Ekvjesnik 092

IzonvnI snv)v:
Dr. Urban Bacher, Pforzheim, Njemaka

Dr. Draen Barkovi, Osijek, predsjednik
Dr. uro Beni, Dubrovnik
Dr. Petar Dobay, Pecs, Maarska
Dr. Petar Filipi, Split
Dr. Nino Grau, Giessen - Friedberg, Njemaka
Dr. Rainer Gildeggen, Pforzheim, Njemaka
Dr. Anton Hauc, Maribor, Slovenija
Dr. Ruprth Huth, Pforzheim, Njemaka
Dr. Ivan Mandi, Osijek
Dr. Ivan Mencer, Rijeka
Dr. Ivan Lovrinovi, Zagreb
Dr. Ralph Schiesche, Pforzheim, Njemaka
Dr. Soumitra Sharma, Pula
Dr. Miroslav ugaj, Varadin
uuvoIs:vo
Dr. eljko Turkalj (glavni i odgovorni urednik),
dr. Vjekoslava Singer (urednik), dr. Ivan Ferenak,
dr. Kata Ivi, dr. Marcel Meler, dr. Anka Maek
Radovi objavljeni u asopisu referiraju se u: Soci-
ological Abstracts, San Diego, us, Referativnyi
Zhurnal (Abstracts Journal), Moskva, Rusija i u
EBSCOhost, Ipswich, USA.
vuv:vIn:n
Za pravne osobe iznosi aoo,oo kn, za pojednice
6o,oo kn godinje, a uplauje se na iroraun broj
a,ooo-oao;6, Ekonomski fakultet u Osijeku,
Gajev trg ;.
Cijena pojedinanog primjerka je ,oo kn.
asopis izlazi dva puta godinje.
nouvsn uuvoIs:vn
Ekonomski fakultet u Osijeku, ooo Osijek,
Gajev trg ;, tel. o aa oo.
www.efos.hr
Rukopisi se ne vraaju.
oInvI I oooovouI uuvoI
Dr. eljko Turkalj
uuvoI
Dr. Vjekoslava Singer
vuvvooI:vI)
Rade Kovaevi, prof.
Iv:ou
Dr. sc. Ivan Jurevi
oIzn)
ri:, dizajn studio
:Isn
ini, Osijek
UDK - 33
ISSN 0353 - 359x: CODEN EKVJEE
e-ISSN 1847-2206
a
CONTENTS
OuIoInI stIv:IvIt nu:ItIvs
. Goran Marijanovi, Ph. D., Luka Crnkovi, Ph. D., Duko Pavlovi, Ph. D.:
Inuence of Foreign Direct Investments on Commodity Exchange of the Republic of Croatia ...................... ao
. Heri Bezi, Ph. D., Andrea Gaparin, M. Sc., Lidija Baragi, M. Sc.:
E-Commerce in Small and Medium Companies in the Republic of Croatia ........................................................a66
PuvIImInuv tommuItn:Io
. Branko Mati, Ph. D., Maja Vretenar, B. Sc. (Econ.):
Economy and Financial Institutions of Brod-Posavina County from Middle of 8th to Middle of aoth Century a8
. Roman ubi, M. Sc.:
Role of Foreign Banks in Integration of Banking Industry ........................................................................................a,6
. Marijana Zeki-Suac, Ph. D., Anita Frajman-Jaki, univ. spec. oec, Nataa Drvenkar:
Neuron Networks and Trees of Decision-making for Prediction of Eciency in Studies .................................
. Darko Duki, Ph. D., Ivan Bimbi, student:
Analysis of E Learning Implementation in the System of Croatian University Education ................................ a8
. Edo Rajh, Ph. D.:
Development of Measuring Specic Elements of the Services Marketing Mix ...................................................o
RvvIvv nu:ItIvs
. Branimir Markovi, Ph. D., Boica Dunkovi, univ. spec. oec.:
Debt Accumulation and Financing of Local Development .......................................................................................
. Ivica Prga , Ph. D., Ivan verko, Ph. D., Tadija Vrdoljak, M. Sc.:
Management of Liquidity Risk Using Foreign Exchange Swap Contracts ............................................................. 6
. Zdenko Segetlija, Ph. D., Davor Dujak, M. Sc.:
New Vertical Marketing of Producers and Small Traders ......................................................................................... ;a
PuovvssIonI nu:ItIvs
. Vesna Vuli:
On Successful E-Mail Writing ..........................................................................................................................................,o
Boo uvvIvv
. Kristina Petljak, M. Sc., univ. spec. oec.:
Review of the book Retailing Logistics & Fresh Food: Managing Change in the supply Chain by Kersin Gustaf-
sson, Gunilla Jnson, David Smith & Lee Sparks, Kogan Page, aoo,. ........................................................................ oo
. eljko Pavi, B. Sc.:
Review of Collection of Papers "Present and Future of Village and Agriculture", University of J. J. Strossmayer in
Osijek, Faculty of Economics in Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, aoo,. .......................................oa
No:vs :o nu:uous ...................................................................................................................................................... o6
a
SADRAJ
IzvouI zns:vvI IntI
. Prof. dr. sc. Goran Marijanovi, prof. dr. sc. Luka Crnkovi, dr. sc. Duko Pavlovi:
Utjecaj inozemnih ulaganja na robnu razmjenu Republike Hrvatske ............................................................................ ao
. Dr. sc. Heri Bezi, mr. sc. Andrea Gaparin, mr. sc. Lidija Baragi:
Elektronika trgovina u malim i srednjim poduzeima Republike Hrvatske ........................................................a66
Puv:uoon vuIovv)n
. Dr. sc. Branko Mati, Maja Vretenar, dipl. oec.:
Gospodarstvo i nancijske institucije Brodsko posavske upanije (od sredine 8. do sredine ao. stoljea) a8
. Mr. sc. Roman ubi:
Uloga stranih banaka u okrupnjavanju bankovne industrije ....................................................................................a,6
. Dr. sc. Marijana Zeki-Suac, Anita Frajman-Jaki, univ. spec. asistent, Nataa Drvenkar univ.spec.
asistent:
Neuronske mree i stabla odluivanja za predvianje uspjenosti studiranja ......................................................
. Dr. sc. Darko Duki,Ivan Bimbi, student:
Analiza implementacije e-learninga u sustavu hrvatskog visokog obrazovanja .................................................. a8
. Dr. sc. Edo Rajh:
Razvoj mjernih ljestvica za mjerenje specinih elemenata marketinkog miksa usluga ..................................o
PuvoIvoI IntI
. Prof. dr. sc. Branimir Markovi, Boica Dunkovi, univ. spec. oec.:
Zaduivanje i nanciranje lokalnog razvoja ..................................................................................................................
. Prof. dr. Ivica Prga, mr. sc. Tadija Vrdoljak, dr. sc. Ivan verko:
Upravljanje rizikom likvidnosti koritenjem valutnih swap ugovora...................................................................... 6
. Prof. dr. sc. Zdenko Segetlija, mr. sc. Davor Dujak:
Novi vertikalni marketing proizvoaa i maloprodavaa .......................................................................................... ;a
S:uuI unoovI
. Vesna Vuli, prof.:
O uspjenom pisanju e-maila ...........................................................................................................................................,o

PuInzI )Ion
. Kristina Petljak, mag. oec. univ. spec. oec:
Prikaz knjige Kersin Gustafsson, Gunilla Jnson, David Smith & Lee Sparks: Retailing Logistics & Fresh Food:
Managing Change in the supply Chain, Kogan Page, aoo,. ......................................................................................... oo
. eljko Pavi, prof.:
Prikaz zbornika radova "Sadanjost i budunost sela i poljoprivrede", Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku,
Ekonomski fakultet u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, aoo,. ......................................................oa
Uvu:v nu:ouImn .......................................................................................................................................................... o6
a;
IzvouI zns:vvI IntI
OuIoInI stIv:IvIt nu:ItIvs
Prof. dr. sc. Goran Marijanovi, prof. dr. sc. Luka Crnkovi, dr. sc. Duko Pavlovi:
Utjecaj inozemnih ulaganja na robnu razmjenu Republike Hrvatske
Inuence of Foreign Direct Investments on Commodity Exchange of the Republic of Croatia
Dr. sc. Heri Bezi, mr. sc. Andrea Gaparin, mr. sc. Lidija Baragi:
Elektronika trgovina u malim i srednjim poduzeima Republike Hrvatske
E-Commerce in Small and Medium Companies in the Republic of Croatia
a,
UTJECAJ INOZEMNIH IZRAVNIH
ULAGANJA NA ROBNU RAZMJENU
REPUBLIKE HRVATSKE
Snzv:n
Gotovo sve zemlje svijeta nastoje osigurati ubrzani razvoj svojih gospodarstava i uz pomo inozemnih izrav-
nih ulaganja. Budui da inozemna izravna ulaganja, uz kapital, potencijalno osiguravaju i transfer suvremene
tehnologije te upravljakih i marketinkih znanja i vjetina, one mogu biti znaajan imbenik rasta konku-
rentske sposobnosti nacionalnih gospodarstava i ukljuenosti zemalja u meunarodnu razmjenu. U radu se
RCA metodom i Trade Overlap indeksom analizira utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na komparativne
prednosti i stupanj specijalizacije u meunarodnoj robnoj razmjeni za odabranu skupinu tranzicijskih zema-
lja i Republiku Hrvatsku. Nastoji se utvrditi u kojoj su mjeri inozemna izravna ulaganja utjecala na izmjenu
strukture vanjskotrgovinske razmjene i jesu li, u promatranom razdoblju, pridonijele rastu izvoza sloenijih
grupa proizvoda.
KI)uv uI)vI
inozemna izravna ulaganja, komparativne prednosti, RCA, specijalizacija, TO indeks
Prof. dr .sc. Goran Marijanovi, prof. dr. sc. Luka Crnkovi, dr. sc. Duko Pavlovi: Utjecaj inozemnih ulaganja na robnu razmjenu Republike Hrvatske
UDK 33o.142.2(497.5)
Izvorni znanstveni lanak
Prof. dr. sc. Goran Marijanovi
Prof. dr. sc. Luka Crnkovi
Ekonomski fakultet u Osijeku
Dr. sc. Duko Pavlovi
Libertas, Zagreb
1. Uvod
Inozemna izravna ulaganja promatrana kao splet
kapitala, tehnologije te proizvodnih, upravljakih i
marketinkih znanja i vjetina trebale bi pozitivno
utjecati na porast konkurentnosti gospodarstava
zemalja primateljica. Rast konkurentnosti nacional-
noga gospodarstva utjee na rast vanjske trgovine,
osobito izvoza, i porast udjela roba odreene zemlje
u meunarodnoj robnoj razmjeni. Uz to, cilj je svake
zemlje, ne samo rast izvoza i vanjske trgovine, nego i
promjena strukture robne razmjene u pravcu veeg
izvoznog udjela sloenijih proizvoda, odnosno proi-
zvoda s vie dodane vrijednosti.
Analizom rasta robne razmjene, promjenama u
njezinoj strukturi te stupnju specijalizacije u unu-
tarsektorskoj razmjeni moe se ocijeniti doprinos
inozemnih izravnih ulaganja gospodarskom razvoju
neke zemlje i uspjenost njezine strategije privlae-
nja inozemnoga kapitala.
Analiza kretanja pojedinih parametara robne
razmjene za male je zemlje od dodatnog znaenja,
budui da je malo unutarnje trite ograniavajui
imbenik ekasne proizvodnje zasnovane na ekono-
miji obujma.
U ovom e radu, primjenom kvantitativnih
ao
metoda i komparativnom analizom s odabranim
tranzicijskim zemljama, biti ocijenjene promjene
u obujmu i strukturi robne razmjene Republike
Hrvatske, stupnju specijalizacije hrvatskoga gospo-
darstva te korelacija izmeu tih promjena i priljeva
inozemnih direktnih investicija.
2. Instrumentarij za ocjenu ostvarenih uinaka
Rast meunarodne konkurencije, pojava novih
zemalja kao znaajnih izvoznika roba i usluga,
porast specijalizacije gospodarstava u proizvodnji
odreene robe ili grupe roba te nejednaka korist
koju zemlje imaju od meunarodne trgovine,
namee zadatak svakoj dravi da analizira kod kojih
roba ili sektora posjeduje komparativne prednosti
u meunarodnoj robnoj razmjeni. Razmjenjujui
robe kod kojih ima komparativne prednosti, tj. koje
moe proizvesti uz nie relativne trokove od drugih
zemalja, za robe koje proizvodi uz vie relativne
trokove, zemlja ostvaruje korist od meunarodne
razmjene.
U klasinoj ekonomskoj teoriji u objanje-
nju komparativnih prednosti dominiraju teorija
relativnih trokova Davida Ricarda i Hechscher
Ohlinova teorija komparativnih prednosti. I dok je
u Ricardovoj teoriji komparativna prednost zemlje
odreena koliinom rada potrebnom za proizvod-
nju neke robe, Hechscher Ohlinova teorija u sredi-
te analize stavlja raspoloivost faktora proizvodnje
kao osnovu za stvaranje komparativne prednosti.
Raspoloivost faktora proizvodnje prema H O
teoriji odreuje njegovu cijenu pa e u zemlji koja
obiluje nekim faktorom proizvodnje njegova cijena
u proizvodu za koji se upotrebljava biti nia i zemlja
e imati komparativne prednosti u meunarodnoj
razmjeni tog proizvoda ili grupe proizvoda.
Metoda otkrivenih komparativnih pred-
nosti (RCA Reveald Comparative Advanta-
ges), koja e biti koritena u ovom radu ne uputa
se u analizu razloga koji dovode do komparativnih
prednosti neke zemlje u meunarodnoj razmjeni,
ve na osnovi podataka o izvoznim rezultatima
pojedinih skupina proizvoda u svjetskom izvozu
otkriva (reveal) gdje su prisutne komparativne
prednosti, a usporedbom razliitih razdoblja utvr-
uje da li je ostvarena promjena u strukturi izvoza
i je li dolo do pomaka komparativnih prednosti
prema grupama proizvoda s vie ili manje dodane
vrijednosti.
Formulu za izraun pokazatelja komparativnih
prednosti (RCA) razvio je Bella Balassa
i ,6.
prezentirao tzv. Balassa indeks, koji je u kasnijim
godinama prilagoavan i modiciran, no predstavlja
najee upotrebljavanu metodu za mjerenje
komparativnihprednosti gospodarstava pojedinih
zemalja u meunarodnoj robnoj razmjeni. Balassina
RCA formula glasi:
, pri emu je:
X = izvoz
M = uvoz
i = oznaava skupinu proizvoda razvrstanih
prema Standardnoj meunarodnoj trgovinskoj
klasikaciji proizvoda (SMTK
a
).
Za analizu e se koristiti robe razvrstane prema
Standardnoj meunarodnoj trgovinskoj klasikaciji
(SMTK) grupirane u pet skupina.
Kao kriterij za razvrstavanje proizvoda u pojedi-
nu skupinu koriten je intenzitet upotrebe proi-
zvodnih faktora potrebnih za njihovu proizvodnju.
: Proi:vodi inten:ivni sirovinana (SMTK grupe o
:: :: :, :; :, :/ :8 :, ,: ,, ,; ; i ,o)
: Radno inten:ivni proi:vodi (SMTK grupe :o o: o,
o; o, oo o, 8: 8: 8, 8; 8, 8,)
, Proi:vodi inten:ivni kapita/on (SMTK grupe : ,,
,, ,, o: o/ o8 /8)
; Proi:vodi inten:ivni :nanen koi se /ako initirau
(SMTK grupe ,: ,: ,; ,8 ,, /, /o)
, Proi:vodi inten:ivni :nanen koi se teko initirau
(SMTK grupe ,/ /: /: /, /; // /, 8/ 88)
Ovakvom klasikacijom proizvoda i razvrsta-
vanjem u pet skupina esto se koristi u analizama
1 Balassa, B.: Trade Liberalization and Revealed Comparative
Advantage, The Manchester School of Economic and Social Stud-
ies, 33, No.2, 1965, 99-123, str. 103
2 SMTK je Standardna meunarodna trgovinska klasikacija
proizvoda koja se koristi u meunarodnoj robnoj razmjeni, engl.
SITC (Standard International Trade Clasication).
()
a
meunarodne robne razmjene. Detaljan popis roba
koje ulaze u svaku od pet skupina dat je u Prilogu .
Za izraun e se koristiti prirodni logaritam, kako bi
se dobile pozitivne i negativne vrijednosti poka-
zatelja. Pozitivne vrijednosti indeksa za pojedinu
grupu roba pokazuju da zemlja ima komparativne
prednosti u proizvodnji tih proizvoda. to je vea
vrijednost RCA indeksa, to je promatrana zemlja
uspjenija u meunarodnoj trgovini dotine grupe
roba. Kao bazna godina za izraun i analizu uzeta
je ,,. Ta je godina odabrana iz dva razloga. Prvi
je u tom to je tada ve bio zavrio Domovinski rat
i daljnji gospodarski razvoj primarno je odreivan
od strane nositelja ekonomske politike u Hrvat-
skoj. Drugo, poslije ,,. poinje znaajniji priljev
inozemnoga kapitala u Hrvatsku, a osnovna svrha
ove analize jest utvrditi uinke i doprinos inoze-
mnih direktnih investicija obujmu i strukturi robne
razmjene
Republike Hrvatske.
Kako su uinci inozemnih izravnih ulaganja
vidljivi tek nakon odreenog proteka vremena,
nakon izrauna komparativnih prednosti Republike
Hrvatske i odabranih tranzicijskih zemalja za ,,.,
po istoj metodologiji, bit e izvrena analiza za sva-
ku godinu u periodu aoo.-aoo;.
Ovako izraunat
RCA pokazatelj pokazat e opu sliku kompara-
tivnih prednosti analiziranih zemalja u pojedinim
grupama proizvoda u dvanaestgodinjem razdoblju.
Pozitivni RCA pokazatelj ukazuje na kompara-
tivne prednosti zemlje u dotinoj grupi proizvoda
i pozitivnu strukturu meunarodne razmjene roba
u toj grupi te upuuje na mogue glavne nositelje
robne razmjene zemlje u budunosti. Kad su u
pitanju zemlje poput Hrvatske, s negativnim saldom
robne razmjene, RCA ukazuje na grupe proizvoda s
povoljnijim odnosom izvoza i uvoza.
RCA pokazatelj rauna se na osnovi vidljivih
vanjskotrgovinskih podataka i ne uzima u obzir
mogui utjecaj carinskih i necarinskih barijera na
opseg i strukturu meunarodne robne razmje-
3 Vidi Yilmaz, B.: Turkeys Competitiveness in the European
Union: a Comparison with Five Candidate Countries-Bulgaria,
the Czech Republic, Hungary, Poland, Romania-and the EU 15,
Ezoneplus Working Paper, Berlin, No.12, February 2003. ; Yilmaz,
B., Ergun, S.J.: The Foreign Trade Pattern and Foreign Trade
Specialization of Candidates of the European Union, Ezoneplus
Working Paper, Berlin, No.19, September 2003.
4 2005. je zadnja godina za koju su objavljeni podaci.
ne. No, kako Republika Hrvatska, i s odabranim
tranzicijskim zemljama, i s Europskom unijom, kao
glavnim trgovakim partnerom, nije suoena s pre-
prekama nesmetanom odvijanju trgovine, to takvi
imbenici nee utjecati na konane izraune. Ako
je u promatranome dvanaestgodinjem razdoblju u
ukupnoj hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom i
bilo povremenih carinskih ili necarinskih prepreka,
one su po duini trajanja iliii vrijednosti hrvatskog
izvoza koji je njima bio obuhvaen, zanemarive, pa u
analizi komparativnih prednosti i promjena u struk-
turi robne razmjene nee imati bitnijeg utjecaja na
konani rezultat.
Nakon analize komparativnih prednosti
Republike Hrvatske i njezine usporedbe s grupom
odabranih tranzicijskih zemalja, prii e se analizi
stupnja specijalizacije Hrvatske u meunarodnoj
robnoj razmjeni primjenom Trade Overlap (TO)
indeksa. Trade Overlap indeksom pokazuje se
stupanj specijalizacije u unutarsektorskoj (unutarin-
dustrijskoj) razmjeni u odnosu na robnu razmjenu
izmeu pojedinih sektora. Trade Overlap indeks
izraunava se prema formuli
:
TO = 2 min(X
i
, M
i
) /
i =1
n
(
i =1
n
X
i
+ M
i
)
, pri emu je:
X = vrijednost robnog izvoza
M = vrijednost robnog uvoza
i = skupina proizvoda klasiciranih prema
SMTK u rasponu od o do ,
Dobiveni rezultati pokazat e stupanj ukljue-
nosti Hrvatske i odabranih tranzicijskih zemalja u
unutarsektorsku razmjenu (intra industry trade)
6

koja postaje sve znaajniji segment ukupne meu-
5 Vidi: Theil H., Principles of Economics, John Willey and Sons,
New York, 1971.;Yilmaz, B., Ergun, S.J.: The Foreign Trade Pattern
and Foreign Trade Specialization of Candidates of the European
Union, Ezoneplus Working Paper, Berlin, No.19, September 2003.
6 Unutarsektorska razmjena moe se mjeriti i Grubel Lloy-
dovim indeksom koji se izraunava prema sljedeoj formuli:
GL =1
x m
x + m
,
pri emu su: GL= Grubbel-Lloyd-ov indeks, x= vrijednost izvoza
roba sektora, m=vrijednost uvoza roba sektora.
aa
narodne robne razmjene. Unutarsektorska razmjena
oznaava meunarodnu razmjenu slinih dobara
(npr. izvoz njemakih automobila u Francusku i
francuskih u Njemaku) dok se razmjena razliitih
dobara (npr. izvoz ita i uvoz automobila) naziva
meusektorska (inter industry trade) trgovina.
Iako se kod unutarsektorske razmjene radi o slinim
proizvodima, oni su visoko diferencirani i po svojim
individualnim karakteristikama trino su zanimljivi
razliitim skupinama potroaa. Uzme li se pret-
hodni primjer o istovremenom izvozu i uvozu auto-
mobila izmeu Francuske i Njemake, u obje zemlje
postoje potroai koji e npr. biti zainteresirani za
kupovinu i peugeota i mercedesa. Postoji velik broj
proizvoda istih upotrebnih svojstava kojima zemlje
meusobno trguju u elji da kupcima ponude irok
asortiman roba, kako domaeg, tako i inozemnog
porijekla. To omoguava poduzeima da se specija-
liziraju u proizvodnji odreene robe i da je prodaju
na tritima velikog broja zemalja. Unutarsektorska
trgovina je najbre rastui segment meunarodne
trgovine i procjenjuje se da ini oko o ukupne
svjetske robne razmjene.
;
to su zemlje slinije u
dostignutom stupnju ekonomskog razvoja, to je vei
udio vunutarsektorske razmjene u njihovoj ukupnoj
robnoj razmjeni.
Empirijski izraun TO indeksa za Republiku
Hrvatsku pokazat e stupanj specijalizacije gos-
podarstva u unutarsektorskoj razmjeni i skupine
proizvoda u kojima je ta specijalizacija najvea.
Usporedbom s odabranim tranzicijskim zemljama
pokazat e se stupanj integriranosti hrvatskoga
gospodarstva u meunarodnu razmjenu, a analizom
kretanja u periodu ,,.- aoo. ocijenit e se smjer
kretanja u specijalizaciji i unutarsektorskoj razmjeni
prema grupama s veom ili manjom dodanom
vrijednosti.
Vrijednosti TO indeksa mogu se kretati od 0 do
. to je indeks blii to je vei stupanj specijaliza-
cije u unutarsektorskoj razmjeni i vei stupanj inte-
griranosti neke zemlje u meunarodnu ekonomiju.
Nii pokazatelj TO indeksa (blii o) ukazuje na
manju robnu razmjenu unutar sektora i veu me-
7 Teodorovi, I., Butorac, Z.,: Strukturne promjene industrijske
proizvodnje i komparativne prednosti Hrvatske u meunarodnoj
razmjeni, Ekonomija/Economics, godina 13, broj 1, Zagreb, listo-
pad 2006, str. 221-245., str. 238
usektorsku razmjenu, a time i manju integriranost
u meunarodno trite. Naime, kao to primjeuju
YilmaziErgun
8
, unutarsektorska trgovina sugerira
kako i u kojoj mjeri je neko gospodarstvo integrira-
no u svjetsko trite kao i stupanj liberalizacije koji
je ekonomija neke zemlje ve ostvarila u procesu
svog razvoja.
3. Robna razmjena Republike Hrvatske
Za ocjenu vanjskotrgovinske razmjene neke
zemlje uvijek je obujam izvoza i uvoza nuno ana-
lizirati zajedno sa strukturom roba koje se razmje-
njuju. Obujam predstavlja kvantitativni, a struktura
kvalitativni pokazatelj ukljuenosti neke zemlje u
meunarodno trite i meunarodnu podjelu rada.
Upravo se od inozemnih izravnih ulaganja oekuje
znaajan utjecaj, osim na obujam, i na strukturu
vanjskotrgovinske razmjene u cilju pomaka izvoza
prema sloenijim proizvodima s vie dodatne vrijed-
nosti. U narednim poglavljima uinak inozemnih
ulaganja na robnu strukturu bit e detaljnije anali-
ziran.
Robna razmjena Republike Hrvatske s inozem-
stvom biljei stalni i rastui negativni saldo. Gra-
kon pokazuje kretanje vanjskotrgovinske razmjene
Hrvatske u razdoblju ,,.-aoo;. U razdoblju ,,.-
aooa. izvoz je stagnirao, a uvoz konstantno rastao
te se poveavao decit vanjskotrgovinske razmjene
i negativni saldo tekueg rauna platne bilance. Iako
poslije aooa. godine dolazi do jaeg rasta izvoza, i
dalje rastu vanjskotrgovinski decit i negativni saldo
tekueg rauna platne bilance.
Kretanje obujma robne razmjene Hrvatske sa
zemljama Europske unije poprimilo je zadnjih
godina negativni trend. Dok je u ukupnoj robnoj
razmjeni Hrvatske Europska unija (EU ) aoo.
sudjelovala sa ;o, udio je u aoo;. (EU a;) na 6.
,
Ovaj podatak pokazuje da inozemna izravna ulaga-
nja nisu imala oekivani utjecaj na robnu razmjenu
Republike Hrvatske u cilju njezina poveavanja sa
zemljama Europske unije. Dok Hrvatska sa zemlja-
ma Europske unije biljei pad robne razmjene, udio
8 Yilmaz, B., Ergun, S.J.: The Foreign Trade Pattern and Foreign
Trade Specialization of Candidates of the European Union, Ezone-
plus Working Paper, Berlin, No.19, September 2003, str.17.
9 Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis 2008., str. 389.
a
zemalja u razvoju u robnoj razmjeni porastao je sa
ao,, u aoo. na a;,; u aoo;.
o
To se kretanje
moe jednim dijelom pripisati inozemnim izrav-
nim ulaganjima u Hrvatsku i podizanju tehnoloke
razine jednog broja poduzea iznad razine u drugim
dravama u hrvatskom okruenju, to je doprinijelo
rastu konkurentnosti hrvatskog izvoza.
U Hrvatskoj su inozemna izravna ulaganja bila,
uglavnom, usmjerena u sektore s malom meuna-
rodnom robnom razmjenjivou, a veine investicija
usmjerenih u proizvodni sektor glavni cilj bio osva-
janje hrvatskog trita. Analiza zemljopisne struk-
ture hrvatske vanjskotrgovinske razmjene sugerira
da je jedan od ciljeva bilo i osvajanje trita zemalja
u razvoju, uglavnom onih nastalih raspadom bive
Jugoslavije, budui da je direktno investiranje u
njima rizinije.
Negativni saldo na tekuem raunu pokriven
je prihodima od usluga, najvie turizma. No, zbog
10 Isto.
osjetljivosti na ekonomske promjene i politike
rizike, kratke sezone, meteorolokih utjecaja i mod-
nih trendova, turizam, mada izuzetno znaajan, ne
smije biti glavni oslonac u ekonomskim odnosima s
inozemstvom. Zbog toga je oslanjanje na izvoz (ex-
port led growth) uvjet bez koga nema dugoronoga
dinaminoga ekonomskog rasta i razvoja Republike
Hrvatske.
4. Rezultati provedene analize
Empirijski rezultati izrauna RCA pokazatelja
Hrvatske i odabranih tranzicijskih zemalja prikazani
su u tablici ..
Hrvatska, jedina od odabranih tranzicijskih
zemalja, nema komparativne prednosti u meu-
narodnoj robnoj razmjeni ni u jednoj od pet grupa
proizvoda. Najkonkurentnija u promatranoj grupi
zemalja jest eka koja ima komparativne prednosti
Grakon 1: Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske od 1995 do 2007. u mil. USD, tekui teaj.
Izvor: DZS, Statistiki ljetopis 1996. i 2006., 2007., 2008., obrada autor.
a
Tablica 1: Kretanje RCA pokazatelja u Republici Hrvatskoj i u odabranim tranzicijskim zemljama u razdoblju od 1995.
do 2007.
Skupina
proizvoda /
drava
1995. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Proizvodi intenzivni sirovinama
Hrvatska -29,171 -29,3004 -28,0494 -22,4237 -25,6219 -25,5201 -21,5662 -22,3768
eka -40,298 -71,1073 -70,8019 -66,2245 -58,664 -56,1597 -79,2707 -71,5766
Estonija 84,2738 1,175916 0,92916 -5,73563 -11,0199 -11,9978 -9,20088 -13,9894
Maarska 27,417772 9,628732 -20,2393 -3,51623 -25,3423 -14,3392 -28,4488 -37,5665
Slovaka -52,9093 -68,6148 -66,0412 -67,0417 -55,862 -59,9192 -62,261 -59,345
Slovenija -136,997 -151,924 -149,504 -151,319 -152,727 -147,382 -129,927 -111,435
Radno intenzivni proizvodi
Hrvatska -0,36989 -19,4735 -21,7786 -23,4632 -23,7567 -24,0725 -26,7338 -27,3613
eka 22,6233 17,78572 12,69952 13,69998 12,14464 15,99217 21,01684 22,3937
Estonija -13,817 5,708819 9,908609 12,72025 7,743305 9,076385 4,912711 4,953914
Maarska -61,61033 -12,7411 -13,9618 -25,7553 -26,1836 -18,6627 -13,1221 -14,8271
Slovaka 53,57165 9,921188 8,436847 6,714239 3,600503 4,640158 4,144753 5,317558
Slovenija 41,16975 27,45562 26,37861 22,24378 22,92362 20,25812 19,26749 16,11619
Kapitalno intenzivni proizvodi
Hrvatska -85,9335 -89,2379 -84,3016 -84,994 -82,045 -75,8628 -82,0954 -82,8832
eka -1,6526 21,27507 23,66588 22,48383 20,7268 32,00855 30,1499 27,90522
Estonija -60,954 -70,7933 -64,537 -55,8239 -67,7148 -52,4783 -56,2459 -51,1517
Maarska -18,27994 -19,7495 -24,2568 -30,2999 -31,0642 -15,0626 -12,3065 -8,15428
Slovaka 51,66642 29,69395 32,94109 55,63073 42,88728 33,41331 37,24272 41,2268
Slovenija -4,05078 3,305674 10,5143 2,731607 -2,77017 7,759684 3,507687 -1,07855
Proizvodi intenzivni znanjem koji se lako imitiraju
Hrvatska -21,5411 -60,473 -59,4987 -63,1718 -68,1609 -69,6996 -76,3507 -78,3689
eka -73,075 -45,5703 -24,7677 -23,6803 -14,5531 -11,5109 -12,4851 -12,8041
Estonija -54,774 -1,60124 -10,1868 -14,6792 5,370866 6,84119 -3,00653 -43,8802
Maarska -23,86122 22,79236 29,39819 35,66328 42,87907 41,97662 36,57184 27,41148
Slovaka -41,4927 -59,2492 -66,828 -65,777 -41,2727 -13,804 1,457834 -7,13184
Slovenija -46,34017 -34,3571 -32,5197 -21,914 -29,8263 -34,3639 -22,7606 -19,3822
Proizvodi intenzivni znanjem koji se teko imitiraju
Hrvatska -41,8814 -14,4132 -22,2225 -26,6867 -18,3197 -21,0792 -17,3573 -15,3542
eka -21,47 -19,3429 -15,9844 -14,1167 -4,91991 -0,11545 3,272086 7,24983
Estonija -54,813 -82,4012 -84,3979 -81,3589 -74,1381 -67,7017 -56,6081 -29,6838
Maarska -29,17572 -24,6808 -22,3918 -19,9376 -20,6728 -9,49828 0,123286 3,54211
Slovaka -35,1051 -30,4379 -31,9249 -34,3513 -30,413 -28,5466 -37,4022 -24,9084
Slovenija -7,918974 3,910788 7,128856 4,811521 9,933668 9,446424 11,7955 10,35149
Izvor: International Trade Statistics Yearbook, United Nations, New York and Geneva, 1995, 2004,2005, 2006. i 2007.,
autorov izraun.
a
u radno i kapitalno intenzivnim proizvodima te,
to je posebno vano, u proizvodima intenzivnih
znanjem koji se teko imitiraju.
Promatran prema strukturi robne razmjene,
izraun pokazuje da niti jedna od odabranih zemalja
nema u aoo;. komparativne prednosti u proizvodnji
i meunarodnoj razmjeni u grupi proizvoda inten-
zivnih sirovinama. U usporedbi s ,,. godinom
svih se zemalja, osim Slovenije, smanjuju kompa-
rativne prednosti u ovoj grupi proizvoda. U ,,.
Estonija i Maarska imale su komparativne predno-
sti u meunarodnoj razmjeni proizvoda intenzivnih
sirovinama.
Trend smanjivanja RCA pokazatelja u razdoblju
,,.-aoo;. karakteristian je za sve zemlje, osim
Estonije i Maarske, u grupi proizvoda intenzivnih
radom pri emu, i pored pada konkurentnosti, kom-
parativne prednosti imaju sve zemlje osim Hrvatske
i Maarske.
Kod kapitalno intenzivnih proizvoda pozitivan
RCA pokazatelj u aoo;. imaju eka i Slovaka,
dok Hrvatska u itavom promatranom periodu ima
najslabije komparativne prednosti u ovoj grupi roba
(najnii RCA pokazatelj) od svih odabranih zemalja.
Maarska jedina ima u aoo;. pozitivan RCA
pokazatelj za grupu proizvoda intenzivnih znanjem
koji se lako imitiraju, a sve su zemlje u odnosu na
,,. bitno popravile svoje komparativne prednosti
u proizvodnji i razmjeni ove grupe dobara. Hrvatska
i u ovoj grupi proizvoda ima aoo;. najnii RCA
pokazatelj s tim da su joj se komparativne prednosti
u usporedbi s ,,. pogorale, (RCA ,,. , - a,,
a aoo;., - ;8,68,). Kod svih preostalih tranzicijskih
zemalja RCA pokazatelj za proizvode intenzivne
znanjem koji se lako imitiraju (kemijski i farmace-
utski proizvodi, telekomunikacijski aparati, uredski
strojevi prilog .) u aoo;. bio je vii nego u ,,.
Dakle, sve ostale promatrane zemlje popravile su
svoje komparativne prednosti u proizvodnji i me-
unarodnoj razmjeni ove grupe proizvoda dok ih je
jedino Hrvatska pogorala.
Kod grupe proizvoda intenzivnih znanjem koji
se teko imitiraju, pozitivan RCA pokazatelj imaju
Slovenija, Maarska i eka. Pozitivan RCA poka-
zatelj kod ove grupe proizvoda posebno je znaajan
budui da se radi o robama s visokom dodanom
vrijednou, a budui da se teko imitiraju, jednom
dostignutu komparativnu prednost mogue je zadr-
ati na dui rok zbog visokoga tehnolokog praga za
ulazak novih konkurenata.
Hrvatska je popravila svoj RCA pokazatelj za ovu
skupinu proizvoda sa -,88 u ,,. na -,a u
aoo;. Do poboljanja je dolo zbog porasta izvoza
brodograevne industrije, ali i poduzea poput
Konara i Nikole Tesle u koja su uli znatni iznosi
inozemnih direktnih investicija, i to od strane naj-
znaajnijih europskim multinacionalnih kompanija
proizvodnog sektora. To pokazuje da je i u Hrvat-
skoj, tamo gdje je dolo do priljeva investicija u proi-
zvodne djelatnosti, ostvaren isti uinak inozemnoga
kapitala kao i u drugim tranzicijskim zemljama.
Na osnovu empirijskih rezultata analize RCA
pokazatelja moe se zakljuiti da u promatranom
dvanaestgodinjem razdoblju u Republici Hrvat-
skoj nije dolo do znaajnije promjene strukture
robne razmjene niti do komparativnih prednosti u
proizvodnji i meunarodnoj razmjeni kod niti jedne
od pet analiziranih skupina proizvoda. Zabrinjava-
jui je pad komparativnih prednosti u proizvodnji i
razmjeni grupe proizvoda intenzivnih znanjem koji
se lako imitiraju kao i injenica da niti kod jedne
grupe proizvoda, osim one gdje su brodovi, nije
dolo do znaajnijeg rasta komparativnih prednosti.
Dolo je do znaajnijeg pogoranja RCA pokazatelja
kod radno intenzivnih proizvoda (odjea, obua, na-
mjetaj) to ne bi bilo zabrinjavajue da ta skupina
proizvoda u strukturi hrvatskog izvoza ne sudjeluje
sa oko a;,.
Usporeujui RCA rezultate za Hrvatsku i

odabrane tranzicijske zemlje, to bi se moglo nazvati
relativnom vrijednou RCA pokazatelja, oito je
da jedino u Hrvatskoj nije u razdoblju ,,.-aoo;.
dolo do eljenih pomaka u strukturi robne razmje-
ne sa sirovinski i radno intenzivnih grupa na grupe
proizvoda intenzivnih kapitalom i znanjem.
U ,,. godini u grupama proizvoda intenzivnih
kapitalom i znanjem niti jedna od promatranih
zemalja, s izuzetkom Slovake, u kapitalno intenziv-
nim proizvodima, nije imala pozitivan RCA poka-
zatelj. U aoo;. sve zemlje, osim Hrvatske i Estonije,
imale su pozitivan RCA pokazatelj najmanje u
11 International Trade Statistics Yearbook, United Nations, New
York and Geneva, 2006
a6
Tablica 2: Kretanje RCA pokazatelja u Republici Hrvatskoj i u odabranim tranzicijskim zemljama u razdoblju od 1995.
do 2007.
Skupina proiz-
voda / drava
2003. 2004. 2005. 2006. 2007.*
Hrvatska -22,4237 -25,6219 -25,5201 -21,5662 -22,3768
Eu-25 -124,7745 -125,0039 -127,5005 -121,9000 -119,7699
Hrvatska -23,4632 -23,7567 -24,0725 -26,7338 -27,3613
Eu-25 -8,7947 -8,9240 -13,1921 -14,0290 -17,1498
Hrvatska -84,994 -82,045 -75,8628 -82,0954 -82,8832
Eu-25 34,0569 27,4908 31,2559 38,2556 32,0511
Proizvodi intenzivni znanjem koji se lako imitiraju
Hrvatska -63,1718 -68,1609 -69,6996 -76,3507 -78,3689
Eu-25 -3,3632 -7,3418 -2,2993 -11,9922 -12,5068
Hrvatska -26,6867 -18,3197 -21,0792 -17,3573 -15,3542
Eu-25 30,1695 34,3161 36,6424 38,6344 43,2804
*podaci za 2007. godinu odnose se na EU-27.
Izvor: International Trade Statistics Yearbook, United Nations, New York and Geneva, 1995, 2004, 2005, 2006. i 2007.,
autorov izraun.
jednoj od te tri grupe. Izvrena empirijska analiza
pokazuje da je restrukturiranje gospodarstava tran-
zicijskih zemalja u pravcu izvoza roba s vie dodane
vrijednosti (robe bogate kapitalom i znanjem) bilo
znatno uspjenije nego kod Hrvatske. Time se pove-
ava razlika u strukturi vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske u odnosu na ove zemlje, koje su
od aoo. sve lanice Europske unije.
Konvergencija gospodarske strukture i vanjsko-
trgovinske razmjene vani su zadaci u pripremi za
ulazak zemalja kandidata u lanstvo Europske unije.
REF _Refaa8a6o \h Tablica pokazuje rezultate
empirijske analize primjenom RCA metode za
Hrvatsku i Europsku uniju za period aoo.-aoo;.
godine. U aoo. Europska unija je imala lanica, a
podaci iza aoo. se odnose na asocijaciju a zemalja.
Kao to se iz izrauna RCA pokazatelja vidi,
prijemom novih o lanica u Europsku uniju nije
dolo do bitne promjene komparativnih prednosti
Europske unije u pojedinim grupama proizvoda.
To je i razumljivo budui da udio vanjskotrgovinske
razmjene o novoprimljenih zemalja u ukupnoj vri-
jednosti vanjskotrgovinske razmjene EU nije velik,
pa ni pomaci u RCA pokazateljima nisu veliki.
Usporedba hrvatskih RCA pokazatelja s
pokazateljima Europske unije
a
pokazuje da je u
promatranom periodu Republika Hrvatska imala
komparativne prednosti u odnosu na zemlje EU
(vii RCA iako i dalje negativan) kod proizvoda
intenzivnih sirovinama i radom, dok su zemlje
EU imale komparativne prednosti u proizvodnji i
meunarodnoj razmjeni kod grupa roba bogatih
kapitalom i znanjem.
12 Izraun se ne odnosi na razmjenu Hrvatske s Europskom
unijom, nego Hrvatske i EU sa svijetom
a;
Podaci dobiveni izraunom RCA metodom
pokazuju da u promatranom razdoblju nije dolo do
konvergencije u strukturi robne razmjene Hrvatske
i Europske unije. Postojea struktura za Hrvatsku je
negativna jer ima vie RCA pokazatelje u grupama
proizvoda nie dodane vrijednosti, dok zemlje Eu-
ropske unije imaju vie RCA pokazatelje u sloe-
nijim proizvodima viih tehnologija i vee dodane
vrijednosti.
Stupanj specijalizacije neke zemlje u meuna-
rodnoj razmjeni i udio unutarsektorske razmjene
u odnosu na razmjenu izmeu sektora, upuuje
na razinu njezine integriranosti u meunarodnu
ekonomiju te na dostignutu razinu liberalizacije
kretanja roba i kapitala.
Glavnina meunarodne investicijske aktivnosti
odvija se izmeu razvijenih zemalja. To vrijedi i za
meunarodnu robnu razmjenu. Slinost u dostignu-
tom stupnju ekonomskog razvoja, podjednaka teh-
noloka razina i visina raspoloivog dohotka utjeu
na sline potroake navike i potranju za slinim
proizvodima. Na toj osnovi razvila se meu razvije-
nim zemljama intenzivna trgovina slinim, a visoko
diferenciranim robama. Razvoj unutarsektorske
trgovine i specijalizacija porasli su zadnjih deceni-
ja i kao rezultat vertikalne dezintegracije procesa
proizvodnje. Na primjeru Fordova automobila i Bo-
eingova aviona pokazano je kako se pojedini dijelovi
sloenih proizvoda izrauju u velikom broju zemalja
i dopremaju na odreenu lokaciju radi sklapanja.
Pretpostavka ukljuenosti pojedinih zemalja u de-
zintegrirani proces proizvodnje jest standardizacija
i odreeni nivo tehnolokog razvoja. Specijalizacija
za proizvodnju nekog dijela ili dijelova sloenijih
proizvoda omoguava zemlji (njenim poduzeima)
direktan pristup suvremenoj tehnologiji, know-how,
ekonomiju obujma i visoku razinu konkurentnosti.
to je vei broj poduzea ukljuen u ovaj proces, ra-
ste specijalizacija i konkurentska pozicija odreene
zemlje, razina njezine ukljuenosti u meunarodnu
ekonomiju, ali, putem efekta prelijevanja (spillover
eect), i razina ekasnosti i konkurentnosti cjeloku-
pnoga gospodarstva.
Znaaj unutarsektorske (unutarindustrijske)
trgovine meu razvijenim zemljama vidljiv je po
njezinu udjelu u ukupnoj trgovini meu lanicama
Europske unije (EU ). Od zemalja samo tri
(Irska, Finska i Grka) imaju udio unutarindustrijske
trgovine u ukupnoj trgovini manji od o
.
Izlazak iz socijalistikog sustava privreivanja
i opredjeljenje za razvoj trinoga gospodarstva
postavio je pred tranzicijske zemlje Srednje i Istone
Europe zadatak to breg izlaska na meunarodno
trite i ukljuivanja u meunarodnu ekonomiju.
Za stvaranje konkurentnih proizvoda s kojima bi
to bilo mogue ostvariti, tranzicijskim zemljama
je, uz obnovu zastarjelih osnovnih sredstava, bilo
nuno pribaviti i suvremene tehnologije, dizajn
te proizvodna i marketinka znanja i vjetine. Za
postizanje tog cilja najbri put je bio razvoj suradnje
s poduzeima razvijenih zemalja, uglavnom putem
inozemnih direktnih investicija. Devedesete godine
prolog stoljea bile su obiljeene intenzivnom inve-
sticijskom aktivnou multinacionalnih kompanija
u tranzicijskim zemljama. Posljedica je bila rast
unutarindustrijske trgovine tranzicijskih i razvijenih
zemalja.
Sve tranzicijske zemlje koje su u meuvremenu
postale lanice EU, zabiljeile su u razdoblju ,,o.-
,,. rast unutarindustrijske trgovine s Europskom
unijom. Kod veine zemalja rast je nastavljen i
nakon ,,. tako da su najrazvijenije tranzicijske
zemlje (eka, Maarska, Slovenija) ve ,,8. imale
s EU vei udio nego neke lanice poput vedske,
Portugala, Irske ili Grke.
To je vodilo i prema kon-

vergenciji njihovih gospodarstava s onim Europske
unije i omoguilo brz i uspjean proces prikljuenja
toj asocijaciji.
Za ocjenu razine specijalizacije hrvatskoga gos-
podarstva u unutarsektorskoj razmjeni, usporedbi
s gospodarstvima odabranih tranzicijskih zemalja
i ocjeni smjera kretanja u periodu ,,.-aoo;. ko-
riten je izraun napravljen na bazi Trade Overlap
(TO) indeksa. Trade Overlap indeks pokazuje dosti-
gnuti stupanj specijalizacije zemlje u meunarodnoj
robnoj razmjeni unutar pojedinog sektora u odnosu
na robnu razmjenu meu razliitim gospodarskim
sektorima i prua odgovor o razini ukljuenosti
nacionalnoga gospodarstva u meunarodno trite
13 Derado, D.: Intraidustrijska trgovina Hrvatske empirijska i
metodoloka analiza, Ekonomski pregled, Zagreb, 58, 1-2, 2007,
3-40, str. 11
14 Isto, str. 10-11
a8
Tablica 3: Trade Overlap u Republici Hrvatskoj i u odabranim tranzicijskim zemljama u razdoblju od 1995. do 2007. po
grupama proizvoda.
Skupina proiz-
voda / drava
Hrvatska eka Estonija Maarska Slovaka Slovenija
1995. 0,612923 0,540628 0,288667 0,494308 0,551585 0,340028
2001. 0,589188 0,413795 0,654855 0,463781 0,505028 0,321093
2002. 0,574658 0,431725 0,694778 0,475948 0,52642 0,346446
2003. 0,614636 0,453659 0,644820 0,648026 0,556014 0,327061
2004. 0,591804 0,493794 0,598555 0,56401 0,616553 0,313833
2005. 0,600471 0,530588 0,684956 0,619835 0,61341 0,330243
2006. 0,642423 0,461487 0,759305 0,603852 0,621542 0,38135
2007. 0,602562 0,630398 0,701786 0,531246 0,655436 0,446678
1995. 0,718611 0,765868 0,698947 0,59096 0,696863 0,726145
2001. 0,647497 0,804684 0,722595 0,693642 0,734116 0,814841
2002. 0,622812 0,823809 0,734990 0,734005 0,716589 0,819887
2003. 0,630063 0,830731 0,721671 0,710443 0,722153 0,806126
2004. 0,668653 0,830983 0,676473 0,732181 0,754188 0,803917
2005. 0,695160 0,824292 0,712815 0,78804 0,792084 0,815412
2006. 0,721901 0,844500 0,739409 0,771897 0,829855 0,828437
2007. 0,713588 0,860810 0,755112 0,785778 0,849037 0,834359
1995. 0,422403 0,864375 0,631151 0,782079 0,618776 0,854617
2001. 0,379696 0,743955 0,544378 0,835247 0,721704 0,886731
2002. 0,238413 0,749401 0,556838 0,866865 0,707264 0,864602
2003. 0,219905 0,763342 0,576810 0,836492 0,644487 0,879956
2004. 0,276716 0,765678 0,503982 0,828981 0,701404 0,892709
2005. 0,306436 0,724202 0,623960 0,874406 0,729799 0,8737
2006. 0,286760 0,700261 0,620419 0,805616 0,730075 0,893642
2007. 0,284336 0,790654 0,617430 0,812064 0,723929 0,891382
1995. 0,539729 0,586898 0,62813 0,7604 0,730606 0,778506
2001. 0,566521 0,882364 0,507276 0,729593 0,783602 0,838995
2002. 0,538156 0,893382 0,482077 0,723903 0,815483 0,844314
2003. 0,604481 0,899807 0,476819 0,74301 0,823873 0,816537
2004. 0,646152 0,921964 0,509232 0,762229 0,834197 0,860459
2005. 0,677128 0,909402 0,541348 0,404516 0,816767 0,854265
2006. 0,670969 0,916927 0,620892 0,814603 0,780103 0,845506
2007. 0,719701 0,909969 0,758315 0,826814 0,844253 0,854523
Izvor: International Trade Statistics Yearbook, United Nations, New York and Geneva, 1995., 2004., 2005., 2006., 2007.,
autorov izraun.
a,
roba. Analiza je napravljena za istih pet grupa proi-
zvoda za koje je izraunat i RCA pokazatelj.
Empirijski rezultati izrauna TO pokazatelja za
Hrvatsku i odabrane tranzicijske zemlje po proi-
zvodnim skupinama prikazani su u tablici a.
Hrvatska u razdoblju ,,.-aoo;. biljei pad
specijalizacije u unutarsektorskoj robnoj razmjeni
kod svih grupa proizvoda osim proizvoda intenziv-
nih znanjem koji se teko imitiraju. Na pozitivan
trend u ovoj grupi proizvoda dominantan utjecaj
je imao porast izvoza brodogradnje, no s obzirom
na subvencije i visoku uvoznu zavisnost, rast TO
pokazatelja u ovoj skupini ima skromno znaenje
za poziciju hrvatskoga gospodarstva u meunarod-
noj robnoj razmjeni. Najvei pad TO pokazatelja
Hrvatska biljei kod kapitalno intenzivnih proi-
zvoda i proizvoda intenzivnih znanjem koji se lako
imitiraju. Kod ove dvije grupe proizvoda u aoo;.
godini tek je oko jedne treine razmjene predstav-
ljala unutarindustrijska razmjena dok je kod ostalih
tranzicijskih zemalja vie od o meunarodne
razmjene u ovim grupama roba inila razmjena
istovrsnih proizvoda, tj. unutarindustrijska raz-
mjena. Dobiveni rezultati pokazuju znatne razlike
meu tranzicijskim zemljama u stupnju specijaliza-
cije gospodarstava i ukljuenosti u meunarodnu
ekonomiju. Dok najrazvijenije meu tranzicijskim
zemljama, poput eke i Slovenije, pokazuju razinu
specijalizacije u meunarodnoj razmjeni u vei-
ni grupa proizvoda na razini one starih lanica
Europske unije, evidentno je zaostajanje Hrvatske i
djelomino Estonije.
Ukljuivanje u proizvodne sustave velikih multi-
nacionalnih kompanija putem inozemnih direktnih
investicija omoguilo je veini tranzicijskih zemalja
podizanje produktivnosti rada, konkurentnosti i
specijalizaciju, osobito u razmjeni sloenijih indu-
strijskih proizvoda. Multinacionalne kompanije su
u nekim od tranzicijskih zemalja inicirale i pomogle
razvoj klastera koji su u prvoj fazi opskrbljivali
domaa poduzea u stranom vlasnitvu, a potom
se samostalno ukljuili na meunarodno trite
opskrbljivajui sklopovima i dijelovima i druge
proizvoae, preteno u industrijski razvijenim dr-
avama. To je odigralo znaajnu ulogu u podizanju
stupnja specijalizacije u unutarsektorskoj razmjeni
pojedinih tranzicijskih zemalja.
Hrvatska, tijekom devedesetih godina prolog
stoljea, koje je obiljeio veliki priljev inozemnoga
kapitala u restrukturiranje gospodarstava tranzicij-
skih zemalja i razvoja, osobito proizvodnog sektora,
nije uspjela privui najznaajnija svjetska proizvod-
na poduzea da u njoj organiziraju dio proizvodnje
i ukljue domaa poduzea u svoju proizvodnu
strukturu. To je rezultiralo deindustrijalizacijom
Hrvatske, gaenjem ili smanjenjem proizvodnje kod
velikog broja proizvodnih poduzea nesposobnih da
se samostalno ukljue na meunarodno trite, ali
Skupina proiz-
voda / drava
Hrvatska eka Estonija Maarska Slovaka Slovenija
1995. 0,539729 0,586898 0,62813 0,7604 0,730606 0,778506
2001. 0,566521 0,882364 0,507276 0,729593 0,783602 0,838995
2002. 0,538156 0,893382 0,482077 0,723903 0,815483 0,844314
2003. 0,604481 0,899807 0,476819 0,74301 0,823873 0,816537
2004. 0,646152 0,921964 0,509232 0,762229 0,834197 0,860459
2005. 0,677128 0,909402 0,541348 0,404516 0,816767 0,854265
2006. 0,670969 0,916927 0,620892 0,814603 0,780103 0,845506
2007. 0,719701 0,909969 0,758315 0,826814 0,844253 0,854523
Izvor: International Trade Statistics Yearbook, United Nations, New York and Geneva, 1995, 2004, 2005.,2006,2007,
autorov izraun.
a6o
i da se na domaem tritu odupru stranoj konku-
renciji. Posljedica je bila nemogunost Hrvatske
da se putem specijalizacije intenzivnije ukljui u
unutarsektorsku razmjenu, najznaajnijeg imbe-
nika gospodarskog rasta i razvoja najrazvijenijih
tranzicijskih zemalja.
Tablica pokazuje izraun Trade Overlap po-
kazatelja za Hrvatsku i odabrane tranzicijske zemlje
po standardnoj meunarodnoj trgovinskoj klasi-
kaciji, prema agregiranim podacima za proizvodne
skupine od o do ,. Hrvatska je ,,. imala najnii
TO pokazatelj od svih odabranih tranzicijskih
zemalja. U razdoblju ,,.- aoo;. kod svih je zema-
lja, osim Estonije koja stagnira, dolo do porasta
integriranosti u meunarodnu robnu razmjenu i
do porasta specijalizacije (porastao je TO pokaza-
telj) dok je jedino kod Hrvatske zabiljeen pad TO
pokazatelja. Tako je dolo do daljnjeg zaostajanja u
odnosu na druge tranzicijske zemlje u integriranju
hrvatskoga gospodarstva u meunarodne tokove
roba i specijalizacije u unutarsektorskoj razmjeni.
Kako se vie od 6o hrvatske robne razmjene odvija
sa zemljama Europske unije kretanje TO indeksa
za razdoblje ,,. aoo;. ukazuje na izostanak
konvergencije hrvatskoga gospodarstva i njego-
vog azaostajanja za gospodarstvom EU. Dobiveni
rezultati izrauna TO indeksa potvruju hipotezu
o veem ueu unutarsekorske razmjene meu ze-
mljama sline razine dohotka i tehnolokog razvoja
koje imaju i sline navike potroaa. S obzirom na
to da Hrvatska zaostaje za zemljama EU i u razini
dohotka i u razini tehnolokog razvoja, dobiveni su
podaci koji, oekivano, ukazuju na nizak stupanj
unutarsektorske razmjene Hrvatske i Europske uni-
je, najznaajnijega hrvatskog trgovakog partnera.
Pri izvoenju zakljuaka nuno je voditi rauna
o tome da se izraun TO pokazatelja bazirao na
visokoj agregiranosti podataka i da je analiza raena
za ukupnu robnu razmjenu Republike Hrvatske, a
ne za bilateralnu s Europskom unijom. No, bez obzi-
ra na ova ogranienja, dobiveni rezultati ukazuju
na nizak stupanj unutarsektorske robne razmjene
hrvatskoga gospodarstva i, to je posebno zabrinja-
vajue, na pad razine integriranosti u meunarodne
robne okove u promatranom dvanaestgodinjem
razdoblju.
5. ZAKLJUAK
Empirijska analiza napravljena RCA metodom
i Trade Overlap indeksom dala je odgovore na
pitanja komparativnih prednosti te promjena u
obujmu i strukturi vanjskotrgovinske razmjene
Hrvatske i odabranih tranzicijskih zemalja kao i
o stupnju specijalizacije njihovih gospodarstava u
unutarsektorskoj razmjeni. Analiza je raena za raz-
doblje ,,.-aoo;. koje je bio obiljeeno znaajnim
priljevom inozemnih izravnih ulaganja u sve proma-
trane zemlje pa daje i odgovor o uincima stranoga
kapitala na restrukturiranje njihovih gospodarstava
te jaanje konkurentnosti i uspjenosti u procesu
Tablica 4: Trade Overlap u Republici Hrvatskoj i u odabranim tranzicijskim zemljama u razdoblju od 1995. do 2007.
prema SMTK od 0 9.
Drava/
Godina
1995. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Hrvatska 0,714536 0,668987 0,620814 0,600570 0,639445 0,629669 0,633672 0,647372
eka 0,790623 0,909944 0,899366 0,899270 0,884127 0,869473 0,870131 0,875404
Estonija -- 0,791357 0,763876 0,738364 0,744599 0,793492 0,784552 0,780820
Maarska 0,865379 0,881946 0,871296 0,884665 0,885674 0,872108 0,851376 0,870234
Slovaka 0,741108 0,839557 0,854181 0,866508 0,881183 0,868980 0,837547 0,855583
Slovenija 0,784391 0,868810 0,879376 0,889144 0,894556 0,874168 0,854206 0,878687
Izvor: International Trade Statistics Yearbook, United Nations, New York and Geneva, 1995., 2004., 2005., 2006., 2007.,
autorov izraun.
a6
integracije u meunarodnu ekonomiju.
Iz uinjenih analiza moe se zakljuiti da ino-
zemna izravna ulaganja mogu pozitivno utjecati
na rast konkurentnosti, promjenu komparativnih
prednosti od grupa proizvoda s manjom, prema
grupama proizvoda s veom dodanom vrijednosti te
na razinu specijalizacije gospodarstava kod zemalja
primateljica. Te su promjene, iako ne jednakog
intenziteta, uoljive kod svih odabranih tranzicijskih
zemalja. Sve su one u aoo;., po agregiranim podaci-
ma u svim analiziranim parametrima, ostvarile zna-
ajan pomak u konvergenciji gospodarstava s onima
industrijski razvijenih zemalja. Neke od tranzicijskih
zemalja (eka, Slovenija) po razini specijalizacije
u unutarsektorskoj razmjeni dostigle su razinu koja
je karakteristina za stare lanice Europske unije
(EU ).
Rezultati dobiveni za Hrvatsku odstupaju od
rezultata drugih, promatranih tranzicijskih zemalja.
Osnovni je razlog za to to je, od ukupnih inoze-
mnih izravnih ulaganja, u Hrvatskoj mali iznos
plasiran u proizvodne djelatnosti. Naime, dok su
kod svih promatranih tranzicijskih zemalja znaajni
iznosi inozemnoga kapitala plasirani u proizvodnje
masovnih proizvoda namijenjenih izvozu, takva
inozemna ulaganja u Hrvatskoj su, uglavnom,
izostala. To, kao i negativni saldo vanjskotrgovinske
razmjene te visoki vanjski dug, nameu potrebu
deniranja strategije odnosa prema privlaenju
inozemnih izravnih ulaganja u proizvodne prograne
namijenjene izvozu. Bez toga teko da e Hrvatska
moi znaajnije izmijeniti negativni trend u robnoj
razmjeni i osigurati snaniji rast izvoza sloenijih
proizvoda koji sadravaju vie dodane vrijednosti.
a6a
PuIIozI
Prilog 1: Klasikacija proizvoda prema intenzitetu upotrebe proizvodnih faktora i prema SMTK
Proizvodi intenzivni sirovinama:
SMTK 0 Hrana i ive ivotinje
SMTK 21 Koe sirove, krzna netavljena
SMTK 22 Uljano sjemenje i plodovi
SMTK 23 Sirovi kauuk
SMTK 24 Pluto i drvo
SMTK 25 Celuloza i otpaci od papira
SMTK 27 Sirova gnojiva i minerali
SMTK 28 Metalne rude i otpaci metala
SMTK 29 ivotinjske i biljne tvari, ostale
SMTK 32 Kameni ugalj, koks i briketi
SMTK 33 Nafta i naftni derivati
SMTK 34 Plin, zemni i industrijski
SMTK 4 ivotinjska i biljna ulja i masti
SMTK 56 Gnojiva (osim sirovih)
Radno intenzivni proizvodi:
SMTK 26 Tekstilna vlakna i otpaci
SMTK 61 Koa, proizvodi od koe, krzna
SMTK 63 Proizvodi od pluta i drva
SMTK 64 Papir, karton, proizvodi od celuloze
SMTK 65 Predivo, tkanine, tekstilni proizvodi
SMTK 66 Proizvodi od nemetalnih minerala
SMTK 69 Proizvodi od metala, ostali
SMTK 81 Montane zgrade, sanitarni ureaji
SMTK 82 Pokustvo i dijelovi
SMTK 83 Predmeti za putovanje
SMTK 84 Odjea
SMTK 85 Obua
SMTK 89 Razni gotovi proizvodi, nespomenuti
Proizvodi intenzivni kapitalom:
SMTK 1 Pia i duhan
SMTK 35 Elektrina energija
SMTK 53 Proizvodi za bojenje i tavljenje
SMTK 55 Eterina ulja, parfumerijski i toaletni proizvodi
SMTK 62 Proizvodi od kauuka
SMTK 67 eljezo i elik
SMTK 68 Obojeni metali
SMTK 78 Cestovna vozila
Proizvodi intenzivni znanjem koji se lako imitiraju:
SMTK 51 Organski kemijski proizvodi
SMTK 52 Anorganski kemijski proizvodi
SMTK 54 Medicinski i farmaceutski proizvodi
SMTK 58 Plastine materije u ostalim oblicima
SMTK 59 Kemijske materije i proizvodi
SMTK 75 Uredski strojevi i strojevi za automatsku obradu
podataka
SMTK 76 Telekomunikacijski ureaji
Proizvodi intenzivni znanjem koji se teko imitiraju:
SMTK 57 Plastine materije u primarnim oblicima
SMTK 71 Pogonski strojevi i ureaji
SMTK 72 Specijalni strojevi za pojedine industrijske grane
SMTK 73 Strojevi za obradu metala
SMTK 74 Industrijski strojevi za opu upotrebu
SMTK 77 Elektrini strojevi, aparati i ureaji
SMTK 79 Ostala transportna oprema
SMTK 87 Znanstveni, kontrolni instrumenti
SMTK 88 Fotoaparati, satovi
a6
LI:vun:uun

1. Balassa, B.: Trade Liberalization and Revealed Comparative Advantage, The Manchester School of Economic and Social Studi-
es, 33, No.2, 1965, 99-123.
2. Derado, D.: Intraindustrijska trgovina Hrvatske empirijska i metodoloka analiza, Ekonomski pregled, (58) 1-2, Zagreb, 2007,
str. 3-40.
3. Dicken, P.: Global Shift : reshaping the global economic map in the 21st century, Sage Publications, London, 2007.
4. Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopisi, razna godita.
5. Grubel, H.G., Lloyd, P.J.: Intra-Industry Trade: The Theory and Measurement of International Trade in Diferentiated Products,
Macmilan Press Ltd., London, 1975.
6. Heckscher, E.F.: Heckscher-Ohlin trade theory, Cambridge, Mass:MIT Press, 1991.
7. International Trade Statistics Yearbook, United Nations, New York and Geneva, razna godita.
8. Markusen, J.R., et all: International Trade, Theory and Evidence, McGraw-Hill, Inc., New York, 1995.
9. Moran, T. H., Graham, E. M.: Does Foreign Direct Investment Promote Development?, Institute for International Economics,
Washington , D.C.,2005.
10. Ricardo, D.: Naela politike ekonomije, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1983.
11. Stiglitz, J., Charlton A.,: Fair Trade for All, How Trade Can Promote Development, Oxford University Press, Oxford, 2005.
12. Teodorovi, I., Butorac, Z.,: Strukturne promjene industrijske proizvodnje i Komparativne prednosti Hrvatske u meunarodnoj
razmjeni, Ekonomije/Economics, godina 13, broj 1, Zagreb, listopad 2006.,str.221-245.
13. Theil H., Principles of Economics, John Willey and Sons, New York, 1971.
14. Yilmaz, B.: Turkeys Competitiveness in the European Union: a Comparison with Five Candidate Countries-Bulgaria, the Czech
Republic, Hungary, Poland, Romania-and the EU , Ezoneplus Working Paper, Berlin, No.12, February 2003.
15. Yilmaz, B., Ergun, S.J.: The Foreign Trade Pattern and Foreign Trade Specialization of Candidates of the European Union,
Ezoneplus Working Paper, Berlin, No.19, September 2003.
a6
Goran Marijanovi, Ph. D.,
Faculty of Economics, Osijek
Luka Crnkovi, Ph. D.,
Duko Pavlovi, Ph. D.,
IvIuvtv ov FouvIo DIuvt: Ivvs:mv:s o CommooI:v Extunov ov :uv RvvusIIt ov
Cuon:In
Summary
Almost all countries of the world try to ensure accelerated development of their economies with the help of
foreign direct investments. Since the foreign direct investments, in addition to capital, potentially ensure the
transfer of contemporary technology, management and marketing knowledge and skills respectively, they
can be a signicant growth factor of competitive abilities of national economies and involvement of countri-
es into international exchange. Trough the RCA method and Trade Overlap index, this paper analyzes the
inuence of foreign direct investments on the comparative advantages and specialization degree in interna-
tional commodity exchange for the selected group of transition countries and the Republic of Croatia. Te
paper tries to determine how much the foreign direct investments have inuenced the structure change of
the foreign trade exchange and whether they have contributed to export growth of more complex groups of
products in the observed period
Key words
Foreign direct investments, comparative advantages, RCA, specialization, TO index
a6
ELEKTRONIKA TRGOVINA U MALIM
I SREDNJIM PODUZEIMA REPUBLIKE
HRVATSKE*
Snzv:n
Brzi napredak informacijsko-komunikacijske tehnologije, rasprostranjenost raunalnih mrea i sve ira
upotreba interneta temelj su nove industrijske revolucije. Pritom elektronika trgovina predstavlja novu
mogunost stjecanja konkurentskih prednosti na svjetskom tritu posebno malim i srednjim poduzeima.
Kako bi se utvrdio trenutni stupanj elektronike spremnosti i elektronikog intenziteta primjene elektro-
nike trgovine u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj, provedeno je istraivanje na uzorku
mikro, malih i srednjih poduzea na nacionalnoj razini. Iako prihvaanje internetskih tehnologija i uvoenje
elektronike trgovine osigurava malim i srednjim poduzeima da se natjeu na svjetskom tritu s velikim
poduzeima te ekasno utjeu na svoj poslovni rast i razvoj, analiza rezultata provedenog istraivanja poka-
zala je da hrvatska mikro, mala i srednja poduzea unato relativno visokoj razini elektronike spremnosti
i implementacije suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, nisu sklona njihovoj primjeni u
svakodnevnom poslovanju. Kako bi se utjecalo na iru primjenu elektronike trgovine openito, potrebno je
osmisliti sveobuhvatan model za uklanjanje prepreka uvoenju i irenju primjene elektronike trgovine.
KI)uv uI)vI
elektronika trgovina, elektroniko poslovanje, konkurentnost
Dr. sc. Heri Bezi, mr. sc. Andrea Gaparin, mr. sc. Lidija Baragi: Elektronika trgovina u malim i srednjim poduzeima Republike Hrvatske
Prof. dr. sc. Heri Bezi
Sveuilite u Rijeci
Ekonomski fakultet Rijeka
Mr. sc. Astra Gaparini
Ri ing d.o.o. Rijeka
Mr. sc. Lidija Bagari
Sveuilite u Rijeci
Centar za odrivi razvoj
UDK 339.3(497.5):004.73
Izvorni znanstveni lanak
1. Uvod
Brzi napredak informacijsko-komunikacijske
tehnologije, rasprostranjenost raunalnih mrea i
sve ira upotreba interneta temelj su nove industrij-
* Rad je nastao kao rezultat istraivanja u okviru znanstvenog
projekta Inovativnost, transfer tehnologije i konkurentnost
hrvatskog izvoza, koji se provodi uz potporu Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.
a66
ske revolucije i imaju znaajan utjecaj na sve aspekte
razvoja drutva koje kree prema globalnom infor-
macijskom drutvu. imbenik stjecanja konkurent-
skih prednosti u novoj, digitalnoj stvarnosti postaje
elektronika trgovina i elektroniko poslovanje.
Stoga se elektronikoj trgovini kao novom nainu
realizacije poslovnih transakcija treba posvetiti
posebna pozornost. Posebno elektronikoj trgovini
u malim i srednjim poduzeima budui da ona ine
izvor primjene znanja i novih tehnologija. Prihvaa-
nje internetskih tehnologija i uvoenje elektronike
trgovine osigurava malim i srednjim poduzeima
mogunost ravnopravnog natjecanja na svjetskom
tritu s velikim poduzeima i tako ekasno utjeu
Tablica 1. Koristi primjene elektronike trgovine u malim i srednjim poduzeima
Kratkorone koristi Dugorone koristi
Direktne Poveanje prihoda
Smanjivanje trokova informacija
Nii trokovi nabavke i skladitenja
Direktno oglaavanje
Online prodaja i transakcije
Smanjenje trokova komunikacije
Smanjenje trokova oglaavanja
Mogunost osvajanja meunarodnih trita
Privlaenje novih investicija
Laki pristup potencijalnim kupcima
Poveanje trinog udjela proizvoda/usluga
Poveanje produktivnosti
Poveanje prodaje
Indirektne Prepreke zbog geografske udaljenosti nestaju
Unapreenje imida poduzea
Kontinuirano oglaavanje u cijelom svijetu
ira i bolja usluga kupaca
Poveanje zadovoljstva kupaca
Ostvarivanje know-howa kroz diskusije i razm-
jenu podataka putem Interneta
Bolja usluga i potpora dobavljaa
Bri pristup informacijama sa internetskih
stranica
Unapreenje ekasnosti komuniciranja
Ekasnije prikupljanje informacija
Dostupnost strune pomoi bez obzira na
lokaciju
Unapreenje konkurentske pozicije
Oblikovanje i proirenje poslovnih mrea
Stvaranje novih poslovnih prilika
Unapreenje zadovoljstva kupaca
Izvor: Scupola, A.: The critical role of SMEs and E-commerce in the formulation of a European information society:
An assessment and policy consideration, International conference: Innovation in Europe: Dynamics, institutions and
values, Roskilde university, Roskilde, 2003., www.segera.ruc.dk/pdf/ada_scupola.pdf (22.07.2006.)
na svoj rast i razvoj.
Kako bi se utvrdio trenutni stupanj elektronike
spremnosti i elektronikog intenziteta primjene
elektronike trgovine u malim i srednjim poduze-
ima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od rujna do
prosinca aoo;. godine provedeno je opseno istra-
ivanje na uzorku mikro, malih i srednjih poduzea.
Cilj analize bio je utvrivanje razine prihvaenosti
elektronike trgovine u malim i srednjim poduzei-
ma u Republici Hrvatskoj. Istraivanje je provedeno
primjenom anketnog upitnika koj su ispunjavali
veinom direktori ili vlasnici poduzea te voditelji
informatikih odjela i informatikih slubi.
a6;
2. Obiljeja elektronike trgovine u malim i
srednjim poduzeima
Elektronika trgovina predstavlja razmjenu
poslovnih informacija, odravanje poslovnih odnosa
i obavljanje poslovnih transakcija putem teleko-
munikacijskih mrea.
Nju ine sve komercijalne

transakcije koje se odvijaju putem otvorenih mrea.
Ona ukljuuje obradu i razmjenu digitaliziranih
podataka, ukljuujui tekst, zvuk i slike, izmeu
pravnih osobe te razmjenu izmeu poduzea i
krajnjih potroaa.
a
Elektronika trgovina je oblik organizacije
poslovanja, koji podrazumijeva intenzivnu primjenu
informatike i posebice internetske tehnologije.
Zbog eksibilnosti, relativno niskih trokova i
standardizacije internetskih tehnologija, internet
postaje jeftin i lako dostupan nain obavljanja posla
ak i najmanjim poduzeima. Prihvaanje internet-
skih tehnologija i uvoenje elektronike trgovine
predstavlja jeftin nain poslovanja koji omoguuje
malim i srednjim poduzeima natjecanje s multina-
cionalnim kompanijama na globalnom tritu.
Zbog svoje tenje za to boljim iskoritenjem

svih raspoloivih poslovnih sredstava, posebice in-
formacija, nastojanja da se ostvari to bolja trina,
odnosno konkurentska pozicija poduzea te to
bolji poslovni uinci
, sve vei broj malih i srednjih

poduzea odluuje se za primjenu elektronike
trgovine u svakodnevnom poslovanju. Elektronika
trgovina predstavlja nain na koji mala i srednja
poduzea mogu kompenzirati tradicionalne slabosti
u podrujima kao to su osvajanje novih trita te
prikupljanje i slanje informacija u irim meuna-
rodnim okvirima. Rastua svijest i razumijevanje
prednosti i naina koritenja elektronike trgovine,
1 Zwass, V.: Fundations of Information Systems, McGraw-Hill,
New York, 1997., str. 3
2 Measuring Electronic Commerce, OECD, http://stats.oecd.
org/glossary/detail.asp?ID=4721 (10.07.2006.)
3 Kalakota, R., Whinston, A.: Frontiers of Electronic Commerce,
Addison-Wesley Publishing Company, Reading, 1996., str. 45
4 Panian, .: Internet i malo poduzetnitvo, Informator, Zagreb,
2000., str. 13-14
osobito meu vodeim ljudima malih i srednjih
poduzea, pozitivno utjee na njihovu elju i interes
za uvoenje elektronike trgovine u njihovo svakod-
nevno poslovanje.
3. Prihvaenost i primjena elektronike trgovi-
ne u malim i srednjim poduzeima u Republici
Hrvatskoj
3.1. Pokazatelji prihvaenosti i primjene elektro-
nike trgovine
Elektronika trgovina u znaajnoj mjeri utjee na
promjene u ekonomskim aktivnostima te mijenja
socijalno okruenje u kojem se odvija. Kako bi
pratile razinu i razvoj primjene informacijsko-ko-
munikacijskih tehnologija, zemlje lanice Europske
unije su aoo. godine prihvatile rezoluciju kojom
je utvrena obveza praenja indeksa spremnosti
elektronike trgovine i elektronikog poslovanja kao
bitnog pokazatelja razvoja informacijskog drutva.
Pokazatelji koji su ukljueni u ovaj indeks podijeljeni
su u dvije grupe, a to su
:
Pokazatelji prihvaenosti informacijsko-komuni-
kacijskih tehnologija u poslovanju ():
postotak podu:ea koa koriste internet
postotak podu:ea koa inau internetsku stranicu
postotak podu:ea koa koriste nanane dva susta-
va :atite
postotak ukupnog broa :apos/enih koi koristi rau-
na/o u svakodnevnon radu
postotak podu:ea koa inau irokopoasni pristup
internetu
postotak podu:ea koa inau /oka/nu nreu (IAN)
i koriste intranet i ekstranet sustave
Pokazatelji primjene informacijsko-komunikacij-
skih tehnologija u poslovanju ():
5 Pennoni, F., Tarantola, S., Latvala, A.: The 2005 European
E-business readiness index, European Commision, DG Joint
Research Centre, 2005., http://ec.europa.eu/enterprise/ict/policy/
ebi/ebi-2005-11-07.pdf (01.08.2006.)
a68
naruivane proi:vodaus/uga puten interneta EDI
i/i drugih rauna/nih nrea koe pre/a:i vie od :
ukupnih narudbi
prinane narudbi puten interneta EDI i/i drugih
rauna/nih nrea koe pre/a:i : ukupnog prihoda
infornacisko tehno/oki sustavi koi su pove:ani sa
infornacisko tehno/okin sustavina dobav/aa i/i
kupaca
koritene internet pristupa u nanciskin i bankar-
skin us/ugana
prodaa proi:voda preko specia/i:iranih internet-
skih trita
Radi utvrivanja stupnja razvoja hrvatskoga
informacijskog drutva te usporedbe elektronike
spremnosti i primjene elektronike trgovine i elek-
tronikog poslovanja s Europskom unijom, po prvi
put je aoo. godine indeks elektronike spremnosti
izraunat i za Republiku Hrvatsku. Veliki nedosta-
tak izraunatog indeksa spremnosti za elektroniko
poslovanje predstavlja injenica da u uzorku istrai-
vanja nisu bila ukljuena mikro poduzea, poduzea
koja imaju manje od o zaposlenih a kojih je znatan
broj u Republici Hrvatskoj.
I dok su prema rezultatima Studije razvoja
informacijskog drutva u Hrvatskoj u aoo. godini,
koju je proveo IDC Adriatics
6
, podaci za najvanije
komponente pokazatelja elektronike spremnosti
bili raspoloivi za sve kategorije veliine poduzea,
s izuzetkom mikro poduzea, ostali pokazatelji
implementacije i koritenja elektronike trgovine i
informacijsko-komunikacijskih tehnologija dostupni
su tek na agregatnoj razini bez mogunosti uvida u
njihovu strukturu s obzirom na razliite kategorije
veliine poduzea. U posljednjih je nekoliko godina
u Republici Hrvatskoj takoer provedeno nekoliko
slinih istraivanja primjene informacijsko-komu-
nikacijskih tehnologija i elektronike trgovine s
naglaskom na kategoriju velikih poduzea
;
. Stoga
6 Studija razvoja informacijskog drutva u Hrvatskoj u 2005. go-
dini, Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, eHrvatska, IDC Adriat-
ics, http://www.e-hrvatska.hr/repozitorij/dokumenti/downloads/
Studija_razvoja_informacijskog_drustva _2005 .pdf (01.11.2006.)
7 Spremi, M., (2003): Moving to e-Business: Exploratory Study
on e-Business Readiness in Croatian Large Companies, Zagreb
International Review of Economics & Business, 6, 2003., 1-2., str.
103-119.
Bosilj Vuki, V., Peji Bach, M., urko, K.: An Empirical Review of
the Internet Technology Application in Croatian Large Companies,
Zagreb International Review of Economics & Business Review, 3.,
2000., str. 2.
se ukazala potreba za provoenjem istraivanja iji
e rezultati omoguiti uvid u specinosti svih po-
kazatelja elektronike spremnosti te prihvaenosti i
primjene elektronike trgovine u segmentu mikro,
malih i srednjih poduzea.
3.2. Metodologija istraivanja
Istraivanje stupnja elektronike spremnosti i
elektronikog intenziteta primjene elektronike tr-
govine u malim i srednjim poduzeima u Republici
Hrvatskoj, provedeno je na uzorku malih i srednjih
poduzea na nacionalnoj razini u periodu od rujna
do prosinca aoo;. godine. Cilj ovog istraivanja bio
je istraiti i analizirati razinu prihvaenosti te razinu
i oblike primjene elektronike trgovine u malim
i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj, te
na temelju dobivenih podataka izvriti usporedbu
rezultata sa statistiki usporedivim istraivanjima
te donijeti odgovarajue zakljuke. Istraivanje se
temeljilo na anketnom upitniku koji su ispunjavali
veinom direktori ili vlasnici poduzea budui da u
veini sluajeva anketirana mala i srednja poduzea
nemaju vlastitu informatiku slubu. U sluajevi-
ma kada informatika sluba postoji u poduzeu,
najee anketirane osobe predstavljali su voditelji
ili direktori informatikih slubi.
Sadraj anketnog upitnika koncipiran je u est
cjelina kako bi ostvario cilj i svrhu istraivanja. Prvi
dio upitnika oblikovan je kako bi prikupio osnovne
podatke o pokazateljima postojee informacijsko-
tehnoloke infrastrukture u poduzeu. Drugi dio
ima za cilj prikupljanje informacija vezanih uz
razliite oblike primjene elektronike trgovine u
poduzeima dok trei treba pruiti uvid u razinu
ulaganja poduzea u informacijske tehnologije i
elektroniku trgovinu. Posljednje tri cjeline nami-
jenjene su pruanju uvida o prolu organizacije,
osnovnim ekonomskim pokazateljima poduzea te
karakteristikama anketirane osobe.
Metodom sluajnog izbora izabran je propor-
cionalni straticirani uzorak od ;o mikro, malih
i srednjih poduzea iz baze poslovnih subjekata
Zavoda za poslovna istraivanja (Poslovna Hrvat-
ska). Poduzea su iz razliitih podruja djelatnosti,
a6,
Tablica 2: Struktura anketiranih poduzea prema broju zaposlenih i osnovnoj djelatnosti
Broj zaposlenih Broj poduzea. Udio poduzea (%)
0 9 119 76,8%
10 49 26 16,8%
50 249 10 6,4%
Osnovna djelatnost Broj poduzea. Udio poduzea (%)
Poljoprivreda, lov, umarstvo i ribarstvo 9 5,8%
Preraivaka industrija, rudarstvo i
vaenje
20 12,9%
Opskrba elektrinom energijom, plinom
i vodom
9 5,8%
Graevinarstvo 9 5,8%
Trgovina na veliko i malo 53 34,2%
Hoteli i restorani 11 7,1%
Prijevoz, skladitenje i veze 8 5,2%
Financijsko posredovanje i ostale usluge 23 14,8%
Ostale drutvene, socijalne i osobne
uslune djelatnosti
13 8,4%
Izvor: Obrada autora
pri emu regionalna struktura anketiranih poduzea
odgovara regionalnoj strukturi malih i srednjih
poduzea u Hrvatskoj. Straticirajui kriterij pred-
stavlja hrvatska denicija i klasikacija poduzea
s obzirom na njihovu veliinu broj zaposlenih.
Podatak o ukupnom broju zaposlenih primarno je
koriten kao straticirajua varijabla budui da je
ovaj podatak javan i lako dostupan.
Prikupljanje podataka provedeno je slanjem
anketnih upitnika tradicionalnom i elektroni-
kom potom. Od ukupno ;o odaslanih upitnika,
odgovorilo je 6 poduzee, to predstavlja zavidan
odaziv od aa,. Od 6 zaprimljenog i ispunjenog
anketnog upitnika nisu bila korektno ispunjena
te je u dva sluaja ispunjenost bila manja od ;o pa
nisu uzeti u obzir. Stoga uzorak istraivanja ini
korektno ispunjenih anketnih upitnika.
Ovakva se struktura ispitanika s obzirom na
veliinu poduzea te sektor djelatnosti podudara sa
strukturom cjelokupnoga hrvatskog nacionalnog
gospodarstva, stoga se uzorak istraivanja moe
smatrati reprezentativnim.
4. Elektronika spremnost malih i srednjih
poduzea u Republici Hrvatskoj
Kako bi se utvrdila razina elektronike spre-
mnost malih i srednjih poduzea u Republici
Hrvatskoj, anketom je ispitana te na temelju dobi-
venih rezultata analizirana pripremljenost tehnike,
komercijalne i socijalne infrastrukture u poduze-
ima potrebne za potporu i primjenu elektronike
trgovine.
Od anketiranih poduzea niti jedno podu-
zee nije poslovalo bez barem jednoga osobnog
raunala. Pritom su anketirana mikro poduzea u
prosjeku posjedovala ;, mala poduzea 8, te srednja
poduzea 6 osobnih raunala. Ukoliko se ovi poda-
ci usporede s podacima o ukupnom broju zaposle-
a;o
Grakon 1. Struktura anketiranih poduzea prema postotku zaposlenih koji koriste osobno raunalo u sva-
kodnevnom radu
Tablica 3: Struktura anketiranih poduzea s obzirom na primjenu LAN-a, intraneta, ekstraneta i Interneta
Mikro poduzea
(0-9 zaposlenih)
Mala poduzea
(10-49 zaposlenih)
Srednja poduzea
(50-249 zaposlenih)
Prosjek
Poduzea koja
imaju LAN
20,2% 23,1% 30% 21,3%
Poduzea koja
imaju intranet
0,8% 23,1% 30% 6,5%
Poduzea koja
imaju ekstranet
0,8% 3,8% 10% 1,9%
Poduzea s
pristupom Internetu
90,8% 96,2% 100% 92,3%
nih u poduzeu, jasno je vidljivo da najveu razinu
elektronike spremnosti prema ovom pokazatelju
imaju mikro poduzea.
Ukoliko se promotre podaci iz grakona . o
udjelu zaposlenika koji koriste osobna raunala u
svakodnevnom radu, barem jednom tjedno, vidljivo
je da i u ovom sluaju primat imaju mikro podu-
zea budui da u preko 6o mikro poduzea vie
od polovice zaposlenika koriste osobna raunala
u svakodnevnom radu te se u ak o sluajeva
preko 8o zaposlenika njima slui redovito barem
jednom tjedno. Kao i prema prethodnom pokaza-
telju, intenzitet primjene osobnih raunala opada
s veliinom poduzea te je najmanji u kategoriji
srednjih poduzea.
U tablici . prikazani su podaci o strukturi
anketiranih poduzea prema kategorijama veliine
poduzea s obzirom na raspoloivost i primjenu
lokalne mree (LAN), intraneta, ekstraneta te po-
stojanje veze s Internetom u poduzeu.
U sluaju sva etiri pokazatelja iz tablice . s po-
rastom veliine poduzea raste i intenzitet i razina
primjene sloenih i sosticiranih informacijsko-ko-
a;
munikacijskih sustava te razvijenost infrastrukture
poduzea. Ukoliko se dobiveni rezultati usporede
s prosjekom zemalja lanica Europske unije, jasno
je da Hrvatska prema svim pokazateljima, unato
znaajnim mjerama Vlade za razvoja informacijskog
drutva i provedbi plana eHrvatska, i dalje zaostaje
u razini elektronike spremnosti za europskim pro-
sjekom. Najznaajnije razlike uoene su u primjeni
ekstranetskih sustava koji se u hrvatskim anketi-
ranim poduzeima bez obzira na veliinu gotovo
i ne koriste. Takoer su znaajne razlike uoene u
primjeni intranetskih sustava u segmentu srednjih
poduzea koji se u hrvatskim poduzeima dvostru-
ko rjee primjenjuju u odnosu na prosjek europskih
srednjih poduzea. Priblino jednak udio hrvatskih
poduzea s pristupom internetu u odnosu na europ-
ski prosjek predstavlja jedinu svijetlu toku hrvatske
elektronike spremnosti. Pritom segment malih
poduzea s ,6,a, prema ovom pokazatelju, nadilazi
europski prosjek od ,o poduzea s prikljukom na
internet.
8

Oko , svih anketiranih poduzea kao naje-
i oblik internetske veze navodi ADSL tehnologiju.
Slijede modemska veza sa o,8, ISDN tehnologija
sa a,, beini pristup sa a,6, zakupljena linija
sa , te ostali naini povezivanja sa ,. Korite-
nje irokopojasnih tehnologija u Hrvatskoj u punom
je zamahu to potvruje i podatak dobiven ovim
istraivanjem prema kojem ak ,, ispitanih po-
duzea koristi neki od oblika irokopojasnog pristup
internetu.
8 A portrait of e-business in 10 sectors of the EU economy, A
pocketbook of e-business indicators 2006, E-Business W@tch,
Europena Commision, http://www.ebusiness-watch.org/resourc-
es/ documents/Pocketbook-2006.pdf (01.11.2006.)
Kod 8 anketiranih malih i srednjih poduzea
koja imaju vezu s Internetom barem jedan ili vie
zaposlenika koristi internet redovito kao dio nor-
malne radne rutine, ukljuujui elektroniku potu
i pretraivanje podataka na mrei, barem jednom
tjedno. U najveem broju ispitanih poduzea odno-
sno u ,; sluajeva izmeu o i 8o zaposlenika
je redovito koristilo internet. Slijedi ,, poduzea
u kojima je preko 8o zaposlenika primjenjivalo
internet barem jednom tjedno te , poduzea u
kojima je postotak djelatnika koji se njime svakod-
nevno slue iznosio izmeu ao i o. Vano je
naglasiti da je u a poduzea, unato postojanju
prikljuka ne Internet, prisutan negativan trend
prema kojem se vrlo mali broj djelatnika, ispod ao
ili ak nitko ne koristi internetom ili ga vrlo rijetko
koristi.
Prosjeni postotak broja zaposlenih koji redovito
koriste internet varira s obzirom na veliinu po-
duzea. Ispitanici u mikro poduzeima u ak 6o
sluajeva izjavili su da se izmeu o i 8o svih
djelatnika redovito koristi internetom u svakodnev-
nom radu. U oko dvije treine anketiranih malih i
srednjih poduzea manje od polovice zaposlenika
se redovito sluilo internetom to potvruje da se
unato postojanju svijesti o koristima i pozitivnim
uincima primjene interneta u svakodnevnom
poslovanju, on jo uvijek u ispitanim hrvatskim
poduzeima nedovoljno koristi.
S porastom veliine poduzea raste i veliina
ukupnih ulaganja u informacijsko-komunikacijske
tehnologije te broj informatikih djelatnika u ispita-
nim poduzeima, to je prikazano u tablici .
Tablica 4. Ukupna ulaganja u informacijske tehnologije i broj informatikih djelatnika prema veliini anketiranih poduze-
a
Mikro poduzea Mala poduzea Srednja poduzea
Ukupna ulaganja u IT (u
kunama)
60.000 kn 180.000 kn 480,000
Broj informatikih djelat-
nika u poduzeu
0 1 3
a;a
Iz navedenih podataka jasno je da usporedo s
rastom i razvojem poduzea rastu i izdvajanja za in-
formacijske tehnologije. Meutim, ona su jo uvijek
znatno manja od prosjenih ulaganja na razini Eu-
ropske unije, to je najee posljedica nedovoljnog
znanja i upuenosti u vanost i potrebu ovakvog
ulaganja za uspjeno poslovanje i konkuriranje
poduzea na globalnom tritu, ali i nedovoljne
raspoloivosti nancijskih sredstava. Ovu injenicu
potvruje i podatak da ak od ukupnog broja
anketiranih poduzea nije uloilo nikakva sredstva u
informacijske tehnologije u posljednje tri godine.
U preko , anketiranih mikro poduzea
nije bio zaposlen niti jedan informatiki djelatnik.
Slijede mala poduzea koja u prosjeku imaju jednog
informatiara te srednja poduzea s prosjeno in-
formatiara, to ukazuje na injenicu da s porastom
veliine poduzea postaje isplativije zaposliti infor-
matikog strunjaka nego koristiti usluge drugih
poduzea i vanjskih suradnika.
Jedan od vanih pokazatelja elektronike spre-
mnosti u malim i srednjim poduzeima jest broj
poduzea koja imaju razvijene internetske (web)
stranice. Prema rezultatima provedenog anket-
nog istraivanja hrvatska mikro, mala i srednja
poduzea s prosjenih 8 poduzea koja imaju
web stranice prema ovom pokazatelju zaostaju za
prosjekom Europske unije koji iznosi 6
,
. Postoje i
znaajne razlike s obzirom na veliinu poduzea te
9 e-Business Survey 2006, Table Report, e-Business W@
tch,European Commision, http://www.ebusiness-watch.org/
resources/documents/TableReport_2006.xls (01.11.2006.)
njihovu prisutnost na internetu. S porastom veliine
poduzea raste i postotak poduzea koja su razvila
vlastite mrene stranice te on u anketiranim mikro
poduzeima iznosi 6,, malim poduzeima 6o
te srednjim poduzeima ;o.
Ukoliko se sagleda postotak anketiranih po-
duzea s vlastitim internetskim stranicama prema
osnovnoj djelatnosti koju obavljaju, jasno je uoljiv
da najvei broj poduzea pripada sektoru prijevoza,
skladitenja i veza (koji ukljuuje telekomunikacije),
sektoru hotela i restorana te sektoru trgovine na
veliko i malo i sektoru nancijskih i ostalih usluga.
Najmanji broj poduzea s razvijenim internetskim
stranicama zabiljeen je u sektoru poljoprivrede,
lova, umarstva i ribolova.
Od ukupnog broja ispitanih poduzea njih ,,
odnosno, 6,,a izjavilo je da koristi neki od oblika
elektronike trgovine. Pritom s porastom broja
zaposlenih u poduzeu raste i intenzitet primjene
elektronike trgovine te je on najmanji u mikro
poduzeima, a najvei u srednjim poduzeima to
se moe vidjeti na grakonu a.
U anketiranim poduzeima koja primjenjuju
neki od oblika elektronike trgovine u ;,; slua-
jeva je za njezino uvoenje i poetak primjene bilo
potrebno manje od godinu dana. U 6, poduzea
s primjenom se poelo u roku kraem od 6 mjeseci,
u 8, poduzea u roku neto kraem od a godine
dok je u ostalih , sluajeva za implementaciju
bilo potrebno ak vie od a godine. Meu ispitanim
Grakon 2. Struktura anketiranih poduzea s obzirom na primjenu elektronike trgovine
a;
poduzeima nema znaajnijih razlika s obzirom na
brzinu uvoenja elektronike trgovine u svakodnev-
no poslovanje bez obzira na njihovu veliinu.
Od ,, anketiranih poduzea koja primjenjuju
neki od oblika elektronike trgovine a poduzea
(a,a) je izjavilo da je u aoo6. godini kupilo robu ii
ili usluge putem interneta. Meutim vie od polo-
vice od navedenog broja kupilo je robu iiili usluge
u protuvrijednosti od svega svojih godinjih iz-
dataka, dok su tek a srednja poduzea, izjavila kako
internetska trgovina ini etvrtinu ili vie njihovih
godinjih trokova.
U usporedbi s prosjenim podacima na razini
Europske unije prema kojima se u ,
o
mikro, ma-
lih i srednjih poduzea primjenjuje on-line sustavi
za naruivanje roba i usluga, Hrvatska se nalazi
daleko iza europskog prosjeka (a,a ispitanih
poduzea). Jo je nepovoljnija pozicija hrvatskih
poduzea ukoliko se usporede podaci s obzirom na
udjel narudbi ostvarenih putem interneta u odnosu
na ukupne godinje trokove naruivanja, prema
kojima se u Europskoj uniji u oko dvije treine
poduzea ostvaruje vie od ukupnih godinjih
trokova online putem, u odnosu na svega ,
10 e-Business Survey 2006, Table Report, e-Business W@
tch,European Commision, http://www.ebusiness-watch.org/
resources/documents/TableReport_2006.xls (01.11.2006.)
ispitanih hrvatskih poduzea.
Ovi podaci dokazuju

da je u hrvatskim malim i srednjim poduzeima
ovakav oblik primjene elektronike trgovine jo
uvijek vrlo malo rairen i nedovoljno iskoriten.
Ukoliko se primjena kupovine roba iiili usluga
putem interneta promatra s obzirom na kriterij
veliine poduzea, uoljiv je trend porasta broja
poduzea koja ga koriste te porast udjela internet-
skih narudbi u ukupnim godinjim trokovima, s
porastom broja zaposlenih u poduzeu. Referentni
podaci dobiveni ispitivanjem prikazani su u tablici .
Postotak ispitanih poduzea koja prodaju robu i
usluge putem Interneta znatno je manji od onih koja
robu i usluge kupuju putem interneta, budui da je
samo o poduzea (o,) od ,, anketiranih koja
primjenjuju neki od oblika elektronike trgovine,
primjenjivalo sustav za online prodaju. Podaci o
udjelima internetske trgovine u ukupnoj vrijedno-
sti godinje prodaje u aoo6. godini u anketiranim
poduzeima prikazani su u na grakonu .
Prema navedenim podacima, u ispitanim malim
i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj, pro-
daja roba i usluga putem Interneta koristi se gotovo
tri puta rjee negoli u malim i srednjim poduzeima
u Europskoj uniji (a,6)
a
. Oito je da hrvatska
11 Ibidem
12 Ibidem
Tablica 5. Struktura anketiranih poduzea s obzirom na veliinu poduzea te intenzitet primjene naruivanja roba i/ili
usluga putem interneta
Primjenjuje se online
naruivanje
16,4% 33,3% 75%
nika u poduzeu
0 1 3
Udio ukupnih narudbi roba i/ili usluga ostvarenih putem Interneta u ukupnim godinjim trokovima
<1% 75% 33,3% 33,3%
1-5% 8,3% 33,3% 0%
5-10% 8,3% 33,3% 16,7%
10-25% 8,3% 0% 16,7%
>25% 0% 0% 33,3%
a;
Grakon 3. Struktura anketiranih poduzea prema prihodima ostvarenim prodajom roba i/ili usluga putem
interneta u 2006. godini
Tablica 6. Struktura anketiranih poduzea s obzirom na veliinu poduzea te intenzitet primjene prodaje roba i/ili usluga
putem interneta
Primjenjuje se online
naruivanje
20% 30% 50%
nika u poduzeu
0 1 3
Udio ukupnih prihoda ostvarenih prodajom roba i/ili usluga putem Interneta u ukupnim godinjim prihodima od
prodaje
<1% 50% 33,3% 20%
1-5% 50% 66,7% 0%
5-10% 0% 0% 40%
10-25% 0% 0% 20%
>25% 0% 0% 20%
a;
poduzea moraju jo mnogo truda uloiti u razvoj
elektronikog intenziteta primjene elektronike
trgovine osobitu u segmentu online prodaje kako bi
sustigla razinu razvoja europskih konkurenata.
Od ukupnog broja poduzea koja primjenjuju
online sustave prodaje, ao ispitanih poduzea
inila su mikro poduzea, o mala poduzea te
o srednja poduzea. I prema ovom pokazatelju,
s porastom veliine poduzea, raste i intenziteta
primjene internetske trgovine te veliina ukupne
prodaje ostvarene ovim putem u odnosu na ukupnu
godinju prodaju. Dobiveni podaci prema kategori-
jama veliine poduzea prikazani su u tablici 6.
U preko ,o ispitanih poduzea koja ve pri-
mjenjuju elektroniku trgovinu njezin daljnji razvoj
ne predstavlja dio dugorone razvojne strategije.
Prema dobivenim rezultatima oito je da se njenu
razvoju pristupa neplanski te se odluke o investira-
nju u njezin daljnji rast i razvoj donose ad hoc. Kod
svega , mikro poduzea, , malih poduzea
te a, ispitanih srednjih poduzea koja ve imaju
implementiranu elektroniku trgovinu prisutna
je svijet o vanosti dugoronog planiranja njezina
razvoja te stoga ona ini vaan dio dugoronog
strategijskog planiranja.
Meu anketiranim poduzeima koja ve koriste
elektroniku trgovinu a. ima mogunost zapri-
manja i obrade online narudbi kupaca dok samo
, poduzea ima uvedenu mogunost online
usklaivanja narudbi s dobavljaima. Sveukupno
promatrano najvia razina implementiranosti susta-
va elektronikog naruivanja i isporuke zabiljeena
je u kategoriji srednjih poduzea, pri emu 6o
srednjih poduzea ima mogunost online zapri-
manja i obrade narudbi te njihova usklaivanja s
dobavljaima te o mogunost praenja zaprima-
nja i isporuke robe.
Primjena online sustava plaanja je najrjee
koriteni oblik primjene elektronike trgovine u
anketiranim malim i srednjim poduzeima. Samo
,a od ispitanog broja poduzea prua svojim
kupcima mogunost online plaanja kupljene robe
i usluga putem kreditnih i debitnih kartica. Oito je
da se u velikom broju poduzea unato postojanju
mogunosti online naruivanja i online kupovine
robe i usluga, njihovo plaanje i dalje obavlja na
tradicionalni nain. Ovakva situacija nedovoljne
primjene aplikacija online plaanja meu malim i
srednjim poduzeima rezultat je neadekvatnosti
njihove informacijsko-komunikacijske infrastruktu-
re te nedovoljne prikladnosti postojee tehnologije
u poduzeima kako bi se kupcima osigurala visoka
razina sigurnosti nancijskih transakcija. Postizanje
ovakve razine sigurnosti i pouzdanosti transakci-
ja zahtijeva znaajne investicije i strunu pomo
to mnoga mala i srednja poduzea ne mogu sebi
priutiti.
5. Prijedlog mjera i aktivnosti unapreenja pri-
mjene elektronike trgovine u malim i srednjim
poduzeima u Republici Hrvatskoj
Prema podacima dobivenim provedenom
anketom, jasno je da se elektronika trgovina u
malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj nalazi na
poetnom stupnju razvoja. Poduzea su prilikom
implementacije i razvoja elektronike trgovine u
svakodnevnom poslovanju suoena s mnogobroj-
nim preprekama, od kojih se kao najvanije interne
prepreke istiu poetni trokovi prilikom uvoenja
elektronike trgovine i nedovoljna nancijska sred-
stva, nedovoljna kvaliciranost osoblja i nemogu-
nost zapoljavanja dodatnog osoblja za odravanje
sustava elektronike trgovine te nedostatak znanja o
potencijalnim oblicima i koristima njezine primjene,
dok su najvanije uoene eksterne prepreke nedo-
voljna sigurnost online transakcija, strah od hakera
i virusa, mali potencijal korisnika elektronike
trgovine, neadekvatnost infrastrukture i zaostajanje
u primjeni tehnologija.
Kako bi se utjecalo na rast i razvoj primjene
elektronike trgovine openito, a posebice u malim
i srednjim poduzeima, potrebno je razviti a zatim i
provesti itav niz mjera i aktivnosti. Predloene mje-
re i aktivnosti za unapreenje primjene elektronike
trgovine mogu se grupirati u etiri kategorije, a to
su: ljudski resursi, procesi, okruenje elektronike
trgovine, tehnologija i infrastruktura.
a;6
5.1. Ljudski resursi
S rastom i zaotravanjem konkurencije na
suvremenim tritima, ljudi predstavljaju jedini
odrivi izvor konkurentskih prednosti malih i
srednjih poduzea. Pronalaenje strunjaka za
ekasno uvoenje i primjenu elektronike trgovine
u poslovanje malih i srednjih poduzea, vrlo je teak
zadatak. Stoga poduzea trebaju stvoriti i nastojati
odrati dobro razvijenu bazu ljudskoga kapitala koja
zahtjeva najviu razinu vjetina i radne etike koje se
neprestano unaprjeuju. Ukljuivanje zaposlenika u
razvoj informacijskih tehnologija i njihovo dodatno
informatiko usavravanje takoer imaju pozitivan
utjecaj na prihvaanje informacijskih tehnologija te
utjecaj na njihovo zadovoljstvo, entuzijazam, preda-
nost i dijeljenje zajednikih vrijednosti. U uvjetima
promjenjivih tehnologija i trendova u poslovanju,
dugorone inovacije u poslovanju ovise o motivi-
ranosti i osposobljenosti zaposlenika te njihovu
dugoronom vezivanju uz poduzee.
Visoka razina strunih znanja i visoka razina
zalaganja i potpore top managementa predstav-
ljaju kljuni organizacijski imbenik koji utjee na
uspjenu primjenu elektronike trgovine u malim i
srednjim poduzeima. Stoga se namee potreba za
kontinuiranom edukacijom managerskih kadrova
koji moraju neprestano usvajati nova znanja i vjeti-
ne kako bi ih prenijeli na svoje zaposlenike, smanjili
njihove otpore promjenama, unaprijedili njihovu
svijest te u poduzeu stvorili poticajno okruenje
za nesmetanu implementacije i razvoj elektronike
trgovine i elektronikog poslovanja.
5.2. Procesi
Elektronika e trgovina u malim i srednjim po-
duzeima biti uspjena ukoliko se zasniva na uspje-
nome modelu elektronikog poslovanja. Stoga se
javlja potreba za sveobuhvatnim restrukturiranjem
postojeih poslovnih procesa odnosno za izgrad-
njom novih kanala poslovanja koji e biti prilagoe-
ni uvjetima poslovanja u novoj ekonomiji, u prvom
redu prilagoeni zahtjevima i potrebama kupaca.
Za ekasnu implementaciju i primjenu elektronike
trgovine u malim i srednjim poduzeima potrebno
je izvriti cjelovitu integraciju poslovnih procesa
i aplikacija, to nije nimalo jednostavan zadatak.
Uspjeno integriranje procesa zahtijeva provoenje
redizajna organizacijske strukture i glavne aplikacije
u cilju razvoja integrirane infrastrukture poduzea.
Pritom se integracija procesa mora odvijati u neko-
liko smjerova: unutar poduzea, prema kupcima,
prema dobavljaima te prema distributerima i
trgovcima. Postojanje integrirane aplikacijske arhi-
tekture postaje jedan od kljunih imbenika uspjeha
elektronike trgovine i ostalih poslovnih operacija u
malim i srednjim poduzeima.
5.3. Okruenje elektronike trgovine
Dok privatni sektor, osobito mala i srednja
poduzea, ima kljunu ulogu u razvoju i primjeni
elektronike trgovine, drava igra instrumentalnu
ulogu u poticanju i unapreenju rasta elektronike
trgovine putem razliitih mjera oblikovanja poticaj-
nog okruenja za njezin razvoj. Vlada je zaduena za
ostvarivanje tehnikih, organizacijskih, zakonskih,
kadrovskih, sigurnosnih i nancijskih pretpostavki
za sveobuhvatno uvoenje interneta u svakodnevni
rad i ivot, za poticanje i koordiniranje izgradnje
internetske infrastrukture, pripremanje zajednikih
osnova i standarda uvoenja interneta u tijela drav-
ne uprave i omoguavanje suvremene komunikacije
tijela dravne uprave s graanstvom te promicanje
internetizacije kao dijela opeg stupnja kulture i
obrazovanja.
Tehnoloke se promjene u Hrvatskoj odvijaju
sporo zbog loe potpore istraivakih institucija,
poslovne kulture koja ne podupire istraivanje
informacijskih tehnologija te otpora prihvaa-
nju novih znanja. Zbog navedenih potekoa te
postojanja visoke razine neznanja, straha i nepovje-
renja poduzea i graana u elektroniku trgovinu i
elektroniko poslovanje, drava mora biti primjer
primjene elektronike trgovine i elektronikog po-
slovanja u gospodarstvu pruanjem razliitih online
javnih usluga, uvoenjem automatizacije internih
procesa te nuenjem razliitih usluga graanima
i poduzeima elektronikim putem. Ona takoer
mora jasno isticati nacionalnu strategiju razvoja
drutva te aktivnosti potrebne za njegov prelazak u
a;;
informacijsko drutvo te promovirati usku suradnju
izmeu velikih poduzea, obrazovnih institucija i
drave kako bi se unaprijedila razina elektronike
spremnosti zemlje. Takoer, drava putem razliitih
besplatnih seminara, edukacijskih programa, stru-
nih skupova, treninga, mree konzultanata, razlii-
tih promotivnih materijala, promocije elektronikog
uenja i slinih akcija, mora promicati potrebu
cijeloivotnog obrazovanja i usavravanja, osobito
managerskog kadra, kako bi se to lake prilagodili
i odgovorili na stalne promjene u turbulentnom
poslovnom okruenju.
Visoki trokovi uvoenja i razvoja elektronike
trgovine u malim i srednjim poduzeima, problem
pristupa kapitalu te nedovoljna nancijska sredstva
za njezin razvoj predstavljaju neke od osnovnih
prepreka irenja primjene elektronike trgovine u
segmentu malog i srednjeg poduzetnitva. Zbog
nunosti pruanja kontinuirane nancijske pomoi
malim i srednjim poduzeima elektronikim trgov-
cima, drava mora osmisliti i razviti niz mjera za
privlaenje investicijskoga kapitala usmjerenog na
ubrzanje rasta malih i srednjih poduzea koja dje-
lomino ili u potpunosti posluju na internetu, omo-
guiti povoljnije uvjete kreditiranja i dati jamstva za
kredite banaka, razviti specine programe potpore,
osnovati razliite fondove i pruiti druge oblike
nancijske pomoi razvoja elektronike trgovine i
elektronikog poslovanja malih poduzea.
Donoenjem i prihvaanjem Zakona o elektro-
nikoj ispravi u prosinca aoo. godine uz primjenu
ve donesenih Zakona o elektronikom potpisu,
Zakona o elektronikoj trgovini, Zakona o teleko-
munikacijama te Zakona o potvrivanju Konvencije
o kibernetikom kriminalu te postepenim usklai-
vanjem ostalih nacionalnih zakona sa zakonodav-
stvom Europske unije zaokruen je pravni okvir
propisa o elektronikoj trgovini i elektronikom
poslovanju. Na ovaj nain pravno su izjednaeni
elektroniki oblici poslovanja uz primjenu infor-
macijsko-komunikacijskih tehnologija s klasinim
papirnatim oblikom poslovanja. Iako su najvaniji
zakonski i operativni preduvjeti ostvareni, put uvo-
enja elektronike isprave u stvarnu uporabu bit e
teak i dug. Jedna od osnovnih prepreka uvoenja
ire primjene elektronike isprave je i injenica da
koritenje elektronikog potpisa u Republici Hrvat-
skoj, koji daje vjerodostojnost elektronikoj ispravi,
jo uvijek nije zaivjelo, kao posljedica nedostatka
odgovarajue tehnike infrastrukture, ali i razliitih
sociolokih i psiholokih problema. Mogunosti
elektronikog potpisa jo uvijek su poznate samo
uem krugu strunjaka za informacijsku sigurnost
te je stoga od iznimne vanosti za daljnji razvoj i
irenje primjene elektronike trgovine u Hrvatskoj
educiranje strune pravne i ire javnosti kako bi se u
potpunosti iskoristile prednosti koje donosi elektro-
niko poslovanje uz primjenu elektronikog potpisa.
Za irenje primjene elektronike trgovine i
elektronikog poslovanja pored zakonske regulative
potrebno je prilagoditi i druga podruja kao to su
telekomunikacije, reorganizacija informacijskih
sustava u poduzeima te usklaivanje tehnikih
normi, a posebice onog dijela koji se odnosi na
strukturu dokumenta u elektronikom poslovanju
(narudbenica, otpremnica, faktura i sl.) kako bi
se njihovom standardizacijom omoguio to bri i
laki prijenos te obrada na mrei.
5.4. Tehnologija i infrastruktura
Budui da se veina aplikacija elektronike
trgovine odvija putem internetskih platformi, do-
stupnost interneta te kvaliteta, cijena i brzina veze
imaju direktan utjecaj na prihvaenost i primjenu
elektronike trgovine. U veini zemalja u razvoju,
pa tako i u Hrvatskoj, sektor pruanja internetskih
usluga polako evoluira pri emu deregulacija i libe-
ralizacija telekomunikacijskog trita ima kljunu
ulogu u promoviranju i zaotravanju trinog natje-
canja, to povratno, pozitivno utjee na sve varijable
internetske infrastrukture. Difuzija i primjena inter-
neta i suvremenih tehnologija openito, a posebice
elektronike trgovine, moe se promatrati na tri
razine: nacionalnoj, organizacijskoj i individualnoj.
Ove tri razine meusobno su zavisne te o njima
ovisi cjelokupni ekonomski i tehnoloki rast i razvoj
zemlje. Pritom je od iznimne vanosti i visoka ra-
zina rasprostranjenosti i primjene interneta u etiri
glavna podruja: istraivanje i razvoj, obrazovanje,
komercijalna (poslovna) primjena te primjena
graana. Budui da se u veini sluajeva na internet
a;8
pristupa putem osobnih raunala, poticanje upotre-
be osobnih raunala u domainstvima i poslovnim
subjektima ima direktan pozitivni utjecaj na ukupni
pristup i povezivanje s internetom te posredno i na
prihvaenost i primjenu elektronike trgovine.
Budui da se nedovoljna razvijenost i zastarjelost
postojee tehnoloke infrastrukture istie kao jedna
od vanih prepreka uvoenja i irenja primjene elek-
tronike trgovine u malim i srednjim poduzeima i
openito, kako bi se osigurala jeftina, sigurna i brza
suvremena informacijsko-komunikacijsku struk-
tura, potrebna su znaajna ulaganja u njezin daljnji
razvoj s posebnim naglaskom na irenja nacionalne
pokrivenosti i primjene irokopojasnog i beinog
pristupa internetu te razvoj vieuslunih mrea.
Malim i srednjim poduzeima elektronikim trgov-
cima poetnicima potrebno je omoguiti povoljnije
uvijete nabavke opreme te povoljnije cijene i uvjete
pristupa internetu.
6. Zakljuak
Iako prihvaanje internetskih tehnologija i
uvoenje elektronike trgovine omoguava malim
i srednjim poduzeima ravnopravnu poziciju na
svjetskom tritu u odnosu na velika poduzea
te ekasno utjee rast i razvoj, analiza rezultata
provedenog istraivanja pokazala je da hrvatska
mikro, mala i srednja poduzea unato relativno
visokoj razini elektronike spremnosti i imple-
mentacije suvremenih informacijsko-komunika-
cijskih tehnologija, nisu sklona njihovoj primjeni
u svakodnevnom poslovanju. Unato visokoj stopi
zastupljenosti osobnih raunala u poduzeima te
postojanju veze s internetom u preko dvije treine
poduzea manje od polovice zaposlenika se njime
redovito slui. Nesklonost prihvaanju i primjeni
sloenijih i sosticiranijih informacijsko-komunika-
cijski tehnologija moe se potvrditi injenicom da
samo 6, poduzea ima implementiran intranetski
sustav te svega ,, ekstranetski sustav u poduzeu.
Ipak, s poveanjem broja zaposlenika u poduzeu
raste razina elektronike spremnosti anketiranih
poduzea.
Usporedo s rastom i razvojem poduzea rastu
i izdvajanja za informacijske tehnologije. Meu-
tim, ona su jo uvijek znatno manja od prosjenih
ulaganja na razini Europske unije, to je najee po-
sljedica nedovoljnog znanja i upuenosti u vanost
i potrebu ovakvog ulaganja za uspjeno poslovanje
i konkuriranje poduzea na globalnom tritu, ali i
kao posljedica nedovoljne raspoloivosti sredstava
te izvora nanciranja malih i srednjih poduzea.
U pravilu poduzea primjenjuju ogranien broj
oblika elektronike trgovine u svojem svakodnev-
nom poslovanju. Najjednostavniji oblici primjene
elektronike trgovine jesu prikazivanje podataka
o poduzeu i ponudi proizvoda i usluga, internet-
ske stranice poduzea te osobna komunikacija s
kupcima putem elektronike pote. Napredni oblici
primjene kao to su elektroniki katalog, online
auriranje proizvoda i slini oblici vrlo se rijetko
koriste. Kod preko ,o ispitanih poduzea daljnji
razvoj elektronike trgovine ne predstavlja dio
dugorone razvojne strategije. Prema dobivenim
rezultatima oito je da se njezinu razvoju pristupa
neplanski te se odluke o investiranju u njezin daljnji
rast i razvoj donose ad hoc. Nepostojanje ili niska
razina ulaganja u elektroniku trgovinu i njezin
daljnji razvoj u poduzeima svih veliina smanjuju
mogunost potpunog iskoritavanja potencijalnih
prednosti i koristi njezine primjene.
Unato relativno visokoj razini elektronike
spremnosti razina primjene elektronike trgovine
je mala zbog evidentne nesklonosti poduzea njezi-
nom prihvaanju i primjeni u svakodnevnom poslo-
vanju, osobito njezinih kompleksnijih i naprednijih
oblika. Pritom je najvii stupanj elektronike spre-
mnosti te primjene elektronike trgovine zabiljeen
u kategoriji srednjih poduzea, a najnii u kategoriji
mikro poduzea. Ovakvi rezultati ne iznenauju bu-
dui da uvoenje i odravanje elektronike trgovine
u poduzee zahtijeva znaajna ulaganja, stoga je lo-
gino da je njezina primjena mnogo rjea u sluaju
mikro i malih poduzea, nego srednjih poduzea.
Kako bi se utjecalo na daljnji rast i razvoj pri-
mjene elektronike trgovine openito, a posebice u
malim i srednjim poduzeima, potreban je razvoj
i provedba sveobuhvatnog modela za uklanjanje
prepreka uvoenju i irenju prihvaenosti i primjene
elektronike trgovine na mikro i makro razini.
Model bi imao za cilj podizanje informatike pi-
a;,
LI:vun:uun
1. A portrait of e-business in 10 sectors of the EU economy, A pocketbook of e-business indicators
2006, E-Business W@tch, Europena Commision, http://www.ebusiness-watch.org/resources/
documents/Pocketbook-2006.pdf (01.11.2006.)
2. Bosilj Vuki, V., Peji Bach, M., urko, K. (2000): An Empirical Review of the Internet Technology
Application in Croatian Large Companies, Zagreb International Review of Economics & Business
Review, 3.
3. e-Business Survey 2006, Table Report, e-Business W@tch,European Commision,
http://www.ebusiness-watch.org/resources/documents/TableReport_2006.xls (01.11.2006.)
4. Kalakota, R., Whinston, A. (1996): Frontiers of Electronic Commerce, Addison-Wesley Publishing
Company, Reading.
5. Measuring Electronic Commerce, OECD, http://stats.oecd.org/glossary/detail.asp?ID=4721
(10.07.2006.)
6. Panian, .: Internet i malo poduzetnitvo, Informator, Zagreb, 2000.
7. Pennoni, F., Tarantola, S., Latvala, A. (2005): The 2005 European E-business readiness index,
European Commision, DG Joint Research Centre, http://ec.europa.eu/enterprise/ict/policy/ebi/ebi-
2005-11-07.pdf (01.08.2006.)
8. Spremi, M., (2003): Moving to e-Business: Exploratory Study on e-Business Readiness in
Croatian Large Companies, Zagreb International Review of Economics & Business, 6, 2003., 1-2.
9. Studija razvoja informacijskog drutva u Hrvatskoj u 2005. godini, Sredinji dravni ured za e-
Hrvatsku, eHrvatska, IDC Adriatics, http://www.e-hrvatska.hr/repozitorij/dokumenti/downloads/
Studija_razvoja_informacijskog_drustva _2005 .pdf (01.11.2006.)
10. The current and future barriers to SME-volution,
www.usherproject.org.uk/support/scenarios/barriers.pdf (28.06.2006.)
11. Zwass, V. (1997): Fundations of Information Systems, McGraw-Hill, New York
smenosti stanovnitva te razine koritenja interneta,
kontinuirano educiranje te podizanje znanja i razine
svijesti o elektronikoj trgovini, koristima i mogu-
nostima njezine primjene svih graana, zaposle-
nih, a osobito managera, redeniranje arhitekture
poduzea, integraciju procesa i poslovnih aplikacija,
povezivanje i kooperaciju meu poduzeima, razvoj
i unapreenje internetske i telekomunikacijske
infrastrukture, usklaivanje nacionalnih tehnikih
normi sa svijetom, prilagodbu zakonske regulative,
uvoenje programa poticanja i pomoi, prvenstveno
nancijske, elektronike trgovine i elektronikog
poslovanja osobito u malim i srednjim poduzei-
ma, informatizaciju javnih i dravnih djelatnosti te
promociju informacijskog drutva u cjelini.
a8o
Hari Bezi, Ph. D,
Andrea Gaparin, M. Sc.,
Lidija Baragi, M. Sc.
Summary
Fast progress of information-communication technology, distribution of computer networks and wider
usage of Internet are basis for the new industrial revolution. Terefore, e-commerce presents new possibility
of gathering competitive advantages on the world market, especially for small and medium companies. In
order to determine the current stage of electronic readiness and electronic intensity of using the e-com-
merce in small and medium companies in Croatia, there was a research carried through micro, small and
medium companies on national level. Although the acceptance of Internet technologies and implementation
of e-commerce ensures to small and medium companies to compete on the world market with large com-
panies and to have eective inuence on their growth and development, the research showed that Croatian
micro, small and medium companies, despite of their high level of electronic readiness and implementation
of modern information-communication technologies, are not favorable in their usage in everyday business.
It is necessary to gure out the universal model to remove barriers for implementation and acceptance of
e-commerce.
Key words
e-commerce, e-business, competitiveness
a8
Puv:uoon vuIovv)n
PuvIImInuv tommuItn:Io
Dr. sc. Branko Mati, Maja Vretenar, dipl. oec.:
Gospodarstvo i nancijske institucije Brodsko posavske upanije (od sredine . do sredine . stoljea)
Economy and Financial Institutions of Brod-Posavina County from Middle of th to Middle of th Century
Mr. sc. Roman ubi:
Uloga stranih banaka u okrupnjavanju bankovne industrije
Role of Foreign Banks in Integration of Banking Industry
Dr. sc. Marijana Zeki-Suac, Anita Frajman-Jaki, univ.spec. asistent, Nataa Drvenkar univ.spec. asistent:
Neuronske mree i stabla odluivanja za predvianje uspjenosti studiranja
Neuron Networks and Trees of Decision-making for Prediction of Eciency in Studies
Dr. sc. Darko Duki,Ivan Bimbi, student:
Analiza implementacije e-learninga u sustavu hrvatskog visokog obrazovanja
Analysis of E Learning Implementation in the System of Croatian University Education
Dr. sc. Edo Rajh:
Razvoj mjernih ljestvica za mjerenje specinih elemenata marketinkog miksa usluga
Development of Measuring Specic Elements of the Services Marketing Mix
a8
GOSPODARSTVO I FINANCIJSKE
INSTITUCIJE BRODSKOPOSAVSKE
UPANIJE (OD SREDINE 18. DO
SREDINE 20. STOLJEA)
Snzv:n
U radu se istrauje nancijska povijest brodskog Posavlja, stupanj razvitka gospodarstva te njegov utjecaj na
razvoj nancijskog sektora od sredine 8. do sredine ao. st. U tom razdoblju obraene su etiri institucije,
najznaajnije u segmentima razvoja gospodarskih, a potom i nancijskih aktivnosti. S rastuim potrebama
stanovnitva prvotno se razvija obrtnitvo dok kasniji intenzivan razvoj industrije dovodi do pojave prvih
nancijskih institucija (prvenstveno nie nancijske organiziranosti), a zatim i postupnog razvoja bankarstva
koji znaajno utjee na cjelokupni razvitak tadanjega Slavonskog Broda i njegove okolice.
KI)uv uI)vI
obrtnitvo, industrija, nanciranje, nancijske institucije, bankarstvo
Dr. sc. Branko Mati, Maja Vretenar, dipl. oec.: Gospodarstvo i nancijske institucije Brodsko posavske upanije (od sredine 18. do sredine 20. stoljea)
Prof. dr. sc. Branko Mati
Maja Vretenar, dipl. oec.
Veleuilite u Slavonskom Brodu
UDK 336.1.07(497.5)17/19
Prethodno priopenje
1. Uvod
Povoljan geografski poloaj, ugodna kontinen-
talna klima, plodno tlo i blizina rijeke uvjetovali su
naseljenost brodskog Posavlja jo u vrijeme starijeg
neolitika (mlaeg kamenog doba). To je vrijeme
stvaranja prvih naselja, a najznaajnija nalazita su
na dananjem Igrau pokraj Slavonskog Broda, na
Ciglani u Slavonskom Brodu te na Goevu kod Ja-
ruga.
U vrijeme eneolitika (bakreno doba) dolazi do

pojave metalurgije, odnosno proizvodnje bakrenih
predmeta, a kasnije otkriem kositra te slitina tih
kovina javlja se bronano doba.
Dolaskom Kelta na podruju brodskog Posav-
lja zapoinje razdoblje mlaeg eljeznog doba.
1 Jeli, I.; i skupina autora: Brodsko-posavska upanija,
povijesno-kulturni pregled s identitetom dananjice, Brodska
rije, Slavonski Brod, 2004., str. 17.
a8
Oni osnivaju utvrdu s naseljem koje dobiva ime
Marsonija, a na njezinu podruju razvijaju obradu
i preradu eljeza te proizvodnju keramike. Naziv
Marsonija nastao je prije nego su Rimljani prodrli
u brodski kraj, to je vano naglasiti, jer se esto
smatra da je Marsonija rimsko naselje.
a
Poetkom . st. nae ere Rimljani osvajaju krajeve
omeene Savom, Dravom i Dunavom, a brodsko
podruje i njegova okolica ulaze u tok povijesnih
zbivanja i postaju sastavni dio Rimskog Carstva.
Brojni ostaci rimske kulture pronaeni su na pro-
storu ire okolice dananjega Slavonskog Broda: u
Banovcima, Donjim Andrijevcima, Gundincima,
no najznaajniji doprinos Rimljana jest upravo
povezivanje Marsonije s drugim krajevima rijenim
putem, intenzivna gradnja cesta, razvoj prometa i
trgovine te procvat novarstva i pismenosti.

U vrijeme velike seobe naroda koja je poela u
drugoj polovini . st. propada Rimska Marsonija,
a kroz brodsko podruje prolaze Huni, Vizigoti i
Gepidi.
Dolaskom Avara i Slavena u 6. st. nestaje antika
civilizacija na panonskim prostorima, a od ;. st. na
njezino podruje stiu Hrvati, koji zatiu ruevine
staroga grada pa stoga svoje naselje nazivaju ime-
nom - Stari Grad.
U srednjovjekovnim pisanim izvorima neka
naselja brodskog Posavlja spominju se ve dvade-
setih godina . st. (Slatnik, Oriovac, Radovanje,
Koba), dok se Brod pod tim imenom prvi put javlja
ao. srpnja a. godine u darovnici hrvatsko-ugar-
skog kralja Bele IV. kao Villa Broid.
U toj ispravi
spominje se selo Broid, a ime je dobilo prema skeli
(brodu) kojom su se ljudi prevozili preko Save.
Sud-
bina sela Broda posve je nepoznata do . st., jer se
tek tada ovo naselje ponovno spominje kao mjesto.
Cijelo podruje dananjega brodskog Posavlja s
posjedima u ostalim dijelovima Slavonije nalazilo se
2 Markovi, M.: Brod, kulturno-povijesna monograja, Matica
hrvatska, ogranak Slavonski Brod, Slavonski Brod, 1994., str. 44.
5 Markovi, M.: Brod, kulturno-povijesna monograja, Matica
hrvatska, ogranak Slavonski Brod, Slavonski Brod, 1994., str. 278.
u vlasnitvu znamenite i mone feudalne obitelji Be-
rislavia Grabarskih. Oni su na prijelazu iz . u 6.
st. izgradili novi Brod kao svoju rezidenciju i od toga
vremena ovo naselje nije vie mijenjalo svoj poloaj
niti ime. Tadanji itelji grad su uglavnom nazivali
Brod, a pridjev novi prije samog imena grada veoma
se rijetko koristio.
Kada je Brod 6. godine pao pod vlast Turaka,
iz njega je bilo iseljeno gotovo cijelo kransko
stanovnitvo, a na ispranjena mjesta su naseljeni
Turci. Pod turskom vlau Brod i brodsko Posavlje
ostali su do 6,. godine, kada je kranska vojska
ula u grad i protjerala tursku vojnu posadu s kojom
je otilo i tursko stanovnitvo, a na njihovo mje-
sto doseljavaju se Hrvati iz Bosne.
6
Poslije izgona
Turaka iz Slavonije, austrijske vlasti pristupile su or-
ganizaciji obrambenog sustava Vojne krajine u koji
je bilo ukljueno i brodsko Posavlje. Tako je ;.
godine zbog obrane od Turaka u Brodu zapoela
izgradnja nove velike tvrave u koju se moglo smje-
stiti i nekoliko tisua vojnika, no pored obrambenog
doprinijela je i gospodarskom te kulturnom razvoju
Broda.
S obzirom na brojnost stanovnitva u Brodu se
tijekom 8. st. znaajno razvija obrtnitvo, koje u
velikoj mjeri utjee na daljnji gospodarski, kulturni,
ali i politiki razvoj ovoga podruja. Godine 8;.
manifestom cara Franje Josipa I. Brod dobiva naziv
Brod na Savi koji e nositi do ,. godine kada
je preimenovan u Slavonski Brod, koje ime nosi i
danas.
;

2. Gospodarstvo Slavonskog Broda od 1750. do
1940. godine
Demografska struktura stanovnitva u sloenom
procesu drutvenog, ekonomskog i kulturnog ivota
te razvitka jedne zemlje od izuzetne je vanosti.
Njegova brojnost te kvalitativna obiljeja upravo
odreuju dinamiku spomenutih procesa, popra-
enih nizom imbenika. imbenici koji djeluju na
veliinu stanovnitva veoma su brojni i ponekada ih
je teko klasicirati. Meutim, zbog lakeg uoava-
nja brojnih utjecaja koji djeluju u danom vremenu i
6 Jeli, I.; i skupina autora: ibidem, str. 29.
7 Jeli, I.; i skupina autora: ibidem, str. 29.
a8
prostoru na veliinu stanovnitva i njegovo kretanje
mogue je sve initelje podijeliti u etiri grupe:
8

: denografski inite/i pronena broa /anova
donainstva prvenstveno preko poveana broa
dece u obite/i
: ekononski inite/i potreba :a radnon snagon u
poedinin sektorina gospodarstva npr industrii
, po/itiki inite/i uteca ratova na kretane sta-
novnitva i to prvenstveno preko snanena dobnih
grupa stanovnika koi pod/ieu vono obve:i te
poreneaa u strukturi po spo/u stvaranen t:v
vika ena
; osta/i inite/i odnos sredine prena tradiciona/nin
vriednostina i nornana prena nae/ina v/ada-
ue re/igie i s/
Stanovnitvo pojedinog podruja razvija se
i mijenja svoja obiljeja pod direktnim ili in-
direktnim utjecajem drutveno-ekonomskog
razvitka.
,
Promjene u demografskom razvitku,
neposredno su povezane s procesom gospodarskog
i drutvenog razvitka, te povratno djeluju jedna na
drugu. Upravo zbog toga vano je uoiti ulogu i
utjecaj kretanja stanovnitva na ekonomski razvoj,
a zatim djelovanje ekonomskog razvoja na kretanje
stanovnitva.
S obzirom na prethodno navedeno, rast stanov-
nitva na podruju Broda tijekom 8. st. znaajno
doprinosi razvoju gospodarstva samog grada i
njegove okolice. Poinju se razvijati obiteljske
seljake zadruge, kao prvi pojavni oblici gospodar-
skih institucija, koje je danas mogue usporeivati
s obiteljskim gospodarstvima, uglavnom poljopri-
vrednih djelatnosti.
2.1. Razvoj gospodarskih aktivnosti na podruju
brodskog Posavlja
Temelj za stvaranje obiteljskih seljakih zadru-
ga zapoeo je osnivanjem Posavske krajine ;oa.
godine u Slavoniji. Tadanja vlast dodjeljivala je
zemlju uz obvezu obavljanja vojne slube. Budui da
8 Wertheimer-Baleti, A.: Demograja-stanovnitvo i ekonomski
razvitak, Informator, Zagreb, 1973., str. 2.
9 Wertheimer-Baleti, A.: Demograja-stanovnitvo i ekonomski
razvitak, Informator, Zagreb, 1973., str. 5.
Vojna krajina u ijem se sastavu Brod tada nalazio,
nije mogla ivjeti bez seljakih zadruga, vlast osniva
slobodne vojne komunitete koji su osloboeni
vojne obveze, kako bi unaprijedila ovu vrstu gos-
podarske djelatnosti i iji status Brod dobiva ;;.
godine.
o
Utjecaj poljoprivrede je znaajan, a njezina
osnovna funkcija je proizvodnja biljnih i stoarskih
proizvoda za zadovoljenje prehrambenih potreba
stanovnitva.
Pored obiteljskih seljakih zadruga u gradu se
s vremenom intenzivno razvija i obrtnitvo. Tako
;68. godine carica Marija Terezija izdaje privilegije
obrtnicima, a u Brodu se osniva cehovski odjel (
obrtnika). Naime, ono to seljaci nisu proizvodili
unutar svojih starih porodinih zadruga, kupovali
su kod brodskih obrtnika rasporeenih po sljedeim
odjeljenjima:
: u prvi cehovski ode/ bi/i su okup/eni nastori koi

su se koristi/i ig/on kroai gunbari i kabanari
: drugon ode/u pripada/i su nastori obrade drve-
ta sto/ari bavari tesari a pridrueni su in bi/i
o i stak/ari nesari i ribari
, trei ode/ ini/i su koari i:nari i posto/ari
; u etvrti ode/ bi/i su svrstani kovai bravari /ona-
ri /inari pekari /icitari i urari a
, u peton ode/u na/a:i/i su se kr:nari i renenari
Djelovanje obiteljskih seljakih zadruga te neto
kasniji razvoj obrtnitva vrlo dobro ilustrira razvoj
ovih djelatnosti te ujedno odraava socijalne i de-
mografske prilike toga razdoblja.
Jedna od najstarijih i najdugovjenijih obiteljskih
zadruga na podruju tadanjeg Broda je Obiteljska
seljaka zadruga Vukovi u selu Kutima, osnovana
ve ;. godine.
Kako bi njezino djelovanje bilo to jasnije, po-
trebno je prije opisa gospodarskih djelatnosti kojima
se bavila, imovine kojom je raspolagala te u kona-
nici nancijskih uinaka koje je ostvarivala svojim
djelovanjem, predoiti dostupne podatke o broju
10 Buni, I.; Lozuk, J.; Toldi, Z.: Slavonski Brod, mala povijesna
monograja, Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, 1989., str.
11 Jeli, I.: Slavonski Brod, povijest grada-srednji vijek,
http://www.sbonline.net/slavonski-brod/povijest/srednji-vijek,
uitano: 04.05.2009.
a86
stanovnika Vojne krajine te grada Broda u ijem se
sastavu nalazio za vrijeme djelovanja zadruge. Broj
stanovnika te njegova struktura prema nacionalnoj
pripadnosti od ;8o. do 8o. godine uglavnom se
temelji na posrednim izvorima i procjenama, jer je
slubeni broj stanovnika za ovo podruje utvren
tek 8;. godine, no podaci prije 8;. godine slue
kako bi se mogao pratiti rast stanovnitva promatra-
nog podruja. (Tablica .)
U promatranih stotinu godina na podruju Bro-
da (od 8;. godine Broda na Savi), mogue je uoiti
poveanje broja stanovnika za ak tri puta s .; na
.,8a osobe. Vrlo visok i brz prirataj stanovnitva
doveo je do razvoja gospodarskih aktivnosti, prvot-
no kroz djelovanje obiteljskih seljakih zadruga, a
kasnije i drugih oblika organiziranja i djelovanja.
Imovina zadruge dijelila se na zajedniku i
privatnu. U okviru zajednike imovine zadruga je
raspolagala s dvadeset jutara
a
vlastite zemlje, u koje
se ubrajalo dva jutra livade, tri jutra ume, jutra
vonjaka, jedno jutro vinograda i etrnaest jutara
12 mjerna jedinica za povrinu (esto se naziva i ral) - 1 jutro =
5754,64 m,
Dravni mjeriteljski zavod, http://www.dzm.hr/mjerne_jedinice,
uitano 04.05.2009.
oranica.
Privatnu imovinu nisu imali svi lanovi,

ve samo ene koje su se udale u zadrugu, nakon
ega bi dobile dukate ili dio zemlje ovisno o dogo-
voru zadrugara. S obzirom na spomenutu imovinu
kojom je zadruga raspolagala, mogue je zakljuiti
kako se bavila poljoprivrednim djelatnostima te sto-
arstvom, lovom i ribolovom. Sve to su proizvodili,
sluilo je za podmirenje osobnih potreba zadrugara.
Zadruga je u selu uivala veliki ugled te je iz
godine u godinu poveavala obujam svoje proizvod-
nje, broj lanova te rast prihoda. Unato tomu, 886.
godine dolo je do slubene diobe zadrugara.
O pravim razlozima diobe moe se samo naga-
ati, no mogue je pretpostaviti kako oni ukljuuju
smanjenje broja lanova zadruge, te zastoj u razvoju
gospodarstva uvjetovanog opadanjem broja obrta
ve od 8;. godine. Iste godine grad mijenja naziv
u Brod na Savi, a slobodna konkurencija s jeftinijom
robom koju brodski trgovci nabavljaju iz razvijenijih
dijelova potiskuje domau obrtniku proizvodnju,
gdje mnogi tradicionalni obrti zbog toga i propada-
ju.
13 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu, fond: Kune zadruge,

kutija 5, spis: imovina zadruge, broj 10.512/888
14 Jeli, I.: Slavonski Brod-povijest grada-srednji vijek
Tablica 1. Kretanje broja stanovnika Vojne krajine i Broda od 1780. do 1880. godine (od 1871. godine Brod na Savi)
Godina Vojna krajina Brod
(Od 1871. god. Brod
na Savi)
Nacionalna
pripadnost
Hrvati Srbi
1780. 443.400 1.574 1.500 74
1800. 483.605 1.926 1.792 134
1820. 544.439 2.484 2.325 159
1830. 598.401 2.812 2.691 121
1840. 658.897 3.693 3.451 242
1850. 621.733 3.719 3.320 399
1857. 675.817 4.223 3.587 636
1870. 755.645 4.565 3.827 738
1880. 764.294 4.982 4.147 835
Izvor: ureeno prema: Gelo, J.: Demografske promjene u Hrvatskoj od 1970. do 1981. godine, Izdavaka djelatnost
Globus, Zagreb, 1987., str. 328., i Buni, I.; Lozuk, J.; Toldi, Z.: Slavonski Brod, mala povijesna monograja, Muzej
Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, 1989., str. 12.
a8;
Poslije ukidanja Vojne krajine grad i njegova oko-
lica ulaze u razdoblje novih drutveno-gospodarskih
odnosa koji uzrokuje znaajne promjene u svim
oblicima dotadanjeg ivota.
2.2. Poeci industrijalizacije na podruju brodskog
Posavlja
Nakon 886. godine Brod na Savi znatno mijenja
svoju zionomiju te doivljava znaajan gospodar-
ski razvitak prvenstveno u segmentu dugoronog
porasta realnog prihoda po stanovniku uz istodoban
rast stanovnitva. eljezniki promet razvija se
uspostavljanjem eljeznike veza sa Sarajevom, dok
bogati trgovci grade velike zgrade kako bi irili svoje
poslovanje iskazujui na taj nain povean poslovni
uspjeh. Brod na Savi se razvija u vano industrijsko
sredite, a velike mogunosti zapoljavanja i zarade
mnoge privlae u grad, gdje se njegovo stanovni-
tvo za svega o godina (88o.-,o.) udvostruuje.
(Tablica a.)
Iz godine u godinu sve je vei udjel industrije u
gospodarstvu. Razvoj industrije privlai i aktivira
proizvodne potencijale te doprinosi poveanju
bruto domaeg proizvoda. Osim toga, mogue ga je
denirati kroz sljedee initelje:

: industria donosi tehniki i tehno/oki ra:vo te
podie ekasnost ukupnog gospodarstva
: industriski napredak nanee i iri uk/uivane
narodne privrede u neunarodnu pode/u rada
15 Cini, V.; Nater, N.: Gospodarstvo Hrvatske-praktikum, Eko-
nomski fakultet u Osijeku, tree izdanje, Osijek, 2009., str. 55.
S obzirom na navedene initelje, veoma je
vano istaknuti kako je u Kraljevini Srba, Hrva-
ta i Slovenaca (,8.-,a,.) te kasnije Kraljevini
Jugoslaviji (,a,.-,.) Brod na Savi bio jedno od
najrazvijenijih industrijskih sredita u Hrvatskoj s
jakom metalnom i drvnom industrijom te je imao
oko .ooo stanovnika, od kojih je oko 6.ooo ivjelo
od industrije i trgovine. S obzirom na to da osnovne
socijalno-ekonomske determinante obujma aktiv-
nog stanovnitva, odnosno svih zaposlenih osoba
unutar jednog podruja ine: ,,granska struktura
privrede i ekonomska struktura stanovnitva (sta-
novnitvo prema ekonomskoj aktivnosti, djelatnosti
i zanimanju) te postotak radne snage, posebno u
nepoljoprivrednim djelatnostima i tempo ekonom-
skog razvitka
6
, mogue je uoiti kako u to vrijeme
Brod na Savi znaajno mijenja navedenu strukturu,
budui da ak o aktivnog stanovnitava dohodak
crpi radom u industriji te se smanjuje udio zaposle-
nih u poljoprivrednim djelatnostima.
Znaajni gospodarski napredak te intenzivan
razvoj industrije dovodi do osnivanja mnogih veli-
kih tvornica meu kojim se posebno isticala Prva
jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova
d.d. Brod na Savi, osnovana ,a. godine u Brodu na
Savi (dananji uro akovi Holding). Prva skup-
tina dioniara odrana je ;. veljae ,a. godine, a
u sudski registar tada je upisana dioniarska glavni-
ca od a.ooo dionica vrijedna o.ooo.ooo dinara.
Tvornica je osnovana s ,o domaega kapitala, a
njezini osnivai bili su: Prva Hrvatska tedionica
16 Cini, V.; Nater, N.: Gospodarstvo Hrvatske-praktikum, Eko-
nomski fakultet u Osijeku, tree izdanje, Osijek, 2009., str. 18.
Tablica 2. Kretanje broja stanovnika Broda na Savi od 1900.-1910. godine
Godina Broj stanovni-
ka
Nacionalna pripadnost
Hrvati Srbi Maari Njemci idovi
1900. 6.539 3.728 1.046 850 523 392
1910. 10.200 5.202 1.632 2.040 816 510
Izvor: ureeno prema: Buni, I.; Lozuk, J.; Toldi, Z.: Slavonski Brod, mala povijesna monograja, Muzej Brodskog
Posavlja, Slavonski Brod, 1989., str.
a88
u Zagrebu, Slavonsko trgovako drutvo ugljena
Kauman i drugovi u Brodu na Savi, Slavonija d.d.
za industriju i drva u Brodu, Tvornica za strojeve i
eljezniku opremu Kistarcs i Jugoslavenska banka
d.d. u Osijeku.
;
Bavila se gradnjom te popravcima
vagona i lokomotiva, eljeznikih mostova, strojeva,
opreme i sl., dok su njezin unutranji ustroj inili:
Glavna skuptina, Ravnateljstvo i Nadzorni odbor.
U sauvanoj nancijskoj dokumentaciji tvornice
mogue je pronai knjigu rauna za razdoblje ,;.-
,o. godine te knjigu banke (,,.-,o.) i knjigu
blagajne (,;.-,8.). U knjizi rauna tvornica je
biljeila svoje ukupne trokove tijekom poslovnih
godina, a oni su se odnosili na plae djelatnika,
putne trokove, najamnine, uredske trokove, tro-
kove za oglase i propagandu, takse na ime sudskih
trokova i sl. Iako nisu sauvane bilance tvornice
prema podacima iz knjige rauna ukupna vrijednost
imovine i obveza na dan . prosinca ,8. godine
iznosila je ao8.a6;.aa,o dinara, dok je zarada od
proizvodnje iznosila .,8.o6,o dinara. Investicije
tvornice uglavnom su se odnosile na nova postroje-
nja i instalacije, a za njih se u ,8. godini izdvojilo
..oo,o8 dinara. U knjizi rauna voena je i
evidencija uplate poreza. Tvornica je plaala dru-
tveni, slubeniki, rentovni i gradski porez, a ukupni
uplaeni iznos na ime poreza ,8. godine iznosio
je ;.,,a dinara. U knjizi banke evidentirana su
zaduenja prema bankama, a uglavnom je uzima-
la dugorone kredite kod ehoslovake i Prake
kreditne banke u Beogradu sa svrhom investiranja
u nova postrojenja i opremu potrebnu za uspjeniji
proizvodni rad tvornice. Iako je jo u Kraljevini
Srba, Hrvata i Slovenaca krajem ,a. godine, osno-
vano Udruenje banaka Srbije u kojemu je postojalo
ukupno 8 novanih zavoda s glavnim sjeditem
u Beogradu, tvornica je ipak uzimala kredite kod
strane banke. Moe se pretpostaviti kako je u tom
razdoblju ona nudila najpovoljnije uvijete kreditira-
nja, no pored toga postoji i mogunost nedostatka
domaega kapitala na podruju tadanje Kraljevine,
koji je generirao potrebu za stranim nancijskim
potencijalom.
17 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu, fond: Prva jugoslavenska
tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, Slavon-
ski Brod, kutija 1, spis: osnivaki akti, inventarni broj 8-HR-
DASB-203/10
Unato tomu, brzo ostvareni uspon proizvodnje
na podruju tadanjeg Broda na Savi (Slavonskog
Broda od ,. godine), brojnost stanovnitva te
poveana proizvodnost rada osnovni su imbenici
koji utjeu na znaajno irenje trita.
Upravo zbog toga cjelokupni gospodarski ra-
zvitak grada generira potrebu za stvaranjem prvih
nancijskih institucija na njegovu podruju, a za nji-
hov nastanak svakako je zasluno i djelovanje Prve
jugoslavenske tvornice vagona, strojeva i mostova
d.d. Brod na Savi.
3. Financijske institucije u Slavonskom Brodu
od 1930. do 1960. godine
U sasvim novim uvjetima intenzivnog porasta
industrijske proizvodnje i rastuih potreba sta-
novnitva na podruju Slavonskog Broda i njegove
okolice sasvim je logina pojava prvih nancijskih
institucija. One su po svome ustroju jednostavnije
nancijske institucije, manjeg nancijskog poten-
cijala te uglavnom lokalnog znaaja. Te nancijske
institucije su ,,neprotne, uzajamne institucije u
vlasnitvu svojih lanova deponenata, koje se
osnivaju da bi jasno deniranim grupama graana s
niim prihodima pruale jeftin i dostupan nancij-
ski servis, koji im banke ne pruaju na zadovolja-
vajui nain
8
, a po principima koji su najsliniji
18 Leko, V.; Boina, L.: Novac, bankarstvo i nancijska trita,
Adverta, Zagreb, 2005., str. 137.
a8,
principima poslovanja kreditnih unija.
,

,,Kao neprotne institucije, kreditne unije ne
nastoje maksimizirati dobit svojih vlasnika, ve
neizravno ostvaruju interese svojih lanova tako da
im nude nie kamatne stope na odobrene kredi-
te ili vie kamatne stope na depozite.
ao
Poticanje
uzajamnog potpomaganja izmeu lanova u potrebi
ima jedan oblik karitativnog i socijalno osjetljivog
djelovanja ugraen u temeljne principe funkcionira-
nja kreditne unije.
a

U izvorima sredstava imaju vlasnike udjele
(tedne depozite na udjelnim raunima), tedne
depozite lanova i nelanova, depozite na tekuim
raunima i slino.
3.1. Djelovanje kreditnih unija kao jednostavnijih
oblika nancijskih institucija
S obzirom na navedene karakteristike kreditnih
unija, mnoge od njih mogue je uoiti i u principi-
ma rada nancijskih institucija na podruju Slavon-
skog Broda u prvoj polovini ao. st. Upravo jedna od
takvih nancijskih institucija je Zanatsko kreditna
19 Kreditna unija moe obavljati djelatnost koja obuhvaa
sljedee poslove:
1.)primati novane depozite lanova kreditne unije u domaoj
valuti
2.)odobravati kredite lanovima kreditne unije u domaoj valuti
3.)obavljati mjenjake poslove za lanove kreditne unije
4.)dodjeljivati novanu pomo lanovima kreditne unije
5.)davati jamstva za obveze lanova kreditne unije u domaoj
valuti (Zakon o kreditnim unijama, lanak 3., Narodne novine
broj 141/06.)
Osnovati ju moe 30 ili vie osoba na jednom od sljedeih
naela:
1.)naelo zaposlenja
2.)naelo zanimanja, odnosno profesije
3.)teritorijalno naelo. (Zakon o kreditnim unijama, lanak 5.,
Narodne novine broj 141/06.)
lanovi kreditne unije mogu biti osobe koje imaju zajedniki in-
teres i zajedno djeluju s ciljem unapreenja i zatite meusobnog
interesa na naelu nancijske uzajamnosti. lanovi kreditne
unije mogu biti samo: trgovci pojedinci i obrtnici sa sjeditem
u Republici Hrvatskoj i zike osobe s prebivalitem u Republici
Hrvatskoj. Tijela kreditne unije su uprava, nadzorni odbor i
skuptina. (Zakon o kreditnim unijama, lanak 9.i lanak 14.,
Narodne novine broj 141/06.)
21 Mati, B.; Serdarui, H.: Models of Including Financially
Inactive Population into the Financial System, Interdisciplinary
Management Research IV, Barkovi, D.; Runzheimer B.(ur.),
Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku, Fachhochschule Pforzheim
Hochschule fr Gestaltung, Technik und Wirtschaft, 2008., str.
302.
zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, osnovana
o8. veljae ,. godine na neodreeno vrijeme, a
poela je s radom o. oujka iste godine. Registri-
rana je oa. oujka ,. godine kod Kotarskog suda
u Slavonskom Brodu, gdje je bilo i samo sjedite.
aa

Zadruga je osnovana kao udruenje s neogranie-
nim brojem zadrugara, uz jasno denirane ciljeve i
zadatke koje je bilo vano ostvariti na sljedei nain:
a
: v/astita i/i po:an/ena sredstvina koa ina na ras-
po/aganu p/asirati odobravanen povo/nih kredita
svoin :adrugarina /anovina
: buditi i ra:viati duh tedne svoih :adrugara
, pruati in pono u s/uau bo/esti povrede u radu
starosti i snrti te
; raditi na ku/turnon u:di:anu i usavravanu
svoih /anova prireivanen i:/obi i :anatskih
sanova
lanom zadruge mogla je postati svaka zika
osoba koja je vlastoruno potpisala pristupnicu,
uplatila pristupninu od o,oo dinara i barem jedan
zadruni udio te se obvezala na prisilnu mjesenu
tednju. Zadruni udjeli iznosili su aoo,oo dinara, a
uplaivali su se u roku od godine dana u jednakim
mjesenim obrocima (osim poetnikog udjela
koji je morao biti uplaen odjednom, i to u gotovu
novcu).
U okviru pasivnih bankarskih poslova ili poslova
izvora sredstava, zadruga se bavila prtimanjem ted-
nih uloga lanova (ulozi na tedne knjiice te ulozi
od prisilne mjesene tednje), primanjem depozita
na tekue raune lanova, reeskontiranjem mjenica
te primanjem kredita od drugih nancijskih institu-
cija (banaka). Pored navedenog u izvorima sredstava
nalazili su se i zadruni (vlasniki) udjeli. Vlastita ili
pozajmljena sredstava koja je imala na raspolaganju
zadruga je plasirala odobravanjem kredita.
Iz nancijske dokumentacije vidljivo je odobra-
vanje kredita samo lanovima zadruge, uglavnom
22 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu, fond: Zanatsko kreditna
zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, kutija 1, spis: Odluka o
registraciji, broj 4653 gr./1931 R 221-931
zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, kutija 1, spis: Pravila
Zanatsko kreditne zadruge za grad i kotar Slavonski Brod, broj
6.1.2.1./375
a,o
na rok od tri do est mjeseci ili na godinu dana.
Visine odobrenih kratkoronih kredita nisu prelazile
a.ooo,oo dinara, a zadrugari su ih vraali obrono,
uz kamatnu stopu od 6 - 8 godinje. Dospjeli
krediti mogli su se prolongirati, ali samo u sluaju
otplate najmanje dijela kredita. Odobravali su se
iskljuivo u svrhu razvoja obrta, a najee odo-
bravane vrste bili su krediti po tekuim raunima
zadrugara te eskontni krediti. U sluaju neizvrava-
nja otplate kredita u ugovorenome roku, zadruga-
rima se odobravao rok od trideset dana u kojem su
morali izvriti svoju obvezu, dok su u suprotnom,
odlukom Upravnog odbora iskljuivani iz zadruge.
U okviru razvijanja duha tednje kod svojih
lanova, svaki zadrugar je bio duan na ime stalne
prisilne tednje jednom mjeseno ulagati ,oo
dinara, to se smatralo jednim udjelom. Zadrugari
su uglavnom upisivali 8 komada udjela mjeseno.
Jedno kolo stalne prisilne tednje trajalo je etiri go-
dine, a onaj tko ju prekine dobiva isplatu uloga tek
pri isteku dotinog kola, ali u tome sluaju ne dobi-
va kamatu. Kamata na uloge od prisilne mjesene
tednje iznosila je , godinje. Novana tednja
danas se u ekonomskoj teoriji i u nancijskoj analizi
jedinstveno denira kao razlika izmeu dohotka i
potronje u istom vremenskom razdoblju, tj. kao
nepotroeni dohodak.
Ostvarivanje tednje po pojedinim subjektima
determinirano je njihovim individualnim odlukama
o podjeli raspoloivog dohotka na potronju i ted-
nju, pri emu odluke o potronji odreuju veliinu
tednje.
a
Dokaz kako je tednja zadrugara bila
vaan imbenik u njihovu ivotu upravo su tedni
ulozi koji su ujedno predstavljali i najvei izvor sred-
stava zadruge. Zadrugari su tednju oroavali na
period od jednog do est mjeseci, na to su dobivali
godinju kamatnu stopu od . do . godinje,
dok su se tedni ulozi kretali u rasponu od aoo,oo
do a.oo,oo dinara.
Zadruga je meu Broanima slovila kao veoma
ugledna institucija. U imeniku Zadruge je u razdo-
blju od ,. do ,o. godine evidentirano ao za-
drugara. Svaki od njih je evidentiran pod odreenim
tekuim brojem, imenom i prezimenom, prebiva-
litem, iznosom poslovnih udjela te evidenciji o
prestanku lanstva. Zanimanja zadrugara uglavnom
su ukljuivala kovae, pekare, strojovoe, lugare,
brijae, opanare s mjestom stanovanja u Slavon-
skom Brodu i okolnim selima (Vrpolje, Podvinje,
Sibinj, Oriovac).
Pored unaprijed navedenog, veoma je vano
istaknuti kako se u radu zadruge posebno istie pra-
vednost i etinost ophoenja prema njezinim lano-
vima. Nain ovoga poslovanja mogue je uoiti kroz
pruanje pomoi zadrugarima u njihovim najteim
trenucima (bolest, smrtni sluaj i sl.). Primjenom
ovih principa, zadruga se brinula o svojim lano-
vima izraavajui na taj nain moralnost svojega
poslovanja i ulijevajui im povjerenje. Razliitim
mjerama dokazala im je kako e uvijek biti uz njih, a
ne samo prilikom poslovne suradnje. Ova socijalna
funkcija ne slui samo u svrhu uspostave povjerenja
izmeu lanova ve i ,,ukljuuje siromanije slojeve
stanovnitva u nancijski sustav, zadovoljenje njiho-
vih specinih interesa te interesa lokalne zajednice
ili drutvenih skupina
a
, to je jo jedna od karakte-
ristika dananjih kreditnih unija.
Jednako tako, potrebno je spomenuti kako je sa-
uvanom arhivskom graom vidljivo ponovno osni-
vanje Skuptine Zanatske kreditne zadruge za grad
i kotar Slavonski Brod a. svibnja ,. godine.
a6
Kao
takva djelovala je do a,. travanja ,. godine kada je
likvidirana odlukom Upravnog i Nadzornog odbora,
navodno iz nancijskih razloga, iako sauvanom
dokumentacijom to nije vidljivo. Preostala imovina
dana je na uvanje i upravljanje Savezu zanatlijskih
udruga u Zagrebu i nije podijeljena izmeu lanova.
3.2. Razvoj bankarstva na brodskom podruju do
1945. godine
Pored kreditnih unija kao jednostavnijih oblika
nancijskih institucija koje svojim djelovanjem za-
dovoljavaju potrebe ue skupine ljudi, na podruju
Slavonskog Broda sredinom ao. st. djelomino se
razvijaju i banke. Tako je o,. prosinca ,. godine
osnovana Srpsko kreditna banka d.d. u Slavonskom
25 Leko, V.; Boina, L.: ibidem, str. 138.
zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, kutija 1, spis: registar
Okrunog privrednog suda u Slavonskom Brodu, tekui broj 1,
broj rjeenja 5189t
a,
Brodu. U sauvanoj arhivskoj grai mogue je pro-
nai dionice banke iz ,;. godine, izvjetaj Uprav-
nog i Nadzornog odbora vezan uz bilancu iz ,.
godine te pojedine zapisnike sjednica Nadzornog
odbora biljeene u posebnoj knjizi. Organi banke
bili su Glavna skuptina, Upravni i Nadzorni odbor,
no budui da nije sauvana detaljna osnivaka do-
kumentacija banke, o pojedinim principima njezina
rada te vlasnikoj strukturi moe se samo nagaati.
Banka se bavila kratkoronim i dugoronim kre-
ditiranjem svojih komitenata, uglavnom obrtnika,
uitelja, pravnika i lijenika. Kratkoroni krediti
odobravani su na rok od 6 do a mjeseci, a najee
vrste bili su eskontni i krediti po tekuim raunima.
Krediti su se odobravali po kamatnim stopama
od 8 do o godinje, vraali su se uglavnom u
jednakim mjesenim obrocima, a pored kamata
banka je zaraunavala i proviziju od godinje. U
pojedinim sluajevima odobravala je i dugorone
hipotekarne kredite, a predmet zaloga za njihovo
odobrenje nisu bile nekretnine ve zemlja u posjedu
komitenata.
Kratkoroni izvori sredstava banke inili su
tedni ulozi stanovnitva i depoziti na tekuim rau-
nima. tedjeti se moglo otvaranjem tedne knjiice,
a bilo je mogue i oroiti ju na period od jednog
do dvadeset i etiri mjeseca. Najmanji tedni ulog
za razdoblje od godine dana bio je ;oo.oo dinara,
a preko godine dana .aoo,oo dinara uz godinje
kamatne stope od - .
Pored tednih uloga, banka se okretala i novom
obliku izvora sredstava - emisiji vlastitih vrijed-
nosnih papira s ciljem osiguranja izvora sredstava
na dui rok. Budui da je obavljala samo neke od
bankarskih poslova, svojim djelovanjem i doprino-
som u razvoju nancijskih institucija na podruju
tadanjega Slavonskog Broda ne razlikuje se mnogo
od Zanatsko kreditne zadruge. Banka je prestala s
radom a;. travnja ,. godine, nakon to su u raz-
doblju od ,. do ,. godine, prema zapisnicima
sjednica Nadzornog odbora u njezinim bilancama
zabiljeeni gubici poslovanja izazvani loom poslov-
nom politikom, ali i stanjem u gospodarstvu toga
vremena, uzrokovanog ratnim prilikama. Ratno
stanje dovelo je do znaajnog slabljenja gospodar-
skog razvoja i vjerojatno je jedan od razloga koji je
utjecao na prestanak rada banke.
Razdoblje Drugog svjetskog rata i Nezavisne
Drave Hrvatske (,.-,.) jedno je od najteih
koje je grad u svojoj povijesti proivio. Izmueni
brojnim nedaama koje rat nosi sa sobom, Broani
su k tome u vremenu travanj ,. - travanj ,.
bili izloeni bombardiranju od strane zapadnih
saveznika, to je strahovito pogodilo sam grad i
njegova okolna sela. Unato tome u gradu djeluju
pojedine nancijske institucije, meu kojima i Za-
natsko kreditna zadruga te Srpsko kreditna banka.
Nakon ratnog oporavka Slavonski Brod ponovno
ulazi u razdoblje gospodarskog napretka i razvit-
ka industrije, to znaajno utjee i na promjene u
bankarskom sustavu.
No, osim opisanih nancijskih institucija koje su
osnovane na podruju Slavonskog Broda u razdo-
blju do ,. godine, potrebno je navesti i osnutke
lijala drugih banaka i tedionica koje su jednako
tako doprinijele razvoju nancijskog i bankarskog
sektora na brodskom podruju. Neke od njih su:
Prva hrvatska tedionica, Zagreb, Izvozna banka
a.d., Beograd, Jugoslavenska udruena banka a.d.,
Beograd, te tedionica Savske banovine, Zagreb.
3.3. Osnovne karakteristike bankarstva u razdo-
blju od 1945. do 1960. godine
Poslije zavretka Drugog svjetskog rata dolazi
do nacionalizacije banaka i novarskih zavoda. U to
vrijeme najvaniju ulogu dobiva osnivanje Zemalj-
ske banke u Hrvatskoj sa sjeditem u Zagrebu, koja
uskoro otvara podrunice u svim veim mjestima
pa tako i u Slavonskom Brodu. U prvim godinama
nakon rata, Slavonski Brod i njegova okolica ulaze u
razdoblje novoga gospodarskog napretka gdje razvoj
sekundarnih i tercijarnih djelatnosti ponajvie u
samom gradu biljee do tada najvie stope rasta.
U novonastalim uvjetima i rastuim potrebama
stanovnitva, daljnji razvoj bankarstva kao vane
komponente ujednaenog razvoja bio je od posebne
vanosti za Broane. Tako se u Slavonskom Brodu
otvara ve spomenuta podrunica Zemaljske banke
koja je obavljala sve vane poslove u vezi s ponov-
nim aktiviranjem tednje stanovnitva, odobrava-
njem kredita pojedinim poduzeima i graanima te
a,a
je imala odgovarajuu ulogu i u ostalim nancijskim
transakcijama.
No, do ,6o. godine vano je spomenuti i
osnutke mnogih gradskih te opinskih tedionice i
zadruga, iji je osnovni cilj osnivanja bio odgovara-
juim i organiziranim oblicima poticati prikupljanje
novca. Ove su institucije po vrlo povoljnim uvjetima
davale proizvodne, potroake i investicijske kredite
pojedinim organizacijama, a posebice velikom broju
moderniziranih i tehnoloki unaprijeenih Opih
poljoprivrednih zadruga toga vremena Poljoprivred-
ne i radne zadruge s podruja kotara Slavonski Brod
Beravci (,.-,.), Gundinci (,.-,6.), Sibinj
(,6.-,8.), Sikirevci (,.-,6o.), Poljoprivredna
zadruga s ogranienim jamstvom Slavonski Brod
(,6.-,6o.), Poljoprivredna zadruga s ogranie-
nim jamstvom Gradika Bebrina (,,.-,6o.). Ove
institucije su prikupljale tednju graana, davale
nancijske savjete i obavljale mnoge druge poslove
bankarske prirode.
Meu njima posebno se istie Zadruna tedio-
nica S.O.J., Slavonski Brod (,6.-,6o), te ,,Rad-
niko-namjetenika zadruga S.O.J., Slavonski Brod
(,6.-,.), Nabavljako-potroaka zadruga
S.O.J., Brodsko Vinogorje (,6.-,.) i druge.
Sredinom ao. st. dolazi do znaajnih promjena
u bankarskom sustavu tadanje drave. Promjene
se prvenstveno odnose na djelominu liberalizacija
bankarskog poslovanja, koja zahvaa i brodski kraj
te omoguava daljnji razvoj nancijskog poslovanja
na ovom podruju.
4. Zakljuak
Slavonski Brod i brodsko Posavlje zbog svoga po-
voljnog geografskog poloaja bili su stalno naseljeno
podruje jo od vremena mlaeg kamenog doba pa
sve do danas. Dolaskom Kelta, zatim Rimljana, Tu-
raka te kasnije domaeg stanovnitva, ovo podruje
postaje sredite povijesnih i kulturnih zbivanja,
koja su s vremenom, posebice zbog znaajnog rasta
stanovnitva rezultirala razvojem gospodarstva.
Tako sredinom 8. st. tadanji Brod postaje mje-
sto u kojem se razvijaju obiteljske seljake zadruge,
no tek pojavom obrtnitva dolazi do znaajnijeg
razvoja grada, to utjee na porast ivotnog stan-
darda graana. Meutim, broj tradicionalnih obrta
opada nakon 8;. godine, a grad ulazi u razdoblje
novih drutveno-gospodarskih odnosa te se razvija
se u vano industrijsko sredite. Rad mnogobrojnih
tvornica te rast proizvodnje dovode do rastuih
potreba stanovnitava pa je sasvim logina pojava
prvih nancijskih institucija na tadanjem brod-
skom podruju.
Njihova brojnost uglavnom se odnosila na
jednostavnije oblike nancijske organiziranosti s
osnovnim ciljem poticanja tednje svojih lanova te
osiguranja povoljnijeg kreditiranja na naelima ne-
protnosti i uzajamnosti. Razlog osnivanja upravo
ovih oblika nancijskih institucija mogue je traiti
u manje propisanom iznosu potrebnoga osnivakog
kapitala, to ukazuje na nancijsku mo ovoga kraja.
U Slavonskom Brodu gotovo nisu ni postojale
banke sa sjeditem u ovome gradu, ve su uglavnom
djelovale podrunice banaka s tadanjeg teritorija
Kraljevine Jugoslavije (u vlasnikoj strukturi pre-
vladavao je inozemni kapital) te kasnije s teritorija
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije.
Izuzetak je Srpsko kreditna banka u Slavonskom
Brodu koja dijelom utjee na razvoj ovoga kraja, ali
i na razvoj bankarskog sektora.
Nakon Drugog svjetskog rata izvrena naciona-
lizacija banaka i nancijskih institucija zahvaa i te
institucije u Slavonskom Brodu te njihova organiza-
cija i djelovanje dijeli sudbinu itavog bankarskog
sektora u tadanjoj dravi.
a,
LI:vun:uun
1.Buni, I.; Lozuk, J.; Toldi, Z.: Slavonski Brod, mala povijesna monograja, Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, 1989.
2.Cini, V.; Nater, N.: Gospodarstvo Hrvatske-praktikum, Ekonomski fakultet u Osijeku, tree izdanje, Osijek, 2009.
3.Gelo, J.: Demografske promjene u Hrvatskoj od 1970.-1981. godine, Izdavaka djelatnost Globus, Zagreb, 1987.
4.Jeli, I.; i skupina autora: Brodsko-posavska upanija, povijesno-kulturni pregled s identitetom dananjice, Brodska rije, Slavon-
ski Brod, 2004.
5.Leko, V.; Boina, L.: Novac, bankarstvo i nancijska trita, Adverta, Zagreb, 2005.
6.Markovi, M.: Brod, kulturno-povijesna monograja, Matica hrvatska, ogranak Slavonski Brod, Slavonski Brod, 1994.
7.Mati, B.; Serdarui, H.: Models of Including Financially Inactive Population into the Financial System, Interdisciplinary
Management Research IV, Barkovi, D.; Runzheimer B.(ur.), Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku, Fachhochschule Pforzheim
Hochschule fr Gestaltung, Technik und Wirtschaft, 2008., str. 296-310.
8.Wertheimer-Baleti, A.: Demograja-stanovnitvo i ekonomski razvitak, Informator, Zagreb, 1973.
9.Zakon o kreditnim unijama, Narodne novine, broj 141/06.
10.Fond: Kune zadruge, kutija 5, spis: imovina zadruge, broj 10.512/888
11.Fond: Kune zadruge, kutija 5, spis: Zapisnik o diobi zadrugara, broj 10.512/913
12.Fond: Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, Slavonski Brod, kutija 1, spis: osnivaki akti,
inventarni broj 8-HR-DASB-203/10
13.Fond: Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, Slavonski Brod, kutija 4, spis: dionice tvornice
i Zapisnik o igosanju 550.000 komada dionica IV. emisije vrhu Din 110.000 zakljuen 17. septembra 1928. god., inventarni broj
4/5/6-HR-DASB-41/203
14.Fond: Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, Slavonski Brod, kutija 4, spis: knjiga blagajne,
knjiga rauna, inventarni broj 11/12- HR-DASB-41/203
15.Fond: Srpsko kreditna banka u Slavonskom Brodu, kutija 3, spis: Izvjetaj za poslovnu godinu 1934., inventarni broj 1-HR-DA-
SB-442/201
16.Fond: Srpsko kreditna banka u Slavonskom Brodu, kutija 3 i 4, spis: dionice dioniara iz 1937. god., inventarni broj 2 i 3-HR-
DASB-442/201
17.Fond: Zanatsko kreditna zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, kutija 1, spis: Odluka o registraciji, broj 4653 gr./1931 R 221-931
18.Fond: Zanatsko kreditna zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, kutija 1, spis: Pravila Zanatsko kreditne zadruge za grad i
kotar Slavonski Brod, broj 6.1.2.1./375
19.Fond: Zanatsko kreditna zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, kutija 1, spis: registar Okrunog privrednog suda u Slavon-
skom Brodu, tekui broj 1, broj rjeenja 5189
20.Fond: Zanatsko kreditna zadruga za grad i kotar Slavonski Brod, kutija 6, spis: bilanca, rauni, mjeseni obrauni, izvodi iz
banke
21.Jeli, I.: Slavonski Brod-povijest grada-prapovijesno razdoblje, <http://www.sbonline.net/slavonski-brod/povijest/prapovijesno-
razdoblje-u-brodu-i-okolici>, uitano 04.05.2009.
22.Jeli,I.: Slavonski Brod-povijest grada-srednji vijek, <http://www.sbonline.net/slavonski-brod/povijest/srednji-vijek>, uitano:
04.05.2009.
23.Dravni mjeriteljski zavod, <http://www.dzm.hr/mjerne_jedinice>, uitano 04.05.2009.
a,
Branko Mati, Ph. D.,
Maja Vretenar, B. Sc. (Econ.),
Associate Degree College, Slavonski Brod
Etoomv no FIntInI Is:I:u:Ios ov Buoo-vosnvIn Cou:v (Fuom :uv MIooIv ov
8:u Cv:uuv :o :uv MIooIv ov zo:u Cv:uuv)
Summary
Te paper researches nancial history of Brod-Posavlje, the extent of economic development and its
inuence on nancial sector from the middle of 8th century to the middle of aoth century. What we deal
with are four most important institutions in the segments of the economic and later nancial activities
of this period. With the increasing needs of population the rst to develop is craft while later intensive
development of industry leads to the phenomenon of the rst nancial institutions (rst of all, lower
nancial organizations level) and also to gradual development of banking that signicantly inuences the
whole development of Slavonski Brod and its surroundings.
Key words
Craft, industry, nancing, nancial institutions, banking
a,
ULOGA STRANIH BANAKA U
OKRUPNJAVANJU BANKOVNE
INDUSTRIJE
Mr. sc. Roman ubi: Uloga stranih banaka u okrupnjavanju bankovne industrije
Mr. sc. Roman ubi
Hrvatska narodna banka
UDK 339.72
Prethodno priopenje
Snzv:n
Dinamian razvoj nancijske industrije u posljednjih desetak godina, koji je s obzirom na vrstu nancijskih
posrednika jo uvijek ostao bankocentrian, predstavlja dovoljan povod da se istrae uzroci koji su doveli
do sadanje strukture bankovnog sustava. Radom je, nakon prikaza teoretskih osnova oblika okrupnjavanja
i povezivanja banaka, analiziran utjecaj stranih banaka na razvoj hrvatskoga bankovnog sustava te se, osim
saznanja o kvantitativnim promjenama u bankovnom sustavu, istrailo motive banaka za okrupnjavanjem
koji su izmeu ostalog doveli do stvaranja uinaka ekonomija obujma i ekonomija obuhvata. Meutim,
koncentracije meu bankama mogu dovesti do stvaranja negativnih eksternalija koje zatim postaju potenci-
jalne opasnosti za bankovni sustav. Dosadanje spoznaje o razvoju bankovnog sustava iskoritene su izradu
projekcija budueg razvoja bankarstva, a na temelju podataka iz zemalja regije uinjena je usporedna analiza
okrupnjavanja banaka u tim zemljama. Zakljuuje se da su inozemne banke dosad bile najvei pokretai
okrupnjavanja banaka u Republici Hrvatskoj, ali i da su pridonijele kvalitativnom razvoju bankovnog trita
te produbljivanju spektra nancijskog trita.
KI)uv uI)vI
okrupnjavanje, spajanje i pripajanje, koncentracija, bankovni sustav
a,6
1. Uvodna razmatranja
S obzirom na bankocentrini nancijski sustav,
banke predstavljaju daleko najvanije nancijske
posrednike premda podaci pokazuju da nancijski
sustav postaje sve dublji te da se na tritu pojavljuju
neki novi oblici nancijske intermedijacije koji su
po svojim karakteristikama specini. Strukturne
promjene koje su se dogodile u hrvatskom ban-
kovnom sustavu ogledavaju se u injenici da je u
posljednjih deset godina u bankovnom sustavu Re-
publike Hrvatske banaka izalo iz sustava, a osam
novih banaka dobilo odobrenje za rad. U radu e
prvenstveno biti istraena dogaanja u hrvatskom
bankovnom sustavu, a dodatni osvrt e se usmjeriti
na uloge stranih banaka u okrupnjavanjima u ban-
kovnim sustavima ove regije.
Bankovne koncentracije se svrstavaju u katego-
riju horizontalnih koncentracija budui da dolazi
do povezivanja poduzetnika koji se bave istom
djelatnou, meutim time se stvaraju i preduvjeti
za nastanak antikonkurentskih uinaka. Cilj ovog
rada, izmeu ostalog, jest i dokazati da se takvim
okrupnjavanjem ipak stvaraju pozitivni uinci za
komitente, ali i za ostale sudionike na tritu.
S obzirom na relativno visok udio inozemnih ba-
naka u vlasnikim strukturama banaka u Republici
Hrvatskoj eli se istraiti to je potaknulo inozemne
banke da pristupe hrvatskom bankovnom tritu
i konano koja je bila njihova strategija nastupa.
Istrait e se, na temelju dosadanjih spoznaja, zato
je veina inozemnih banaka izabrala strategiju ek-
sternog rasta, a vrlo malo ih se odluilo za strategiju
organskog rasta.
Kao osnova za postizanje ciljeva predmetnog
istraivanja ispitat e se temeljna hipoteza istra-
ivanja koja glasi: Inozemne banke su zbog svoje
nancijske snage najvei pokreta okrupnjavanja
banaka u Republici Hrvatskoj.
Za potvrivanje spomenute hipoteze kao i za
potporu ostvarivanja ciljeva istraivanja koristit e
se sljedee znanstvene metode: metoda deskripcije,
statistike metode, usporedna analiza te metoda
analize i sinteze.
U istraivanju e se kao izvori podataka koristiti
podaci prikupljeni za potrebe Hrvatske narodne
banke kao nadlenog tijela za nadzor bankovnog
sustava kao i drugi dostupni podaci nadlenih tijela
za nancijski sektor. Za nancijske sektore izvan
Republike Hrvatske koristit e se sekundarni izvori
podataka dostupni od drugih sredinjih banaka i
nancijskih regulatora.
2. Oblici okrupnjavanja i povezivanja banaka
Dinamian razvoj poduzetnike aktivnosti
omoguuje poduzetnicima da se koriste razliitim
instrumentima kako bi na tritu ostali konkurentni
i kako bi zadrali odnosno pojaali svoj trini po-
loaj. Slijedei razliite motive poduzetnici nastoje
svoje poslovanje na neki nain poveati i okrupniti
bilo na privremenoj ili na trajnoj osnovi. Kad se go-
vori o oblicima okrupnjavanja i povezivanja banaka,
moe se rei kako su najei oblici okrupnjavanja
zapravo povezivanje izmeu banaka meusobno,
pri emu banke prenose svu svoju imovinu na novo
drutvo ili drugom drutvu te prestaju postojati kao
samostalno drutvo. Zapravo, najei oblici okrup-
njavanja banaka nastaju spajanjem i pripajanjem,
meutim osim ta dva pravna oblika, bankama kao i
drugim poduzetnicima doputeni su drugi postup-
ci kojima oni mogu jaati svoj poloaj na tritu.
Pojedini autori openito za sve oblike povezivanja
meu gospodarskim subjektima, koji ne moraju
nuno oznaavati spajanja i akvizicije nego i druge
vrste poslovnih aranmana, koriste izraz poslovne
kombinacije.
Za oblike okrupnjavanja kao to su

spajanje i pripajanje u pravu konkurencije se koristi
termin koncentracija. Nakon prihvaanja izraza
koncentracija prvi put u francuskom pravu, taj se
aziv poeo koristiti i u zakonodavstvu Europske
unije. Pod pojmom koncentracija saeto se moe
zakljuiti da se radi o nekom obliku povezivanja
banaka kojim one dolaze pod zajedniku kontrolu
te se meu njima stvara odreeni stupanj ekonom-
skog zajednitva koji do trenutka udruivanja nije
postajao jer su banke djelovale, pravno i ekonomski
gledano, kao samostalni subjekti.
Pojam merger, za koji se u hrvatskom jeziku
koristi termin spajanje, potjee iz amerikog prava
konkurencije, a zatim se uvodi i u pravo Europske
1 Orsag, S. i Gulin, D.: Poslovne kombinacije, Hrvatska zajed-
nica raunovoa i nancijskih djelatnika, Zagreb, 1996., str. 17.
a,;
unije, oznaava postupak u kojem dvije ili vie bana-
ka osnivaju novu banku na koju prenose cijelu svoju
imovinu i time prestaju postojati bez provoenja
postupka likvidacije, a dioniari prijanjih banaka
dobivaju dionice novonastale banke.
a
Dakle, pod
pojmom spajanja dogaa se da prestaju postojati
oba drutva osnivatelja, a nastaje tree drutvo. Za
prethodno navedeni oblik povezivanja koristi se
takoer izraz konsolidacija.

S druge strane, pripajanje je postupak u kojem se
cjelokupna imovina jedne ili vie pripojenih banaka
prenosi na drugu banku i time pripojena banka pre-
staje postojati bez provoenja postupka likvidacije,
a dioniari banke u zamjenu za svoje dionice koje
su imali u pripojenoj banci dobivaju dionice banke
preuzimatelja.
Za takav oblik povezivanja pojedini

autori koriste izraz fuzija u uem smislu.
Temeljna
razlika izmeu spajanja i pripajanja jest u tome da u
sluaju spajanja nastaje novo drutvo, a prestaju po-
stojati njegovi osnivatelji, dok pripajanjem prestaje
postojati samo jedno ili vie drutava, a nastavlja se
kontinuitet drutava kojemu se pripajaju.
6

Osim spajanja i pripajanja pod koncentracijom
se misli i na stjecanje kontrole ili prevladavajueg
utjecaja s kojom banka stjecatelj ima mogunost
obavljanja odluujueg utjecaja na banku ije je
dionice ili veinu prava glasa stekla. Za takav oblik
poslovne kombinacije pojedini autori koriste izraz
akvizicija.
;
Tako je mogue da banka prije donoe-
nja odluke o spajanju ili preuzimanju izvri stjecanje
kontrole nad drugom bankom kako bi imala utjecaj
na upravljaku politiku banke. Na taj nain je mogu-
e stvaranje grupe banaka u kojoj jedna banka kao
nadreeno drutvo ima kontrolu nad jednom ili vie
drugih banaka i nancijskih institucija.
Kad se govori o koncentracijama s obzirom na
meuodnos sudionika koncentracije, razlikuju se tri
2 usklaeno s odredbama Narodne novine (111/1993.): Odluka o
proglaenju Zakona o trgovakim drutvima, l. 512., st. 2.
3 Orsag, S. i Gulin, D.: op. cit., str. 28.
4 usklaeno s odredbama Narodne novine (111/1993.): Odluka o
proglaenju Zakona o trgovakim drutvima, l. 512., st. 1.
6 Mlikotin Tomi, D. et al.: Europsko trino pravo, kolska
knjiga, Zagreb, 2006., str. 148.
temeljne vrste koncentracija: horizontalne, vertikal-
ne i konglomeratne. U sluaju pripajanja ili spajanja
banaka ili nekog drugog oblika povezivanja banaka
radi se o horizontalnoj koncentraciji budui da se
banke bave istom djelatnou i preteno nude istu
vrstu usluga. Horizontalne koncentracije predstav-
ljaju model integracije poduzetnika u kojoj se pove-
zuju poduzetnici koji nude odreene skupine istih
ili slinih proizvoda i usluga unutar iste gospodarske
grane. Budui da se radi o poduzetnicima iz iste
gospodarske grane, provedba horizontalnih koncen-
tracija e izazvati dvije dosta bitne posljedice koje se
inae ne javljaju kod vertikalnih ili konglomeratnih
koncentracija. Kao prvo, horizontalne e koncentra-
cije za razliku od svih nehorizontalnih koncentracija
smanjiti konkurenciju meu trinim sudionicima
jer e na tritu biti najmanje jedan sudionik manje,
a osim toga druga posljedica bit e da e sudionici
nakon provedbe koncentracije zajedno imati vei
trini udio to onda moe potaknuti stvaranje
vladajueg poloaja ili u suradnji s drugim trinim
sudionicima stvaranje zajednikoga vladajueg
poloaja
8
Stoga se moe zakljuiti kako su horizon-
talne koncentracije zapravo najopasnije jer imaju
najznaajnije negativne uinke na konkurenciju na
mjerodavnom tritu.
Horizontalne koncentracije predstavljaju oblike
povezivanja meu izravnim konkurentima na
nekom tritu, a dokazivanje da su neki poduzetnici
izravni konkurenti jest ako su proizvodi ili usluge
sudionika koncentracije meusobno supstituti.
S obzirom na spektar proizvoda i usluga banaka
nedvojbeno se moe rei da su njihovi proizvodi
zamjenjivi i da koncentracija meu bankama moe
jedino biti horizontalni oblik povezivanja. Meutim,
u posljednje vrijeme pojavljuju se oblici povezivanja
banaka s nebankarskim nancijskim institucijama
pa time dolazi do stvaranja grupe institucija odno-
sno nancijskih konglomerata koji osim bankarskih
proizvoda nude daleko iri raspon proizvoda i
usluga.
U kontekstu spajanja s drugim nebankarskim
institucijama bilo bi nuno razmotriti uinke koji e
nastati s obzirom na razinu integracije i s obzirom
8 Bishop, S. i Walker, M.: The Economics of EC Competi-
tion Law: Concepts, Application and Measurement, 2. izdanje,
Sweet&Maxwell, London (V.Britanija), 2002., str. 263.
a,8
na kvalitetu odnosa meu institucijama.
,
Naime,
odluka o obliku integriranja s drugim institucijama
trebala bi ovisiti o kompatibilnosti institucija koje
se integriraju te bi po zavretku integriranja trebalo
optimizirati poslovne procese, a da pritom ne na-
stanu preveliki trokovi za prilagodbu integriranih
institucija.
2.1. Motivi za okrupnjavanje
Bez obzira na to o kojem se obliku koncen-
tracije ili okrupnjavanja radi, poduzetnici imaju
neke motive koji ih potiu da uu u takav oblik
integriranja. Najei motivi kod okrupnjavanja
jesu poveanje uinkovitosti i koritenje prednosti
koje se ostvaruju upotrebom ekonomija obujma i
ekonomija obuhvata. Postojanje ekonomije obujma
(eng. economies of scale) objanjava se tako da se
troak proizvodnje po jedinici proizvoda smanjuje
s poveanim brojem proizvedenih jedinica.
o
Pojava
ekonomija obuhvata (eng. economies of scope) za-
pravo je istinski razlog poveane ponude proizvoda
i usluga zbog provedbe okrupnjavanja. Smatra se
da je za poduzetnike koji se bave razliitim, ali ipak
komplementarnim aktivnostima, jeftinije da jedan
poduzetnik obavlja poslove i jedne i druge kompani-
je nego da dva poduzetnika svaki zasebno proizvode
za sebe.
Tako e primjerice u bankarstvu banke,

koje su prije okrupnjavanja bile usmjerene samo
na jedan specini segment proizvoda i usluga,
nakon okrupnjavanja proiriti spektar svoje ponude
i konkurirati na univerzalnom bankarskom tritu.
Meutim, osim prethodno spomenutih razloga po-
stoje takoer drugi motivi: da se postigne vladajui
ili ak monopolski poloaj, zatim da se prodrije na
nova nebankarska trita. Motiv ulaska na novo
trite posebice moe biti izraen kod stvaranja
konglomeratnih koncentracija te na taj nain podu-
zetnici ostvaruju svoje elje za ekstra protom, ali
9 Singh, H. i Zollo, M.: Globalization through acquisitions and
alliances: an evolutionary perspective u The Insead-Wharton Al-
liance on Globalizing Gatignon, H. i Kimberly J. (ur.), Cambridge
University Press, Cambridge (V.Britanija), str. 129.-158.
10 Camesasca, P.D.: European Merger Control: Getting the Ef-
ciencies Right, Hart Publishing, Oxford (V.Britanija), 2000., str.
136.
11 Camesasca, P.D.: op. cit., str. 141.
se i zatiuju od oscilacija u pojedinoj industrijskoj
grani raspodjeljujui rizik.
Diversikacija se ne odnosi samo na disperziju
rizika nego i na disperziju proizvoda i usluga, pro-
izvodnih procesa kao i ljudskih resursa. Okrupnja-
vanje moe biti motivirano eljom da se provedbom
koncentracije postavi uinkovito rukovodstvo koje
e napustiti stare zastarjele tehnologije i poeti
primjenjivati najsuvremenije metode rukovoenja.
U skladu s time, okrupnjavanje moe biti prilika
sposobnim rukovoditeljima da pokau svoja znanja,
a isto tako moe biti i ansa da nakon okrupnjavanja
iz vlasnike strukture izbaci nesposobne vlasnike.
Zbog specinosti bankovnog poslovanja i su-
stava koji svoj opstanak izgrauje na povjerenju ko-
mitenata, motivi za okrupnjavanje meu bankama
mogu biti dodatno zanimljivi. S jedne strane tenja
za dodatnim zaradama i sve vee trino natjecanje
meu bankama, a s druge strane stroga regulacija
bankovnog sustava potie banke da pronalaze nain
kako da poveavaju svoju imovinu i trini udjel, a
jedan od uinkovitih naina moe biti upravo kon-
centracija s drugim bankama.
Prema nekim istraivanjima smatra se da postoje
etiri grupe motiva koji potiu banke na koncentra-
ciju: trokovne koristi, prihodovne koristi, ekonom-
ski uvjeti i drugi motivi.
a
Pod trokovnim koristima
misli se na, ve spomenute, ekonomije obujma,
zatim organizacijske uinkovitosti, trokove nan-
ciranja, diversikaciju rizika i uinkovitu upotrebu
kapitala. Prihodovne koristi obuhvaaju koritenje
ekonomija obuhvata, sklapanje velikih poslova
i poticanje ekonomske rente. Pod ekonomskim
uvjetima se misli na motive za provedbu koncentra-
cije koji nastaju poslije kriza ili za vrijeme uspona u
poslovnom ciklusu, a ostali motivi obuhvaaju me-
naderske motive za okrupnjavanje, zatim obranu
od preuzimanja i druge.
U kontekstu ulaska stranih banaka na domae
bankovno trite moe se dodatno navesti problem
asimetrinih informacija kao motiv koji bi potaknuo
inozemne banke da pristupe okrupnjavanju kao
modelu ulaska na nepoznato trite. Naime, posto-
12 Hawkins, J. i Mihaljek, D.: The banking industry in the emerg-
ing market economies: competition, consolidation and systemic
stability - an overview, BIS Papers No. 4, Bank for International
Settlements, Basel (vicarska), 2001., str. 34.
a,,
janjem nejednake raspodjele informacija na tritu,
banka koja je ve prisutna na tritu i koja raspolae
informacijama o stanju na tritu te o ostalim tri-
nim sudionicima je u prednosti pred inozemnom
bankom koja bi tek pristupila na neko nepoznato
trite. Paradigma asimetrinih informacija denira
se kao pretpostavka da razliiti ekonomski sudionici
posjeduju razliitu koliinu informacija o relevan-
tnim ekonomskim varijablama te da sukladno tome
te informacije koriste za ostvarivanje svojih vlastitih
prota.
Stoga bi inozemna banka kao strategiju

ulaska na trite preko ve postojee banke mogla
izabrati upravo iz razloga da izbjegne problem asi-
metrinih informacija koji bi joj izazvali potekoe
da na trite pristupi bez nekog od oblika integracije
s drugim poduzetnicima.
Na temelju svega navedenog moe se zakljuiti
kako su motivi banaka za koncentracijama razno-
liki i brojni te da sudionici koncentracije imaju na
raspolaganju iroki raspon objanjenja kojima mogu
potvrditi prokompetitivne uinke koncentracija.
3. Uloga stranih banaka u razvoju hrvatskoga
bankovnog sustava
Za razumijevanje sadanjeg stanja u bankovnom
sustavu Republike Hrvatske nuno je sagledati
promjene koje su se dogaale u bankovnom sustavu,
a kao najvanije razdoblje mogao bi se istaknuti
period od posljednjih desetak godina.
Najvei broj banaka, na kraju polugodinjih
izvjetajnih razdoblja, u bankovnom sustavu Repu-
blike Hrvatske postojao je na kraju ,,;. odnosno
na kraju ,,8. godine. Od tada postojeih 6o banaka
broj banaka se do danas gotovo prepolovio te su na
kraju aoo8. godine u Republici Hrvatskoj poslovale
banke. Unato znaajnom padu broja banaka u
bankovnom sustavu, veliina banaka mjerena prema
iznosu aktive neprestano je rasla. Prema podacima
za lipanj ,,,. godine ukupna aktiva svih banaka
iznosila je ,,a milijarde kuna, dok je na kraju aoo8.
ukupna aktiva banaka iznosila ;o,6 milijarde
kuna, to ini prosjeni porast aktive za a,, milijar-
de kuna godinje. Dok je vrijednost aktive bankov-
13 Freixas, X. i Rochet, J.-C.: Microeconomics of banking, 2. iz-
danje, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge (SAD),
1997., str. xvii.
nog sustava promatrajui od ,,,. godine naovamo
kontinuirano rasla, dotle se broj banaka u bankov-
nom sustavu, promatrano na godinjoj razini, nije
neprestano smanjivao pa tako u aoo. i u posljednje
dvije godine nije dolo do promjene broja banaka,
dok je u aooa. godini dolo ak do porasta broja
banaka u sustavu u odnosu na prethodnu godinu.
Prethodno spomenuti podaci o stanju u bankovnom
sustavu detaljnije su prikazani na grakonu .
Kad se govori o znaajnim promjenama koje su
utjecale na razvoj hrvatskoga bankovnog sustava,
onda se pored prethodno spomenutih promjena u
broju banaka i u ukupnoj aktivi banaka, podrazumi-
jeva sve vei znaaj stranih nancijskih institucija
koje su stjecanjem vlasnitva u domaim bankama
postupno dovele do toga da su banke s obzirom
na strukturu vlasnitva postale banke s preteno
stranim kapitalom. Usporedno sa smanjivanjem
broja banaka dolo je do naglog porasta stranog
vlasnitva u do tada domaim bankama, odnosno,
drugaije reeno, do smanjivanja broja banaka koje
su u domaem vlasnitvu. Tako primjerice meu
6o banaka koliko ih je bilo na kraju ,,8. godine,
o banaka je bilo u preteito stranom vlasnitvu, a
te su banke imale udio od 6,; u ukupnoj aktivi.
Nasuprot tome, na kraju promatranog razdoblja,
u prosincu aoo8. godine, meu banke, njih je 6
bilo u veinskom stranom vlasnitvu, meutim te su
banke drale ,o,; udjela u ukupnoj aktivi bankov-
nog sustava. Iz tih podataka je vidljivo da je domai
bankovni sustav u proteklih desetak godina postao
visoko koreliran s utjecajem stranog kapitala, a to
nedvojbeno znai da su strane nancijske institucije
promijenile strukturu bankovnog sustava i utjecale
na njezin razvitak.
Kljune promjene u pogledu stranog vlasnitva
u bankama koje su imale znaajan udio u ukupnoj
aktivi dogodile su se tijekom prve polovine ,,,.
godine odnosno godinu dana kasnije, u prvom polu-
goditu aooo. godine. Naime, u ,,,. godini banka s
najveim udjelom u aktivi
, je potpala pod veinsko

strano vlasnitvo, a u aooo. godini istosmjerno kre-
tanje u strukturi vlasnitva se dogodilo i u kapitalu
14 Zagrebaka banka d.d. (1999. godine inozemni investitori
(vlasnici GDR-a i EDR-a koji se vode kod Bankers Trust Company)
po prvi put stjeu veinski udio u Zagrebakoj banci d.d.)
oo
druge, tree i etvrte banke
po veliini aktive.
Postupnim porastom udio banaka s veinskim
stranim vlasnitvom u ukupnoj aktivi je aooa.
godine po prvi put premaio razinu od ,o udjela
te se je od tada pa do kraja promatranog razdoblja s
neznatnim odstupanjima zadrao na toj razini. Na
kraju aoo8. godine udio banaka u stranom vlasni-
tvu u ukupnoj aktivi bankovnog sustava iznosio je
,o,;.
Namjera je ovog rada, izmeu ostalog, utvrditi
da li takvo stanje bankovnog sustava ukazuje da se
je razina koncentracije meu bankama poveala ili
moda da li su takva kretanja prouzrokovala poja-
anu konkurenciju meu bankama ili niz drugih
pitanja koja bi se analizirajui kretanja u bankov-
nom sustavu mogla nametnuti. Prvenstveno se eli
razrijeiti pitanje koji bi bili glavni uinci konsolida-
cije bankovnog sustava i konano kako to djeluje na
strukturu bankovnog sustava.
15 Privredna banka Zagreb d.d. (Banca Comerciale Italiana S.p.A.
stjee 66,3%), Splitska banka d.d. (UniCredito Italiano S.p.A.
stjee 62,59%), Rijeka banka d.d. (Bayerische Landesbank stjee
59,90%)
Osim kvantitativnih promjena, jednako je vano
napomenuti da je dolo i do niza kvalitativnih pro-
mjena koje su obiljeile ovo turbulentno razdoblje.
Najee koritenim pokazateljem koncentracije,
koncentracijskim omjerom koji uzima u obzir
trine udjele sudionika, vidljivo je da u hrvatskom
bankovnom sustavu dominiraju dvije najvee banke.
Stoga je u tom pogledu zanimljivo razmatranje
koncentracijskog omjera CRa kojim je izraena
vrijednost trinih udjela dva najvanija trina
sudionika. U promatranom razdoblju vrijednost
tog pokazatelja koncentracije se kretala na razini
iznad o s najvie dosegnutom vrijednou krajem
aooo. godine (;,a) i najniim vrijednostima
koje su zabiljeene krajem promatranog razdoblja
(prosinac aoo;. o,,). Druga dva koncentracijska
omjera koji se, s obzirom na specinosti hrvatsko-
ga bankovnog sustava, promatraju su CR6 odnosno
CRo. Koncentracijski omjer CR6 u promatranom
se razdoblju kretao izmeu 6 i 8a pokazujui
stalnu tendenciju rasta, dok je s gotovo istim smje-
rom kretanja koncentracijski omjer CRo iskazivao
Grakon 1: Hrvatski bankovni sustav prema broju banaka i veliini ukupne aktive
Izvor: Hrvatska narodna banka
o
vrijednosti izmeu ; i ,a prema visini ukupne
aktive. Za razliku od koncentracijskog omjera CRa
prema kojem bi se moglo zakljuiti da je dolo
do smanjenja koncentracije bankovnog sustava,
potonja dva pokazatelja pokazuju da je vrijednost
koncentracije poveana. Iz prethodno navedenog se
dade zakljuiti kako je znaaj dviju najveih banaka
u sustavu postupno padao, ali se zato koncentracija
meu prvih est odnosno deset banaka kroz vrijeme
poveala te je koncentriranost sustava asimetrina
s obzirom na to da postoji nekolicina velikih banaka
koje dre glavninu aktive bankovnog sustava.
Osim kvantitativnih promjena, jednako je vano
napomenuti da je dolo i do niza kvalitativnih pro-
mjena koje su obiljeile ovo turbulentno razdoblje.
Najee koritenim pokazateljem koncentracije,
koncentracijskim omjerom koji uzima u obzir
trine udjele sudionika, vidljivo je da u hrvatskom
bankovnom sustavu dominiraju dvije najvee banke.
Stoga je u tom pogledu zanimljivo razmatranje
koncentracijskog omjera CRa kojim je izraena
vrijednost trinih udjela dva najvanija trina
sudionika. U promatranom razdoblju vrijednost
tog pokazatelja koncentracije se kretala na razini
iznad o s najvie dosegnutom vrijednou krajem
aooo. godine (;,a) i najniim vrijednostima
koje su zabiljeene krajem promatranog razdoblja
(prosinac aoo;. o,,). Druga dva koncentracijska
omjera koji se, budui da na specinosti hrvatsko-
ga bankovnog sustava, promatraju su CR6 odnosno
CRo. Koncentracijski omjer CR6 u promatranom
se razdoblju kretao izmeu 6 i 8a pokazujui
stalnu tendenciju rasta, dok je s gotovo istim smje-
rom kretanja koncentracijski omjer CRo iskazivao
vrijednosti izmeu ; i ,a prema visini ukupne
aktive. Za razliku od koncentracijskog omjera CRa
prema kojem bi se moglo zakljuiti da je dolo
do smanjenja koncentracije bankovnog sustava,
potonja dva pokazatelja pokazuju da je vrijednost
koncentracije poveana. Iz prethodno navedenog se
dade zakljuiti kako je znaaj dviju najveih banaka
u sustavu postepeno padao, ali se zato koncentracija
Grakon 2: Udio banaka u veinskom stranom vlasnitvu u ukupnoj aktivi bankovnog sustava
oa
meu prvih est odnosno deset banaka kroz vrijeme
poveala te je koncentriranost sustava asimetrina
s obzirom na to da postoji nekolicina velikih banaka
koje dre glavninu aktive bankovnog sustava.
Osim spomenutih koncentracijskih omjera u do-
kazivanju koncentriranosti nekog trita koristi se
Herndahl-Hirschmanov indeks (u nastavku teksta:
HHI). U promatranom je razdoblju HHI oscilirao
izmeu .o i .oo bodova, a prema deniciji tri-
te s vrijednou HHI izmeu .ooo i a.ooo bodova
(.8oo se primjenjuje u amerikoj praksi) smatra se
umjereno koncentriranim tritem. U izraun ovog
pokazatelja se uzimaju trini udjeli svih sudionika
na tritu pa se ovaj pokazatelj uzima jednim od
reprezentativnih pokazatelja koncentracije. Budui
da je hrvatski bankovni sustav obiljeio velik broj
banaka koji s vremenom vie ne obavljaju bankov-
ne poslove onda oscilacije vrijednosti HHI ovise o
zbroju kvadrata trinih udjela nekad 6o banaka,
a danas banke prisutnih na bankovnom tritu.
Nakon pada vrijednosti HHI na poetku promatra-
nog razdoblje uslijedilo je, prema tumaenju rezul-
tata dobivenih izraunom HHI, poveanje koncen-
tracije bankovnog sustava koje se moe protumaiti
otvaranjem steaja nad velikim brojem banaka te
ponekim pripajanjem manjih bankovnih institucija.
Naglo smanjenje broja banaka prouzroilo je oiti
rast HHI. Nakon izvjesnog vremena smanjivanja
HHI, tijekom aoo. i aoo. uslijedilo je opet naglo
poveanje HHI to je prouzrokovano nizom pripaja-
nja banaka koja su se u to vrijeme odvijala. Konana
vrijednost HHI od .a bodova moe se smatrati
zadovoljavajuom no svako daljnje okrupnjava-
nje treba sagledavati ne samo s aspekta konane
vrijednosti HHI nakon provedbe koncentracije nego
i uzimajui u obzir promjenu vrijednosti pokazatelja
tzv. deltu koja nastaje zbog koncentracije.
Grakon 3: Pokazatelji koncentracije za hrvatski bankovni sustav
o
3.1. Motivi za okrupnjavanje banaka u bankov-
nom sektoru Republike Hrvatske
Ve je prije spomenuto to banke openito
motivira da pokrenu proces okrupnjavanja s drugim
bankama ili s drugim nancijskim institucijama,
meutim ovim se istraivanjem eljelo analizirati
koji su konkretni motivi za okrupnjavanje banaka,
a koje su banke navele kao kljune za pristupanje
okrupnjavanju. Budui da su u okrupnjavanjima
banaka u hrvatskom bankovnom sustavu vei-
nom sudjelovale banke u veinskom inozemnom
vlasnitvu, onda se ti motivi mogu razmatrati i kao
razlog ulaska stranih banaka u vlasniku strukturu
domaih bankovnih institucija. Jedan dio razloga za
okrupnjavanje banaka odnosi se na prednosti koji
e ostvariti sami sudionici koncentracije, a drugi dio
razloga usmjeren je upravo na postizanje prednosti
za potroae i za ostale sudionike na tritu.
Jedan od najee koritenih argumenata koji
sudionici navode je da e provedba koncentracije
omoguiti ojaanoj instituciji proirivanje pro-
dajne mree i otvaranje novih poslovnih jedinica.
Samim inom poveanja distributivne mree,
sudionici koncentracije vide prednost i u zapoljava-
nju novih kadrova koji bi trebali obavljati poveani
obujam poslova. Paralelno s tradicionalnim oblikom
prodajnih jedinica, obino se kroz koncentraciju eli
ostvariti modernizacija poslovanja, primjerice kroz
postavljanje novih bankomata ili uvoenje internet
bankarstva. Modernizacija poslovanja se takoer
odnosi i na ulaganje u tehniku i informatiku
opremu kojim bi se omoguilo ekasnije poslovanje
banke te snizili trokovi poslovanja. Ulaganjem u
razvoj novih proizvoda banka bi mogla postati kon-
kurentnija na tritu, a uz strunu podrku banke
majke mogue je ostvariti efekte prenoenja znanja i
iskustava. Kao to je poznato, u posljednjih je neko-
liko godina u hrvatski bankovni sustav uao nemali
broj stranih banaka, koje su osim prenoenja znanja,
omoguile domaim bankama i dovoljnu koliinu
inozemnoga kapitala. Strane su banke u postupku
ocjene koncentracije znale navesti kao prednost i
omoguivanje domaim komitentima pristup na
inozemna trita i suradnju s velikim korporativnim
partnerima iz inozemstva, a isto tako su bile spre-
mne podrati i komitente iz vlastitih zemalja koji su
poslovali u Republici Hrvatskoj.
Motivi za okrupnjavanje banaka odnose se i na
postizanje koristi za potroae pa bi tako okrup-
njavanje omoguilo banci da ponudi komitentima
raznolike oblike proizvoda i usluga. Okrupnjavanje
banaka s primjerice osiguravateljnim drutvima
omoguilo bi komitentima banke obavljanje ban-
kovnih poslova kao i osiguravateljnih poslova (tzv.
bankinsurance) sve na jednome mjestu. Dostupno-
u itavog niza nancijskih proizvoda i usluga,
banke bi svojim komitentima mogle ponuditi kom-
pletnu uslugu tzv. nancijskih supermarketa.
Konano, smanjivanjem administrativnih troko-
va, zatim modernizacijom poslovanja te na taj nain
porastom uinkovitosti i protabilnosti, banka bi
ostvarila veu stopu povrata na kapital, a komiten-
tima bi se mogli ponuditi jeftiniji proizvodi i usluge.
Ostvarivanjem poveane protabilnosti, realno bi
bilo za oekivati i poveanje trinog udjela banke.
Time se potkrepljuje i teza da se kroz proces okrup-
njavanja banci omoguuje postizanje smanjivanja
trokova i ostvarivanja veih prihoda, a sa strane
inovativnosti banci se omoguuje razvijanje novih
proizvoda i usluga.
3.2. Znaaj inozemnih kapitalnih ulaganja
S obzirom na visoki udio banaka u stranom
vlasnitvu u ukupnoj aktivi hrvatskoga bankovnog
sustava (,o,;), nuno je preispitati kakva je bila
dosad i kakva se oekuje da e biti uloga inozemnih
banaka u procesu konsolidacije hrvatskoga bankar-
stva. Ve ,,. godine, kao prva banka u Hrvatskoj
osnovana inozemnim kapitalom, u hrvatski je
bankovni sustav ula Raieisenbank Austria d.d. Od
tada, uzevi u obzir samo danas najveih est bana-
ka po veliini aktive, dvije godine kasnije osnovana
je Hypo Bank Kroatien d.d. koja je zapoela s radom
u rujnu ,,;. godine, a zatim je ,,,. promijenila
ime u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Preostale etiri
banke, iz grupe prvih est banaka, su postupno
prele u veinsko strano vlasnitvo. Prvo su ,,,. u
Zagrebakoj banci d.d. inozemni investitori stekli
veinsko vlasnitvo nad bankom, a zatim su u aooo.
tri domae banke u postupku privatizacije prodane
o
inozemnim vlasnicima. Kao to se moe primijetiti,
aktualno stanje hrvatskog bankarstva je da su meu
prvih est banaka po veliini aktive sve banke u
veinskom inozemnom vlasnitvu, a meu prvih
dvanaest najveih banaka samo je jedna banka u
domaem, odnosno dravnom vlasnitvu.
Meu danas aktivne banke u bankovnom
sustavu, od banaka u veinskom inozemnom
vlasnitvu prevladavaju banke iz Austrije i Italije.
Uz sedam austrijskih i est talijanskih banaka, u
vlasnikim strukturama triju banaka nalaze se banke
iz Francuske, Maarske i San Marina. Budui da
su, meu prvih est banaka po veliini aktive, etiri
banke nancirane kapitalom iz matinih austrij-
skih banaka, onda je udio banaka u inozemnom
austrijskom vlasnitvu u ukupnoj aktivi najznaajniji
i iznosi ,,;. Navedeno je pregledno prikazano na
sljedeem grakonu.
Jedan od najznaajnijih uinaka ulaska stranih
banaka u Hrvatsku jest taj to su strane banke, uav-
i u vlasniku strukturu neke od banaka, postupno
zatim stjecale udjele u vlasnikim strukturama
drugih, najee manjih banaka te onda s vreme-
nom te manje banke pripajali. Tako se ova razlika u
broju banaka od 6o krajem ,,8. pa do na kraju
aoo8. moe jednim dijelom objasniti upravo tim
procesom konsolidacije bankovnog sustava koju su
provodile banke s veinskim inozemnim vlasni-
tvom. Konkretno, u promatranom je razdoblju 8 no-
vih banaka dobilo odobrenje za rad, a ak banaka
je izalo iz sustava. Meu banaka koje vie nisu u
bankovnom sustavu, za vie od polovinu njih razlog
je to je dolo do neke vrste okrupnjavanja meu
bankama, a najveim su dijelom ta okrupnjavanja
bila pokrenuta inozemnim kapitalom matinih
institucija koje su preuzimale neku manju bankovnu
instituciju. Takvi oblici koncentracija najee su se
odvijali izmeu neke od velikih banaka koja bi onda
pripajala neku manju banku.
6
S obzirom na trini
16 Zagrebaka banka d.d. (Zagrebaka banka-Pomorska banka
d.d., Cassa di Risparmio di Trieste-Banca d.d., Varadinska
banka d.d., Dresdner Bank Croatia d.d.), Privredna banka d.d.
(Krapinsko-zagorska banka d.d., Riadria banka d.d., Privredna
banka-Laguna banka d.d.), Erste&Steiermrkische Bank d.d.
Rijeka
Grakon 4: Udio banaka u veinskom inozemnom vlasnitvu
o
poloaj velikih banaka u hrvatskom bankovnom
sustavu, a zatim uzevi u obzir i nancijsku snagu
njihovih matinih institucija iz inozemstva, moe se
zakljuiti da su velike banke bile najvei pokretai
okrupnjavanja meu bankama.
Dodatni uinak postojanja stranih banaka u
bankovnom sustavu, pored procesa okrupnjavanja
meu bankama, moe se obrazloiti time to su
inozemne banke svojom nancijskom snagom i
razvijenou svojih poslovnih procesa pridonijele i
optimizaciji poslovanja banaka u hrvatskom ban-
kovnom sustavu. Naime, prenosei vlastiti know-
how, vlastite tehnologije, konano i vlastiti ljudski
faktor, inozemne su banke s vlasnikim udjelima u
domaim bankama pridonijele razvoju novih proi-
zvoda i usluga te sniavanju trokova poslovanja.
Konano, inozemne banke koje u veinskom
vlasnitvu dre udjele najveih est banaka prema
kriteriju aktive imaju mogunost i postavljanja
nekih trendova za koje oni smatraju kako bi se
bankovni sustav trebao razvijati. Takva mogunost
inozemnim vlasnicima da postanu trend-setteri u
domaem bankovnom sustavu moe predstavljati
i potencijalnu opasnost za ostale banke u sustavu.
Stoga, pored nadzora koncentracija, regulatorno bi
tijelo trebalo utvrditi da u pojedinim sluajevima ne
dolazi do zlouporabe vladajueg poloaja, odnosno
da suradnjom meu najveim bankama ili meu
njihovim vlasnicima ne doe do ostvarivanja spo-
razuma koji bi po svojoj prirodi s aspekta trinog
natjecanja trebali biti zabranjeni.
Jedna od prednosti prisutnosti inozemnih bana-
ka na domaem bankovnom tritu moe se pojaviti
kod inozemnih poduzea koja posluju u Hrvatskoj,
a koja su ve od prije povezana s tim inozemnim
bankama na njihovim domicilnim tritima. Obrnu-
to, vlasniki udjeli inozemnih banaka u hrvatskom
bankovnom sustavu mogu posluiti domaim
poduzetnicima koji bi preko inozemne banke mogli
ostvariti suradnju s inozemnim korporacijama.
Konano i usmjerenost hrvatskoga gospodarstva u
robnoj razmjeni s inozemstvom ostvaruje se velikim
dijelom kroz suradnju sa zemljama Europske unije,
a posebice Italije pa i Austrije.
;
Usporedni prikaz dat
je u sljedeoj tablici.
S obzirom na dosadanju ulogu inozemnih
banaka u hrvatskom bankovnom sustavu koja
se oitovala kroz sudjelovanje u velikom broju
okrupnjavanja meu bankama, a isto tako i kroz
obogaivanje bankovnih proizvoda i usluga koje se
nude na bankovnom tritu, moe se oekivati je
zadravanje znaajne uloge inozemnoga kapitala u
hrvatskome bankarstvu te daljnju blagu konsolidaci-
ju bankovnog sustava. Zbog svoje nancijske snage
te vlasnikih udjela u najveim hrvatskim bankama
potvruje se na temelju dosadanjih kretanja da su
inozemne banke najjai mehanizmi konsolidacije
bankovnog sustava u posljednjih desetak godina.
17 Najvei robni izvoz ostvaruje se s Italijom (19,1%), Bosnom i
Hercegovinom (15,4%), Njemakom (10,8%), Slovenijom (7,8%),
Austrijom (5,8%); najvei robni uvoz ostvaruje se s Italijom
(17,1%), Njemakom (13,4%), Rusijom (10,4%).
Tablica 1: Povezanost realnog i nancijskog sektora s inozemstvom
podaci za 2008. Italija Austrija
broj banaka u veinskom stranom
vlasnitvu
6 7
udio tih banaka u ukupnoj aktivi
sustava
19,73% 59,74%
robni izvoz 19,09% 5,78%
robni uvoz 17,11% 4,91%
Izvor: Hrvatska narodna banka, Dravni zavod za statistiku
o6
3.3. Potencijalne opasnosti okrupnjavanja banaka
U prethodnim su redcima uglavnom bili izraeni
pozitivni uinci koji proizlaze iz nastanka koncen-
tracije te se je jednostavno moglo nai niz razloga
koji bi upuivali da bi neka vrsta okrupnjavanja
mogla biti pozitivna kako za sudionike tako i za
ostale konkurente na tritu, zatim potroae i
cjelokupnu privredu. Meutim, na temelju iskustava
moe se navesti itav niz opasnosti koje se proved-
bom okrupnjavanja mogu ostvariti. Jedan od motiva
koji poduzetnici navode jest poveanje ekasnosti
i ostvarivanje efekta sinergije nakon provedbe
koncentracije, meutim taj motiv moe ostati samo
kao pretpostavka i nikad se ne ostvariti budui da
ulaskom u neku vrstu kooperacije stjecatelj ne zna
u potpunosti to tono kupuje i kakvi bi se poten-
cijalni problemi mogli pojaviti. Unato detaljno
obavljenom dubinskom snimanju (eng. due dilligen-
ce) poslovanja druge strane, gotovo uvijek se nakon
kupnje javljaju neke nepredviene situacije koje
onda mogu dovesti u pitanje poveanje ekasnosti.
Takoer, kao jedan od motiva navodi se poveanje
protabilnosti, ali i u tom pitanju treba uzeti u obzir
naelo opreznosti. Naime, zbog sklonosti stjeca-
telja da pod svaku cijenu realizira okrupnjavanje,
banke su sklone nuditi i veu vrijednost ponude za
preuzimanje nego to je stvarna realna vrijednost.
Iz tog razloga je mogue pojavljivanje dodatnih
jednokratnih trokova koji onda mogu djelovati na
predvieno poveanje protabilnosti.
Iz dosadanjih bankovnih okrupnjavanja u Re-
publici Hrvatskoj moe se zakljuiti da se stvaranje
velikih nancijskih grupa rijetko kada odvijalo
organskim rastom nancijskih institucija, a puno
ee meusobnom spajanjem i okrupnjavanjem
meu bankama. Velike inozemne banke su se odlu-
ile za ulazak na trite kroz stjecanje ve postojeih
banaka na tritu ne samo zato to bi im bilo tee
dobiti odobrenje za osnivanjem nove banke ve i iz
razloga to su se specijalizirale u postupcima pri-
pajanja banaka i jednostavno izabrale taj model kao
svoju strategiju za ulazak na nova trita. Istraiva-
nja pokazuju da poduzetnici koji su ve sudjelovali
u nekoliko okrupnjavanja, u svakom sljedeem
imaju vie iskustva te im sudjelovanje u okrupnja-
vanju proizvodi manje trokove, a sve vee koristi.
8

U prilog tome ide i injenica da su se doista neke
banke odluile ui na inozemna trita, primjerice
na trita srednje i istone Europe iskljuivo kroz
okrupnjavanja ve postojeih banaka.
Okrupnjavanje banaka vrlo vjerojatno dovodi do
porasta razine koncentracije u bankovnom sustavu
meutim tijelo za zatitu trinog natjecanja treba
procijeniti da li je porast koncentracije dovoljno
znaajan da bi mogao ugroziti uinkovito trino
natjecanje. Najea opasnost koja bi se mogla javiti
kroz okrupnjavanje banaka jest omoguivanje po-
jedinim bankama da zloupotrebljavaju svoj poloaj
na tritu. Analizirajui okrupnjavanja banaka na
hrvatskom bankovnom tritu vidljivo je da su u
velikom dijelu okrupnjavanja sudjelovale najvee
banke u sustavu. Ukoliko bi se nastavio i dalje takav
trend, potencijalna opasnost za trino natjecanje
bi mogla biti injenica da se prevelika koncentracija
trine moi nalazi u posjedu nekoliko najveih
banaka u sustavu. Prethodno izraunati pokazatelji
koncentracije mogu dodatno potvrditi navedenu
tvrdnju.
Specinost hrvatskoga bankovnog sustava u
kojem se ,o,; ukupne aktive bankovnog sustava
nalazi u veinskom vlasnitvu inozemnih banaka
moe takoer predstavljati svojevrsnu opasnost
zbog nemogunosti nesmetanog nadziranja inoze-
mnih institucija. Naime, prilikom ocjene koncentra-
cije banaka kod kojih se kao jedna strana javlja neka
inozemna nancijska institucija, nuno je provjeriti
kapitalnu i personalnu povezanost te institucije s
drugim institucijama koje su prisutne na hrvat-
skom tritu da bi se izbjeglo indirektno stvaranje
vladajueg poloaja neke inozemne banke. Zbog
prethodno spomenutih opasnosti, a i zbog speci-
nosti bankovnog sustava koje bi trebalo biti stroe
regulirano nego svi ostali sektori u gospodarstvu, na
okrupnjavanje banaka bi trebalo gledati s dovoljnom
opreznou uzimajui u obzir to je mogue iri
spektar injenica koje se veu za to okrupnjavanje.
18 Hayward, M: When do rms learn from their acquisition
experience?, Strategic Management Journal, Vol. 23, Issue 1, John
Wiley&Sons Ltd. (SAD), 2002., str. 23.
o;
3.4. Inicijative za daljnji razvoj bankovnog sustava
Republike Hrvatske
U prethodnim odjeljcima navedeni su povijesni
podaci kao i podaci o trenutnom stanju bankovnog
sustava Republike Hrvatske. S ciljem mjerenja razi-
ne konkurencije u bankovnom sustavu izraunati su
pokazatelji koncentracije preko kojih je dokazano
da u promatranom razdoblju nije dolo do znatnog
poveanja razine koncentracije, meutim trina
snaga banaka se poneto izmijenila. S druge strane,
broj banaka u sustavu je primjetno smanjen to
ukazuje na proces konsolidacije bankovnog sustava
u posljednjih desetak godina.
Unato zadravanju gotovo iste razine koncen-
tracije u bankovnom sustavu, primjetan je trend
opadanja trinog udjela dviju najveih banaka u
sustavu uz istodobni porast trinih udjela drugih
banaka koje se ubrajaju meu deset najveih, a isto-
dobno je uoen i proces opadanja vanosti banaka
meu nancijskim posrednicima. Sljedei uoeni
trend odnosio se na udio inozemnoga kapitala u
vlasnikoj strukturi bankovnih institucija koji je
u posljednjih desetak godina drastino porastao
u korist banaka u stranom vlasnitvu. Tih nekoli-
ko poznatih injenica zasnovanih na posljednjim
dogaanjima u bankovnom odnosno nancijskom
sustavu predstavlja osnovu za predvianje inicijativa
kojima bi se u budunosti razvijao bankovni sustav.
Za sadanji bankovni sustav, koji broji banke
meu kojima dominiraju dvije velike banke sa
zajednikim trinim udjelom od a i s pokaza-
teljem koncentracije HHI od .a bodova, moe
se oekivati daljnja blaga konsolidacija bankovnog
sustava zbog daljnjih okrupnjavanja meu bankama
i preuzimanja banaka koja ve jesu u veinskom
stranom vlasnitvu. Naime, okrupnjavanjem kapi-
tala dviju ili vie bankovnih institucija koje se ve
nalaze u veinskom vlasnitvu jedne nadreene in-
stitucije dolazi do objedinjavanja poslovnih funkcija,
a ujedno se i jaa trini poloaj objedinjene banke.
S obzirom na postojanje dviju velikih banaka koje su
kapitalno i personalno povezane s druge dvije manje
banke, mogue je oekivati konsolidaciju bankov-
nog sustava u tom segmentu.
S obzirom na postojanje 6 banaka koje se nalaze
u veinskom stranom vlasnitvu, a koje prema
udjelu u aktivi zauzimaju ,o,; udjela u sustavu,
moe se rei da je trenutno bankovni sustav pod
snanim utjecajem stranoga kapitala. Prisutnost
inozemnih banaka u hrvatskom bankovnom sustavu
zapoela je privlaenjem inozemnog kapitala za
potrebe stjecanja vlasnitva u hrvatskim bankama,
a zatim su veinski inozemni vlasnici pridonijeli
razvoju proizvoda i usluga na bankovnom tritu
kao i openito razvoju bankovne industrije. Uzevi
u obzir poprilino visok udio inozemnih banaka u
hrvatskom bankovnom sustavu, a pogotovo meu
najveim bankama u sustavu, ne moe se oekivati
drastine promjene u vidu daljnjeg jaanja utje-
caja inozemnih institucija. S druge strane, budui
da su regulatorne mjere za osnivanje nove banke
poprilino stroge, moe se oekivati da e strane
bankovne institucije za ulazak na hrvatsko ban-
kovno trite pokuati stei vlasnitvo u nekoj od
domaih banaka. Isto tako, za male banke, koje su
preostale u domaem vlasnitvu, poznavajui trend
konsolidacije kao i tenju stranih investitora za
ulaskom na domae bankovno trite, oekuje se
da bi u budunosti moglo doi do okrupnjavanja
domaeg kapitala i jaanja pozicije malih banaka u
domaem vlasnitvu. U prilog takvom predvianju
uzima se injenica da e male banke s obzirom na
svoju kadrovsku strukturu i nancijsku mo sve
tee moi ispunjavati zahtjeve regulatornog tijela, a
koncentracijom s drugom manjom bankom takve bi
zahtjeve mogli lake ispuniti. S obzirom na posto-
janje nancijskih konglomerata te sve vee ponude
proizvoda i usluga na bankovnom tritu, male e
banke morati imati dovoljnu nancijsku snagu kako
bi se specijalizirale u nekom specinom segmentu
bankarstva i zadrale svoj trini udio.
3.5. Okrupnjavanja banaka u regiji
Trend povezivanja bankovnih institucija
meusobno kao i povezivanja banaka s drugim
nancijskim institucijama jednako kao u Hrvatskoj,
prisutan je i u drugim nacionalnim gospodarstvima.
Postojanje zajednikog trita, koje je izmeu osta-
log omoguilo nesmetano kolanje kapitala, dodatno
pospjeuje ulazak inozemnoga kapitala u dotad
o8
domae banke tako da bi se moglo rei da ne postoji
zemlja u regiji kao ni u svijetu koja se oduprijela
uincima globalizacije. S obzirom na dosta slinih
obiljeja koja ih povezuju, u nastavku e se posebno
razmotriti uinci okrupnjavanja banaka u zemljama
koje su bliske Hrvatskoj, odnosno koje su na neki
nain vanjskotrgovinskom razmjenom povezane s
hrvatskim gospodarstvom.
S aspekta gospodarske situacije koja vlada u
zemljama srednje i istone Europe te su zemlje, s
manje ili vie odstupanja, pod poprilino velikim
utjecajem inozemnoga kapitala te su zbog svojih
razvojnih mogunosti i privlane kapitalu razvijenih
zemalja. Financijski sustavi promatranih zemalja
u najveem dijelu su bankocentrini. to znai da
meu svim nancijskim posrednicima najznaajni-
ju ulogu imaju banke, a tek onda ostali nancijski
intermedijari kao to su osiguravateljna drutva,
leasing drutva, investicijski i mirovinski fondovi
i ostali. Razvitkom nancijskih sustava, primjetan
je blagi pad udjela banaka, a sve vei znaaj ostalih
nancijskih posrednika. Ulaganja stranih nancij-
skih institucija u domae bankovne sustave najee
se odvija putem stjecanja udjela u ve postojeim
etabliranim bankama, a rjee putem osnivanja
novih bankovnih institucija.
Prema porijeklu stranog kapitala, takoer bi se
moglo izdvojiti neka zajednika obiljeja budui da
su stjecatelji imovine najee velike europske banke
iz najrazvijenijih zemalja Europske unije. Kad se
promatraju ulaganja stranih banaka u zemlje srednje
i istone Europe, prema podacima se moe zaklju-
iti da su najznaajniji investitori bile austrijska
Erste banka i belgijski KBC koje su se prvenstveno
usmjerile na zemlje srednje Europe kao to su e-
ka, Slovaka, Maarska i Poljska. U sluaju Hrvatske
i susjednih zemalja koje bi se mogle svrstati u regiju
srednje i jugoistone Europe, prema dosadanjim
ulaganjima u najvie zemalja prisutne su talijanska
banka UniCredito, zatim austrijska Raieisenbank i
francuska banka Societe Generale.
Razmotrivi situaciju u bankovnim sustavima
zemalja bive Jugoslavije, kao i susjednih zemalja
Maarske, Rumunjske i Bugarske, moe se ista-
knuti odreena povezanost koja postoji preko istih
inozemnih investitora, a koji su kao svoja ciljna
trita izabrali upravo ove zemlje. S druge strane, u
obzir su uzete inozemne banke koje su kao veinski
vlasnici prisutni meu deset najveih banaka u
Republici Hrvatskoj prema stanju na kraju aoo;.
godine. S obzirom na to da meu deset najveih hr-
vatskih banaka dvije banke
,
pripadaju istom inoze-
mnom vlasniku te da je jedna banka
ao
u veinskom
dravnom vlasnitvu, onda se analiza temelji na
razmatranju osam inozemnih banaka koje su prema
svome sjeditu iz etiriju europskih zemalja.
a

U devet zemalja ne postoji nijedna banka koja je
prisutna na svim promatranim tritima, ali postoje
tri banke (UniCredit, Raieisenbank i Societe
Generale) koje su iskazale svoj interes uloivi ka-
pital u banke sedam analiziranih zemalja. Nadle-
nost nad poslovanjem unutar UniCredit Grupe za
podruje srednje i jugoistone Europe dodijeljena
je Bank Austria Creditanstaltu tako da su i vlasniki
udjeli UniCredita u domaim bankama preneseni na
austrijsku banku. Kao svoje najznaajnije ulaganje
UniCredit je ostvario kupnjom Zagrebake banke
d.d., a vodeu poziciju u bankovnim sustavima Uni-
Credit dri i u Bugarskoj preko UniCredit Bulbanke.
etvrta po veliini u Hrvatskoj, Raieisenbank
Austria d.d., je preko istih inozemnih vlasnika pove-
zana s ostalih est zemalja koje su obuhvaene ovom
analizom, a vodeu poziciju Raieisenbank ostva-
ruje meu bankama u Bosni i Hercegovini. Trei
najvei ulagatelj na ovim prostorima, francuska
Societe Generale meu domaim bankama ni u jed-
noj zemlji ne dri vodeu poziciju, ali je ulaganjem
kapitala zauzela vanu ulogu u razvoju bankarstva
na ovim prostorima.
Osam najveih banaka u inozemnom vlasnitvu
u Republici Hrvatskoj jednako je prisutno i u Srbiji,
a zatim kao neznatno manje zanimljiva trita za te
banke su Maarska i Rumunjska u kojima je zastu-
pljeno sedam promatranih banaka.
aa
U preostalim
zemljama regije moe se rei da su promatrane
banke u velikom dijelu uloile svoj kapital u neku od
domaih banaka, meutim izdvajaju se dvije zemlje,
19 Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. i Slavonska banka d.d.
20 Hrvatska potanska banka d.d.
21 Italija, Austrija, Francuska i Maarska
22 U Maarskoj ne posluje Socit Gnrale, a u Rumunjskoj
Hypo Alpe-Adria-Bank
o,
Crna Gora i Makedonija koje su najmanje zanimlji-
ve za ulaganje barem to se tie banaka koje se pro-
matraju u ovoj analizi. Naime, s obzirom na veliinu
bankovnog sustava koji je relativno slabo razvijen
u tim zemljama, vei dio inozemnih banaka koje su
prisutne u Hrvatskoj za sada nisu pronale svoj in-
teres za ulaganje u ekonomijama dviju spomenutih
zemalja. No, kao to e se u nastavku vidjeti, unato
tome bankovni sustavi Crne Gore i Makedonije pod
velikim su utjecajem inozemnog kapitala, ali od
nekih drugih banaka koje nisu prisutne i u Hrvat-
skoj. Takoer je vano spomenuti slovensku Novu
ljubljansku banku d.d. kao snanu regionalnu banku
u regiji koja je prisutna u svim zemljama bive Jugo-
slavije, osim u Hrvatskoj, te u Bugarskoj. Pregledan
uvid u zastupljenost najveih hrvatskih banaka u
inozemnom vlasnitvu u zemljama regije prikazan
je u sljedeoj tablici.
Dosad spomenuti utjecaj inozemnih banaka na
razvoj bankovnog sustava Hrvatske kao i bankov-
nih sustava zemalja regije odrazio se na cjelokupni
razvoj bankovnog poslovanja u tim zemljama. Osim
razvoja novih proizvoda i usluga, zatim prenoenja
znanja i tehnologija, inozemne su banke pridonijele
ukljuivanjem inozemnog kapitala u domae banke.
Ulaskom u domai bankovni sustav, koji se najee
odvijao putem kupnje ve postojeih domaih
banaka, a rjee putem osnivanjem potpuno novih
banaka, inozemne su banke utjecale i na postepeno
okrupnjavanje s manjim bankama u sustavu.
4. Zakljuna razmatranja
Postepene promjene u strukturi nancijskog
sustava Republike Hrvatske izmeu ostalog su
uzrokovane strukturnim promjenama u bankovnom
sektoru. Unato znaajnom padu broja banaka u
posljednjih desetak godina, ukupna aktiva bankov-
nog sustava neprestano je rasla, a takoer je bio pri-
mjetan porast udjela stranih nancijskih institucija
u vlasnikim strukturama domaih banaka.
Promjene u bankovnom sustavu analizirane su
primjenom kvantitativnih pokazatelja koncentracije
te se dolo do zakljuka da navedena dogaanja
nisu prouzrokovala znaajne promjene u razini
koncentracije, a bankovni se sustav moe denirati
kao umjereno koncentrirano trite. Znaaj dviju
najveih banaka u posljednjih se desetak godina po-
stepeno smanjivao, a utjecaj drugih velikih banaka u
sustavu je umjereno rastao pa bi spomenuti rezultati
Tablica 2: Prisutnost izabranih inozemnih banaka u zemljama regije na kraju 2007. godine
Banka HRV SLO BIH SRB CG MAK MA RUM BUG Uk.
UniCredit 1. 1. 7
Intesa SanPaolo 2. 1. 6
Erste Bank 3. 1. 4
Raifeisenbank 4. 1. 7
Hypo Alpe-Adria Bank 5. / 9. 6
Socit Gnrale 6. 7
OTP Bank 8. 1. 1. 6
Volksbank 10. 6
Ukupno 8 6 5 8 3 1 7 7 4
Izvor: Hrvatska narodna banka, Banka Slovenije, Centralna banka BiH, Narodna banka Srbije, Centralna banka Crne
Gore, Narodna banka Makedonije, Hungarian Financial Supervisory Authority, National Bank of Romania, Bulgarian
National Bank
o
mjerenja koncentracije mogli biti naznaka povea-
ne konkurencije u sustavu. S obzirom na aktualno
stanje hrvatskog bankarstva u kojem je prvih est
banaka po veliini aktive u veinskom stranom
vlasnitvu, a meu prvih a najveih banaka samo
je jedna banka u domaem, odnosno dravnom vla-
snitvu zakljuuje se da je hrvatski bankovni sustav
visoko koreliran s priljevom inozemnoga kapitala
u domaim bankama. Konkretno, u vlasnikim
strukturama domaih banaka koje su u veinskom
inozemnom vlasnitvu najvie prevladavaju banke iz
Austrije i Italije.
Motivi za okrupnjavanje meu bankama mogu
biti razliite naravi no uglavnom se odnose na
poveanje uinkovitosti i protabilnosti te openito
na postizanje prednosti za sudionike koncentraci-
je, ali i za potroae te ostale sudionike na tritu.
Primjerice, ulazak stranih banaka u vlasniku
strukturu domaih banaka moe pridonijeti razvoju
novih proizvoda banke, zatim moe proizvesti
efekte prenoenja znanja i tehnologija, a takoer
moe domaoj banci omoguiti pristup inozemnom
kapitalu. Uz pozitivne uinke okrupnjavanja postoje
takoer potencijalne opasnosti koje se mogu realizi-
rati kroz neekasno okrupnjavanje. Zbog speci-
nosti hrvatskoga bankovnog sustava u kojem je vrlo
visok udio banaka u inozemnom vlasnitvu, svako
daljnje okrupnjavanje moe pridonijeti sve teem
nadziranju domaih banaka s obzirom na veinski
inozemni kapital u vlasnikim strukturama.
Usporednom analizom s nancijskim sustavima
zemalja regije openito se moe izvesti zakljuak da
se radi o bankocentrinim nancijskim sustavima s
primjetnim opadanjem znaaja banaka, a sve veim
porastom znaaja ostalih nancijskih posrednika.
S manjim ili veim odstupanjima moe se rei da
je u bankovnim sustavima promatranih zemalja
primjetan udio inozemnog kapitala, a od inozemnih
banaka, koje su ujedno prisutne u vlasnikim struk-
turama velikih hrvatskih banaka, najvei investitori
su talijanska UniCredito banka, austrijska Raieise-
nbank i francuska Societe Generale. Kao i u sluaju
Hrvatske, inozemne banke su velikim dijelom su-
djelovale u procesu okrupnjavanja domaih banaka
u promatranim zemljama, a konani uinak vidljiv
je kroz proces postepene konsolidacije bankovnih
sustava.
Konano, sagledavi teoretske aspekte okrup-
njavanja i povezivanja banaka te nakon provoenja
istraivanja o uincima okrupnjavanja bankovne
industrije moe se izvesti zakljuak, kojim bi se
ujedno i potvrdila na poetku istraivanja postav-
ljena hipoteza, da su inozemne banke zbog svoje
nancijske snage najvei pokreta okrupnjavanja
banaka u Republici Hrvatskoj. Naime, makro aspekt
promjena u bankovnom sustavu ukazuje na koreli-
rani znaaj ulaska inozemnoga kapitala u domae
bankovne institucije te s druge strane postupne
konsolidacije bankovnog sustava. Mikro aspekt raz-
matranja inozemnih banaka kao najveih pokretaa
okrupnjavanja oituje se kroz uistinu velik doprinos
inozemnih banaka koje su kroz proces okrupnja-
vanja doprinijele razvoju bankovnih proizvoda i
usluga, uvoenjem novih tehnologija, prenoenjem
znanja i ostalih vrijednosti pa se na kraju moe
rei da su inozemne banke ne samo najznaajniji
pokretai okrupnjavanja ve da su inozemne banke
i pridonijele razvoju, ali i produbljivanju spektra
nancijskog trita.
LI:vun:uun
1.Bilteni sredinjih banaka i supervizorskih tijela raznih drava, razna godita,
2.Bishop, S. i Walker, M.: The Economics of EC Competition Law: Concepts, Application and Measurement, 2. izdanje,
Sweet&Maxwell, London (V.Britanija), 2002.,
3.Camesasca, P.D.: European Merger Control: Getting the Efciencies Right, Hart Publishing, Oxford (V.Britanija), 2000.,
4.Freixas, X. i Rochet, J.-C.: Microeconomics of banking, 2. izdanje, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge (SAD),
1997.
5.Hawkins, J. i Mihaljek, D.: The banking industry in the emerging market economies: competition, consolidation and systemic
stability - an overview, BIS Papers No. 4, Bank for International Settlements, Basel (vicarska), 2001.
6.Hayward, M: When do rms learn from their acquisition experience?, Strategic Management Journal, Vol. 23, Issue 1, John
Wiley&Sons Ltd. (SAD), 2002.
7.Hrvatska agencija za nadzor nancijskih usluga: Godinja izvjea, Zagreb, razna godita,
8.Hrvatska narodna banka: Bilten Hrvatske narodne banke, Zagreb, razna godita,
9.Hrvatska narodna banka: Bilten o bankama, Zagreb, razna godita,
10.Hrvatska narodna banka: Financijska stabilnost, Zagreb, razna godita,
11.Hrvatska narodna banka: Makrobonitetna analiza, Zagreb, razna godita,
12.Mlikotin Tomi, D. et al.: Europsko trino pravo, kolska knjiga, Zagreb, 2006.
13.Orsag, S. i Gulin, D.: Poslovne kombinacije, Hrvatska zajednica raunovoa i nancijskih djelatnika, Zagreb, 1996.
14.Singh, H. i Zollo, M.: Globalization through acquisitions and alliances: an evolutionary perspective u The Insead-Wharton
Alliance on Globalizing Gatignon, H. i Kimberly J. (ur.), Cambridge University Press, Cambridge (V.Britanija)
15.European Central Bank: EU Banking Structures, Frankfurt a/M, Njemaka, October 2008,
16.Narodne novine, razna godita.
a
Roman ubi, M.Sc.,
Croatian National Bank
RoIv ov FouvIo Bns I I:voun:Io ov BnIo Ious:uv
Summary
Dynamic development of nancial industry in some last ten years that, considering the kind of nancial
agents, remained bank-oriented represents a sucient reason to investigate the causes that brought to the
present structure of banking system. After having presented theoretical bases of the integration forms and
banks connection, the paper analyzes the inuence of foreign banks on the development of Croatian bank
system. Tus, beside the knowledge of quantitative changes in the banking system, the paper researched
the motivations of the banks regarding integration that, among other things, brought to creating the eects
of scale and scope economies. However, the concentrations among banks can lead to creation of negative
externalities that later become potential dangers for the banking. Pre-cognitions on development of banking
system are used to create projection of future banking development while the data basis of the countries
from the region enabled the comparative analysis of banks integration in these countries. Te conclusion
is that the foreign banks have been the largest promoters of bank integration in the Republic of Croatia
contributing also to qualitative development of banking market and to deepening of nancial market
spectrum.
Key words
Integration, mergers and acquisitions (M&A), concentration, banking system
NEURONSKE MREE I STABLA

ODLUIVANJA ZA PREDVIANJE
USPJENOSTI STUDIRANJA
Dr. sc. Marijana Zeki-Suac, Anita Frajman-Jaki, univ. spec. asistent, Nataa Drvenkar univ. spec. asistent: Neuronske mree i stabla odluivanja za predvianje
uspjenosti studiranja
Dr. sc. Marijana Zeki-Suac,
Anita Frajman-Jaki, univ. spec. asistent,
Nataa Drvenkar univ. spec. asistent,
UDK 007:378.14(497.5)
Prethodno priopenje
Snzv:n
Rad se bavi kreiranjem modela za predvianje uspjenosti studenata s pomou neuronskih mrea i klasi-
kacijskih stabala odluivanja, te analizom imbenika koji utjeu na uspjenost studenata. Kreiran je model
koji na temelju demografskih podataka o studentima, te podacima o njihovom ponaanju i stavovima prema
uenju nastoji klasicirati studenta u jednu od dviju kategorija uspjenosti. Uspjenost je mjerena prosjekom
ocjena na studiju. Trenirano je i testirano vie razliitih arhitektura neuronskih mrea, iji je najbolji model
dobiven s pomou vieslojne perceptron mree. Stabla odluivanja dala su znatno veu tonost klasikacije
od neuronskih mrea, te ih se predlae koristiti kao toniju metodu na promatranom skupu podataka. Ana-
liza osjetljivosti izlaznih varijabli na ulazne provedena kod neuronskih mrea upuuje da su kolokviranje,
prisustvo na vjebama, vanost ocjene za studenta, te stipendije meu najznaajnijim imbenicima uspje-
nosti studenta. Stabla odluivanja izluila su vrijeme provedeno u uenju, prisustvo na vjebama, te vrstu
materijala iz kojih se ui kao najznaajnije varijable. U buduim istraivanjima, uz proirenje broja ulaznih
varijabli i poveanje uzorka, te proirenje metodologije drugih tehnikama umjetne inteligencije i statisti-
kim metodama, mogue bi bilo kreirati uspjeniji model koji bi bio osnova za izgradnju sustava za potporu
odluivanju u visokom obrazovanju.
KI)uv uI)vI
naliza osjetljivosti, neuronske mree, stabla odluivanja, vieslojni perceptron, uspjenost studiranja
1. Uvod
Za visokoobrazovne ustanove analiza uspjenosti
studiranja vrlo je vana jer strategijsko planiranje
studijskih programa ovisi o tome da li program
treba poveati ili odrati postojeu uspjenost
studenata ako je ona zadovoljavajua (Oladokun
i dr., aoo8). Uspjenost studiranja na fakultetima
do sada je uglavnom istraivana u cilju pronalae-
nja prosjenih ocjena, duljine studiranja i slinih
pokazatelja, dok imbenici koji utjeu na postizanje
uspjeha nisu dovoljno istraeni. Postoje razvijeni
modeli za predvianje uspjenosti koji e pomo-
i pri odluci o prihvaanju kandidata za upis na
studij (Wilson i Hardgrave, ,,) koji uglavnom
ukljuuju demografske podatke o studentima, a
iji autori naglaavaju znaaj ukljuivanja i drugih
informacija o aplikantima. Cilj ovog rada je pronai
vane imbetnike koji utjeu na uspjeh studenata
mjeren prosjenom ocjenom. Kao metodologija
upotrijebljene su dvije metode rudarenja podataka
pogodne za klasikaciju: umjetne neuronske mree
i stabla odluivanja. Neuronske mree su u brojnim
podrujima pokazale uspjeh u rjeavanju problema
predvianja, aproksimacije funkcija, klasikacije i
prepoznavanja uzoraka. Njihova tonost uspore-
ena je sa stablima odluivanja kako bi se izluio
model koji daje toniju klasikaciju studenata. Rad
se temelji na anketnom istraivanju provedenom
na studentima Ekonomskog fakulteta u Osijeku
aoo.iaoo6. akademske godine, pri emu su osim
demografskih podataka o studentima prikuplje-
ni i podaci o njihovom uspjehu. Na temelju tih
podataka kreiran je kauzalni model s demografskim
i drugim karakteristikama studenata kao ulaznim
varijablama, te prosjenom ocjenom u prethod-
noj akademskoj godini kao izlaznom varijablom.
Analiza osjetljivosti provedena nakon treniranja i
testiranja neuronskih mrea, te analiza znaajnost
varijabli provedena kod stabala odluivanja ukazuju
na jainu utjecaja pojedine ulazne varijable na
uspjeh studenata, ime je mogue donijeti zakljuak
o moguim prediktorima uspjenosti studiranja.
Rad se sastoji od prikaza upotrijebljene metodologi-
je, pregleda prethodnih istraivanja u tom podruju,
te od prikaza rezultata i zakljuka sa smjernicama za
daljnja istraivanja.
2. Metodologija
2.1. Metodologija umjetnih neuronskih mrea
Umjetne neuronske mree pripadaju u inteligen-
tne metode rudarenja podataka (eng. data mining-
a), iji je cilj pronai skrivene veze meu podacima.
Osim neuronskih mrea, za otkrivanje veza meu
podacima esto se koriste i razliite statistike
metode (npr. viestruka regresija, diskriminantna
analiza, clustering), genetiki algoritmi, stabla
odluivanja i druge metode (Panian, Klepac, aoo).
Umjetna neuronska mrea je meusobno povezana
nakupina jednostavnih elemenata obrade, jedinica
ili vorova, iji se rad temelji na nainu djelovanja
neurona kod ivih bia. Sposobnost obrade mree
je posljedica jaine veza meu tim jedinicama, a po-
stie se kroz proces adaptacije ili uenjem iz skupa
primjera za uenje (Russell, Norvig, aoo). Drugim
rijeima, neuronske mree su programi ili hardver-
ski sklopovi koji, najee iterativnim postupkom iz
prolih podataka nastoje pronai vezu izmeu ula-
znih i izlaznih varijabli modela, kako bi se za nove
ulazne varijable dobila vrijednost izlaza. Umjetni je
neuron jedinica za obradu podataka (varijabli) koja
prima ponderirane ulazne vrijednosti od drugih va-
rijabli, prema nekoj formuli transformira primljenu
vrijednost te alje izlaz drugim varijablama. Uenje
se odvija promjenom vrijednosti teina meu
varijablama (teine wji su ponderi kojima se mnoe
ulazne vrijednosti u neki neuron). S obzirom na
broj slojeva, tip uenja, tip veze izmeu neurona,
veza izmeu ulaznih i izlaznih podataka, ulazne
i prijenosne funkcije, namjenu, razlikuju se brojni
algoritmi neuronskih mrea. Zbog njegove ope
namjene (budui da je pogodan i za probleme
predvianja i klasikacije), te uestale upotrebe u
istraivanjima, za modeliranje je koriten algoritam
vieslojni perceptron. Vieslojni perceptron pripada
u nadgledane algortime s vezom unaprijed (eng.
feed forward), u kojoj se slojevi mree povezuju
na nain da signali putuju samo u jednom smjeru,
od ulaza ka izlazima mree. Najpoznatiji i najee
upotrebljavani algoritam primijenjen za uenje
i treniranje vieslojnih perceptron mrea je tzv.
mrea irenje unatrag (eng. backpropagation). Al-
goritam mree irenje unatrag bio je presudan za

iroku komercijalnu upotrebu ove metodologije, te
je neuronske mree uinio iroko upotrebljavanom
i popularnom metodom u razliitim podrujima.
Standardni algoritam mree irenje unatrag uklju-
uje optimizaciju greke koristei deterministiki
algoritam gradijentnog opadanja (eng. gradient
descent) (Masters, ,,). Glavni nedostatak ovog
algoritma je problem estog pronalaenja lokalnog
umjesto globalnog minimuma greke, stoga novija
istraivanja ukljuuju njegovo unapreivanje nekim
drugim deterministikim (npr. metode drugoga
reda) ili stohastikim metodama (npr. simulirano
kaljenje). Strukturu mree ine ulazni sloj, izlazni
sloj i najmanje jedan skriveni sloj s vezom unaprijed.
Tipina arhitektura irenje unatrag prikazana je na
Slici (zbog preglednosti je prikazan samo skriveni
sloj, kojih moe biti i vie).
Arhitektura testirane neuronske mree sastojala
se od tri sloja. Broj jedinica (neurona) u skrive-
nom sloju i duljina uenja dobiveni su postupkom
unakrsne validacije. Izgradnja modela provedena
je kroz tri faze (Eris, aoo8: (a) priprema podataka i
modeliranje, (b) treniranje i testiranje neuronskih
mrea, (c) tumaenje rezultata neuronskih mree i
izbor najboljeg modela. Treniranje mree odvijalo
se na uzorku za treniranje (6o ukupnog uzorka),
duljina uenja mree dobivena je postupkom una-
krsne validacije, pri emu mrea u iterativnom po-
stupku ui na uzorku za treniranje koristei razliite
parametre (npr. razliit broj skrivenih neurona), a
svaka kombinacija se testira na uzorku za validaciju
(ao ukupnog uzorka). Cilj je pronai onu duljinu
uenja i strukturu mree koji daju najbolji rezultat
na uzorku za validaciju. Na kraju se tako dobivena
mrea testira na uzorku za testiranje (ao ukupnog

Slika 1. Arhitektura mree irenje unatrag (Zeki-Suac, 2000)
6
uzorka), a dobiveni rezultat nakon faze testiranja
koriten je kao mjerilo uspjenosti mree.
Od izlaznih funkcija testirane su sigmoidna i
tangens hiperbolna funkcija, dok je kao pravilo
uenja koriteno delta pravilo s momentumom o.;
i dinamikim koecijentom uenja od o. do o.,
prema formuli:
w
t
ji ( k )
=
k
y
cy

i
+
k
w
ji ( k )
t 1

,gdje je koecijent uenja, momentum,
a
w
ji
razlike u teinama izmeu neurona j i
neurona i ,
y
cy
je output izraunat u mrei, dok je
greka.
Za izraunavanje greke neuronske mree u fazi
treniranja najee se koriste srednja kvadratna
greka (eng. mean square error MSE) ili korijen
srednje kvadratne greke (RMSE) (Masters, ,,).
U radu je koritena MSE greka prema formuli
(Masters, ,,):
MSE=
1
n
(y
d
y
c
)
2
i = 0
n 1
,gdje je n veliina uzorka za testiranje,

y
d je
stvarna (eljena) vrijednost izlazne varijable, dok je
y
c
izraunata vrijednost izlazne varijable. Budui
da je u radu promatran problem klasikacije, nakon
faze testiranja neuronske mree izraunava se stopa
klasikacije za svaku klasu pojedinano, te pro-
sjena stopa klasikacije, koja se uzima kao mjerilo
ocjenjivanja uspjenosti modela neuronske mree.
Stopa klasikacije za pojedinu klasu je postotak slu-
ajeva koji je mrea ispravno stavila u tu klasu. Npr.
stopa od ; znai da je ; sluajeva ispravno kla-
sicirano, dok je a sluajeva stavljeno u pogrenu
klasu. Prosjena stopa klasikacije izraunava se
prema formuli:
c =
c
i
i =1
k
k
,gdje je
c
i
stopa klasikacije dobivena za klasui ,
dok je k broj klasa u modelu, u naem sluaju k=a.
2.2. Metodologija stabala odluivanja
U cilju izgradnje to uspjenijeg modela, na
promatranom uzorku testirana je jo jedna nepa-
rametrijska metoda rudarenja podataka: stabla od-
luivanja, tonije njihova podvrsta klasikacijska i
regresijska stabla (eng. Cassication And Regression
Trees CART). Ovom metodom dobiva se graki
prikaz modela utjecaja ulaznih varijabli na izlaznu,
koja je izraena u obliku klasa ili kategorija. Svaki
vor u grakom stablu predstavlja jednu ulaznu
varijablu, na ijim su rubovima oznaena djeca-
vorovi za svaku moguu vrijednost neke ulazne
varijable. Svaki list u stablu predstavlja vrijednost
ciljne (izlazne) varijable ako su dane vrijednosti
ulaznih varijabli predstavljene putom od korije-
na stabla do tog lista. Stablo se dobiva uenjem
na podacima, na nain da se vri grananje (eng.
splitting) izvornog skupa podataka u podskupove
na temelju testiranja vrijednosti varijabli. Proces se
ponavlja na svakom izvedenom podskupu na rekur-
zivni nain (eng. recursive partitioning). Rekurzija
je zavrena kada podskup odreenog vora ima
sve iste vrijednosti izlazne varijable, ili kada daljnje
grananje vie ne pridonosi poboljanju rezultata
(Witten, Frank, aooo).
Za izgradnju stabla koriten je CART algoritam
prema Breiman et al. (u Witten i Frank, aooo), koji
na temelju raspoloivih podataka o ulaznim i izla-
znim varijablama kreira binarno stablo grananjem
slogova u svakom voru prema funkciji odreenoj
za svaku ulaznu varijablu. Evaluacijska funkcija
koritena za prijelom je Gini indeks (IG), deniran
;
prema formuli (Apte, ,,;):
I
G
(t ) =1 p
2
i
i =1
m
,gdje je t trenutni vor,

p
i
je vjerojatnost klase
i u voru t , a m je broj klasa u modelu (u naem
sluaju
m = 2
).
Algoritam CART uzima u obzir sva mogua
grananja kako bi pronaao najbolje grananje za
tonost modela. Najbolje grananje odreuje se za
svaki atribut u svakom voru, a pobjednik se izabire
s pomou Gini indeksa. Algoritam moe uspjeno
raditi s kontinuiranim i kategorijalnim varijablama.
Stablo raste sve dok se ne pronae novo grananje
koje poboljava uspjenost stabla u razdvajanju slo-
gova u klase. Budui da svako sljedee grananje ima
na raspolaganju manje reprezentativnu populaciju,
potrebno je smanjivati stablo (eng. pruning), kako
bi se dobilo tonija klasikacija. Cilj je identicirati
one grane koje omoguuju najmanje prediktivne
sposobnosti po listu u grani, kako bi ih se izbacilo
iz stabla. U proceduri smanjivanja stabla (pruning)
skupovi grana smanjivani su u odnosu na poetno
kompletno stablo odluivanja, to je procedura
slina eliminiranju prediktora u diskriminantnoj
analizi. Na kraju je izabrano stablo odgovarajue
veliine s obzirom na tonost klasikacije. Pri tome
se uzima u obzir odnos sloenosti stabla i veliine
greke (Breiman et al. ,8 u Galindo, Tamayo,
aooo). Pobjedniko podstablo se odabire na temelju
ukupne greke (stope pogrene klasikacije) dobi-
vene kada se model primijeni na testnom uzorku
Slika 2. Graki prikaz kreiranog stabla odluivanja
8
(Berry i Lino, ,,;).
Stablo u ovom radu kreirano je na temelju 8 ula-
znih kategorijalnih varijabli, pri emu su koritene
sljedee vrijednosti parametara za izbor najpo-
godnijeg stabla: () minimalni broj sluajeva koji
kontrolira u kojem e se trenutku zaustaviti izbor
prijeloma i zapoeti procedura pruning-a postav-
ljen je na 6, (a) jednake prethodne vjerojatnosti za
obje klase studenata, () kao pravilo zaustavljanja
koritena je stopa pogrene klasikacije. Nakon
-fold unakrsne validacije, izabrano je najbolje
klasikacijsko stablo, koje je na kraju primijenjeno
na testnom uzorku (istom uzorku na kojem su ko-
nano testirane i neuronske mree) radi dobivanja
uvida u mogunosti generalizacije modela na novim
podacima, ali i usporedbe uspjenosti modela stabla
odluivanja i neuronskih mrea.
Struktura konanog stabla odluivanja dobive-
nog za promatrane podatke prikazana je na Slici a.
3. Pregled prethodnih istraivanja
Istraivanja u podruju upotrebe inteligentnih
metoda za predvianje uspjenosti studenata
uglavnom su orijentirana na razvoj modela koji e se
koristiti kao pomo pri odluci o primanju studenata
na studij (Hardgrave, Wilson, ,,, Naik i Ragot-
haman, aoo). Takvi modeli kao kriterije uzimaju
u obzir informacije o kandidatu koje su raspoloive
prije upisa, kao npr. zavrena srednja kola, uspjeh
u srednjoj koli, socijalni status i druge informacije
prije studija, te s pomou statistikih metoda ili
metoda umjetne inteligencije nastoje pronai model
koji e producirati to veu tonost u predvianju.
Iako se neuronske mree uestalo desetljeima
uspjeno koriste u brojnim podrujima, posebno
nakon pojave vieslojne perceptron mree (Masters,
,,), za koju je dokazano da moe aproksimirati
bilo koju kontinuiranu funkciju, u obrazovanju
su inteligentne metode vie usmjerene na razvoj
tutorskih sustava, a manje na razvoj prediktivnih
modela uspjenosti studiranja. Jedni od prvih
autora u tom podruju koji koriste neuronske mree
su Hardgrave i dr. (,,) koji usporeuju neuronske
mree i tradicionalne statistike tehnike u predvi-
anju uspjenosti studenata na diplomskom studiju.
Daljnji rad istih autora (Wilson, Hardgrave, ,,)
naglaava kako se odluka o tome da li primiti nekog
studenta na diplomski studij temelji na brojnim
imbenicima, te je nuno razviti prediktivne modele
koji e omoguiti nekom fakultetu upisivanje onih
studenata za koje je vrlo vjerojatno da e studirati
uspjeno. Wilson i Hardgrave pokazuju da regresij-
ska analiza nije dovoljno uinkovita u predvianju
uspjeha ili neuspjeha studenta, pa pored regresije
testiraju i metode klasikacije, poput diskriminan-
tne analize, logistike regresije i neuronskih mrea.
Njihovo istraivanje pokazuje sljedee: (a) klasika-
cijske tehnike su pogodnije za predvianje uspjeha
studenata od prediktivnih metoda, (b) predvianje
uspjeha ili neuspjeha studenata na diplomskom stu-
diju nije dovoljno tono ako se koriste samo tipini
podaci koji opisuju studenta, i (c) neparametrijske
procedure, kao to su neuronske mree, produciraju
barem jednako toan rezultat kao i tradicionalne
metode i vrijedan su potencijal za daljnja istrai-
vanja u tom podruju. Istim problemom odluke o
prihvaanju kandidata na studij bavili su se i Naik i
Ragothaman (aoo), koji su istraivali uspjenost na
MBA studiju. Koristili su neuronske mree, logit i
probit modele za predvianje uspjenosti studenta
koji se upie na MBA studij. Neuronske su mree
klasicirale studente u uspjene i neuspjene na
temelju njihova prosjeka ocjena na preddiplom-
skom studiju, rezultatima GMAT testa, smjera na
preddiplomskom studiju, starosti i drugih varijabli.
Rezultati pokazuju da su neuronske mree jednako
uspjene kao i ostale tehnike, ali ih zbog brojnih
prednosti preporuuju za upotrebu u tom podruju.
Istraivanje Sulaimana i Mohezara (aoo6) bavi se
istom tematikom, ali ide korak dalje u izluivanju
kljunih imbenika uspjenosti. Njihov model
pokazao je da je dosadanji prosjek ocjena studenta
najznaajniji prediktor njegove daljnje uspjenosti,
dok varijable poput starosti, etnike skupine, spola,
te godina radnog iskustva nisu znaajne za uspje-
nost studiranja. Shulruf i dr. (aoo8) prouavali su
korelacije izmeu dobivenih pokazatelja od strane
New Zealand National Certicate of Educational
Achievement (NCEA), standardnih kvalikacija
studenata, te prosjeka ocjena postignutog na prvoj
godini studija na jednom velikom sveuilitu u
,
Novom Zelandu. Nakon toga su usporedili rezultate
dobivene za Novi Zeland s onima dobivenima
na Cambridge International Examinations [CIE],
zatim s meunarodnim sustavom standarda koji je
usvojen na Novom Zelandu, te sa sveuilinim pro-
sjecima ocjena studenata koji su upisani na temelju
tih kvalikacija. U istraivanju takoer procjenjuju
alternativne modele za donoenje odluke o upisu na
studij, te njihove implikacije na razliite grupe stu-
denata. Najbolji model koji su dobili daje prednost
izvrsnosti i mjerodavnosti rezultata NCEA. Autori
predlau kombinaciju takvog modela i standardnih
kvalikacija koja e osigurati bolje rezultate na
studiju.
Zaidah i Daliela (aoo;) usporedili su neuronske
mree, stabla odluivanja i linearnu regresijsku
analizu u predvianju uspjenosti studenata. Uspjeh
su mjerili kumulativnim prosjekom ocjena kroz
studij, a kao ulazne varijable koristili su demografski
prol studenata i prosjek ocjena na prvom semestru
preddiplomskog studija. Rezultati pokazuju da su
sve tri metode proizvele tonosti veu od 8o, dok
neuronske mree daju veu tonost od ostalih dviju
metoda. Oladokun i dr. (aoo8) koristili su neuron-
ske mree za predvianje uspjenosti studenata na
Sveuilitu Ibadan u Nigeriji. Koristili su vieslojnu
perceptron mreu, koja je na testnom uzorku tono
predvidjela uspjeh kod ; studenata. Kao ulazne
varijable koritene su ocjene, kombinacija izbornih
kolegija, uspjeh na testovima, starost pri upisu,
obrazovanje roditelja, tip i lokacija zavrene srednje
kole, spol i slino. Izlazna varijabla izraena je kroz
tri kategorije uspjeha: dobar, prosjeni, slab. Rele-
vantnost pojedinih inputa nije analizirana.
Iz navedenog pregleda prethodnih istraivanja
moe se zakljuiti da u veini sluajeva neuronske
mree pokazuju veu ili jednaku tonost od stati-
stikih metoda u predvianju uspjenosti studiranja,
te da stoga postoji opravdanost za upotrebu ove
metodologije, posebno klasikacijskih algoritama.
Izbor varijabli za model ovisi o obrazovnim susta-
vima zemalja u kojima su provedena istraivanja,
te je vano testirati metodologiju za svaki uzorak
podataka. Posebnu panju treba posvetiti analizi
znaajnosti pojedinih imbenika u modelu, koja nije
u dovoljnoj mjeri prisutna u prethodnim istraiva-
njima.
ao
4. Opis podataka i modela
Podaci za model prikupljeni su putem anketnog
istraivanja provedenog na Ekonomskom fakultetu
u Osijeku akademske aoo.iaoo6. godine meu
studentima druge, tree i etvrte studijske godine, u
sklopu istraivanja Borozan i Dabi (aoo8). Nakon
eliminiranja nepotpunih podataka, uzorak je obu-
hvatio 6 studenata koji su se u vrijeme provoenja
istraivanja zatekli na predavanjima. Kreiran je
kauzalni model uspjenosti studiranja, pri emu
je uspjeh kao izlazna varijabla mjeren prosjenom
ocjenom iz svih kolegija u prethodnoj akademskoj
godini. Kao ulaz u model upotrijebljeno je 8 varijabli
iji su nazivi i deskriptivna statistika prikazani u
Tablici .
Izlazna varijabla - prosjek ocjena studenta u pret-
hodnoj studijskoj godini izraena je kroz dvije kate-
gorije ili klase kodirane na sljedei nain: kategorija
o - prosjek manji ili jednak (loiji studenti), te
kategorija - prosjek vei od (bolji studenti).
Takvom formulacijom izlazne varijable problem se
svrstava u problem klasikacije, gdje je cilj modela
nauiti prepoznati koji studenti pripadaju u klasu
Tablica 1. Ulazne varijable modela i njihova deskriptivna statistika
Rb Naziv varijable i oznaka Opis varijable Kodiranje i frekvencije
1 Spol (SP) Spol studenta 1 muki (24.85%)
2 enski (75,15%)
2 Stipendija (STIP) Stipendija studenta 1 ne prima stipendiju (67,27%)
2 povremeno prima stipendiju
(1,21%)
3 prima stipendiju (31,52%)
3 Vrijeme (VRI) Koliko prosjeno vremena dnevno
posveuje uenju2
1 do jedan sat (16,36%)
2 dva do tri sata (44,85%)
3 tri do pet sati (32,73%)
4 vie od pet sati (6,06%)
4 Materijali (MAT) Ispitni materijali iz kojih se najvie ui 1 knjiga profesora (18,79%)
2 skripta drugih studenata
(26,06%)
3 biljenica s predavanja (9,70%)
4 skripta koju je student sam
napravio ili
doradio (9,09%)
5 sve to je studentu na raspolag-
anju
(36,36%)
5 Kolokviranje (KOL) Izlazak studenta na kolokvije kada
nisu obavezni
1 da (81,21%)
2 uglavnom (17,58%)
3 ne (1,21%)
6 Predavanja (PRED) Uestalost prisustva na predavanja 1 do 25% (6,67%)
2 od 26 do 50% (12,73%)
3 od 51 do 75% (24,85%)
4 od 76 do 100% (55,76%)
7 Vjebe (VJ) Uestalost prisustva na vjebama 1 do 25% (18,18%)
2 od 26 do 50% (13,33%)
3 od 51 do 75% (22,42%)
4 od 76 do 100% (46,06%)
8 Vana ocjena (VOCJ) Studentu je vana visina ocjene koju
dobije na ispitu
1 potpuno se ne slaem (15,15%)
2 ne slaem se (11,52%)
3 neutralno (38,18%)
4 - slaem se (23,64%)
5 u potpunosti se slaem (11,52%)
a
s prosjekom manjim ili jednakim , a koji u klasu
s veim prosjekom od , te identicirati znaajke
studenta koje su vane za ispravnu klasikaciju.
Prije kreiranja neuronskih mrea napravljeno je
uzorkovanje podataka, na nain da je ukupan uzo-
rak podataka podijeljen na tri dijela: () poduzorak
za treniranje, (a) poduzorak za unakrsnu validaciju,
te () poduzorak za testiranje mree. Podjela uku-
pnog uzorka na poduzorke voena je injenicom
da neuronske mree zahtijevaju jednaku raspodjelu
klasa u uzorku za treniranje i unakrsnu validaciju.
S obzirom na to da je u ukupnom uzorku bilo vie
boljih od loijih studenata (ukupno boljih
i loijih), struktura triju poduzoraka prema
udjelu pojedinih kategorija studenata prikazana je u
tablici a.
Iz tablice a vidljivo je da je zadrana jednaka
raspodjela obje kategorije (o i ) u poduzorcima za
treniranje i unakrsnu validaciju, dok su svi preostali
ispitanici (njih 8) smjeteni u uzorak za konano
testiranje modela. Izbor ispitanika u prva dva po-
duzorka izvreno je na sluajan nain, pod uvjetom
da je sauvana jednaka raspodjela dviju kategorija
ispitanika.
5. Rezultati
5.1. Rezultati tonosti klasikacije neuronskih mre-
a i stabala odluivanja
U radu je trenirano i testirano vie arhitektura
neuronskih mrea dobivenih promjenom topolo-
gije mree (broja skrivenih neurona), prijenosnih
funkcija, te pravila uenja. Za svaku arhitekturu
dobivena je stopa ispravne klasikacije za svaku
klasu na uzorku za treniranje i testiranje. Kao
mjerilo uspjenosti modela koritena je prosjena
stopa klasikacije na uzorku za testiranje prethodno
opisana u odjeljku . Rezultati dobiveni za najbolju i
najloiju testiranu mrenu arhitekturu prikazani su
u tablici .
Najbolja prosjena stopa klasikacije na uzorku
za testiranje postignuta je mreom pod rednim
brojem u Tablici , a iznosi 66,a6. Pri tome su u
neuronskoj mrei koritena skrivena neurona,
logistic prijenosna funkcija, delta-bar-delta pravilo
uenja, a mrea je uila na najvie ooo epoha. Broj
skrivenih neurona koji daje najmanju greku u fazi
unakrsne validacije bio je . Dobiveni rezultat zna-
i da je u uzorku za testiranje 66,a6 sluajeva bilo
ispravno klasicirano, dok je ,; sluajeva stav-
Tablica 2. Struktura ukupnog uzorka i poduzoraka
Poduzorak 0 loiji studenti 1 bolji studenti Ukupno
Treniranje 31 (50,00%) 31 (50,00%)
Unakrsna validacija 10 (50,00%) 10 (50,00%) 20 (100,00%)
Testiranje 10 (12,05%) 73 (87,95%) 83 (100,00%)
Ukupno 51 (30,90%) 114 (69,10%) 165 (100,00%)
Tablica 3. Rezultati metode neuronskih mrea i stabala odluivanja na uzorku za testiranje
Rb Metoda Broj skrivenih
neurona
Prijenosna
funkcija
Stopa klasikacije
za klasu 0 (%)
Stopa klasikacije
za klasu 1 (%)
Prosjena stopa
klasikacije (%)
1 MLP neuronska
mrea
2-50 (33) Logistic 60,00 67,00 66,26
2 MLP neuronska
mrea
2-50 (15) Tangh 80,00 45,00 62,50
3 RBFN neuronska
mrea
2-50 () Gaussian 0,00 100,00 50,00
* 0 = postotak ispravne klasikacije za studente s prosjekom ocjena manjim ili jednakim 3
1 = postotak ispravne klasikacije za studente s prosjekom ocjena veim od 3
aa
ljeno u pogrenu klasu. Ako se pogledaju posebne
stope klasikacije za svaku klasu pojedinano, tada
je vidljivo da stopa klasikacije za klasu o (loije
studente), iznosi 6o,oo, dok je stopa klasikaci-
je za klasu , tj. za bolje studente 6;,oo. Vea
tonost klasikacije za bolje studente ukazuje na
to da studenti koji imaju prosjek vii od imaju za-
jednike karakteristike koje model neuronske mree
uspijeva prepoznati i povezati uspjenije nego to je
to sluaj kod studenata s prosjekom manjim od .
Rezultati dobiveni drugom metodom, CART
stablima odluivanja, prikazani su u Tablici .
Iz tablice vidljivo je da je prosjena stopa kla-
sikacije koju daje stablo odluivanja 88,6 to je
vie od prosjene stope klasikacije dobivene s po-
mou najboljeg modela neuronskih mrea (66,a6).
Stablo je posebno tono pri prepoznavanju loijih
studenata s niim prosjekom ocjena od , gdje je
stopa ispravne klasikacije jednaka oo. Neto je
nia stopa klasikacije za klasu - boljih studenata
(;6,;), ali je i ta stopa pokazuje da stabla odlui-
vanja uspijevaju tonije prepoznati i loije i bolje
studente od najboljeg modela neuronskih mrea.
U cilju ispitivanja statistike znaajnosti razlike
izmeu dva modela, statistikim t-testom razlike
izmeu dviju proporcija usporeena je prosjena
stopa klasikacije najboljeg modela neuronskih
mrea i modela stabla odluivanja. T-test pokazuje
da je razlika znatna na razini (p=o.oo, N=8).
Iz navedenog se moe zakljuiti da je model stabla
odluivanja znatno toniji od modela neuronskih
mrea u klasikaciji studenata prema uspjehu na
promatranom uzorku podataka.
Rezultat klasikacije studenata od strane stabla
odluivanja na poduzorku za testiranje moe se
ilustrirati i s pomou matrice konfuzije, koja u stup-
cima prikazuje stvarni broj studenata koji pripada
u kategoriju s niim (o) ili viim () prosjekom, dok
je u redcima prikazan broj studenata koje je model
stabla odluivanja svrstao u kategoriju o ili . Na
dijagonali matrice konfuzije mogue je vidjeti broj
studenata koje je model ispravno klasicirao.
Tablica prikazuje matricu konfuzije na podu-
zorku za testiranje (koji broji ukupno 8 sluaja).
Iz tablice je vidljivo da od ukupno o studenata s
niim prosjekom (kategorija o), stablo odluiva-
nja uspijeva svih o studenata svrstati u ispravnu
kategoriju. S kategorijom situacija je drugaija.
Model neuronske mree uspijeva 6 studenta svr-
stati ispravno, dok je ; stvarno boljih studenata
pogreno svrstava u kategoriju loijih proizvodei
postotak tonosti za tu klasu od ;6,;. Ukupan
broj ispravno klasiciranih studenata prikazan je
na dijagonali i iznosi 66 studenata od ukupno 8
studenta u poduzorku za testiranje koji se koristi za
ocjenu uspjenosti modela.
Tablica 4. Rezultati metode stabala odluivanja na uzorku za testiranje
Algoritam stabla
odluivanja
Goodness of t Stopa klasikacije za
klasu 0 (%)
Stopa klasikacije za
klasu 1 (%)
Prosjena stopa
klasikacije (%)
CART Gini 100,00 76,71 88,36
* 0 = postotak ispravne klasikacije za studente s prosjekom ocjena manjim ili jednakim 3
1 = postotak ispravne klasikacije za studente s prosjekom ocjena veim od 3
Tablica 5. Matrica konfuzije najboljeg modela stabla odluivanja
Predviena kategorija
studenata
Stvarna kategorija studenata Ukupno
0 1
0 10 17 27
1 0 56 56
Ukupno 10 73 83
a
5.2. Analiza znaajnosti ulaznih varijabli
Kako bi se dobio detaljniji uvid u znaaj ulaznih
varijabli modela, tj. uvid u znaajnost pojedinih
imbenika uspjenosti studenata, za najbolju neu-
ronsku mreu, kao i za stablo odluivanja izvrena je
analiza osjetljivosti pri k ojoj se analizira utjecaj po-
jedine ulazne varijable modela na izlazne varijable.
Na Slici graki je prikazana znaajnost pojedine
ulazne varijable modela najbolje neuronske mree,
kroz koecijente osjetljivosti izlazne varijable na
ulazne.
Grakon na slici prikazuje vrijednosti promje-
ne izlazne varijable ako se pojedina ulazna varijabla
promijeni za jednu jedinicu. Vidljivo je da varijabla
KOL (kolokviranje) najvie utjee na output, gotovo
istim intenzitetom kao i varijabla VJ (uestalost
pohaanja vjebi), zatim redom slijede varijable:
VOCJ (vanost ocjene), STIP (primanje stipendije),
MAT (materijali iz kojih se ui), PRED (uestalost
pohaanja predavanja). Najmanji utjecaj u modelu
ima varijabla SP (spol). Analiza osjetljivosti poka-
zuje da su redovit izlazak na kolokvije i redovito
pohaanje vjebi najutjecajnije varijable pomou
kojih se moe predvidjeti uspjenost studiranja u
modelu neuronske mree.
S ciljem izluivanja najznaajnijih prediktora
kod modela stabla odluivanja provedena je neto
drugaija analiza znaajnosti ulaznih varijabli
omoguena kroz stabla odluivanja, iji su rezultati
prikazani numeriki u tablici 6, te graki na slici .
Ova analiza se temelji na zbrajanju vrijednosti koe-
Slika 3. Graki prikaz osjetljivosti izlazne varijable na ulazne varijable u modelu najbolje neuronske mree
Tablica 6. Znaajnost ulaznih varijabli kod stabala odluivanja
Oznaka varijable Rang varijable Koecijent znaajnosti varijable
VRI 100 1.000000
VJ 74 0.741237
MAT 53 0.527794
VOCJ 47 0.467645
PRED 43 0.433490
STIP 27 0.272415
SP 20 0.195935
KOL 19 0.189504
a
cijenata neistoe (delta) kroz sve varijable (voro-
ve) u stablu, te rangiranju varijabli u odnosu prema
najveoj dobivenoj sumi meu svim prediktorima,
tj. u odnosu prema najznaajnijoj varijabli.
Analiza pokazuje da je kod modela stabla odlu-
ivanja daleko najznaajnija varijabla VRI (vrijeme
provedeno u uenju), zatim po znaajnosti slijede:
VJ (uestalost pohaanja vjebi) i MAT (vrsta
materijala iz kojih student ui) koje imaju koeci-
jentt znaajnosti vei od o.. Neto manji koecijent
znaajnosti imaju varijable VOCJ (vanost ocjene za
studenta), PRED (uestalost pohaanja predavanja),
a na kraju su po znaaju varijable STIP (primanje
stipendije), SP (spol), te KOL (izlasci na kolokvije).
Zanimljivo je uoiti da se rang lista varijabli po
znaajnosti razlikuje kod modela neuronskih mrea
i modela stabla odluivanja. S obzirom na to da su
stabla odluivanja pokazala znatno bolji rezultat
u klasikaciji studenata prema uspjehu, moe se
zakljuiti da je vrijeme koje student uloi u uenje,
pohaanje vjebi i vrsta materijala iz kojih ui jako
vano za predvianje uspjenosti studenata na
promatranom uzorku.
Provedene analize osjetljivosti i znaajnosti
varijabli mogu se koristiti za daljnje poboljanje
obaju modela na nain da se u modelu ostave samo
znaajnije varijable, a izbace iz modela one manje
znaajne, ali i kao smjernica donositeljima odluka
ukazujui na varijable na koje treba vie obratiti
panju pri predvianju uspjenosti studiranja. Za
analizu imbenika koji najvie utjeu na uspjenost,
osim same identikacije glavnih prediktora vano
je napraviti i post-analizu u smislu identiciranja
utjecaja razliitih vrijednosti obiljeja na output,
npr. otkrivanje karakteristika studenata koji su
uspjeniji, te onih koji su manje uspjeni. Za proved-
bu ove analize mogue je dodatno analizirati stablo
odluivanja, te provesti statistike metode analize
varijance i druge.
6. Zakljuak
Rad se bavi kreiranjem modela za predvianje
uspjenosti studenata i analizom imbenika koji
utjeu na uspjenost. Kao metodoloka osnova
koritene su metode rudarenja podataka umjetne
neuronske mree i stabla odluivanja, ija je uspje-
nost dokazana u brojnim problemskim podrujima.
S pomou openitog algoritma vieslojni perceptron
kreiran je inicijalni model koji producira zasad
nezadovoljavajuu tonost predvianja za praktinu
upotrebu, ali predstavlja osnovu za daljnja istrai-
vanja u tom podruju. Model temeljen na stablima
odluivanja pokazao je znatno veu tonost klasi-
kacije od neuronskih mrea, ukazujui da su stabla
odluivanja uspjenija metoda u predivanju uspje-
nosti studenata na promatranom skupu podataka.
S obzirom na relativno mali broj ulaznih varijabli i
limitiranost uzorka koritenog u ovom radu, tonost
predvianja modela neuronske mree mogla bi se
unaprijediti uvoenjem dodatnog broja ulaznih
varijabli i poveanjem uzorka, posebno ukljuiva-
njem drugih fakulteta, to bi omoguilo vei stupanj
generalizacije rezultata. Analiza imbenika uspje-
nosti pokazala je da je vrijeme provedeno u uenju,
prisutnost na vjebama, vrsta materijala iz kojih se
ui, te vanost dobivene ocjene za studenta meu
najznaajnijim prediktorima uspjenosti studenta.
Vea tonost predvianja dobivena je kod studenata
s prosjekom ocjena niim od , to upuuje na mo-
gunost dizajniranja zasebnih modela za studente
ije su ocjene ispod prosjeka i za one ije su ocjene
iznad prosjeka.
Potencijalne koristi modela koji e uspjeti s
velikom tonou predvidjeti uspjenost studenta
i ekstrahirati kljune imbenike uspjenosti velike
su, no model dobiven u ovom radu tek je poetak
za dublje istraivanje ove problematike. Model je
nuno poboljati i prilagoditi potrebama korisnika,
tj. ustanove koja s pomou modela uspjenosti eli
donositi odluke o primanju studenata ili uenika u
svoju ustanovu, ali i planiranju strategijskog razvoja
studijskih programa. Npr. u mjerila uspjenosti
studiranja potrebno je ukljuiti mjerila o ishodima
uenja, to jo nije dotaknuto u ovom radu. Takoer
bi u daljnjim istraivanjima bilo od koristi uspo-
rediti metodologiju neuronskih mrea s drugim
metodama rudarenja podataka, kao npr. genetikim
algoritmima, ali i statistikim metodama, te provesti
dublje analize ovisnosti izlaznih varijabli s imbe-
nicima koji su ekstrahirani kao znaajniji. Ovakve
bi analize mogle dovesti do kreiranja inteligentnog
sustava za potporu odluivanju u obrazovanju, koji
bi doprinio veoj uspjenosti studenata i kvaliteti
studiranja u cjelini.
a
LI:vun:uun
1.Apte C, Weiss S., Data Mining with Decision Trees and Decision Rules. Future Generation Computer Systems, Vol. 13, 1997., str.
197-210.
2.Berry MJA., Linof G., Data Mining Techniques for Marketing, Sales and Customer Support. John Wiley & Sons, Inc.: New York,
Toronto, 1997.
3.Dalbelo-Bai, B., upi, M., najder, J., Umjetne neuronske mree, Nastavni materijali za kolegij Umjetna inteligencija, Fakul-
tet elektrotehnike i raunalstva Zagreb, 2008., www.fer.hr/predmet/umjint/materijali, 09.10.2008.
4.Borozan, ., Dabi, M.: Entreprenurs attitudes as a preference of future job vision: an empirical evaluation and implications for
teaching // An Enerprise Odyssey: Tourism- Governance and Entrepreneurship / Galeti, Lovorka ; avlek, Nevenka (ur.). Zagreb,
: Sveuilina tiskara, do.o., Zagreb, 2008., str. 329-342.
5.ERIS, Edukacijski Repozitorij za Inteligentne Sustave: Neuronske mree, www.eris.foi.hr/oprojektu.html, 10.01.2008.
6.Hardgrave, B.C., Wilson, R.L., Kent, K.A.: Predicting Graduate Student Success: A Comparison of Neural Networks and Traditi-
onal Techniques. Computers & Operations Research, 21, 1994., pp. 249-263.
7.Klepac, G., Primjena inteligentnih raunalnih metoda u managementu, Sinergija Zagreb, 2001.
8.Masters, T., Advanced Algorithms for Neural Networks, A C++ Sourcebook, John Wiley & Sons, 1995.
9.Miljenevi, D., Mari, I., Umjetna inteligencija, kolska knjiga Zagreb, 1991.
10.Naik, B., Ragothaman, S., Using Neural Networks to Predict MBA Student Success, College Student Journal, Vol. 38, No. 1,
2004, pp.143-150.
11.Oladokun, V.O., Adebanjo, A. T., Charles-Owaba, O.E., Predicting Students Academic Performance using Articial Neural
Network, A Case Study of an Engineering Course, The Pacic Journal of Science and Technology, Vol. 9. No. 1., 2008, str. 72-79.
12.Panian, ., Klepac, G., Poslovna inteligencija, Masmedia Zagreb, 2003.
13.Russell, S.J., Norvig, P., Articial Intelligence, A Modern Approach, 2nd edition, New York, Prentice Hall, 2002.
14.Shulruf, B., Hattie, J., Tumen, S., The Predictability of Enrolment and First-Year University Results from Secondary School
Performance, The New Zealand National Certicate of Educational Achievement, Studies in Higher Education, Vol. 33, No. 6,
2008., str. 685-698,
15.Sulaiman, A., Mohezar, S., Student Success Factors, Identifying Key Predictors, Journal of Education for Business, Vol. 81, No.
6, 2006., str. 328-333.
16.Wilson, R.L., Hardgrave, B.C., Predicting graduate student success in an MBA program, regression versus classication, Educa-
tional and psychological measurement, Vol.55,No. 2,1995, str. 186-195.
17.Witten I.H., Frank E., Data Mining: Practical Machine Learning Tools and Techniques with Java Implementation. Morgan
Kaufman Publishers: San Francisco, 2000.
18.Zaidah, I., Daliela, R., Predicting students academic performance, comparing articial neural network, decision tree and linear
regression, 21st Annual SAS Malaysia Forum, 5th September 2007, Kuala Lumpur, str. 1-6.
19.Zeki-Suac, M., Nastavni materijali za kolegij Sustavi za potporu odluivanju, Poslijediplomski studij Upravljanje eko-
nomskim razvojem, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2007/08, http,//oliver.efos.hr/nastavnici/mzekic/nast_materijali/dss_razvoj/,
18.01.2008.
ZnuvnIn
Autori zahvaljuju prof.dr.sc. uli Borozan za ustupanje podataka prikupljenih u okviru istraivanja o
uspjenosti studenata i njihovim stavovima prema poduzetnitvu na Ekonomskom fakultetu Sveuilita
J.J. Strossmayera u Osijeku, ak.godine aooio6. Rad je izraen u okviru poslijediplomskog specijalistikog
studija Upravljanje ekonomskim razvojem na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
a6
Marijana Zeki-Suac, Ph. D.,
Associate professor, Faculty of Economics, Osijek
Anita Frajma-Jaki, univ. spec. assistant,
Nataa Drvenkar, univ. spec. assistant,
Nvuuo Nv:vous no Tuvvs ov DvtIsIo-mnIo vou PuvoIt:Io ov EvvItIvtv I S:uoIvs
Summary
Te paper is dealing with models for prediction of students eciency with the help of neuron networks
and decision-making classication trees and then with the analysis of factors that inuence the eciency of
students. A created model, based on demographic data of students as well as their behaviour and attitudes
toward learning, tries to classify student in one of the two eciency categories. Te eciency is measured
by the average of marks during studies. Various architectures of neuron networks have been trained and
tested and the best model is obtained with the help of stratied perceptron network. Te trees of decisi-
on-making oered a signicantly better accuracy than neuron networks and we suggest their using due to
their being a more precise method for the set of observed data. A sensitivity analysis of output variables on
the input ones carried out with neuron networks refers to the fact that preliminary exams, attendance of
exercises, importance of marks to students, and scholarships are among the most signicant factors for the
eciency of students. Te trees of decision-making separated the most signicant variables: the time spent
in learning, attendance of exercises and the sorts of materials from which students learn. Future researches,
with the increased number of input variables and enlargement of the pattern and methodological expansion
of other articial intelligence techniques and statistical methods, would make possible to create more succe-
ssful model to be the basis for building the support system of decision-making in university level education.
Key words
Sensitivity analysis, neuron networks, trees of decision-making, stratied perceptron, eciency in studies
a;
ANALIZA IMPLEMENTACIJE
E-LEARNINGA U SUSTAVU
HRVATSKOG VISOKOG
OBRAZOVANJA
Dr. sc. Darko Duki, Ivan Bimbi, student: analiza implementacije e-learninga u sustavu hrvatskog visokog obrazovanja
UDK 004.738:371.3(497.5)
Prethodno priopenje
Snzv:n
Posljednjih godina e-learning, kao suvremeni pristup uenju i pouavanju, zauzima sve vanije mjesto u
naem visokom obrazovanju. No, proces njegove implementacije na hrvatskim sveuilitima i veleuilitima
ne odvija se ujednaeno. Dok su neke visokoobrazovne ustanove u znaajnoj mjeri prihvatile e-learning i
inkorporirale ga u svoje studijske programe, na pojedinima se tek zapoelo s njegovom primjenom. Pola-
zei od vanosti e-learninga, cilj istraivanja iji su rezultati prezentirani u ovom radu bio je izvriti analizu
implementacije toga koncepta u sustavu naega visokog obrazovanja s obzirom na obiljeje znanstvenog po-
druja. Istraivanje je provedeno na uzorku ispitanika koji ine studenti Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku. Poseban naglasak stavljen je u radu na utvrivanje razlika u akceptiranju i oblicima e-learninga s
kojima su se studenti imali prilike susresti tijekom dosadanjega kolovanja na upisanom studiju. U analizi
navedene problematike primijenjene su odgovarajue statistike metode.
KI)uv uI)vI
e-learning, visoko obrazovanje, razlike u akceptiranju e-learninga, statistike metode
Dr. sc. Darko Duki,
Ivan Bimbi, student
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Odjel za ziku, Trg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijek,
Hrvatska
1. Uvod
E-learning suvremeni je koncept uenja i pou-
avanja, nastao s ciljem unapreenja tradicionalnih
oblika obrazovanja. Njegov razvoj neposredno je
vezan uz napredak informacijskih i komunikacijskih
tehnologija. U dostupnim izvorima mogu se nai
brojna odreenja pojma e-learninga. W. Hrdle, S.
Klinke i U. Ziegenhagen [6] pod tim pojmom po-
drazumijevaju sve vrste uenja u kojima se digitalni
mediji koriste za prezentaciju i prijenos obrazovnih
sadraja iiili podrku komunikacije meu ljudima.
a8
Prema S. Nadiu [8] e-learningom uobiajeno se
naziva koritenje mrenih informacijskih i komu-
nikacijskih tehnologija u pouavanju i uenju. M.
Comerceho [a] denira e-learning kao sredstva
obrazovanja koja u sebi objedinjuju motivaciju, ko-
munikaciju, ekasnost i tehnologiju. Navedeni autor
konstatira da zbog ograniene socijalne interakcije
pouavana osoba mora konstantno djelovati na
poticanju vlastite motivacije. Fizika izoliranost stu-
denata, koja karakterizira e-learning, zahtijeva od
njih ostvarenje stalne komunikacije s predavaima.
No, kako bi uspjeno izvrili postavljene zadatke,
u tom se sustavu ne smije zanemariti vanost meu-
sobnog povezivanja studenata. Uinkovitost e-lear-
ninga upravo se ogleda u mogunosti eliminiranja
problema razdvojenosti, a emu posebno pridonosi
jednostavnost komuniciranja i pristupa razliitim
obrazovnim sadrajima koritenjem odgovarajue
raunalne opreme i programskih aplikacija. Stoga
tehnologija predstavlja neizostavni element e-lear-
ninga.
Uvaavajui prethodno navedeno, moe se
zakljuiti da pojam e-learninga oznaava uenje
i pouavanje, odnosno obrazovni proces koji je
unaprijeen upotrebom suvremenih informacijskih
i komunikacijskih tehnologija. Posebno mjesto u
e-learningu zauzima internet, koji je posljednjih
petnaestak godina najznaajnije pridonio populari-
zaciji toga koncepta.
Prvi ozbiljniji koraci na podruju implementa-
cije e-learninga uinjeni su i u Republici Hrvatskoj.
Osnovna je pretpostavka za uvoenje i realizaciju
obrazovnih programa temeljenih na e-learningu
informatizacija cjelokupnog sustava visokog obra-
zovanja, koja je deklarirana kao jedno od glavnih
opredjeljenja razvoja hrvatskoga drutva. No, ne-
ovisno o takvim nastojanjima i do sada poduzetim
aktivnostima, proces implementacije e-learninga na
naim sveuilitima i veleuilitima, odnosno njiho-
vim sastavnicama, ne odvija se ujednaeno. Upravo
je cilj istraivanja iji su rezultati prezentirani u
ovom radu bio da se na temelju uzorka ispitanika,
sastavljenog od studenata Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, izvri analiza implementa-
cije e-learninga u naem visokom obrazovanju. Pri
tome je kao kljuno obiljeje denirano znanstve-
no podruje kojem pripada sveuilini studij koji
pohaa student. Poticaj za takvo istraivanje bilo je
akceptiranje vanosti e-learninga kao sredstva za
unapreenje kvalitete i poveanje konkurentnosti
hrvatskoga obrazovnog sustava.
2. Osnovne znaajke e-learninga
E-learning u sebi obuhvaa razliite aspekte kori-
tenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Najjednostavniju formu e-learninga predstavlja
upotreba raunala u predavaonicama ili na bilo
kojem mjestu gdje se provodi aktivnost uenja, kao
podrke tradicionalnim oblicima nastave. Dija-
projekcije i multimedijske prezentacije, raunalna
simulacija procesa i izuavanje obrazovnih sadraja
pohranjenih na digitalnim medijima samo su neki
od primjera takve simplicirane primjene raunala.
Sustavi obrazovanja koji su u cijelosti implementira-
li e-learning temelje se na potpuno online organi-
ziranoj nastavi. U takvim sustavima sve aktivnosti
pouavatelja i pouavanoga, ukljuujui i provjere
znanja, odvijaju se bez njihovog zikog kontakta.
Brojne su prednosti e-learninga u odnosu na
tradicionalne oblike nastave:
korisnici e-/earninga nogu sani diktirati tenpo
uena te birati vriene i nesto pouavana
e-/earning potie korisnike da preu:nu odgovornost
nad proceson uena i v/astitin obra:ovanen
e-/earning notivira korisnike da sanosta/no prona-
/a:e infornacie i nastavne sadrae
korisnici e-/earninga sani odabiru ra:inu interakci-
e kou e/e ostvariti s predavaen
e-/earning direktno podupire koncept ce/oivotnog
obra:ovana :a ra:/iite pro/e korisnika
korisnici e-/earninga potiu se na upotrebu suvrene-
nih tehno/ogia to predstav/a dodatnu beneciu u
dananen infornaciskon drutvu
korisnicina e-/earninga onoguava se sude/ovane
u nakva/itetniin progranina i praene predava-
na vrhunskih predavaa be: :ike na:onosti
u konanici su trokovi inp/enentacie e-/earnin-
ga nii od onih koi se ostvaruu u tradiciona/nin
sustavina obra:ovana
a,
e-/earning pog/avito u ve/ikin pos/ovnin susta-
vina onoguava stvarane standardi:iranog te
vrenenski i trokovno prihvat/ivog okvira :a obuku
i i:obra:bu ve/ikog broa :apos/enika u re/ativno
kratkon vrenenskon ra:dob/u
studentina e takoer povo/nie stecati :nana i
vetine puten takvog sustava budui da ne p/aau
stanarinu i nenau osta/e i:datke koi su pove:ani s
neston odravana studia
student noe i:abrati studiski progran i studirati
i:van nesta prebiva/ita bi/o u :en/i i/i ino:en-
stvu ine se uednaavau nogunosti i:obra:be
:bog eksibi/nosti e-/earninga pouavana osoba
noe biti i :apos/ena tiekon studirana
e-/earning onoguava korisniku da prev/ada neno-
gunost :ikog do/aska na nastavu :bog nekog od
svoih tranih i/i privrenenih prob/ena i hendikepa
(npr inva/iditeta i/i bo/esti)
Javni interes za e-learningom posebno je pri-
sutan u dravama i regijama u kojima je ueni-
ka, odnosno studentska populacija rasprena. U
takvim se okolnostima kroz e-learning njima prua
mogunost da iz vlastitog doma stjeu znanja od
respektabilnih predavaa. Za implementaciju e-le-
arninga motivirane su i obrazovne institucije koje
nemaju mogunosti poveanja postojeih kapacite-
ta, odnosno koje ne raspolau dovoljnim resursima
(ljudskim, nancijskim, tehnikim) potrebnim za
izvoenje tradicionalnih oblika nastave.
No, e-learning karakteriziraju i odreeni nedo-
staci, meu kojima se posebno izdvajaju sljedei:
korisnici e-/earninga nogu se oseati i:o/iranin od
predavaa i osta/ih sudionika u procesu obra:ova-
na
nedostatak rutine tradiciona/ne uionice kao nesta
stecana :nana i vetina noe unaniti ekasnost
pouavana
u sustavina koi su inp/enentira/i e-/earning
pouavate/ nie uviek dostupan te esto ne noe u
odgovarauen roku ponoi pouavanon
be: neposrednog kontakta predavaa i uenika
odnosno studenta vea e nogunost pogrenog
ra:unievana i nei:vrena postav/enih :adataka
e-/earninga :ahtieva od korisnika visoku notivira-
nost kako bi uspeno sv/adao nastavno gradivo
sustavi obra:ovana koi se tene/e na e-/earningu
pretpostav/au posedovane odgovaraue rauna/-
ne i konunikaciske oprene
sporia internetska ve:a i rauna/o koe ina s/abie
perfornance nogu :naano usporiti a/i i oneno-
guiti pristup poedinin nastavnin sadraina to
i:a:iva frustriranost kod korisnika
e-/earning :ahtieva od korisnika posedovane odgo-
varauih vetina potrebnih :a upotrebu suvrene-
nih tehno/ogia i progranskih ap/ikacia to noe
predstav/ati prob/en pog/avito stario popu/acii
korisnicina koi poseduu sano e/enentarna
:nana o rauna/nin sustavina esto e prob/en
na adekvatan nain organi:irati nastavne sadrae
pohranene u digita/no forni a :bog toga i san
proces uena
Kreiranje i upravljanje online kolegijima zahti-
jeva upotrebu odgovarajuih raunalnih aplikacija,
kakve su npr. WebCT, Sakai i Moodle. Osim izrade
velikog broja teajeva u okviru jedinstvenog sustava,
takve aplikacije omoguavaju upravljanje korisnici-
ma i korisnikim ulogama, planiranje aktivnosti, rad
s resursima (nastavnim sadrajima), provjeru znanja
i ocjenjivanje te komunikaciju i suradnju meu
korisnicima.
o
3. Uzorak ispitanika i varijable istraivanja
S ciljem provoenja istraivanja izabran je uzorak od a studenta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku. Uzorkom je bilo obuhvaeno ;a studenta (.,) i studentice (66.).
Raspodjela studenata prema upisanoj godini studija navedena je u tablici . Zbog namjere da istraiva-
njem budu znaajnije obuhvaeni studenti koji su imali veu mogunost doticaja s razliitim oblicima e-lear-
ninga tijekom studiranja, u uzorku je zastupljenija skupina ispitanika upisanih na vie godine studija.
Kao kljuno obiljeje za provoenje analize izabrano je znanstveno podruje kojem pripada sveuilini
studij koji pohaa student. Tablica a sadri razdiobu studenata izvrenu prema tom kriteriju klasikacije.
Tablica dobivena je istodobnim grupiranjem prema modalitetima obiljeja koja predstavljaju spol ispita-
nika i znanstveno podruje kojem pripada sveuilini studiji koji pohaaju.
Tablica 1: Razdioba anketiranih studenata prema upisanoj godini studija
UPISANA GODINA STUDIJA BROJ STUDENATA STRUKTURA (%)
I 33 15.35
II 24 11.16
III 69 32.09
IV 89 41.40
UKUPNO 215 100.00
Tablica 2: Razdioba anketiranih studenata prema znanstvenom podruju kojem pripada sveuilini studij koji pohaaju
ZNANSTVENO PODRUJE BROJ STUDENATA STRUKTURA (%)
prirodne znanosti 77 35.81
tehnike znanosti 24 11.16
biotehnike znanosti 35 16.28
drutvene znanosti 61 28.37
humanistike znanosti 18 8.37
UKUPNO 215 100.00
Tablica 3: Razdioba anketiranih studenata prema spolu i znanstvenom podruju kojem pripada sveuilini studij koji
pohaaju
SPOL ZNANSTVENO PODRUJE UKUPNO
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
muki 23 (10.70%) 15 (6.98%) 15 (6.98%) 13 (6.05%) 6 (2.79%) 72 (33.49%)
enski 54 (25.12%) 9 (4.19%) 20 (9.30%) 48 (22.33%) 12 (5.58%) 143 (66.51%)
UKUPNO 77 (35.81%) 24 (11.16%) 35 (16.28%) 61 (28.37%) 18 (8.37%) 215 (100.00%)
U tablici varijabla denirana kao znanstveno podruje kojem pripada sveuilini studiji koji pohaa
student povezana je s obiljejem koje predstavlja upisanu godinu studija.
Tablica 4: Razdioba anketiranih studenata prema upisanoj godini studija i znanstvenom podruju kojem pripada
sveuilini studij koji pohaaju
UPISANA
GODINA
STUDIJA
ZNANSTVENO PODRUJE UKUPNO
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
I 17 (7.91%) 1 (0.47%) 8 (3.72%) 3 (1.40%) 4 (1.86%) 33 (15.35%)
II 9 (4.19%) 0 (0.00%) 9 (4.19%) 4 (1.86%) 2 (0.93%) 24 (11.16%)
III 35 (16.28%) 1 (0.47%) 5 (2.33%) 21 (9.77%) 7 (3.26%) 69 (32.09%)
IV 16 (7.44%) 22 (10.23%) 13 (6.05%) 33 (15.35%) 5 (2.33%) 89 (41.40%)
UKUPNO 77 (35.81%) 24 (11.16%) 35 (16.28%) 61 (28.37%) 18 (8.37%) 215 (100.00%)
Kako bi se ispitala statistika znaajnost razlika
u akceptiranju i oblicima e-learninga s kojima su se
studenti imali prilike susresti tijekom dosadanjeg
kolovanja na upisanom studiju determinirano je ;
varijabli istraivanja:
tedni bro sati koritena rauna/a u svrhu obra:o-
vana i infornirana (V:)
tedni bro sati provedenih na internetu sa svrhon
obra:ovana i infornirana (V:)
konunikacia s predavaen puten e-nai/a (V,)
po/agane ko/okvia ii/i ispita puten rauna/a (V;)
koritene IMS-a kakvi su npr WebCT Sakai i
Mood/e u procesu obra:ovana (V,)
sude/ovane na forunina posveenin nastavno
prob/enatici (Vo)
praene predavana puten video-konferencie (V/)
Prve dvije varijable kvantitativnog su karaktera, a
ostale kvalitativnog. Budui da su u ovom istraiva-
nju kvalitativne varijable imale samo a modaliteta,
svrstavaju se u skupinu alternativnih obiljeja.
4. Rezultati istraivanja
Rezultati analize strukturirani su prema navede-
nih ; varijabli istraivanja. U analizi su za varijable
kvantitativnoga karaktera izraunati osnovni poka-
zatelji deskriptivne statistike, dok su za kvalitativne
varijable utvrene pripadajue apsolutne i relativne
frekvencije. Prije provoenja postupka ispitivanja
statistikih znaajnosti razlika, za dvije je kvanti-
tativne varijable testirana hipoteza o normalnoj
distribuiranosti formiranih razdioba pomou testa
Kolmogorov-Smirnova i Shapiro-Wilksa. Budui da
u veini sluajeva nije prihvaena pretpostavka da
uzorci potjeu iz normalno distribuiranog osnovnog
skupa, ali i zbog relativno malog broja ispitanika
u pojedinim skupinama, pri ispitivanju znaajno-
sti razlika koriten je Kruskal-Wallisov test, koji
pripada skupini neparametarskih testova. U sluaju
kvalitativnih varijabli, pretpostavka da su dva
obiljeja elemenata osnovnog skupa meusobno ne-
ovisna provjerena je pomou hi-kvadrat testa. Kada
je hipoteza o postojanju veze izmeu analiziranih
varijabli bila potvrena, odgovarajuim mjerama
asocijacije bilo je potrebno utvrditi njezin karakter.
S tom su svrhom u ovoj analizi izraunati Cramerov
koecijent V i koecijent kontingence C. Statistiki
znaajnim u istraivanju su smatrane razlike potvr-
ene na razini signikantnosti p<o.o.
U tablici navedeni su izabrani statistiki po-
kazatelji koji se odnose na varijablu deniranu kao
tjedni broj sati koritenja raunala u svrhu obrazo-
vanja i informiranja (V) s obzirom na znanstveno
podruje kojem pripada sveuilini studij koji
pohaa student.
Anketirani studenti prosjeno su tjedno koristili
raunalo u svrhu obrazovanja i informiranja a.o;
a
Tablica 5: Osnovni statistiki pokazatelji koji se odnose na varijablu deniranu kao tjedni broj sati koritenja raunala u
svrhu obrazovanja i informiranja (V1) s obzirom na znanstveno podruje kojem pripada sveuilini studij koji pohaa
student
STATISTIKI
POKAZATELJ
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
broj podataka 77 24 35 61 18 215
aritmetika
sredina
10.571 21.958 7.743 12.049 14.222 12.107
medijan 7.000 17.500 5.000 10.000 12.000 10.000
donji kvartil 1.000 2.000 1.000 0.000 2.000 0.000
gornji kvartil 54.000 60.000 30.000 50.000 40.000 60.000
interkvartil 3.000 10.000 2.000 5.000 5.000 4.000
minimalna
vrijednost
15.000 32.500 10.000 15.000 20.000 15.000
maksimalna
vrijednost
53.000 58.000 29.000 50.000 38.000 60.000
raspon varijacije 12.000 22.500 8.000 10.000 15.000 11.000
standardna
devijacija
10.814 15.857 7.575 10.768 11.436 11.653
koecijent
varijacije
102.290 72.212 97.826 89.366 80.406 96.249
sati. Prema rezultatima istraivanja, najvie su u prosjeku raunalo s tom namjerom upotrebljavali studenti
iz podruja tehnikih znanosti, a najmanje studenti upisani na studije koji pripadaju podruju biotehni-
kih znanosti. Takav karakter odraava i medijan. Najmanja vrijednost interkvartila utvrena je za studente
iz podruja biotehnikih znanosti, a najvea za studente iz podruja humanistikih znanosti. Koecijent
varijacije, kao relativna mjera disperzije, ukazuje na vrlo veliko rasprenje podataka u svim analiziranim
razdiobama.
Rezultati Kruskal-Wallisovog testa pokazuju da se determinirane razlike mogu smatrati statistiki znaaj-
nima (x
a
=aa.86, p=o.ooo).
Tablica 6: Osnovni statistiki pokazatelji koji se odnose na varijablu deniranu kao tjedni broj sati provedenih na
internetu sa svrhom obrazovanja i informiranja (V2) prema znanstvenom podruju kojem pripada sveuilini studij koji
pohaa student
STATISTIKI
POKAZATELJ
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
broj podataka 77 24 35 61 18 215
aritmetika
sredina
8.312 15.792 8.400 11.951 12.611 10.553
medijan 5.000 15.000 5.000 10.000 10.000 8.000
donji kvartil 1.000 1.000 1.000 0.000 2.000 0.000
gornji kvartil 45.000 50.000 50.000 50.000 40.000 50.000
interkvartil 2.000 10.000 2.000 5.000 5.000 3.000
minimalna
vrijednost
10.000 20.000 10.000 15.000 15.000 15.000
maksimalna
vrijednost
44.000 49.000 49.000 50.000 38.000 50.000
raspon varijacije 8.000 10.000 8.000 10.000 10.000 12.000
standardna
devijacija
8.569 10.270 9.460 11.283 11.622 10.228
koecijent
varijacije
103.096 65.035 112.613 94.415 92.158 96.916
Tablica 6 sadri osnovne statistike pokazatelje izraunate za varijablu deniranu kao tjedni broj sati
provedenih na internetu sa svrhom obrazovanja i informiranja (Va) prema obiljeju znanstvenog podruja
kojem pripada sveuilini studij koji pohaa student.
I u ovom sluaju rezultati analize pokazuju da su studenti iz podruja tehnikih znanosti u prosjeku naj-
vie vremena provodili na internetu sa svrhom obrazovanja i informiranja, a studenti upisani na studije koji
pripadaju podruju biotehnikih znanosti najmanje. Za studente iz podruja tehnikih znanosti utvrena je
i najvea vrijednost medijana, dok je najmanja vrijednost tog pokazatelja izraunata za skupine studenata iz
podruja biotehnikih i prirodnih znanosti. Za te je dvije grupe dobivena i najmanja vrijednost interkvartila.
Na temelju koecijenta varijacije moe se zakljuiti da je disperzija podataka u svim razdiobama vrlo velika.
Prema rezultatima Kruskal-Wallisovog testa prihvaa se kao mogua pretpostavka o postojanju statistiki
znaajnih razlika u vremenu koje na internetu sa svrhom obrazovanja i informiranja provode studenti upisa-
ni na studije iz pojedinih znanstvenih podruja (x
a
=aa., p=o.ooo).
Tablica ; nastala je povezivanjem obiljeja znanstvenog podruja kojem pripada sveuilini studij koji
pohaa student i varijable denirane kao ostvarenje komunikacije s predavaem putem e-maila (V).
Tablica 7: Ostvarenje komunikacije s predavaem putem e-maila (V3) s obzirom na znanstveno podruje kojem pripada
sveuilini studij koji pohaa student
V3 ZNANSTVENO PODRUJE UKUPNO
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
da 64 (83.12%) 23 (95.83%) 16 (45.71%) 46 (75.41%) 16 (88.89%) 165 (76.74%)
ne 13 (16.88%) 1 (4.17%) 19 (54.29%) 15 (24.59%) 2 (11.11%) 50 (23.26%)
UKUPNO 77 (100.00%) 24 (100.00%) 35 (100.00%) 61 (100.00%) 18 (100.00%) 215 (100.00%)
U tablici su osim apsolutnih navedene i relativne frekvencije. Pri njihovu su izraunavanju kao baze kori-
tene apsolutne frekvencije marginalnog retka. Na taj je nain omogueno korektnije sagledavanje raspodjele
analiziranog obiljeja prema danim odgovorima.
Studenti upisani na studije iz podruja tehnikih znanosti u najveem su postotku bili ostvarili komuni-
kaciju s predavaem putem e-maila. Potvrdno je na tako koncipirano pitanje odgovorilo ,.8 studenata iz
tog podruja. Nasuprot njima, samo je .; studenata iz podruja biotehnikih znanosti imalo priliku ko-
municirati s predavaem putem e-maila. U cjelokupnom uzorku ;6.; studenata izjavilo je da su komunici-
rali s nekim od predavaa na takav nain. Testiranje hipoteze da su dva obiljeja elemenata osnovnog skupa
meusobno neovisna (hi-kvadrat test za testiranje hipoteze o neovisnosti podataka u tablici kontingence)
pokazuje da se moe prihvatiti kao mogua pretpostavka o postojanju ovisnosti izmeu pet determiniranih
znanstvenih podruja i dobivenih odgovora na postavljeno pitanje (x
a
=a;.o8, p=o.ooo).
Budui da je potvrena pretpostavka o postojanju veze izmeu obiljeja koja su razmatrana, u sljedeoj
tablici, zajedno s pripadajuim empirijskim razinama signikantnosti, navedene su vrijednosti Cramerovog
koecijenta V i koecijenta kontingence C.
Na temelju izraunatih pokazatelja moe se zakljuiti da izmeu analiziranih varijabli postoji statistiki
znaajna, ali slaba korelacija.
U tablici , varijabla koja predstavlja znanstveno podruje kojem pripada sveuilini studij koji pohaa
student povezana je s obiljejem deniranim kao polaganje kolokvija iiili ispita putem raunala (V).
U uzorku je a.6 studenata izjavilo da su tijekom studiranja barem jednom polagali kolokvij iiili ispit
putem raunala. Meu ispitanicima po tom pitanju prednjae studenti iz podruja drutvenih znanosti, a
slijede ih studenti upisani na studije iz podruja tehnikih znanosti. Priblino je ai studenata iz ta dva po-
druja potvrdno odgovorilo na navedeno pitanje. S analiziranim oblikom e-learninga najmanje su se tijekom
studiranja susretali studenti iz podruja biotehnikih znanosti. Samo je .a, studenata iz tog podruja
izjavilo da su imali prilike polagali kolokvij iiili ispit putem raunala. Rezultati testiranja hipoteze da su dva
obiljeja elemenata osnovnog skupa meusobno neovisna pokazuju da se moe prihvatiti kao mogua pret-
postavka o postojanju povezanosti izmeu dvije analizirane varijable (x
a
=a,.;a,, p=o.ooo).
Tablica 8: Pokazatelji asocijacije izmeu analiziranih varijabli
POKAZATELJ ASOCIJACIJE VRIJEDNOST
POKAZATELJA
p-vrijednost
Cramerov koecijent V 0.355 0.000
koecijent kontingence C 0.334 0.000
Tablica 9: Polaganje kolokvija i/ili ispita putem raunala (V4) s obzirom na znanstveno podruje kojem pripada
sveuilini studij koji pohaa student
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
da 44 (57.14%) 16 (66.67%) 5 (14.29%) 41 (67.21%) 7 (38.89%) 113 (52.56%)
ne 33 (42.86%) 8 (33.33%) 30 (85.71%) 20 (32.79%) 11 (61.11%) 102 (47.44%)
UKUPNO 77 (100.00%) 24 (100.00%) 35 (100.00%) 61 (100.00%) 18 (100.00%) 215 (100.00%)
Tablica o sadri vrijednosti Cramerovog koecijenta V i koecijenta kontingence C izraunate u po-

stupku ocjene karaktera veze koja postoji izmeu znanstvenog podruja kojem pripada sveuilini studij koji
pohaa student i polaganja kolokvija iiili ispita putem raunala.
Navedeni pokazatelji asocijacije upuuju na zakljuak da izmeu analiziranih varijabli postoji statistiki
znaajna, ali relativno slaba korelacija.
Tablica nastala je istodobnim grupiranjem prema modalitetima obiljeja deniranih kao znanstveno
podruje kojem pripada sveuilini studij koji pohaa student i dosadanje iskustvo s koritenjem LMS-a,
kakvi su npr. WebCT, Sakai i Moodle, u procesu obrazovanja (V).
Meu studentima obuhvaenim istraivanjem a.86 je izjavilo da su imali prilike koristiti LMS u proce-
su obrazovanja. Najvei je udio takvih studenata upisan na studije iz podruja tehnikih znanosti, a najmanji
iz podruja drutvenih znanosti. I u ovom sluaju rezultati testiranja hipoteze da su dva obiljeja elemenata
osnovnog skupa meusobno neovisna pokazuju da se moe prihvatiti pretpostavka o postojanju ovisnosti
izmeu znanstvenog podruja kojem pripada sveuilini studij koji pohaa student i dosadanjeg iskustva s
koritenjem LMS-a u procesu obrazovanja (x
a
=.o8a, p=o.oa6).
Kao i u prethodnim sluajevima, u tablici a natvedene su vrijednosti Cramerovog koecijenta V i koeci-
jenta kontingence C, s pripadajuim p-vrijednostima.
Oba izraunata pokazatelja ukazuju na postojanje statistiki znaajne, ali slabe povezanosti izmeu anali-
ziranih varijabli.
POKAZATELJA
p-vrijednost
Tablica 11: Koritenje LMS-a, kakvi su npr. WebCT, Sakai i Moodle, u procesu obrazovanja (V5) s obzirom na znanstveno
podruje kojem pripada sveuilini studij koji pohaa student
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
da 15 (19.48%) 10 (41.67%) 6 (17.14%) 9 (14.75%) 7 (38.89%) 47 (21.86%)
ne 62 (80.52%) 14 (58.33%) 29 (82.86%) 52 (85.25%) 11 (61.11%) 168 (78.14%)
UKUPNO 77 (100.00%) 24 (100.00%) 35 (100.00%) 61 (100.00%) 18 (100.00%) 215 (100.00%)
POKAZATELJA
p-vrijednost
6
U tablici varijabla koja predstavlja znanstveno podruje kojem pripada sveuilini studij koji pohaa
student povezana je s obiljejem deniranim kao sudjelovanje na forumima posveenim nastavnoj proble-
matici (V6).
Priblino polovina anketiranih studenata potvrdno se izjasnila na pitanje o sudjelovanju na forumima po-
sveenim nastavnoj problematici. Najvie su na takvim forumima sudjelovali studenti iz podruja drutvenih
znanosti, a najmanje studenti upisani na studije iz podruja biotehnikih znanosti. Znaajnije su u tom obli-
ku e-learninga participirali i studenti iz podruja humanistikih i tehnikih znanosti. Determinirana ovisnost
izmeu analiziranih varijabli i u ovom se sluaju moe smatrati statistiki znaajnom (x
a
=.8, p=o.ooo).
Nakon to je potvrena pretpostavka o postojanju veze izmeu dvaju analiziranih obiljeja, bilo je potreb-
no utvrditi njezin karakter. S tom namjerom izraunate vrijednosti Cramerovog koecijenta V i koecijenta
kontingence C, zajedno s pripadajuim empirijskim razinama signikantnosti, navedene su u sljedeoj
tablici.
Na temelju dobivenih vrijednosti moe se zakljuiti da izmeu analiziranih varijabli postoji statistiki
znaajna korelacija, osrednje jakosti.
Tablica nastala je istodobnim grupiranjem prema modalitetima obiljeja znanstvenog podruja kojem
pripada sveuilini studij koji pohaa student i varijable denirane kao praenje predavanja putem video-
konferencije (V;).
Tablica 13: Sudjelovanje na forumima posveenim nastavnoj problematici (V6) s obzirom na znanstveno podruje kojem
pripada sveuilini studij koji pohaa student
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
da 25 (32.47%) 15 (62.50%) 6 (17.14%) 47 (77.05%) 12 (66.67%) 105 (48.84%)
ne 52 (67.53%) 9 (37.50%) 29 (82.86%) 14 (22.95%) 6 (33.33%) 110 (51.16%)
UKUPNO 77 (100.00%) 24 (100.00%) 35 (100.00%) 61 (100.00%) 18 (100.00%) 215 (100.00%)
POKAZATELJA
p-vrijednost
Tablica 15: Praenje predavanja putem video-konferencije (V7) s obzirom na znanstveno podruje kojem pripada
sveuilini studij kojeg pohaa student
prirodne
znanosti
tehnike
znanosti
biotehnike
znanosti
drutvene
znanosti
humanistike
znanosti
da 25 (32.47%) 15 (62.50%) 6 (17.14%) 47 (77.05%) 12 (66.67%) 105 (48.84%)
ne 52 (67.53%) 9 (37.50%) 29 (82.86%) 14 (22.95%) 6 (33.33%) 110 (51.16%)
UKUPNO 77 (100.00%) 24 (100.00%) 35 (100.00%) 61 (100.00%) 18 (100.00%) 215 (100.00%)
;
Relativno mali postotak studenata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku imao je priliku pratiti
predavanja putem video-konferencije. U izabranom uzorku takvih je bilo ,.o; ispitanika. Najvei je
broj studenata koji su bili u mogunosti susresti se s navedenim oblikom e-learninga upisan na studije iz
podruja tehnikih znanosti. Osim njih, i i anketiranih studenata iz podruja humanistikih znanosti bila
je tijekom studiranja u prilici pratiti takva predavanja. Meu studentima iz ostalih znanstvenih podruja taj
je udio neznatan. Nakon primjene hi-kvadrat testa dobiveni su rezultati koji pokazuju da se pretpostavka o
postojanju ovisnosti izmeu pet determiniranih znanstvenih podruja i dobivenih odgovora moe prihvatiti
kao mogua (x
a
=,,.6, p=o.ooo).
U tablici 6 navedene su vrijednosti Cramerovog koecijenta V i koecijenta kontingence C te pripadaju-
e empirijske razine signikantnosti.
Izraunati pokazatelji u ovom sluaju ukazuju na statistiki znaajnu vezu osrednje jakosti izmeu anali-
ziranih varijabli.
5. Zakljuak
E-learning predstavlja jedan od najveih izazova
s kojima se posljednjih godina suoava visoko obra-
zovanje u Republici Hrvatskoj. Njegova potpuna
implementacija nedvojbeno bi u znaajnoj mjeri
unaprijedila kvalitetu i poveala konkurentnost
naeg obrazovnog sustava. Na taj bi se nain nepo-
sredno pridonijelo i prevladavanju nepovoljne obra-
zovne strukture koja predstavlja ozbiljan problem
hrvatskog drutva. Naime, u uvjetima globalizacije i
zapoetih procesa integracije, bez potrebnih visoko-
obrazovnih kadrova nemogue je osigurati dugoro-
ni gospodarski razvoj. Brojne prednosti e-learninga
u takvim okolnostima dolaze do punog izraaja.
U ovom radu izvrena je analiza samo nekih
aspekata implementacije e-learninga u sustavu
hrvatskoga visokog obrazovanja. Istraivanjem,
koje je provedeno na uzorku ispitanika sastavljenog
od studenata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku, nastojalo se utvrditi u kojoj je mjeri taj
suvremen koncept akceptiran meu naom stu-
dentskom populacijom, odnosno postoje li znaajne
razlike u implementaciji e-learninga s obzirom na
znanstvena podruja kojima pripadaju studiji koje
pohaaju. Rezultati analize pokazali su da je e-lear-
POKAZATELJA
p-vrijednost
ning najsnanije inkorporiran u studijske programe
fakulteta iz podruja tehnikih znanosti. Studenti
upisani na studije iz tog podruja vie su od ostalih
studenata upotrebljavali raunalo u svrhu obrazo-
vanja i informiranja te s tom namjerom provodili
vrijeme na internetu, komunicirali s predavaima
putem e-maila, koristili LMS u procesu obrazova-
nja i pratili predavanja putem video-konferencije.
U najveem su postotku imali priliku polagati
kolokvije iiili ispite putem raunala i sudjelovati
na forumima posveenim nastavnoj problematici
studenti iz podruja drutvenih znanosti. Tijekom
dosadanjeg kolovanja najmanje su se s razliitim
oblicima e-learninga susretali studenti upisani na
studije iz podruja biotehnikih znanosti. Stoga
je poglavito na fakultetima iz tog podruja nuno
uiniti dodatne napore kako bi se u najkraem
vremenu smanjilo uoeno zaostajanje. Istovremeno
je u cjelokupnom sustavu visokog obrazovanja Re-
publike Hrvatske potrebno nastaviti s provoenjem
aktivnosti koje doprinose unapreenju obrazovnog
procesa upotrebom suvremenih informacijskih i
komunikacijskih tehnologija.
8
LI:vun:uun
1.Anderson, T., Elloumi, F. (eds.): Theory and Practice of Online Learning, Athabasca University, Athabasca, 2004.
2.Berman, P. (ed.): E-Learning Concepts and Techniques, Institute for Interactive Technologies, Bloomsburg University of Pennsyl-
vania, Bloomsburg, 2006.
3.Bubalo, M., Feigl, M.: e-kolstvo, eHrvatska - Provedba strategije informatizacije Hrvatske, www.tel.fer.hr/ehrvatska/e-hrvat-
ska/pdf/e-Skolstvo.pdf
4.Cole, J., Foster, H.: Using Moodle (Teaching with the Popular Open Source Management System), Second Edition, OReilly
Media, Inc., Cambridge, 2008.
5.Duki, D., Duki, G., Sesar, M.: Development of Information Society in the Republic of Croatia Aimed at Increased Competiti-
veness, The 3rd International Conference on Social and Organizational Informatics and Cybernetics (SOIC 2007) in the context
of The International Multi-Conference on Society, Cybernetics and Informatics (IMSCI 2007), Orlando (USA), July 12-15, 2007.,
in Tremante, A., Malpica, F., Oropeza, A., Welsch, F., Carrasquero, J.V., Su, H.F. (eds.): Proceedings, Volume II, International
Institute of Informatics and Systemics, Orlando, 2007., pp. 264-269.
6.Hrdle, W., Klinke, S., Ziegenhagen, U.: On the Utility of E-Learning in Statistics, SFB 649 Economic Risk, Humboldt-Uni-
versitt zu Berlin, Berlin, August 2007.
7.Hill, T., Lewicki, P.: Statistics - Methods and Applications (A Comprehensive Reference for Science, Industry, and Data Mining),
StatSoft, Inc., Tulsa, 2006.
8.Naidu, S.: E-Learning - A Guidebook of Principles, Procedures and Practices, Second Revised Edition, CEMCA, New Delhi,
2006.
9.Norman, G.R., Streiner, D.L.: Statistics, PDQ Series, Third Edition, BC Decker Inc, Hamilton, 2003.
Darko Duki, Ph. D.,
Ivan Bimbi, student,
University J. J. Strossmayer inOsijek
Department of Physics
AnIvsIs ov E-LvnuIo ImvIvmv:n:Io I Svs:vm ov Cuon:In UIvvusI:v Eoutn:Io
Summary
In recent years the e-learning, as a modern access to learning and teaching, takes more and more important
position in our university level education. However, the process of its implementation is not standardized at
the Croatian universities and associate degree colleges. While some educational institutions have accepted
e-learning in large measure incorporating it in their study programmes, some just started to apply it. Procee-
ding from the importance of e-learning, the aim of research whose results are presented in this paper was to
make the implementation analysis of this concept within the system of our university level education taking
into consideration the characteristic of scientic area. Te research has been carried out on the pattern of
respondents consisting of students of University J.J. Strossmayer in Osijek. Te special accent of the paper
is put on the determination of dierences in accepting and forms of e-learning that the students had the
opportunity to meet in the course of former education process in their current studies. In the analysis of the
stated problems, we applied the adequate statistical methods.
Key words
E-learning, university education, dierences in accepting e-learning, statistical methods
,
RAZVOJ MJERNIH LJESTVICA ZA
MJERENJE SPECIFINIH ELEMENATA
MARKETINKOG MIKSA USLUGA
Dr. sc. Edo Rajh: razvoj mjernih ljestvica za mjerenje specinih elemenata marketinkog miksa usluga
UDK 339.138:658.8
Prethodno priopenje
Snzv:n
Svrha provedenog istraivanja je razvijanje mjernih ljestvica za mjerenje specinih elemenata marketinkog
miksa usluga: procesa pruanja usluga, zikog izgleda mjesta pruanja usluga i zaposlenika. Analizirana
je psihometrijska adekvatnost poetnog skupa tvrdnji, i to procjenom pouzdanosti, konvergentne i diskri-
minantne valjanosti i dimenzionalnosti poetnog skupa tvrdnji. U analizi je primijenjen Cronbachov alfa
koecijent, te eksplorativna i konrmativna faktorska analiza. Rezultati istraivanja upuuju na zakljuak da
razvijene mjerne ljestvice posjeduju zadovoljavajue psihometrijske karakteristike, i to pouzdanosti, konver-
gentne i diskriminantne valjanosti, te jednodimenzionalnosti.
KI)uv uI)vI
usluge, marketinki miks, mjerne ljestvice, pouzdanost, valjanost
Dr. sc. Edo Rajh
Ekonomski institut, Zagreb
1. Uvod
Marketinki miks obuhvaa elemente marke-
tinke strategije nad kojima poduzee ima kontrolu.
Uobiajena je podjela marketinkog miksa na etiri
glavna elementa: proizvod, cijenu, distribuciju i
promociju. Ipak, navedena podjela u veoj mjeri
odgovara potrebama marketinga zikih proizvoda.
Zbog specinih karakteristika usluga i marketinga
usluga u marketinki miks usluga esto se uklju-
uju dodatne dimenzije, kao npr. procesi, ziko
okruenje i ljudi, pri emu se govori o konceptu ;P
o
marketinga usluga. Treba naglasiti da nema jedin-
stvenog stava o broju varijabli marketinkog miksa
usluga, te je stvar osobne odluke svakog istraivaa
hoe li dodatne elemente uvrstiti kao zasebne ili e
ih razmatrati kao dijelove komponente proizvod,
odnosno usluge (Ozreti Doen, aooa).
Cilj rada je razviti mjerne instrumente kojima
bi se omoguilo jednostavno mjerenje percepcija
potroaa o specinim elementima marketinkog
miksa usluga. Pri tome e se razmatrati tri speci-
na elementa marketinkog miksa usluga: proces
pruanja usluga, ziki izgled mjesta pruanja
usluga i zaposlenici.
Prilikom razvoja mjernih ljestvica za mjerenje
specinih elemenata marketinkog miksa usluga
primijenjena je standardna metodologija razvoja
mjernih ljestvica. (Churchill, ,;,, Peter, ,;,, Peter,
,8, Gerbing, Anderson, ,88). Poetni skup tvrdnji
je proien, te su eliminirane tvrdnje koje utjeu na
smanjivanje pouzdanosti mjernih ljestvica, te koje
naruavaju konvergentnu i diskriminantnu valjanost
i jednodimenzionalnost mjernih ljestvica. Nakon
toga je za svaku mjernu ljestvicu procijenjena pouz-
danost, konvergentna i diskriminantna valjanost, te
dimenzionalnost.
Rad osim uvoda sadri pregled literature o
analiziranim specinim elementima marketinkog
miksa usluga, opis metodologije istrativanja, prikaz
rezultata provedenih analiza, te zavrava zakljunim
razmatranjima.
2. Pregled literature
2.1. Proces pruanja usluge
Za razliku od zikih proizvoda, proces pruanja
usluge za potroae predstavlja dio same usluge, te
se moe promatrati kao element marketinkog mik-
sa usluga. Elementi koji ine proces pruanja usluge
jesu postupci, zadaci, mehanizmi, metode, aktivno-
sti, koraci, rutinske radnje kao i raspored njihovog
odvijanja i realizacije (Ozreti Doen, aooa). Uloga
procesa pruanja usluge je isporuiti pravu uslugu,
na pravi nain, pravom potroau u pravo vrijeme
(Wathen, ,,).
Procesi pruanja usluge mogu se opisati na dva
naina, i to: () u odnosu na sloenost procesa i
(a) u odnosu na razgranatost procesa (Shostack,
,8;). Pri podjeli procesa u odnosu na sloenost u
razmatranje se uzimaju koraci i sekvence koje ine
proces, te njihova priroda, dok se pri podjeli procesa
u odnosu na razgranatost u razmatranje uzima
stupanj promjenjivosti koraka odnosno sekvenci u
procesu (Ozreti Doen, aooa).
Usluna poduzea mogu primijeniti tri razliita
pristupa procesu pruanja usluga. Prvi pristup je
orijentiran na trokovnu uinkovitost procesa pru-
anja usluge. Kod ovog pristupa usluno poduzee
naglasak stavlja na industrijalizaciju procedura pru-
anja usluga s ciljem smanjivanja trokova pruanja
usluga. Drugi pristup je orijentiran na prilagodbu
procesa pruanja usluga potroaima, pri emu se
potroai ukljuuju u dizajn same usluge kako bi
ona to bolje zadovoljila njegove potrebe i elje.
Trei pristup procesu pruanja usluge naglasak stav-
lja na kvalitetu usluge, pri emu se eli potroaima
pruiti superiorna kvaliteta putem procesa pruanja
usluge (Kurtz, Clow, ,,8). Treba naglasiti da se niti
jedan proces pruanja usluge ne oslanja samo na
jedan pristup, nego poduzea kombiniraju razliite
pristupe u razliitim omjerima nastojei to je mo-
gue bolje zadovoljiti potrebe i elje potroaa.
Na odabir pozicioniranja procesa pruanja uslu-
ge utjeu i stupanj sloenosti i stupanj razgranatosti
procesa. Pozicioniranje usluga s niskom sloenou
i razgranatou procesa treba u veoj mjeri teiti
trokovnoj uinkovitosti, dok pozicioniranje usluga
s visokom sloenou i razgranatou procesa treba
u veoj mjeri teiti prilagodbi potroaima. Pozi-
cioniranje usluga s niskom sloenou, a visokom
razgranatou treba u veoj mjeri teiti tehnikoj
kvaliteti usluge, dok pozicioniranje usluge s visokom
sloenou, a niskom razgranatou treba teiti
funkcionalnoj kvaliteti usluge.
Proces pruanja usluge utjee na percipiranu
kvalitetu usluge (de Chernatony, Segal-Horn, aooo).
Tijekom pruanja usluge potroai imaju prilike
iskusiti proces pruanja usluge, te sam proces utjee
na percipiranu vrijednost usluge. Proces pruanja
usluge na taj nain moe ili poveati ili smanjiti
percipiranu vrijednost usluge (Tseng, Qinhai,
Su, ,,,). Brown i Swartz (,8,) su pokazali da
karakteristike procesa pruanja usluge mogu imati

vei utjecaj na openito procjenjivanje usluge od
strane potroaa nego sama usluga koju potroai
prime. Takoer, istraivanja su pokazala da pojedini
elementi procesa pruanja usluge mogu utjecati
na potroae pri njihovu procjenjivanju usluge
koju su primili Danaher, Mattsson, ,,). ekanje
potroaa na uslugu i kanjenje u pruanju usluge
su primjeri elemenata procesa pruanja usluge za
koje je istraivanjem pokazano da imaju znaajan
utjecaj na percepciju kvalitete usluge(Taylor, ,,).
Samo trajanje procesa pruanja usluge moe utjecati
na percepciju potroaa o kvaliteti usluge (Danaher,
Mattsson, ,,8). Proces pruanja usluge takoer
utjee na zadovoljstvo potroaa uslugom (Danaher,
Mattsson, ,,8, ,,).
2.2. Fiziko okruenje
Kako je neopipljivost jedna od temeljnih ka-
rakteristika usluga, elementima zikog okruenja
poduzea nastoje uslugu uiniti opipljivijom. Zbog
neopipljivosti usluga posebno je znaajno iskoristiti
opipljive, materijalne elemente usluge kako bi se
komunicirala vrijednost dotine usluge (de Cherna-
tony, Segal-Horn, aooo).
Uslune marke je potrebno uiniti to je mogue
vie opipljivima kako bi one predstavljale potroa-
ima dobro denirane referentne toke. Ekasan
nain izgradnje snanih uslunih maraka i povea-
nja njihove opipljivosti jest upotreba to je mogue
veeg broja zikih elemenata koje potroai mogu
povezati s markom, npr. uniforme djelatnika, uree-
nje poslovnica, glazba i sl. (McDonald, de Cherna-
tony, Herris, aoo).
Fiziko okruenje moe imati tri strateke uloge
u marketingu i managementu usluga (Bitner, ,,a):
: ono e vi:ua/na netafora :a ce/okupnu ponudu
us/uga podu:ea (e/enenti :ikog okruena kod
us/uga su :anena :a trino obi/ee anba/ae
:ikog proi:voda) i kao takvo e u funkcii konuni-
cirana inida i pretpostav/ene kva/itete us/uge
: svoin ob/ikon i obi/eina ono treba biti u funkcii
o/akavana obav/ana odgovarauih aktivnosti ko-
risnika i :apos/enika (na priner ra:neta di:an
i i:g/ed oprene :nakov/e itd)
, ono e u funkcii diferenciacie od konkurencie
obraa se odreenon trinon segnentu po:icioni-
ra us/ugu i podu:ee na tritu istie konkurentske
prednosti
Utjecaj zikog okruenja na imid uslunog
poduzea istraen je u veem broju empirijskih
istraivanja (Baker, ,8;, Bitner, ,,o, Upah, Fulton,
,8). Fiziko okruenje moe biti vrlo utjecajno u
komuniciranju imida uslunog poduzea potroa-
ima (Bitner, ,,a). Empirijska istraivanja navode
na zakljuak da ziko okruenje takoer utjee
na zadovoljstvo potroaa uslugom (Bitner, ,,a,
Harrell, Hutt, Anderson, ,8a).
Bitner (,,a) je prva denirala teorijski okvir
utjecaja zikog okruenja na potroae, ali i na
zaposlenike uslunih poduzea (ziko okruenje
autorica naziva servicescape). Autorica je teorijski
okvir denirala integriranjem razliitih teorija i
empirijskih nalaza iz razliitih znanstvenih disci-
plina. Na temelju spoznaja iz podruja psihologije
okruenja autorica dolazi do zakljuka da potroa-
i, ali i zaposlenici, reagiraju na elemente zikog
okruenja usluge kognitivno, emocionalno i ziolo-
ki, a navedene reakcije utjeu na samo ponaanje
potroaa (Bitner, ,,a).
2.3. Zaposlenici
Ljudi ukljueni u proces pruanja i koritenja
usluge vaan su dio marketinga usluga jer njihovo
ponaanje utjee na stvaranje percepcija korisnika
(Ozreti Doen, aooa). U otvaj element marketin-
kog miksa usluga uvrtavaju se zaposlenici uslunog
poduzea i korisnici usluga uslunog poduzea
(Dibb, Simkin, ,,). Budui da je predmet ovog
rada razvoj mjerne ljestvice za mjerenje percepcija
potroaa o zaposlenicima uslunog poduzea,
u nastavku e se detaljnije analizirati teorijske i
empirijske spoznaje vezane iskljuivo uz zaposleni-
ke uslunih poduzea, dok e se izostaviti analiza
spoznaja vezanih uz korisnike uslunih poduzea
kao elementa marketinkog miksa usluga.
Usluga koja e biti pruena korisnicima izravno
ovisi o obrazovanju i stavovima zaposlenika (de
Chernatony, Segal-Horn, aooo). Posebno pogub-
no po usluno poduzee i pripadajuu uslunu
a
marku moe biti ukoliko su zaposlenici koji dolaze
u izravan kontakt s korisnicima slabo plaeni, te
zbog toga osjeaju slabu motiviranost i odgovornost
za svoj posao (Bowen, Lawler, ,,). Schneider i
Bowen (,,) dali su sustavan pregled postojeih
empirijskih nalaza o povezanosti zadovoljstva
zaposlenika i zadovoljstva korisnika. Quinn i Paqu-
ette (,,o) navode da bi cijelo usluno poduzee
trebalo raditi za zaposlenike koji dolaze u kontakt
s korisnicima, kako bi im se omoguilo da postignu
najbolji rezultat u njihovim susretima s korisnicima.
Zaposlenici koji dolaze u izravan kontakt s korisni-
cima i korisnici psiholoki su bliski zbog interak-
tivne prirode pruanja usluga, te su stoga osjeaji,
stavovi i ponaanje zaposlenika kljuni u stvaranju
percipirane kvalitete usluge i zadovoljstva korisnika
(Chung, Schneider, aooa).
Zaposlenici uslunog poduzea mogu pozitivno
utjecati na percipiranu kvalitetu usluge na pet nai-
na (McDonald, de Chernatony, Herris, aoo):
: pou:danou
: susret/ivou
, pruanen sigurnosti korisnicina
; suoseanen s korisnicina
, :ikin i:g/edon
Zaposlenici utjelovljuju uslunu marku u oima
korisnika (Grnroos, ,,). Stoga usluna poduze-
a trebaju komunicirati sa svojim zaposlenicima o
ciljevima i vrijednostima, odnosno identitetu marke,
kako bi i sami zaposlenici pridonijeli izgradnji
imida uslune marke (Hogg, Carter, Dunne, ,,8).
Zaposlenici takoer trebaju imati podrku od
poduzea kako bi se ponaali u najboljem interesu
uslune marke, te ih poduzee treba motivirati da
daju svoj doprinos izgradnji uslune marke (Tilley,
,,,). esto su zaposlenici uslunog poduzea jedi-
na toka kontakta korisnika i uslunog poduzea, te
se temeljitim obrazovanjem i osiguravanjem posve-
enosti zaposlenika uslunoj marki osigurava vea
ansa izgradnje uspjene uslune marke. Takoer,
zaposlenici uslunog poduzea utjeu na percepcije
korisnika o uslunoj marki (McDonald, de Cherna-
tony, Herris, aoo).
3. Metodologija istraivanja
Na temelju pregleda literature razvijen je poetni
skup tvrdnji za sve tri mjerne ljestvice. Poetni skup
tvrdnji po pojedinim mjernim ljestvicama sastojao
se od sljedeih tvrdnji:
Proces pruanja usluga:
Proces pruana us/uga e kod ove banke i:vrstan

(pcs:)
Gva banka e i:ninno dobra u procesu pruana
svoih us/uga (pcs:)
Proces pruana us/uga e kod ove banke superiornii
u usporedbi s konkurentskin bankana (pcs,)
Gva banka se istie proceson pruana svoih us/uga
(pcs;)
Gva banka ina i:vrsno ra:raen proces pruana
us/uga (pcs,)
Fiziki izgled mjesta pruanja usluga:
Gva banka ina /iepo ureene pos/ovnice (::)
Pos/ovnice ove banke i:g/edau prestino (::)
Pos/ovnice ove banke su /epe ureene od pos/ovnica
konkurentskih banaka (:,)
Pos/ovnice ove banke su /iepo ureene (:;)
Zaposlenici:
Zapos/enici ove banke su sprenni ponoi k/ientina
(:ap:)
Zapos/enici ove banke su /uba:nii od :apos/enika
konkurentskih banaka (:ap:)
Zapos/enici ove banke nastoe ponoi svoin k/ien-
tina (:ap,)
Zapos/enici ove banke su susret/ivi (:ap;)
Zapos/enici ove banke su uviek /uba:ni (:ap,)
Testirana je pouzdanost, konvergentna i diskri-
minantna valjanost, te jednodimenzionalnost razvi-
1 Tvrdnje su prilagoene za svaku istraivanu kategoriju usluga,
tj. rije banka je zamijenjena odgovarajuom rijeju ovisno o
kategoriji usluga
jenih mjernih ljestvica. Iz poetnog skupa tvrdnji

iskljuit e se one tvrdnje koje utjeu na smanjivanje
pouzdanosti pripadajue mjerne ljestvice, te koje
naruavaju konvergentnu i diskriminantnu valjanost
i jednodimenzionalnost pripadajuih mjernih
ljestvica.
Pouzdanost se moe denirati kao stupanj do
kojeg su mjerenja bez pogreaka i zbog toga daju
konzistentne rezultate (Peter, ,;,). Konvergentna
valjanost je stupanj do kojega se dva pokuaja da se
mjeri ista varijabla pomou maksimalno razliitih
metoda poklapaju, tj. konvergiraju, dok se diskri-
minantna valjanost odnosi na stupanj do kojega
se pojedini koncept razlikuje od drugih koncepata
(Zaltman, Pinson, Angelmar, ,;). Jednodimenzi-
onalnost se odnosi na obiljeje da tvrdnje koje ine
odreenu mjernu ljestvicu mjere jedan i samo jedan
teorijski koncept ili latentnu varijablu (Gerbing,
Anderson, ,88).
Istraivanje je provedeno na uzorku od a
studenta Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nakon
iskljuivanja univarijatnih i multivarijatnih outliera
(Kline, ,,8) u uzorku je ostao a ispitanik.
Istraivanjem su obuhva
ene tri kategorije usluga (restorani brze usluge
prehrane, banke i prodavaonice na malo) iz kojih je
odabrano o maraka (Hamby, McDonalds, Subway,
Erste & Steiermrkische Bank, Privredna banka
Zagreb, Raieisenbank Austria, Zagrebaka banka,
Billa, Diona i Konzum).
Odabir pojedinih kategorija usluga i pripadajuih
maraka uvjetovan je strukturom uzorka istraivanja
(studenti). Stoga je, radi odabira pojedinih kate-
gorija usluga, provedeno o dubinskih intervjua
sa studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Studenti su u razgovoru zamoljeni da navedu usluge
koje trenutno koriste ili su koristili u prolosti. Na
temelju rezultata dubinskih intervjua odabrane su
gore navedene kategorije usluga.
Takoer, prilikom konanog odabira kategorija
usluga vodilo se rauna o njihovoj razliitosti s
obzirom na razliite kriterije (npr. cijena, uestalost
koritenja, trajanje koritenja, situacije koritenja,
rizik i sl.) kako bi se obuhvaanjem razliitih kate-
gorija poveala mogunost generaliziranja nalaza
istraivanja.
S istim ciljem se i prilikom odabira pojedinih
uslunih maraka nastojalo obuhvatiti marke koje su
raznolike prema razliitim kriterijima (npr. cijeni,
kvaliteti, trinom udjelu).
Prikupljeni podaci analizirani su veim brojem
statistikih tehnika. U analizi podataka nije uzimano
u razmatranje o kojim su markama ispitanici izra-
avali svoje stavove kako bi se poveala mogunost
generalizacije dobivenih rezultata. Cjelokupna stati-
stika analiza podataka provedena je programskim
paketom Statistica 6.o.
Pouzdanost mjernih ljestvica analizirana je
Cronbach alpha koecijentom. Diskriminantna i
konvergentna valjanost testirana je eksplorativnom
faktorskom analizom i konrmativnom faktor-
skom analizom, pri emu je vano naglasiti da se
konrmativna faktorska analiza smatra rigoroznijim
testom diskriminantne i konvergentne valjanosti
(Yoo, Donthu, Lee, aooo). Dimenzionalnost mjerne
ljestvice ispitana je konrmativnom faktorskom
analizom, pri emu je u mjernom modelu speci-
cirano da svaka manifestna varijabla optereuje
samo jednu latentnu varijablu, te je pretpostavljena
nezavisnost mjernih pogreaka (Gerbing, Anderson,
,88, Kline, ,,8).
4. Rezultati
Prvi korak u analizi poetnog skupa tvrdnji je
procjena pouzdanosti analiziranih mjernih ljestvica.
Sljedea tablica prikazuje Cronbach alfa koecijente
za pojedine mjerne ljestvice.
Cronbach alfa koecijent je mjera unutarnje do-
sljednosti skupa tvrdnji, a moe poprimiti vrijednost
izmeu o i , to je blie vrijednosti , to je mjerna
ljestvica pouzdanija. Na primjer, Kline (,,8) navodi
sljedee kriterije pouzdanosti mjernih ljestvica: uko-
liko koecijent pouzdanosti (ukljuujui i Cronbach
Tablica 12: Pokazatelji asocijacije izmeu analiziranih
varijabli
Mjerna ljestvica Cronbach alfa koecijenti
Proces pruanja usluga 0,771
Fiziki izgled mjesta
pruanja usluga
0,828
alfa koecijent) poprimi vrijednost oko o,,, pouz-

danost se moe smatrati izvrsnom, ukoliko poprimi
vrijednost oko o,8, pouzdanost se moe smatrati
vrlo dobrom, dok se kod vrijednosti oko o,;, po-
uzdanost moe smatrati prihvatljivom. Koecijent
pouzdanosti manji od o, ukazuje na injenicu da
bi vie od polovice opaene varijance moglo biti
posljedicom sluajne pogreke. Mjerne ljestvice s
tako niskim koecijentom pouzdanosti ne mogu se
smatrati pouzdanima, te ih ne treba primjenjivati u
daljnjoj analizi (Kline, ,,8). Nunnally i Bernstein
(,,) navode da se vrijednosti Cronbach alfa koe-
cijenta ve oko o,; mogu smatrati prihvatljivima.
Na temelju rezultata prikazanih u prethodnoj
tablici, te referentnih vrijednosti navedenih u litera-
turi moe se zakljuiti da razvijene mjerne ljestvice
posjeduju prihvatljivu razinu pouzdanosti.
Analizom utjecaja pojedinih tvrdnji na Crona-
bach alfa koecijent pripadajue mjerne ljestvice
pokualo se dodatno poboljati pouzdanost mjernih
ljestvica, i to identikacijom tvrdnji koje utjeu na
smanjivanje vrijednosti Cronbach alfa koecijenta
te samim time i na smanjivanje pouzdanosti odgo-
varajue mjerne ljestvice. Sljedea tablica prikazuje
rezultate navedene analize.
Rezultati prikazani u prethodnoj tablici upuuju
na zakljuak da tvrdnja zap
a
, koja glasi Zaposlenici
ove banke su ljubazniji od zaposlenika konkurent-
skih banaka, utjee na smanjivanje vrijednosti
Cronbach alfa koecijenta pripadajue mjerne
ljestvice, te se njezinim izostavljanjem poveava
Cronbach alfa koecijent, a samim tim i pouzdanost
mjerne ljestvice.
Nakon utvrivanja pouzdanosti mjernih ljestvi-
ca, pristupilo se procjeni konvergentne i diskrimi-
nantne valjanosti primijenjenih mjernih ljestvica. U
tu svrhu provedena je eksplorativna faktorska anali-
za. Eksplorativnom faktorskom analizom izdvojena
su tri faktora, i to metodom glavnih komponenti,
pri emu je kao kriterij odabira broja faktora
primijenjeno Kaiser-Guttmanovo pravilo. Prema
navedenom pravilu, broj faktora je odreen brojem
svojstvenih vrijednosti, odnosno zadravaju se svi
faktori kojima je svojstvena vrijednost vea od .
2 Tvrdnja je prilagoena za svaku istraivanu kategoriju usluga,
odnosno rije banka je zamijenjena odgovarajuom rijeju ovisno
o kategoriji usluga.
Tablica 2. Utjecaj pojedinih tvrdnji na Cronbach alfa
koecijent pripadajue mjerne ljestvice
Mjerna ljestvica: Proces pruanja usluga
Cronbach alfa za cijelu mjernu ljestvicu: 0,771
Tvrdnja Cronbach alfa ukoliko se
izostavi tvrdnja
pcs1 0,753
pcs2 0,694
pcs3 0,754
pcs4 0,687
pcs5 0,749
Mjerna ljestvica: Proces pruanja usluga
Cronbach alfa za cijelu mjernu ljestvicu: 0,771
izostavi tvrdnja
z1 0,797
z2 0,784
z3 0,798
z4 0,751
Mjerna ljestvica: "Zaposlenici" Cronbach alfa za cijelu
mjernu ljestvicu: 0,853
izostavi tvrdnja
zap1 0,799
zap2 0,868
zap3 834
zap4 0,803
zap5 0,803
Sljedea tablica prikazuje rezultirajuu faktorsku

strukturu uz varimax rotaciju faktora.
Izluena tri faktora objanjavaju 68,6 ukupne
varijance. Sljedea tablica prikazuje svojstvene
vrijednosti i postotke objanjene varijance.
Rezultati faktorske analize (prikazana faktorska
struktura) upuuju na zakljuak da mjerne ljestvice
za mjerenje latentnih varijabli Fiziki izgled mjesta
pruanja usluga i Zaposlenici posjeduju svojstva
konvergentne (pripadajue tvrdnje imaju visoko fak-
torsko optereenje na odgovarajuim faktorima) i
diskriminantne valjanosti (pripadajue tvrdnje ima-
ju niska faktorska optereenja na ostalim faktorima).
Nasuprot tome, samo dvije tvrdnje (pcsa i pcs) za
mjerenje latentne varijable Proces pruanja usluga
pokazuju svojstva konvergentne i diskriminantne
valjanosti. Preostale tri tvrdnje (pcs, pcs, pcs)
imaju nisko faktorsko optereenje na pripadajuem
faktoru, a visoko faktorsko optereenje na jednom
od ostalih faktora. Stoga e se navedene tri tvrdnje
eliminirati iz pripadajue mjerne ljestvice. Cronbach
alfa koecijent za ljestvicu s tvrdnjama pcsa i pcs
iznosi o,,, to ukazuje na znatno poboljanje
pouzdanosti ove mjerne ljestvice.
Konvergentna i diskriminantna valjanost dodat-
no e se testirati primjenom konrmativne faktor-
ske analize. Takoer, konrmativnom faktorskom
analizom ispitati e se i dimenzionalnost analizi-
ranih mjernih ljestvica. Konrmativna faktorska
analiza smatra se rigoroznijim testom diskriminan-
tne i konvergentne valjanosti (Yoo, Donthu, Lee,
aooo). Takoer, jednodimenzionalnost mjernog
instrumenta moe se utvrditi ako se u mjernom
modelu specicira da svaka manifestna varijabla
optereuje samo jednu latentnu varijablu (faktor),
te ako se pretpostavi nezavisnost mjernih pogreaka
(Gerbing, Anderson, ,88, Kline, ,,8). Stoga e se u
deniranju mjernog modela oba navedena kriterija
Tablica 3: Faktorska struktura nakon varimax rotacije faktora
Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3
pcs1 0,443 0,403
pcs2 0,930
pcs3 0,600
pcs4 0,933
pcs5 0,721
z1 0,739
z2 0,708
z3 0,683
z4 0,705
zap1 0,803
zap3 0,689
zap4 0,742
zap5 0,879
Tablica 4: Svojstvene vrijednosti i postotci objanjene varijance
Faktor Svojstvena vrijednost Kumulativna svojst-
vena vrijednost
Postotak objanjene
varijance
Kumulativni postotak
objanjene varijance
1 6,3 6,3 48,1 48,1
2 1,5 7,8 11,9 60,0
3 1,1 8,9 8,6 68,6
6
zadovoljiti. Sljedea slika prikazuje mjerni model
koji je testiran primjenom konrmativne faktorske
analize.
Indeksi odgovaranja modela empirijskim poda-
cima upuuju na zakljuak da je razina odgovaranja
deniranog mjernog modela podacima zadovoljava-
jua (GFI = o,88,, AGFI = o,8o,, NFI = o,,o, NNFI
= o,8;, CFI = o,,o,). Sljedea tablica prikazuje
faktorska optereenja pojedinih tvrdnji na odgova-
rajuim faktorima nakon provedene konrmativne
faktorske analize.
Slika 1. Mjerni model
;
Rezultati konrmativne faktorske analize poka-
zuju da sve analizirane tvrdnje znaajno optereuju
odgovarajui faktor. Imajui u vidu navedeno, kao i
prihvatljivo odgovaranje modela podacima, moe se
zakljuiti da analizirane mjerne ljestvice posjeduju
svojstva konvergentne i diskriminantne valjanosti, te
jednodimenzionalnosti. Time su dodatno potvreni
rezultati eksplorativne faktorske analize.
5. Zakljuak
U radu su razvijene i testirane mjerne ljestvice za
mjerenje specinih elemenata marketinkog miksa
usluga: procesa pruanja usluga, zikog izgleda
mjesta pruanja usluga i zaposlenici. Razvijene
mjerne ljestvice omoguavaju jednostavno mjere-
nje pojedinih specinih elemenata marketinkog
miksa usluga. Ljestvice posjeduju vrlo dobra psi-
hometrijska obiljeja, odnosno posjeduju svojstva
pouzdanosti, konvergentne i diskriminantne valja-
nosti, te jednodimenzionalnosti. injenica da su
istraivanjem obuhvaene tri kategorije usluga sa po
o razliitih uslunih maraka dodatno daje teinu
nalazima istraivanja jer su se takvim pristupom
istraivanju eliminirali eventualni utjecaji speci-
nosti pojedinih kategorija usluga ili specinosti
pojedinih uslunih maraka.
U razmatranju prikazanih rezultata istraivanja
treba imati na umu odreena ogranienja samog
istraivanja. U prvom redu treba imati na umu da
je istraivanje provedeno na uzorku studenata Eko-
nomskog fakulteta u Zagrebu. Navedena injenica
moe u odreenoj mjeri utjecati na ogranienu
mogunost generaliziranja nalaza istraivanja. U
svrhu daljnjeg testiranja razvijene mjerne ljestvice
mogue je provesti istraivanja nad nekim drugim
skupinama ispitanika.
Takoer, jedan od moguih izvora ogranienja
istraivanja jesu koritene kategorije usluga te uslu-
ne marke koje su koritene u istraivanju. U svrhu
daljnje generalizacije nalaza istraivanja i daljnjeg
testiranja razvijenih mjernih ljestvica mogue je
provesti istraivanja na nekim drugim kategorijama
usluga te na nekim drugim uslunim markama.
Tablica 5. Faktorska struktura konrmativna faktorska analiza
Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3 p
pcs2 0,636 0,000
pcs4 0,708 0,000
z1 0,595 0,000
z2 0,705 0,000
z3 0,621 0,000
z4 0,742 0,000
zap1 0,625 0,000
zap3 0,578 0,000
zap4 0,570 0,000
zap5 0,679 0,000
8
LI:vun:uun
1.Baker, J., The Role of the Environment in Marketing Services: The Consumer Perspective, u Czepiel, J.A., Congram, C.A., Shanahan, J. (uredni-
ci), The Service Challenge: Integrating for Competitive Advantage, American Marketing Association, Chicago, 1987., str. 79-84.
2.Biter, M.J., Evaluating Service Encounters: The Efects of Physical Surroundings and Employee Responses, Journal of Marketing, Vol. 54, No. 2,
1990., str. 69-82.
3.Bitner, M.J., Servicescapes: The Impact of Physical Surroundings on Customers and Employees, Journal of Marketing, Vol. 56, No. 2, 1992., str.
57-71.
4.Bowen, D.E., Lawler, E.E., III, Empowering Service Employees, Sloan Management Review, Vol. 36, No. 4, 1995., str. 73-84.
5.Brown, S.W., Swartz, T.A., A Gap Analysis of Professional Service Quality, Journal of Marketing, Vol. 53, No. 2, 1989. str. 92-98.
6.Chung, B.G., Schneider, B., Serving Multiple Masters: Role Conict Experienced by Service Employees, Journal of Services Marketing, Vol.16,
No. 1, 2002., str. 70-87.
7.Churchill, G.A., Jr., A Paradigm for Developing Better Measures of Marketing Constructs, Journal of Marketing Research, Vol. 16, No. 1, 1979.,
str. 64-73.
8.Danaher, P.J., Mattsson, J., A Comparison of Service Delivery Proceses of Diferent Complexity, International Journal of Service Industry Mana-
gement, Vol. 9, No. 1, 1998., str. 48-63.
9.Danaher, P.J., Mattsson, J., Customer Satisfaction during the Service Delivery Process, European Journal of Marketing, Vol. 28, No. 5, 1994., str.
5-16.
10.de Chernatony, L., Segal-Horn, S., The Criteria for Successful Services Brands, working paper, 2000.
11.Dibb, S., Simkin, L., The Strength of Branding and Positioning in Services, International Journal of Service Industry Management, Vol. 4, No. 1,
1993., str. 25-35.
12.Gerbing, D.W., Anderson, J.C., An Updated Paradigm for Scale Development Incorporating Unidimensionality and Its Assessment, Journal of
Marketing Research, Vol. 25, No. 2, 1988., str. 186-192.
13.Grnroos, C., From Scientic Management to Service Management: A Management Perspective for the Age of Service Competition, Internatio-
nal Journal of Service Industry Management, Vol. 5, No. 1, 1994., str. 5-20.
14.Harrell, G.D, Hutt, M.D., Anderson, J.C., Path Analysis of Buyer Behavior Under Conditions of Crowding, Journal of Marketing Research, Vol.
17, No. 1, 1980., str. 45-51.
15.Hogg, G., Carter, S., Dunne, A., Investing in People: Internal Marketing and Corporate Culture, Journal of Marketing Management, Vol. 14,
No. 8, 1998., str. 879-895.
16.Kline, R.B., Principles and Practice of Structural Equation Modeling, The Guilford Press, New York, 1998.
17.Kurtz, D.L., Clow, K.E., Services Marketing, John Wiley & Sons, New York, 1998.
18.McDonald, M.H.B., de Chernatony, L., Herris, F., Corporate Marketing and Service Brands: Moving Beyond the Fast-Moving Consumer Goods
Model, European Journal of Marketing, Vol. 35, No. 3-4, 2001., str. 345-346.
19.Nunnally, J.C., Bernstein, I.H., Psychometric Theory, 3rd edition, McGraw-Hill, New York, 1994.
20.Ozreti Doen, ., Osnove marketinga usluga, Mikrorad, Zagreb, 2002.
21.Peter, J.P., Construct Validity: A Review of Basic Issues and Marketing Practices, Journal of Marketing Research, Vol. 18, May 1981, str. 133-145.
22.Peter, J.P., Reliability: A Review of Psychometric Basics and Recent Marketing Practices, Journal of Marketing Research, Vol. 16, February 1979,
str. 6-17.
23.Quinn, J.B., Paquette, P.C., Technology in Services: Creating Organizational Revolutions, Sloan Management Review, Vol. 18, No. 2, 1990., str.
67-78.
24.Schneider, B., Bowen, D., The Service Organization: Human Resources Management Is Crucial, Organizational Dynamics, Vol. 21, No. 4,
1993., str. 39-52.
25.Shostack, G.L., Service Positioning Through Structural Change, Journal of Marketing, Vol. 51, No. 1, 1987., str. 34-43.
26.Taylor, S., Waiting for Service: The Relationship Between Delays and Evaluations of Service, Journal of Marketing, Vol. 58, No. 2, 1994., str.
56-69.
27.Tilley, C., Built-in Branding: How to Engineer a Leadership Brand, Journal of Marketing Management, Vol. 15, No. 1-3, 1999., str. 181-191.
28.Tseng, M.M., Qinhai, M., Su, C.J., Mapping Customers Service Experience for Operations Improvement, Business Process Management
Journal, Vol. 5, No. 1, 1999., str. 50-59.
29.Upah, G.D., Fulton, J.N., Situation Creation in Services Marketing u Czepiel, J., Solomon, M., Surprenant, C. (urednici), The Service Encoun-
ter, Lexington Books, Lexington, 1985., str. 255-264.
30.Wathen, S., Designing Services: An Information-Processing Approach, International Journal of Service Industry Management, Vol. 6, No. 1,
1995., str. 64.
31.Yoo, B., Donthu, N., Lee, S., An Examination of Selected Marketing Mix Elements and Brand Equity, Journal of the Academy of Marketing
Science, Vol. 28, No. 2, Spring 2000, str. 195-211.
32.Zaltman, G., Pinson, C.R.A., Angelmar, R., Metatheory and Consumer Research, Holt, Rinehart and Winston, New York, 1973.
,
Dr. sc. Edo Rajh
Ekonomski institut, Zagreb
Vii znanstveni suradnik
Trg J.F. Kennedyja 7,10000 Zagreb
tel.: 2362-298
e-mail: erajh@eizg.hr
DvvvIovmv: ov StnIvs vou MvnsuuIo SvvtIvIt EIvmv:s ov :uv SvuvItvs Mnuv:Io MIx
Summary
Te purpose of this research was to develop scales that might be used for measuring specic elements of ser-
vices marketing mix, including service delivery process, physical environment, and employees. Psychometric
characteristics of initial set of items were analyzed by assessment of reliability, convergent and discriminant
validity, and dimensionality of initial set of items. Cronbach alpha coecients, explorative and conrmative
factor analysis were employed. Results indicated that developed measurement scales had satisfactory psyc-
hometric characteristics. Measurement scales had very good reliability, convergent and discriminant validity,
and unidimensionality.
Key words
services, marketing mix, measurement scales, reliability, validity
o
PuvoIvoI IntI
RvvIvv nu:ItIvs
Prof. dr. sc. Branimir Markovi, Boica Dunkovi, univ. spec. oec.:
Zaduivanje i nanciranje lokalnog razvoja
Debt Accumulation and Financing of Local Development
Prof. dr. Ivica Prga, mr. sc. Tadija Vrdoljak, dr. sc. Ivan verko:
Upravljanje rizikom likvidnosti koritenjem valutnih swap ugovora
Management of Liquidity Risk Using Foreign Exchange Swap Contracts
Prof. dr. sc. Zdenko Segetlija, mr.sc. Davor Dujak:
Novi vertikalni marketing proizvoaa i maloprodavaa
New Vertical Marketing of Producers and Small Traders
ZADUIVANJE I FINANCIRANJE
LOKALNOG RAZVOJA
Dr. sc. Branimir Markovi, Boica Dunkovi, univ. spec. oec.: Zaduivanje i nanciranje lokalnog razvoja
UDK 336.132:352.073
Pregledni lanak
Snzv:n
U radu se razmatra pojam i znaenje ekonomskog razvoja na regionalnoj razini, a zatim s time u svezi
konzistentnost javnog sektora u nanciranju lokalnog razvoja. Predmet istraivanja su ustaljeni nasuprot
suvremenim oblicima vanjskog zaduivanja regionalnih jedinica na primjeru Osjeko-baranjske upanije.
Pokuava se istraiti kakva struktura javnog duga moe osigurati nesmetan i oekivano brz gospodarski i re-
gionalni razvoj uzimajui u obzir dosadanje modele nanciranja. Potencijal zaduivanja je prilino izdaan i
prema tome neiskoriten, meutim samo je mali broj onih koje koriste te izvore. Doprinos govori zato javni
sektor u Hrvatskoj treba poeti uvoditi primjerene oblike nanciranja javnih investicija koji e se temeljiti na
dugoronoj suradnji i ukljuivanju gospodarskih subjekata u proraunske tijekove lokalnih jedinica.
KI)uv uI)vI
javno nanciranje, javno zaduivanje, regionalni razvoj
Dr. sc. Branimir Markovi
Boica Dunkovi, univ. spec. oec.
Agencija za razvoj, Osjeko-baranjska upanija
1. Uvod
Poimanje razvoja unutar teritorijalnih jedinica
dobiva stanovito znaenje u suvremenoj razvojnoj
ekonomiji. Uklopiti razvoj nekoga manjeg podruja
u razvojni model jedne zemlje ili zajednice zemalja
znai uklopiti ga u postojee ire institucional-
no, zakonsko, ekonomsko i socijalno okruenje.
Upravljaka struktura neke lokalne ili regionalne
jedinice esto nema dovoljnu politiku, nancij-
sku i ekonomsku mo na dravnoj razini ili razini
zajednice da moe s nje utjecati na kreiranje svoje
razvojne politike.
Kod upravljanja programima razvoja koji u sebi
obuhvaaju niz projekata i povezanih aktivnosti,
mora se voditi rauna o potrebama oko kojih su se
suglasili javni i privatni sektor. Meusobna surad-
nja ova dva sektora mora doi u prvi plan kad se
razmilja o politici lokalnog ili regionalnog razvoja.
Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj traje reforma
modela upravljanja lokalnom i regionalnom samo-
upravom kao i promjene ustaljenih izvora i modela
nanciranja, upravo je sada vrijeme za doprinose
koje moemo dati istraivanjem mogunosti svih
moguih oblika javnog zaduivanja kako bi se
ojaala nancijska struktura i podloga za kapitalna
ulaganja i ubrzani razvoj. Neki neustaljeni modeli -
nanciranja putem obveznica, leasinga, javno-privat-
nog partnerstva (JPP) ili fondova, trae i promjene u
nainu upravljanja dugovima.
U radu e se pokuati analizirati postojee
stanje u Republici Hrvatskoj i time dati polazita za
jedinice lokalne i regionalne samouprave kako bi
preoblikovale i postigle napredak u modelima nan-
ciranja jer nominacije za razvojnim projektima vie-
struko nadmauju proraunska sredstva i postojea
zakonska ogranienja javnog zaduivanja. Sredinji
je problem istraivanja kako poboljati investicijske
mogunosti lokalnih podruja u Hrvatskoj, odnosno
promatrat e se primjer Osjeko-baranjske upanije
kao regionalne jedinice. Pojam lokalnog razvoja
koji se koristi nije izravno vezan sa formalnom za-
konskom podjelom lokalnih zajednica u Hrvatskoj,
nego se za potrebe rada koristi u smislu oznaavanja
openito manjega teritorijalnog podruja u sustavu
drave.
2. Ekonomski razvoj na lokalnoj razini
U Ustavu Republike Hrvatske u lanku . stoji
da jedinice podrune (regionalne) samouprave
obavljaju poslove od regionalnog znaenja, a osobito
poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo,
prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski
razvoj, promet i prometnu infrastrukturu. Prilikom
obavljanja ovih poslova mora se voditi zahtjevima
uinkovitosti i ekonominosti.
Ekonomski razvoj na razini niih teritorijalnih
jedinica (u Hrvatskoj se one dijele na lokalne i regi-
onalne) prati geografske, demografske i ekonomske
znaajke podruja na koje se odnosi. Teritorijalne
jedinice kao predmet razvojne ekonomije uvijek
bi trebale biti prirodne, gospodarske i drutvene
cjeline. Lonari-Horvat (,,,:a) kae da u tim
jedinicama djeluje organizirani sustav odluivanja
gdje se neke odluke donose samostalno, dok su dru-
ge zavisne o sredinjoj vlasti. Vano je identicirati,
a to navodi i Ustav, u tom djelokrugu odluivanja
one odluke koje se odnose na nain nanciranja
razvoja i poticanja gospodarskog razvoja. Tako su
Zakonom
ureeni poslovi koje trebaju obavljati

jedinice samouprave, a u tu skupinu spadaju i pro-
grami infrastrukturnog (komunalnog) i gospo-
darskog razvoja. Naravno da teritorijalne jedinice
imaju razliite prirodne mogunosti za gospodarski
razvoj, na primjer neka podruja ovisno o svojim
znaajkama potiu turizam, druge ratarstvo ili
slobodne zone i sl.
U Publikaciji USAID-a
a
, miljenje je analitiara
da u Hrvatskoj do sada nije bilo veze izmeu ciljeva
razvojne politike i tipova mjera koje su obino
nudila ministarstva i druge institucije. To je veim
dijelom rezultat pomanjkanja kompetentnih prav-
nih i institucionalnih osnova za regionalni razvoj,
pomanjkanja strunih multisektoralnih planova re-
gionalnog razvoja, injenice da mnoga ministarstva
u svojim programima koriste uzak i jednoznaan
pristup i pomanjkanja koordinacije izmeu razlii-
tih ministarstava te izmeu ministarstava, upanija i
lokalnih institucija i imbenika.
Prema Jeliu (,,,:), tijela uih teritorijalnih
jedinica bolje poznaju problematiku relevantnog
podruja pa e time i lake analizirati, ocijeniti i
vrednovati iznos sredstava potrebnih za dovoenje
nekog podruja u predviene okvire ekonomskog
razvoja. U najmanju mjeru moi e bar bolje utvrditi
to je potrebno da bi se postigao cilj i na koji e se
nain problem rijeiti. Sve usporedo sa sredinjom
vlasti koja promatra i vodi ekonomski razvoj itave
zemlje.
1 Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN
33/01, 129/05)
2 USAID Local governent reform project, Konferencija o pro-
jektu reforme lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, Zagreb,
listopad 2003., radni materijali
Davanje znaenja ekonomskom razvoju na

lokalnoj ili regionalnoj razini ima viestruke koristi
za ondanje graane. Oni mogu neposredno sudje-
lovati u rjeavanju svojih problema javne prirode,
kao to su izgradnja ceste, luke, kole, kanalizacije,
poticanje poljoprivrede i sl. S jedne strane sredinja
vlast gubi u odreenoj mjeri kontrolu i nadzor nad
lokalnim razvojem i troenjem javnih prihoda, ali
s druge strane dobiva kvalitetniju kontrolu isprav-
nosti poduzetih programa i projekata od samih
graana i uinkovitije zadovoljavanje njihovih
javnih potreba. Ako u radu uzmemo upanije kao
odrednice lokalnog ekonomskog razvoja, tada se za
Hrvatsku moe rei da tu postoje znatne razlike pre-
ma nekim pokazateljima kao to su broj stanovnika,
bruto proizvod po stanovniku, stupanj urbanizacije,
osobnoj potronji i sl.
Prema Todaro i Smith (aoo6:6) razvoj je viedi-
menzionalni proces koji ukljuuje krupne promjene
drutvenih struktura, stavova ljudi, te institucije
drave kao i ubrzanje ekonomskog rasta. Moe se
rei da ekonomski razvoj predstavlja paket promje-
na prilagoen raznim potrebama pojedinaca i za-
jednice. U zemljama u tranziciji javni sektor je vie
sputavao nego poticao i pridonosio rastu i razvoju
tih zemalja. Jedan od primjera ovakvog pristupa je
stvaranje prvog grada to je model urbanizacije
suprotan razvijenim europskim zemljama gdje vri-
jedi pristup grad uinkovite veliine. Prvi pristup
temelji se na davanju prednosti glavnom ili prvom
gradu u zemlji, to je dovelo do neproporcionalnog
velikog udjela ulaganja i poticaja za privatno ulaga-
nje u odnosu na druge gradove. Tu se koncentri-
ralo stanovnitvo i ekonomska aktivnost. Ovakva
negativna dosadanja praksa pokazuje da se mora
izbjegavati urbana koncentracija i usmjeravati razvoj
gradskih podruja u iru okolicu. U Europskoj Uniji
javni sektor ima vrlo znaajnu ulogu u oblikovanju
novih gradova. U tranzicijskim zemljama uprav-
ljaki sustav javnog sektora (vlast) kao da se ne
osjea dovoljno vjet za upravljanje rasprenim
ekonomskim aktivnostima. U programima razvoja
mora se voditi rauna da razvoj infrastrukture
mora podravati uinkovitije povezivanje gradova
srednje i manje veliine to podrazumijeva bolje
ceste, telekomunikacije, institucionalnu disperziju,
uinkovite transportne veze, komunalni manage-
ment i sl. Na primjer, u Osjeko-baranjskoj upaniji
postoji problem ovakve povezanosti manjih gradova
kao to su Naice, akovo, Valpovo, Donji Miholjac
ili Beli Manastir sa Osijekom. Na ovim primjerima
indikativan je naglasak na koncentraciji ekonom-
skih i institucionalnih aktivnosti za to se u bliskoj
budunosti mora pronai rjeenje. Pristup regional-
nom sreditu nije suvremeni pristup.
Jedan od vodeih teoretiara globalizacije i
razvoja, nobelovac Amartya Sen objanjava u
izlaganju prilikom dobivanja Nobelove nagrade da
je stvaranje velikih konglomeracija u zemljama u
razvoju posljedica estoke industrijalizacije glavnih
gradova gdje velike tvrtke nastoje imati to blii
pristup vladinim inovnicima i drugim tvrtkama,
stvarajui tako neprirodne klustere, dok promovira-
nje i velianje glavnog politikog grada kao simbola
razvijenosti predstavlja esto zamku nerazvijenosti.
3. Financiranje primjereno potrebama brzog
razvoja
Rasprostranjeno je shvaanje da iznalaenje
rjeenja za problem uinkovitosti gospodarskog
sustava i njegova skladnog razvoja jaanjem konku-
rentnosti domaih poduzetnika, smanjuje napetosti
u drutvu koje nastaju kao posljedica produbljivanja
ekonomskih razlika pojedinih podruja. Ravno-
mjeran razvoj zemlje podrazumijeva ravnomjeran
razvoj svih podruja u svim segmentima ekonom-
skog i socijalnog ivota. Oblicima meusobnih
nancijskih odnosa izmeu sredinje i lokalnih
vlasti utjee se na jedinstvenost zemlje, osjeaj rav-
nopravnosti graana svih njezinih dijelova, a sve to
moe pridonijeti brem i uspjenijem prevladavanju
raznovrsnih slabosti u gospodarstvu i drutvu. Isto
tako loe oblikovanje tih odnosa moe uzrokovati
negativne posljedice i produbljivanje suprotnosti,
ali i netrpeljivost i nezadovoljstvo graana u nekim
podrujima politikom sredinje vlasti. Brzi razvoj
ne trpi suprotnosti meu istovrsnim teritorijalnim
jedinicama ak i ako se radi o razlikama u regijama
susjednih drava.
Obrazac ravnomjernosti ekonomskog razvoja
treba primijeniti na svim razinama vlasti u zemlji.
6
Na primjer, obeavajui meusobni odnos dravne i
upanijske vlasti, mora biti preslikan i na meusob-
ni odnos upanijskih i opinskih ili gradskih vlasti, a
on opet na odnos mjesnih odbora i svojih graana.
Dakle, radi se o povezanom sustavu na ijim teme-
ljima moe poivati lokalni razvoj.
S teorijskoga gledita problem nanciranja
samouprave u Hrvatskoj objasnio je Jeli (,,,:a,).
Prije svega, kae da podjela javnih funkcija izmeu
irih i uih teritorijalnih jedinica i time povezano
javnih prihoda kojima se one nanciraju, kao i
reguliranje nancijskih odnosa meu njima, imalo
je i imat e sasvim sigurno u narednom razdoblju
iznimno znaenje u svakoj dravi. Model nanci-
ranja ovisi o sloenosti dravne strukture i njezina
ureenja, meutim, stupanj centralizacije odnosno
decentralizacije funkcija drave takoer utjee na
nancijski sustav i oblikovanje nancijskih odnosa
izmeu lokalnih jedinica i sredinje vlasti u zemlji.
Praksa je pokazala da danas teko mogu opstati
modeli nanciranja samouprave koji se temelje na
centraliziranom sustavu prikupljanja i raspodjele
sredstava.
Polazite oblikovanja suvremenog modela nan-
ciranja u Hrvatskoj dolazi od Europske povelje iz
,8. godine iz Strasbourga, u kojoj izmeu ostalog
stoji: (i) da lokalne jedinice imaju pravo na svoje
prihode kojima e slobodno raspolagati, (ii) da e
im prihodi biti razmjerni njihovim ovlastima, (iii)
da najmanji dio prihoda mora dolaziti iz lokalnih
poreza, (iv) da sustavi nanciranja moraju biti
dovoljno raznoliki i posljednja vana odrednica da u
svrhu nanciranja javnih investicija lokalne jedinice
moraju imati u skladu sa zakonom pristup nacional-
nom tritu kapitala.
Suvremeni izvori nanciranja programa lokalnog
razvoja predstavljaju istodobno oblike zaduiva-
nja lokalnih i regionalnih jedinica. Neki od oblika
zaduivanja su ustaljeni i njihova visina ograniena
zakonom, meutim niz je drugih legitimnih naina
na koje se jedinice samouprave mogu osloniti kod
nanciranja kapitalnih ulaganja. Financiranje mora
biti utemeljeno na transparentnosti izvora nanci-
ranja i javnim ponudama kreditora. Raznovrsnost i
uinkovitost javnog zaduivanja gradova i upa-
nija u Hrvatskoj ne obeavaju okruenje koje e
biti pogodno za ubrzan lokalni razvoj. Vrijednosti
razvojnih projekata doseu i vrijednosti godinjih
prorauna nekih upanija i gradova, meutim
moraju se provesti kako bi se potaknulo niz drugih
razvojnih aktivnosti koje o njima ovise.
3.1. Izvori nanciranja u Hrvatskoj
Gradovi, opine i upanije, kao i trgovaka
drutva u njihovu vlasnitvu, mogu se u pravilu za-
duivati za potrebe provoenja kapitalnih ulaganja
iz pet osnovnih izvora:
krediti pos/ovnih banaka
/easing operativni i/i nanciski
obve:nice opcie
krediti i potpore dravnih nanciskih instituci-
a Hrvatska banka :a obnovu i ra:vo Iond :a
regiona/ni ra:vo Iond :a ra:vo i :apo/avane
Hrvatske vode Iond :a :atitu oko/ia i energetsku
uinkovitost i dr
krediti i potpore neunarodnih nanciskih institu-
cia EBRD
,
EIB
;
IBRD
,
fondovi Europske Hnie
i dr
Izbor naina ili izvora nanciranja ovisi o
administrativnim trokovima, rokovima otplate, ka-
matama, blizini trita kapitala i nizu drugih uvjeta
i imbenika koji je javljaju u takvim poslovnima.
Svaki nain nanciranja za koji postoje alternativni
ponuai na tritu trebao bi se voditi postupkom
javne nabave.
Kapitalna ulaganja ili javne investicije u prvom
redu slue kao sredstvo povezivanja prostornog ure-
enja s planovima lokalne samouprave: urbanisti-
kim, stratekim, prometnim, planovima za parkove
i rekreaciju, odlaganje krutog otpada, vodovod,
kanalizaciju, navodnjavanje.
3 Engl. European bank for reconstruction and development.t
4 Engl. European investment bank.
5 Engl. International bank for reconstruction and develop-
ment.
;
Politika restrukturiranja javnog duga
6
u ra-
zvijenim zemljama ima za cilj smanjiti rizinost
nancijske strukture javnog duga uzimajui u obzir
ogranienja visine zaduenosti, valute, ronost,
uvjete na tritu i drugo. Oni koji su zadueni i
odgovorni za politiku restrukturiranja duga, moraju
osigurati izmeu ostalog, da se drava i njezine
jedinice ne zadue preko granice, ne izloe preko-
mjernim trokovima zaduivanja i slino. U tablici .
prikazani su statistiki podaci o strukturi prikuplja-
nja novanih sredstava kroz javni dug. Vidljivo je sve
vee oslanjanje dravnih nancija na trite kapitala,
gdje emitiraju obveznice i trezorske zapise to s
druge strane smanjuje potrebu za inozemnim, pa i
ostalim oblicima domaeg zaduivanja u razdoblju
aoo.-aoo6. godina.
Javni dug vrlo je mono sredstvo ekonomske
politike. Ministarstvo nancija RH donijelo je
aoo6. godine Strategiju upravljanja javnim dugom
u kojoj iznosi postojee i planirane oblike nanci-
ranja javnog duga. Osnovne smjernice Strategije
su: (i) razborito i oprezno upravljanje dugom, (ii)
transparentno i predvidivo zaduivanje i upravljanje
dugom, te (iii) promicanje likvidnosti i irokoga
kruga investitora u dravne vrijednosne papire i ra-
6 Engl. Pulic debt management. Predstavlja proces donoenja
i izvravanja strategije upravljanja javnim dugom kako bi se
poveao potreban iznos proraunskih sredstava. Ujedno politika
restrukturiranja duga znai razvoj i odravanje trita obveznica i
drugih vrijednosnih papira od neovisnog interesa za dravu.
zvoj uinkovite infrastrukture na domaem tritu.
Prihodi od privatizacije jo uvijek mogu u znaajnoj
mjeri smanjiti potrebe za zaduivanjem sredinje
drave.
Postoji jasna povezanost izmeu stabilnosti -
nancijskog upravljanja javnim sektorom i nancijske
stabilnosti drugih gospodarskih sektora
;
. Propusti
koji mogu nastati u strukturi nanciranja javnog
sektora esto idu na teret graana, a ako je u sektoru
prisutno stalno loe upravljanje, kriza se produbljuje
i time negativno utjee na gospodarstvo zemlje u
cjelini. Preduvjet suvremenog modela zaduivanja
drave i jedinica samouprave je dovoljna razvijenost
trita kapitala i niskorizini mehanizam funkcio-
niranja tog trita. U Republici Hrvatskoj u proces
reforme nanciranja javnog sektora ukljuen je niz
meunarodnih institucija kao to su Svjetska banka,
Meunarodni monetarni fond (MMF), Europska
banka za obnovu i razvoj, razni instituti i organi-
zacije poput USAID-a, OECD-a, Europska Unija
preko programa TAIEX, INTERREG i drugi.
Proces traje ve godinama.
Zbog potekoa u nanciranju kapitalnih investi-
cija u javnom sektoru Europska Unija je pokrenula
niz tzv. pretpristupnih fondova za zemlje kandi-
datkinje koji imaju funkciju dodatnih izvora nanci-
ranja lokalnog ekonomskog razvoja. Postoji posebna
metodologija i kategorije tih programa pomoi. Hr-
7 Financial Stability Foru, "Report of the Working Group on
Capital Flows", iz travnja 2000. str. 2.
Tablica 1: Dug sredinje drave prema vrsti instrumenta od 2003. do 2006. godine u Hrvatskoj
2003. 2004. 2005. 2006.
mil. HRK % mil. HRK % mil. HRK % mil. HRK %
Domai trini dug 14,43 20,85% 24,94 31,44% 37,02 42,56% 43,05 49,64%
1. obveznice 7,88 11,39% 15,92 20,07% 24,49 28,15% 30,39 35,05%
2. trezorski zapisi 6,55 9,46% 9,02 11,37% 12,53 14,40% 12,66 14,60%
Ostali dug 54,78 79,15% 54,38 68,56% 49,97 57,44% 43,67 50,36%
1. domai 13,73 19,84% 12,28 15,48% 13,54 15,57% 11,18 12,89%
2. inozemni 41,05 59,31% 42,10 53,08% 36,43 41,88% 32,49 37,47%
Ukupni dug sredinje
drave
69,21 100,00% 79,32 100,00% 86,99 100,00% 86,72 100,00%
Izvor: Ministarstvo nancija Republike Hrvatske
8
vatska se nalazi u razdoblju poetka koritenja IPA
programa pomoi (od aoo;. do ao. godine) koji
e zamijeniti dosadanje programe Europske Unije.
Vlada Republike Hrvatske izabrala je i neke speci-
jalizirane (dopunske) programe ija je svrha sasvim
tono odreena, kao na primjer program Carina
aoo; za borbu protiv carinskih prijevara, Marco
Polo za smanjivanje cestovnog prometa i njegovo
prebacivanje za eljezniki, rijeni i pomorski, zatim
program IDABC za ukidanje zapreka slobodnom
kretanju roba, kapital i osoba iz jedne zemlje lanice
u drugu itd.
Prema domaoj zakonskoj regulativi
8
, upanija
se moe nancirati kreditnim zaduivanjem ili izda-
vanjem vrijednosnih papira (obveznice ili trezorski
zapisi), ali samo za kapitalne projekte odnosno
investicije koje se nanciraju iz njihova prorauna.
U Hrvatskoj su do .a.aoo. samo tri grada i jedna
upanija imali dovoljno stabilan skalni kapacitet
i organiziranu upravljaku strukturu za emitira-
nje javnih (municipalnih) obveznica (Tablica a.).
8 Zakona o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave (NN 117/93, 69/97), na temelju Zakona o proraunu
postoji, Pravilnik o postupku zaduivanja jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica
podrune (regionalne) samouprave (NN 96/03.
Znatnu vrijednost emitiranih obveznica biljei Grad
Zadar u iznosu o milijuna kuna to je gotovo o
ukupnih proraunskih prihoda Grada Zadra za
aoo;. godinu.
Nadalje, temeljem Zakona i Pravilnika daje im
se mogunost zaduivanja samo kod banaka na
podruju Republike Hrvatske uz jo neka ograni-
enja kao to je visina obveze po zaduenju ne vea
od ao godinjih ostvarenih prihoda ili nemogu-
nost podnoenja zahtjeva za zaduivanjem ako su
u proloj obraunskoj godini imali sucit. Jurkovi
(aooa:o) navodi prednosti zaduenju na domaem
nancijskom tritu i kae da ono ne predstavlja od-
ljev sredstava iz zemlje i da je manje proinatorno
od zaduenja drave kod sredinje banke. Meutim,
s druge strane takvo zaduenje moe uzrokovati i
porast potranje za kreditima i poveavati kamatnu
stopu.
3.2. Osvrt na neke suvremene naine poduzima-
nja javnih projekata
Istraujui uinkovitost i primjerenost javnih
investicija koje pospjeuju ekonomski razvoj postav-
lja se pitanje lokalnim vlastima koliko su razvojni
projekti znaajni za razvoj odreenog podruja i da
Tablica 2: Pregled jedinica samouprave koje su emitirale obveznice do 31. 12. 2004. godine
Lokalna jedinica Vrsta obveznice /
godina izdanja
Dospijee u godinama Iznos u DEM Iznos u mil. KN
Istarska upanija Eko obveznice - 1995.
g.
2,5 2,0 4,3
Zdravstvene obveznice
serija A - 1996. g.
2,0
Zdravstvene obveznice
serija B - 1996. g.
3,0 4,0 5,7
Opatija Komunalna infrastruk-
tura - 1998. g.
4 - 14,0
Koprivnica Komunalna infrastruk-
tura - 2003. g.
7 - 60,0
Zadar - - 140,0
Izvor: (razna) javna glasila u RH
,
li je visina investicija primjerena nainu nanciranja
i koliko su odluke o zaduivanju ispravne. Prema
Kellermann (aoo;, o,o) osnovna je odlika odluke
o zaduivanje vremenska usklaenost otplate i
dobro procijenjen utjecaj zaduivanja na decit u
godinama otplate.
Suvremeni sastavni dio modela nanciranja
kapitalnih ulaganja na dui rok je javno-privatno
partnerstvo koje u Hrvatskoj jo nije legitimno, ali
se temelji na Direktivama Europske Unije koje je
Vlada RH kroz Zakljuak
,
pretoila u Smjernice
za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog
partnerstva. Ovaj se oblik razvio u Velikoj Britaniji
kao rjeenje u pogledu proraunskih ogranienja s
kojima se suoava drava i lokalne zajednice. Sada je
on proiren diljem Europske Unije. JPP udovoljava
potrebi privatnog nanciranja kapitalnih projekata u
javnom sektoru pri emu izvoai privatni partneri
obraunavaju naknadu za koritenje objekta javnom
partneru kroz itav vijek trajanja projekta. To pred-
stavlja zasada najjai oblik gospodarskog partner-
stva izmeu javnog i privatnog sektora. Ovaj oblik
partnerstva prisutan je posljednjih godina u nekim
upanijama i gradovima u Republici Hrvatskoj, a
primjenjuje se u izgradnju lokalnih cesta, autopu-
tova, kola, sportskih dvorana, javnih ustanova.
Unato relativno kratkom sadraju Smjernica,
problematika JPP-a je prilino sloena i precizna.
Pored JPP-a jo je niz specinih ugovornih odnosa
izmeu javnog i privatnog sektora gdje se objekt ili
graevina mogu dati: (i) u koncesiju privatnom par-
tneru uz naknadu (ii) ili u najam javnom partneru.
Postoje i razliiti oblici uslunih ugovora gdje javni
sektor eksploatira ve gotove objekte u privatnom
vlasnitvu.
Vana smjernica jaanja utjecaja javnog sektora
na zajednicu jesu i openiti oblici stratekih partner-
stava koja mogu nastati izmeu javnog i privatnog
sektora. Tu se ne misli na izravne modele nancira-
nja poput JPP-a, nego na marketinka partnerstva
gdje se privatni sektor aktivnije ukljuuje u funkcio-
niranje zajednice pruajui razliite usluge toj zajed-
nici i primajui zauzvrat koristi koje moe ostvariti
samo putem mree javnih institucija (Kotler i Lee,
aoo;:a,). Ako se ovakva partnerstvo primjene
9 NN 98/06
u domaoj praksi javni sektor moe prijenosom
nekih aktivnosti na privatni sektor ostvariti utede
i poboljati uinak nekih svojih razvojnih programa
i projekata. Takoer, takva partnerstva mogu biti
znaajna potpora tijekom trajanja projekata. Neke
od tih koristi za javni sektor su:
pri/ev gotovine i: privatnog u avni sektor
posti:anu veeg nediskog de/ovana u: koritene
resursa privatnog sektora
/aki pristup avnog sektora :natno bo/o tehniko
strunosti tehno/ogii i sprennosti privatnog sektora
pristup distribuciskin kana/ina koe koriste pos/ov-
ni subekti bio bi pristupaan i avnon sektoru
pristup kranin kupcina proi:voda privatnog
sektora itd
Kotler i Lee (aoo;:aa) izdvajaju posebne oblike
korporativno-drutvenih partnerstava, gdje se kao
oslonac lokalnog razvoja pojavljuje poslovni subjekt
ili vie njih koji provode razliite kampanje na
tritu s ciljem poboljanja zdravlja, zatite okolia,
sigurnosti. Primjer iz domae prakse moe biti vo-
doopskrba i odvodnja koja postaje gorui problem
lokalnog razvoja u Hrvatskoj. Zahtjevno poveanje
kapaciteta vodoopskrbe moe biti potpomognuto
kampanjama educiranja stanovnitva o oskudnosti
pitke vode i racionalnom smanjenju njezine potro-
nje, kao i kampanjama za poticanje industrije da
recikliraju koritenu vodu.
4. Stanje zaduivanja u Osjeko-baranjskoj
upaniji
U Osjeko-baranjska upaniji postoji nekoliko
podruja od posebne dravne skrbi. To su podruja
opina i gradova iji je gospodarski jaz u odnosu na
najrazvijenija podruja u Hrvatskoj najvei. Stanov-
nitvo u tim podrujima zbog oteanih uvjeta ivota
uiva odreene pogodnosti sredinje drave kao to
su umanjena poreznih optereenja, subvencioni-
rani trokovi dozvola i graenja stambenih kua za
stanovanje i sl. U miljenju Svjetske banke
o
istie se
10 Strategija pomoi Svjetske banke za Republiku Hrvatsku,
2004. godine. Engl. County Assistance Strategy - CAS (izvor:
www.mn.hr/str/103)
6o
zabrinjavajue stajalite da mogunosti i sposobno-
sti upravljanja nancijskim sredstvima od strane lo-
kalnih vlasti na tim podrujima nisu proporcionalne
potrebama za kapitalnim ulaganjima. Iako su ova
podruja pod skrbnitvom drave, uloga upanije u
pogledu kapitalnih ulaganja u javne investicije nije
nita drugaija u odnosu na ostala podruja.
Analizirajui podatke o zaduivanju u proraunu
Osjeko-baranjske upanije vidljivo je da se struk-
tura dugoronog zaduivanja svodi samo na kredite
banaka (u aoo. godini , mil. kuna, u aoo6. godi-
ni o mil. kuna, u aoo;. godini ao mil kuna, dok za
aoo8 godinu nije planirano zaduivanje). Takoer,
ovakva struktura govori i o slaboj povezanosti upa-
nijske organizacije s privatnim sektorom, pri emu
joj nisu na raspolaganju ni koristi od takve suradnje.
Prema podacima lokalnih prorauna Mini-
starstva nancija, vidljivo je da nisu knjieni niti
planirani trokovi izdavanja vrijednosnih papira
to govori da upanijski proraun nije optereen
dospijeem niti jedne vrste vrijednosnih papira u
razdoblju od tri godine niti je planirano optereenje
u aoo8. godini. U proraunskoj poziciji . Financij-
ski rashodi, evidentirani su rashodi od zaduivanja.
Podaci pokazuju da nije bilo emisija vrijednosnih
papira obveznica, trezorskih zapisa, opcija i
drugih vrijednosnih papira na domaem tritu.
Prihodi od koncesija i drugih ugovora s trinim
subjektima su zanemarivi i udjel im je ispod o,
prihoda prorauna.
Podaci pokazuju da je izbor naina na koji se
Osjeko-baranjska upanija zaduuje na nan-
cijskom tritu u svrhu izvravanja investicijske
aktivnosti, iznimno uzak. To govori da je njezin po-
tencijal za zaduivanje u svrhu poticanja kapitalnih
ulaganja i lokalnog razvoja prilino velik i nedo-
taknut. Ovo stanje dijelom je rezultat oekivanja
potpora i pomoi sredinje drave i javnih institucija
u nanciranju programa razvoja u ovome podruju
uniteno viegodinjim ratnim razaranjima i slabom
poslijeratnom oporavku. Potrebni su napori zajedni-
ce da se zajedno sa urbanistikim i drugim vanim
planovima svakako priloe i neustaljeni izvori nan-
ciranja putem kojih bi proraun bio u mogunosti
nositi izazovne programe i projekte brzog lokalnog
razvoja.
5. Zakljuak
Uvoenje primjerenih oblika i novih izvora
nanciranja investicija u javnom sektoru moe
doprinijeti jaem i brem gospodarskom regional-
nom razvoju u Republici Hrvatskoj. Ukljuivanje
Hrvatske u okvire ekonomije razvoja i davanje
znaaja lokalnom razvoju kroz prihvaanje politike
brzog i stabilnog razvoja na svim razinama dravnih
i lokalnih institucija potaklo je promjene u ustalje-
nom nainu upravljanja kapitalnim ulaganjima. Tre-
nutno samo nekoliko jedinica samouprave koristi
trite kapitala kao mjesto pronalaenja nancijskih
sredstava za kapitalne programe, a samo neke od
njih iskoritavaju i mogunosti stratekih partner-
stava na dugi rok s privatnim partnerima kao to
je JPP. To znai da je potrebno ojaati nancijsku
snagu lokalnih i regionalnih jedinica, povezati ih s
trinim subjektima odnosno privatnim sektorom,
treba ih ukljuiti u tijekove meunarodnih fondova i
institucija, ali i okonati zapoete reforme decentra-
lizacije i reforme u nainu raspolaganja proraun-
skim sredstvima.
U radu je prikazan primjer strukture zaduivanja
Osjeko-baranjske upanije, gdje je vidljiv usta-
ljen pristup prema javnom dugu, tritu kapitala
i ostalim nainima zaduivanja. Iz ega je vidljivo
da je potencijal nanciranja lokalnog razvoja jo
uvijek prikriven, meutim nominirani zahtjevi pred
upanijskim proraunom bit e sve vei i skuplji
stoga e uskoro morati doi do njegova optereenja
nekim od razmatranih legitimnih suvremenih oblika
nanciranja.
6
LI:vun:uun
1.Breanski, J. i drugi: Javno-privatno partnerstvo i drugi naini upravljanja nekretninama. Informator, Zagreb, 2007.
2.Brmmerhof, D.: Javne nancije. Mate, Zagreb, 2000.
3.Girard, J., Gruber, H., Hurst, C.: Increasing public investments in Europe: Some practical considerations. European Economic Review, 39(3-4),
1995, pp. 731-738.
4.Godinje izvjee i strategija upravljanja javnim dugom, Ministarstvo nancija, Zagreb, 2006. (http://www.mn.hr/str/143)
5.Gray, A.W.: EU Strucutral Funds and other Public Sector Investments. Gill and MacMillan, Dublin, 2005.
6.Hrenjak, J.: Lokalna i regionalna samouprava u Republici Hrvatskoj, II izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Informator, Zagreb, 2004.
7.Jeli, B.: Financiranje lokalne samouprave. Zbornik radova Savjetovanja. Hrvatski institut za lokalnu samoupravu Osijek, 1999.
8.Jurkovi, P.: Javne nancije. Masmedia, Zagreb, 2002.
9.Kellermann, K.: Debt nancing of public investment: on popular misinterpretation oft he golden rule of public sector borrowing. Centre of Public
Finance, New York, 2006.
10.Kotler, P., Lee Nancy: Marketing u javnom sektoru. Mate, Zagreb, 2007.
11.Ministarstvo nancija, lokalni prorauni, (http://www.mn.hr/hr/lokalni-proracun)
12.Strategija pomoi Svjetske banke za Republiku Hrvatsku - CAS, Svjetska banka, 2004. (http://www.mn.hr/str/103/)
13.eparovi, Inge, P.: Izazovi javnog menadmenta dileme javne uprave. Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.
14.Todaro, M. P. i Smith, S.C.: Ekonomski razvoj, deveto izdanje. ahinpai, Sarajevo, 2006.
15.Turnovsky, S. J.: Financing Public Investment through Foreign Aid: Consequences for Economic Growth and Welfare. Review of International
Economics, 13(1), 2005, pp. 20-44.
16.Turnovsky, S. J., Pintea Mihaela: Public and private production in a two sector economy. Journal of Macroeconomics, 28(2), 2006, pp. 273-302.
6a
Branimir Markovi, Ph. D.
Boica Dunkovi, univ. spec. oec.,
Agency for Development, Osijek-Baranja County
Dvs: AttumuIn:Io no FIntIo ov LotnI DvvvIovmv:
Summary
Te paper is dealing with the notion and signicance of economic development on the regional level and, in
connection with it, the public sector consistency in the local development nancing. Te subject of research
is habitual forms opposed to the contemporary ones of external debt accumulation of the regional units on
the example of Osijek-Baranja County. Te paper is trying to research what kind of public debt structure can
ensure an unobstructed and expectedly fast economic and regional development taking into consideration
the former nancing models. Te potential of debt accumulation is rather abundant and therefore unused.
Tus, few are those who use these nancing sources. Te contribution explains why the public sector in Cro-
atia needs to start introducing the appropriate nancing forms of public investments that will be based on
the long-term cooperation and integration of economic subjects in the budget ows of local units.
Key words
Public nancing, public debt accumulation, regional development
6
UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI
KORITENJEM VALUTNIH SWAP
UGOVORA
UDK 336.7(497.5):339.7.012
Pregledni lanak
Snzv:n
Kao i ostale svjetske banke, hrvatske banke su izloene riziku likvidnosti. Za njih je ovo vrlo znaajno
pitanje, naroito u ova sloena i krizna vremena. Stoga upravljanju likvidnou hrvatske banke posveuju
mnogo pozornosti.
U tim svojim nastojanjima one koriste razne derivativne nancijske instrumente od kojih se posebno istiu
valutni swap ugovori.
KI)uv uI)vI:
Hrvatske banke, rizik likvidnosti, derivativni nancijski instrumenti, valutni swap ugovori
Prof. dr. Ivica Prga
Ekonomski fakultet Zagrebu
Ravnatelj Instituta za bankarstvo i
osiguranje
Mr. sc. Tadija Vrdoljak
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb
Dr. sc. Ivan verko
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb
1. Uvod
Rizik likvidnosti je inherentan cijelom nancijskom
sustava, a naroito bankama. Meutim, bez obzira
na navedeno postoje vrlo malo istraivanja i openi-
to literature na temu upravljanja rizikom likvidnosti
u bankama.
Cilj ovoga rada je pojasniti vanost upravljanja
rizikom likvidnosti u bankama, navesti osnovne
alate kojima se banke slue te objasniti razloge i mo-
dalitete koritenja valutnih swap ugovora u smislu
upravljanja tom rizinom izloenou.
2. Openito o riziku likvidnosti
Banke procese transformacije aktive provode
formirajui proizvode i usluge na objema stranama
Prof. dr. Ivica Prga, mr. sc. Tadija Vrdoljak, dr. sc. Ivan verko: Upravljanje rizikom likvidnosti koritenjem valutnih swap ugovora
6
svoje bilance. Na strani aktive, one plasiraju kredite
klijentima i time pojaavaju tijekove kapitala u na-
cionalnoj ekonomiji. Na strani pasive, one pruaju
likvidna sredstva svojim deponentima na poziv. Iz
takvih procesa nastaje rizik likvidnosti.

Likvidnost je banke proces nesmetanog pretva-
ranja novanih sredstava u kreditne i nekreditne
plasmane, odnosno pretvaranje potraivanja banke
po svim osnovama (glavnica, kamata, naknada) i u
svim oblicima (kredit, vrijednosni papir) u novana
sredstva planiranom dinamikom.
a

Rizik likvidnosti denira se kao rizik da nancij-
ska institucija, tj. u ovom sluaju banka, nee moi
nesmetano pretvarati svoja sredstva planiranom i
potrebnom dinamikom. Osim toga, Peterlin
de-
nira rizik likvidnosti kao opasnost od neusklaene
dospjelosti sredstava i obveza prema izvorima sred-
stava u gospodarskom subjektu, to moe rezultirati
tekoama s likvidnou (nedostatkom novanih
sredstava za podmirenje dospjelih obveza) ili ak
steajem gospodarskog subjekta. Prohaska
denira
rizik likvidnosti za banku kao rizik od nemoguno-
sti naplate potraivanja (glavnica, kamata, naknada)
na dan dospijea, ali i nemogunosti banke da izvri
obvezu za izdani kredit.
Konano, Leko razlikuje iri i ui obuhvat
denicije rizika likvidnosti. U uem smislu, rizik
likvidnosti upozorava na opasnost da se vrijednosni
papiri nee moi transferirati u novanom obliku
u eljenom vremenu i po eljenoj cijeni. U irem
smislu, rizik likvidnosti oznaava opasnost da se
bilo koji nenovani oblik imovine nee moi, bez
gubitaka pretvoriti u novac kroz odreeno vrijeme.
Rizik likvidnosti jest, zajedno s kreditnim rizikom

i rizikom promjene kamatne stope, osnovni oblik
1 Diamond, Douglas W., Rajan, Righuram G., Liquidity Risk,
Liquidity Creation and Financial Fragility: A Theory of Banking,
Working paper 7430, National Bureau of Economic Research,
Cambridge, 1999., str. 1.
2 verko Ivan, Upravljanje nekreditnim rizicima u hrvatskim
nancijskim institucijama, HIBO, Zagreb, 2007., str. 158.
3 Peterlin, Joko, Instrumenti za upravljanje nancijskim
rizicima (I dio), Raunovodstvo, revizija i nancije, br. 2/2004.,
2004., str. 219.
4 Prohaska, Zdenko, Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest,
Zagreb, 1996., str. 172.
5 Leko, Vlado, Rjenik bankarstva i nancija, Masmedia, 1993.,
str. 445.
rizika u bankama tj. onaj koji postoji i kod najjed-
nostavnijih banaka.
Pojam likvidnosti vrlo se esto poistovjeuje sa
solventnou. Valja istaknuti da je osnovna razlika
u vremenskom aspektu i u obuhvatu problematike.
Dok se kod poremeene likvidnosti radi o gospodar-
skom subjektu, koji ima problema u nesmetanom
pretvaranju svojih potraivanja u likvidna sredstva,
dotle nesolventna poduzea imaju problema s
plaanjima svojih obveza o roku dospijea (na dui
rok), to naposljetku moe dovesti i do propasti
banke.
Tako npr., Jurman
6
zakljuuje da su likvidnost i
solventnost razliite, ali meusobno povezane kate-
gorije. Nelikvidnost tako u kratkom roku ne znai i
nesolventnost, ali trajnija nelikvidnost sigurno vodi
u nesolventnost. S druge pak strane, Leko i Jurkovi
;

deniraju solventnost kao sposobnost gospodarskog
subjekta da raspoloivim novanim sredstvima pod-
mire sve svoje dospjele obveze plaanja u rokovima
njihova dospijea, odnosno situaciju u kojoj je imo-
vina poduzea vea od njegovih dugova. Strukturu
solventnosti poduzea pokazuje trenutni omjer koji
stavlja u odnos sadanju vrijednost imovine i sada-
nju vrijednost obveza.
Granica izmeu nelikvidnosti i nesolventnosti
esto je nevidljiva ili, to je jo gore, podlona
subjektivnim procjenama. Prema Prgi
8
, u malim i
relativno zatvorenima trinim gospodarstvima,
poetni je indikator, koji upuuje da neto s bankom
nije u redu, nedostatak sredstava kojima bi banka
podmirila tekue obveze. U takvom sluaju, orijen-
tacija na spasonosnu injekciju sekundarnih izvora
likvidnosti s novanog trita ili iz emisijskih kanala,
znai izbjegavanje steaja. Jasno je da e takvo
izbjegavanje steaja biti kompliciranije ako trite
novca i trite kapitala nisu razvijeni. Dakle, to je
domicilno trite slabije razvijeno, to je krai put od
nelikvidnosti do nesolventnosti.
Rizik likvidnosti je povezan s ronom struktu-
6 Jurman, Antun, Neki aspekti utvrivanja i provoenja politike
likvidnosti i solventnosti banke, Zbornik radova Ekonomskog
fakulteta Rijeka, Rijeka, 10/1992, 1992., str. 41.
7 Leko, Vlado, Jurkovi, Pero, Rjenik bankarstva, Masmedia,
Zagreb, 1998., str. 504.
8 Prga, Ivica, Neki aspekti upravljanja bankovnim krizama,
Ekonomski pregled, broj 5-6/2002., Zagreb, 2002., str. 496.
6
rom bilance banke, tj. s ronou aktive i pasive.
Najee je prosjena ponderirana (preostala)
ronost aktive banke vea nego prosjena ponde-
rirana (preostala) ronost pasive banke. Ba zbog
toga, pri prouavanju likvidnosti u bankama valja,
ponajprije, imati na umu zlatno bankovno pravilo.
Prema njemu banke se trebaju svojima kratkoro-
nim depoziteima koristiti za kratkorone plasmane,
a dugoronim depozitima za dugorone plasmane.
Taj paralelizam izmeu rokova raspoloivosti izvora
i rokova plasmana novca treba osigurati solventnost
i rentabilnost banke.
,

Rizik likvidnosti moe se mjeriti dvama osnov-
nim alatima: () omjerima likvidnosti ili (a) gapovi-
ma tj, planovima likvidnosti.
Ima raznih omjera koje banka moe pratiti pri
analizi rizika likvidnosti. Neki od najvanijih jesu
kako slijedi:
oner kredita i depo:ita - koi e edan od natradici-
ona/niih onera /ikvidnosti Gsnovna e /ogika bi/a
staviti u oner kredite (koi su u osnovi ne/ikvidni
instrunenti) te depo:ite (kao potencia/ne obve:e)
to e nani oner kredita i depo:ita banka ina
bo/u /ikvidnu po:iciu Meutin va/a istaknuti da
e ta oner adekvatan :a re/ativno s/abie ra:viena
nanciska trita (na koina se ne sekuriti:irau
i ne prodau krediti) Na ra:vienin tritina ta
oner vie nie to/iko interesantan Na tin su triti-
na neki krediti ve dosta /ikvidni instrunenti pa bi
donoene :ak/uaka na osnovi tog onera nog/o u
ton snis/u biti neadekvatno
oner /ikvidne aktive i ukupne pasive - Pod
/ikvidnon aktivon naee se pronatrau re:erve
/ikvidnosti koe obuhvaau
novac i novane ekviva/entne (u i:nosu i:nad
obve:ne re:erve)
utrive vriednosne papire te
novana sredstva koa se nogu u:aniti na nova-
non tritu
Proizlazi da vei omjer znai i veu likvidnost
banke.
oner kratkorone aktive i kratkorone pasive koi
bi u osnovi trebao biti i:nad : t kratkorona bi
9 Markovi, Ivan, Financiranje teorija i nanciranje trgovakih
drutava, RRIF, Zagreb, 2000., str.
aktiva treba/a biti via od kratkorone pasive
oner osnovnih depo:ita
:o
i ukupne aktive koi
u osnovi stav/a u odnos dugoronie t stabi/nie
depo:ite i ukupne aktive Pod ponon osnovnih
depo:ita pronatra se ona dio koi se be: ob:ira na
ugovorenu ronost ponaa kao dugoroni depo:it
Stav/anen tih dviu stavki u odnos noe se donie-
ti :ak/uak o stabi/nosti i:vora sredstava banke
Gapovi likvidnosti u osnovi predstavljaju planira-
ne novane priljeve i novane odljeve koje e banka
ostvariti u narednom promatranom razdoblju. Bitno
je razumjeti da dio tih oekivanih priljeva i odljeva
u osnovi nastaje iz postojeih bilannih pozicija
(najee se nazivaju gapovima likvidnosti), a dio
dio iz planiranih aktivnosti koje e banka poduzeti u
tom promatranom vremenskom razdoblju.
Prema Jurmanu
, planiranje likvidnosti banke

temelji se na sljedeem obrascu:
: stane novanih sredstava na poetku ra:dob/a
: pri/ev novanih sredstava
, od/ev novanih sredstava
; = stane novanih sredstava na krau ra:dob/a
(::-,=;)
Planovi likvidnosti mogu biti operativni, tj.
kratkoroniji, ili strateki, tj.dugoroniji. Operativni
planovi likvidnosti izrauju se najee za razdoblja
poput jednog dana, sedam dana, jednog mjeseca,
ili tri mjeseca. Strateki planovi likvidnosti rade se
najee u okviru godinjeg plana.
Vrlo je bitno za svaku banku postaviti to je
mogue realnije sustave planiranja likvidnosti. Takvi
planovi likvidnosti moraju biti razraeni po najzna-
ajnijim valutama te je iznimno bitno pratiti njihovo
ostvaranje.
a

10 Engl. Core deposits
11 Jurman, Antun, Planiranje likvidnosti banke, Ekonomska
istraivanja, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi,
Pula, 2/2003, 2003., str. 14.
12 Engl, back-testing
66
3. Regulativa upravljanja rizikom likvidnosti
Rizik likvidnosti nije specino tretiran u Ba-
zelskim standardima. Meutim, Bazelski odbor za
nadzor banaka objavio je aooo. godine dokument
pod nazivom: PRAKSE UPRAVLJANJA LIKVID-
NOU U BANKOVNIM ORGANIZACIJAMA.
U predmetnom se dokumentu postavljaju osnovna
naela procesa upravljanja rizikom likvidnosti. Slije-
di etrnaest osnovnih naela
:
banka nora inati strategiu :a svakodnevno uprav-
/ane ri:ikon /ikvidnosti
tu strategiu nora potvrditi uprave banke
svaka banka nora inati asno odreene odgovorne
osobe :a uprav/ane ri:ikon /ikvidnosti
banka nora inati ra:raen infornaciski sustav :a
nerene kontro/u i i:veivane o ri:iku /ikvidnosti
svaka banka nora uspostaviti proces nerena i
kontro/e ri:ika /ikvidnosti
banka nora ana/i:irati uteca to ako
:;
scenaria
na svou po:iciu /ikvidnosti
banka nora pernanentno proveravati pretpostavke
koe koristi u procesu nerena i:/oenost ri:iku
/ikvidnosti
banka nora pernanentno kontro/irati svou po/itiku
i nastup prena deponentina
banka nora pratiti i ana/i:irati /ikvidnost u svin
navaniin va/utana
banka nora gde e god to nogue postaviti gap
/inite :a ri:ik /ikvidnosti
banka nora inati asno deniran sustav interne
kontro/e procesa uprav/ana ri:ikon /ikvidnosti
svaka banka nora avno obav/ivati svoe podatke o
i:/oenosti ri:iku /ikvidnosti te
supervi:ori trebau organi:irati ne:avisnu kontro/u
i nad:or baninog sustava uprav/ana ri:ikon
/ikvidnosti
Osim navedenih standarda, nema nikakvih dru-
13 Sound Practices for Managing Liquidity in Banking Organisa-
tions, Basel Committee on Banking Supervision, Basel, 2002., str.
1.
14 Engl. What if
gih meunarodnih regulativa za upravljanje rizikom
likvidnosti. Osim toga, valja istaknuti da nema ni
rezervacija kapitala za izloenost riziku likvidnosti.
U hrvatskoj je bankovnoj regulativi izloenost
riziku likvidnosti, pored izloenosti kreditnom rizi-
ku, vjerojatno najdetaljnije regulirana. Najosnovniji
dokument je Odluka o upravljanju likvidonosnim ri-
zikom. Predmetna Odluka stupa na snagu o. srpnja
aoo,. i bazira se na gore spomenutom Baselskom
dokumentu o upravljanju rizikom likvidnosti ten a
odreenim nacionalnim diskrecijama postavljenim
od strane Hrvatske narodne banke.
Odluka o upravljanju likvidonosnim rizikom
denira slijedee stavke:
ninina/ne kva/itativne :ahteve :a uprav/ane
ri:ikon /ikvidnosti
ninina/ne kvantitativne :ahteve :a uprav/ane
ri:ikon /ikvidnosti
testirane otpornosti na stres
koncentraciu i:vora te
i:veivane
Valja istai da navedena Odluka propisuje okvir-
ne minimalne rezerve likvidnosti, na nain da stavlja
u omjer stvarne i oekivane priljeve te stvarne i
oekivane odljeve (u razdoblju od tjedan i od mjesec
dana). Osim toga, ista Odluka po prvi puta propisu-
je nunost provoenja stress testova likvidnosti kao
jednih od najznaajnijih alata za mjerenje osnovnih
potencijalnih likvidonosnih situacija.
Nadalje, Hrvatska narodna banka regulira
likvidnost banaka dvama osnovnim reguliranim
podrujima:
obve:non re:ervon banaka te
ninina/nin devi:nin potraivanina
Obvezna rezerva banaka trenutno iznosi , te
se drugaije izdvaja za devizna i kunska sredstva.
Trenutno Hrvatska narodna banka plaa na obve-
znu rezervu o,; na kunska sredstva te o trine
kamatne stope na devizna sredstva.
Minimalna devizna potraivanja deniraju omjer
kratkorone devizne aktive (do mjeseca) te uku-
6;
pne devizne pasive. Trenutno je taj omjer propisan
na razinama od ao.
Valja istai da su ovakve razine reguliranih
omjera znaajno vie nego u razvijenim zemljama.
Npr. najee razine obveznih rezervi u zemlja-
ma Europske unije kreu se oko a. U ova krizna
vremena ove razine reguliranih omjera osiguravaju
otpornost hrvatskog nancijskog sustava od even-
tualnog jaanja nacijske krize. Naime, u zadnje
vrijeme Hrvatska narodna banka otputa razine i
obvezne rezerve i minimalnih deviznih potraivanja
i na taj nain oslobaa novu likvidnost bankama
koja u osnovi odlazi u razne dijelove nacionalne
ekonomije. U tom smislu, a sukladno oekivanom
daljnjem trajanju nancijske krize, moe se oekivati
daljnje sputanje reguliranih omjera na koji e nain
Hrvatska narodna banka nastojati pomoi itavom
hrvatskom gospodarstvu,
4. Upravljanje rizikom likvidnosti koritenjem
valutnih swap ugovora
Na razini izvanbilannih stavki, rizik likvidnosti
moe nastati zbog potencijalnih odljeva prouzro-
kovanih zakljuenima izvanbilannim poslovima
poput ovih:
i:danin anstvina
i:danin garanciana
derivativnin instrunentina
odobrenin a nep/asiranin kreditina itd
U tom smislu banke trebaju adekvatno nadzirati
sve izvanbilanne stavke te procjenjivati vjerojat-
nost njihova izvrenja. Takva bi strategija trebala
pozitivno utjecati na adekvatno upravljanje rizikom
likvidnosti.
Derivativni nancijski instrumenti koriste se
za upravljanje likvidnou banke. U tom se smislu
najee koriste valutni swapovi.

Valutni swap je zapravo ugovor dviju strana o
razmjeni iznosa u razliitim valutama po unaprijed
ugovorenim teajevima. Za razliku od kamatnog
swap ugovora u poslu valutnog swapa dolazi do raz-
15 Engl. FX swaps
mjene kako kamate tako i glavnice i to na poetku
i na kraju posla po ksnom (unaprijed utvrenom)
teaju.
6

Kod posla valutnog swapa postoje dva odvojena
posla:
Spot obve:a kupovana prodavana strane va/ute
Iorward obve:a prodavana kupovana iste te
va/ute po forward cieni
Valja istai da spot posao moe biti i forward, te
da tada postoji tzv. forward swap posao.
U svojoj osnovi, valutni swap treba gledati kao
davanje i primanje depozita. Valuta koja se kupuje
u spotu je zapravo uzeti depozit, a valuta koja se
prodaje u spotu dati depozit.
Valutni swap ugovori se koriste zbog smanjenja
trokova nanciranja ili zatite od valutnog rizika.
Kako se koriste za zatitu valutnih rizika moe se
vidjeti kroz slijedei primjer. Banka XY moe imati
bilancu kako slijedi:
Iz primjera se moe zakljuiti zakljuiti da u
sluaju aprecijacije EUR u odnosu na USD, banine
obveze rastu bre od potraivanja, te da prot banke
pada. Banka dakle ima okladu na deprecijaciju EUR
u odnosu na USD.
Banka se u ovom sluaju moe odluiti za ulazak
u posao valutnog swap na nain da swap-ira 8mln
HRK svoje EUR denominirane pasive u USD deno-
miniranu pasivu. Tada bi banci ostalo amln HRK
pasive demoninirane u EUR, te bi na taj nain imala
16 Prohaska, Zdenko: UTJECAJ NOVIH FINANCIJSKIH INSTRU-
MENATA NA POSLOVNU POLITIKU BANKE, 2. Meunarodna
bankarska konferencija, TEB, Opatija, 1997.
Tablica 1: Valutna struktura bilance banke XY
Aktiva Pasiva
valuta iznos valuta iznos
USD 188 USD 170
EUR 12 EUR 30
Izvor: Autori
68
idealno zatienu valutnu poziciju (iste iznose na
strani aktive i pasive, tj. neutralnu poziciju). Tada bi
prot banke bio u potpunosti zatien od promjena
valutnih teajeva.
Trite valutnih swap-ova je u Hrvatskoj relativ-
no dobro razvijeno. Na tom tritu jo uvijek domi-
niraju banke i ostale nancijske institucije. Meutim
osnovni razlog koritenja valutnih swap-ova nije
zatita valutnih rizika ve implikacije poput:
Arbitrirana (i:neu pos/ova trita novca i swap
pos/ova u: ideu u:inana eftiniih depo:ita te
nihovog skup/eg p/asirana) i/i
Pos/ovana s k/ientina u: ko/atera/ (davane kredi-
ta u: gotovinski ko/atera/)
Valutni swapovi su jedno od sigurno najtrgovani-
jih derivativnih instrumenata u Republici Hrvatskoj.
Naalost, detaljna statistika koja bi mogla potvrditi
ove tvrdnje ne postoji. Jedini mogui izvor poda-
taka je agregirano statistiko izvjee bankovnog
sektora koje objavljuje Hrvatska narodna banka. U
tom izvjeu se mogu pronai podaci u ukupnom
dogovorenom
;
ili zamiljenom iznosu derivativnih
nancijskih instrumenata kojima je odnosna vari-
jabla teaj. Pod predmetnu stavku spadaju valutni
forward i valutni swap ugovori. Podaci o kretanju
takvih valutnih derivatnih nancijskih instrumenata
su kako slijedi:
17 Engl. Notional value
Gornji podaci samo potvruju vanost FX deri-
vata, a naroito valutnih swapova, za bankovni su-
stav. Zanimljivo je primijetiti da vanost tih derivata
ipak u zadnje vrijeme opada, zbog sve vie razine
trgovanja upravo derivatima na kamatnu stopu.
Konano, interesantno je spomenuti da su poda-
ci u Republici Hrvatskoj u osnovi upravo suprotni
od onih u razvijenim zemljama svijeta. Naime, pre-
ma podacima BIS-a
8
na derivate na kamatne stope
otpada 6;, ukupnog volumena.
5. Zakljuak
Rizik likvidnosti je jedan od najznaajnijih rizika
s kojima se susreu suvremene banke. Njegova
vanost je naroito bitna u kriznim vremenima
(poput sadanjih). Pravilno i proaktivno upravljanje
likvidnou banke od kljunog je znaaja za uspjeh i
prosperitet svake banke.
U zadnje vrijeme hrvatske banke pri upravljanju
likvidnou sve ee koriste valutne swap ugovore.
Ovi su ugovori postali u kratko vrijeme jedni od
najznaajnijih derivativnih nancijskih instrumena-
ta na hrvatskom bankovnom tritu ponajprije zbog
injenice da se koriste pri upravljanju likvidnou.
18 Prema OTC derivatives market activity in the rst half of 2008,
Bank of International Settlements, 2008., str. 2.
Tablica 2: Kretanje FX derivata
u HRK 000 Ukupna
dogovorena
vrijednost
FX derivata
Ukupna
dogovorena
vrijednost
derivata
Udio FX
derivata u
ukupnim
derivatima
03/07 47.893.571 52.312.755 91,55%
06/07 49.433.526 53.950.564 91,63%
09/07 52.746.025 57.948.907 91,02%
12/07 52.975.593 56.185.282 94,29%
03/08 63.830.545 68.724.748 92,88%
06/08 61.909.823 70.264.320 88,11%
09/08 62.691.451 70.952.225 88,36%
12/08 49.714.814 58.050.867 85,64%
Izvor: Agregirano statistiko izvjee, www.hnb.hr
6,
LI:vun:uun
1.Diamond, Douglas W., Rajan, Righuram G., Liquidity Risk, Liquidity Creation and Financial Fragility: A Theory of Banking, Working paper 7430,
National Bureau of Economic Research, Cambridge, 1999.
2.Jurman, Antun, Neki aspekti utvrivanja i provoenja politike likvidnosti i solventnosti banke, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Rijeka, Rijeka,
10/1992, 1992.
3.Jurman, Antun, Planiranje likvidnosti banke, Ekonomska istraivanja, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, Pula, 2/2003, 2003.
4.Leko, Vlado, Rjenik bankarstva i nancija, Masmedia, 1993.
5.Leko, Vlado, Jurkovi, Pero, Rjenik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.
6.Markovi, Ivan, Financiranje teorija i nanciranje trgovakih drutava, RRIF, Zagreb, 2000.
7.OTC derivatives market activity in the rst half of 2008, Bank of International Settlements, 2008.
8.Peterlin, Joko, Instrumenti za upravljanje nancijskim rizicima (I dio), Raunovodstvo, revizija i nancije, br. 2/2004., 2004.
9.Prga, Ivica, Neki aspekti upravljanja bankovnim krizama, Ekonomski pregled, broj 5-6/2002., Zagreb, 2002.
10.Prohaska, Zdenko, Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996.
11.Sound Practices for Managing Liquidity in Banking Organisations, Basel Committee on Banking Supervision, Basel, 2002.
12.verko, Ivan, Upravljanje nekreditnim rizicima u hrvatskim nancijskim institucijama, HIBO, Zagreb, 2007.
13.Agregirana statistika izvjea, www.hnb.hr
;o
Ivica Prga, Ph. D.,
Associate professor, Faculty of Economics,
And director of Institute for Banking and Insurance, Zagreb
Ivan verko, Ph. D.,
Tadija Vrdoljak, M. Sc.,
Hypo Alpe-Adria-Bank, joint stock corporation, Zagreb
Mnnovmv: ov LIquIoI:v RIs UsIo FouvIo Extunov Svnv Co:unt:s
Summary
Croatian banks, like the other world banks, are exposed to liquidity risk. Tis is very signicant question to
them, particularly in this complex and crisis time. Terefore, the Croatian banks pay much attention to the
management of liquidity.
In these attempts, the banks use various derivative nancial instruments of which the foreign exchange swap
contracts are particularly remarkable.
Key words
Croatian banks, liquidity risk, derivative nancial instruments, foreign exchange swap contracts
;
NOVI VERTIKALNI MARKETING
PROIZVOAA I MALOPRODAVAA
UDK 339.332
Pregledni lanak
Snzv:n
U odnosima maloprodavaa i proizvoaa ve dugo se razvijaju razliiti oblici vertikalnoga marketinga.
Meutim, u suvremenim uvjetima maloprodajnih globalnih kompanija prvenstveno se radi o koncepciji
upravljanja kategorijama proizvoda (engl. category management - CM). Naime, preduvjeti uspjeha u poslo-
vanju suvremenih maloprodajnih gospodarskih subjekata u novome visokokonkurentnom okruju kriju se u
implementaciji novih menaderskih koncepcija i novih tehnologija.
U ovome se radu najprije daje kratka analiza nekih dosadanjih teorijskih motrita suradnje proizvoaa i
trgovaca u marketinkim kanalima, a potom se analiziraju temeljne postavke novoga vertikalnog marke-
tinga na kojima poiva koncepcija upravljanja kategorijama proizvoda. Osim toga navode se i mogunosti
primjene navedene koncepcije s motrita maloprodavaa. Temeljna hipoteza od koje polaze autori jest
neophodnost primjene vertikalnoga marketinga u odnosima suvremenih maloprodajnih gospodarskih su-
bjekata i proizvoaa u svim trinim gospodarstvima i implementacije upravljanja kategorijama proizvoda
u njegovu sklopu.
KI)uv uI)vI:
marketinki kanali, vertikalni marketing, category management
Dr. sc. Zdenko Segetlija
redovni profesor u trajnom zvanju,
Mr. sc. Davor Dujak
asistent, Ekonomski fakultet u Osijeku
Dr. sc. Zdenko Segetlija, mr. sc. Davor Dujak: Novi vertikalni marketing proizvoaa i maloprodavaa
;a
1. Uvod
U ovome radu analizirat emo najprije ranija i
suvremena teorijska motrita suradnje proizvoaa
i trgovaca u marketinkim kanalima u amerikoj
i njemakoj literaturi. Potom emo se osvrnuti na
mjesto upravljanja kategorijama proizvoda u sklopu
suvremenoga vertikalnoga marketinga, odnosno
koncepcije ekasne prilagodbe potrebama potro-
aa (engl. ecient consumer response - ECR).
Ukazat emo i na bit same koncepcije upravljanja
kategorijama proizvoda. Svrha je rada pruanje
uvida u raspravu o vertikalnome marketingu kao
odreene teorijske osnovice za konkretnija istrai-
vanja mogunosti i potreba primjene te koncepcije
u naim uvjetima.
2. Uenje o marketinkim kanalima
Ve su prvi marketinki teoretiari distribuciju
i distribucijske mree i kanale postavili u sredite
svoga zanimanja, jer su uoili vanost distribucije
proizvoda u ekonomskom procesu, u poveziva-
nju proizvodnih subjekata s potroakim dijelom
drutva
. Prema R. Bartelsu
a
, prvo razdoblje misli o
marketingu (,oo. ,o.) bilo je razdoblje otkria
u kojem su prvi uitelji iz marketinga uoili injeni-
ce o distributivnoj trgovini. Bio je to predmetni pri-
stup marketingu ili robna kola koji se odnosio na
prouavanje marketinga odreene vrste proizvoda.
No, kanalima marketinga i odnosima pojedinih
gospodarskih subjekata u njima bavile su se i druge
kole marketinga: institucionalna, funkcionalna,
regionalna, upravljaka
. Vertikalni se marketing
odnosi na meuorganizacijske odnose u kanalima
marketinga, koji se izuavaju ve vie od trideset
godina. Nositelji te analize su pobornici kole
organizacijske dinamike koja se logino nastavlja na
institucionalnu kolu.t
1 Tipuri, D.: Interorganizacijski odnosi u kanalima marketinga,
Doktorska disertqacija. Eknomski fakultet u Zagrebu, Zagreb,
1993., str. 10.
2 Bartels, R.: The Development of Marketing Thought, Homew-
wod, Illinois, 1962., str. 37., prema: Leitherer, E.: Betriebliche
Marktlehre, Erster Teil. Grundlagen und Methoden, Stuttgart,
Carl Ernst Poeschel Verlag GmbH, Stuttgart, 1974., str. 19. i slj.
3 Tipuri, 1993., str. 47. i slj.
Kao vodea ekonomska kola u oblasti distribu-
cije, institucionalna se kola usmjerava na eko-
nomsku djelotvornost organizacija koje obavljaju
funkcije, neophodne u kretanju roba i prijenosu
vlasnitva od proizvoaa do potroaa
.
Prema McCammonu
su razlozi za rast i irenje

vertikalnih marketinkih sustava na utrb konven-
cionalnih kanala marketinga: (a) poveani kapitalni
zahtjevi i vii ksni trokovi, (b) opadajue protne
stope i stope povrata od investicija, (c) rastua kom-
pleksnost marketinkoga procesa, (d) potencijalne
utede u centralno koordiniranim sustavima.
Ve su tada pobornici institucionalne kole uoi-
li potrebe daljnjeg prouavanja i teorijskog objanje-
nja ekonomske dimenzije kanala marketinga vezane
uz razloge preuzimanja ekonomskih funkcija jednog
od strane drugog lana kanala, osobito s obzirom
na utjecaj tehnolokih promjena, promjene ili ak
eliminiranje pojedinih marketinkih funkcija, upo-
trebljivost vertikalnih marketinkih sustava, osobine
tzv. povratnih kanala distribucije, razlike u strukturi
kanala marketinga u pojedinim zemljama i sl.
6

Za funkcionalistiku je kolu marketinga
karakteristian sustavni pristup fenomenu mar-
ketinga. lanovi sustava ponaanja, odnosno
marketinkih organizacija (grupa) svjesni su da e
kao dio sustava ostvariti vie nego pojedinanim ili
neovisnim akcijama. Ravnoteu sa svojim okrujem
marketinke organizacije postiu razliitim vrstama
prilagoavanja strukturi ponude i potranje
;
.
U sustavnom pristupu marketingu uoilo se
da opstanak kanala u razmjenskom procesu ovisi
o njegovoj sposobnosti prilagoavanja na zahtjeve
okruja, a da se to prilagoavanje provodi izmjena-
ma strukture i odnosa izmeu sudjelujuih lanova.
Taj novi nain prouavanja odnosa i strukture
kanala marketinga, kola organizacijske dinamike,
prouava osobito bihevioristike varijable u kanalu.
U funkcionalnoj kao jednoj od najstarijih marke-
4 McCammon, B. C., Jr.: Alternative Explanations of Institutional
Change aand Channel Evaluation, 1963., u: Moller & Willemon
(eds.): Marketing Channels: A Systems Viewpoint, Irwin Home-
wood, Boston, 1971., str. 134 145, prema: Tipuri, 1993., str. 47.
- 49.
5 Tipuri, 1993., str. 49.
6 Tipuru, 1993., str. 52.
7 Tipuri, 1993., str. 55.
;
tinkih kola izuavale su se ope funkcije potrebne
distribuciji roba. Najpoznatiju klasikaciju funkcija
dao je E.D. McGarry (,o), te su prema njemu
funkcije marketinga koje obavljaju razliiti lano-
vi kanala: ostvarivanje kontakta, merchandising
(upravljanje asortimanom), politika cijena, promo-
cija, zika distribucija, terminiranje razmjene
8
.
Svakako, najutjecajnija kola marketinga bila je
upravljaka kola koja je u obzir uzela i upravljanje
distribucijom kao vitalnim dijelom marketinga. No,
razvila se i tzv. integrativna teorija koja prouava
kanal marketinga kao politiko ekonomski enti-
tet
,
. Sljedbenici te kole odstupili su od prouavanja
kanala kao cjeline i u fokus promatranja uzeli tzv.
dijadu odnose i transakcije izmeu dva susjedna
lana.
3. Vertikalni partnerski marketing u njemakoj
literaturi
Dok se u amerikoj literaturi suradnja proizvod-
nje i trgovine na naelima marketinga izuavala pod
nazivom vertikalni marketing sustav ili verti-
kalni sustav distribucije, njemaki su autori istu
pojavu izuavali pod nazivom vertikalni partnerski
marketing ili kooperativni marketing.
Kanali marketinga su se u njemakoj literaturi
izuavali ranije najvie u sklopu organizacije prodaje
(kanali prodaje), no sama se trgovina izuava ve
dugo
o
. Za izuavanje vertikalnoga sustava dis-
tribucije posebno su vana uenja o funkcijama
trgovine. Prvi je funkcije trgovine cjelovito obra-
dio K. Oberparleiter
. Nakon njega, po obradi

8 McGarry, E. D.: Some Funktions of Marketing Raconsidered,
1950., u: Cox, R; Alderson, W. (ur.): Theory in Marketing, Irwin,
Chikago, str. 263. 279., prema: Tipuri, 1993., str. 21.; usp.
Seni, R.: Sistem i funkcionisanje kanala prodaje u trinoj
privredi, Nauna knjiga, Beograd, 1976., str. 80. i 81..
9 Tipuri, 1993., str. 59. i slj.
10 Jedno od najpoznatijih djela iz vremena nakon II. svjetskog
rata je: Nieschlag, R.: Binnehandel und Binnenhandelspolitik,
Duncker & Humblot, Berlin, 1972.
11 Oberparleiter, K.: Funktionen und Risiken des Warenhandels
(1930), prema: Gmbel, R.: Handel, Markt und konomik, Be-
triebswirtschaftlicher Verlag Dr. Th. Gabler, Wiesbaden, 1985., str.
95. - 97.
trgovinskih funkcija osobito su poznati R. Seyert
a
,
H. Buddeberg
i drugi. Nove funkcije trgovine u

uvjetima bogatstva i preobilja robe, kada se i pojavio
marketing trgovine (funkciju ltriranja asorti-
mana i predizbornu funkciju) obradio je osobito W.
Oehme
.
Prema G. Tiesu
vertikalni marketing moemo

shvatiti kao sporazume o zajednikim postupcima
u marketingu, odnosno unutar pojedinih funkcija
marketinga, izmeu proizvodne i trgovinske razine.
Naime, kada je u sustavu distribucije trgovina dobila
povoljniji poloaj na temelju rastue ponude artikala
od strane industrije i mogunosti supstitucije tih
artikala, otvorili su se problemi razliitih konikata
izmeu industrije i trgovine. Dakle, vertikalni se
marketing tada javlja kao nunost umjesto indivi-
dualnoga marketinga industrije i individualnoga
marketinga trgovine koji na potroae utjeu nepo-
sredno, ali i nedovoljno organizirano
6
.
No, u takvim bi uvjetima proizvoai trebali
iskoristiti priliku vertikalnoga marketinga, jer bi
ih inae mogla potisnuti trgovina svojim marke-
tingom
;
. Prema G. Ties-u (,;6.) koji je izuavao
potrebe, pa i neophodnost uvoenja vertikalnoga
marketinga u njemakom gospodarstvu, do potreba
uvoenja vertikalnoga marketinga dolo je zbog
12 Vidi: Seyfert, R.: Wirtscahftslehre des Handels (izd.1951, 1955,
1957, 1962, 1972.), sve prema: Bantleon, W., Wendler, E.; Wolf,
J.: Absatzwirtchaft, Westdeutscher Verlag, GmbH, Opladen,
1976., str. 138. i 155.; usp. Tietz, B.. Handelsbetrieb, Verlag Franz
Wahlen, GmbH, Mnchen, 1985., str. 13.
13 Vidi: Buddeberg, H.: Betriebslehre des Binnenhandels, 1959.
prema: Falk, B.; Wolf, J.: Handelsbetriebslehre, Zehnte Auage,
Verlag Moderne Industrie, Landsberrg am Lech, 1992., str. 46 i 47
14 Oehme, W.: Handels - Marketing, Verlag Franz Wahlen GmbH,
Mnchen, 1983., str. 36 - 72
15 Thies, G.: Vertikales Marketing, Walter de Gruyter, Berlin
New York, 1976., str. 52
16 Stefenhagen, H.: Konikt und Kooperation im Absatzkanlen,
Betriebswirtschaftlicher Verlag Dr. Th. Gabler, Wiesbaden, 1975.,
str. 159
17 Thies, 1976., str. 136
;
strukturnih promjena u distribuciji, osobito zbog
stalnoga razvoja tzv. moi potranje trgovine (na
temelju njezine koncentracije). Naime, trgovina je
time postala mnogo tei kupac, tj. kupac s velikim
zahtjevima.
Mogunosti reagiranja proizvodnje na tako izmi-
jenjene odnose u distribuciji bile bi
8
:
(a)izravna prodaja krajnjem potroau (nije
pogodna za sve robne grupe)
(b)jaa orijentacija na inovacije
(c)diversikacija
(d)izgradnja sustava franizinga
(e)kooperacija na stupnjevima proizvodnje.
Prema nalazima spomenutoga autora, niti jedna
od navedenih mogunosti reagiranja proizvodnje na
izmijenjene odnose u distribuciji ne moe dugo-
rono pridonijeti nastajanju pozitivnih promjena
u distribuciji, jer naizmjenino i uzajamno djelo-
vanje na sve bre stvaranje blokova i horizontalna
kooperacija, odnosno koncentracija, povezani su s
gubicima od trvenja i rasipanjem vrijednosti naci-
onalne privrede. Naime, bez vertikalnoga marketin-
ga rasla bi koncentracija na svakoj trinoj strani, a
time i rizik gigantomanije, udvostruenja funkcija,
negiranja pozitivnoga konkurentskoga uinka, na-
racionalnosti, centralizacija funkcija, gubitak pravne
samostalnosti mnogih poduzea i sl.
Teze o tzv. moi potranje trgovine u njema-
koj literaturi postojale su i prije spomenutih teza o
potrebama uvoenja vertikalnoga marketinga. Tako
se ve u prvome izdanju klasinoga standardnog
djela njemake marketinke literature Marketing
(,6,.) navodi ne samo da su proizvoa i trgovina
zajedniki nositelji zadaa trinoga gospodarstva,
nego da su mogui i njihovi konikti. Dakle, ideja
vertikalnoga marketinga iznesena u knjizi G. Tiesa
(,;6.) nije bila nova, no bila je aktualna tada, a i
kasnije je dobivla na aktualnosti
,
.
Naime, koncepciji vertikalnoga marketinga koji
se razvio u praksi u njemakoj literaturi do tada nije
se poklanjala osobita pozornost, iako je fenomen
viestupnjevanoga trita bio sredinji problem
istraivanja trita. Znai da Seyertska isto opisna
18 Thies, 1976., str. 42. - 45.
19 Irrgang, W.: Strategien im vertikalen Marketing, Verlag Wahlen
, Mnchen , 1989., str. 1.
analiza nije bila dovoljna za stvaranje hipoteza ve-
zanih uz vertikalni marketing. Stoga je za osmiljeni
vertikalni marketing trebalo dati tri metodike
postavke
ao
:
(a) analizu jednake ekonomske snage sudionika
marketinkoga kanala
(b) primjenu marketinke teorije, orijentirane na
menadment
(c) primjenu marketinke teorije, orijentirane na
ponaanje.
Marketinkom teorijom, orijentiranom na pona-
anje, bavio se osobito H. Steenhagen (,;).
H. Meert i H. Steenhagen
a
naglasili su da
marketinka teorija moe za upravljanje koniktima
u prodajnom kanalu dati djelotvorne preporuke za
primjenu ili postavke za svladavanje tih konikata,
ako postoje dovoljne empirijske spoznaje o realnim
predmetima sporova i njihovoj pozadini. Ovo
podruje odnosa izmeu industrije i trgovine do
tada su sudionici jedva spoznavali kao istraivaki
zadatak u marketingu, dok je istraivanje potronje
ve dugo zauzimalo sigurno mjesto u okviru dobiva-
nja inoformacja za marketing. Spomenuti su autori
(,;6.) u odnosima industrije i trgovine osobito
istraivali:
(a) konikte u politici proizvoda i asortimana
(ienje asortimana, novi proizvodi, politika
marki, problemi pakovanja)
(b) konikte u distribucijskoj politici (smijetanje
artikala, trgovaki putnici)
(c) konikte u politici ugovaranja (politika raba-
ta, kondicija)
(d) konikte u politici komuniciranja (akcije
unapreenja prodaje).
Meutim, bez obzira na moguu suradnju u stra-
tegiji asortimana, glavni problem u odnosima izme-
u marketinga trgovine i marketinga proizvoaa
tehniki ipak nije bio rijeen, jer se naelo podjedna-
ke trine snage ne ostvaruje u svim sluajevima.
On se odnosi najvie na asortimansku strategiju,
budui da se marketing trgovine (ako je ona domi-
20 Stefenhagen, H.: Konikt und Kooperation im Absatzkanlen,
Betriebswirtschaftlicher Verlag Dr. Th. Gabler, Wiesbaden, 1975.,
str. 15. i 16.
21 Mefert, H.; Stefenhagen, H.: Konikte zwischen Industrie und
Handel, Betriebswirtschaftlicher Verlag. Dr. Th, Gabler, 1976., str.
9. i 10.
;
natna) ne orijentira na proizvod nego na poduzee
i da u njegovu fokusu nisu pojedini artikli nego
cjelokupna trgovinska usluga
aa
. S tim u svezi u mar-
ketingu trgovine mogle su se javiti i nove njezine
funkcije: funkcija ltriranja asortimana i predizbor-
na funkcija
a
.
Taj se problem u strategiji asortimana mogao
rijeiti tek primjenom spomenutoga upravljanja ka-
tegorijama proizvoda, odnosno u sklopu suvreme-
noga menadmenta trgovine, kod kojega (ponovno)
nije toliko naglaen marketing trgovine nego upravo
vertikalni marketing.
Dakle, bez obzira na odreene potrebe i mo-
gunosti vertikalne kooperacije izmeu proizvo-
aa i trgovaca u ranijim razdobljima
a
, u praksi je
provoenje vertikalnoga marketinga bilo ometano
razliitim preprekama, tako da je najee trgovina
ostvarivala prevlast u kanalu distribucije.
4. Novi vertikalni marketing i upravljanje kate-
gorijama proizvoda
Posljednjih je godina u trino razvijenom gos-
podarstvu kooperacija mnogo dobila na znaenju te
se smatra jednako vrijednom opcijom kao i konku-
rencija
a
. Kooperativnim se odnosima djeluje nael-
no i na odnos s drugim akterima izvan partnerstva,
ti se odnosi uspostavljaju dinamiki i podloni su
promjenama na temelju imbenika unutarnjeg i
vanjskog razvoja oba partnera.
4.1. Novi razvoj koncentracije
Naime, bez obzira na mogunosti koje je pruala
vertikalna kooperacija, paralelno su se dalje razvijali
22 Vidi: Theis, H. J.: Handels- Marketing, Deutshcer Fachverlag
GmbH, Frankfurt a.M., 1999., str. 28
23 O tim novim funkcijama trgovine vidi: Oehme, 1983., str. 36 -
72
24 Vidi: (a) Segetlija, Z.: Instrumenti vertikalnog marketinga
u trino razvijenim zemljama I, Nova trgovina, Vol. 36, Br.
10/1983., str. 477 481; (b) Segetlija, Z.: Instrumenti vertikalnog
marketinga u trino razvijenim zemljama II, Nova trgovina, Vol.
36, Br. 11/1983., str. 525 534
25 Tomczak, T.; Schgel, M.; Sauer, A.: Kooperationen in der
Konsumgterindustrie, 2003., (dostupno na: http://www.imh.
unisg.ch/org/imh/web/nsf/www.PubPublikationenGer?openview
&count=999 ), [ pristup 17.07. 2004]
i koncentracijski procesi kako na strani proizvoaa,
tako i na strani trgovine, a i na strani kupaca
a6
. To
znai da se odnosi kooperacije razvijaju u uvjetima
intenziviranja konkurencije Osobito je to zapaeno
u grocery sektoru (sektor prehrambenih proizvoda i
ostale robe koja se u istoj poslovnoj jedinici prodaje
uz prehrambene proizvode).
Osim toga, neprestano se razvija i tzv. vertikali-
zacija (skraivanjem kanala distribucije) na temelju
spajanja trgovine na veliko i trgovine na malo, jer
centrale trgovinskih sustava preuzimaju funkcije
trgovine na veliko za prikljuene lijaliste. Sve to,
dakako, odvija se u uvjetima globlizacije, tj. ulaska
velikih svjetskih inozemnih trgovinskih poduzea
u pojedine zemlje. Mo potranje razvija se tako to
kooperativne grupe povezuju potranju, smanjuju
broj dispozicijskih mjesta i konkurentski nastupaju
kao zatvorene jedinice. Takvom centralizacijom i
postizanjem unutarnje napetosti tih velikih sustava
ugroeni su proizvoai koji jedva jo mogu posti-
zati odreene potpore u prodajnom uvjetima.
Kao razlozi za rastuu koncentraciju trgovine
navode se tenje racionalizacije proizvoaa, jer
proizvodnja koja je usmjerena na iskoritenje proi-
zvodnih kapaciteta zahtijeva masovnu distribuciju,
a to pogoduje onim trgovinskim poduzeima koja
svoje tenje prema racionalizaciji mogu ostvariti
zahvaljujui ekonomici obujma. Osim toga, u tome
pravcu djeluje i politika kondicija proizvoaa i
njegovo preuzimanje odreenih komunikacijskih i
distribucijskih funkcija.
Nadalje, aktivnijom cjenovnom strategijom pro-
izvoaa (ukidanjem tzv. vertikalnog vezivanja cije-
na) i time jo otrijom konkurencijom utjecalo se na
rastuu koncentraciju u trgovini. Isto tako, razliite
promjene zakonskih propisa, npr. u SR Njemakoj,
djelovale su i na to da je jo porasla istiskujua kon-
kurencija u sredinjim dijelovima gradova, a time se
pojaala ekspanzija velikopovrinskih prodavaonica
izvan gradova. I to je utjecalo na rastuu koncentra-
ciju u trgovini.
Koncentraciju u trgovini uvjetovale su i izmije-
njene navike kupaca u potronji. imbenici koji su
doveli do toga odnose se na poveanu mobilnost
kupaca, zaposlenost ena i trend prema one-stop-
26 Tomczak/Schgel/Sauer, 2003., str. 6 i slj.
;6
shoppingu, to uvjetuje velikopovrinske oblike
prodavaonica sa irokim i dubokim asortimanima.
Osim toga, ovakva kretanja potiu koncentracijske
tendencije vezane uz irenje trgovinskih struka.
Konano, koncentracija se zahtijeva i zbog dalj-
njega razvoja novih tehnologija i ulaganja kapitala,
te logistike.
Takvim se razvojem koncentracije pojaala
konkurenciju kako na horizontalnoj, tako i na ver-
tikalnoj razini, jer je na taj nain objema stranama
ostalo manje mogunosti zaobilaenja konkurencije,
odnosno manje mogunosti reakcije. Zbog toga
su poduzea obiju strana (i proizvodnje i trgovine)
danas vie nego ikada upuena jedna na druge.
4.2. Novi vertikalni marketing
Novi se odnosi i suradnja izmeu proizvodnih i
trgovinskih kompanija sagledavaju u tome, to oba
aktera kroz svoje kompanije izravno kontroliraju
samo po jedan dio stvaranja vrijednosti na tritu
a;
.
Da bi se postiglo to potpunije usklaivanje
unutar struktura stvaranja vrijednosti u nekoj struci,
obje strane pojaano prelaze na to da svoje aktivno-
sti koordiniraju i usklauju u kooperaciji. S obzirom
na obuhvat i intenzitet odreene se funkcije oba
partnera razliito zajedniki obavljaju. Tipina po-
djela zadataka izmeu proizvoaa i trgovine koja je
nastala tokom vremena sada podlijee preispitivanju
i eventualnoj promjeni, jer rastui horizontalni i
vertikalni konkurentski pritisci tjeraju obje strane
na promjene.
Kao to je ve istaknuto, sve do sedamdesetih
godina proizvoa je dominirao u vrijednosnom
lancu
a8
i u mnogim sluajevima imao jedini prevlast
na tritu i u distribuciji. Tada je on vodio svoj
marketing, a trgovina je djelovala u funkciji njegova
marketiga. Meutim, nakon toga dolo je do velikih
kvantitativnih i kvalitativnih strukturnih promjena:
27 Tomczak/Schgel/Sauer, 2003., str. 8 i slj.
28 Vrijednosnim je lancem M. Porter (sredinom osamdesetih
godina prologa stoljea) razvio instrument za strategijsko plani-
ranje, te je on naiao na iroku upotrebu u mnogim prilozima
iz marketinga, rauna trokova, kontrolinga kao i strategijskoga
menadmenta (Schmickler, M. & Rudolph, Th.: Erfolgreiche Ko-
operationen: Vertikales Marketing zwischen Indusrie und Handel,
Hermann Lucterhand Verlag GmbH, 2002., Neuvied und Kriftel,
str. 19. ).
trite proizvoaa pretvorilo se u trite kupca,
trgovina se ojaala i stvorena su krupna poduzea i
kooperacijske tvorevine, konkurencija se zaotrila,
poraslo je znaenje velikopovrinskih trgovinskih
sustava, razvile su se trgovake marke. Time je proi-
zvoa izgubio mo u vrijednosnom lancu. Proizvo-
a je u takvim uvjetima bio prisiljen na vertikalni
marketing i kooperacijsko partnerstvo s trgovinom,
jer su mu se znatno smanjili izgledi za uspjeh na
temelju njegovih dotadanjih vertikalnih strate-
gija moi. Razvijala se ve spomenuta koncepcija
vertikalnoga marketnga proizvoaa i trgovca kao
ravnopravnih partnera, podjednake trine snage.
No, s vremenom je dolo do obrnute situacije
od one prije pojave vertikalnog marketinga. Naime,
odnosi izmeu proizvoaa i trgovaca poeli razvi-
jati od zamiljenih, ravnopravnih odnosa partnera
podjednake trine snage u odnose dominacije
trgovine (cijene, kondicije i sl.). Razvijao se marke-
ting trgovine, i za mnoge su proizvoae izgubile
na znaenju aktivnosti obrade trita usmjerene na
konanoga potroaa. Do izraaja je dola tzv. gate-
keeper funkcija trgovine, te je dolo do nove podjele
funkcija u kanalu marketinga. Ipak, osim konikata
poela se sve vie razvijati i kooperacija (dolo je do
tzv. polarizacije odnosa u kanalu marketinga, od-
nosno kombinacije konikta i kooperacije). Naime,
sada se proizvoai moraju potruditi da prodajom
trgovini i suradnjom s trgovinom izgrauju svoje
konkurentske prednosti (ne samo da ih osiguraju
kao to je to ranije bio sluaj). Proizvoai moraju
ponuditi svoju posebnost i prednosti kooperacije u
kojima stvaraju aktivnosti poticaja, elei motivirati
trinoga posrednika na suradnju.
Osim toga, razvijaju se i integracije unaprijed,
kao i integracije unazad. Kod prvih proizvoa
moe iskljuiti trgovinu, a kod drugih je situacija
obrnuta i trgovina moe izgraivati vlastite marke.
Time nastaje nova podjela funkcija, briu se granice
gospodarskih razina i pripadnosti sektorima.
Glavni doprinos u sagledavanju tih novih odnosa
u vertikalnome marketingu predstavlja postavka tzv.
;;
koopeticije
a,
, kod koje se radi o tome da suradnja
izmeu razliitih poduzea kao konkurentska
opcija postoji sve vie kao ravnopravni i istodobni
postupak pored izravne konkurencije. U sreditu
postavke koopeticije je analiza i ocjena potencijala
kooperacije s motrita subjektivnog poloaja konku-
renta u shvaanju kupaca. Pozicija konkurenta (koji
se moe zamijeniti) ili jednoga komplementarnoga
ponuaa ovisi o ponaanju kupaca. Trgovinski
poslovni subjekt treba ui u kooperacije ako kao
kupac kroz suradnju s dotinim proizvoaem
(te time i kroz iniciranu suradnju s drugim svojim
dobavljaima ili meu razliitim partnerima) dobiva
veu vrijednost koju ne bi nikako mogao ostvariti
samo s dosadanjim uincima ponuaa. No, time
veu vrijednost, zapravo, dobiva i stvoreni cijeli
vrijednosni lanac.
U sluajevima ovakve kooperacije s razliitim
poslovnim partnerima provodi se djelotvorna stra-
tegija kojom se omoguuje povratak na iskoritenje
oskudnih resursa kod partnera, a time se postie i
osiguranje prednosti nasuprot treima putem kon-
kurentskoga ponaanja u tzv. win-win situacijama
o
.
Putem selektivno kooperativnih elemenata u
odnosima izmeu naelno konkurirajuih poduzea
dolazi se do paralelizma kooperacije i konkurencije
u specijalno utvrenim podrujima. Razliiti oblici
koopeticije najvie predstavljaju prvi korak na putu
prema izgradnji produbljenih i partnerskih odnosa
za pojedina poduzea.
4.3. Novi odnosi proizvoakih i trgovinskih kom-
panija u sklopu koncepcije ekasne prilagodbe
potrebama potroaa
Tradicionalno su se oblici kooperacije mogli
poodijeliti s obzirom na vodstvo proizvoaa ili
29 Nalebuf, B. J.; Brandnburger, A.M.: Co-opetition: 1. A revolu-
tionary mindest that combines competition and cooperation in
the marktplace.2. The game theory strategy that's changing the
game of business, London, Harper Collins, 1996., prema: Tomc-
zak/Schgel/Sauer, 2003., str. 10.
30 Kod win-win strategije radi se o tome da se vertikalnom koop-
eracijom i procesnim povezivanjem ostvaruju sinergijski uinci
i konkurentske predsnosti za obje strane, umjesto klasinoga
usmjerenja na diskretne transakcije kroz trino natjecanje. (Vidi
o tom, izmeu ostalog: Feriak, V.: Nabava: Politika-Strategija-
Organizacija-Management, Vlastito izdanje, Zagreb, 2002., str.
435.)
trgovine u marketingu
.
Naime, sve do osamdesetih godina poduzea su
se interpretirala kao izolirane, zatvorene jedinice.
U jako fragmentiranome vrijednosnom lancu bio je
najprije proizvoa, a kasnije trgovina, voa mar-
ketinga odnosno voa sustava, tj. onaj trini
partner koji je oblikovao marketinki instrumentarij
za odreeni proizvod i koji je posjedovao sposob-
nost da u datome sluaju utjee na kompanije koje
sudjeluju u stvranju vrijednosti s ciljem prilagoava-
nja njihovih aktivnosti. Dakle, vodstvo u marketingu
proizlazilo je otuda, to su poduzea koja su imala
mjerodavni utjecaj na ulaganje i oblikovanje mar-
ketinkoga instrumentarija unutar dotinih odnosa
proizvoa trgovina, zahtijevala vodstvo unutar
vertikalne suradnje.
Tako su se mogla razlikovati dva ekstremna
oblika vodstva u marketingu izmeu proizvoaa i
trgovine s obzirom na njihov utjecaj na marketing
nasuprot konanim kupcima. Kada trgovina ras-
polae dominantnim utjecajem na marketing, tada
dotino trgovinsko poduzee ima prednost kod
utjecaja na podjelu zadaa izmeu njega i proizvo-
aa. S druge strane, u nekim pak sluajevima ak
jo i danas proizvoa raspolae irokim prostori-
ma za igru u oblikovanju marketinga. U svakome
sluaju, postojanje vodstva naelno daje prednost,
budui da je potrebno ne samo djelotvorno vodstvo
pojedinih kompanija unutar kooperacije nego i
vodstvo kooperacije kao cjeline, da bi se osigurala
uinkovitost ukupnoga procesa. Dakako, vodstvo se
zasniva najvie na asimetrinoj podjeli moi izmeu
aktera.
Ova spomenuta dva ekstremna sluaja predstav-
ljaju tipove kooperacije uz tzv. jednostranu domi-
naciju. Iako poduzea slijede vlastite interese, ona
su samo putem suradnje s drugim kooperacijskim
partnerima u poziciji da ostvare svoje ciljeve na tr-
itu. U tu svrhu ona ulaze u kooperacije, u kojima
prihvaaju ili dominantnu ili podreenu ulogu.
Dakako, osim spomenuta dva ekstremna oblika
kooperacije uz jednostranu dominaciju, postoji
danas bar teorijski (ponovno) i neki mjeoviti oblik
na temelju jednake vanosti oba partnera, kod kojeg
se izjednaavaju konkurentske prednosti. Znai da
31 Tomczak/Schgel/Sauer, 2003., str. 11. i slj.
;8
postoje mogunosti i za ravnopravnu (ili ravno-
pravniju) suradnju izmeu partnera kod koje obje
strane mogu sinergijski unositi svoje snage.
Zapravo, svaki se pojedinani sluaj dijade
proizvoa trgovina treba posebno promatrati, jer
se ti odnosi razlikuju i ne moe se izvesti generali-
zacija konkurentskih prednosti pojedinih sudionika.
Proizvoa i trgovac se u suradnji mogu razliito
postaviti. No, pojedini se naini meusobno ne
iskljuuju
Dakle, postoje razliite opcije kojima se oblikuju
odnosi proizvoa trgovina. Na temelju istraiva-
nja u razliitim strukama mogu se utvrditi sljedee
opcije
a
:
(a) strategije trgovinski orijentiranoga voenja
(proizvoakih) marki
(b) partnerstva u stvaranju vrijednosti i partner-
ski sustavi izmeu proizvoaa i trgovine (ravno-
pravni)
(c) strategije dobave kao inovativnoga oblika
suradnje (trgovinske marke).
Kod trgovinski orijentiranog voenja marki
proizvoa usmjerava svoje marketinke aktivno-
sti i na trgovinu i na potroaa. On slijedi osnovni
obrazac pull strategije
i pri oblikovanju svojih

odnosa s trgovinom. Zbog pojaane konkurencije
meu strukama kao i zbog horizontalne konkuren-
cije ponuaa za mjesto u regalu trgovine, oteava
se pozicioniranje proizvoakih marki u trgovini,
tako da kooperativni postupci kojima bi se ponovno
potakle proizvoake marke, dobivaju na znaenju.
Partnerski odnosi u stvaranju vrijednosti izmeu
proizvoaa i trgovine oznaavaju promjenu ranije
paradigme konfrontacije u partnerstvo. Radi se o
uoj suradnji na projektima koje proizvoa nudi
trgovini. Cilj je da se putem integracije proizvoa-
kih i trgovinskih aktivnosti iskoriste sinergije za obje
strane i da se otkriju mogunosti povienja uinko-
vitosti i snienja trokova te postigne jedinstveno
rjeenje problema za konane kupce.
32 Tomczak/Schgel/Sauer, 2003., str. 11. i slj.
33 Ako se u strategiji komuniciranja trgovinskoga poduzea pro-
matra vie razina, odnosno ako se promatraju razvojni stupnjevi
proizvoakoga marketinkog spleta, mogu se, u naelu,
identicirati tri razliite strategije: (a) pull strategija (strategija
privlaenja), (b) push strategija (strategija guranja) i (c) strategija
suradnje trgovinskog i proizvodnog poduzea (vidi.: Segetlija,
2006., str. 365. i slj. i navedenu literaturu)
U ovu grupu vertikalnoga marketinga spadaju i
zajedniki projekti koji se odnose na zajedniko op-
timiranje upravljanja zalihama i logistiku, dakle sve
inicijative u podruju koncepcije ekasne prilagod-
be potrebama potroaa (engl. Ecient Consumer
Response - ECR). Cilj proizvoaa pri tome mora
biti da se tako kombiniraju vlastiti poticaji da mu
poe za rukom da se diferencira od svojih konkure-
nata i izgradi konkurentsku prednost. Koncepcija
spomenute ekasne prilagodbe potrebama potro-
aa slui za uinkovito oblikovanje vrijednosnoga
lanca (lanca stvaranja vrijednosti) koja se fokusira
na koristi za potroae
.
S vrijednosnim se lancem (engl. value aded
chain), openito, oznaavaju stupnjevi procesa
transformacije, kojim protiu proizvod ili usluga
od polaznoga materijala do upotrebe. Vrijednosni
se lanac moe najbolje shvatiti kada se analizira
stvaranje nekog proizvoda. Stvorena se vrijednost u
nekom procesu dobiva kao razlika izmeu vrijed-
nosti proizvoda nakon obrade po odbitku njegove
vrijednosti prije obrade
.
U svojoj biti marketinki su kanali kombinacija
razliitih aktivnosti koje stvaraju vrijednost. Dakle,
ukupni se distribucijski zadatak odnosi na oblikova-
nje cjelokupnoga vrijednosnog lanca
6
.
U koncepciji ekasne prilagodbe potrebama po-
troaa se vertikalna kooperacija izmeu proizvoa-
a i trgovca moe podijeliti na dvije velike grupe
;
:
(a) na procesno orijentiranu koooperaciju
34 Corsten, D.; Ptzl, J: ECR Efcient Consumer Response,
Integration von Logistikketten, 2004., (dostupno na: http://les.
hanser.de/les/docs20040401_244515431-17562_3-446-21892-0.
pdf ), [pristup 10.04.2004.], str. 7.
35 Unternehmensfhrungslexikon, 2004., (dospup-
no na: http://www.steuerlex.de/guener-s.../lexika.
html?lfdnr=2258&i=&lexikon=U&no_body ), [pristup17.07.2004.]
Unternehmensfhrungs-Lexikon, 2004.
36 Schgel, M.; Sauer, A: Auf dem Weg zur Multichannel Distribu-
tion Herausforderungen fr die Automobilbranche (str. 1- 23),
u: V. Trommsdorf (ur.), Handelsforschung 2001/02, Wandel
der handelsrelevanten Wertschpfungsprozesse, Kln, BBE,
2002., (dostupno na: http://www.imh.unisg.ch/org/imh/web.
nsf/076175c441d7805bc1256bc2002444d7/e59957e36f80 ), [od
17.07.2004.], str. 2.
37 Vidi: Laurent, M. (1996), Vertikale Kooperationen zwischen
Industrie und Handel. Neue Typen und Strategien zur Efzienzs-
teigerung im Absatzkanal, Frankturt a.m., Deutscher Fachverlag,
p. 146f, prema: Tomczak/Schgel/Sauer, 2003., str. 16. i slj.
;,
(b) na programski (relacijski) orijentiranu koo-
peraciju.
Kod procesne se kooperacije radi o zajednikim
rjeenjima problema kod transakcija vezanim uz
tokove roba, upravljanje, logistiku ili druga podruja
upravljanja opskrbnim lancem (engl. supply chain
management - SCM ).
Kod programski orijentirane kooperacije,
naprotiv, radi se o uskom, ekskluzivnom odnosu
aktera. Radi se o odnosu s potroaima, kojim se
treba optimirati njegov sadraj putem zajednikoga
oblikovanja asortimana, postupaka unapreenja
prodaje kao i uinkovitog uvoenja i razvoja proi-
zvoda. Takvi kooperacijski programi pokazuju stoga
visoku trinu orijentaciju i djelotvornost. Primjer
za to je spomenuta koncepcija upravljanja kategori-
jama proizvoda. Upravljanje kategorijama proizvoda
obuhvaa sve strategijske postupke kojim treba
poveati promet i stvaranje vrijedednosti na temelju
optimiranja marketinkih aktivnosti koje se odnose
na robne grupe kategorije proizvoda
8
.
Osim toga, mogu se nai i takvi oblici ko-
operacije koji proizlaze iz logistikih i procesa
upravljanja zalihama. Takve kooperacije temelje
se na postavkama partnerstva, kojim se suradnja
izmeu proizvoaa i trgovine proiruje do jedne
dugorone, vertikalne poslovne zajednice, u kojoj
se utvruju i iznova raspodjeljuju obostrani uinci.
Djelomice moe se sresti posebni ugovor (dogovor)
i dugorono utvrivanje suradnje.
Da bi se razvili sustavi partnerstava, potrebno je
ne samo spajanje pojedinanih uinaka u obuhvatni
paket usluga, ve treba integrirati i potencijalne
poticaje koji se nude kupcu izravno i neizravno
(proizvodi, usluge, novac i nematerijalne vrijedno-
sti) u zaokrueno rjeenje problema koje treba tako
dugo proirivati odnosno smanjivati, koliko se odgo-
varajui uinak druge strane (protuuinak) moe
dugorono ostvarivati.
Navedene strategije, metode i tehnike odnose se
na uporabu odreenih softverskih rjeenja i raunal-
ne i telekomunikacijske opreme.
Strategije dobave kao inovativni oblici suradnje
proizvoaa s trgovinom idu jo dalje nego do sada
opisane mogunosti suradnje. Kod njih proizvoai
38 Vidi o tom izmeu ostalog, Theis, 1999., str. 583 - 586.
trgovinu vie ne promatraju kao izriito izvravaju-
eg trinog posrednika koji proizvode proizvoa-
a donosi do konanoga potroaa, nego se shvaa
samo kao sudobavlja potroaa. Dakle, trgovina se
obrauje kao konani kupac.
U ovim su procesima vane strategije trgovakih
marki. Trgovake marke proizvoai posljednjih
godina promatraju kao instrument iskoritenja
kapaciteta, no one u okviru strategije dobave pred-
stavljaju istaknutu mogunost aktivnoga djelovanja
proizvoaa u trinoj i konkurentskoj poziciji u ko-
joj prevladava marketing trgovine. Dakle, trgovake
su marke glavni instrument proliranja unutar jed-
noznanog vodstva trgovine u marketingu. Ukupni
se marketinki instrumentarij trgovine moe gotovo
neogranieno oblikovati prema vlastitim predstava-
ma i u konkurenciji koristiti za diferenciranje, emu
se pomae i znatnim dijelom i proizvodnjom trgo-
vakih marki s pomou kojih trgovina kontrolira
procese stvaranja vrijednosti. Time se onda mogu
otkrivati dodatne mogunosti uspjeha.
Kod strategija trgovakih marki proizvoai tre-
baju, barem djelomice, prihvatiti vodstvo trgovine
u marketingu. Proizvoai, razumljivo, pristaju
da se vrate na ulogu poduzea sudobavljaa i da
reduciraju svoje vlastite marketinke napore. Time
se proizvoai bez sukobljavanja trebaju ukljuiti u
marketinki nastup trgovine.
Strategija dobave od proizvoaa zahtijeva
potpuno druge sposobnosti nego to je to zahtije-
vala klasina pull strategija. Naime, u odreenim
konkurentskim situacijama mogu proizvoai
pridonositi tome da se razvijaju jedinstvena rjeenja
problema. Strategija dobave, osim toga, predstavlja
atraktivnu opciju za proizvoae koji bi u intenziv-
noj konkurenciji bili ugroeni eventualnim gubit-
kom mjesta u regalu za svoje marken artikle.
Smatra se da e dinamiki razvoj odnosa pro-
izvoa trgovina i intenziviranje konkurentske
kooperacije uvjetovati mogua uspjena rjeenja
za budunost u konkretnim sluajevima i da e u
sljedeim e godinama nastati inovativni koopera-
cijski oblici u kojima e obje strane svoje sposob-
nosti jasno denirati i prihvatiti poziciju partnera.
Smatra se da e ba za srednjestaleka poduzea
- kako trgovinska tako i proizvodna - biti vano da
u novom okruju tragaju za novim i inovativnim
8o
postavkama.
No, da bi proizvoai s trgovinom uspjeno su-
raivali, oni moraju nastupati kao atraktivni trini
partneri. Ovdje postoje razliite mogunosti, koje
seu od rjeenja problema koja trgovini pruaju
potranju konanih kupaca putem consumer pulla
pa do rjeenja kod kojih proizvoa kao sudobavlja
proizvodnim, marketinkim, istraivako razvoj-
nim know-howom podupire trgovinu kod njezinih
vlastitih nastojanja u pravcu konanih kupaca
korisnika.
Dakako, u suvremenim uvjetima globalizacije
potrebno je analizirati internacionalne proizvodne
sustave i vrijednosne lance i njihovu globalnu koo-
ordinaciju kao i voenje lanaca uinaka od strane
meunarodnih poduzea. Smatra se da se time
nadomjeta koordinacija putem trita
,
.
Takve lance mogu voditi veliki trgovci, npr. u
struci namjetaja, a mogu polaziti i od velikih me-
unarodnih proizvoaa (npr. automobila). U po-
druju agrarnih proizvoda globalni su prehrambeni
koncerni i lanci trgovine na malo postali integratori
meunarnodnih vrijednosnih lanaca
o
.
Kod glavnih gospodarskih djelatnosti poduzea
iz zemalja u razvoju vie ne mogu pristupati velikim,
diferenciranim tritima putem samostalnoga izvo-
za, nego putem integracije u vrijednosnim lancima,
koji su se organizirali uvaavajui novu podjelu
rada. S tim u svezi strategije sourcinga i outsour-
cinga
velikih industrijskih i trgovinskih koncerna

postaju znaajne determinante integracije zemalja u
razvoju u svjetsko gospodarstvo
a
.
39 Wohlmuth, K.: Chancen der Globalisierung fr wen ?, Beri-
chte aus dem Weltwirtschaftlichen Colloquium der Universitt
Bremen, Nr. 81,2003., (dostupno na: http://www.iwim.uni-
bremen.de/publikationen/pdf/081.pdf ), [ pristup17.07. 2004.],
str. 13.
40 Stamm, A.: Wertschpfungsketten entwicklungspolitisch
gestalten, Eschborn, Deutsche
Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit GmbH, 2004.,
(dostupn na:
http://www.gtz.de/trade/download/stamm2004dt.pdf ), [pris-
tup17.07.2004.], str. 18.
41 Radi se o strategiji koritenja izvora, odnosno o strategiji
koritenja vanjskih izvora. O outsourcingu vidi, izmeu ostalog:
Feriak, 2002., str. 211. i slj.
42 Stamm, 2004., str. 18.
5. Upravljanje kategorijama proizvoda s motri-
ta maloprodavaa
Category management je izraz koji dolazi iz
amerikog engleskog jezika, ali koji se udomaio
kako u praksi maloprodavaa i proizvoaa irom
svijeta, tako i u strunoj znanstvenoj literaturi iz
ovog podruja.
5.1. Denicije i smisao category managementa
Category management je proces koji ukljuuje
upravljanje proizvodnim kategorijama kao poslov-
nim jedinicama i njihovo prilagoavanje na osnovi
svake pojedine prodavaonice kako bi zadovoljili
kupce
.
Category management poeo se koristiti kao
procesni pristup upravljanju asortimanom u malo-
prodaji. U ovoj se deniciji ne naglaava potreba za
suradnjom s dobavljaima, odnosno s proizvoai-
ma. No, brzo se spoznalo da je neophodno proire-
nje category management napora i na dobavljae i
na suradnju s njima osobito vezano uz informacije
o ponaanju kupaca odreene kategorije proizvoda.
Struna skupina ECR-a dale je sljedeu do sada i
najpotpunija denicija category managementa:
Category management je distributeriopskrblji-
va - proces upravljanja kategorijama proizvoda
kao strategijskim poslovnim jeduinicama, stvaranje
veeg poslovnog rezultata pomou fokusiranja na
vrijednosti za potroaa
.
Kod category managementa pristupa se kategori-
jama kao mini tvrtkama (uvrijeen naziv je samo-
stalne poslovne jedinice) koje dobivaju samostalnost
u upravljanju, ali i odogovornost (protabilnost,
obrtaj zaliha, promet i sl. ).
U svemu tome bitno je da kriterije za svrstava-
nje proizvoda u kategoriju kao i oblikovanje same
kategorije odreuje kupac. Prouavanjem ponaanja
kupaca, njihovih naina odluivanja u kupnji te
percepcije o povezanosti iiili razdvojenosti poje-
43 Category Management, Nielsen Marketing Research,
Mnchen, 1992., str. 9.
44 Category Management Report: Enhancing Consumer Value in
the Grocery Industry. Washington, DC: Joint Industry Project on
Efcient Consumer Response, 1995.
8
dinih proizvoda dobivaju se znaajne informacije
za svrstavanje proizvoda u kategorije. Osim toga,
izvode se i zakljuci o nainu na koji treba odreene
kategorije proizvoda izloiti na prodajnom mjestu
kako bi se najuspjenije zadovoljile potrebe i ispuni-
le sve elje koje kupac povezuje s tom kategorijom.
Postoje brojne indirektne i direktne tehnike
pomou kojih se istrauje ponaanje kupca pri kup-
nji. Od indirektnih tehnika prvenstveno se koriste
razliite analize prodajnih podataka (najee POS
podataka uparenih s podacima o dobivenim od kup-
eve loyalty kartice, te podaci iz panela kuanstava),
a od direktnih tehnika moemo spomenuti kupo-
vanje s kupcem, kontrolirani prilagoeni panel-test
prodavaonice, observaciju trenutka kupnje i intervju
presretanjem, video snimanje trenutka kupnje, trgo-
vaku anketu
. Ove se tehnike prvenstveno koriste

kako bi se kreiralo tzv. stablo odluivanja (engl.
consumer decision tree) na osnovi kojeg se kreira
kategorija proizvoda i nakon toga njome uinkovito
upravlja.
Na osnovi reenoga kategorija proizvoda se
denira kao odvojena, upravljiva grupa proizvoda
koje potroa smatra meusobno povezanim iiili
supstitabilnim u zadovoljavanju njegovih potre-
ba
6
. Smjetaj proizvoda u odreenom kontekstu,
tj. u odnosu s drugim proizvodima moe razliito
utjecati na njegovu prodaju
;
. Nai pravo okruenje
za svaki proizvod u asortimanu maloprodavaa
predstavlja deniranje kategorija u asortimanu, i od
izuzetne je strategijske vanosti za maloprodavaa.
Ujedno, deniranje kategorije(a) predstavlja i prvu
fazu procesa category managementa. Proces cate-
gory managementa je slijed aktivnosti koje provode
category menader i njegov tim u suradnji s dobav-
45 Dostupno na: http://www.integratedresearch.com/applica-
tions/categorymanagement.htm [pristup 15.02. 2009.]
46 Category Management Report, Enhancing Consumer Value in
the Grocery Industry, 1995.
47 Desrochers, D.M.; Nelson, P.: Adding consumer behavior
insights to category management: Improving item placement de-
cisions, Journal of Retailing 82 (4), 2006., str. 357365, (dostupno
na:
http://www.sciencedirect.com.oyd.lib.umn.edu/science?_
ob=MImg&_imagekey=B6W5D-4M0S3J6-1-B&_cdi=6568&_
user=616288&_orig=search&_coverDate=12%2F31%2F2006&_
sk=999179995&view=c&wchp=dGLbVzW-zSkzV&md5=ddab5a
b12f1fea8bc42afb2375670a32&ie=/sdarticle.pdf ), [pristup15.02.
2009.]
ljaima kako bi kreirali i proveli plan za kategoriju.
Temeljni proces category managementa od kojeg
veina tvrtki poinje pri njegovoj implementaciji
prikazan je na slici .
Tvrtke ovaj proces obino skrauju i prilagoa-
vaju vlastitim potrebama, najei su prilagoeni
category management procesi s etiri do pet faza
8
.
Nakon to se odredi koji proizvodi e predstavljati
kategoriju i kako e ona biti segmentirana, slijedi
druga faza u kojoj se kategoriji treba odrediti uloga
koju e imati za maloprodavaa. Odluke u ove dvije
faze donose se za razdoblje od najee pet godina,
a zbog velike strateke vanosti u proces je ukljuen
top menadment tvrtke.
Slijede faze analize kategorije, postavljanja ciljeva
i mjerila za praenja ostvarenja kategorija, odre-
ivanje strategija za svaku pojedinu kategoriju iiili
podkategoriju, te odreivanje taktika (asortiman,
upravljanje prostorom, cijene, promocija) za pro-
vedbu u prodavaonicama.
U svim ovim fazama intenzivan je analitiki
posao stvaranja plana kategorije koji maloprodavai
nerijetko dijele s proizvoaima ili ga preputaju
proizvoau. Vode ga category menaderi. Plan
kategorije rezultira planogramom. Planogram je
dijagram koji prikazuje kako i gdje bi odreene
jedinice proizvoda koje se vode na zalihi trebale biti
smjetene na policama
,
.
Slijedi vrlo vana faza implementacije plana
u samim prodavaonicama o ijoj kvaliteti ovisi
cjelokupni proces. Kako bi se osigurala podudarnost
provedbe s planom, provodi se kontrola implemen-
tacije i slanje povratnih informacija koje generiraju
novi krug aktivnosti procesa category managemen-
ta. U ovim posljednjim fazama kljunu ulogu ima
prodajno osoblje u prodavaonicama i prikazani
timovi koji se slue posebnim orujima i taktikama
(engl. SWAT = Special Weapons And Tactics).
5.2. Daljnji razvoj category managementa
48 Dujak, D.: Proces proces upravljanja kategorijama proizvoda
(category management) u maloprodaji na primjeru Konzuma
d.d., magistarski rad, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,
2008., str. 43 45.
49 Levy, M.; Weitz, B. A.: Retailing Management, McGraw-Hill/
Irwin, New York, 2007., str. 506.
8a
Category management nastao je poetkom ,o-
tih godina ao. stoljea u Sjedinjenim Amerikim
Dravama i prvo se poeo koristiti u supermarketi-
ma. Njegov je nastanak posljedica
o
:
(a) razvoja i upotrebe suvremenih informa-
cijskih tehnologija, POS tehnologije i bar kod
tehnologije, posebno za pretvaranje podataka o
kupcima i njihovu ponaanju pri kupnji u infor-
macije kljune za donoenje poslovnih odluka u
maloprodaji,
(b) demografskih promjena zbog generacije
50 ACNielsen et al, 2006, str. 13; Category Management, 1992,
str. 16.
baby booma, novih ivotnih stilova i novih potreba
i naina kupnje i tako nastalih novih segmenata
potroaa,
(c) pojaane kunkurencije u maloprodaji, npr.
posebnu su prijetnju predstavljali tzv. ubojice u
kategoriji (engl. category killer).
irenje category managementa potpomognuto
je obuhvaanjem u spomenutu koncepciju ekasne
prilagodbe potrebama potroaa (ECR). Category
management se u sklopu ECR-a poinje javljati u
razliitim oblicima vertikalnog marketinga. Polazei
od pretpostavke da proizvoai imaju puno vie
znanja o odreenoj kategoriji proizvoda i trinim
odnosima u njoj zbog jednostavne injenice to
najee posluju u samo jednoj ili dvije kategorije
Slika 1. Proces category management
* Specijalna oruja i taktike
Izvor: Prilagoeno prema: AC Nielsen, with Karolefski, J., Heller, A.: Consumer-centric category management : how to
increase prots by managing categories based on consumer needs, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey,
2006. , str. 64.
8
(a maloprodava upravlja s esto i vie od stotinu
kategorija u svom robnom asortimanu), razvijaju
se razliiti oblici category managementa. Najpo-
znatiji oblik suradnje maloprodavaa i proizvoaa
jest izbor tzv. kapetana kategorije (engl. category
captain). Kapetan kategorije je dobavlja koji s
maloprodavaem radi na razvijanju boljeg razumi-
jevanja ponaanja kupaca, na kreiranju asortimana
koji zadovoljava potrebe kupaca, i na unapreenju
protabilnosti robne kategorije
.
Neki autori navode kako se u praksi ovog do-
bavljaa naziva i prvak kategorije (engl. category
champion)
a
, dok drugi spominju naziv savjetnik
kategorije (engl. category adviser)
. Kapetan
kategorije je u pravilu i trini lider dobavlja s
najveim trinim udjelom u kategoriji koji dobiva
ovlasti od maloprodavaa da predlae izgled police,
odnosno planogram kategorije. Na osnovi podataka
koje dobiva od maloprodavaa (POS podaci), od
agencija za istraivanje trita (panel kuanstava,
obraeni i organizirani POS podaci cijelog trita) i
podataka iz vlastitih istraivanja, kapetan kategorije
sastavlja planogram s proizvodima svih dobavlja-
a (pa i svojih konkurenata) u kategoriji. Kako bi
se izbjeglo mogue preveliko forsiranje vlastitih
proizvoda, planogram mora proi kontrolu i manje
korekcije samog maloprodavaa prije nego to ue u
fazu implementacije. Na ovaj nain je veliki dio vre-
menski i radno izuzetno intenzivnog posla prebaen
na dobavljaa, a on zauzvrat dobiva mogunost
kreiranja police (pri emu e naravno voditi rauna
prvenstveno o svojim interesima).
Bez obzira na iznesene pozitivne strane, koncep-
cija ekasne prilagodbe potrebama potroaa (ECR)
u SAD-u danas gubi na znaaju kao organizacija i
pokret. To je uzrokovano pojaanim nezadovolj-
51 Levy&Weitz, 2007, str. 321.
52 Varley, R.: Retail Product Management Buying and Merchan-
dising, Second edition, Routledge, London, 2006. Varley, 2006,
47.
53 Dupre, K.& Gruen, T.W.: The use of category management
practices to obtain a sustainable competitive advantage in the
fast-moving-consumer-goods industry, Journal of Business
and Industrial Marketing, Vol. 19, No. 7, 2004. , str. 444-459.,
(dostupno na:
http://www.emeraldinsight.com.oyd.lib.umn.edu/Insight/view-
PDF.jsp?contentType=Article&Filename=html/Output/Published/
EmeraldFullTextArticle/Pdf/0800190702.pdf ), [pristup 15. 02.
2009.], str. 455.
stvom od strane proizvoaa. Naime, u poetku su
proizvoai bili oduevljeni idejom dobivanja uvida
u poslovanje maloprodavaa i samostalnog predla-
ganja planograma za maloprodavaeve kategorije.
No, s vremenom su maloprodavai prebacili gotovo
cjelokupan posao analize podataka i dodatnih
istraivanja trita kategorije na proizvoae (to za
njih predstavlja rastui troak). Osim toga, poinju
im davati samo ograniene podatke, a s druge strane
uvelike protiraju od dobavljaeva znanja, struno-
sti i podataka vezanih uz kategoriju.
Iz navedenih razloga nastaje novi pokretiorga-
nizacija, poznat pod akronimom CPFR (od engl.
collaborative planning, forecasting and reple-
nishment, tj. zajedniko planiranje, prognoziranje i
popunjavanje). CPFR je vaan upravo u onom dijelu
u kojem je ECR zakazao u praktinoj provedbi, tako
da se u njemu postie bolja meusobna suradnja i
bolji rezultati za maloprodavaa i dobavljaa. No, i u
ovoj koncepciji upravljanje kategorijama proizvoda
zauzima sredinje mjesto.
Koristi od zajednikog planiranja, odnosno
suradnje kroz dijeljenje podataka su obostrane
proizvoa ponajvie protira kroz mogunost
smanjivanja razine zaliha (smanjivanje efekta bia) i
ubrzanog smanjenog vremena (ciklusa) za popu-
njavanje, a maloprodava smanjuje vjerojatnou
nastanka situacije da nema proizvoda na polici kao
i razinu vlastitih zaliha. Sinergijske se efekti postiu
znatno poveanom prodajom za oba lana.
Dakle, koncept category managementa u SAD-u
nalazi se u svojoj prijelomnoj fazi, popularnost i
implementacija mu dijelom opadaju. Istraivai
nalaze brojne probleme i promiljaju o tome da
li je category management mrtav ili kakva mu je
budunost
.
No, smatra se da su prednosti category mana-
gementa daleko vee od prepreka njegovu dalj-
njem provoenju te da e se nastaviti s njegovim
koritenjem, ali u drugaijem prilagoenom obliku
vertikalne suradnje, odnosno vertikalnog marketin-
ga koji e vie stremiti win-win situacijama.
54 Nedel, S.: Whats the Future of Category Management?, ESO-
MAR Retail Conference, Valencia, 2007., (dostupno na: http://
www.advancedsimulations.com/en/downloads/ESOMAR%20
Retail%202007%20-%20Valencia.pdf ), [pristup15.02. 2009.]
8
6. Zakljuak
Suvremeno vertikalno partnerstvo proizvoakih
i trgovinskih kompanija ogleda se, prije svega, u
koncepciji upravljanja kategorijama proizvoda. U
odnosu na ranije koncepcije vertikalnoga marketin-
ga u koncepciji upravljanja kategorijama proizvoda
partneri (maloprodavai i proizvoai), vie nego
ikada, dijele informacije i resurse kako bi poveali
prodaju, snizili trokove distribucije i poveali
mare.
U pronalaenju daljnih novih oblika suradnje u
sklopu vertikalnoga marketinga vrijednost category
managementa se ne smanjuje, samo se pojavljuje u
sklopu drugih koncepcija. Naime, category manage-
ment je i nastao na temeljima boljeg zadovoljavanja
potreba kupaca i pruanja vee dodane vrijednosti
te e se njegov razvoj i dalje kretati u istome smjeru.
8
LI:vun:uun
AC Nielsen, with Karolefski, J., Heller, A.: Consumer-centric category management: how to increase prots by managing categories based on consu-
mer needs, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2006.;
Bantleon, W., Wendler, E.; Wolf, J.: Absatzwirtchaft, Westdeutscher Verlag, GmbH, Opladen, 1976.;
Category Management, Nielsen Marketing Research, Mnchen, 1992.;
Category Management Report: Enhancing Consumer Value in the Grocery Industry. Washington, DC: Joint Industry Project on Efcient Consumer
Response, 1995.;
Corsten, D.; Ptzl, J: ECR Efcient Consumer Response, Integration von Logistikketten, 2004., (dostupno na: http://les.hanser.de/les/
docs20040401_244515431-17562_3-446-21892-0.pdf ), [pristup 10.04.2004.];
Desrochers, D.M.; Nelson, P.: Adding consumer behavior insights to category management: Improving item placement decisions, Journal of Retai-
ling 82 (4), 2006., str. 357365, (dostupno na:
http://www.sciencedirect.com.oyd.lib.umn.edu/science?_ob=MImg&_imagekey=B6W5D-4M0S3J6-1-B&_cdi=6568&_user=616288&_
orig=search&_coverDate=12%2F31%2F2006&_sk=999179995&view=c&wchp=dGLbVzW-zSkzV&md5=ddab5ab12f1fea8bc42afb2375670a32&ie=/
sdarticle.pdf ),[pristup15.02. 2009.];
Dujak, D.: Proces proces upravljanja kategorijama proizvoda (category management) u maloprodaji na primjeru Konzuma d.d., magistarski rad,
Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008.;
Dupre, K.& Gruen, T.W.: The use of category management practices to obtain a sustainable competitive advantage in the fast-moving-consumer-go-
ods industry, Journal of Business and Industrial Marketing, Vol. 19, No. 7, 2004. , str. 444-459, (dostupno na:
http://www.emeraldinsight.com.oyd.lib.umn.edu/Insight/viewPDF.jsp?contentType=Article&Filename=html/Output/Published/EmeraldFull-
TextArticle/Pdf/0800190702.pdf ), [pristup 15. 02. 2009.];
Falk, B.; Wolf, J.: Handelsbetriebslehre, Zehnte Auage, Verlag Moderne Industrie, Landsberrg am Lech, 1992.;
Feriak, V.: Nabava: Politika-Strategija-Organizacija-Management, Vlastito izdanje, Zagreb, 2002.;
Gmbel, R.: Handel, Markt und konomik, Betriebswirtschaftlicher Verlag Dr. Th. Gabler, Wiesbaden, 1985.;
http://www.integratedresearch.com/applications/categorymanagement.htm [pristup15.02. 2009.];
Irrgang, W.: Strategien im vertikalen Marketing, Verlag Wahlen , Mnchen , 1989.;
Leitherer, E.: Betriebliche Marktlehre, Erster Teil. Grundlagen und Methoden, Stuttgart, Carl Ernst Poeschel Verlag GmbH, Stuttgart, 1974.;
Levy, M.; Weitz, B.A.: Retailing Management, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2007.;
Mefert, H.; Stefenhagen, H.: Konikte zwischen Industrie und Handel, Betriebswirtschaftlicher Verlag. Dr. Th, Gabler, 1976.;
Nedel, S.: Whats the Future of Category Management?, ESOMAR Retail Conference, Valencia, 2007., (dostupno na: http://www.advancedsimula-
tions.com/en/downloads/ESOMAR%20Retail%202007%20-%20Valencia.pdf ), [pristup15.02. 2009.];

Nieschlag, R.: Binnenhandel und Binnenhandelspolitik, Zweite Auage, Duncker & Humblot, Berlin, 1972.;
Oehme, W.: Handels Marketing, Verlag Franz Wahlen, Mnchen, 1983.;
Schgel, M.; Sauer, A: Auf dem Weg zur Multichannel Distribution Herausforderungen fr die Automobilbranche (str. 1- 23), u: V. Trommsdorf
(ur.), Handelsforschung 2001/02, Wandel der handelsrelevanten Wertschpfungsprozesse, Kln, BBE, 2002., (dostupno na: http://www.imh.
unisg.ch/org/imh/web.nsf/076175c441d7805bc1256bc2002444d7/e59957e36f80 ), [pristup17.07.2004.];
Schmickler, M.& Rudolph, Th.: Erfolgreiche Kooperationen: Vertikales Marketing zwischen Indusrie und Handel, Hermann Lucterhand Verlag
GmbH, Neuvied und Kriftel, 2002;
Segetlija, Z.: Instrumenti vertikalnog marketinga u trino razvijenim zemljama I, Nova trgovina, Vol. 36, Br. 10/1983., str. 477 481;
Segetlija, Z.: Instrumenti vertikalnog marketinga u trino razvijenim zemljama II, Nova trgovina, Vol. 36, Br. 11/1983., str. 525 534;
Segetlija, Z.: Trgovinsko poslovanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek. 2006.;
Seni, R.: Sistem i funkcionisanje kanala prodaje u trinoj privredi, Nauna knjiga, Beograd, 1976.;
Stamm, A.: Wertschpfungsketten entwicklungspolitisch gestalten, Eschborn, Deutsche
Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit GmbH, 2004., (dostupn na:
86
Zdenko Segetlija, Ph. D.,
Davor Dujak, M. Sc.,
Nvv Vvu:ItnI Mnuv:Io ov Puooutvus no SmnII Tunovus
Summary
In relations of producers and small traders, dierent forms of vertical marketing develop a long time. Howe-
ver, under the contemporary conditions of retail global companies, the question is rst about conception
of products categories called category management CM. Namely, the prerequisites of business success of
contemporary retail economic subjects in new highly competitive environment hide in the implementation
of new managing conceptions and new technologies.
Tis paper rst gives a short analysis of some former theoretical cooperation viewpoints of producers and
traders in marketing channels, later, it analyzes the basic assumptions of new vertical marketing on which
rests the conception of category management. Besides, the paper states the application possibilities of the
stated conception from the traders point of view. Te basic hypothesis from which the authors start is the
indispensability of vertical marketing application in the relations of contemporary retail economic subjects
and producers in all market economies and the implementation of category management in its structure.
Key words
Marketing channels, vertical marketing, category management, retail, concentration
http://www.gtz.de/trade/download/stamm2004dt.pdf ), [pristup17.07.2004.];
Stefenhagen, H.: Konikt und Kooperation im Absatzkanlen, Betriebswirtschaftlicher Verlag Dr. Th. Gabler, Wiesbaden, 1975.;
Theis, H. J.: Handels- Marketing, Deutshcer Fachverlag GmbH, Frankfurt a.M., 1999.;
Thies, G.: Vertikales Marketing, Walter de Gruyter, Berlin New York, 1976.;
Tietz, B.. Handelsbetrieb, Verlag Franz Wahlen, GmbH, Mnchen, 1985.;
Tipuri, D.: Interorganizacijski odnosi u kanalima marketinga, Doktorska disertqacija. Eknomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1993.;
Tomczak, T.; Schgel, M.; Sauer, A.: Kooperationen in der Konsumgterindustrie, 2003.,
(dostupno na: http://www.imh.unisg.ch/org/imh/web/nsf/www.PubPublikationenGer?openview&count=999 ), [pristup 17.07. 2004];
Unternehmensfhrungslexikon, 2004., (dospupno na: http://www.steuerlex.de/guener-s.../lexika.html?lfdnr=2258&i=&lexikon=U&no_body ),
[pristup17.07.2004.];
Varley, R.: Retail Product Management Buying and Merchandising, Second edition, Routledge, London, 2006.;
Wohlmuth, K.: Chancen der Globalisierung fr wen ?, Berichte aus dem Weltwirtschaftlichen Colloquium der Universitt Bremen, Nr. 81,2003.,
(dostupno na: http://www.iwim.uni-bremen.de/publikationen/pdf/081.pdf ), [pristup17.07. 2004.].
8;
S:uuI unoovI
PuovvssIonI nu:ItIvs
Vesna Vuli, prof.:
O uspjenom pisanju e-maila
On More Eective E-mail Writing
8,
ON MORE EFFECTIVE E-MAIL WRITING
UDK 004.773.3
Struni rad
Summnuv
Tis article is intended to be a simplied guide for the ecient use of e-mail in business and private commu-
nication in English. E-mailing is frequently used as a substitute for other kinds of communication in todays
working environment, due in particular, to the fact that messages are transmitted instantly, irrespective of
the distance of the recipient. Due to the speed and volume of e-mail, mastering the art of eective e-mail
writing includes the knowledge of Network Etiquette or Netiquette and it is therefore important that whet-
her it be for business or private use, the basics of e-mail etiquette are followed.
When writing an e-mail it is important to consider the recipient. Careful consideration will determine the
content and style of the e-mail.
No less important is knowing the points of detail in writing e-mail. Tat is, to be clear and concise in the
specic information that the e-mail should contain. Furthermore, abbreviations, acronyms and emoticons
are frequently found in e-mail and their use should also be considered. An e-mail is a valuable communicati-
on tool and it is essential to use it eectively in order to improve both professional and private communica-
tion.
Kvv vouos
e-mail, e-mail etiquette, guidelines, eective writing, recipient
Vesna Vuli, prof.,
predava za engleski jezik Veleuilite u Poegi
Vesna Vuli, B.A., Lecturer: On More Efective E-mail Writing
,o
1. Introduction
Over the last few years, e-mail (also known as
electronic mail) has been widely accepted by the
business community as the rst broad electronic
communication medium.
E-mail is the telecommunication exchange of
computer text messages. It may, in addition to plain
text message also include attachments of texts and
non-text les (graphic images and sound les),
programs and spreadsheets.
Some of the benets of e-mail are that not only it
is cheaper and faster than a letter but less intrusive
than a phone call. It can be sent to individuals and
to a list of people as well. A message can be accessed
from any computer with an Internet connection, re-
plied to automatically and stored for future review.
Because of these benets, e-mail use is explo-
ding. However, despite its many advantages, e-mail
poses some challenges for its users. In a busy busi-
ness life, e-mailing is used as a substitute for other
kinds of communication with the result that many
people nd it very dicult to adjust their communi-
cation styles to this new medium.
Tis article is intended to be a short practical
reference for more appropriate and eective e-mail
writing. In order to write an eective e-mail the
recipient must be considered. Te list of questions
and answers below serves as a guideline towards the
appropriate content and style of an e-mail.
Te most important points of detail that should
be taken into consideration are listed immediately
after.
Naturally, the role of language is important since
the clarity of an e-mail is essential.
Lists of abbreviations, acronyms and useful
expressions and phrases will help develop conden-
ce in writing e-mail in both professional and private
communication.
2. Some basic guidelines
Te most important thing to remember when
writing an e-mail is to consider the reader. Te
content and style of an e-mail will be aected by the
following considerations:
What is the obective of the e-nai/?
Do you know what are you trying to achieve If
you do not know what the objective is, think care-
fully before sending your e-mail.
What is the background to the issue?
It must be clear why you are sending an e-mail if
you want to be fully understood.
Who is going to be reading it?
Is it going to be read by the intended recipients
or by another person Remember to bear in mind
that e-mail in-boxes are not necessarily only ope-
ned by the person named in the Send to box.
What sty/e are you using?
Te style of an e-mail gives a certain impression
of you to someone who is opening it for the rst
time.
How to choose the content?
What does a recipient need to know How
much background information is needed Do you
need any information from the recipient How
much does the recipient understand about the
subject matter of the e-mail If the e-mail covers
complex matters, it is good practice to explain that
a document follows.
Is a conc/usionresponsereconnendation required?
Repeating the purpose of the message or giving
a direct instruction at the end of an e-mail helps the
reader to clearly understand the message.
How to dea/ with attachnents?
If the attachments are sent, they are to be
specied clearly. In case they need certain software
to be opened it is helpful to say what is needed.
Make sure the attachments you send are free of any
viruses.
Te immediacy of e-mail is very temp-
ting, which is why you should put yourself across
appropriately in an e-mail. Tis form of communi-
cation has no tone of voice, facial expressions, body
language or gestures to help argument the message.
,
In this rapid form of communication the detail is
very important.
3. Points of detail
When writing an e-mail consider the following
list of some of the most important points of detail:
Iornat
An appropriate format that matches the style
used in the companys letters and faxes should be
used. A good deal of care in the presentation of
your text should be taken, due to the fact that the
message you send might not look the same when
displayed on your correspondent s screen. Te reci-
pient may be using a dierent software program to
read it. If you dont know which e-mail reader your
correspondent has, dont use formatted text or send
web pages as text. Do be aware of special characters
and cautious with attachments.
Typographyfont
People usually nd it harder to read things on
a screen than on paper. Te nrecipients e-mail
reader may not have the same capabilities as your
e-mail software. Most companies have a prescribed
font and style, but others can be chosen from the
drop-down list box. Te option to highlight text in
your e-mail can also be selected, using devices such
as bold, underline and italics. Graphic emphasis
can help keep people reading, but it should not be
overdone. Never write in capital letters. It gives the
impression you are shouting at the recipient.
Subect
Use a subject line that summarises clearly the
content of the message. It does not need to be a
complete sentence, but make it simple and strai-
ghtforward. In a business e-mail repeat the subject
line in the body of the e-mail, beneath the saluta-
tion. It makes no sense to send a message with no
subject since it seems to be about nothing. You
want your recipient to read your message when it
arrives and nd it easily in their les at a later date,
if they need it.
Sa/utation
Salutations may be tricky especially if you are
crossing cultures and languages. Te appropriate
form to use will depend on style. A more formal
style is used if you have not exchanged correspon-
dence before. Frequently titles are dierent for men
and women. Te family name comes rst in some
cultures and last in others. Honoric can also vary
based on status or age.
Va/ediction
It is considered appropriate to end with an
informal sign o. Yours sincerely , Kind regar-
ds and Best wishes are used by most people.
Always close with your name, even though it is
included at the top of the e-mail.
Detai/s of the writer tit/e conpany
It can be set up as a default signature, which
appears at the foot of the message. Tis includes
your typed name and title as well as details of the
company you represent. A good rule of thumb is to
keep it short, no longer than four lines.
Attachnents shou/d be c/ear/y described and nenti-
oned in the text
If you are sending pictures or documents make
sure that they are a reasonable le size ( less than
MB). Big les can cause problems for the per-
son receiving them. Never send an attachment to
someone you do not know the rst time you contact
them. Never send business attachments outside
of business hours and be sure to have anti-virus
software installed on your computer.
Hyper/inks
Inserting hyperlinks into e-mail messages
is more useful than sending information about
something you do not have a copy of, but which is
available on a web page. Te recipient simply clicks
on the link and this action opens the web page.
Punctuation
Dont ignore punctuation, capital letters and
spelling. A careless, disorganized e-mail can leave
the reader puzzled by the meaning and present you
as a careless, disorganized person.
,a
Iength of e-nai/
Tere are no hard and fast rules about the
appropriate length of an e-mail.A good general
rule is to keep the e-mail as short as possible and
come directly to the point. Ideally, it should have
one point to make and shouldbe clear in what it is
asking the recipient to do with the information. Use
only a few paragraphs and a few sentences per pa-
ragraph and if possible, no more than twelve lines.
Bear in mind that some people receive and read
hundreds of e-mail communications every day.
Iine /ength
Use short simple sentences. Long sentences and
complex syntax are dicult to read and understand.
Lines should be under seventy characters long.
Paragraphing shou/d be used when there is a change
of topic or subect
Consistency is inportant if the e-nai/ contains
nunbering
If you have a number of points to make, stick to
a),b),c) or .i,.ii, .iii or whichever style you prefer.
4. The role of language
Te clarity of an e-mail is essential. Messages
must look good. Some people may be literally
insulted by getting e-mail with errors, so spellcheck
your e-mail. Grammar-checkers and spellcheckers
can help. However, remember there are many easily
confused words and the computer spellchecker will
only identify misspelled words, but not misused
ones.
Te present simple is used to explain the purpo-
se of the e-mail, whereas the present continuous has
a less formal tone and is appropriate to promote a
friendly business relationship. Te present perfect
continuous is frequently used to outline problems
or to introduce a topic.
It is important to use polite language, even in
informal e-mail. Please can be used in every type
of request, and phrases with could and would like
are more polite than phrases with can and want. In
enquires it is best to avoid imperatives like send
me
By adding please the sentence becomes more
polite.
When things arent developing according to
plan, the use of diplomatic language gives you the
opportunity to point out mistakes gently, without
oending the person youre writing to.
We have a slightiminorilittle problem.
Unfortunately, the mistake is rather serious.
It is good practice to stick to professional langu-
age and you may consider using anticipate instead
of expect or requirements instead of needs, for
example. Also you should always leave out all ist
comments racist, sexist or ageist.
Keeping all of these suggestions in mind, may
help in composing e-mail more successfully.
Te register of an e-mail (how formal or informal
it is) depends on the type of message and who is it
written for. An enquiry, apology or an e-mail to a
new customer is more formal than an e-mail about
rescheduling a meeting.
Te following is a list of standard phrases used in
e-mailing. Emerson
(aoo)
5. Abbreviations, acronyms and emoticons
Abbreviations are more common in informal
e-mail. Tat said, some standard abbreviations like
ASAP are found in formal communications as well
as e-mail.
Te following is a list of common abbreviations
.Chapman
a
(aoo;)
appt ..................appointment
ASAP ...............as soon as possible
at the mo .........at the moment
e.g. ....................for example
etc .....................and so on
i.e. ......................in other words
info ...................information
pls .....................please
re .......................regardingiabout
rep .....................representative
rgds ...................regards
1 Emmerson, P., Email English, Macmillan, 2004
2 Chapman, R., English for Emails, Oxford University Press,
2007
,
wie ....................weekend
wk .....................week
yr .......................yeariyour
Acronyms (where initial letters are used to make
up another word) are becoming more and more
popular in e-mail. Tere are many already and new
ones are appearing daily.
Te following is a list of some of the more co-
mmon acronyms that frequently appear in e-mail.
Chapman (aoo;)
AFAIK .............. As far as I know
BCNU .............. Be seeing you
BTW ................ By the way
CUL8R ............. See you later
FYI .................... For your information
Fwd ................... Forward
IMO ................. In my opinion
NRN ................. No response needed
Tx ................... Tanks
TIA ................... Tanks in advance
It would be a good idea to learn these and the
ones that are commonly used within your profe-
ssion or industry sector. However, be careful when
using them in email being sent externally because
business e-mail etiquette strongly suggests avoiding
over familiar language, slang and acronyms.
When communicating with others face to face,
, of the message is non-verbal. Te reader of the
e-mail cannot see your face, your gestures or hear
the tone of your voice. For that reason chose your
words carefully. Tere are also several textual stand-
ins for gestures. A facial gesture can be represented
with an 'emoticon' or 'smiley' : a textual drawing of a
facial expression. Te most common are : - ) (happy)
and : - ( (sad).
Emoticons should be avoided in business e-mail
unless they are informal messages between co-
workers.
6. Conclusion
Tis article is intended for students and business
professionals whose rst language is not English but
who have to communicate in English in the course
of their study and work.
Te business world has changed a great deal sin-
ce the introduction of the Internet. Traditional for-
mal business letters have been changed by business
e-mail which has imposed some new challenges and
opportunities in business communication.
Lydia Ramsey
( aoo;) says that an e-mail is as

much a part of our professional image as the clothes
we wear, the postal letters we write, the greeting on
our voice mail and the handshake we oer.
A systematic approach can speed up and im-
prove the process of eective e-mail writing. Tis
article gives an insight into some basic knowledge of
e-mail etiquette. Common phrases for typical e-ma-
ils, along with lists of abbreviations and acronyms
serve as a short practical reference for more appro-
priate and eective e-mail writing. Business writing
represents an opportunity for the businessperson.
In order to establish positive business relationships,
the businessperson has to be perceived as a caring
and intelligent human being with whom it would be
a joy to communicate. A clear, concise and precise
e-mail will denitely contribute to that.
3 Ramsey, L., Business Email Etiquette: Maintaining a Profes-
sional Image, 2007
,
Rvvvuvtvs
1. Carter, R., Cornbleet, S., (2001). The Language of Speech and Writing, Routledge, London
2. Chapman, R. (2007). English for Emails, Oxford University Press, Oxford
3. Cooper, N. (2009). Writing More Efective Business Emails, 7 Tips for Better Business Email
http://personal-workhabits.suite101.com/article.cmf/writing_more_efective_business_email
4. eri, V.,Varga, M., (2004). Informacijska tehnologija u poslovanju, Element,Zagreb
5. Duck, S. K., (2007). A Beginners's Guide to Efective Email, http://www.webfoot.com/advice/email.top.php
6. Emmerson, P. (2004). Email English, Macmillan Education, Oxford
7. Farrah, K., (2007). 10 Ways to Make Your Emails Look More Professional
http://www.articlesnatch.com/Article/10-Ways-to-Make-Your-Emails-Look-
8. Lamb, L., Peek, J., (1995). Using Email Efectively, O'Reilly & Associates
9. Ramsey, L. (2007). Business Email Etiquette: Maintaining a Professional Image
http://www.sideroad.com/career-Advice/business-email-etiquette.html
10. Swinton, L., (2007). Writing Business Emails That Say the Right Thing About You,
http://www.mftrou.com/writing-business-emails.html
11. Acronym Finder,
www.acronymnder.com/
12. Netiquette Guidelines RFC 1855,
http://www.dtcc.edu/cs/rfc1855.html
13. Netiquette,pravila ponaanja na Internetu, (2008).
http://helpdesk.carnet.hr/Netiquette
14. Standard Phrases for Letters and Emails, (2007).
www.theenglishweb.com
,
Vesna Vuli, prof.,
predava za engleski jezik Veleuilite u Poegi
O usv)vsom vIsn)u v-mnIIn
Saetak
Ovaj rad je zamiljen kao jednostavan vodi za uspjeno pisanje e-maila u poslovnoj i privatnoj komunikaciji
na engleskom jeziku. U radnom okruenju e-mail esto zamjenjuje druge vrste komunikacije, ponajvie jer
omoguava brzi prijenos poruka neovisno o udaljenosti sugovornika.
Vjetina uspjenog pisanja e-maila ukljuuje i kulturu komuniciranja putem interneta. Vano je, bez obzira
na to radi li se o poslovnoj ili privatnoj komunikaciji, slijediti bonton emaila. Piui e-mail, moramo znati
komu ga upuujemo. Paljivo promiljanje odredit e mu sadraj i stil. Veoma je vano znati i neka opa
pravila o pisanju e-maila koja ukljuuju jasnou i preciznost njegovoga sadraja.
Skraenice, akronimi i ikone raspoloenja takoer se koriste pri pisanju e-maila i stoga ih je poeljno pozna-
vati. E-mail je zasigurno vrijedan komunikacijski alat, stoga je bitno znati pravilno ga koristiti i tako olakati i
unaprijediti poslovnu i privatnu komunikaciju.
Kljune rijei
e-mail, bonton e-maila, vodi, uspjeno pisanje, primatelj e-maila
,6
Tablica 1: Standard phrases for e-mail
Formal /Neutral Informal
Name
Dear Mr/Mrs /Ms Dupius
Dear Mary
Hi / Hello Mary
Mary, ( or no name at all )
Previous contact
Thank you for your e-mail of ..
Further to your last e-mail, .
I apologise for not getting in contact with you before now.
Thanks for your e-mail,
Re your e-mail, .
Sorry I haven't written for ages, but I've
been really busy.
Reason for writing
I am writing in connection with .
In reply to your e-mail, here are ..
We would like to point out that ..
Just a short note about .
Here's the . You wanted.
Please note that
Giving information
I am writing to let you know that .
We are able to conrm that .
We regret to inform you that .
Just a note to say .
We can conrm that ..
Unfortunately,
Attachments
Please nd attached my report.
I'm sending you . as a pdf le.
I've attached .
Here is the . you wanted
Asking for information
Could you give me some information about
I would like to know ....
I'm interested in receiving/nding out
Can you tell me a little more about .
I'd like to know .
Please send me
Requests
I'd be grateful if you could .
Do you think I could have . ?
Please could you
Can I have ?
Promising action
I will .
I will contact you again shortly.
I'll
I'll get back to you soon.
Ofering help
Would you like me to . ?
If you wish, I would be happy to
Do you want me to . ?
Shall I ?
Final comments
Thank you for your help.r Thanks again for .
Just give me a call if you have any questions. My number is
Please feel free to contact me if you have any questions. My
direct line is .
Close
I am looking forward to ( + ing )
Give my regards to
Best wishes
Regards
Looking forward to ( + ing )
Best wishes to
Speak to/ See you soon.
Bye (for now ) All the best
,;
PuInzI )Ion
Boo uvvIvv
Kristina Petljak, mag.oec.univ.spec.oec:
Kerstin Gustafsson, Gunilla Jnson, David Smith & Leigh Sparks, Velika Britanija, Kogan Page, ., str.
Retailing Logistics & Fresh Food Packaging:Managing Change in the Supply Chain
Review of book Retailing Logistics & Fresh food: Managing Change in the Supply Chain by Kirstin Gustafsson, Gunilla
Jnson, David Smith & Lee Sparks, Kogan Page,
eljko Pavi, prof.:
Prikaz zbornika radova "Sadanjost i Budunost sela i Poljoprivrede", Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski
fakultet u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, .
Review of Collection of Papers "Present and Future of Village and Agriculture", University of J.J. Strossmayer in Osijek,
Faculty of Economics in Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, .
,,
KERSTIN GUSTAFSSON, GUNILLA JNSON, DAVID SMITH & LEIGH
SPARKS, VELIKA BRITANIJA, KOGAN PAGE, 2009., 228 STR.
RETAILING LOGISTICS & FRESH FOOD
PACKAGING:MANAGING CHANGE IN
THE SUPPLY CHAIN
Prikaz knjige
1. Uvod
Potroai su kvalitetu i svjeinu hrane prepoznali
kao imbenike koji imaju direktan utjecaj na njihovo
zdravlje, stoga je na maloprodavaima svjeih
proizvoda velika zadaa ponuditi takav proizvod po
traenoj cijeni uz najnie mogue trokove lanca
opskrbe hranom. Za maloprodavae je vano pratiti
trendove u industriji pakiranja, posebice kada govo-
rimo o pakiranjima za ouvanje svjeine proizvoda,
stoga je nuno biti u toku s aktualnim trendovima
u logistici pakiranja kao i distribuciji svjee hrane,
koje nam ova knjiga na osebujan nain i donosi.
Prvo poglavlje Uvod u logistiku pakiranja i
maloprodaju svjee hrane (Packaging Logistics
and Fresh Food Retailing: An Introuction) razmatra
u dananje vrijeme, novi nain prodaje svjee hrane,
pa tako moemo govoriti o oitoj promjeni u ma-
loprodaji svjee hrane, koja se odnosi na promjene
u maloprodajnim oblicima koji prodaju hranu kao i
u nainu prezentacije svjee hrane unutar proda-
vaonica. U maloprodaji svjee hrane, primjetna su
znaajna poboljanja u logistici pakiranja koja omo-
guavaju bolje manipuliranje svjeim proizvodima.
Pakiranje, manipulacija i prijevoz svjeih proizvoda
procesi su od iznimne vanosti za proizvoae,
preraivae, dobavljae i maloprodavae.
Drugo poglavlje Vodstvo maloprodavaa u
kanalima svjee hrane (Retail Leadership in
Fresh Food Channels) opisuje promjene koje su
se dogodile u maloprodaji hrane, a odnose se na
promjene u lokaciji maloprodavaa, oblicima malo-
prodajnih formata i jaanje snage maloprodavaa. U
ovom poglavlju autori nam ukazuju na preobrazbu
maloprodaje koja je dovela do preinaka u lancu op-
skrbe, posebice u reorganizaciji kanala distribucije
svjee hrane.
Tree poglavlje Logistika maloprodavaa svje-
e hrane (Fresh Food Retail Logistics) razmatra
promjenu u upravljanju logistikom svjee hrane.
Autori se osvru na karakteristike lanca opskrbe s
kontroliranom temperaturom, koji uvelike doprino-
si uspjenosti i rastu trita svjee hrane.
Kristina Petljak, mag. oec. univ. spec. oec
znanstvena novakinja - asistentica,
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Kristina Petljak, mag. oec. univ. spec. oec: Prikaz knjige Kerstin Gustafsson, Gunilla Jnson, David Smith & Leigh Sparks, Velika Britanija, Kogan Page, 2009., 228. str.
oo
etvrto poglavlje Pakiranje i svjea hrana
(Packaging and Fresh Food) objanjava elemente i
trendove zbog kojih je dolo do promjena u razvoju
pakiranja hrane. Poglavlje donosi pregled dostupne
literature o pakiranju iz perspektive logistike, na
temelju kojeg autori zakljuuju da postoji manjak
radova na tu temu, to je neobino s obzirom na
promjene koje su se dogodile u industriji, a omogu-
ile su znatan napredak u lancu opskrbe malopro-
daje, posebice u podruju svjee hrane. Na poetku
poglavlja autori pojanjavaju funkcije pakiranja i
donose strunu terminologiju vezanu za pakiranje
te upoznaju itatelja s industrijom pakiranja. U po-
glavlju se usporeuju prednosti i nedostaci upotrebe
valovite pakirne ambalae u usporedbi s plastinim
koarama za pakiranje. Autori obrauju i pitanje
zatite okolia, analiziraju produktivnost poduzea
s obzirom na prilagodbu lanca opskrbe, a dotaknuli
su i podruje zatite proizvoda, posebice na duljim
transportnim rutama. Kao zakljuak, mogli bismo
naglasiti vanost ove teme za poduzea koja ele
promijeniti dotadanji nain pakiranja proizvoda i
slijediti izazove koji su nametnuti od konkurencije.
U petom se poglavlju Matrica odluivanja u
logistici pakiranja (Packaging Logistics Decision
Matrix:Change Management) razmatra na koji
nain upravljati logistikom pakiranja. Na poetku
poglavlja autori donose saet osvrt na promje-
ne koje su se dogodile u maloprodaji, logistici i
pakiranju. Potom se u poglavlju detaljno analiziraju
odnosi spomenutih promjena, odnosno razmatra se
matrica odluivanja u logistici pakiranja. Spomenu-
ta matrica detaljno se obrazlae na primjeru lanca
opskrbe hranom, a poseban naglasak autori stavljaju
na upravljanje promjenama du opskrbnog lanca,
kako bi to bilo uspjeno provedeno.
U estom poglavlju Osnovne studije sluaja
(Major Case Studies) opisane su dvije studije
sluaja, prva iz Ujedinjenoga Kraljevstva, a druga
iz vedske. U studijama sluaja razmatraju se pro-
mjene u lancu opskrbe logistike pakiranja, odnosno
dvije razliite mogunosti organiziranja logistike pa-
kiranja i uvoenja strategije pakiranja svjee hrane
za analizirana poduzea.
U sedmom poglavlju Primjena studija sluaja
(Application Case Studies) autori donose saete
Kristina Petljak, mag. oec. univ. spec. oec: Prikaz knjige Kerstin Gustafsson, Gunilla Jnson, David Smith & Leigh Sparks, Velika Britanija, Kogan Page, 2009., 228. str.
studije sluaja, koje olakavaju itateljima poveziva-
nje obraene teorije s primjerima iz prakse.
Osmo poglavlje Pokretai promjena u logistici
pakiranja (Change Drivers in Packaging Logi-
stics) analizira kako pokretai promjena mogu
pridonijeti razliitim stupnjevima uspjenosti u uvo-
enju logistike pakiranja maloprodaje svjee hrane.
Poglavlje povezuje teorijske postavke koje su obra-
ene u prethodnim poglavljima knjige s praktinim
primjerima opisanima u studijama sluaja.
Zavrno, deveto poglavlje nosi naziv Zakljuak
(Conclusion) i sintetizira najvanija saznanja o
logistici pakiranja potrebna praktiarima, kao i aka-
demskim istraivaima. U zakljuku autori konci-
zno donose pregled i preporuku dodatne literature,
posebice iz podruja lanca opskrbe s kontroliranom
temperaturom.
2. Zakljuak
Knjigu Retailing Logistics & Fresh Food Pac-
kaging: :Managing Change in the Supply Chain
preporuila bih istraivaima koji se bave lancima
opskrbe i praktiarima, posebice preraivaima,
dobavljaima i maloprodavaima svjee hrane.
Praenje i prihvaanje novih trendova i naina
pakiranja, kao i distribucije svjee hrane vaan je
preduvjet za uspjean plasman hrane na trite, uz
zadravanje svih hranjivih sastojaka te zadovoljenje
potreba potroaa, pritom uvaavajui neizbjene
logistike trokove poduzea.
o
BOIDAR PETRA, ANTUN UNDALI, KRUNOSLAV ZMAI (UR.)
SADANJOST I BUDUNOST SELA I
POLJOPRIVREDE
Zbornik radova sa znanstvenog skupa GLOBALIZACIJA I REGIONALNI IDENTITET 2009.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 2009., 278
stranica.
Prikaz zbornika radova sa znanstvenog skupa
1. Uvod
Zbornik radova Sadanjost i budunost sela i
poljoprivrede proizaao je iz znanstvenog skupa
Globalizacija i regionalni identitet aoo,. odra-
nog u Osijeku a. i a6. rujna aoo,. godine. Zbornik
sadri radove koji s aspekta sociologije, agroeko-
nomije, ekonomije, demograje i informatologije
nastoje osvijetliti problematiku sela i poljoprivrede
u vremenu globalizacije. Radovi, njih ukupno petna-
est, podijeljeni su u dvije tematske skupine. U prvoj
skupini, pod nazivom Selo i seoski okoli: socio-
demografska analiza razvojnih potencijala, nalazi
se sedam radova iz podruja sociologije i demo-
graje. U njima se obrauju socijalni i demografski
resursi ruralnog prostora, koji proizlaze iz njegove
sociokulturne i prirodne posebnosti. U drugom se
dijelu, nazvanom Gospodarski potencijali ruralnog
prostora, analiziraju razliite dimenzije podizanja
gospodarske konkurentnosti ruralnog prostora.
U uvodnom radu Seoski krajobraz kao razvojni
potencijal, autora Ivana Cifria i Tijane Trako, em-
pirijskim se istraivanjem provjeravala hipoteza o
percepciji razliitih vrsta krajobraza - netaknutoga,
kultiviranog, seoskog, tehnikog, urbanog i zagae-
nog. Primjenom ljestvice semantikog diferencijala
autori pokazuju da se krajobrazi koji nose oznaku
prirodnosti - netaknuti, kultivirani i seoski - percipi-
raju znatno povoljnije. Iako je istraivanje raeno na
prigodnom uzorku studenata Ekonomskog fakulteta
u Osijeku, rezultati upuuju na znaajan razvojni
potencijal ovih tipova krajobraza.
U radu Neki elementi ruralne obnove u Hr-
vatskoj, autorice Maje tambuk, upozorava se na
polimorfnost ruralnog prostora i na mnogostrukost
u njemu prisutnih aktera i djelatnosti, pri emu
poljoprivreda ini samo jednu od njih. Uz upozore-
nje o drutvenoj osnovici ruralnih problema, u za-
kljuku se rada navodi nekolicina naela na kojima
valja zasnivati optimalnu koncepciju razvitka sela i
ukupnoga seoskog prostora.
Rad Draena ivia Demografski potencijali
seoskih naselja u Vukovarsko-srijemskoj upani-
eljko Pavi, prof.
Audeo, agencija za istraivanje trzista, Osijek
eljko Pavi, prof.: Prikaz zbornika radova sa znanstvenog skupa
oa
ji - prilog istraivanju urbano-ruralne polarizacije
Hrvatske bavi se dinamikim i strukturnim obilje-
jima ruralnih naselja u Vukovarsko-srijemskoj upa-
niji u posljednja etiri deseteljea. Rezultati upuuju
na regresivna demografska kretanja, ponajvie
depopulaciju i starenje stanovnitva, koji impliciraju
znaajne poremeaje u biodinamici i ekonomskim
aktivnostima stanovnitva, a time djeluju i kao oz-
biljna prepreka drutvenom i gospodarskom razvoju
sela.
U radu Cjeloivotno obrazovanje za razvoj hr-
vatskog sela i poljoprivrede, iji su autori urica
utini i Jerko Markovina, polazi se od ideje da su
nepismenost i neobrazovanost stanovnitva ozbiljna
razvojna zapreka ruralnih podruja. Zatim slijedi
prikaz statistikih pokazatelja obrazovnih potencija-
la seoskih podruja, kao i analiza mree obrazovnih
ustanova, s posebnim naglaskom na cjeloivotno
obrazovanje. U zakljuku rada naglaava se potreba
razvitka sustava cjeloivotnog obrazovanja primje-
renog razvoju hrvatskog sela i poljoprivrede.
Autorski prilog Ivana Markeia Analiza pisanja
Glasa Koncila o poljoprivredi i ruralnom razvoju
u kontekstu pregovora za ulazak RH u EU bavi
se analizom sadraja ovoga katolikog tjednika, s
posebnim osvrtom na pisanje o selu i poljoprivredi.
Na temelju analiziranih lanaka u petogodinjem
razdoblju, odnosno intervjua, reportaa i komenta-
ra koje sadre, autor zakljuuje da je Glas Koncila
ispunio vrlo znaajnu drutvenu funkciju dodatno
rasvjetljavajui problematiku hrvatskog sela i poljo-
privrede.
U radu Religijske promjene i ruralna religio-
znost, autora eljka Pavia, pokuava se utvrditi u
kojoj su mjeri suvremena religijska kretanja prisutna
na urbanom i ruralnom prostoru Slavonije i Baranje.
Rezultati provedenoga empirijskog istraivanja
pokazali su da ruralni prostor jo uvijek karakteri-
zira jaa religioznost, kao i tradicionalniji stavovi o
drutvenoj ulozi religije. Dodatna analiza pokazala
je da se neki od tih rezultata ne mogu objasniti
niim stupnjem obrazovanja seoskih stanovnika, to
upuuje na zakljuak da je selo jo uvijek donekle
poseban sociokulturni entitet u usporedbi s gradom.
Prvu skupinu priloga u ovome zborniku za-
kljuuje rad to je 'seosko' u selu danas, autora
Antuna undalia. U njemu se kroz analiziranje
tradicije, zajednitva i solidarnosti, prirodnosti
okruenja, infrastrukture, demograje i pogleda
na budunost regije, odgovara na pitanje o speci-
nostima ruralnog prostora nakon tranzicijskih
promjena. Rezultati anketnog istraivanja pokazuju
da je selo u oima ispitanika djelomino jo uvijek
prostor tradicije i zajednitva, no da postaje i sve
heterogenija sredina koju obiljeava elja mladih
i obrazovanih ljudi za odlaskom. Kod stanovnika
gradova prisutna je i svojevrsna romantizacija sela
i seoskog naina ivota.
Drugi dio zbornika otvara rad Poljoprivreda
i ruralna tranzicija autora Krunoslava Zmaia,
Boidara Petraa i Tihane Sudari. Autori konsta-
tiraju vrlo nepovoljno naslijee ruralnih krajeva
Hrvatske, koje se oituje u zaostajanju u pogledu
demografskih, sociokulturnih i prostorno-planskih
indikatora. U radu se sugerira da bi izlaz iz ovako
nepovoljnog stanja mogla predstavljati multifunk-
cionalna poljoprivreda i integralni ruralni razvoj.
Diverzikacija poljoprivrednih aktivnosti i njihovo
dopunjavanje nepoljoprivrednim sektorima, kao i
osiguravanje netrinih javnih dobara, osnovne su
sastavnice ovakvoga razvojnog koncepta.
Rad Strategija razvoja seoskog turizma baranj-
skog podruja, ije su autorice Jadranka Dee i
Jelena Kristi, propituje mogunost razvoja seoskog
turizma kao dopunske djelatnosti poljoprivrednih
gospodarstava na podruju Baranje. Empirijska
analiza obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
pokazala je njihove znaajne sociodemografske po-
tencijale. Stoga autorice zakljuuju da Baranja kao
regija ima komparativnu prednost za razvoj seoskog
turizma.
Rad Financijski instrumenti u poljoprivredi za
podruja posebne dravne skrbi, autora Branimira
Markovia i Domagoja Karaia, bavi se razliitim
nancijskim poticajima koje drava nudi kako bi
se potaknuo razvoj podruja od posebne dravne
skrbi. U radu je podrobnije objanjena nekolicina
poreznih olakica, kao i dostupni kreditni programi.
Autori zakljuuju da takvi poticaji nude razliite
mogunosti, koje bi trebalo bolje prezentirati kako
bi se privukli investitori koji osigurali poveanje
zaposlenosti i razvoj ovih podruja.
o
Autorice Ljubica Ranogajec i Ana Crnan u radu
Raunovodstvo u funkciji poveanja konkuren-
tnosti poljoprivrednih gospodarstava naglaavaju
korist raunovodstvenih informacija u razvoju po-
ljoprivrede, osobito kada su u pitanju mala i srednja
poljoprivredna gospodarstva. Autorice posebno
istiu potrebu uvoenja meunarodnih raunovod-
stvenih standarda, osobito Sustava poljoprivrednih
knjigovodstvenih podataka kojeg zahtijevaju smjer-
nice Europske unije i koji otvara nove moguno-
sti koritenja raunovodstva u poljoprivrednoj
proizvodnji.
Rad Utjecaj CEFTA sporazuma na vanjskotrgo-
vinsku razmjenu poljoprivrednih proizvoda u Bosni
i Hercegovini autora Ferhata ejvanovia, Kadrije
Hodia, Ermine Grozdani i evala Suljkanovi-
a, bavi se uincima CEFTA sporazuma u ovom
okruenju. Osobito se analizira razmjene poljopri-
vredne proizvodnje Bosne i Hercegovine i susjednih
zemalja, te se istie da je CEFTA sporazum donio
mjeovite rezultate u pogledu vanjskotrgovinske
bilance BiH.
U radu Vanost branda prilikom kupovine po-
ljoprivredno-prehrambenih proizvoda autora Ivane
Jelui i Zdravka Toluia, istie se da potroai rado
kupuju renomirane brandove kada su u pitanju po-
ljoprivredno-prehrambeni proizvodi. Mada potro-
ai ne smatraju da iza poznatog branda nuno stoji
kvaliteta, autori u zakljuku istiu da je izgradnja
branda vaan preduvjet trine konkurentnosti.
Danijel abi u radu Znaajnost 'Cijene proi-
zvoda' i 'Zemlje porijekla' u procesu kupovine mesa
empirijskim istraivanjem utvruje u kojoj su mjeri
ovi imbenici vani u svijesti kupaca. Rezultati istra-
ivanja upuuju na to da i cijena i zemlja porijekla
imaju vrlo vaan utjecaj pri kupovini, to opravdava
koritenje zemlje porijekla u promidbene svrhe.
Utvrena je i nekolicina statistiki znaajnih razlika
u pogledu vanosti ovih imbenika s obzirom na
pojedine demografske kategorije kupaca.
U radu ICT u poljoprivredi i njihov znaaj u bu-
dunosti poljoprivrede i ruralnih podruja, kojim se
zakljuuje ovaj zbornik, autor Josip Mesari upozo-
rava na nedovoljnu primjenu informacijsko-komu-
nikacijskih tehnologija u poslovanju poljoprivrednih
gospodarstava. Autor rjeenje vidi u aktivnijoj ulozi
drave, kao i u poticanju obrazovanja potencijalnih
korisnika ovih tehnologija.
Zakljuno se moe rei da ovaj zbornik svojom
interdisciplinarnou, ozbiljnou teorijskih analiza
i mnotvom aktualnih podataka, zainteresiranom
itatelju omoguava zanimljiv uvid u hrvatsku
ruralnu tranziciju u kontekstu unutarnjih razvojnih
problema i globalizacijskih izazova.
o
o
Uvu:v nu:ouImn
asopis Ekonomski vjesnik programski je
i sadrajno orijentiran na objavljivanje radova iz
ekonomske teorije, aktualne gospodarske prakse,
kao i za ekonomiju relevantnih priloga iz srodnih
znanstvenih podruja. U asopisu se objavljuju
recenzirani radovi (lanci), izvjea o rezultati-
ma znanstvenih istraivanja, rasprave, recenzije,
prikazi, osvrti, prigodni napisi. Pojedini brojevi
Ekonomskog vjesnika mogu se i ue tematski ure-
diti. Radovi objavljeni u asopisu kategoriziraju se
(recenziraju) u jednu od sljedeih skupina: izvorni
znanstveni lanak, prethodno priopenje, pregledni
lanak, izlganje na znanstvenom skupu i struni rad.
Konanu odluku o kategorizaciji donosi Urednitvo.
Radovi predloeni za objavljivanje moraju ispu-
njavati sljedee uvjete:
Rukopis ne moe biti ve objavljen ili u tu svrhu
upuen drugom izdavau.
Naslov mora biti koncizan, informativan i pri-
mjeren sadraju, te u pravilu ne smije biti dui od
osam rijei.
Ako je rad rezultat znanstvenih istraivanja
(projekti nancirani od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta Republike Hrvatske) to treba
biti naznaeno u napomeni (fussnoti) na prvoj
stranici teksta.
lanci obuhvaeni kategorizacijom moraju imati
saetak koji na skraen nain (najvie ao rijei)
predstavlja sutinu rada. Pisan u treem licu i
vidljivo odvojen saetak dolazi izmeu zaglavlja i
poetka teksta.
Rad treba bit napisan standardnim proredom i
dostavljen na CD-u (MS Word aoo ili MS Word
aoo;) i u tiskanom obliku. Rukopis rada moe,
ukljuujui priloge, biti veliine do jednoga autor-
skog arka. Izdava osigurava prevoenje saetka na
engleski jezik.
Tablice, slike, grakoni i druge ilustracije koje su
sastavni dio rada moraju biti jasno ureene i opi-
sane (broj, naslov, mjerne jedinice, legenda, izvor
podataka, naznaka pripadajueg mjesta u tekstu,
i sl).
Citirana literatura navodi se u napomeni ispod
teksta na pripadajuoj stranici uobiajenim meto-
dolokim postupkom (autor, naslov djela, izdava,
mjesto i godina izdanja, broj koritene stranice).
Svi prilozi za asopis dostavljaju se u dva tiskana
primjerka i na CD-u. Autor rada treba navesti: ime
i prezime, naziv i mjesto institucije u kojoj je zapo-
slen. Rukopisi se dostavljaju na adresu: Ekonomski
fakultet u Osijeku, Urednitvo Ekonomskog
vjesnika, ooo Osijek, Gajev trg ;.
Autor dobiva besplatan primjerak asopisa u ko-
jem je objavljen njegov rad. Rukopisi se ne vraaju.
o6

Ekvjesnik 092

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ekvjesnik 092

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IzonvnI snv)v:

Dr. Urban Bacher, Pforzheim, Njemaka

Usporeujui RCA rezultate za Hrvatsku i

To je vodilo i prema kon-

Nju ine sve komercijalne

Zbog svoje tenje za to boljim iskoritenjem

, sve vei broj malih i srednjih

Ovi podaci dokazuju

U vrijeme eneolitika (bakreno doba) dolazi do

: u prvi cehovski ode/ bi/i su okup/eni nastori koi

Privatnu imovinu nisu imali svi lanovi,

13 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu, fond: Kune zadruge,

Za oblike okrupnjavanja kao to su

Za takav oblik povezivanja pojedini

Tako e primjerice u bankarstvu banke,

Stoga bi inozemna banka kao strategiju

, je potpala pod veinsko

NEURONSKE MREE I STABLA

goritam mree irenje unatrag bio je presudan za

,gdje je n veliina uzorka za testiranje,

,gdje je t trenutni vor,

Tablica o sadri vrijednosti Cramerovog koecijenta V i koecijenta kontingence C izraunate u po-

karakteristike procesa pruanja usluge mogu imati

Proces pruana us/uga e kod ove banke i:vrstan

jenih mjernih ljestvica. Iz poetnog skupa tvrdnji

alfa koecijent) poprimi vrijednost oko o,,, pouz-

Sljedea tablica prikazuje rezultirajuu faktorsku

ureeni poslovi koje trebaju obavljati

Davanje znaenja ekonomskom razvoju na

Rizik likvidnosti jest, zajedno s kreditnim rizikom

, planiranje likvidnosti banke

su razlozi za rast i irenje

. Nakon njega, po obradi

i drugi. Nove funkcije trgovine u

vertikalni marketing moemo

i pri oblikovanju svojih

velikih industrijskih i trgovinskih koncerna

. Ove se tehnike prvenstveno koriste

( aoo;) says that an e-mail is as

You might also like