 1937, br. 1, 22–27
Trgovčević, Matija: Značenje komasacija za hrvatsko narodno gospodarstvo, 1941, br.
2, 60–64
Trninić, Krunoslav: O održavanju katastra, 1940, br. 3, 77–80
O reorganizaciji katastarske službe u banovini Hrvatskoj, 1940, br. 2, 7–8
Vuičić, Stjepan: Zakon o ovlaštenim inženjerima, 1937, br. 1, 31–35
Živić, Iva: Uticaj komasacije na socijalni i ekonomski napredak sela, 1937, br. 3, 124–
127
***: Akcioni odbor inžinjera-geodeta u Zagrebu, 1937, br. 2, 91
***: Biblioteka i bibliografija, 1937, br. 2, 103
***: Članarina i pretplata, 1940, br. 4, 138
***: Diplomski ispit na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, 1937, br. 1, 47
***: Diplomski ispiti na Tehničkom fakultetu, 1937, br. 2, 97
***: Diplomski ispiti na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, 1940, br. 2, 76
***: Donošenje uredbe o ovlaštenim mjernicima, 1940, br. 3, 106
***: Dopis financijalnog ravnateljstva u Zagrebu, 1940, br. 3, 102
***: Do zaključka redakcije stigli su ovi članci, 1940, br. 1, 47
***: Društveni sastanci, 1940, br. 3, 105–106
***: Dva nova Zavoda na kulturno-geodetskom odsjeku, 1941, br. 2, 72
***: Geometarski odsjek, 1940, br. 3, 103
***: Godišnja skupština, 1940, br. 4, 138–139
***: Hrvatsko Društvo Mjernika poziv svim geometrima, 1941, br. 3, 107
***: Imenovanja, 1940, br. 2, 75
***: Imenovanja, 1940, br. 3, 108
***: Imenovanja, 1940, br. 4, 143
***: Imenovanja i premještanja, 1940, br. 1, 45
***: Imenovanja i unapređenja, 1940, br. 3, 106

***: Imenovanje članova ravnateljstva zavoda za kolonizaciju, Odluka, 1941, br. 2, 71
***: Imenovanje članova savjetodavnog odbora za banovinsku izmjeru, 1940, br. 3, 101
***: Ispiti za ovlaštene inžinjere, 1940, br. 2, 75
***: Ispravak naredbe o postupku s molbama za upis prava, za koje je zabilježen pr-
venstveni red po §60. zakona o zemljišnim knjigama (ZZK.), 1941, br. 3, 39
***: Ispravak zakonske odredbe o izvlastbi na području Nezavisne Države Hrvatske,
1941, br. 3, 38
***: Ispravci, 1941, br. 2
***: Izpravak, 1941, br. 4 i 5, 51–52
***: Izvještaj s godišnje skupštine, 1940, br. 1, 38–39
***: Knjige, koje su Geodetskom listu dostavljene na recenziju, 1937, br. 2, 94–95
***: Kolegama i prijateljima lista, 1937, br. 1, 4
***: Konzorcij za izdavanje Geodetskog lista, 1940, br. 1, 46–47
***: Listovi i publikacije koje Geodetski list dobija u zamjenu, 1937, br. 2, 94
***: Nakon dvije godine, 1940, br. 1, 1
***: Namješteni preko Udruženja, 1937, br. 2, 97
***: Naputak, 1941, br. 1, 29–30
***: Naredba, 1940, br. 4, 138
***: Naredba o izmjeni naredbe o postupku s molbama za upis prava, za koja je zabil-
ježen prvenstveni red po §60. ZZK., 1941, br. 4 i 5, 50
***: Naredba o postupku s molbama za upis prava, za koja je zabilježen prvenstveni
red po §60. zakona o zemljišnim knjigama (ZZK.), 1941, br. 3, 38
***: Naredba o stručnim ispitima činovničkih vježbenika financijalne službe banovine
Hrvatske, 1940, br. 3, 15–20
***: Naredba, 1940, br. 3, 102–103
***: Natječaj, 1940, br. 2, 65
***: Natječaj, 1941, br. 3, 106
***: Neki stručni i opći jezični specijaliteti iz pravilnika, 1940, br. 2, 71–72
***: Nova uredba o geodetsko-geometarskim javnim radovima, 1940, br. 1, 28–29
***: Nove komasacije, 1941, br. 4 i 5, 150–153
***: Novi članovi, 1937, br. 1, 47
***: Novi članovi udruženja, 1937, br. 2, 97
***: Novi gradski porez, 1940, br. 4, 137–138
***: Novi ovlašteni inžinjeri i geometri, 1940, br. 1, 45
***: Novi Zeiss-ov precizni nivelir A., 1937, br. 1, 47–48
***: Novo komasaciono povjerenstvo u Hrvatskoj Mitrovici, 1941, br. 3, 107
***: Obavijest, 1941, br. 1, 22
***: Obavijest za GG. suradnike, 1940, br. 3, 105
***: Obnovljena je Država Hrvatska, 1941, br. 2, 33
***: Odobrena pravila, 1940, br. 4, 138
***: Odredba, 1941, br. 3, 44
***: Odredba o stručnim ispitima, 1941, br. 4 i 5, 70
***: Određivanje granica između Nezavisne Države Hrvatske i Njemačkog Reicha,
1941, br. 2, 71
***: Određivanje geografske širine astronomskog paviljona u Maksimiru, 1941, br. 2,
68–70
***: Odsjek za državnu izmjeru, 1941, br. 4 i 5, 155–156
***: O mogućnostima kolonizacije uz komasaciju zemljišta, 1940, br. 1, 29–34

***: Osnutak Zavoda za kolonizaciju, 1941, br. 2, 71
***: Osobne vijesti, 1941, br. 3, 107
***: Poduzete akcije Udruženja, 1937, br. 2, 100–101
***: Polaganje geometarskog ispita za komasacione radove po uredbi 1100/V., 1940, br.
2, 76
***: Poruke uprave, 1937, br. 1, 54–55
***: Poruke uredništva, 1937, br. 1, 54
***: Posredovanje kod namještenja, 1937, br. 1, 52–53
***: Postavljanje članova komasacionih oblasti u banovini Hrvatskoj, 1940, br. 2, 63–64
***: Povišenje zaslužbina tehn. vještaka, 1941, br. 3, 106
***: Povodom novog predloga zakona o komasaciji, 1937, br. 3, 179–182
***: Poziv članovima H. D. Mjernika, 1941, br. 3, 107
***: Poziv inžinjerima, geodetima i geometrima, 1941, br. 2, 71
***: Pravilnik, 1937, br. 1, 53–54
***: Pravilnik o podjeli djelokruga pojedinih struka ovlaštenih inžinjera, 1940, br. 3,
2–6
***: Pravilnik o polaganju ispita za građ., knitehn., geod. kult. tehn. inžinjera, 1940,
br. 3, 6–15
***: Pravilnik o sastavu i djelokrugu rada savjetodavnog odbora za banovinsku izmje-
ru, 1940, br. 3, 1–2
***: Predstavka gospodinu Ministru financija o pitanju državnog premjera, 1940, br. 1,
23–26
***: Predstavka gospodinu Ministru financija od Hrvatskog Društva Mjernika, 1940,
br. 1, 26–27
***: Predstavka Hrvatskog Društva Mjernika gospodinu Banu banovine Hrvatske,
1940, br. 1, 27–28
***: Pregled komasacionih radova na teritoriju hrvatskog zakona o komasaciji, 1941,
br, 2, 36–37
***: Premještaji, 1940, br. 3, 108
***: Premještaji, 1940, br. 4, 143
***: Prenos poslova katastarskog premjera na banovini Hrvatskoj, 1940, br. 2, 64
***: Preseljenje Tehničkog fakulteta, 1940, br. 3, 102
***: Promjena adrese tajnika, 1940, br. 2, 65
***: Promjena na mjestu izvjestitelja zemaljskog komasacionog povjerenstva, 1941, br.
3, 106–107
***: Provedbena naredba o organizaciji “Ravnateljstva glavnih državnih cesta” i
“Ravnateljstva melioracionih i regulacionih radova”, 1941, br. 3, 41–42
***: Rad upravnog odbora Udruženja, 1937, br. 1, 50–52
***: Rad upravnog odbora Udruženja, 1937, br. 2, 99
***: Revizija diobnih planova od strane katastra, 1937, br. 2, 101
***: Revizija ovlaštenja za vršenje komasacione prakse, 1940, br. 2, 64
***: Rudarski odsjek na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, 1940, br. 2, 61–62
***: Sadržaj četvrtog broja, 1940, br. 4, 1–3
***: Sadržaj četvrtog i petog broja, 1941, br. 4 i 5
***: Sadržaj drugog broja, 1941, br. 2, 1–3
***: Sadržaj prvog broja, 1940, br. 1, 1–4
***: Sadržaj prvog broja, 1941, br. 1, 1–3
***: Sadržaj trećeg broja, 1940, br. 3, 1–3

***: Sadržaj trećeg broja, 1941, br. 3, 1–3
***: Sa Tehničkog fakulteta u Zagrebu, 1937, br. 2, 97
***: Sjednica savjetodavnog odbora za banovinsku izmjeru, 1940, br. 3, 101
***: Suradnja, 1940, br. 4, 139
***: Svrha društva, 1940, br. 4, 139
***: Tečaj znanstvenih predavanja u Jeni, 1937, br. 2, 94
***: Tri geodetske katedre na kulturno-geodetskom odsjeku, 1941, br. 2, 72
***: Umirovljenja, 1940, br. 4, 143
***: Uposlenje novih geometara, 1940, br. 4, 139
***: Upozorenje čitaocima “Geodetskog lista”, 1941, br. 4 i 5, 161–162
***: Upozorenje kolegama, koji rade na komasaciji zemljišta, 1941, br. 3, 103–104
***: Upozorenje kolegama u komasacionoj praksi, 1941, br. 4 i 5, 150
***: Upute za GG. suradnike Geodetskog lista, 1940, br. 1, 45–46
***: Upute za GG. suradnike Geodetskog lista, 1940, br. 2, 76
***: Uredba, 1940, br. 3, 103
***: Uredba o ovlaštenim mjernicima u banovini Hrvatskoj, 1941, br. 1, 21–28
***: Uredba o preustrojstvu komasacionih oblasti i njihovom poslovanju u banovini
Hrvatskoj, 1940, br. 1, 35–37
***: Uz komasacioni broj Geodetskog lista, 1937, br. 3, 105–106
***: Zagrebačka inžinjerska komora o uredbi, 1940, br. 2, 62–63
***: Zakonska odredba o Državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske, 1941, br. 3, 44–46
***: Zakonska odredba o Državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske – nastavak, 1941,
br. 4 i 5, 47–49
***: Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu, 1941, br. 4
i 5, 52–53
***: Zakonska odredba o izmjeni zakonske odredbe o Državnoj vladi Nezavisne Države
Hrvatske, 1941, br. 4 i 5, 49
***: Zakonska odredba o izvlastbi na području Nezavisne Države Hrvatske, 1941, br.
3, 32–36
***: Zakonska odredba o izvlastbi zgrada u korist države, 1941, br. 3, 42–43
***: Zakonska odredba o izvođenju javnih gradnja prije dovršenja izvlastbenog postup-
ka, 1941, br. 3, 36
***: Zakonska odredba o nadopuni propisa o komasaciji zemljišta, 1941, br. 4 i 5, 53–56
***: Zakonska odredba o nekretninama t. zv. dobrovoljaca, 1941, br. 3, 31
***: Zakonska odredba o osnivanju zavoda za kolonizaciju, 1941, br. 3, 32
***: Zakonska odredba o osnutku Državnoga ravnateljstva za obnovu, 1941, br. 3,
43–44
***: Zakonska odredba o podjeli ministarstava na odjele i o djelokrugu odjela, 1941, br.
4 i 5, 57–70
***: Zakonska odredba o putnim i selidbenim troškovima državnih službenika, 1941,
br. 4 i 5, 50–51
***: Zakonska odredba o ukidanju mjerničkog ureda u Bos. Grahovu, 1941, br. 4 i 5,
56
***: Zakonska odredba o ukidanju mjerničkog ureda u Korenici, 1941, br. 4 i 5, 57
***: Zakonska odredbe o ukidanju propisa §60. do 65. zakona o zemljišnim knjigama
od 18. svibnja 1930. broj 53.668, 1941, br. 3, 37
***: Zakonska odredba o uračunavanju godine provedenih u javnom zvanju ili u javnoj
ili privatnoj službi u državnoj ili samoupravnoj službi, 1941, br. 4 i 5, 50
***: Zakonska odredba o uređenju posjedovnih odnosa na agrarnim zemljištima, 1941,
br. 3, 40–41
***: Zakonska odredba o velikim javnim radovima, 1941, br. 3, 39
***: Zakonska odredba o zabrani otuđivanja i opterećivanja nekretnina, 1941, br. 3, 31
***: Zakonska odredba za gradnju glavnih državnih cesta sa suvremenim kolovozima,
1941, br. 3, 37
***: Zakonska odredba za izvršenje velikih melioracionih i regulacionih radova u Neza-
visnoj Državi Hrvatskoj, 1941, br. 3, 38–39
***: Zapisnik, 1941, br. 1, 21–22
*** (D. J.): Radna sekcija za katastarske pravilnike, 1937, br. 1, 48–49
*** (Ž.): Povodom raspusta društva, 1941, br. 1, 20–21
*** (Ž.): Zapisnik, 1940, br. 1, 43–45
*** (Ž.): Zapisnik glavne skupštine, 1940, br. 1, 42–43
*** (G.): Dopis Ministarstva financija – odjeljenja za katastar i državna dobra banskoj
vlasti banovine Hrvatske, 1940, br. 3, 103–105
*** (H.): Geodetsko-kulturno-inženjerski odio na Tehničkom fakultetu u Zagrebu,
1937, br. 2, 93–94
*** (H.): Godišnjak našeg neba, 1937, br. 2, 95
*** (H.): Ing. Nikola Svečnikov – ing. Aleksander Kostić: Račun izravnanja I deo, 1937,
br. 2, 96–97
*** (H.): Novi Kern-ov autoredukcioni kipregel, 1937, br. 2, 98–99
*** (H.): Novi model Wild-ovog teodolita T2., 1937, br. 1, 48
*** (H.): Novi Zeiss-ov instrument “TACHYTOP”, busolni teodolit, 1937, br. 2, 97–98
*** (H.): Novi Zeiss-ov teodolit F., 1940, br. 2, 73–75
*** (H.): Prof. dr. J. Peters: Sechsstellige Tafel der trigonometrischen Funktionen,
1937, br. 2, 95–96
*** (H.): Tečaj iz optičkog mjerenja duljina kod firme Zeiss u Jeni, 1940, br. 1, 34–35
*** (H.): Troškovi izrade aerotopografske temeljne karte 1 : 5000 u Njemačkoj, 1940,
br. 2, 61
*** (H.): Zakon o komasaciji zemljišta, 1937, br. 2, 89–90
*** (Hf.): Proširenje rada u Astronomskom paviljonu Tehničkog fakulteta u Maksimi-
ru, 1940, br. 3, 101–102
*** (Hoffmann): Izvještaj o radu kluba, 1940, br. 2, 66
*** (Hoffmann): Izvještaj o radu kluba, 1940, br. 3, 106
*** (Hoffmann): Izvještaj o radu kluba, 1940, br. 4, 139–141
*** (Hoffmann): Zapisnik, 1940, br. 1, 39–42
*** (Iž): Poslovni dnevnik komasacionih povjerenika, 1941, br. 3, 105
*** (Iž): Povjerenstvo za izradu osnove zakonske odredbe o nadopuni propisa o ko-
masaciji zemljišta, 1941, br. 3, 104–105
*** (K. P.): Izvještaj sa skupštine udruženja civilnih inžinjera-geodeta, 1937, br. 1, 35–43
*** (Mihajlović): Godišnja skupština kluba geodetskih i kulturnotehničkih inženjera
UJIA sekcije Zagreb, 1937, br. 1, 44–45
*** (P.): Mišljenje stručnih krugova o organizaciji banovinske izmjere, 1940, br. 4,
134–137
*** (R.): Geodetski list, 1937, br. 2, 102–103
*** (Rm.): Komasacija 300-te općine u Moravskoj Šleskoj, 1937, br. 2, 93
*** (Sh.): Djelomičan prenos katastra pod banovinu Hrvatsku, 1940, br. 1, 22
*** (Sh.): Geodezija u Hrvatskoj i organizacija geodetske djelatnosti, 1941, br. 3, 102–103
*** (Sh.): Izmjena “Uredbe o civilnim mjernicima”, 1941, br. 3, 103
*** (Sh.): Neopravdani porast cijena kod komasacije zemljišta, 1941, br. 4 i 5, 148–150
*** (Sh.): Novi Zeiss-ov redukcioni tahimetar “DAHLTA”, 1941, br. 4 i 5, 159–160
*** (Sh.): Pitanje prenosa katastra pod kompetenciju banovine Hrvatske, 1940, br. 1, 21–22
*** (S. M.): Triangulacioni reflektor Zeiss TSG. III., 1941, br. 4 i 5, 157–158
*** (T.): Glavna godišnja skupština UJIA u Sarajevu, 1937, br. 2, 92–93
*** (T.): Glavna skupština zagrebačke inženjerske komore, 1937, br. 1, 45–46
*** (T.): Obrana beogradske inženjerske komore zakona o ovlaštenim inženjerima od
neopravdanih napadaja, 1937, br. 1, 46–47
*** (T.): Polaganje ispita za ovlaštenje po zakonu o ovlaštenim inžinjerima, 1937, br. 2, 90–91
*** (T.): Praksa za komasacioni ispit, 1937, br. 2, 101–102
*** (T.): Zakon o ovlaštenim inžinjerima, 1937, br. 2, 91–92
*** (Tn.): Borimo se poštenim i čestitim sredstvima, 1941, br. 3, 102
*** (Tn.): Osvrt na komasacionu izložbu, 1941, br. 4 i 5, 154–155
*** (Tn.): Preuzimanje jednog dijela inventara odelenja katastra u Beogradu za hrvat-
ski katastar, 1941, br. 1, 19
*** (Ts.): Ulazak geodeta u inženjerske komore, 1941, br. 1, 19–20
*** (U.): Dr. Ing. Werkmeister: Geodetische Instrumente, 1940, br. 3, 107–108
*** (Uprava): Iz redakcionog odbora, 1940, br. 3, 108
*** (Vukovojac): Izvještaj s međudruštvenog sastanka, 1940, br. 2, 65–66
*** (Vukovojac): Osnutak i rad Hrvatskog Društva Mjernika, 1940, br. 1, 37–38
*** (Vukovojac): Pretplata na list i članarinu, 1940, br. 2, 65
***: † Dragutin Batisweiler, 1940, br. 1, 48
***: † ing. Ljubomir Katušić, 1941, br. 4 i 5, 161
***: † Univerzitetski profesor ing. Pavle Horvat, 1937, br. 1, 1–3
Geodetski list 1937–1941
ABSTRACT. Geodetski list was published in Zagreb in 1937, 1940 and 1941, first as
a bulletin of the Association of Civil Engineers-Geodesists and then as a journal of
geodetic professionals. The paper provides a brief overview of political, social, profes-
sional, class and educational conditions of that period. Geodetski list is a very valu-
able record of geodesists and geodetic profession for the period 1937–1941. The ap-
pendix contains a bibliography of Geodetski list 1937–1941 produced in two ways:
chronologically and alphabetically, according to authors.
Keywords: Geodetski list, geodesy, geodesists, bibliography.

Geod. list 2019, 2 VIJESTI 199
24. DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA GRADITELJSKIH I GEODETSKIH ŠKOLA
REPUBLIKE HRVATSKE
Na Zagrebačkom velesajmu je od 26. do 28. ožujka 2019. godine, u organizaciji Agencije za
strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, održano 1. Državno natjecanje učenika stru-
kovnih škola – WorldSkills Croatia 2019 u sklopu kojega je održano 24. Državno natjecanje
učenika graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske. WorldSkills Croatia 2019 naj-
veće je strukovno natjecanje u ovom dijelu Europe, koje je okupilo oko 580 najboljih učeni-
ka strukovnih škola koji su se natjecali u 43 discipline, među kojima je i geodezija. Geodet-
ska škola Zagreb bila je domaćin natjecanja za disciplinu geodezija. Učenici srednjih
geodetskih škola prezentirali su stručne kompetencije te demonstrirali vještine potrebne za
obavljanje geodetskih zadataka.
Članovi Prosudbenog povjerenstva za ocjenjivanje za zanimanje geodetski tehničar bili su:
• doc. dr. sc. Mateo Gašparović, dipl. ing. geod., predsjednik
• Saša Tičić, dipl. ing. geod., članica
• Armando Slaviček, dipl. ing. geod., član
• dr. sc. Iva Gašparović, dipl. ing. geod., članica
• Dalen Sorić, univ. spec. geod. et geoinf., član.
Autor zadataka za natjecanje bio je doc. dr. sc. Mateo Gašparović.
Natjecanju za zanimanje geodetski tehničar pristupilo je osam učenika, a provjera znanja
sastojala se od:
• terenskog mjerenja
• zadataka iz područja geodetskog računanja i
• izrade skice u CAD programu.
U tablici 1 dan je konačni poredak učenika za zanimanje geodetski tehničar prema uku-
pnom broju ostvarenih bodova.
Tablica 1. Konačni poredak učenika za zanimanje geodetski tehničar.
Pore- Ime i prezime Ime i prezime

Naziv škole
dak natjecatelja mentora
1. Pavo Lukač Graditeljsko-geodetska škola Margareta Trconić, dipl. ing. geod.

Osijek
2. Elena Silian Tehnička škola Pula Vedran Tatarević, dipl. ing. geod.
3. Mihael Bikčević Srednja škola Matije Antuna Bariša Živković, dipl. ing. geod.
Reljkovića Slavonski Brod
4. Vinka Novak Graditeljsko-geodetska Ivana Denić, dipl. ing. geod.

tehnička škola Split
5. Antonio Knezović Geodetska škola Zagreb Tomislav Debeljak, dipl. ing. geod.
6. Marino Tadej Građevinska tehnička škola Marijan Đaniš, dipl. ing. geod.
Rijeka
7. Nikol Horvatić Geodetska škola Zagreb Mario Božić, dipl. ing. geod.
8. Mihael Kregar Graditeljska škola Čakovec Lovro Gradišer, dipl. ing. geod.
Čestitamo svim učenicima i njihovim mentorima.

200 Vijesti, Geod. list 2019, 2
Slika 1. a), b) Učenici tijekom natjecanja za zanimanje geodetski tehničar.

Vijesti, Geod. list 2019, 2 201
Troje prvoplasiranih učenika: Pavo Lukač, Elena Silian i Mihael Bikčević svojim su rezul-
tatom ostvarili direktan upis na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili na Fakultet
građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu (na sveučilišni preddiplomski
studij geodezije i geoinformatike).
Natjecanje je bilo popraćeno brojnim aktivnostima poput “Isprobaj vještinu”, gdje su učeni-
ci mogli isprobati svoje vještine kroz praktične zadatke, sudjelovati u raznim radionicama,
slušati informacije o mogućnostima nastavka obrazovanja te o specifičnostima velikog broja
različitih zanimanja i novim modernim tehnologijama.
Učenike je 2. dana natjecanja posjetio ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir
Šantek, dipl. ing. geod., uručio im poklone za njihov dosadašnji uspjeh i plasman na Držav-
no natjecanje te im poželio uspjeh u nastavku školovanja kao i budućem radu.
Slika 2. Učenici, dr. sc. Damir Šantek, ravnatelj Državne geodetske uprave i članovi Prosudbenog
povjerenstva za ocjenjivanje natjecanja za zanimanje geodetski tehničar.
Zahvaljujemo domaćinu ovogodišnjeg natjecanja Geodetskoj školi Zagreb i organizatoru na-

tjecanja Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na lijepom gostoprimstvu
i druženju.
Iva Gašparović, Saša Tičić, Armando Slaviček, Dalen Sorić i Mateo Gašparović
SVEČANA AKADEMIJA U POVODU 20. GODIŠNJICE DJELOVANJA

PET INŽENJERSKIH KOMORA
Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora
inženjera elektrotehnike, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora ovla-
štenih inženjera geodezije obilježile su svoju 20. godišnjicu djelovanja svečanom akademijom
održanom 16. travnja 2019. u City Plazi u Zagrebu.
Tih pet, danas samostalnih komora, proizašlo je iz Hrvatske komore arhitekata i inženjera
u graditeljstvu, osnovane 1998. godine. Tadašnja komora imala je pet strukovnih
inženjerskih razreda: za arhitekturu, građevinarstvo, elektrotehniku, strojarstvo i geodezi-

ju. Prvi predsjednik bio je Ivan Franić, dipl. ing. arh. Komora je aktivno djelovala 10 godina
i imala je više od 10 tisuća članova.
Krajem 2008., uvažavajući posebnosti svake od struka, donesen je Zakon o arhitektonskoj i
inženjerskoj djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji čime je postavljen temelj za pretva-
ranje strukovnih razreda u pet samostalnih strukovnih komora. Tako je početkom 2009. s
radom krenulo pet samostalnih komora: Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora
inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva, Hrvatska komora inženje-
ra elektrotehnike i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije. Te komore djeluju i
danas.
Svečanoj akademiji prisustvovala je i Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike

Hrvatske čije obraćanje donosimo u cijelosti:
Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske na Svečanoj akademiji

kojom pet inženjerskih komora obilježava 20. godišnjicu rada
utorak, 16. travnja 2019., 12 sati, City Plaza, Zagreb
Poštovani izaslaniče predsjednika Vlade Republike Hrvatske,

Poštovani izaslaniče ministrice kulture,
Poštovani predsjednici komora arhitekata, inženjera građevinarstva, elektrotehnike, strojar-
stva i geodezije,
Uvaženi gosti,
Dame i gospodo,
Osobito mi je zadovoljstvo sudjelovati na ovoj svečanoj akademiji kojom pet inženjerskih
komora – arhitekata, inženjera geodezije, građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike – obi-
lježava 20. godišnjicu rada. Stoga svim članovima čestitam ovu obljetnicu, uz želju da u
budućnosti postižu još bolje rezultate i unaprjeđuju svoje struke i djelatnosti, na korist či-
tavom hrvatskom društvu.
Arhitektonska i inženjerske struke graditeljstva oblikovale su svijet kakav danas poznajemo.

Kroz povijest su među tehničkim znanostima stekle veliku važnost i ugled, a svijetu u na-
sljeđe ostavile neizbrisiv trag i bogatu baštinu. Jučerašnji tragični događaj, koji je rastužio
cijeli svijet upozorava nas na najgori mogući način koliko nam je upravo graditeljsko nasli-
jeđe vrijedno. Snimke simbola kršćanstva i europske kulture, pariške katedrale Notre Dame
u ognju, nikoga nisu ostavile ravnodušnima i zato u mislima i molitvama s građanima Pa-
riza i Francuske, vjerujemo kako će što prije početi rekonstrukcija oštećenih dijelova kako
bi se tom svjetskom spomeniku vratio njegov veličanstven izgled, na čemu će raditi upravo
vaše kolege inženjeri i arhitekti.
I naša Domovina baštinik je duge graditeljske tradicije i vrijednoga nasljeđa. Između mnoš-
tva istaknutih protagonista hrvatske arhitektonske i inženjerske scene, prisjetimo se tek
nekih legendarnih imena iz povijesti od Jurja Dalmatinca do Viktora Kovačića. Od niza
znanstvenika i inovatora, spomenut ću tek Fausta Vrančića za čije je strojeve i konstrukci-
je znao cijeli tadašnji graditeljski svijet ili Ruđera Boškovića, utemeljitelja egzaktnog znan-
stvenog pristupa rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu i njegovog prinosa područjima
geo-znanosti.
Ponosni smo što danas upravo vi, hrvatski arhitekti i inženjeri graditeljskih struka šti
tite i unapređujete to vrijedno graditeljsko naslijeđe, čiji su najvrjedniji primjeri uvršte-
ni na popis svjetske baštine UNESCO-a. Svojim radom u Hrvatskoj i širom svijeta, vi
spremno odgovarate zahtjevima investitora i stječete ugled izvođenjem zahtjevnih radova i
objekata.
Osnutak pet inženjerskih komora, prije dva desetljeća, značio je stoga važan iskorak
za razvoj i unaprjeđenje inženjerskih struka. One su tako dobile veću vidljivost, bolju
organizacijsku strukturu, veći prostor djelovanja i nove zadaće. I dok je inženjerska
zajednica okupljena u komorama u samom početku dala nemjerljiv prinos obnovi i
razvoju naše domovine, danas nove zadaće donose odgovornost za zaštitu javnog in
teresa, posebno u području prostornog planiranja i urbanizma. Ovim svojim udruže
njima, vi ste dodatno osnažili vještinu i profesionalnost, kako biste projektirajući i gra
deći sjajna djela suvremene arhitekture nastavili kreirati arhitektonski identitet hrvatskoga
naroda.
Osim toga, utemeljenjem komora postignuto je i očuvanje ugleda struke, prava i časti inže-
njera. No potrebno je i dalje raditi na uvažavanju inženjerskih struka i očuvanju osnovnih
načela kulture građenja od svake vrste pritisaka i neutemeljenih zahtjeva raznih interesnih
lobija. Interes profita, koji nerijetko nalaže intervencije u prostoru koje uzrokuju njegovo
trajno uništenje, ne smije biti iznad uzusa struke i općeg, društvenog interesa. Samim tim,
želja za što većom zaradom ne smije gurnuti u drugi plan pravila uređenja i gradnje, i ni u
kom slučaju ugroziti javni interes i klasična načela znanosti i umjetnosti građenja: kori-
snost, postojanost i ljepotu, što su svakako ideali kojima težimo.
I dok naša stvarnost nerijetko odstupa od tih ideala, to je više važno da ove komore ističemo
kao temeljne ustanove dobre arhitekture, skladnog oblikovanja prostora i planirane gradnje.
I ovom današnjom proslavom, svi vi inženjeri i arhitekti okupljeni u pet komora, dokazuje-
te kako postoji institucionalna svijest o vašoj vlastitoj odgovornosti prema čovjeku kao sre-
dištu vašega rada i djelovanja.
Osobno sam se uvjerila u stručnost i profesionalizam Hrvatske komore inženjera građevi-

narstva i Hrvatske komore arhitekata, čiji su članovi bili vrijedni dionici Povjerenstva za
izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda Predsjednice Republike Hrvatske.
Držim, stoga, kako sa svojim stručnim vodstvima i članstvom ove komore imaju snagu i
sposobnost oblikovati svijet po mjeri čovjeka.
Dame i gospodo,
Cijenjeni članovi komora,
Zahvaljujem svima koji su svojim radom pridonijeli razvoju i uspješnom djelovanju ovih
komora kao i promociji i oblikovanju graditeljskog identiteta hrvatskoga naroda. Time ste
značajno pridonijeli nacionalnoj i međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatske države i njezinih
institucija.
Čestitajući vam još jednom ovaj vrijedan jubilej, želim vam uspjeh u radu u kojem, sigurna
sam, nikada neće nedostajati predanosti i kreativnog zanosa. Ujedno proglašavam ovu Sve-
čanu akademiju – otvorenom!
Miljenko Lapaine
FESTIVAL ZNANOSTI 2019

Festival znanosti je manifestacija koja se u Hrvatskoj kontinui-
rano organizira od 2003. godine s ciljem približavanja znanosti
javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na po-
dručju znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika te
motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja.
Organizatori Festivala znanosti tradicionalno su Sveučilište u
Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u
Zadru i Sveučilište u Osijeku u suradnji s Tehničkim muzejom
Nikola Tesla i British Councilom, a pod visokim pokrovitelj-
stvom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Festival znanosti, sedamnaesti po redu, održan je od 8. do 13. travnja 2019. godine. Tema
ovogodišnjeg Festivala znanosti bile su boje (slika 1). Ovogodišnji Festival znanosti održan
je u 32 hrvatska grada. U Zagrebu je središnje mjesto održavanja predavanja, prezentacija,
projekcija, radionica i izložba bio Tehnički muzej Nikola Tesla uz mnogobrojna događanja u
različitim znanstvenim, obrazovnim i kulturnim institucijama diljem grada.
U 2019. godini obilježavamo značajne znanstvene obljetnice:
• 150 godina otkako je Dmitrij Ivanovič Mendeljejev objavio otkriće periodnog sustava ele-
menata, pa je 2019. godina proglašena međunarodnom godinom periodnog sustava eleme-
nata
Slika 1. Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bile su boje.

• 100 godina Međunarodne astronomske unije
• 50 godina od spuštanja čovjeka na Mjesec.
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio je zastupljen na ovogodišnjem Festivalu zna-

nosti sljedećim aktivnostima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla:
• Boje kroz ‘’oči’’ drona, prezentacija, Đuro Barković, Mladen Zrinjski, Ivan Kolar, Antonio
Tupek (slika 2)
• Boje Zemlje, prezentacija, Mladen Zrinjski, Đuro Barković, Marina Gudelj, Kristina Ma-
tika, Antonio Tupek
• Kartografske projekcije u boji, predavanje, Miljenko Lapaine
• Boje na kartama, prezentacija, Robert Župan, Stanislav Frangeš
• Upotreba boje na kartama, prezentacija, Martina Triplat Horvat, Marina Viličić.
Na Geodetskom fakultetu je u okviru Festivala znanosti od 8. do 12. travnja 2019. održana

radionica Mjerenja geodetskim instrumentima, voditelji: Mladen Zrinjski, Đuro Barković,
Marina Gudelj, Kristina Matika, Antonio Tupek, Sergej Baričević, Ivan Kolar.
Slika 2. Ivan Kolar i najvjerniji posjetitelji tijekom održavanja prezentacije Boje kroz ‘’oči’’ drona.
Najvjerniji i najaktivniji posjetitelji Festivala znanosti bila su, kao i svake godine, djeca.
Cjeloviti program događanja tijekom Festivala znanosti možete pogledati na mrežnim stra-
nicama: http://www.festivalznanosti.hr/2019/.
Veselimo se 18. Festivalu znanosti iduće godine, kada će postati punoljetan.
Mladen Zrinjski, Đuro Barković, Marina Gudelj, Kristina Matika i Antonio Tupek
MAGISTRI INŽENJERI GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE

Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dana 22. veljače 2019. godine, na sveuči-
lišnome diplomskom studiju Geodezija i geoinformatika diplomiralo je 9 pristupnika i time
stekli akademski naziv magistra inženjerka geodezije i geoinformatike, odnosno magistar
inženjer geodezije i geoinformatike.
Pregled magistara inženjera geodezije i geoinformatike:
Pristupnik
Datum obrane, mentor
Naslov diplomskog rada
Andrea Anković 22. 2. 2019., prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić
‘’Klasifikacija oblaka točaka za potrebe
određivanja čimbenika vrednovanja
nekretnina’’
Petar Baban 22. 2. 2019., izv. prof. dr. sc. Robert Župan
‘’GIS karta antičkog grada Salone’’
Antonio Banko 22. 2. 2019., izv. prof. dr. sc. Almin Đapo
‘’Izrada aplikacije za potrebe vremenske
transformacije koordinata’’
Tedi Banković 22. 2. 2019., izv. prof. dr. sc. Almin Đapo
‘’Primjena globalnih kinematičkih modela
gibanja tektonskih ploča na teritoriju
Republike Hrvatske’’
Filip Čekada 22. 2. 2019., prof. dr. sc. Đuro Barković
‘’Metode ispitivanja i umjeravanja
instrumenata za mjerenje kutova’’
Matea Goluža 22. 2. 2019., doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić
‘’Kartografija u proširenoj stvarnosti’’
Nikola Kraljić 22. 2. 2019., prof. dr. sc. Željko Bačić
‘’Testiranje programskih rješenja za precizno
pozicioniranje točke’’
Dunja Krce 22. 2. 2019., izv. prof. dr. sc. Robert Župan
‘’Karta Porečke i Pulske biskupije’’
Josipa Šlabek 22. 2. 2019., doc. dr. sc. Ivka Kljajić
‘’GIS i interaktivna karta dvoraca i utvrda
Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske
županije’’
Kratica za ovaj akademski naziv je: mag. ing. geod. et geoinf.

Čestitamo novim magistrima inženjerima geodezije i geoinformatike.
Mladen Zrinjski
Vijesti Hrvatskoga geodetskog društva, Geod. list 2019, 2 207
XIX. DANI GEODETA HRVATSKE,

9–12. svibnja 2019., hotel Medena, Seget Donji (kod Trogira)
Nakon četiri godine Hrvatsko geodetsko društvo (HGD) ponovno je organiziralo tradicionalne
devetnaeste po redu Dane (susrete) geodeta. Godine 2017. preskočila se organizacija, ali ove,
2019. nije. Želja HGD-a je bila okupiti sve geodetkinje i geodete na jednome mjestu kako bi
se povratio onaj naš poznati tradicionalni ”geodetski duh” zajedništva kroz ugodno druženje
i zabavu. Tako je i bilo, Dani geodeta su bili izvrsno posjećeni, došlo je preko 700 sudionika.
Organizaciju su kao i uvijek pomogli naši dragi sponzori kojima se i ovim putem zahvaljujemo!
Pregled svih sponzora kao i plakat XIX. Dana geodeta Hrvatske pogledajte na slici 1.
Slika 1. Plakat XIX. Dana geodeta Hrvatske.

208 Vijesti Hrvatskoga geodetskog društva, Geod. list 2019, 2
Smještaj je bio organiziran u obnovljenom hotelu Medena (slika 2), Seget Donji (kod Trogi-
ra) u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama te po potrebi i u apartmanima po izuzetno po-
voljnim cijenama. Hotel Medena smješten je pored Trogira u Splitsko-dalmatinskoj župani-
ji koja se smatra jednom od glavnih turističkih i kulturnih središta Hrvatske. Županija
broji oko 300 kulturnih znamenitosti uključujući, između ostalog, stari grad Trogir.
Slika 2. Hotel Medena, Seget Donji (kod Trogira).
Program XIX. Dana geodeta Hrvatske po danima se sastojao od:

Četvrtak, 9. svibnja 2019.
• Od 14.00 prijava u hotel i prijava za sudjelovanje
• Popodne – slobodno
• 19.00 Večera
• 21.00 Zabava
Petak, 10. svibnja 2019.
• 07.00–10.00 Doručak
• Prijepodne – slobodno
• Od 12.00 prijava u hotel i prijava za sudjelovanje
• 14.30 Sabor Hrvatskoga geodetskog društva
• 16.00 Otvaranje XIX. Dana geodeta
• 16.30 Željko Perić, Vladimir Krupa, prof. dr. sc. Damir Medak, dr. sc. Damir Šantek,:
“Stanje, aktualnosti i izazovi u geodetskoj struci”, predavanje
• 17.30 Pauza
• 18.00 prof. emer. Miljenko Lapaine: “100 godina Geodetskog lista”, predavanje
• 18.30 Promocija knjige “Hrvatski visinski referentni sustav”. Autor: prof. dr. sc. Nevio
Rožić.
• 19.30 Večera
• 21.00 Zabava
Subota, 11. svibnja 2019.
• 07.00–10.00 Doručak
• 09.00 prof. dr. sc. Boštjan Kovačić, doc. dr. sc. Ante Marendić: “Ispitivanje i monitoring
mostova geodetskim mjernim sustavima”, predavanje
• 09.45 Đuro Zalović, Luka Zalović, Viktor Mihoković: “Primjena bespilotnih letjelica u
svrhu inspekcije mostova”
• 10.30 Pauza
• 11.00 Državna geodetska uprava: “Homogenizacija katastarskih planova”, predavanje
• 11.45 Držana geodetska uprava: “Sustav digitalnog geodetskog elaborata”, predavanje
• 12.30 Predstavljanje Generalnog sponzora – Geomatika-Smolčak d.o.o.
• Popodne – sportska natjecanja
• 20.30 – Večera i zabava
Nedjelja, 12. svibnja 2019.
• 07.00–10.00 Doručak
• Do 11.00 odjava iz hotela
Na svečanosti otvorenja XIX. Dana geodeta Hrvatske uz sve sudionike bili su prisutni i
mnogi gosti: ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek, dekan Geodetskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Medak, novoizabrani dekan Geodetskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, predsjednik Hrvatske komore
ovlaštenih inženjera geodezije Vladimir Krupa, predsjednik HUP geodetsko geoinformatičke
struke Željko Perić, predsjednik Hrvatskoga kartografskog društva prof. emeritus Miljenko
Lapaine, direktor Federalne uprave za geodetsko i imovinsko-pravne poslove Federacije
Bosne i Hercegovine Željko Obradović i predsjednik Geodetskog društva Herceg Bosne Ivan
Lesko te mnogi drugi. Svim prisutnima se obratio predsjednik HGD-a doc. dr. sc. Rinaldo
Paar (slika 3), koji je iznio sve glavne aktivnosti novoga saziva Predsjedništva HGD-a u
Slika 3. Predsjednik HGD-a doc. dr. sc. Rinaldo Paar pozdravlja sve prisutne.
protekle dvije godine te tom prigodom istaknuo da Hrvatsko geodetsko društvo treba stra-
teški osposobiti da djeluje kao nacionalna organizacija s ciljem koordinacije strukovnih in-
teresa svih geodeta i svih institucija i organizacija na području Republike Hrvatske, jer
struka koja izgubi društvo, gubi svoj identitet i zapravo nestaje. Predsjednik je zahvalio
svima na podršci i suradnji!
Na svečanosti otvorenja (slika 4) uz prigodan kulturno-umjetnički program dodijeljene su i

dvije nagrade. Dodijeljena su dva Zlatna globusa HGD-a, najviša nagrada HGD-a, za život-
no djelo gdin. Petru Nikoliću bivšem predsjedniku HGD-a i gdin. Branimiru Gojčeti bivšem
ravnatelju Državne geodetske uprave.
Slika 4. Svečanost otvorenja XIX. Dana geodeta Hrvatske.
Gdin. Petar Nikolić rođen je u Imotskom 1. veljače 1940. gdje je završio osnovnu školu i
gimnaziju. Geodetski fakultet završio je 1963. Cijeli svoj radni i životni vijek posvećuje hr-
vatskoj geodeziji i Hrvatskome geodetskom društvu. Jedan je od osnivača Srednje geodetske
škole u Splitu na kojoj je, od 1977. do 1987., radio kao honorarni profesor. Djeluje u druš-
tvenom radu kroz Hrvatsko geodetsko društvo od dolaska u Split kada biva uključen u rad
tadašnjeg DIT-a Splita (Društvo inženjera i tehničara-geodetska sekcija). Godine 1993. iza-
bran je za predsjednika geodeta Dalmacije i člana Upravnog odbora Hrvatskoga geodetskog
društva i te funkcije obavlja do svibnja 2004. kada je izabran za predsjednika Hrvatskoga
geodetskog društva, funkciju koju uspješno obnaša do listopada 2008. Njegov mandat bio je
svojevrsno proljeće HGD-a, njegovo izdizanje na hrvatskoj geodetskoj sceni, financijske sta-
bilnosti i neovisnosti. Gdin. Petar Nikolić primio je nagradu od predsjednika HGD-a te
svima prisutnima zahvalio (slika 5).
Gdin. Branimir Gojčeta rođen je 21. prosinca 1942. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i
srednju Geodetsko-tehničku školu. Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Slika 5. Dodjela nagrade Zlatni globus za životno djelo gdin. Petru Nikoliću.
diplomirao je 1967., nakon čega se zapošljava na istom u Zavodu za kartografiju. Od

1968. do 1969. radi u Uredu za izmjeru zemljišta u Splitu da bi se 1970. zaposlio u
Zavodu za fotogrametriju u Zagrebu, gdje ostaje do 1977. Iste godine zapošljava se u
Geodetskom zavodu grada Zagreba u kojem obnaša funkciju ravnatelja do 1986. Godine
1991. imenovan je ravnateljem Državne geodetske uprave. Dužnost ravnatelja DGU-a obna-
šao je do nastupanja bolesti 1999., nakon čega do umirovljenja 2007. biva savjetnikom
ravnatelja. U listopadu 1993. u Tuheljskim toplicama organizira radionicu s ciljem provedbe
reforme katastarske i zemljišnoknjižne evidencije na kojoj su sudjelovali predstavnici
geodetskih uprava zemalja srednje Europe. Od 1994. bio je član predsjedništva Hrvat
skoga geodetskog društva te je aktivno sudjelovao u radu Geodetskoga lista. Uvijek je
bio vođen idejom da je jedna od osnovnih zadaća za stvaranje kulturne i gospodarski
spremne države stvaranje geometrijske informacije o prostoru jer je po njegovu mišljenju
takva informacija nužna za zaštitu ljudi i okoliša jednako kao i za planiranje i oblikovanje
prostora. Nagradu za životno djelo je u ime gdin. Branimira Gojčete primio njegov nećak
(slika 6).
Nakon dodjele nagrada započeo je stručni program u okviru kojega su se mogla čuti zani-
mljiva predavanja te promocija knjige “Hrvatski visinski referentni sustav”, autora prof. dr.
sc. Nevia Rožića. Stručni program nastavio se i u subotu prijepodne, a zamjetno je da je bilo
jako puno sudionika na predavanjima (slika 7), što dokazuje da su predavanja bila jako
dobro odabrana i zanimljiva.
Nakon stručnog dijela započele su sportske igre koje su potrajale do večernjih sati u sljede-
ćim disciplinama: mali nogomet-muški, košarka-muški, odbojka-žene, tenis, stolni tenis,
pikado (pojedinačno i mješovito), boćanje, turnir u beli i turnir u šahu (slika 8).
Slika 6. Dodjela nagrade Zlatni globus za životno djelo gdin. Branimiru Gojčeti.
Slika 7. Predavanje, subota 11. svibnja 2019.

Slika 8. Sportske igre.

Dodjela pehara i medalja kao i zahvalnica svim sponzorima obavljena je na početku Svečane
večere (slika 9). Galeriju slika možete pogledati na web stranicama HGD-a: https://www.
hgd1952.hr/. Isto tako na web stranicama HGD-a možete pogledati i popise svih pobjednika
po disciplinama te osvajače svih drugih mjesta.
Slika 9. Dodjela pehara i medalja na svečanoj večeri.
Na svečanoj večeri bila je kao što se očekivalo odlična atmosfera, sve je potrajalo do sitnih
noćnih sati, a neki su po običaju dočekali i jutro te odmah otišli i na doručak. Hrvatsko
geodetsko društvo je dokazalo da se ponovno vratilo na mjesto koje mu pripada među svim
dionicima struke, a to je da spaja, ujedinjava i okuplja sve geodetkinje i geodete u Hrvat-
skoj kada je to potrebno na dobrobit cijele struke. Hrvatsko geodetsko društvo opet može,
mora i hoće upravo to raditi u godinama koje predstoje jer su i ovi XIX. Dani geodeta Hr-
vatske to i dokazali. Za dvije godine bit će nas još više, možda na istome mjestu, a možda
negdje drugdje, vidjet ćemo. No prije toga, slijedi nam organizacija Simpozija o inženjerskoj
geodeziji, koji će se održati sljedeće godine od 1. do 4. travnja 2020. u hotelu Palace, Du-
brovnik.
Rinaldo Paar
Vijesti Državne geodetske uprave, Geod. list 2019, 2 215
RAVNATELJ DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE PRISUSTVOVAO SVEČANOSTI

OBILJEŽAVANJA 25 GODINA PARTNERSTVA IZMEÐU REPUBLIKE HRVATSKE
I SVJETSKE BANKE
Dana 13. ožujka 2019. godine ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek
sudjelovao je na svečanosti obilježavanja 25 godina partnerstva između Republike Hrvatske
i Svjetske banke. Svečanost je održana u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski uz nazočnost
predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića, ministra financija
Zdravka Marića i potpredsjednika Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Cyrila Mullera.
Svečanosti je uz ravnatelja prisustvovao i načelnik Sektora za katastar nekretnina Antonio
Šustić, dipl. ing. geod.
U proteklih 25 godina Svjetska banka u Hrvatskoj je financirala više od 50 projekata u ra-

zličitim sektorima s približno 4 milijarde dolara vrijednosti, od čega je korist imalo gospo-
darstvo te javni i privatni sektor.
216 Vijesti Državne geodetske uprave, Geod. list 2019, 2
SLUŽBENICI DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE PRIMILI POHVALNICE

ZA USPJEŠNO SUDJELOVANJE NA PROJEKTU “De-mine HU-HR II”
Ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek i službenici Državne geodetske
uprave sudjelovali su na 16. Međunarodnom simpoziju “Protuminsko djelovanje 2019.”, koji
se održao pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH u Slanom od 8. do 11. travnja 2019. godine.
Projekt uklanjanja eksplozivnih ostataka rata na području hrvatsko-mađarske granice pod
nazivom “De-contamination of waraffected territories” uvršten je kao strateški projekt unu-
tar INTERREG V-A Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020.
Republiku Hrvatsku u provedbi smjernica strateškog projekta predstavlja Hrvatski centar
za razminiranje iz Siska. Zahvaljujući intenzivnoj suradnji između Budapest Főváros Kor-
mányhivatala, Földmérési, Távérzékelési és Földhivatali Főosztály, Alaphálózati és Állam-
határügyi Osztály (prije Fömi, Mađarski institut za geodeziju, kartografiju i daljinsko istra-
živanje) i Državne geodetske uprave tijekom dugog niza godina, geodetski radovi na
hrvatsko-mađarskoj granici uključeni su kao integralni dio ovoga strateškog projekta.
Na prijedlog mađarskog Ministarstva unutarnjih poslova službenici Državne geodetske
uprave doc. dr. sc. Ilija Grgić, Franjo Varga i Davor Kršulović dobili su pohvalnice za uspješ-
no sudjelovanje na projektu “De-mine HU-HR II”.
ODRŽAN SASTANAK S PREDSTAVNICIMA HRVATSKOG HIDROGRAFSKOG INSTITUTA

Dana 1. ožujka 2019. godine u Središnjem uredu Državne geodetske uprave održan je sasta-
nak s predstavnicima Hrvatskog hidrografskog instituta. Sastanak je vodio zamjenik ravna-
telja Državne geodetske uprave g. Antun Vidaković, dipl. ing. geod., a u ime Hrvatskog hi-
drografskog instituta sastanku je prisustvovala ravnateljica gđa Vinka Kolić, mag. ing.
admin. nav., sa suradnicima.
Raspravljalo se o pitanjima koja su se otvorila stupanjem na snagu novog Zakona o državnoj

izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18). Zaključeno je da će se formirati zajednička rad-
na skupina čiji će cilj biti izrada sporazuma kojim će se ta pitanja riješiti.
VLADA RH IMENOVALA POVJERENSTVO ZA STANDARDIZACIJU GEOGRAFSKIH

IMENA TE RAZRIJEŠILA I IMENOVALA DIO ČLANOVA VIJEĆA NIPP-a
Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenom dijelu 149. sjednice održane 28. ožujka 2019.
godine imenovala Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena te je razriješila dio
dosadašnjih članova Vijeća NIPP-a i imenovala dio novih članova Vijeća NIPP-a.
Predsjednikom Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena imenovan je ravnatelj
Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek. U navedeno povjerenstvo kao članovi ime-
novani su predstavnici središnjih tijela državne uprave nadležni za vanjske poslove, kultur-
nu baštinu te za znanost i obrazovanje, predstavnici Hrvatskog hidrografskog instituta,
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskoga kar-
tografskog društva, Hrvatskoga geografskog društva, Leksikografskog zavoda Miroslav Kr-
leža te dva predstavnika sveučilišta koja se bave obrazovanjem i istraživanjem u području
geografskih imena, a koji su imenovani na prijedlog središnjega tijela državne uprave nad-
ležnog za znanost i obrazovanje, i to: dr. sc. Tea Lončar, Dubravka Đurić Nemec, Antonija
Nemet, Pejo Bročić, dr. sc. Goranka Blagus Bartolec, dr. sc. Ivana Horbec, prof. dr. sc. Sta-
nislav Frangeš, prof. dr. sc. Aleksandar Toskić, dr. sc. Ivana Crljenko, prof. dr. sc. Josip
Faričić i doc. dr. sc. Helena Pavletić.
Dijelom novih članova navedenog Vijeća, kao predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Mi-
nistarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske udruge poslodavaca iz područja zajednice gos-
podarstva, geodezije i geoinformatike, Vlada je imenovala mr. sc. Berislava Biočića, dr. sc.
Tomu Antičića i mr. sc. Dragana Divjaka.
OBJAVLJENA MREŽNA USLUGA PREGLEDA KATASTARSKIH ČESTICA I

KATASTARSKIH OPĆINA
Državna geodetska uprava učinila je dostupnom mrežnu uslugu pregleda katastarskih čestica i
katastarskih općina. Mrežna usluga pregleda razvijena je primjenom WMS standarda, u skladu
s INSPIRE provedbenim pravilima za mrežne usluge te specifikacijom za INSPIRE temu Kata-
starske čestice. Time je učinjen važan korak u ispunjenju obveza temeljem Zakona o Nacional-
noj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/12, 52/18) i Direktive INSPIRE. Mrežna usluga
pregleda katastarskih čestica i katastarskih općina dostupna je na jedinstvenom poslužnom
mjestu za pristup podacima katastra i zemljišne knjige (OSS). Pristup mrežnoj usluzi pregleda
katastarskih čestica i katastarskih općina omogućen je registriranim korisnicima bez naknade.
Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama Državne geodetske uprave:
• Geoportal DGU
• Geoportal NIPP
• OSS.
MEÐUNARODNA KONFERENCIJA O EU FONDOVIMA

Dana 6. i 7. ožujka 2019. godine održana je Međunarodna konferencija o EU fondovima “Što
nam donosi novo financijsko razdoblje 2021–2027 u EU fondovima? Učimo iz iskustva stra-
teškog razvoja i provedbe EU projekata drugih zemalja članica EU”, u hotelu Trakošćan.
Predstavnici Državne geodetske uprave na konferenciji su imali prilike čuti sve o novom
razdoblju financiranja 2021–2027 godine i politikama koje se pripremaju za novo razdoblje.
Održane su i dvije panel rasprave sa zanimljivim sugovornicima koji su raspravljali o izazo-
vima s kojima se susreću korisnici tijekom prijave i provedbe projekata, a predstavljeni su
i neki uspješni projekti kao što je Projekt e-škole.
Državnoj geodetskoj upravi je kao korisniku sredstava iz Europskog fonda za regionalni
razvoj (EFRR) tijekom 2017. i 2018. godine putem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredsta-
va dodijeljeno ukupno 28.565.841,00 kn za provedbu četiriju projekata, a ukupan iznos svih
dobivenih i prijavljenih projekata za financiranje iz EFRR-a iznosi 181 milijun kuna. Uz
navedeni fond Državna geodetska uprava priprema i četiri projekta, koja će se financirati iz
Europskog socijalnog fonda, od kojih su za dva Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava
potpisani u veljači ove godine. Ukupni iznos bespovratnih sredstava iz ovog fonda iznosi
10.426.643,00 kn.
ODRŽANO 36. STRUČNO SAVJETOVANJE GEODETSKIH UPRAVA

U MAÐARSKOJ
U Budimpešti je od 8. do 10. svibnja 2019. godine održano 36. stručno savjetovanje geodet-
skih uprava Austrije, Slovačke, Slovenije, Češke, Mađarske, Južnog Tirola, Trentina, Fur-
lanije–Julijske krajine i Hrvatske. Na ovom, sada već tradicionalnom savjetovanju, okuplja-
ju se sve zemlje čiji katastarski sustav potječe iz doba Austrougarske monarhije. Svake
godine domaćin je druga zemlja, koja određuje i temu savjetovanja.
Ove godine tema savjetovanja u Mađarskoj bila je “Budući izazovi za katastar u našim ze-
mljama: ideje, planovi, mogućnosti”. Kroz niz zanimljivih prezentacija izmijenjena su isku-
stva u razvoju katastarskog sustava, od sagledavanja sadašnjeg stanja sustava u svim ze-
mljama i aktualnim projektima do budućih projekata vezanih uz održavanje i upravljanje
sustavom. Sudionici skupa iz Državne geodetske uprave bili su Ivica Ivšić, Jelena Unger,
Branka Vorel Jurčević, Dijana Vidas i Josip Zubak. Prezentaciju iz naše zemlje, o mogućno-
stima primjene poslovne inteligencije (Business intelligence) za izradu statističkih i drugih
izvješće iz ZIS-a, vrlo je uspješno prezentirala kolegica Branka Vorel Jurčević.
Dijana Vidas
UREDBA O SNIMANJU IZ ZRAKA

U Narodnim novinama br. 28/19 od 22. ožujka 2019. godine objavljena je Uredba o snimanju
iz zraka (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_03_28_572.html).
Uredba o snimanju iz zraka donosi se na temelju članka 100. Zakona o obrani (Narodne
novine br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda, 30/18) na prijedlog Državne
geodetske uprave uz suglasnost Ministarstva obrane. Uredbom o snimanju iz zraka propi-
suju se uvjeti za izdavanje odobrenja za snimanje iz zraka državnog područja Republike
Hrvatske koje obavljaju pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost snimanja iz zraka
te uvjeti za izdavanje odobrenja za umnožavanje, objavljivanje i iznošenje zračnih snimaka
iz Republike Hrvatske, kao i način pregledavanja zračnih snimaka prije njihova korištenja.
Na izradi Uredbe o snimanju iz zraka sudjelovali su predstavnici Ministarstva obrane, Mi-
nistarstva unutarnjih poslova, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske kontro-
le zračne plovidbe i Državne geodetske uprave.
RADIONICA ZA OPERATORE I PILOTE NA DALJINU SUSTAVA BESPILOTNIH

ZRAKOPLOVA
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo organizirala je 2. ožujka 2019. u Rijeci radionicu
za operatore i pilote na daljinu sustava bespilotnih zrakoplova. Polaznici su imali priliku
upoznati se s propisima koji se odnose na sigurno izvođenje letačkih operacija, a voditeljica
Odjela fotogrametrije gđa Davorka Brkić predstavila je novu Uredbu o snimanju iz zraka.
PODNESENO NACIONALNO IZVJEŠĆE O AKTIVNOSTIMA U PODRUČJU
STANDARDIZACIJE GEOGRAFSKIH IMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ
U RAZDOBLJU OD 2015. DO 2019. GODINE
Registar geografskih imena određen je Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
(NN 112/18) kao evidencija u kojoj se vode i održavaju podaci o geografskim imenima na
području Republike Hrvatske. Isti je u nadležnosti Državne geodetske uprave. Sadržaj i
način vođenja i održavanja registra geografskih imena propisuje ravnatelj DGU pravilni-
kom. Također, temeljem istog Zakona formirano je od strane Vlade Republike Hrvatske
Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena koje između ostalog daje preporuke za
standardizaciju geografskih imena i poboljšanja registra geografskih imena.
Na tragu aktualizacije problematike geografskih imena, Služba za NIPP, kao ustrojstvena
jedinica odgovorna za vođenje Registra geografskih imena, pripremila je i podnijela Nacio-
nalno izvješće o aktivnostima u području standardizacije geografskih imena u Republici
Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2019. godine skupini stručnjaka Ujedinjenih naroda za
geografska imena (UNGEGN). Geografska imena jedan su od rijetkih prostornih podataka
čija je važnost od strane UN prepoznata na način da postoji stalno tijelo koje prati navede-
nu problematiku. UNGEGN je stalno tijelo Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih
naroda (ECOSOC). Glavni ciljevi UNGEGN-a jesu potaknuti nacionalnu i međunarodnu
standardizaciju geografskih imena i promicati međunarodno širenje nacionalno standardizi-
ranih informacija o geografskim imenima. Republika Hrvatska članica je UNGEGN divizije
za srednjoistočnu i jugoistočnu Europu, kojom u 2019. godini presjeda Republika Slovačka.
Nacionalna izvješća sadrže opis administrativne strukture i zakonskog okvira za standardi-

zaciju geografskih imena kao i opis nacionalnog registra geografskih imena. Ista su pred-
stavljena u okviru 22. sastanka divizije, 13. veljače 2019. godine u Bratislavi. Sažeci nacio-
nalnih izvješća podneseni su Ujedinjenim narodima i prevedeni na 6 službenih jezika
Ujedinjenih naroda. Nacionalna izvješća zemalja UNGEGN divizije za srednjoistočnu i ju-
goistočnu Europu dostupna su na web stranici divizije: http://ecseed.zrc-sazu.si/Por-
tals/22/22%20session/national%20reports/Report%20of%20Croatia.pdf.
Tanja Rodin
SASTANAK GLAVNOG POVJERENSTVA ZA IZRADU NACRTA PRAVILNIKA

I NACRTA ODLUKE
U prostorijama Područnog ureda za katastar Dubrovnik 23. svibnja 2019. održan je sasta-
nak Glavnog povjerenstva za izradu nacrta pravilnika i nacrta odluke, koji se donose teme-
ljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18). Sastanku su nazočili
ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek, voditeljica povjerenstva i načelni-
ca Sektora za infrastrukturu prostornih podataka mr. sc. Ljerka Marić kao i članovi povje-
renstva: načelnice/i Sektora za državnu izmjeru, Sektora za katastar nekretnina, Sektora za
katastarske programe i posebne registre, Sektora za pravne poslove i vođenje ljudskih po-
tencijala te pročelnice/i Područnih ureda za katastar Dubrovnik, Karlovac, Koprivnica, Sisak
i Zagreb.
Josip Zubak
DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA STRUKOVNIH ŠKOLA

Ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek posjetio je Državno natjecanje
učenika strukovnih škola, koje je održano 27. i 28. ožujka 2019. godine na Zagrebačkom
velesajmu u okviru projekta WorldSkills Croatia 2019.
WorldSkills Croatia 2019. najveće je strukovno natjecanje u ovom dijelu Europe, a oku-
plja oko 580 najboljih učenika strukovnih škola koji se natječu u 43 discipline, među ko
jima je i geodezija. Učenici srednjih geodetskih škola prezentiraju stručne kompeten
cije te demonstriraju vještine potrebne za obavljanje geodetskih zadataka, a tri naj-
uspješnija natjecatelja ostvaruju izravan upis na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Ravnatelj je učenicima srednjih geodetskih škola uručio poklone za njihov dosadašnji uspjeh
i plasman na Državno natjecanje te im poželio uspjeh u nastavku natjecanja i budućem
radu.
DRŽAVNU GEODETSKU UPRAVU POSJETILI UČENICI GRADITELJSKE ŠKOLE ČAKOVEC

Središnji ured Državne geodetske uprave 15. ožujka 2019. godine posjetili su učenici 4. ra-
zreda Graditeljske škole Čakovec. Učenike je pozdravio ravnatelj Državne geodetske uprave
dr. sc. Damir Šantek, a predavanja o topografskoj izmjeri i državnim kartama te CROPOS-u
održali su Igor Vilus, dipl. ing. geod., voditelj Službe za topografsku izmjeru i državne kar-
te i Martina Ciprijan, dipl. ing. geod., voditeljica Odjela za CROPOS.
STAVLJANJE U SLUŽBENU UPORABU KATASTARSKOG OPERATA KATASTRA

NEKRETNINA ZA DIO K.O. NIJEMCI
U okviru projekta snimanja kuća izgrađenih u postupku obnove ratom srušenih i oštećenih
kuća na području Vukovarsko-srijemske županije i kuća iz Uredbe o darovanju stanova i
kuća u vlasništvu RH na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te čla-
novima obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja iz domovinskog rata (NN 142/06),
izvršena je katastarska izmjera dijela k.o. Nijemci (intravilan).
Odluka o tome da se obnovljene kuće snime u okviru katastarske izmjere dijela k.o. Nijem-
ci donesena je i zbog toga što naselje Nijemci nije bilo izmjereno u postupcima II. komasa-
cije iz 1970-ih godina, već su nakon te komasacije zadržani numerički podaci iz I. komasa-
cije izvršene između dva Svjetska rata u hvatnoj mjeri i Budimpeštanskom koordinatnom
sustavu, te je zadržano i mjerilo 1:1440 originalnih katastarskih planova, koji su za potrebe
digitalnoga katastarskog plana bili transformirani. Katastarskom izmjerom dijela k.o. Ni-
jemci, koja je obavljena tijekom 2011. i u prvoj polovici 2012. godine, bilo je obuhvaćeno 323
ha građevinskog područja naselja Nijemci s 1255 dotadašnjih katastarskih čestica, odnosno
1198 novih katastarskih čestica utvrđenih u izmjeri na kojima je snimljeno i evidentirano
2789 zgrada, a od toga 573 kuća izgrađenih u postupku obnove ratom srušenih i oštećenih
kuća. Vrijednost radova katastarske izmjere bila je 713.025,00 kn + PDV, a radovi su ugo-
voreni s tvrtkom CADCOM d.o.o. Zagreb u okviru Ugovora o katastarskoj izmjeri dijelova
k.o. Nijemci, k.o. Apševci, k.o. Lipovac i k.o. Podgrađe na području Općine Nijemci. Finan-
cijska sredstva osiguralo je tadašnje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva u proračunu RH.
Odlukom ravnatelja Državne geodetske uprave dr. sc. Damira Šanteka od 24. travnja 2019.
u uporabu se stavlja novi katastarski operat katastra nekretnina za dio k.o. Nijemci.
Izlaganje podataka prikupljenih katastarskom izmjerom za dio k.o. Nijemci započeto je 17.
ožujka 2014. Izlaganje su obavili službenici Odjela za katastar nekretnina Vinkovci: Ines
Sukić-Majstorović, dipl. ing. geod., voditeljica odjela, Vesna Židov, dipl. ing. geod., viša struč-
na savjetnica, Ivan Damjanović, struč. spec. ing. aedif., viši informatički savjetnik, Ivana
Maletić, mag. ing. geod., stručna suradnica za geodetske poslove, a tijekom 2014. i početkom
2015. izlaganje su obavljali i sljedeći službenici Odjela za katastar nekretnina Županja:
Ankica Damjanović, dipl. ing. geod., voditeljica OKN Županja, Branka Sadrić, ing. geod.,
ovlaštena geodetska referentica i Datson Blažević ovlašteni geodetski referent. Nadzor nad
izlaganjem obavljala je kolegica Ines Sukić-Majstorović, dipl. ing. geod., voditeljica Odjela za
katastar nekretnina Vinkovci.
Na obnovi zemljišne knjige radila je voditeljica zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u
Vinkovcima gđa Snježana Strmotić, te ovlaštene z.k. referentice, Snježana Šuker, Marija
Damjanović, Bosiljka Vukić, Estera Oldje, Sanda Kuveždić i Ana Kuveždić, a dio obnove u
Nijemcima vodila je gđa Jelena Bušić, sutkinja Općinskog suda u Vinkovcima.
Tijekom izlaganja uloženo je 50 prigovora, svi su usvojeni i nije bilo žalbi. Izlaganje i obno-
va obavljeni su bez naknade za članove povjerenstava, stoga svima zahvaljujem na uloženom
trudu na pokretanju, provođenju i uspješnom završetku poslova izlaganja i obnove.
Ivica Ivšić
POSJET MLADIH PUK-u PULA

U sklopu Tjedna za mlade, Savjet mladih Grada Pule organizirao je posjet Područnom ure-
du za katastar Pula 30. travnja 2019. godine. Tjedan za mlade zamišljen je na način da se
mladima kroz praktičan dio (prezentacije i terenski posjet različitim ustanovama i institu-
cijama) približi djelovanje, svrha i zadaća svake institucije/ustanove.
Čast i zadovoljstvo bilo nam je primiti učenike Ekonomske škole u Puli. U okviru prijema
pročelnik PUK-a Pula dr. sc. Aldo Sošić održao je predavanje s temom: Katastar nekad i
danas. Učenicima su prezentirani stari katastarski planovi, arhivski knjižni operat, stari
geodetski instrumenti koji su se nekad koristili u katastru u Puli. Nakon toga prikazani su
im najnoviji procesi koji se vode na računalima u katastru, kao i mogućnost pregleda kata-
starskih podataka u različitim aplikacijama.
dr. sc. Aldo Sošić

KARTOZID U POREČU
Dana 25. travnja 2019. godine službeno je otvoren kartozid u Poreču – prvi na području
Područnog ureda za katastar Pula. Kartozid je postavljen na zgradu Odjela za katastar
nekretnina Poreč. Dimenzije kartozida su 5 m x 4,5 m, a sastoji se od dva prikaza, digitalne
ortofoto karte u mjerilu 1:2000 i topografske karte u mjerilu 1:12 500.
U ime Državne geodetske uprave kartozid su svečano otvorili zamjenik ravnatelja Državne
geodetske uprave Antun Vidaković, dipl. ing. geod., i pročelnik Područnog ureda za katastar
Pula dr. sc. Aldo Sošić. Svečanom otvaranju nazočili su svi voditelji Odjela za katastar ne-
kretnina PUK-a Pula te 50-ak geodetskih ovlaštenika s područja Grada Poreča. Državna
geodetska uprava u cijelosti je financirala izradu i postavljanje kartozida na čemu je srdač-
no zahvalio zamjenik gradonačelnika Grada Poreča dr. sc. Elio Štifanić.
dr. sc. Aldo Sošić

KARTOZID U OPĆINI ŽUPA DUBROVAČKA
Dana 23. svibnja 2019. godine službeno je otvoren kartozid u Općini Župa dubrovačka.
Kartozid je postavljen u Srebrenom, na šetnici između zgrade općine i hotela Sheraton.
Dimenzije kartozida su 4 m x 3 m, a sastoji se od dva prikaza, digitalne ortofoto karte u

mjerilu 1:2000 i topografske karte u mjerilu 1:12 500. U ime Državne geodetske uprave
kartozid su svečano otvorili ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek, dipl.
ing. geod., i pročelnica Područnog ureda za katastar Dubrovnik Katja Bego, dipl. ing. geod.
Državna geodetska uprava u cijelosti je financirala izradu i postavljanje kartozida na čemu
je zahvalio općinski načelnik Silvio Nardelli sa suradnicima.
Josip Zubak
EDUKACIJA ČLANOVA KOMISIJE ZA IZLAGANJE K.O. GOVEÐARI

Izlaganje na javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom k.o. Goveđari na po-
dručju Općine Mljet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odvijat će se u prostorima PUK
Dubrovnik u Dubrovniku. Da bi se započelo s izlaganjem podataka bilo je potrebno educi-
rati članove komisije za rad na novoj izmjeri u novom modelu s grafikom. Stoga je tvrtka
IGEA obavila instalaciju i umrežavanje računalne opreme te u razdoblju od 5. do 7. ožujka
2019. godine održala trodnevnu edukaciju za katastarske i zemljišnoknjižne komisije. Na
edukaciji su prisustvovala dva člana katastarske komisije za rad s aplikativnim modulima
za izlaganje (knjižni i grafički dio) i dva člana zemljišnoknjižne komisije. Edukacija je
uspješno završena, a njeni polaznici spremni su za primanje prvih stranaka.
Katja Bego
PERO LJUBIĆ, ING. GEOD. (1946. – 2009.)

Prošlo je deset godina od kada nas je napustio gospar Pero Lju-
bić, dugogodišnji pročelnik Područnog ureda za katastar Du-
brovnik. U borbi s teškom bolešću izgubio je bitku u 63. godini
života i ostavio veliku prazninu svima koji su ga poznavali. Ve-
liki stručnjak i prijatelj s neiscrpnom energijom i željom, uvijek
rado spreman saslušati i pomoći drugome. S ponosom ga se
sjećamo kao skromnog i srčanog čovjeka vedrog duha i lijepe
riječi pune optimizma koja još živi i odzvanja u svima nama.
Katja Bego
Geod. list 2019, 2 PREGLED STRUČNOG TISKA I SOFTVERA 229
vgi – ÖSTERREICHISCHE ZEITSCHRIFT FÜR VERMESSUNG UND GEOINFORMATION
Österreichische Zeitschrift für Vermessung und Geoinformati-
on jedan je od najstarijih geodetskih časopisa na svijetu (Fran-
čula 2007). Počeo je izlaziti 1903. pod nazivom Österreichische
Zeitschrift für Vermessungswesen. Redovito je izlazio do 1937.
godine (35. godište), a nastavio je izlaziti 1948. (36. godište).
Godine 1974. mijenja naziv u Österreichische Zeitschrift für
Vermessungswesen und Photogrammmetrie. Od 1994. izlazi
pod današnjim nazivom vgi – Österreichische Zeitschrift für
Vermessung und Geoinformation (Pammer i dr. 2012). Na
mrežnim stranicama časopisa (https://www.ovg.at/de/vgi/arc-
hiv) dostupni su cjeloviti tekstovi za sve članke od prvog broja
iz 1903. do sva četiri broja iz 2013. Za posljednjih pet godina
cjeloviti tekstovi dostupni su samo pretplatnicima, a ostalima
samo sažeci na njemačkom i engleskom.
U nastavku skrećem pozornost hrvatskim geodetima na neke članke objavljene u tom časo-
pisu u proteklih više od 100 godina.
Broch, A.: Franz Horsky, 1903, 6, 81–85.
Kral, Z. J.: Die Anwendungen der Photogrammmetrie, 1907, 7–8, 111–114.
Semerad, A.: Entwurf neuer Katastral-Koordinatensysteme auf der Grundlage der österre-
ichischen Gradmessung für die im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder,
1908, 6 (7, 8, 9, 10), S. 199–206, 231–238, 263–271, 300–305.
Frischauf, J.: Zur Abbildung der Flächen, 1909, 5, 129–140.
Broch, A.: Das Amphitheater in Pola, 1909, 11, 325–335.
Kohler, F.: Geodäsie auf der Weltausstellung zu Brüssel 1910, 1911, (2, 3, 4, 5, 6), S. 45–56,
91–97, 124–127, 158–161, 187–191.
Wellisch, S.: Uber die geodätische Linie, 1912, 1, 2–8.
Galle, A.: Nachruf für Geheimrat L. Krüger, 1923, 3, 37–39.
Peucker, K.: Ptolemäus als Kartograph, 1928, 2, 28–29.
Hopfner, F.: Mercator, Lambert, Gauβ, Tissot, 1948, 3–4, 49–55.
Hauer, F.: Die flächentreue Meridianstreifenabbildung des Rotationsellipsoids in die Ebene
im Vergleiche mit der flächentreuen querachsigen Zylinderabwicklung, 1951, 1, 10–17.
Hauer, F.: Dr. h. c. Heinrich Wild zum Gedenken, 1952, 2, 35–38.
Levasseur, K.: Carl Friedrich Gauß’ grundlegende Bedeutung für die Geodäsie, 1955, 1,
1–15.
Killian, K.: Beitrag zur Kartenentwurfslehre, 1957, 1, 14–22.
Hubeny, K.: Über die Lösung der geodätischen Hauptaufgaben durch konforme Abbildung
des Ellipsoids auf eine Kugel, 1958, 4, 97–107.
Embacher, W.: 200 Jahre Meridianbogen Brünn-Warasdin, 1962, 6, 194–198.
Kneiβl, M.: Die Geodäsie – Wissenschaft und Technik, 1966, 6, 175–181.
Kovarik, J.: In welchem Maß können affine Transformationen durch die Auswahl der
Paßpunkte beeinflußt werden? 1969, (5, 6), S. 154–160, 191–198.
Lichtenegger, H.: Der Allgemeinfall kosmographischer Perspektiven, 1972, 3, 85–90.
Sünkel, H.: Ein nichtiteratives Verfahren zur Transformation geodätischer Koordinaten,
1976, 1, 29–33.
Ecker, E.: Über die Gauß-Krüger-Abbildung, 1977, 3–4, 108–117.
Meckel, F.: Bewegliche Staatsgrenzen Österreichs, 1977, 1, 1–5.
Hrbek, F.: Die Österreichische Basiskarte, 1988, 3, 357–361.
230 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2019, 2
Lun, J. M.: Die Organisation des Vermessungswesens in Italien, 1988, 2, 225–242.

Twaroch, Ch.:Eigentum und Grenzen an Gewässern, 1991, 4, 298–312.
Naprudnik, M.: Vermessungswesen – Raumordnung – Umweltschutz – Vergangenheit –
Gegenwart – Zukunft, 1992, 3, 141–146.
Bácsatyai, L.: Umwandlung der Budapester stereographischen Koordinaten in österreichis-
che Gauß-Krüger-Koordinaten, 1995, 4, 227–233.
Bretterbauer, K.: Die Gauß-Krüger-Abbildung einfach dargestellt, 1995, 3, 146–150.
Hofmann-Wellenhof, B.: Die konforme Abbildung oder: Muß Komplexes komplex sein? 1995,
1–2, 55–62.
Bretterbauer, K.: Neue Netzentwürfe auf Basis finiter Elemente, 2002, 2, 43–46.
Schuhr, P.: Vergleich zweier Berechnungsverfahren zur Gauß-Krüger Abbildung breiter Me-
ridianstreifen, 2005, 1, 45–48.
Magel, H.: Zur Zukunft der Geodäsie aus globaler Perspektive, 2006, 3, 178–180.
Bretterbauer, K.: Eine kurze Geschichte der österr. Landesvermessung und ihres Funda-
mentalpunktes Hermannskogel, 2009, 2, 240–242.
Enemark, S.: Surveying Education: Facing the Challenges of the Future, 2009, 1, 8–14.
Leberl, F.: Neo-Geodäsie und ein immersives Exabyte Weltmodell im Internet, 2010, 3,
143–152.
Navratil, G.: Nutzung von Kartenprojektionen zum Zeichnen einfacher Kartenskizzen in
GIS, 2010, 1, 3–12.
Buchroithner, M.: Kartographie – eine selbständige, integrative und spannende Wissen-
schaft, 2011, 1, 24–33.
Knapp, A., Hildebrandt, T.: Entwicklung der Austrian Map mobile, 2012, 4, 380–390.
Gartner, G., Schmidt, M.: Moderne Kartographie – Technologische Entwicklungen und Im-
plikationen, 2012, 1, 53–60.
Literatura
Frančula, N. (2007): Najstariji geodetski časopisi. Geodetski list, 61 (84), 3, 228–229.

Pammer, A., Zahn, E., Klotz, S. (2012): 100 Jahre “vgi – Österreichische Zeitschrift
für Vermessung und Geoinformation.” vgi – Österreichische Zeitschrift für Ver
messung und Geoinformation, 4, 375–379, https://www.ovg.at/de/vgi/jahrgang/5/,
(30. 3. 2019.).
Nedjeljko Frančula
ULOGA GEODETA U ERI MASOVNOG PRIKUPLJANJA PODATAKA

I DOBROVOLJNIH GEOINFORMACIJA
Povjerenstvo 3 Međunarodne udruge geodeta (FIG Commission 3: Spatial Information Ma-
nagement) objavilo je u ožujku 2019. publikaciju pod nazivom New Trends in Geospatial
Information: The Land Surveyors Role in the Era of Crowdsourcing and VGI (FIG Publica-
tion No 73). Urednik publikacije je Yerach Doytsher, a autori su Vlado Cetl, Charalabos
Ioannidis, Sagi Dalyot, Yerach Doytsher, Yaron Felus, Muki Haklay, Hartmut Mueller,
Chryssy Potsiou, Enrico Rispoli and David Siriba. Sa zadovoljstvom ističem da je među
autorima i hrvatski geodet izv. prof. dr. Vlado Cetl.
U predgovoru autori pišu da je posljednjih nekoliko godina došlo do fundamentalne promje-
ne u načinu prikupljanja, održavanja, analize, vizualizacije i primjene geopodataka jer
Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2019, 2 231
suvremena tehnologija omogućuje da i građani laici prikupljaju podatke koji se potom kao
informacije upotrebljavaju u različitim aplikacijama i servisima.
Nakon predgovora slijedi opsežan sažetak, a sadržaj publikacije podijeljen je u deset poglav-
lja. Na kraju je popis literature i kratki biografski podaci o svim autorima.
U uvodu se naglašava da je predmet ove publikacije masovno prikupljanje podataka (crowd-
sourcing), relativno novi koncept suvremene izmjere. Masovnim prikupljanjem podataka
rad se može obaviti brže i jeftinije, ali što je najvažnije, omogućuje prikupljanje takvih po-
dataka po opsegu i tipu koji se nikada ne bi mogli prikupiti tradicionalnim metodama, a u
mnogim slučajevima omogućuje isporuku boljih usluga s još manjim pogreškama ako se
uspostave sustavi provjere valjanosti. U publikaciji će biti opisane situacije u kojima je ma-
sovno prikupljanje podataka od velike važnosti za geodetsku struku, kao i drugi aspekti
korisni geodetima. Geodeti su danas na prekretnici i moraju se usredotočiti na svoju ulogu
u mnogim procesima globalnog održivog razvoja, moraju prilagoditi i redefinirati svoju ulo-
gu stručnjaka kada masovno prikupljanje podataka i dobrovoljne geoinformacije imaju glav-
nu ulogu u toj transformaciji.
Drugo poglavlje posvećeno je infrastrukturi geoprostornih podataka. Navodi se podatak da
geosektor generira 150 do 270 milijardi dolara prihoda na globalnoj razini. Od 1990-ih, in-
frastruktura prostornih podataka u nadležnosti je nacionalnih vlada kako bi se poticalo
učinkovitije i djelotvornije korištenje dostupnih prostornih informacija, čime se poboljšalo
upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša, što dovodi do jačanja gospodarskog, eko-
loškog i društveno održivog razvoja.
Masovno prikupljanje geoprostornih podataka tema je trećeg poglavlja. Možda je jedna od
glavnih prednosti koja proizlazi iz paradigme masovnog prikupljanja podataka, činjenica da
korisnici danas mogu tražiti geografske informacije ne samo u tradicionalnim ili službenim
geoprostornim informacijama i kartama, već i na različitim geokodiranim izvorima podata-
ka koje uspostavljaju i održavaju sami građani (npr. Wikipedija, Facebook, Twitter i OSM).
Nacionalne geodetsko-kartografske agencije (NMA), kao što je Ordnance Survey u Velikoj
Britaniji ili IGN u Francuskoj, trenutno počinju shvaćati veliki potencijal korištenja javnosti
za prikupljanje geopodataka, zahvaljujući usvajanju politike otvorenih podataka (INSPIRE)
prema kojoj su mnogi vladini skupovi podataka sada slobodno dostupni javnosti. Ipak, mož-
da je pravi razlog za to nedostatak radne snage i sve veći broj podataka i informacija koje
je danas nužno prikupljati, proces koji nije strogo povezan samo s geodetskom izmjerom.
Četvrto poglavlje posvećeno je kvaliteti geoprostornih podataka. U masovnom prikupljanju
geoprostornih podataka pitanje kvalitete geoprostornih podataka dosad nije zadovoljavajuće
riješeno. Velike količine dobrovoljnih geoinformacija koje se već mogu naći na internetu
stvorila je heterogena skupina autora često sa slabim razumijevanjem relevantnosti i koor-
diniranih standarda kvalitete i protokola podataka. Zbog nepostojanja sveobuhvatnog okvi-
ra za modeliranje, distribuciju i analizu kvalitete heterogenih geoprostornih podataka, ko-
risnici su često prisiljeni baviti se podacima nepoznate ili nejasne kvalitete pa je
nepredvidiva razina rizika neizbježna.
Provođenjem masovnog prikupljanja geoprostornih podataka bave se autori u petom poglav-
lju. Treba uočiti razliku između pasivnog prikupljanja podataka, gdje se senzori i automat-
sko bilježenje podataka iz njih koriste za bilježenje geografskih informacija i aktivnog pri-
kupljanja, koje od sudionika zahtijeva uočavanje nečega u svom okruženju i njegovo
bilježenje. Autori se bave i implikacijama masovno prikupljenih geopodataka na upravljanje
prostornim informacijama. Konačno, treba pažljivo razmotriti aspekte vlasništva i licencira-
nja.
Izgradnja nacionalnih geoprostornih baza podataka primjenom metodologija masovnog pri-
kupljanja podataka tema je šestog poglavlja. Opisani su postupci koje je poduzela nacional-
na geodetsko kartografska organizacija Izraela. Oni su počeli razvijati alate i tehnologije
kako bi se omogućilo korištenje masovno prikupljenih podataka i informacija za ažuriranje
nacionalne baze podataka. Sustav je bio razvijen na postojećoj platformi pod nazivom
TopoCad. Ključni izazov u razvoju sustava je osmišljavanje i razvoj korisničkog sučelja. Ono
mora biti jednostavno i intuitivno, ali ipak mora zadovoljiti sve funkcionalne zahtjeve. Važ-
no je da ne zahtijeva obuku ili korisnički priručnik. Projektni pristup bio je postaviti kori-
snika u središte, zatim proučiti korisnika i njegove radne navike. Na temelju tih spoznaja,
projektni tim je osmislio dizajn korisničkog sučelja. Kontrola kvalitete za masovno priku-
pljene podatke ključno je pitanje. Kontrola kvalitete je posebno važna kada se datoteke s
masovno prikupljenim podacima kombiniraju sa službenom nacionalnom bazom podataka.
Procesi kontrole kvalitete sustava TopoCad temelje se na normi ISO 19157 (2013). Kartu
koja je prošla test kontrole kvalitete treba srediti i kombinirati s nacionalnom topografskom
bazom podataka. Proces još nije u potpunosti automatiziran i zahtijeva sudjelovanje struč-
njaka u kontroli kvalitete. U bliskoj budućnosti treba te faze poboljšati da postanu manje
ovisne o operaterima.
Poglavlje sedam bavi se geodetskom izmjerom i masovnim prikupljanjem podataka. Nacio-

nalne geodetsko-kartografske organizacije u SAD-u, Australiji i Njemačkoj već su uvele
metode za provjeru i integraciju dobrovoljnih geoinformacija u svoje proizvode. Uvođenje
tehnika dobrovoljnih geoinformacija u geodetsku struku pruža profesionalnim geodetima
sljedeće potencijalne koristi: povećanje brzine prikupljanja geopodataka i njihovih atributa,
povećanje obujma podataka koji se mogu prikupiti u ograničenom razdoblju, smanjenje
troškova prikupljanja i ažuriranja podataka, poboljšanje kvalitete podataka u pojedinim
projektima, posebno u slučajevima kada mještani poznaju posebne lokalne probleme puno
bolje od geodeta.
Praksa dobrovoljnih geoinformacija u regijama u razvoju tema je osmog poglavlja. To po-

glavlje opisuje motivaciju za primjenu dobrovoljnih geoinformacija u izmjeri zemljišta, a
zatim i praksu s primjerima iz nekih zemalja u Africi jer se mnoge zemlje u razvoju (zemlje
s niskim dohotkom) nalaze u Africi.
Primjena dobrovoljnih geoinformacija tema je devetog poglavlja. Predstavljeno je pet raz

ličitih studija koje opisuju različite aspekte kartografiranja i izmjere zemljišta. Primjeri
se odnose na projekte iz različitih zemalja – Njemačke, Grčke, Izraela i Kolumbije, a od
nose se na: otvoreni informacijski sustav kulturnog krajolika, progušćivanje statičke
vremenske geosenzorske mreže, pouzdane 2D i 3D katastarske izmjere, i 2D katastar-
ske izmjere prilagođene potrebama. Autori se nadaju da će ti primjeri, koji znače dopri-
nos masovnog prikupljanja podataka u različitim područjima geodetskih aktivnosti potaknu-
ti čitatelje da i sami implementiraju metodologiju masovnog prikupljanja podataka u svoj
rad.
Preporukama i izgledima u budućnosti posvećeno je deseto poglavlje. Masovno prikupljanje

podataka i dobrovoljne geoinformacije ne bi se smjelo smatrati prijetnjom i konkurencijom
službenim naporima. Naprotiv, obje aktivnosti trebaju ići usporedno, a strukturu prostornih
podataka i repozitorije podataka treba prilagoditi da budu sposobni prihvaćati i analizirati
i masovno prikupljene podatke. U eri masovnog prikupljanja podataka i dobrovoljnih geoi-
nformacija ekspertiza geodeta trebala bi uključivati i znanje tehničkih propisa i statističkih
znanosti uključujući analizu i upravljanje podacima i informacijama. Nadalje, geodeti bi
trebali biti odgovorni za točnost atributa i odnose među podacima, procjenu točnosti, pot-
punost i pouzdanost podataka, certificiranje i dizajniranje formalnih i neformalnih sustava
za sigurnost zemljišta. Geodeti su se uvijek suočavali i s netehničkim zadacima. U radnom
okruženju, uključujući aktere iz više različitih područja, potrebne su netehničke vještine za
interpersonalnu komunikaciju, uključujući odgovornost za upravljanje, postupanje po žalba-
ma i rješavanje sukoba. Ako su svi potrebni uvjeti i propisi zadovoljeni, aktivnosti vezane
za masovno prikupljanje podataka i dobrovoljne geoinformacije imaju veliki potencijal za
pružanje visoko vrijednih informacija u području zemljišne administracije. Geodeti imaju
potencijal upravljanja visoko kvalitetnim geoprostornim podacima i informacijama. Buduće
zadaće uključuju integraciju geoprostornih informacija u sustave e-uprave i e-trgovine.
Povjerenstvo 3 Međunarodne udruge geodeta (FIG) zaslužuje sve pohvale za izdavanje ove
vrijedne i aktualne publikacije. Cjeloviti tekst publikacije svima je dostupan na navedenoj
adresi.
Literatura
Doytsher, Y. (Ed.) (2019): New Trends in Geospatial Information: The Land Surveyors Role
in the Era of Crowdsourcing and VGI, FIG Commission 3, International Federation of
Surveyors (FIG), March 2019,
http://fig.net/resources/publications/figpub/pub73/Figpub73.pdf, (24. 5. 2019.).
Nedjeljko Frančula
STARI GEODETSKI ČASOPISI

Uz obilježavanje 100. obljetnice Geodetskog lista prikupljamo geodetske časopise koji su
izlazili prije Geodetskog lista kakvoga ga danas poznajemo. Molimo da nam javite ako ima-
te koji primjerak starijega geodetskog časopisa, a posebno:
Glasilo geometara, 1926, br. 7–9 i br. 10–12
Glasilo geometara, 1927, br. 1–3
Geometarski glasnik, 1929, br. 1, 2 i 3
Geometarski i geodetski glasnik, 1937, br. 1
Prof. emer. Miljenko Lapaine

mlapaine@geof.hr
NEVIO ROŽIĆ: HRVATSKI VISINSKI REFERENTNI SUSTAV

Krajem travnja 2019. godina izišla je iz tiska knjiga ”Hrvatski visin-
ski referentni sustav” u nakladi Geodetskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, a uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja
Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave Republike Hrvat-
ske, Hrvatskoga geodetskog društva i Hrvatske komore ovlaštenih
inženjera geodezije. Promocija knjige prigodno je obavljena na XIX.
Danima geodeta Hrvatske održanim u svibnju 2019. godine.
Sadržaj knjige je strukturiran u tri cjeline. U prvoj je cjelini na fo-
kusiran, sustavan i dokumentiran način predočen vremenski konti-
nuitet, analize, rezultati i dosezi definiranja i realiziranja visinskih
referentnih sustava koji su se koristili na današnjem državnom te-
ritoriju Republike Hrvatske od trenutka kreacije prvog sustava iz
razdoblja Austro-Ugarske monarhije, preko sustava iz razdoblja Ju-
goslavije, do danas. Sistematizacija sadržaja te informacije i podaci, a bez nepotrebnog
upuštanja u brojne detalje i nijanse iz specijalističkog područja visinomjerstva, primarno su
podređeni objašnjenju geneze trenutno službenoga visinskog referentnog sustava Republike
Hrvatske, tj. Hrvatskoga visinskog referentnog sustava – epoha 1971.5 (skraćeno HVRS71),
analizi njegovih svojstava te kvalifikaciji i kvantifikaciji njegove kvalitete, ažurnosti, održi-
vosti i primjenjivosti u suvremenim uvjetima. U drugoj cjelini prigodno su objedinjeni i
predočeni znanstveni i znanstveno-stručni članci, sukladno vremenskom redoslijedu nastan-
ka, čiji sadržaj korespondira sa sadržajem prve cjeline i pojedine elemente tog sadržaja de-
taljnije razrađuje, obrađuje i dokumentira. U trećoj cjelini, a u formi ”Bibliografije”,
sustavno su objedinjeni i citirani najvažniji izvornici iz područja visinomjerstva (nivelmana)

i visinskih referentnih sustava, koji su neophodno i nezaobilazno polazište za razumijevanje
i praćenje geneze kreacije, definicije i realizacije nivelmanskih mreža geometrijskog nivel-
mana i visinskih referentnih sustava na današnjem teritoriju Republike Hrvatske, od 1875.
godine do danas.
Priređivanje i izdavanje ove publikacije u izdanju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagre-

bu te posebice pokroviteljstvo: Državne geodetske uprave, Hrvatskoga geodetskog društva i
Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije pokušaj je objedinjavanja, integriranja i
trajnog dokumentiranja suštinskih i mjerodavnih informacija te podataka vezanih uz visin-
ske referentne sustave na teritoriju Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na HVRS71.
Ova knjiga može poslužiti kao primjereno polazište, ne samo za stjecanje temeljnog uvida u
problematiku visinskih referentnih sustava i njihove realizacije na teritoriju Republike Hr-
vatske, već i kao polazište za planiranje i realizaciju novih temeljnih i primijenjenih visi-
nomjerskih istraživanja.
Knjiga je formata A4, tvrdog uveza, s 256 stranica sadržaja, s većim brojem grafičkih pri-
kaza i slika te tablica s visinomjerskim podacima. Uz predgovor recenzenata, ravnatelja
Državne geodetske uprave i glavnog urednika, sadrži i prigodni in memoriam pokojnim
profesorima S. Klaku i L. Feilu, koji su dali veliki prinos visinomjerskim radovima i reali-
zaciji HVRS71.
Cijena knjige je 315,00 kn i dostupna je u maloprodaji u knjižari UPI-2M BOOKS, d.o.o.,

Medulićeva 20, Zagreb (tel.: +385 1 4921 389, Fax: +385 1 4921 390, e-pošta: info@upi2m-
books.hr) i knjižari UPI-2M BOOKS na Geodetskom fakultetu, Kačićeva 26, Zagreb.
Nevio Rožić
IZ STRANIH ČASOPISA
Computers, Environment and Urban Systems, Vol. 76, No. 4, 2019.

• Automatic Cost-Effective Method for Land Cover Classification (ALCC). Mateo Gašparo-
vić, Mladen Zrinjski, and Marina Gudelj. 2019. 1–10.
• Spatiotemporal Evolution Analysis of Time-Series Land Use Change Using Self-Organi-
zing Map to Examine the Zoning and Scale Effects. Jianchao Qi, Huiping Liu, Xiangping
Liu, and Yanghua Zhang. 2019. 11–23.
• Introducing Cluster Heatmaps to Explore City/Firm Interactions in World Cities. T. Stor-
me, B. Derudder, and S. Dörry. 2019. 57–68.
• Improving Spatial Accuracy of Urban Growth Simulation Models Using Ensemble Fore-
casting Approaches. Hossein Shafizadeh-Moghadam. 2019. 91–100.
• Public Transport Accessibility Measure Based on Weighted Door to Door Travel Time.
Behnam Tahmasbi, and Hossein Haghshenas. 2019. 163–177.
International Journal of Remote Sensing, Vol. 40, No. 20, 2019.

• Pansharpening Using Data-Centric Optimization Approach. Mutum Bidyarani Devi, and
R Devanathan. 2019. 7784–7804.
• Optimal Flight Parameters for Unmanned Aerial Vehicles Collecting Spatial Information
for Estimating Large-Scale Waste Generation. Seung Woo Son, Jeong Ho Yoon, Hyung Jin
Jeon, Dong Woo Kim, and Jae Jin Yu. 2019. 8010–8030.
• A Sentinel-1 Based Hot-Spot Analysis: Landslide Mapping in North-Western Italy. Loren-
zo Solari, Matteo Del Soldato, Roberto Montalti, Silvia Bianchini, Federico Raspini, Pa-
trick Thuegaz, Davide Bertolo, Veronica Tofani, and Nicola Casagli. 2019. 7898–7921.
• Species Stratification and Upscaling of Forest Carbon Estimates to Landscape Scale
Using GeoEye-1 Image and Lidar Data in Sub-Tropical Forests of Nepal. Pema Wangda,
Yousif A. Hussin, M.C. Bronsveld, and Yogendra K. Karna. 2019. 7941–7965.
• Extracting Built-up Areas from Sentinel-1 Imagery Using Land-Cover Classification and
Texture Analysis. Iulian-Horia Holobâcă, Kinga Ivan, and Mircea Alexe. 2019. 8054–8069.
• Unsupervised Change Detection of VHR Remote Sensing Images Based on Multi-Resolu-
tion Markov Random Field in Wavelet Domain. Chuntao Wei, Ping Zhao, Xiaoyong Li,
Yuebing Wang, and Fangyu Liu. 2019. 7750–66.
• Recent Advancement on Estimation of Blue Carbon Biomass Using Satellite-Based Appro-
ach. Dalhatu Aliyu Sani, Mazlan Hashim, and Mohammad Shawkat Hossain. 2019. 7679–
7715.
ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing, Vol. 153, No. 1, 2019.
• Structural Segmentation and Classification of Mobile Laser Scanning Point Clouds with
Large Variations in Point Density. Yuan Li, Bo Wu, and Xuming Ge. 2019. 151–165.
• Reliable Image Matching via Photometric and Geometric Constraints Structured by De-
launay Triangulation. San Jiang, and Wanshou Jiang. 2019. 1–20.
Journal of Geodesy, Vol. 93, No. 7, 2019.

• Multi-Dimensional Particle Filter-Based Estimation of Inter-System Phase Biases for
Multi-GNSS Real-Time Integer Ambiguity Resolution. Yumiao Tian, Zhizhao Liu, Mao-
rong Ge, and Frank Neitzel. 2019. 1073–1087.
• Shipborne Gravimetry in the Baltic Sea: Data Processing Strategies, Crucial Findings and
Preliminary Geoid Determination Tests. Biao Lu, Franz Barthelmes, Min Li, Christoph
Förste, Elmas Sinem Ince, Svetozar Petrovic, Frank Flechtner, et al. 2019. 1059–1071.
• Processing of GNSS Constellations and Ground Station Networks Using the Raw Obser-
vation Approach. Sebastian Strasser, Torsten Mayer-Gürr, and Norbert Zehentner. 2019.
1045–1057.
• PPP-RTK Based on Undifferenced and Uncombined Observations: Theoretical and Pra-
ctical Aspects. Baocheng Zhang, Yongchang Chen, and Yunbin Yuan. 2019. 1011–1024.
• Toward Global Instantaneous Decimeter-Level Positioning Using Tightly Coupled Mul-
ti-Constellation and Multi-Frequency GNSS. Jianghui Geng, Jiang Guo, Hua Chang, and
Xiaotao Li. 2019. 977–991.
• Multi-GNSS Real-Time Clock Estimation Using Sequential Least Square Adjustment
with Online Quality Control. Wenju Fu, Guanwen Huang, Qin Zhang, Shengfeng Gu,
Maorong Ge, and Harald Schuh. 2019. 963–976.
• Ionosphere Response to Three Extreme Events Occurring near Spring Equinox in 2012,
2013 and 2015, Observed by Regional GNSS-TEC Model. Anna Krypiak-Gregorczyk.
2019. 931–9351.
Journal of Maps, Vol. 15, No. 1, 2019.

• Visualization of Land Mine Danger, Svilaja Region (Croatia). Andrija Krtalić, Ana Kuvež-
dić Divjak, and Robert Župan. 2019. 21–29.
• Analysis of the Evolution of Urban Three-Dimensional Morphology: The Case of Nanjing
City, China. Weifeng Qiao, Yahua Wang, Qingqing Ji, Yi Hu, Dazhuan Ge, and Min Cao.
2019. 30–38.
• Accessibility to Culture and Education. Educative City of Córdoba (Spain). Enrique Mar-
tínez-Jiménez, and José A. Salinas-Pérez. 2019. 39–45.
• Oil and Gas Development and Small Business Lending in U.S. Nonmetropolitan Counties.
Michael C. Lotspeich, Charles M. Tolbert, and F. Carson Mencken. 2019. 46–51.
• Rural and Non-Rural Municipalities in the Slovak Republic. Janetta Nestorová Dická,
Alena Gessert, and Ivo Sninčák. 2019. 84–93.
Journal of Surveying Engineering, Vol. 145, No. 3, 2019.

• New Approach for Low-Cost TLS Target Measurement. D. D. Lichti, C. L. Glennie, A.
Jahraus, and P. Hartzell. 2019. 04019008.
• Assessment of GCP Number and Separation Distance for Small UAS Surveys with and
without GNSS-PPK Positioning. D. Bolkas. 2019. 04019007.
• M Split Estimation Based on L 1 Norm Condition. Patrycja Wyszkowska, and Robert
Duchnowski. 2019. 04019006.
• Movement Detection Based on High-Precision Estimates of Instantaneous GNSS Station
Velocity. Roland Hohensinn, Alain Geiger, Daniel Willi, and Michael Meindl. 2019.
04019005.
• TestGrids: Evaluating and Optimizing Map Projections. Sergio Baselga. 2019. 04019004.
Marine Geodesy, Vol. 42, No. 4, 2019.

• Improving the Definition and Algorithms of China’s Coastline Considering the Diversity
of Tidal Characteristics. Chenhu Huang, Meiping Wu, Weikang Sun, Gang Bian, Jianlun
He, Kailiang Deng, and Guojun Zhai. 2019. 382–405.
• Sea Level Prediction in the Yellow Sea From Satellite Altimetry With a Combined Least
Squares-Neural Network Approach. Jian Zhao, Yanguo Fan, and Yuxiang Mu. 2019. 344–
366.
Remote Sensing, Vol. 11, No. 6, 2019.

• Support Vector Machine Accuracy Assessment for Extracting Green Urban Areas in
Towns. Nikola Kranjčić, Damir Medak, Robert Župan, Milan Rezo. 2019. 655.
• 3D Forest Mapping Using A Low-Cost UAV Laser Scanning System: Investigation and
Comparison. Jianping Li, Bisheng Yang, Yangzi Cong, Lin Cao, Xiaoyao Fu, Zhen Dong,
Jianping Li, et al. 2019. 717.
• Towards a Long-Term Reanalysis of Land Surface Variables over Western Africa:
LDAS-Monde Applied over Burkina Faso from 2001 to 2018. Moustapha Tall, Clément
Albergel, Bertrand Bonan, Yongjun Zheng, Françoise Guichard, Mamadou Dramé, Ama-
dou Gaye, et al. 2019. 735.
Remote Sensing, Vol. 11, No. 12, 2019.

• Determining Optimal Solar Power Plant Locations Based on Remote Sensing and GIS
Methods: A Case Study from Croatia. Iva Gašparović, Mateo Gašparović. 2019. 1481.
• Capturing Coastal Dune Natural Vegetation Types Using a Phenology-Based Mapping
Approach: The Potential of Sentinel-2. Flavio Marzialetti, Silvia Giulio, Marco Malavasi,
Marta Gaia Sperandii, Alicia Teresa Rosario Acosta, Maria Laura Carranza, et al. 2019.
1506.
• High-Resolution Vegetation Mapping Using EXtreme Gradient Boosting Based on Exten-
sive Features. Heng Zhang, Anwar Eziz, Jian Xiao, Shengli Tao, Shaopeng Wang, Zhiyao
Tang, Jiangling Zhu, et al. 2019. 1505.
• Climate and Land-Use Change Effects on Soil Carbon Stocks over 150 Years in Wisconsin,
USA. Jingyi Huang, Alfred E. Hartemink, Yakun Zhang. 2019. 1504.
Remote Sensing of Environment, Vol. 230, No. 1, 2019.

• Multi-Sensor Cloud and Cloud Shadow Segmentation with a Convolutional Neural
Network. Marc Wieland, Yu Li, and Sandro Martinis. 2019. 111203.
• A Deep Learning Approach to Detecting Volcano Deformation from Satellite Imagery
Using Synthetic Datasets. N. Anantrasirichai, J. Biggs, F. Albino, and D. Bull. 2019.
111179.
Survey Review, Vol. 51, No. 367, 2019.

• Adjustment Options for a Survey Network with Magnetic Levitation Gyro Data in an
Immersed Under-Sea Tunnel. Ji Ma, Zhiqiang Yang, Zhen Shi, Chenchen Liu, Haiqing
Yin, and Xiuzhen Zhang. 2019. 373–386.
• Accuracy Assessment of Speed Values Calculated from GNSS Tracks of Roads Obtained
from VGI. Antonio Tomás Mozas-Calvache. 2019. 354–363.
• On the Use of Between-Baseline Differenced and Instantaneous RTK Positioning While
Using Simultaneous GNSS Measurements. Julian Thom, Robert Odolinski, Luke McDo-
nald, and Paul Denys. 2019. 345–353.
• The INSPIRE Directive: Some Observations on the Legal Framework and Implementati-
on. George Cho, and Joep Crompvoets. 2019. 310–317.
Sustainability, Vol. 11, No. 9, 2019.

• Assessing Land Fragmentation in Planning Sustainable Urban Renewal. Jelena Kilić,
Nikša Jajac, Katarina Rogulj, Siniša Mastelić-Ivić. 2019. 2576.
• Interaction of Public Transport Accessibility and Residential Property Values Using
Smart Card Data. Amarin Siripanich, Taha Hossein Rashidi, Emily Moylan. 2019.
2709.
• Spatio-Temporal Pattern of Land Degradation along the China-Mongolia Railway (Mon-
golia). Juanle Wang, Haishuo Wei, Kai Cheng, Ge Li, Altansukh Ochir, Lingling Bian,
Davaadorj Davaasuren, et al. 2019. 2705.
• Urban Planning Policy for Realizing Public Objectives Through Private Development in
Seoul. Hye-jin Jung, Jung, and Hye-jin. 2019. 2698.
• The Spatiotemporal Pattern of Decoupling Transport CO2 Emissions from Economic
Growth across 30 Provinces in China. Ji Zheng, Yingjie Hu, Suocheng Dong, Yu Li. 2019.
2564.
• Evaluation of Regression Analysis and Neural Networks to Predict Total Suspended
Solids in Water Bodies from Unmanned Aerial Vehicle Images. Tainá T. Guimarães, Mau-
rício R. Veronez, Emilie C. Koste, Eniuce M. Souza, Diego Brum, Luiz Gonzaga, Frederico
F. Mauad, et al. 2019. 2580.
The Photogrammetric Record, Vol. 34, No. 166, 2019.

• Acceleration of Object Tracking in High-Speed Videogrammetry Using a Parallel OpenMP
and SIMD Strategy. Xiaohua Tong, Shouzhu Zheng, Sa Gao, Sicong Liu, Peng Chen,
Chengcheng Guo, Shijie Liu, et al. 2019. 174–197.
• Photogrammetric Water Level Determination Using Smartphone Technology. Melanie
Elias, Christian Kehl, and Danilo Schneider. 2019. 198–223.
Mateo Gašparović
238 PREDSTOJEĆI DOGAĐAJI Geod. list 2019, 2
SRPANJ 15 International Conference

th
Geoinformation and Cartography

11 International Conference on
th
Zagreb, Croatia, 26.-29. 9.
Extreme Value Analysis Web: https://www.kartografija.hr/
Zagreb, Croatia, 1.-5. 7. E-mail: hkd@kartografija.hr
Web: https://web.math.pmf.unizg.hr/eva2019/
E-mail: bbasrak@math.hr LISTOPAD
27th IUGG General Assembly GGT 2019 – Geomatics & Geospatial
Montreal, Canada, 8.-18. 7. Technology Conference
Web: http://iugg2019montreal.com/ Kuala Lumpur, Malaysia, 1.-3. 10.
E-mail: secretariat@iugg.org Web: http://www.geoinfo.utm.my/ggt2019/
E-mail: alias@utm.my
KOLOVOZ
LADM 2019 – 8th Land Administration
15 South East Asia Survey Congress
th
Domain Model Workshop
– SEASC 2019 Kuala Lumpur, Malaysia, 1.-3. 10.
Darwin, Australia, 15.-18. 8. Web:https://wiki.tudelft.nl/bin/view/Research/
Web: https://seasc2019darwin.com.au/ ISO19152/LADM2019Workshop
E-mail: robert.sarib@nt.gov.au SDSC 2019 – 4th International Conference
on Smart Data and Smart Cities
RUJAN
Kuala Lumpur, Malaysia, 1.-3. 10.
21 Scientific-Professional Colloquium
st Web: http://www.geoinfo.utm.my/sdsc2019/
Sisak, Croatia, 1.-5. 9. Geodecision 2019 – Geodecision for
Web: http://www.hdgg.hr/sisak/ Sustainable Communities
E-mail: hdgg@hdgg.hr Porto, Portugal, 9.-11. 10.
Gi4DM 2019 – GeoInformation for Web: https://www.mygeodecision.com/
Disaster Management E-mail: geodecision2019@estbarreiro.ips.pt
Prague, Czech Republic, 3.-6. 9. 12. simpozij ovlaštenih inženjera
Web: http://www.gi4dm2019.org/ geodezije
E-mail: info@gi4dm2019.org Opatija, Hrvatska, 18.-20. 10.
Web: http://www.hkoig.hr/
World Multidisciplinary Earth Sciences
E-mail: simpozij@hkoig.hr
Symposium – WMESS 2019
Prague, Czech Republic, 9.-13. 9. IV Congress on Cadastre in Bosnia and
Web: http://mess-earth.org/ Herzegovina
E-mail: symposium@mess-earth.org Neum, Bosnia and Herzegovina, 29.-31. 10.
Web: https://www.gdhb.ba/
INTERGEO 2019 E-mail: gdhb@gdhb.ba
Stuttgart, Germany, 17.-19. 9.
Web: https://www.intergeo.de/ STUDENI
E-mail: info@hinte-messe.de
2 International Conference on
nd
10th International Conference FIBRE Photonics Research –

CONCRETE 2019 INTERPHOTONICS 2019
Prague, Czech Republic, 17.-20. 9. Antalya, Turkey, 4.-9. 11.
Web: http://concrete.fsv.cvut.cz/fc2019/ Web: http://www.interphotonics.org/
E-mail: fc2019@conferencepartners.cz E-mail: chair@interphotonics.org
The 2019 World Congress on Advances 2020
in Structural Engineering and
Mechanics (ASEM19) FIG Working Week 2020
Jeju, Korea, 17.-21. 9. Amsterdam, Netherlands, 10.-14. 5.
Web: http://asem19.org/ Web: http://www.fig.net/fig2020/
E-mail: info@asem19.org E-mail: fig@fig.net
The 2019 World Congress on Advances 5th World Landslide Forum
in Nano, Bio, Robotics and Energy Kyoto, Japan, 2.-6. 11.
(ANBRE19) Web: http://wlf5.iplhq.org/
Jeju, Korea, 17.-21. 9. E-mail: secretariat@iclhq.org
Web: http://asem19.org/
E-mail: info@anbre19.org Mladen Zrinjski

GL 2 2019 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

GL 2 2019 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izdavač / Published by:

Glavni urednik / Editor-in-chief:

Tisak / Printed by: Priprema / Copyset:

Ispitivanje i analiza kvalitete mjerenja

SAŽETAK. Postupak ispitivanja preciznosti geodetskih i mjernih instrumenta dan je

visinskih razlika određenih geometrijskim nivelmanom, stoga se rotirajući laser

2. Norma ISO 17123-6:2012

približno horizontalan, kompaktan i jednoličan teren za mjerenje (betonske ili

Slika 1. Konfiguracija testnog polja (ISO 2012).

Sesija mjerenja sastoji se od 4 serije mjerenja. Svaka serija mjerenja sastoji se od

Tablica 1. Organizacija jedne sesije mjerenja (ISO 2012).

1 xA,1 xB,1 xA,5 xB,5 xA,9 xB,9

2 xA,2 xB,2 xA,6 xB,6 xA,10 xB,10

3 xA,3 xB,3 xA,7 xB,7 xA,11 xB,11

4 xA,4 xB,4 xA,8 xB,8 xA,12 xB,12

Slika 2. Model instrumentalnih pogrešaka rotirajućeg lasera (ISO 2012).

Empirijsko standardno odstupanje pojedine serije mjerenja, za duljinu vizure

b = b12 + b22 . (3)

Standardna odstupanja (standardne mjerne nesigurnosti A-vrste) nepoznanica h,

sb = u(b) = 0, 20⋅ s . (6)

Statistički testovi preporučeni su za potpuni postupak ispitivanja i analize precizno-

Tablica 2. Pregled hipoteza statističkog testiranja (ISO 2012).

Nulta hipoteza prihvaća se ako je empirijsko standardno odstupanje s manje ili

U suprotnom se nulta hipoteza odbacuje, a prihvaća se alternativna hipoteza.

U suprotnom se nulta hipoteza odbacuje, a prihvaća se alternativna hipoteza.

Nulta hipoteza, kojom se ispituje je li odstupanje ravnine rotirajućeg lasera od

a ≤ sa ⋅ t1−α/ 2 ( ν) , a ≤ 0, 51⋅ s . (9)

U suprotnom se nulta hipoteza odbacuje, a prihvaća se alternativna hipoteza.

Nulta hipoteza, kojom se ispituje je li ukupno odstupanje osi rotirajućeg lasera od

b ≤ sb ⋅ t1−α/ 2 ( ν) , b ≤ 0, 41⋅ s . (10)

U suprotnom se nulta hipoteza odbacuje, a prihvaća se alternativna hipoteza.

3. Ispitivanje preciznosti rotirajućeg lasera

Slika 3. Testno polje na srednjoškolskom igralištu u Klaićevoj ulici u Zagrebu.

Tablica 3. Podaci prve i druge sesije mjerenja (iskazani u metrima).

1. serija 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Stajalište j xA,j xB,j xB,j  xA,j xA,j xB,j xB,j  xA,j

1 1,502 1,525 0,023 1,551 1,576 0,025

Stajalište j xA,j xB,j xB,j  xA,j xA,j xB,j xB,j  xA,j

1 1,536 1,559 0,023 1,570 1,592 0,022

3. serija 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Stajalište j xA,j xB,j xB,j  xA,j xA,j xB,j xB,j  xA,j

1 1,556 1,580 0,024 1,484 1,508 0,024

Stajalište j xA,j xB,j xB,j  xA,j xA,j xB,j xB,j  xA,j

1 1,512 1,536 0,024 1,463 1,487 0,024

Za prvu sesiju mjerenja dobiveno je empirijsko standardno odstupanje s 1, 31 mm,

Budući da se ispitivanje preciznosti rotirajućeg lasera obavljalo prema potpunom

Usporedba empirijskog standardnog odstupanja ( s ≡ uISO−ROLAS ) i vrijednosti  ,

Tablica 4. Rezultati statističkog testa a).

Statistički test a) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Prema podacima u tablici 4, nulta hipoteza prihvaća se za obje sesije mjerenja uz

Usporedba empirijskih standardnih odstupanja dviju različitih sesija mjerenja s i

Tablica 5. Rezultati statističkog testa b).

Statistički test b) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

Prema podacima u tablici 5, nulta hipoteza prihvaća se uz vjerojatnost 95%. Pri-

Usporedba odstupanja ravnine rotirajućeg lasera od horizontalne ravnine a s em-

Tablica 6. Rezultati statističkog testa c).

Statistički test c) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

0, 51s 0,67 mm 0,51 mm

Nulta hipoteza prihvaća se za prvu sesiju mjerenja uz vjerojatnost 95%. Prihvaća-

Usporedba ukupnog odstupanja osi rotirajućeg lasera od vertikalne osi b s empi-

Tablica 7. Rezultati statističkog testa d).

Statistički test d) 1. sesija mjerenja 2. sesija mjerenja

0, 41s 0,53 mm 0,41 mm

Prema normi 17123-6:2012 za određivanje standardne mjerne nesigurnosti B -vrste