Tehnicki Glasnik 1-2-2010

Godite (Volume) 4.
Broj (Number) 1-2

Varadin, prosinac 2010.
ISSN 1846-6168
Osniva i izdava (Founder and Publisher):

Veleuilite u Varadinu
Urednitvo (Editorial Office):
J. Kriania 33, HR-42000 Varadin, Hrvatska;
Tel. ++385/ 42/ 493 328, Fax.++385/ 42/ 493 333
a-mail: casopis@velv.hr ; URL http://www.velv.hr
Glavni urednik (Editor-in-Chief):
ivko Kondi
Tajnitvo (Secretary Office)
Andreja Petrovi
Urednici rubrika (Contributing Editors):
Elektrotehika Ivan umiga
Strojarstvo - ivko Kondi
Multimedija - Damir Vusi
Logistika Marko Stoi
Graevina- Boo Soldo
Uredniki odbor (Editiorial Board):
Veleuilite u Varadinu:
Ivan umiga, ivko Kondi, Damir Vusi, Marko Stoi, Boo Soldo
VERN Zagreb: Mijo Vrhovski
Sveuilite u Zadru: Stipe Belak
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb:
Vedran Mudronja, Janez Indof, Mirko Husnjak, Biserka Runje
Fakultet elektrotehnike i raunarstva: Stjepan Bogdan, Zdenko Kovai
UM FERI Maribor: Boris Tovornik, Nenad Mukinja
Grafiki fakultet Zagreb: Nikola Mrvac, lgor Zjaki
Fakultet strojarstva u Slavonskom Brodu:
Milan Kljajin, Franjo Mateiek, Ivan Samardii, Leon Magli
Geotehniki fakultet u Varadinu: Mladen Boievi, Boo Soldo
Institut Ruer Bokovi: Tihomir Car
Visoka tehnika kola Novi Sad: Zoran Lovrekovi, Borislav Abramovi
Mainski fakultet Sarajevo: Marin Petrovi
JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar: Slobodan Bakula
Grafiki zavod Hrvatske: Marin Milkovi
Visoka tehnika kola u Bjelovaru: Ante iki
Lektori: (Linguistic Advisers):
Ivana Grabar (za engleski jezik)
Ljiljana arac (za hrvatski jezik)
Tehniki urednik (Technical Editor):
Dean Valdec
Tisak (Print):
Web 2 tisak d.o.o. Zagreb
asopis je besplatan i izlazi u dva broja godinje * Naklada: l50 primjeraka
asopis Tehniki glasnik Veleuilita u Varadinu upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i
distribuciji tiska 18. listopada 2007. godine pod rednim brojem 825.
Rukopise, narudbe oglasa, objave i drugo slati na adresu urednitva. Rukopisi se ne vraaju.
Upute autorima nalaze se na internetu.
Ureenje zakljueno (Preparation ended):
prosinac 2010.
SADRAJ
Rije glavnog urednika
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
pii A., Pavlic V.

TEHNIKE KARAKTERISTIKE GLAZURA, NOVA REGULATIVA I METODE ISPITIVANJA ........ 5
Orekovi M., Ivandi K., Lebo .
ZATITA DUBOKE GRAEVINSKE JAME U SLOENIM UVJETIMA URBANE SREDINE ............. 10
Blaok D.
PROPUSNI BETON ZA KOLNIKE ............................................................................................................... 15
Kaniki M., Ivandi K.
ANALIZA DEFORMACIJSKE ENERGIJE OBALNE KONSTRUKCIJE TEMELJENE NA PILOTIMA . 19
Pavlic V., pii A.
OSIGURANJE I PRIVREMENA KONZERVACIJA URUENE CRKVE SV. JURJA NA BREGU .......... 23
Skvaa M., Botak Z.
ALATI ZA OBRADU KOD VISOKOBRZINSKIH OBRADA ..................................................................... 32
Pikor M., Kondi V.
LEAN PRODUCTION KAO JEDAN OD NAINA POVEANJA KONKURENTNOSTI HRVATSKIH
PODUZEA NA GLOBALNOM TRITU .................................................................................................. 37
Bernik A.
ANALIZA I TEHNIKE RENDERIRANJA ..................................................................................................... 42
Bernik A.
VRSTE I TEHNIKE 3D MODELIRANJA ...................................................................................................... 45
Valdec D., Zjaki I., Klopotan I.
UTJECAJ LINIJATURE RASTERA NA PRIRAST RASTERTONSKIH VRIJEDNOSTI
U FLEKSOTISKU ............................................................................................................................................ 48
umiga I., Behin G.
DIGITALNI FREKVENCMETAR .................................................................................................................. 52
Huek J., Srpak D.
NAPRAVE ZA POKAZIVANJE LENZOVOG PRAVILA POMOU NEODIMIJSKOG MAGNETA ...... 59
umiga I., Novak S.
NISKOFREKVENTNI ELEKTROMAGNETSKI STIMULATOR................................................................ 64
Varga M.
MODELIRANJE POSLOVNIH POTPROCESA I ANALIZA PODATAKA RAUNOVODSTVU .......... 69
Taradi T., Kukec M.
UVOD U ZIGBEE PROTOKOL ZA BEINE MREE UPRAVLJANJA I NADZORA ......................... 75
umiga I., Horvat M.
ELEKTRONIKI SUSTAVI U AUTOMOBILU ........................................................................................... 81
Srpak D., Stankovi I., Huek J.
MODERNIZACIJA POSTROJENJA UGRADNJOM FREKVENTNIH PRETVARAA ........................... 88
Funda D.
SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM U LOGISTICI .......................................................................... 94
Katavi T., Tomia M., Mrvac N.
LIDERSTVO SLUENJEM ............................................................................................................................ 99
Petek Lonari N. Lopari S.
WOLFRAM ALPHA MATEMATIKA ZA SVE I SVAKOG .................................................................... 103
Keek D.
APROKSIMACIJA FUNKCIJE FOURIEROVIM I VALINIM REDOM ................................................. 107
Kondi V., Pikor M.
SUSTAV UPRAVLJANJA ZATITOM OKOLIA PREMA NORMI ISO 14001 I RAZVOJ
METODOLOGIJE ZA NJENU IMPLEMENTACIJU................................................................................... 111
Zavrni radovi prvostupnika Veleuilita u Varadinu ......................................................................................... 119
UVODNIK
Pred Vama je potovani suradnici, studenti i nastavnici trei dvobroj naeg
asopisa. Tri godine odravamo kontinuitet pored niza potekoa i problema, pa
moda i lutanja, no uinili smo to smo mogli.
Nastojali smo objaviti irok spektar lanaka na podruju, strojarstva,
elektrotehnike, graditeljstva i multimedije. To sigurno pokazuje i ovaj asopis koji je
pred Vama, ali se jo osjea nedovoljan utjecaj svih naih zaposlenika i suradnika
na njegovo oblikovanje, strunu podrku dnevnom poslu i literaturi koja bi
doprinijela razvoju struke. Moram rei da se premalo pie o stvarnim i strunim
problemima iz prakse. Malo je lanaka koji povezuju teoriju i praksu. Malo je
lanaka koji prikazuju neke inovacije ili tehnika unapreenja u realnom
gospodarstvu. Kako se nalazimo u tekim gospodarskim uvjetima moramo se jo vie
okrenuti i povezati s gospodarstvom. Prilika je to da se vie radi na razvoju i novim
projektima koji e moi u narednom razdoblju ugledati svjetlo dana. Pitanje
energije i ekologije je svjetsko i hrvatsko pitanje broj jedan, odnosno dva. Tu
moramo gledati na interes i mogunost doprinosa. Vrlo malo ili skoro uope
nemamo lanaka koji se bave odreenim analizama naih nastavnih procesa. to je
s kvalitetom izvedene nastave? to se dobrog ili loeg dogaa sa strunom
praksom? Kakva su nam iskustva sa zavrnim radovima? Kakvi su planovi i analize
vezane za pokretanje specijalistikih studija? Gdje smo s meunarodnom
suradnjom? Koliko i kako smo se povezali s drugim strunim i znanstvenim
institucijama? Mogli bi jo puno toga nabrajati, ali nam to nije cilj, ve elimo
ukazati da se ima o emu pisati to bi svakako zanimalo nae studente, zaposlenike i
suradnike. Kao zakljuak, moramo to rei da ima premalo inicijative, premalo se
pie o stvarnim problemima. Kao da se osjea nekakva nesigurnost i sumnja,
premda za to nema razloga zgodan su primjer kratki objavljeni lanci nekolicine
mentora sa svojim studentima, koji su u neposrednoj vezi s problemima koji nas
zanimaju.
Mi emo i dalje nastojati odravati razinu kakvu smo dostigli dosad i za koju imamo
podrku od najodgovornijih. No bojimo se samozadovoljstva: nedostaje nam Va
glas koji moe biti pozitivan ili negativan. Ako niste sigurni ili ne znate to bi na
sve ovo kazali, Vi napiite jedan lanak iz podruja gdje ste najjai i gdje ste
profesionalci i poaljite ga urednitvu Tehnikog glasnika.
Na kraju elim se zahvaliti svim autorima lanaka, tajnici, lektorima, tehnikom
uredniku, recenzentima i Grafikom zavodu Hrvatske bez ije pomoi i ovaj broj ne
bi bio pred Vama.
Glavni urednik
doc. dr. sc. ivko Kondi
ISSN 1864-6168
TEHNIKE KARAKTERISTIKE GLAZURA, NOVA REGULATIVA I

METODE ISPITIVANJA
pii A.1, Pavlic V.1
1
Institut IGH d.d. Zagreb, Varadin, Hrvatska
Saetak: Sadraj: lanak itatelju donosi vrste glazura

(estriha) te tehnike propise s popisom normi vezanih uz
estrihe. Spomenute su metode ispitivanja kvalitete
glazure, oznake prema europskim normama. U lanku se
spominju i tehnike karakteristike glazura: vrstoa na
tlak i savojna vrstoa koja se mora postii za odreenu
vrstu (klasu) glazure prema HRN EN normi, te
ispitivanje ravnosti podloge i pripadajue norme.
tehnikog odbora i provedene rasprave prihvatio je

njemaku normu DIN 18201:1997 u izvorniku na
njemakom jeziku kao hrvatsku normu.
-HRN EN 13163, prvo izdanje u veljai 2002. :
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvorniki
izraeni proizvodi od ekspandiranog polistirena (ESP)
Specifikacija (EN 13163:2001). Europska norma
13163:2001 ima status hrvatske norme.
Ispravak gore spomenute norme bio je u lipnju 2007. pod
nazivom EN 13163/AC u izvorniku na engleskom jeziku
koji je prihvaen kao hrvatska norma i objavljen u HZN
glasilu (Hrvatski zavod za norme) 3/2007 od 30.6.2007.
-HRN EN 13164, prvo izdanje u veljai 2002. :
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade- Tvorniki
izraeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene
(XPS) Specifikacija (EN 13164:2001). Europska norma
EN 13164:2001 ima status hrvatske norme.
Abstract: In this paper, a range of technical details of

floor glaze (screed) is offered, as well as the technical
regulations with a list of standards related to the topic.
In addition, the methods of testing the quality of glaze
are provided together with enamel signs according to
European standards. Technical characteristics are also
mentioned in the paper: the strength of pressure and
bending strength that must be achieved for a particular
type (class) of glazes according to HRN EN standards
and testing substrate flatness and related standards.
Glazure se postavljaju na nosivu podlogu, a to moe biti

armirana betonska ploa ili druga podloga ili pak na
slojeve toplinske, odnosno zvune izolacije. Nakon
ovrivanja, glazura slui kao podloga za podove
(parket, PVC, tekstil , daani pod , keramike ploice ili
kamen) ili pak sama glazura slui kao zavrna hodna
povrina.
1. UVOD
NORME vezane uz glazure ili estrihe:
-EN 13813:2002, europska norma za Estrichmoertel
und Estrichmassen - ovu europsku normu prihvatio je
i obradio 14. rujna 2002. tehniki komitet CEN/TC 303
Estriche im Bauwesen.
Na temelju lanka 9. Zakona o normizaciji, Hrvatski
zavod za norme prihvatio je sljedee europske norme u
izvorniku na engleskom jeziku kao hrvatske norme:
-HRN EN 13892-1:2003 Ispitne metode za materijale za
in situ podove (estrihe)-1. dio: Uzorkovanje, izrada i
njegovanje uzoraka za ispitivanje
in situ podove (estrihe)-2. dio: Odreivanje vrstoe pri
savijanju i tlane vrstoe
in situ podove (estrihe)-3. dio: Odreivanje otpornosti na
habanje-Boehme
in situ podove (estrihe)-6.dio: Odreivanje povrinske
tvrdoe
in situ podove (estrihe)-8. dio: Odreivanje vrstoe
prianjanja
-HRN DIN 18201 tolerancije u graditeljstvu : Pojmovi,
naela, primjena, ispitivanje (DIN 18201:1997). Dravni
zavod za normizaciju i mjeriteljstvo DZNM na prijedlog
2. O PODJELAMA I VRSTAMA GLAZURA

Glazure se mogu podijeliti: prema nainu izvoenja,
prema vrsti veziva i prema konzistenciji.
2.1. Glazure prema nainu izvoenja

Prema nainu izvoenja postoje 3 vrste glazura:
- Glazura direktno postavljena na nosivu podlogu
ISSN 1864-6168
1. GLAZURA (ESTRIH)
2. RUBNA ELASTIFICIRANA TRAKA
3. NOSIVA STROPNA KONSTRUKCIJA
Slika 1 Glazura direktno postavljena na nosivu podlogu
1
2
3
4
5
- Glazura razdvojena od nosive podloge izolacijom,

tzv. razdjelna glazura
6
7
8
PODRUM - GRIJANI PROSTOR

PODRUM NEGRIJANI
1
3
PROSTOR
1. ZAVRNA PODNA OBLOGA - PARKET

2. GLAZURA (ESTRIH) - DEBLJINE min. 35 mm
3. PE FOLIJA 0.2 mm
4. i 5. TOPLINSKA I ZVUNA IZOLACIJA
- EPS ili MINERALNA VUNA POLAGANA U DVA
SLOJA U MEUSOBNO OKOMITOM SMJERU
BEZ PREKLAPANJA SLJUBNICA
8. BUKA
1. GLAZURA (ESTRIH)
3. RAZDJELNI SLOJ - PE ili BITUMENSKA FOLIJA
Slika 4 Plivajua glazura iznad podrumskih prostorija
Slika 2 Glazura razdvojena od nosive podloge

izolacijom, tzv. razdjelna glazura
4
11
12
- Plivajua glazura koja je toplinskom ili zvunom

izolacijom odvojena od nosive konstrukcije
1
5
2
3
4
5
7
8
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

2. GLAZURA (ESTRIH) - DEBLJINE min. 35 mm
3. PE FOLIJA 0.2 mm
4. ELASTIFICIRANI EKSPANDIRANI POLISTIREN
- ZVUNA IZOLACIJA PROTIV UDARNOG ZVUKA
U DVA SLOJA
5. TOPLINSKA IZOLACIJA
- EPS ili MINERALNA VUNA
8. BUKA
DRENANA ZATITNA FOLIJA

TOPLINSKA IZOLACIJA - XPS PLOE
HIDROIZOLACIJA
ZAGLAENA POVRINA ZIDA
LJUNANI NASIP
ARMIRANOBETONSKA PODNA PLOA
HIDROIZOLACIJA
TOPLINSKA IZOLACIJA
- EPS ili MINERALNA VUNA POLAGANA U DVA
SLOJA U MEUSOBNO OKOMITOM SMJERU
BEZ PREKLAPANJA SLJUBNICA
9. PE FOLIJA
10. GLAZURA - CEMENTNI ESTRIH
11. TRAJNOELASTINI KIT
12. RUBNA DILATACIJSKA TRAKA
Slika 5 Plivajua glazura prostorija u nivou zemlje bez

podruma ( potrebna je uz toplinsku takoer i izolacija
protiv vlage)
Slika 3 Plivajua glazura izmeu etaa
2
1
10
9
8
7
ISSN 1864-6168
- Glazura za podna grijanja:
vanjskom prostoru jer je jako osjetljiva na vlagu. Prema

tome,
ne smije se postaviti ni u
tzv. mokrim
prostorijama (kupaonice ili WC-i) kao glazura bez gornje
obloge. Anhidrit glazura se sastoji od vode, pijeska
veliine zrna 0-8 mm i anhydrit veziva.
1
2
3
4
5
6
Magnezitna glazura (oznaka MA prema europskim

normama) ima veliku toplinsku i zvunu izolaciju, ne
razvija prainu pa je za antistatik podove vrlo
prilagodljiva.Ta glazura ne smije se upotrebljavati vani, a
ni u mokrim prostorijama. Magnezitna glazura se sastoji
od magnezij-oksiklorida otopljenog u vodi, magnezija i
dodataka (umjetni uvrivai, papir-brano od pluta,
kvarcni pijesak, tekstilna vlakna). Ovu glazuru rade
specijalne tvrtke, a proizvodi se u vrstoi MA5 do MA
50, pri emu je oznaka 5 minimalna tlana vrstoa, a
minimalna savojna iznosi 3 N/mm2. Magnezitna glazura
se primjenjuje kao industrijski pod te kao podloga za
druge podove.

2. GLAZURA (ESTRIH)
3. SPIRALNI RAZVOD CIJEVI ZA GRIJANJE
4. PE FOLIJA 0.2 mm
5. ELASTIFICIRANI EKSPANDIRANI POLISTIREN
- ZVUNA IZOLACIJA PROTIV UDARNOG ZVUKA
U DVA SLOJA
6. TOPLINSKA IZOLACIJA
- EPS ili MINERALNA VUNA
Glazura od lijevanog asfalta - gusasfalt (oznaka AS

prema europskim normama). Ova glazura se moe
postavljati neovisno o vremenskim uvjetima. Ve drugi
dan moe podnijeti optereenje. Sastoji se od bitumena,
pijeska i dopune od kamenog brana. Ta glazura ima vrlo
dobru toplinsku i zvunu izolaciju, nema miris, prainu i
vodu te je prilagodljiva za postavu i u mokrim
prostorijama.
Slika 6 Glazura za podna grijanja
2.2. Glazure prema vrsti veziva

Prema vrsti veziva postoje slijedee glazure:
Cementna glazura,
Anhidrit glazura,
Magnezitna glazura i
Glazura od lijevanog asfalta - gusasfalt
2.3. Glazura prema konzistenciji

Tekua glazura - vrlo lako se ugrauje i oblikuje.
Najee se suha mjeavina sa silosom
odvozi na
gradilite gdje se odgovarajuim dozatorima u nju dodaje
voda. Tako pripremljena smjesa crijevima se otprema do
mjesta ugradnje ili se na gradilite mikserima moe
dopremiti gotova smjesa. Kao tekua glazura posebno je
prikladna anhydrit glazura koja se vrlo lako ugrauje Tri
ovjeka mogu dnevno ugraditi vie od 1000 qm estriha.
Cementna glazura (oznaka CT prema europskim

normama). Ova glazura se najee primjenjuje. Skoro
svaka druga glazura je cementna glazura, to je povezano
s dobrom kvalitetom. Ta glazura je vrlo vrsta, nije
osjetljiva na vlagu te se moe postavljati u unutranjosti
objekta kao i vani, a prilagodljiva je i za podna grijanja.
Nedostatak ove glazure je taj to se moe postaviti tek
nakon 20-30 dana, pa se tada po njoj moe i hodati. Ova
glazura je mjeavina vode, pijeska veliine zrna 0-8 ili 016 mm i cementa. Eventualno se moe primijeniti i
dodatak za bre uvrenje. Za plivajuu glazuru kod
izgradnje stanova dovoljno je primijeniti cementnu
glazuru CT 20, to znai vrstou na tlak od 20 N/mm2.
Zbog poveanih zahtjeva nosivosti, glazuri se mogu
dodati tzv. OLYPROPILENSKA-POLYFIBER vlakna, tj
mree armature razmaka ipki 15x15 cm ili mree 50x50
mm promjera 2mm, odnosno 75x75 mm ili 100 x100 mm
promjera 3 mm.
Suha glazura je takva glazura kod koje se gotovi

elementi (ploe) postavljaju na sudar pa se lijepe. esto
su pojedini elementi sastavljeni od nekoliko ploa koje
su meusobno zalijepljene, kao npr. gipsane kartonske
ploe ili drvene ploe. Ve prema izboru, te ploe mogu
imati sloj toplinske izolacije koja je postavljena na donju
podlogu ploe. Ovi sistemi su jednostavni za polaganje i
odmah se mogu koristiti. Npr. suhi estrih kod knaufa,
sistem F141, F142 ili F 146, odnosno kod rigipsa suhi
estrih se zove RIGIPLAN ili ploe farmacell. Prednost
ovih estriha je vrlo brza izvedba. Nije potrebno suenje
kao kod klasinog estriha, ima malu teinu, dobru
toplinsku izolaciju, poboljanu zvunu izolaciju do 19
decibela, kao i vatrootpornost od F30 do F90 minuta.
Anhidrit glazura (oznaka AE prema DIN-u) u

posljednje se vrijeme esto koristi. Ima vrlo kratko
vrijeme u kojem se postie maksimalna vrstoa. Ve
nakon 7 dana moe se opteretiti, moe se hodati po njoj
ili se moe poeti grijati ako je rije o glazuri za podna
grijanja, tj. o tekuem anhydrit estrihu. Taj estrih je vrlo
lako postaviti. U gradnji stanova primjenjuje se glazura
AE 20. Ovaj broj pokazuje vrstou u N/mm2.
Nedostatak glazure je taj da se ne smije postaviti u
3. OSTALI RADOVI VEZANI UZ

IZVOENJE GLAZURA
3.1. Zvuna izolacija izmeu katova etaa
Stropovi koji se postavljaju izmeu etaa, bez obzira jesu
li armirano-betonski, od fert gredica ili od nekog drugog
7
ISSN 1864-6168
materijala, ne zadovoljavaju doputene vrijednosti razine
udarnog zvuka topota. U starijim zgradama s
nedovoljnom zvunom izolacijom stanovi su jako buni,
pa se uje igra djece, koraci stanara, pad tvrdih predmeta,
rad kuanskih aparata itd. U stambenim zgradama esto
se proputa izvedba dobre zatite od udarnog zvuka, to
jako nepovoljno utjee na ugodan boravak ljudi u tim
stanovima. Doputene vrijednosti prijenosa buke kroz
graevni element regulirane su tehnikim propisima i
normama. Zvuna se energija uslijed udara iri
vibracijama do njegove donje povrine. Jedan dio
energije se vraa u graevni element, a drugi dio
pretvoren u zvune valove prenosi u prostorije neugodan
udarni zvuk. Za snienje udarnog zvuka najpogodnije su
plivajue glazure kod kojih se umetanjem elastificiranog
stiropora EPS-T niske vrijednosti dinamike krutosti SD
(15-20MN/m3) gornji sloj glazure odvaja od donjeg
nosivog sloja (betonske ploe), a jednako tako i od svih
vertikalnih ploha kao to su zidovi, dovratnici instalacije
itd. Ovo odvajanje od vertikalnih ploha radi se rubnom
elastificiranom trakom koja je za 2 cm via od visine
estriha, a debljine je 4 mm. Kod gusasfalt estriha ove
vertikalne trake moraju biti debele 6 mm i moraju
izdrati temperaturu 240-290C. Da bi se izbjegao
prijenos buke izmeu dva stana, ili izmeu stana i
stepenica, izvodi se vertikalna fuga u irini dovratnika
koja se popunjava elastinim materijalom ili se postavlja
tzv. profil za fuge. Zvuna izolacija se horizontalno
odvaja od glazure polyethylenskom folijom PE d = 0,1
do 0,2mm s preklopima od 20 cm, koja se podie uz
rubne trake vertikalno (slika 3.). Sukladno tehnikim
propisima i hrvatskim normama za EPS-T, proizvoa je
duan priloiti izjavu o sukladnosti kojom se kupcu
jami kvaliteta
proizvoda: vrijednost toplinske
propustljivosti lambda (W/mK) kao i doputeno
optereenje, normalna razina buke, dimenzije (debljina,
irina duina), koliina u paketu i dinamika krutost.
Debljina zvune izolacije za plivajuu glazuru odreena
je elaboratom. Obino se EPS-T postavlja u dva sloja, s
tim da se reke (fuge) gornjeg i donjeg sloja ne smiju
poklapati.
na koji nain e napraviti glazuru. Receptura mora

sadravati koliinu veziva, koliinu agregata po
frakcijama, koliinu vode te dodatke (eventualno
polipropilenska vlakna i sl.) Uz to mora biti navedeno
kako e se glazura izvoditi, hoe li to biti na gradilitu sa
strojem mixokret, koji e biti nain doziranja itd.
Recepturu odobrava nadzorni organ, a investitor polae
glazuru.
EN 13813, toka 6.3.3.1, kae da se za kontrolu
proizvodnje mora napraviti plan, a svi rezultati
ispitivanja kvalitete moraju se protokolirati.
Ispitivanje glazure na gradilitu provodi se na svakih
1000 etvornih metara poloene glazure, ako nije
projektom drukije predvieno. Ispitivanje mogu obaviti
za to akreditirani laboratoriji. Na gradilite se mora
dostaviti potvrda o akreditaciji koju izdaje HAA
Hrvatska akreditacijska agencija.
Svjea glazura se ispituje tako da se uzimaju 3 prizme
dimenzija 4x4x16 cm (slika 7. i 10.). One se napune
glazurom i drvenim ekiem se zbijanjem napune (npr.
kod tekueg estriha). Ovakve prizme se ispituju nakon 28
dana i to na savojnu vrstou (slika 8. i 10.) i vrstou na
tlak (slika 9. i 10.).
Slika 7. Trodijelni kalup dimenzija 4x4x16 cm za izradu

uzoraka glazure za ispitivanje tlane i savojne vrstoe
cvrstoca na savijanje (
3.2. Reke fuge u glazuri
s =
Reke u glazuri-estrihu trebaju se ostaviti tamo gdje su

konstrukcijom objekta i predviene. Pored ovih reki
postavljaju se tzv. prividne fuge ija je dubina 1/3 do 1/2
debljine estriha, a slue zato da se izbjegnu risevi u
estrihu uslijed naglog gubitka vode ili uslijed nepravilne
izvedbe. Ove se reke prije postave podova zabrtve
epoxidnom smolom. Prema propisima potrebno je
postaviti na svakih 40 qm polja estriha jednu prividnu
fugu. Ako je duina stranice polja estriha dua od 8 m,
iako je polje manje od 40 qm, potrebno je takoer
postaviti fugu
ss
W
M
h
s)
M
W
cvrstoca na savijanje
moment otpora poprecnog presjeka
moment savijanja
visina stranice poprecnog presjeka uzorka
(N/mm 2)
(mm 3)
(Nmm)
(mm)
Slika 8 Izraz za izraun vrstoe na savijanje

cvrstoca na tlak (s p)
p =
4. ISPITIVANJE KVALITETE ESTRIHA

(GLAZURE)
P
F
s p - cvrstoca na tlak
(N/mm)
P - sila pri slomu uzorka (kN)
F - ispitna povrina uzorka (mm)
Budui da je elaboratom-projektom odreena debljina

glazure kao i toplinska, odnosno zvuna izolacija te
nosivost glazure, potrebno je da izvoa radova predloi
Slika 9 Izraz za izraun vrstoe na savijanje
ISSN 1864-6168
Slika 10 Prikaz laboratorijskih ispitavanja : uzorkovanje uzoraka, ispitivanje vlane vrstoe, te ispitivanje tlane vrstoe
vrstoa na tlak oznauje se sa C ( Compression =
Druck ), a izraava se u N/mm2, te prema EN
13813:2002 postoje klase od C5 do C80, tj: C5, C7, C12,
C16,C20, C25, C30, C35,C40C50,C60,C70 i C80. Broj
oznaava vrstou na tlak nakon 28 dana.
za tekstilne podove doputena vlanost od 0,5 % i za

PVC, linuleume i parkete takoer 0,5 %.
Ispitivanje isuivanja estriha kod podnog grijanja obavlja
se kada radi podno grijanje, a prostorije u kojima je
poloen estrih su i dalje dobro prozraene. Ispituje se
tako da se folija dimenzije 50 x 50 cm poloi na estrih, a
rub folije se zalijepi ljepljivom trakom. Ako se u roku od
24 sata nakon polaganja folije ne vide znakovi vlanosti
na unutarnjoj strani folije, znai da je estrih suh i moe se
temperatura podnog grijanja spustiti na 18 C. Za
ispitivanje ostatka vlanosti koristi se CM aparat i to na
200 qm, odnosno za jedan stan uzimaju se tri mjesta za
ispitivanje. Pri tome treba paziti da se kod probe ne
otete cijevi za podno grijanje.
Ispitivanja ravnosti glazura-podova obavlja se prema
HRN DIN 18201:1997. Dravni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo na prijedlog tehnikog odbora prihvatio je
njemaku normu DIN 18201:1997, u izvorniku na
njemakom jeziku, kao hrvatsku normu. Prema tabeli 3.
postoji tolerancija za ravne povrine: za gotove podove
koji se koriste za hodanje, estrihe za preuzimanje podnih
obloga, podovi od ploica, nalijepljeni podovi (tekstilni
podovi) i asfaltni podovi. Odreena je granica ispitivanja
izmeu dvije toke izraena u metrima i pripadajua
doputena tolerancija izraena u milimetrima.
Savojna vrstoa se oznauje s F ( Flexural = Biege), a

izraava se u N/mm2, , pri emu postoje klase od F1 do
F50, tj: F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7, F10, F15, F20 , F30,
F40 i F50.
Ispituje se i otpornost na habanje koje se oznauje s A
(fuer Abrasion= Abrieb) u jedinicama cm3/50cm2 , kao i
zahtjev protiv koloteina za cementne ili ostale glazure, a
koji se oznauje s RWA (fuer Rolling Wheel Abrasion
=Abrieb durch Rollbeanspruchung) izraen u cm3 .
Evo nekoliko oznaka glazura prema EN 13813:2002: Na
primjer cementni estrih vrstoe C30, i savojne vrstoe
F4 bit e oznaen: EN 13813 CT-C30-F4 ili magnezitni
estrih vrstoe 40 i savojne vrstoe F 10 sa tvrdoom
gornje povrine od SH150 ( SH 30,SH40, SH50, SH70,
SH100, SH150 do SH200) bit e oznaen: EN 13813
MA C40-F10-SH150.
Ako se iz bilo kojih razloga nisu uzele prizme za
ispitivanje estriha, to se moe uiniti naknadno,
uzimanjem uzoraka valjaka - minimum 3 valjka na
mjestima koje odredi investitor ili nadzorni organ.
5. LITERATURA
Pored ispitivanja glazure koja se odnose na njenu

kvalitetu, na gradilitu (mjestu ugradnje)
se prije
polaganja podova ispituje vlanost glazure kao i njena
ravnost. Za ispitivanje vlanosti koriste se ureaji od
kojih se neki postave na povrinu podloge ija se
vlanost ispituje, dok drugi iskazuju mjerne vrijednosti
pomou elektroda koje se postavljaju u konstrukciju.
Rezultati mjerenja se oituju na 3 naina: digitalno, na
analognoj skali koja je numerirana i na mjernim skalama
koje iskazuju suha, vlana ili mokra podruja
1. VOB, Verdinungsordnung fuer Bauleistungen

2. V. UKRAINCZYK: Poznavanje gradiva IGH,
Zagreb, 2001.
3. W. SCHNELL Pruefmetoden fuer Estriche
Handbuch Industrieboeden Planung, Ausfuerung,
Instandhaltung, Sanierung; Renningen-Malmsheim,
Verlag, 1994.
4. Die Europaeische Norm EN 13813:, Europaeisches
Komitee fuer Normung, Management-Zentrum:rue de
Stassart, B-1050 Bruessel, 2002.
5. Hrvatska norma, HRN DIN 18201 Tolerancije u
graditeljstvu- pojmovi, naela, Primjena, ispitivanje
(DIN 18201)- Dravni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo, Zagreb, 1997.
Tako je kod cementnih glazura za polaganje tekstilnih

podova doputena vlanost od 2,5%, a za polaganje
PVC-a, linuleuma ili parketa 2%. Kod anhydrit estriha je
ISSN 1864-6168
ZATITA DUBOKE GRAEVINSKE JAME U SLOENIM

UVJETIMA URBANE SREDINE
Orekovi M.1, Ivandi K.2, Lebo .3
Veleuilite u Varadinu, Varadin, Hrvatska
2
Geotehniki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Varadin, Hrvatska
3
Tehniko veleuilite u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1
Saetak: U radu je prikazan proces projektiranja i

izvedbe duboke graevinske jame u sloenim
uvjetima urbane sredine. Zahvat je bio sloen, jer je
trebalo raditi u suhom, ljunkovitom tlu s kotom
iskopa ispod razine podzemne vode, a sve u
neposrednoj blizini susjednih, plitko temeljenih
objekata. Prikazan je i tijek izvedbe zatitne
konstrukcije. Uz steena iskustva, zakljueno je
kako zatititi duboke graevinske jame u odreenim
okolnostima.
Privremena konstrukcija zatite graevinske jame

imala je sljedee fazame izvedbe:
1. stabilnost vertikalnog iskopa,
2. stvaranje vodonepropusne zatitne barijere
za rad u suhom,
3. ograniavanje pomaka zatitne konstukcije
i susjednih objekata na prihvatljivu mjeru,
4. gospodarski kriterij izabranog rjeenja,
S obzirom na to da je planirana dubina iskopa ispod
razine
podzemne
vode
u
ljunkovitom,
krupnozrnatom materijalu velike vodopropusnosti i
s obzirom na blizinu objekata po cijelom tlocrtu
graevinske jame, izvedba zatitne konstrukcije bila
je sloen geotehniki zahvat.
Kljune rijei: duboke graevinske jame,

geotehnika sidra, stupovi od mlazno injektiranog
tla, vodo-propusnost, ispitivanje nosivosti, potporne
konstrukcije
Abstract: The paper gives an overview of design
and performance processes of deep construction pit
in difficult conditions in urban areas. The
complexity of the entire procedure is determined by
the fact that it was necessary to ensure the dry work
in the gravel soil with elevation of the excavation
below the groundwater level, all in close adjacent,
shallow-based facilities. The performance of
protective structures during constructions is shown,
with emphasis on the perceived problems and ways
of their solving. Taking into consideration
accumulated experience, the solution of the task of
protecting the deep construction pit in specific
circumstances is provided..
Rad obuhvaa i okolnosti u kojima je projektirana i

izvedena privremena zatita graevinske jame.
Spominju se iskustva dobivena tijekom izvedbe, a
predlau se i postupci za budue line zahvate.
Slika 1. prikazuje kopanje graevinske jame kako
bi se napravila naglavna greda prvog reda sidara.
Po cijelom tlocrtu graevinske jame su susjedni
objekti.
Key words: deep construction pit, geotechnical

anchors, jet grouting columns, water permeability,
bearing capacity testing, retaining structures
1. UVOD
Na varadinskoj lokaciji, uz Zagrebaku i Supilovu
ulicu tijekom 2007. i 2008. godine napravljena je
privremena zatita graevinske jame za Poslovnu
graevinu Dilatacija "I". Spomenuti objekt je
planiran s dvije podzemne etae, dubine iskopa oko
8.5 metara.
Slika 1. Pogled na graevinsku jamu uz neposrednu

blizinu susjednih objekata
10
ISSN 1864-6168
= 20o. Slika 2. prikazuje presjek potporne
konstrukcije s vodonepropusnim epom.
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE
RJEENJA
Ovo poglavlje daje uvjete u kojima je projektirano
osnovno rjeenje, a prikazani su i osnovni elementi
potporne
konstrukcije
i
horizontalnog
vodonepropusnog epa.
2.1. Geotehniki uvjeti

Geotehnika istraivanja na predmetnoj lokaciji
proveli su u vie navrata razliiti nosioci
geotehnikih elaborata. U ranijoj fazi istranih
radova definiran je sljedei raspored slojeva
temeljnog tla:
nasip 0.8 1.1 m od humusa i
graevinskog otpada
sitni zaglinjeni ljunak GC, dubina 1.5
2.0 m
ljunak s poveanim sadrajem pijeska GS
na 3.1 4.3 m
do 15 m isti do prainasti dobro
graduirani ljunak GW/GM, vrlo zbijen s
maksimalnim poluzaobljenim zrnom do 6
cm.
Slika 2. Presjek potporne konstrukcije

Veliina preklapanja od rp =0.4 m definirana je
doputenom tolerancijom izvedbe stupnjaka od 2.0
%. Za duinu stupnjaka od 11 m, doputena greka
je 0.22 cm, to daje dodatnih 18 cm osiguranja
preklapanja.
Na slici 3. je tlocrtni prikaz jednog segmenta
potporne konstrukcije. Vidljive su dimenzije
stupnjaka te veliina njihova preklapanja na dijelu
potporne konstrukcije i vodonepropusnog epa.
Raspored nabuenih slojeva sugerirao je da je

sastav tla povoljan to se tie upotrebe stupnjaka od
mlazno injektiranog tla. Odreena dvojba bila je
kod koliine sitnih estica u sloju GW/GM. One bi
bi eventualno mogle nepovoljno utjecati na
ostvarenje projektiranih dimenzija i vrstoe
vertikalnih i stupnjaka na dijelu vodonepropusnog
epa. Geotehniki istrani radovi provedeni u
kasnijim fazama ukazivali su na nezanemarivu
koliinu proslojaka sitnozrnatog tla po tlocrtnoj
dispoziciji i po dubini graevinske jame. Rezultati
istranih radova nisu mijenjali osnovno rjeenje,
ve
su
ojaali
zatitnu
konstrukciju
i
vodonepropusni ep.
Za vrijeme terenskih radova u buotinama je
naena podzemna voda (PPV) na 5.8 m od kote
terena. Najvia razina podzemne vode je na 167.27
m n.m. i varirala je, prema elaboratu, oko 1m u
promatranom razdoblju od 22 mjeseca.
2.2.
Slika 3. Prikaz dijela tlocrta graevinske jame
Potporna konstrukcija
Vertikalna zatita graevinske jame zamiljena je

upotrebom mlazno injektiranih stupnjaka promjera
d = 1.8 m, s preklapanjem od rp = 0.4 m i duinom l
= 11 m. Spomenuti je sustav ojaan s dva reda
geotehnikih sidara velike nosivosti povezanih s
naglavnom gredom u oba reda. Sidra su u
horizontalnom smjeru na razmaku a = 2.8 m.
Gornje sidro lu = lsl + lsid = 5.5 + 7. 0 = 12.5 m, pod
kutem = 25o, dok u donjem redu lu = lsl + lsid = 5.0
+ 7. 0 = 12.0 m, pod kutem u odnosu na horizontalu
Slika 4. Prikaz dijela vertikalnih stupnjaka
11
ISSN 1864-6168
Slika 4. Prikazuje dio vertikalne zatitne
konstrukcije na junoj strani kod izrade gornje
naglavne grede.
2.3. Vodonepropusni ep
Slika 7. Dotok vode u jamu
4. KOREKCIJA OSNOVNOG RJEENJA

Na temelju zateenog stanja zakljuilo se da treba
ojaati vertikalne stupnjake potporne konstrukcije
prije svega zbog neplaniranih proboja vode i
zemljanog materijala (ljunka i prainastog
ljunka). To je ostvareno novim redom stupnjaka od
mlazno injektiranog tla promjera 80 cm na
kontaktima starih, ve postojeih stupnjaka veih
promjera. Injektiranje smjese bilo je usmjereno
samo u prostor izmeu postojeih stupnjaka,
cikliki rotaciono s kutem do 120 stupnjeva. U
smjesu se dodavala i odreena koliina aditiva za
bubrenje, kako bi brtvljenje bilo to efikasnije.
Slika 8. prikazuje na koji nain je sanirana
vertikalna potporna konstrukcija.
Slika 5. Dimenzije i tlocrtni raspored stupnjaka da

dijelu vodonepropusnog epa
Na Slici 5. Su dimenzije projektiranih stupnjaka s
tlocrtnim rasporedom preklapanja, koji tvore
vodonepropusni ep. Postignuta geometrija i
vrstoa stupnjaka provjerena je izvedbom
pokusnih stupnjaka. Geometrijska i mehanika
svojstva pokusnih stupnjaka za vodonepropusni ep
kontrolirana su njihovim otkopom na povrinskom
dijelu, buenjem, uzimanjem uzoraka stupnjaka te
ispitivanjem tehnikih uvjeta.
3. TIJEK RADOVA
Kod iskopavanja ispod drugog reda naglavne grede,
na sjevernoj strani graevinske jame dolo je do
provale materijala i vode u jamu. Koliina
materijala bila je oko 3 m3. Na taj nain razrahljeno
je tlo izmeu susjednih objekata i jame. Otvorila se
kaverna, koja je predstavljala opasnost za one u
blizini odrona.
Slika 6. Mjesto prodora vode nakon hitne sanacije istoga

Dosizanjem konane kote iskopa, voda je
neprestano dotjecala u jamu pa se nije mogla graditi
temeljna ploa. Slika 7. Prikazuje prodiranje vode u
jamu.
Slika 8. Rjeenje sanacije usmjerenim mlaznim

injektiranjem izmeu postojeih stupnjaka
12
ISSN 1864-6168
Da bi se stupnjaci korektno napravili, trebalo je
izjednaiti porne tlakove s obje strane graevinske
jame. Pojavili su se hidrauliki gradijenti pa se nisu
mogli napraviti stupnjaci odreenih geometrijskih i
mehanikih svojstava. Zato je zaustavljeno
crpljenje vode (ime je jama potopljena), te je
izveden nasip (berma) po obodu graevinske jame
dovoljne irine za manipulaciju strojem. Nakon
ojaanja vertikalne stijene od stupnjaka pristupilo
se crpljenju vode i nastavku iskopavanja. Na slici 9.
vidi se kontrolirano potopljena graevinska jama.
Slika 11. Skica drenanog sustava za prikupljanje i

crpljenje procjedne vode
Izvedbom dodatnih stupnjaka nisu otklonjeni
problemi oko vododrivosti i stabilnosti vertikalnih
stupnjaka. Daljnjim iskopavanjem do konane kote
voda je i dalje povremeno prodirala. Na dijelu
sjeverne strane jame, kada je izvedeno oko 4/5
temeljne ploe te vei dio zidova druge etae,
prilikom iskopavanja voda je curila istodobno na
vie mjesta. Ovi prodori se nisu mogli sanirati
standardnim metodama, odnosno umetanjem
cijevi za naknadno injektiranje i brtvljenjem
brzovezujuim sredstvima. Stoga se trebalo
pristupiti uinkovitijem rjeenju da ne doe do
potapanja jame. Jedna od varijanti bila je izvedba
dodatnog reda mlaznih stupnjaka s vanjske strane
jame. Problem s ovom varijantom je bio taj to bi
onda trebalo ponovno potopiti jamu, a to bi
drastino povealo trokove izgradnje. Stoga je
sanacija obavljena zabijanjem dodatnih mini talpi
neposredno uz vertikalne stupnjake te kampadnim
dobetoniravanjem i injektiranjem brzovezujuom
smjesom. Radovi su bili teki, jer se koliina vode
za crpljenje poveavala zbog ispiranja sitnih estica
na mjestima prodora, a tlak vode poveavao se
daljnjim iskopavanjem. Na slici 12. vidi se
primjena mini talpi da se sprijei prodor vode i tla
na sjevernoj strani jame.
Slika 9. Kontrolirano potapanje jame

Slika 10. prikazuje izvedeni nasip uz obod
graevinske jame potreban za gradnju dodatnih
stupnjaka.
Slika 10. Potopljena jama prije sanacije stupnjaka

Budui da je vode bilo previe,a nije se mogla
adekvatno crpiti, napravljen je gusti drenani sustav
za prikupljanje i crpljenje ove vode. Zbog manje
propusnih sitnozrnih materijala (slojeva) nije bilo
mogue
postii
stupnjake
vododrivog
horizontalnog epa potrebnih volumena i vrstoa.
Problem je i u tome da nije mogu direktan uvid u
izvedeni stupnjak. Svako ispitivanje postignute
geometrije i kvalitete moe biti samo posredno,
preko odgovarajuih geofizikih ispitivanja ili
djelomino na ogranienom broju uzoraka. Na slici
11. vidi se naknadno izvedeni drenani sustav.
Slika 12. Koritenje mini talpi radi spreavanja

prodora vode i tla
13
ISSN 1864-6168
5. ZAKLJUAK
6. LITERATURA
Zamjeuje se relativno velika osjetljivost mlazno

injektiranih stupnjaka veih promjera (>1 m) na
tonost izvedbe i na kvalitetu ovisno o
karakteristikama zateenog tla. Stoga se predlae
upotreba stupnjaka manjih promjera u dva ili vie
redova. Neovisno o odabranom rjeenju treba
obratiti pozornost na vrsnou izvedbe, a sve s
ciljem potivanja projektirane geometrije i
mehanikih svojstava stupnjaka. Koritenjem
mlazno injektiranih stupnjaka za izvedbu
vodonepropusnog epa ne moe se posve iskljuiti
prodiranje vode. . Zato treba predvidjeti drenau
dna graevinske jame. Ako je tlo jako loe,
meusobnim dogovorom treba napraviti dodatne
stupnjake, a promotriti i potpornu konstrukciju te
susjedne objekte. U projektu se definiraju kriterijji
doputenih pomaka, ali i koliina vode koja se
procjeuje kroz dno i potpornu konstrukciju. U
svim situacijama treba odgovorno djelovati.
[1] Tehniki propis za betonske konstrukcije, NN

139/09 i NN 14/10
[2] HRN EN 1997-1:2008, Eurokod 7, Geotehniko
projektiranje 1. dio, Opa pravila (EN 19971:2004)
[3] HRN EN 1997-2:2008, Eurokod 7, Geotehniko
projektiranje 2. dio, Eurocode 7, Istraivanje i
ispitivanje temeljnog tla, (EN 1997-2:2007)
[4] Pravilnik o tehnikim normativima za
temeljenje graevinskih objekata, HRN 1990., Sl.
List. 15/90
[5] Execution of special geotechnical works Jet
grouting, European Standard, EN 12716, European
Committee for Standardization, 2001.
14
ISSN 1864-6168
PROPUSNI BETON ZA KOLNIKE

Blaok D. 1
1
Varadin, Hrvatska
Saetak: Ovaj lanak donosi informacije o primjeni
propusnog betona, o materijalima, svojstvima, doziranju
smjese i ispitivanju. Pojam "propusni beton" obino
opisuje betonsku mjeavinu ije je slijeganje priblino
jednako nuli. To je otvoreno-granulirani materijal koji se
sastoji od portland cementa, krupnog agregata, malo ili
nimalo sitnog agregata, primjesa i vode.
Propusni kolnik je kolnik s dovoljno kontinuiranih pora

koje omoguuju da voda proe s njegove povrine do
podlonih slojeva.
2. PRIMJENA
2.1. Primjena na kolnike
Kljune rijei: odvodnja, propusnost, propusni betonski

kolnik, oborinska voda, okoli
Inenjeri spominju propusni beton u kolnicima kao:

povrinski sloj povrina za parkiralita i manje
cestovne trake
propusne baze i rubne slivnike za odvodnju vode
koja bi se obino nakupljala ispod kolnika
bankine za smanjenje crpljenja ispod betonskog
kolnika
Abstract: This article gives technical information on

pervious concretes application, materials, properties,
mixture proportioning and testing. The term pervious
concrete typically describes a batch with near-zeroslump. It is open-graded material consisting of portland
cement, coarse aggregate, little or no fine aggregate,
admixtures, and water.
Key words: drainage, permeability, pervious concrete
pavement, storm water, environment
1. UVOD
Od 1939. do 1945. godine, razaranja Drugog svjetskog
rata ostavila su Europu u ogromnim stambenim
potrebama. To je potaknulo razvoj novih ili prethodno
neiskoritenih metoda graenja. Meu tim metodama bio
je porozni beton. Njemaka se koristila metodom
proizvodnje takvog betona zbog nestaice materijala i
zbrinjavanja velikih koliina graevinskog otpada (cigle,
ute). Tako je poelo istraivanje svojstava poroznog
betona. U SAD-u se porozni beton tek kasnije koristi kao
povrina za parkiralita i manje cestovne trake. Danas
zbog nedostatka ispitnih metoda ASTM-ov (American
Society for Testing and Materials) pododbor C09.49
razvija metode za porozni beton. Od 2008. godine razvija
se pet probnih standardnih testova koji ukljuuju:
gustou svjeeg betona i sadraj pora
tlanu vrstou
vrstou na savijanje
propusnost
gustou ovrsnulog betona i poroznost
Slika 1. Prikaz propusnog betonskog kolnika

projektiranog za sustav zadravanja oborinske vode
2.1. Ostale primjene

Slivnici od propusnog betona koriste se u vodnoj i
energetskoj djelatnosti ispod hidrograevinskih objekata
za ublaavanje pritiska izdizanja te doputaju da se
podzemne vode isputaju ispod kanalizacijskih cijevi.
Propusni ili porozni beton sadri malo ili gotovo nita

sitnih estica, a sastoji se uglavnom od krupnog agregata
i cementne paste. Rezultat takvog sastava je vea
koliina pora u rasponu od 15 do 35% volumena.
U staklenicima se koristi za poploavanje podova da ne

doe do skupljanja vode na povrini, da se eliminira rast
korova, a ujedno je izdrljiva i tvrda povrina za kretanje
opreme. Moe sluiti kao skladini prostor, ali i kao
izmjenjiva topline za solarno grijani staklenik.
15
ISSN 1864-6168
Kod teniskih terena propusne ploe omoguuju
prodiranje vode, a zatim se voda izluuje preko ljunane
baze do rubova ploe. U neke smjese ukljuen je lebdei
pepeo koji slui za poveanje obradivosti.
Bukobrani i zidovi zgrada od propusnog betona ponekad
su konstruirani za smanjenje buke. Ova diskontinuirana
struktura tei da apsorbira i raspruje zvuk u materijalu da ga reflektira na drugu lokaciju.
3. PREDNOSTI I NEDOSTACI
Prednosti
propusnog
betonskog
kolnika
nad
konvencionalnim betonskim kolnicima ukljuuju:
kontroliranje kinih oneienja na izvoru
odravanje parkiralita suhima, bez stajaih voda na
povrini (slika 2.)
kontroliranje otjecanja oborinske vode
smanjenje klizanja vozila na cestama i
autocestama
izrada dodatnih potisaka na zrakoplovu zbog
hlaenja tijekom uzlijetanja
smanjuje odsjaj na cestovnim povrinama, pogotovo
nou na mokrim cestama
smanjuje buku koja nastaje interakcijom izmeu
gume i plonika
uklanja ili smanjuje veliinu oborinskih kanalizacija
omoguuje zraku i vodi da dopru do korijenja
stabala
Slika 3. Konvencionalni betonski kolnik
4. MATERIJALI
4.1. Agregat
Krupniji agregat daje hidroloke prednosti zbog velikih
pora i propusnosti. Dodavanje sitnog agregata moe
poveati tlanu vrstou i gustou, ali zato smanjuje
brzinu protoka vode kroz masu propusnog betona.
Najvee preporuene veliine estica su oko 9,5 19
mm, to je dovoljno veliko kako bismo dobili otvorene
pore i brzo prodiranje vode.
4.2. Cementni materijali
Potencijalni nedostaci i izazovi propusnog betona:

ogranieno koritenje u podrujima kretanja tekih
vozila
specijalizirane konstrukcije
produeno vrijeme suenja
osjetljivost na sadraj vode i kontrolu u svjeem
betonu
posebna skrb u dizajnu kod nekih tipova tla kao to
su ekspanzivna tla i ona osjetljiva na mraz
nedostatak standardiziranih metoda ispitivanja
eventualno potrebna posebna panja kod izvedbe na
podruju visokih podzemnih voda
Dodatni cementni materijali, kao to su letei pepeo,

mljeveno-granulirana metalurka ljaka i silikatna
praina, mogu se koristiti kao dodatak portland cementu.
Preporua se ispitivanje materijala u probnoj mjeavini
da se provjeri kompatibilnost cementne smjese i da
vrijeme vezanja, stopa razvojne snage, poroznost i
permeabilnosti dadu potrebne karakteristike za
predvieni prostor i svrhu koritenja.
4.3. Dodaci
Dodaci koji se koriste u propusnom betonu:
za smanjenje vode koriste se ovisno o
vodocementnom omjeru
za usporavanje koriste se za stabilizaciju i
kontrolu hidratacije
za ubrzavanje mogu se koristiti kada se
propusni betoni ugrauju u hladnom vremenu
primjese aeranata obino se ne koriste u
propusnim betonima, ali mogu se koristiti u
okruenjima osjetljivim na smrzavanje i
odmrzavanje
usporivai isparavanja kada uvjeti suenja u
okolini stvaraju visoke stope isparavanja, to
dovodi do raspuklina
umjetna vlakna za poboljanje trajnosti u
hladnim podnebljima
Slika 2. Propusni betonski kolnik
16
ISSN 1864-6168
5. SVOJSTVA
5.1. Tlana vrstoa
Karakteristina tlana vrstoa propusnog betona kree
se od 2,8 do 28 MPa. Na tlanu vrstou propusnog
betona najvie utjee omjer smjese i napor uloen u
zbijanje tijekom ugradnje. Posljedica poveanja veliine
agregata je manja tlana vrstoa.
Otkriveno je da polimerni aditivi i mineralne primjese
poveavaju tlanu vrstou agregata za istu granulaciju.
Ukupan sadraj cementnih materijala smjese propusnog
betona vaan je za razvoj tlane vrstoe i strukture
pora.
5.2. vrstoa na savijanje

Dodatak male koliine pijeska (oko 5% po volumenu)
poveava vrstou propusnog betona na savijanje.
vrstoa na savijanje se poveala kada su se koristili
polimerni aditivi. Savojna vlana vrstoa od priblino 3
MPa utvrena je za proporcionirani propusni beton
agregata od 6 do 10 mm i 25% poroznosti.
Slika 4. Permeametar promjenljivog potencijala
5.5. Apsorpcija zvuka
5.3. Gustoa i veliina pora
Zbog prisutnosti velikog volumena meusobno

povezanih pora, propusni beton je vrlo uinkovit u
apsorpciji zvuka.
Gustoa pora uvelike ovisi o granulaciji agregata, o

sadraju cementnog materijala, vodocementnom omjeru i
snazi zbijanja.
Dokazan je utjecaj veliine pora na vodopropusnost i na
akustinu apsorpciju. Za generiranje pora veih veliina
preporuuje se agregat vee veliine. Preporuuju se pore
veih veliina jer one mogu smanjiti zaepljenje pora.
5.4. Brzina procjeivanja

Brzina procjeivanja propusnog betona izravno je vezana
uz poroznost i veliinu pora. Ispitivanja su pokazala da je
potrebna minimalna poroznost od 15% kako bi se
postiglo znaajnije procjeivanje.
Slika 5. Impedancijska cijev za mjerenje karaktreristika

apsorpcije zvuka u propusnom betonu
Propusnost propusnog betona moe se mjeriti

jednostavnim permeametrom promjenljivog potencijala
kao to je prikazano na slici 3. U tom postupku uzorak je
zatvoren u lateks membranu da se izbjegne teenje vode
s bone strane uzorka. Sa zatvorenim ventilom menzura
je ispunjena vodom. Zatim je ventil otvoren i mjeri se
potrebno vrijeme t za pad vode od poetne visine h1 do
konane visine h2.
Kako bi se procijenile karakteristike apsorpcije zvuka

propusnog betona, moe se koristiti impedancijska cijev
kao to je prikazano na slici 4. Uzorak se stavlja unutar
tankog, cilindrinog, teflonskog, cijevnog umetka u koji
se uklapa i priljubljuje. Uzorak je smjeten nasuprot
krutog oslonca na jednom kraju impedancijske cijevi,
koja je opremljena izvorom zvuka. Ravnina akustinog
vala generirana je izvorom zvuka i iri se du osi cijevi.
Mikrofoni postavljeni duinom cijevi koriste se za
otkrivanje tlaka zvunog vala (prenosi se uzorkom) i
dijela vala koji se reflektirao. Koeficijent refleksije tlaka
(R) je omjer tlaka reflektiranog vala s nadolazeim
valom na odreenoj frekvenciji. Koeficijent apsorpcije
je mjera sposobnosti materijala da apsorbira zvuk.
Materijal s koeficijentom apsorpcije 1,0 ukazuje na
posve upijajui materijal, dok materijal s koeficijentom
apsorpcije 0,0 oznaava materijal koji je potpuno
reflektivan. Npr. normalni beton ima apsorpcijski
Uzorak mora omoguiti da voda izlazi kroz cijev sve dok

razina u menzuri ne bude ista kao i na vrhu drenane
cijevi. To minimalizira zrane jastuke u uzorku i
osigurava potpuno zasienje uzorka.
Za poroznosti od 20 do 25% koeficijent propusnosti je
oko 0,01 m/s, dok druga studija kae da je propusnost 36
l/m2/s.
17
ISSN 1864-6168
koeficijent od 0,03 do 0,05. Propusni beton obino ima
apsorpcijski raspon od 0,1 (za slabo uinkovite
mjeavine) do gotovo 1 (za smjese s optimalnim
volumenom i dimenzijama pora). Zbog ovisnosti
koeficijenta apsorpcije o frekvenciji djelovanja zvunih
valova, vano je odabrati odgovarajuu debljinu
propusnog betona kako bi se smanjili zvuci eljene
frekvencije.
8. LITERATURA
[1] Report on Pervious Concrete : Reported by ACI
Committee 522, 2010.
[2] Bean, E.Z.; Hunt, W. F.Study on the Surface
Infiltration of Permeable Pavements. Bidelspach. D. A.,
2004.
[3] Akan, Osman A. Sizing Stormwater Infiltration
Structures. Journal of Hydraulic Engineering, Vol. 128,
2002.
[4] Delatte, N. Concrete Pavement Design : construction
and performance. Taylor & Francis : London, 2008.
[5] Portland Cement Pervious Concrete Pavement :
Field Performance Investigation on Parking Lot and
Roadway Pavements, Department of Civil &
Environmental Engineering. Cleveland, 2007.
[6] Erdogan M. Sener. Porous Concrete Pavement
Construction : Opportunity for Alternative Drainage
Methodology Emphasis in Construction Education.
Purdue School of Engineering and Technology, 2007.
[7] http://www.epa.gov/
[8] http://www.usgbc.org/
[9] http://www.perviouspavement.org/
[10] http://www.secpa.org/pervious_concrete.htm
[11] http://ecoconsulting.net/www/Leed.htm
6. OKOLI I PROPUSNI BETON

Propusni beton je jedinstven i inovativan nain
upravljanja oborinskim vodama. Iz stajalita zatite
okolia, njegova osnovna prednost je smanjenje ukupnog
volumena otjecanja koje nosi oneiujue tvari u nae
potoke, rijeke, jezera i oceane.
Ne samo da smanjuje koliinu oborinske vode, propusni
beton uinkovito ublaava zagaenje od prvog mlaza
vode, kojim je oko 90% zagaivaa odvedeno tijekom
prvih 38 mm tipinog kinog dogaaja. Filtracija
osigurana matricom pora unutar propusnog betona
zadrava najmanje 80% organskih oneiujuih tvari.
Takoer je poboljan potencijal za skupljanje vode u
razliite svrhe.
Kontakt:
Danijel Blaok, dipl. ing. gra., dipl. ing. geot.
e-mail: danijel.blazok@yahoo.com
Propusni beton upija i zadrava manje topline i zahtijeva

manje none rasvjete od najee koritenih
konvencionalnih plonika. Ima potencijala za smanjenje
utjecaja urbanog toplinskog otoka i za smanjenje ugljika
redukcijom energije.
7. ZAKLJUAK
Propusni kolnik upija i proputa vodu, smanjuje buku i
zagrijavanje u gradovima, a moe se ak i koristiti za
proiavanje vode.
Zbog premale tlane vrstoe, ovaj tip betona ne moe se
koristiti za ceste optereene prometom.
On brzo upija dosta vode i zbog toga bi ga bilo izvrsno
primijeniti za nogostupe, prilaze i parkiralita. Poveanje
koritenja propusnog kolnika pridonijelo bi ekologiji iim vodama te unapreenju odrive gradnje.
18
ISSN 1864-6168
ANALIZA DEFORMACIJSKE ENERGIJE OBALNE KONSTRUKCIJE

TEMELJENE NA PILOTIMA
Kaniki M.1, Ivandi K.2
1
Varadin, Hrvatska
2
Geotehniki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Varadin, Hrvatska
Saetak: U radu je predloen nov nain prorauna

horizontalno optereenih obalnih konstrukcija temeljenih
na vertikalnim pilotima u homogenom deformabilnom
tlu. Piloti su modelirani kao polubeskonane duine u
Winklerovom poluprostoru. Analizira se amortizacija
kinetike energije broda prilikom njegova pristajanja uz
obalnu konstrukciju. U klasinim rjeenjima ukupnu
kinetiku energiju preuzima elastian odbojnik obalne
konstrukcije. Uzimajui u obzir pretpostavku da kinetiku
energiju udara broda amortiziraju elastini odbojnici,
deformirana obalna konstrukcija i tlo na kojem se ona
nalazi, pokazuje se da dolazi do znaajne promjene u
raspodjeli horizontalnih pomaka i unutarnjih sila u
konstrukciji.
prilikom njegovog pristajanja, zbog pritiska broda ili

vlane sile na polere pod udarom vjetra na usidreni brod,
zbog horizontalnih ubrzanja mase tijekom djelovanja
potresa i dr.
Teren ispod obalnih platoa je nagnut, a njime se
savladava visinska razlika izmeu razine terena u zaleu
iza obalne konstrukcije i razine dna mora neposredno
ispred obalne konstrukcije. Ta se visinska razlika
najee kree od 12 do 20 m. Zbog nagnutog terena
mijenja se i slobodna duljina pilota (od izlaska pilota iz
tla do ulaska u naglavnu konstrukciju), to je potrebno
uzeti u obzir kod prorauna prijenosa vanjskih
horizontalnih djelovanja.
Kljune rijei: obalna konstrukcija, kinetika energija,

ekvivalentna sila, deformacijska energija
U poprenom smjeru obalne konstrukcije su okviri s

dvije, tri ili vie vertikala-pilota, koji najee seu do
iste dubine, ali s razliitim slobodnim duljinama (slika
1.). Gornja konstrukcija koja vertikalne pilote povezuje u
jedinstvenu cjelinu uvjetuje jednaki horizontalni pomak
pilota u promatranom poprenom okviru. Iz tog razloga
piloti manje slobodne duljine preuzimaju odgovarajui
vei dio horizontalnog optereenja u odnosu na pilote
vee slobodne duljine, a istog poprenog presjeka.
Abstract: The paper presents a new way of analyzing

horizontally loaded on-shore structures founded on
vertical piles in homogeneous deformable soil. The piles
are computed as of semi infinite length in the Winkler
half-space. The analysis of the kinetic energy
depreciation of a ship at its mooring along the shore
construction is provided. Within the classical solutions,
the total kinetic energy is taken over by an elastic buffer.
Taking into account the assumption that the kinetic
impact energy of the ship is depreciated along elastic
bumpers, deformed coastal structures and the soil in
which it is located, it shows that there are significant
changes in distribution of the horizontal displacements
and internal forces in the structure.
Key words: on-shore structure,
equivalent force, deformation energy
kinetic
Kod prijenosa optereenja u tlo dolazi do kontradiktornih

zahtjeva u odnosu na spomenute dvije vrste optereenja.
Vertikalna optereenja zahtijevaju da sredinji piloti
poprenog okvira budu veeg promjera, jer se preko njih
i prenose najvea optereenja. Horizontalno optereenje
trai usklaivanje odnosa promjera pilota i njegove
slobodne duljine. Smanjenjem slobodne duljine pilota
trebalo bi smanjivati i njihov promjer, kako bi svi piloti
bili podjednako iskoriteni. Naime, kod horizontalnog
pomaka od desetak centimetara u pilotima velike
slobodne duljine aktivira se mali moment upetosti, dok
kod pilota male slobodne duljine aktivirani moment
savijanja moe izazvati pucanje pilota. Naroito treba
pripaziti na to da najvea horizontalna i vertikalna
optereenja ne djeluju istodobno.
energy,
1. UVOD
Za obalne konstrukcije za pristanak brodova dubokog
gaza i velike tonae, temeljene na pilotima velikih
promjera, karakteristina su vertikalna i horizontalna
optereenja. Vertikalna optereenja nastaju od vlastite
teine same konstrukcije, od dizalica i vozila, koja se
kreu po obalnom platou, te od korisnog tereta.
Horizontalna optereenja nastaju od udara broda,
U radu je analizirano ekvivalentno horizontalno

optereenje prilikom pristajanja broda, kada kinetika
energija broda prilikom sraza s obalom mora biti
ponitena potencijalnom energijom deformiranih
19
ISSN 1864-6168
odbojnika, obalne konstrukcije na vertikalnim pilotima,
te samog tla u kojem se piloti nalaze.
Slika 1. Obalna konstrukcija na Luci Ploe
2. DJELOVANJE UDARA BRODA NA

OBALNU KONSTRUKCIJU
Slika 3. Dijagram energija-deformacija-ekvivalentna sila

elastinih odbojnika
Pri udaru broda na obalnu konstrukciju potrebno je

izraunati kinetiku energiju njegova djelovanja. Izraz
(1) pokazuje nain odreivanja vrijednosti kinetike
energije uslijed djelovanja broda na obalnu konstrukciju.
E kin =
mv 2
m s r
2
Ulazni parametar je kinetika energija broda kojom brod

djeluje na okvir. Jedan od moguih naina rjeavanja
takvog problema je postavljanje elastinog odbojnika na
konstrukciju, koji e svojom deformiranom energijom
amortizirati udar broda. Ukupnu kinetiku energiju broda
u tom sluaju preuzima samo odbojnik, dok se
konstrukcija tretira kao apsolutno kruta. Proizvoai
odbojnika daju specifikacije odbojnika, tj. ekvivalentnu
silu i deformaciju koji e dati energiju jednaku
kinetikoj. U spomenutoj analizi pretpostavlja se
apsolutna krutost ravninske konstrukcije u trenutku udara
broda. Energetska ravnotea postie se izjednaavanjem
kinetike energije broda i deformirane energije
elastinog odbojnika.
(1)
gdje su:
- m - masa broda [kg],
- v - brzina gibanja broda u trenutku udara na
obalnu konstrukciju [m/s],
- m - koeficijent utjecaja turbulencije vode na
kretanje broda,
- s - koeficijent utjecaja krutosti odbojnika,
- r - koeficijent udaljenosti teita broda od
toke kontankta s odbojnikom.
3. ZNAAJ ENERGIJE DEFORMIRANOG

SUSTAVA
Za izraunatu vrijednost kinetike energije broda

odreuje se ekvivalentna statika sila na koju e se
dimenzionirati obalna konstrukcija. Spomenuta sila
izraunava se na temelju karakteristika elastinih
odbojnika (dimenzije, materijali od kojih su izraeni,
vrijednosti dobivene ispitivanjima i dr.). Na slici 2. je
primjer elastinog upljeg gumenog odbojnika.
Kako bi se omoguilo racionalnije dimenzioniranje

obalnih konstrukcija temeljenih na vertikalnim pilotima
velikih promjera (>1.0m), potrebno je uzeti u obzir i
djelovanje deformirane energije nosivog sklopa. Vanost
prorauna energije deformiranog statikog sustava bit e
prikazan na sljedeem primjeru.
Krucijalni
parametar
prilikom
dimenzioniranja
spomenutih konstrukcija jest jaina udara broda. U
ovisnosti o veliini kinetike energije broda i o odabranoj
vrsti i dimenzijama elastinog odbojnika, odreuje se
vrijednost ekvivalentne statike sile koja je potrebna u
daljnjoj statikoj analizi ponaanja konstrukcije. Na slici
3. prikazan je odnos djelujue kinetike energije,
deformacije te ekvivalentne sile za krune elastine
odbojnike razliitih dimenzija.
Koritenjem dijagrama kao na slici 3. ostvarena je
energetska ravnotea iz koje se dobiva vrijednost
ekvivalentne statike sile. Ako se u obzir uzme i
deformacija same konstrukcije, moe se postaviti nova
jednadba energetske ravnotee. Osnovna ideja
koritenja deformirane energije sastoji se u pretpostavci
Slika 2. Primjer primjene elastinog upljeg gumenog

odbojnika
20
ISSN 1864-6168
[kN/m3]. Diferencijalna jednadba problema (izraz (4))
povezuje dvije nepoznate funkcije: horizontalni pomak
u(z) [m] i reaktivni pritisak p(z) [kN/m2]. eli li se
prikazani problem rijeiti, treba pronai dodatnu vezu
izmeu nepoznatih funkcija pomaka i reaktivnih
pritisaka. Dodatna veza izmeu nepoznatih funkcija u(z)
i p(z) (izraz (5)) predstavlja odreeni model tla. U ovom
sluaju veza je linerna preko koeficijenta reakcije tla k
[kN/m3]. Rjeenje sustava (4) i (5) za prikazane uvjete je
sljedea funkcija pomaka:
da ukupnu kinetiku energiju broda ne amortizira samo

energija elastinih odbojnika. U izraz za energetsku
ravnoteu ulazi i deformirana energija obalne
konstrukcije i tlo na kojem je ona temeljena.
Deformirana energija obalne konstrukcije sastoji se od
energije naglavne grede i pilota. Izraz za energetsku
ravnoteu moe se pisati:
Ekin = Epod + Epkon
(2)
= Epod + Epng + Epk + Epp + Ept
gdje su (sve u [kNm]):
- kinetika energija broda
- Ekin
- Epod - def. energija odbojnika
- Epkon - def. energija konstrukcije
- Epng - def. energija naglavne grede
- def. energ. pilota iznad razine terena
- Epk
- def. energ. pilota ispod razine terena
- Epp
- def. energija tla.
- Ept
u( z) =
1
H
e z M + cos z M sin z (3)
3
2 EI
Vrijednost ekvivalentne statike sile se u tom sluaju

vie ne trai za ukupnu kinetiku energiju, ve za razliku
kinetike energije i dijela energije koja je ula u obalnu
konstrukciju i tlo. Na taj nain ekvivalentna sila, ujedno i
mjerodavna sila za dimenzioniranje konstrukcije, postaje
manja, a energetska ravnotea ostaje sauvana.
d 4u( z)
+ p( z) = 0 (4)
dz4
p( z) = k u( z)
(5)
EI
Koliina deformirane energije koja e ui u obalnu

konstrukciju i tlo ovisi o sposobnosti deformacije
statikog sustava. Za manje krute konstrukcije koliina
energije e biti vea, no istodobno raste horizontalni
pomak konstrukcije kao i mjerodavne rezne sile.
Rjeenje se vidi u pronalasku dimenzija pilota, koje e za
zadano temeljno tlo dati zadovoljavajui pomak.
Istodobno e
preuzeti odreeni, nezanemarivi dio
kinetike energije broda kako bi se smanjila ekvivalentna
statika sila.
Slika 4. Popreno optereeni pilot

Gdje je: = 4
k d
4 EI
1
m

(7)
Funkcija momenata savijanja:
M ( z ) = e z M 0 cos z 2M 0 + 0 sin z
3.1. Geotehniki uvjeti
(8)
Ukupna deformirana energija pilota ispod razine terena

moe se dobiti iz izraza:
Kada su poznate krutosti pilota, naglavne konstrukcije i

tla, mogu se izraunati horizontalni pomak i unutarnje
sile, te konano odrediti vrijednosti pojedinih
komponenti deformirane energije dijelova nosivog
sustava i temeljnog tla.
E pp =
M 2 ( z)
dz
2 EI
(9)
Nakon integracije energija pilota je jednaka:
E pp =
3.2. Deformirana energija pilota ispod razine

terena te smog tla
H 2 + 4MH + 6M 22
16 EI3
(10)
Deformirana energija dobiva se reaktivnim pritiskom na

horizontalnim pomacima pilota polubeskonane duljine.
Analizi horizontalno optereenih obalnih konstrukcija

temeljenih na pilotima pristupa se preko rjeenja
problema
horizontalno
optereenih
pilota
u
deformabilnom tlu. U ovisnosti o tlu (linearan, nelinearan
model i dr.), o izboru parametara pojedinog modela te o
nainu prorauna (analitiki, numeriki), dobiju se
razliita rjeenja. U radu se dalje prikazuje deformirana
energija pojedinih dijelova nosivog sklopa za Winklerov
model tla.
Na slici 4. prikazan je vertikalni popreno optereeni
pilot duine L [m], krutosti na savijanje EI [kNm2],
optereen horizontalnom silom H [kN] i momentom M
[kNm]. Pilot je cijelom duinom u tlu koja je iskazana
koeficijentom reakcije tla u horizontalnom smjeru k
E pp =
p( z )u ( z )
dz
2
(11)
Nakon integracije energija deformiranog tla iznosi:
E pt =
3H 2 + 4MH + 2 M 22
16 EI3
(12)
Tako je ukupna energija pilota u tlu i samog tla:
E p = E pp + E pt =
21
4 H 2 + 8MH + 8M 22
16 EI3
(13)
ISSN 1864-6168
vrijednosti
aktiviranja
deformirane
energije
konstruktivnog sustava unutar deformabilnog tla. S
obzirom na uobiajene doputene horizontalne pomake
obalnih konstrukcija, vrijednosti deformiranih energija u
ukupnoj ravnotei daju ekvivalentne sile i do 25%
manjih vrijednosti od sluaja kada cjelokupnu kinetiku
enrgiju preuzima sam elastini odbojnik.
3.3. Deformirana energija pilota iznad razine

terena
Deformirana energija pilota iznad tla rauna se za pilot
optereen horizontalnom silom H0 [kN] i momentom M0
[kNm] s krutou savijanja EI [kNm2] (slika 5.).
5. ZAKLJUAK
Za uobiajene dimenzije pilota i elastinih odbojnika
ekvivalentna statika sila dobivena je iz jednakosti
kinetike energije broda i deformirane energije
elastinog odbojnika. Ona je zajedno s cijelim nosivim
sklopom i tlom manja otprilike 25% u odnosu na
cjelokupnu kinetiku energiju broda koju preuzima samo
elastini odbojnik. Koliina ukupne deformirane energije
koja ulazi u pilot i tlo ne ovisi toliko o proraunskom
modelu tla, ako je kriterij za odabir parametara pojedinog
modela tla jednaki horizontalni pomak vrha pilota,
odnosno krute naglavne konstrukcije. Raspodjela
deformirane energije u pilot ispod razine terena i u tlo
znaajno ovisi o proraunskom modelu tla, tj. o odnosu
krutosti pilota i tla, a time i o raspodjeli momenata
savijanja po pilotu.
Slika 5. Popreno optereeni pilot iznad razine terena
Funkcija momenta savijanja je
M ( z) = M 0 H 0 z
(14)
Deformirana energija dijela pilota iznad razine terena

dobiva se prema izrazu:
Lk
E pk =
Uzimanjem u obzir deformabilnost podloge, tj. tlo u

kojem je temeljena obalna konstrukcija, moe se dobiti
korektna raspodjela horizontalnih sila i pomaka na vrhu
pilota. To odmah utjee i na veliinu deformirane
energije svakog pilota i cijele konstrukcije. Razlike
izmeu razliitih krutosti podloge mogu biti velike, pa to
dovodi do nerealnih analiza i otkazivanja nosivosti pilota
uslijed nepoznavanja stvarne raspodjele sila i pomaka u
pilotima. Svako projektno rjeenje, odnosno odreivanje
ekvivalentne sile, mora biti unutar doputenih granica za
vrijednosti horizontalnih pomaka promatrane obalne
konstrukcije.
M ( z)
dz
2 EI
(15)
Konana deformirana energija konzolnog dijela pilota:
E pk =
1 1 2 3
2
2
H 0 Lk H 0 M 0 Lk + M 0 Lk
2 EI 3
(16)
4. NOVA ENERGETSKA RAVNOTEA

Izraz za ukupnu deformiranu energiju pilota u
Winklerovom poluprostoru za polubeskonani pilot
(izrazi (13) i (16)):
Ekin = E pu = E p + E pk
6. Literatura
Winkler, E. (1867.), Die Lehre von Elasticitt und
Festigkeit, Dominicus, Prague, pp. 182.
Committee
for
Waterfront
Structures
1986.
Recomndations of the Committee for Waterfront
Structures EAU. Ernst&Sohn.
Hetenyi, M. 1946. Beams on elastic foundations. Ann
Arbor: Univesity of Michigan Press.
Mindlin, R.D. 1936. Force at a point in the interior of a
semi-infinite solid. J. Appl. Physics 7, No5:195-202.
Poulos, H.G. & E.H. Davis 1980. Pile foundation
analysis and design. New York: Wiley.
Tomlinson, M.J. 1991. Pile design and construction
practice. E. and FNSPONTehniki propis za
betonske konstrukcije, NN 139/09 i NN 14/10
(17)
U izraz je (17) potrebno uvrstiti i deformiranu energiju

naglavne konstrukcije u sluaju da se odreuje njena
deformacija, a ne samo translatorni pomak apsolutno
krutog tijela. Princip prorauna je isti kao i kod pilota.
Nakon odreivanja raspodjele momenata savijanja du
naglavne konstrukcije, provodi se odgovarajue
integriranje sve dok se ne dobije konani izraz za
deformiranu energiju.
Deformirana energija sustava moe se openito iskazati i
kao rad sile na pomaku, pa se pie E=H/2 [kNm]. U
izrazu =H/K [m] je K [kN/m] krutost sustava na
djelovanje horizontalne sile. Izraz za energiju postaje
E=P2/2K [kNm]. To je kvadratna funkcija od H s
konstantnom krutosti K. Vidi se da raspon vrijednosti
deformiranih energija raste s kvadratom vrijednosti
vanjske sile. Za apsolutnu krutu podlogu veliina
energije je najmanja, dok je koliina energije za istu silu
najvea kod najmanjeg modula tla. Analize razliitih
sluajeva obalnih konstrukcija pokazuju iroki spektar
Kontakt:
Manuela KANIKI, dipl.ing.geot.
Varadin
Dr.sc. Kreo Ivandi, dipl.ing.gra.
Geotehniki fakultet u Varadinu, Sveuilite u Zagrebu
Hallerova aleja 7, 42000 Varadin
22
ISSN 1864-6168
OSIGURANJE I PRIVREMENA KONZERVACIJA URUENE

CRKVE SV. JURJA NA BREGU
1
Pavlic V.1, pii A.1

Institut IGH d.d., Zagreb, Hrvatska
Saetak: upna crkva svetog Jurja na Bregu smjetena je

u sjeverozapadnom dijelu Meimurske upanije, a sa
svojim okolnim cinktorom pripada najvrjednijim
spomenicima kulture i barokne graditeljske batine.
Nakon uruavanja tornja sa zvonikom i dijela nosive
konstrukcije, izvedeno je raiavanje i uvrenje
preostalih dijelova. U lanku je prikazan niz tehnikih
rjeenja i detalja kojima su se osigurali i privremeno
zatitili ostali dijelovi nosive konstrukcije. Horizontalno
su pridrani obodni zidovi svetita, poduprt je trijumfalni
luk, svi svodovi u crkvenoj lai i svod pjevalita. Na
mjestu sruenog krova iznad svetita sagraen je novi, uz
zatitu dijela krova iznad crkvenog broda i zabatnog
zavretka zida svetita. Na taj nain je zatien dio
nosive konstrukcije od utjecaja atmosferilija do poetka i
za vrijeme rekonstrukcije crkve.
Kljune rijei: Cinktor, crkveni brod, dvostruka visulja,
krino obluilo, nosiva konstrukcija, osiguranje i
privremena zatita, pjevalite, privremeno podupiranje,
prostorna cijevna skela,
rekonstrukcija,
sidreni
prikljuak, svetite, svodovi,
toranj sa zvonikom,
trijumfalni luk, ukriane grede, uruavanje, upna crkva
svetog Jurja na Bregu
triumphal arch, cross beams, collapse, parish church

Sveti Juraj na Bregu
1. UVOD
Veliku pozornost izazvala je vijest da se sruio dio crkve
i toranj sa zvonikom na upnoj crkvi u Svetom Jurju na
Bregu. Dana 4. lipnja 2008. godine taj je dogaaj
zapanjio sve mjetane i one iz okolnih mjesta. Uvjerivi
se u istinitost vijesti, ljudi su s tugom promatrali ruevinu
dotadanje arhitektonske ljepotice. Rije je o jednoj od
najljepih crkava u Meimurju kojom su se ponosili njeni
stanovnici.
Uruavanjem tornja sa zvonikom (visine 41 m) dolo je i
do ruenja krovne konstrukcije iznad svetita, do ruenja
svoda u svetitu i u polju uz trijumfalni luk. Sruio se i
zid iznad trijumfalnog luka, a ostala oteenja nosive
konstrukcije nastala su na obodnim zidovima i preostalim
svodovima iznad pjevalita gdje se vide brojne pukotine.
Toranj te crkve stare 260 godina (1747.-2008.), na
nadmorskoj visini od 292 metra, mogli su vidjeti
mjetani meimurskog kraja i oni izvan Meimurja, jer je
smjetena u blizini najvie meimurske visinske kote
Mohokosa (344 metara).
Abstract: The parish church Sveti Juraj na Bregu is

located in the northwest part of the Meimurje county.
The church and its adjoining enclosure are considered to
be one of the most valuable cultural monuments of
baroque architectural inheritance. After the collapse of
the bell-tower and parts of load-bearing structure,
cleaning and securing works of its remaining parts were
undertaken. In this article, a range of technical solutions
is presented together with details which secured and
temporarily protected the load bearing structure. The
outer walls of the sanctuary are horizontally fixed; the
triumphal arch, the remaining vaults of the church nave
and choir gallery are supported. Instead of the collapsed
roof there is a new one and the remaining part of the old
roof above the church nave and the gable wall end is
secured. In this way the remaining part of bearing
construction is protected against atmospheric agents
before the start and during the reconstruction of the
church.
Key words: Enclosure, church nave, double hanging
truss, cross timber rib, load-bearing structure, security
and temporary protection, choir-gallery, temporary
stiffening, tree-dimensional pipe scaffold, reconstruction,
anchor connection, sanctuary, vaults, bell-tower,
Slika 1. Izgled upne crkve sveti Juraj na Bregu prije

uruavanja
Slika 2. Prizor uruenja 4. lipnja 2008. godine

23
ISSN 1864-6168
Crkva kao arhitektonska cjelina je jednobrodna
graevina, gdje je iroka laa odijeljena od svetita
polukruno nadvijenim trijumfalnim lukom. Tlocrt crkve
pravokutne je osnove s bonim zvonikom visokim 41
metar (27 m zidani dio i 14 m drveni dio - lukovica ).
Okolo crkve je rijedak primjer potpuno ouvanog
cinktora s arkadama, s vitkim cilindrinim kulama, sa
stoastim kupolama te reprezentativnim ulaznim
kamenim portalom. Cinktor opsega oko 150 m prati
reljef okolnog terena i u potpunosti zatvara okolno
dvorite (slika 3.). Na ulinom proelju crkve istiu se
nie s kipovima (slika 4.). Unutranjost krase freske,
brojne zidne slike i barokni oltari (slika 5.). upna crkva
sv. Jurja s okolnim cinktorom i stari upni dvor upisani
su u Registar kulturnih dobara RH - Listu zatienih
kulturnih dobara i najvrjedniji su spomenici kulture i
biseri barokne graditeljske batine u Opini sveti Juraj na
Bregu i ire. Dimenzije tlocrta crkve su: duljina svetita i
dvorane s pjevalitem 30,5 m, prosjena irina 13 m, a
ukupna je povrina tlocrta 400 etvornih metara (slika
6.). Posebna je vrijednost ulaznog kamenog portala
ugraenog u cinktor s uline strane u koji je
ukomponirano nekoliko figura i kipova s dominantnim
kipom Majke Boje s djetetom (slika 4.).
2. GLAVNI DIO
2.1. Povijest i arhitektura crkve
upna crkva svetog Jurja na Bregu smjetena je u
sjeverozapadnom dijelu Meimurske upanije, u
istoimenoj opini, nedaleko od akovca. Crkva je
graena, prema dostupnim povijesnim podacima, u 18.
stoljeu. Na istoj lokaciji postojala je najprije stara
kapela sv. Jurja, a dvadesetak koraka junije od nje
sagraena je nova, velika kapela sv. Marije Lauretanske.
Izgradnja nove kapele dogodila se zbog potpuno
dotrajale stare kapele sv. Jurja. Kako se nova kapela
spominje u vizitacijama iz 1747. i 1756. godine, moe se
pretpostaviti da je sagraena sredinom 18. stoljea. U
opisu iz 1768. godine spominje se masivni i visoki
zvonik kapele ispod kojega se nalazi sakristija s
jugozapadne strane te cinktor koji okruuje kapelu.
Slika 3. Tlocrt crkve sa zvonikom i cinktorom
Slika 5. Unutranjost crkve s pogledom na svetite prije

uruavanja
Slika 4. Proelje crkve i dio cinktora s kamenim

portalom
Slika 6/1. Tlocrt crkve
24
ISSN 1864-6168
2.2. Uruavanje upne crkvesveti Juraj na

Bregu
Iako se nagaaju pravi razlozi uruavanja, injenica je da
je u tijeku bila zatita temelja crkve i zvonika od vlage i
povrinskih voda. Temelji crkve teko su bili naeti
vlagom i na mnogim mjestima fasade probijala je sol,
otpadala je buka i ljutila se boja. Kako se crkva
nenadano uruila, radovi nisu zavreni. Te negativne
pojave se vide i danas du cijelog opsega temelja, a
naroito su izraene na sjevernoj i zapadnoj strani
graevine gdje je buka otpala do visine sokla. Cinktor
takoer znatno trpi vlagu. S vanjske strane obzidan je
punim zidom koji je u dosta dobrom stanju. S unutranje
strane njegovu stabilnost ugroavaju dotrajali nosei
kameni stupovi. Od ukupno 54 nosea stupa 30 ih je
zbog dotrajalosti i opasnosti od ruenja obetonirano ili
obzidano ciglom, 18 stupova je potrebno hitno
zamijeniti, a est ih se ienjem i demoduliranjem moe
restaurirati.
Dokumentaciju za izvoenje sustava zatite temelja
upne crkve sv. Jurja izradio je Boidar Magdaleni,
dipl. ing. gra. iz Zagreba. Konzervatorski odjel u
Varadinu 26. lipnja 2007. godine izdao je upnom
uredu sveti Juraj na Bregu prethodno odobrenje za
izvoenje radova. Radovi su poeli potkraj 2007., a
nastavili su se u svibnju 2008. godine. Crkva sa
zvonikom bila je tijekom radova opasana rovom
potrebnim za izvedbu drenane odvodnje oborinskih
voda i sanacije temelja (slika 7.). Nakon ruenja,
geomehanikim istranim radovima utvreno je da je tlo
relativno dobre kvalitete, veinom nekoherentno
(dominiraju pijesci, djelomino prainasti i zaglinjeni) te
je osjetljivo na promjenu vlanosti. Kvalitetu tla na
lokaciji potvruje i stabilnost iskopa uz zidove crkve koji
su u gotovo punoj duljini bili znatno dulje otvoreni od
zidova zvonika. Od tri zida zvonika (etvrti je zajedniki
sa svetitem) jedan nije diran, dok su preostala dva bila
iskopana dan ranije. Prema preliminarnim analizama
statikog prorauna, naprezanja na kontaktu temelj - tlo
ispod zvonika najizraenija su ispod temelja paralelnog
sa zidom svetita, gdje lokalna rubna naprezanja doseu i
do 600 kN/m2 (doputena su od 380 do 470 kN/m2 za
minimalne faktore sigurnosti). Kao razlog poveanja
lokalnih naprezanja procjenjuje se oslobaanje bonog
pritiska i sputanje tla izvedenim iskopom.
Nepridranom horizontalnom silom dolo je do pucanja
zatege trijumfalnog luka, ime je izazvan progresivan
slom temeljnog tla i ruenje konstrukcije zvonika. Kada
se tome pridoda etapna izgradnja i diferencijalna
slijeganja zvonika u prolosti crkve, jasno je da je zvonik
prije iskopavanja bio u geostatiki nepovoljnim uvjetima.
O tome to je utjecalo na ruenje crkvenog tornja rei e
radna grupa koju je imenovalo Ministarstvo kulture, kao i
sudski vjetak suda u akovcu.
Slika 6/2. Popreni presjek crkve
Slika 6/3. Uzduni presjek crkve
25
ISSN 1864-6168
Slika 7. Radovi koji su prethodili uruavanju
Slika 9. Uruena crkva u unutranjosti broda s pogledom

na trijumfalni luk i svetite
Do trenutka uruavanja tornja sa zvonikom koji je

izazvao nestabilnost ostalih nosivih dijelova crkve, nije
bilo nikakvih naznaka da e doi do ovakve iznenadne
nesree u kojoj je poinjena samo materijalna, a moemo
rei i kulturoloka teta.
Slika 10. Unutranjost crkve bez svoda svetita i

krovita, dok zabatni zid stoji slobodno
Zbog gubitka stabilnosti nastala su mnoga oteenja
nosive konstrukcije, a vide se na obodnim zidovima i
preostalim svodovima iznad pjevalita. Tu su nastale
brojne pukotine. Samim uruavanjem tornja dogaalo i
prevrtanje u junom smjeru, ime je oteen cinktor. Na
tom mjestu kasnije je napravljen transportni put (slika 12).
Slika 8. Uruena crkva bez tornja i dijela krovita

Uruavanjem tornja sa zvonikom koji se nalazi bono uz
prostor svetita glavne lae, dolo je i do ruenja krova
iznad svetita, do ruenja svoda u svetitu i polju uz
trijumfalni luk, kao i ruenje zida iznad trijumfalnog
luka. Spomenuti dijelovi nosive konstrukcije izgubili su
oslonac samim uruavanjem tornja koji je imao
zajedniki nosivi zid sa svetitem. Dio tog zajednikog
zida se uruio, a samim prevrtanjem tornja izazvao je
pomake zida. Tako su svodovi i lukovi izgubili uporite i
uruili se zajedno s konstrukcijom krovita (dvostruka
visulja).
2.3. Osiguranje i privremena konzervacija

preostalih dijelova nosive konstrukcije
tehniki opis s uvjetima izvoenja radova
Nakon uruavanja dijelova nosive konstrukcije i zvonika
crkve sv. Jurja na Bregu, obavljeno je ienje i
uvrenje njenih preostalih dijelova kako bi se sprijeilo
daljnje propadanje.
U suradnji s Varadinskom
biskupijom, sa upnikom, s Opinom sv. Juraj na Bregu,
predstavnikom Radne grupe za procjenu stanja i s
predstavnikom Instituta IGH d.d., donijet je plan
raiavanja i stabilizacije preostalog dijela crkve i to u
tri faze:
I. faza odstranjivanje uruenog materijala iz crkve i
oko crkve, uz nuno osiguranje preostalih dijelova crkve
radi sigurnog odvijanja radova. Izvoaki radovi
dodijeljeni su tvrtki akovecstan d.o.o. iz akovca.
Trijumfalni luk pretrpio je oteenja u obliku uzdunih i

poprenih pukotina: jedna zatega se na istonoj strani
deaktivirala, a druga je puknula (na zapadnoj koja je bila
jednim krajem sidrena u vanjski zid zvonika). Vidljivo je
da je dolo do znatnih pomaka i deformacija, ime je
trajno narueno prvobitno stanje.
II. faza horizontalno i vertikalno podupiranje svih

nosivih zidova i svodova radi trajnog osiguranja
prostorne stabilnosti do poetka obnove i rekonstrukcije
crkve. U ovoj fazi svi preostali dijelovi moraju se zatititi
od djelovanja atmosferilija.
26
ISSN 1864-6168
III. faza izrada tehnike dokumentacije obnove i
rekonstrukcije crkve, nakon ega se pristupa
rekonstrukciji crkve i njenog vraanja u prvobitno stanje.
2.3.2. Druga faza

Za drugu fazu tehniku dokumentaciju izradila je tvrtka
LOKOEK PROJEKT d.o.o. iz Zagreba, a nadzor nad
izvoenjem radova obavljao je Institut IGH d.d.,
takoer iz Zagreba.
2.3.1. Prva faza

Prva faza je izvedena. Odstranjen je uruen materijal iz
crkve kao i materijal izvan crkve (oko 1000 m3).
Arhitektonska plastika - kipovi, raspela, profilacije
pilastara, pojasni lukovi, trijumfalni luk i stupovi
pjevalita s orguljama - pohranjena je na sigurno, a
postojee zidne slike su prema zahtjevu Zavoda za
zatitu spomenika kulture na licu mjesta osigurane od
propadanja.
Prije samog ienja trebalo je poruiti nevezane i
nestabilne dijelove oteene konstrukcije na sigurnoj
visini za odvijanje radova. (slika 11.). Za to
jednostavnije odstranjivanje i odvoz materijala,
napravljen je proboj na dijelu cinktora koji je uslijed
pada tornja i zvonika bio oteen. Kroz taj proboj ulazio
je mali bager i demper koji je iznosio urueni materijal
na privremeni deponij. (slika 12.). Radovi su se oprezno
odvijali, bez izazivanja vibracija jer bi one bile kobne za
preostale zidove crkve i postojee stupove cinktora. Ovaj
privremeni otvor koristit e se i kod rekonstrukcije i
obnove crkve.
Slika 13/1. Prostorno pridranje zidova svetita i

podupiranje trijumfalnog luka
Slika 11. Ruenje oteenih nevezanih dijelova iz

sigurnosnih razloga
Slika 13/2. Prostorno pridranje zidova svetita i

podupiranje trijumfalnog luka
U ovoj fazi prvo je uvren zapadni zabatni zid i
trijumfalni luk koji se prognuo 3 cm te je imao velike
uzdune i poprene pukotine. Nakon toga pridrani su
sjeverni i juni uzduni zidovi. Stabilnost vanjskih
nosivih zidova postignuta je izvedbom pridranja
prostornog modela horizontalnih reetkastih nosaa
pomou tapova cijevne skele 48,3 mm, debljine
stijenke 3 mm i 8 mm s tipskim detaljima koji su dio
tehnike dokumentacije. Horizontalne reetke su na
Slika 12. Mali bager i demper na odvozu uruenog

materijala (oko 1000 m3) na privremeni deponij
27
ISSN 1864-6168
razmaku od 2,2 m po visini, a stupovi skele su na
razmaku od 1,9 m. Na krajnjim vorovima prostorne
reetke se preko tapnih sidara 14 mm, l = 100 cm,
sidre u uzdune zidove. Rupe u zidu su 30 mm, a
nakon postave i osiguranja sredinjeg poloaja u rupi, sve
se injektiralo injekcijskom smjesom Masterflow 928. Na
licu zida postavljene su kvadratne podlone ploice
8080 mm, debljine t = 8 mm, koje se pritezanjem
matice priljubljuju uz zid (slika 14.). Prikljuak tapa
reetke na tapno sidro izveden je varenjem za podlonu
ploicu varom prve klase a = 2.0 mm po cijelom obodu
cijevi.
Osim toga, zidovi se prikljuuju na reetke na mjestima
vertikalnih tapova preko sidrenih profila 14 mm, ali
sada uz obostranu postavu podlonih ploica 8080 mm
debljine, t = 8 mm, koje se pritezanjem matice
priljubljuju uz zid. Rupa u zidu u ovom sluaju je 16
mm. Varenje cijevi izvedeno je istim varom, ali ne po
cijelom obodu ve na etiri nasuprotna mjesta duine
vara po 25 mm. Za nosive reetkaste nosae, prostorno
stabilizirane vertikalnim i dijagonalnim tapovima,
izvedenim na vanjskim stranama obodnih zidova,
oslanjanje na tlu ostvareno je izvedbom 15 cm debele
armirano-betonske ploe.
Slika 15/1. Projekt podupiranja trijumfalnog luka s

detaljima izvedenog drvenog obluila
Slika 15/2. Projekt podupiranja trijumfalnog luka s

detaljima izvedenog drvenog obluila
Zbog oteenja i pukotina na zidovima oko pjevalita i
svodu iznad njega, napravljeno je njihovo podupiranje.
Ono je obavljeno cijevnom skelom, najprije za svodove
ispod pjevalita. U svakom polju bilo je predvieno
podupiranje na devet mjesta. Jednim stupom poduprlo se
krino obluilo (slika 17.) koje slijedi krivulju svoda i
postavljeno je u dva meusobno okomita smjera, tako da
se formirao kri u tlocrtnoj projekciji.
Slika 14. Izvedbeni detalji: pridranje prostorne skele u

vorovima (lijevo); sidrenje nove zatege trijumfalnog
luka (desno)
Podupiranje trijumfalnog luka izvedeno je drvenim
obluilom kojeg podupire prostorna cijevna skela
dimenzionirana na prijenos njegove sveukupne teine
(slika 15.). Svi dijelovi skele su od cijevi 48,3 mm,
debljine stijenke od 3 mm. Radi zatite postojeeg poda
crkve, iznad zatitne PVC folije napravljena je armiranobetonska ploa debljine 15 cm. Osim toga aktivirale su se
postojee zatege obje strane trijumfalnog luka kako bi se
smanjilo horizontalno optereenje na uzdune zidove.
Dimenzije poprenog presjeka greda su 14/20 cm.

Preostali svodovi crkvenog broda, kao i pojasnice,
poduprte su preko dvije ukriane grede 10/10 cm, duljine
oko 70 cm (slika 18.). Poloaj vertikalnih oslonaca na
pjevalitu odgovara osloncima ispod pjevalita. Svi
vertikalni tapovi prostorno su ukrueni dijagonalnim
tapovima. Oslanjanje stupova na podu crkve i pjevalita
obavilo se drvenim platicama. Osiguranje punog
prijanjanja obluila i svodnih ploha izvedeno je tipskim
stopama s navojem za prednapinjanje. Na kontaktu
krinih obluila i ukrianih greda s oslikanim svodovima
i lukovima postavljen je netkani geotekstil da bi se
izbjegla lokalna oteenja (slika 17. i 18.).
Tako je na istonoj strani sanirana i aktivirana postojea

zatega, a na zapadnoj strani izvedena je nova zatega
20 mm na nain da se sidrenje izvelo preko sidrenih
elinih ploa na sjevernom i junom zidu (dim.
300300 mm, debljine t = 20 mm) i pritezanjem matice s
vanjske strane zida (slika 14.).
28
ISSN 1864-6168
Slika 17. Krino obluilo za podupiranje pjevalita
Slika 16/1. Projekt podupiranja preostalih svodova

crkvenog broda ukljuujui pjevalite

crkvenog broda ukljuujui pjevalite
Slika 18/1. Detalji podupiranja preostalih svodova i

pojasnica s ukrianim gredama

crkvenog broda ukljuujui pjevalite (dio crkve koji je
dobio samo uzdune i poprene pukotine)
29
ISSN 1864-6168
Slika 19. Cijevna skela s privremenim dvostranim

krovitem (na mjestu sruenog krova i svodova)
Zatita istonog lica zapadnog trokutastog zabata svetita
izvela se postavom drvene konstrukcije, kosim i
horizontalnim tapovima poprenog presjeka 8/10 cm,
vijcima M 10 privrenim za zid na razmaku od 50 cm.
Preko tako pripremljene podloge, vertikalno se napravila
daana oplata kao podloga hidroizolacije. Na samom
vrhu zida, po njegovim kosim plohama zatita se izvela
postavljanjem elinih kuka uvrenih na uputene
drvene kladice te postavljanjem pocinanog lima preko
svega, uz odgovarajue okapnice na oba kraja.
Horizontalni ljebovi postavljeni su na postojeim
krovnim plohama iznad dijela crkvenog broda i na novim
krovnim plohama. Prikljuak na vertikalni oluk izvest e
se na mjestu spoja starih i novih krovnih ploha. Ispust
vode iz oluka bit e u betonski rigol dug 3 metra od
uzdunih zidova crkve kako bi se oborinska voda odvela
to dalje od crkvenog temelja.
Druga faza je izvedena tako da je unutarnji dio graevine
potpuno zatien od atmosferilija, a tako i od daljnjeg
propadanja. U ovakvom konzerviranom stanju graevina
moe ekati rekonstrukciju i obnovu.
Slika 18/2. Detalji podupiranja preostalih svodova i

pojasnica s ukrianim gredama
Zatita od atmosferilija izvela se pokrivanjem dijela
crkve koji nije imao krov. Nove krovne plohe oslanjaju
se na konstrukciju cijevnih skela na vanjskim stranama
uzdunih zidova. Na sredini tlocrta svetita i dijela
crkvenog broda izvela se dodatna cijevna skela irine 2
metra. Na izvedenim skelama postavile su se uzdune
drvene grede 12/14 cm oslonjene i obujmicama povezane
za horizontalne cijevi skele. Na tako postavljene i
privrene podronice postavili su se drveni rogovi
poprenog presjeka 12/14 cm, na razmaku od jednog
metra, koji se vijcima za drvo bez matice meusobno
povezuju (slika 19.). Preko tako postavljenih rogova
polagale se drvene daske debljine 2.4 cm preko kojih je
napravljen sloj hidroizolacije. Nagib ovih krovnih ploha
je 10 i dovoljan je za odvodnju oborinskih voda. Dio
krovnih ploha oslanja se na vanjske uzdune zidove
crkvenog broda, umjesto na cijevnoj skeli. Zbog toga je
trebalo vrhove sjevernog i junog zida dozidati,
uklanjanjem oteenih i nevezanih dijelova do konane
visine i na tako pripremljenu podlogu postaviti
podronicu 12/14 cm. Ona e se na mjestima prikljuka
rogova sidriti u zid tapnim sidrima 14 mm, dubinom
sidrenja l = 60 cm. Rupe u zidu su promjera 30 mm, a
nakon postave sidra sve se injektira injekcijskom
smjesom Masterflow 928. Preostali dio krovne
konstrukcije iznad crkvenog broda zavrava prema
trijumfalnom luku dvostrukom visuljom koja nije bila
oteena prilikom ruenja krova. Preko vezne grede,
horizontalne razupore, kosnika i rogova na visulji,
avlima su postavljene drvene vertikale poprenog
presjeka 8/10 cm povezane za tapove visulje i za
rogove. Meusobni razmak tih vertikala je 1.15 cm. Na
tako pripremljenu podlogu horizontalno su se postavljale
drvene daske debljine 2.4 cm, preko kojih je napravljen
sloj hidroizolacije.
2.3.3. Trea faza

Nakon uvida u oteenja prilikom osiguranja i
privremene
zatite
preostalih
dijelova
nosive
konstrukcije, raena je projektna dokumentacija. Idejni i
glavni projekt su gotovi te su, po predanim zahtjevima,
dobivene potrebne dozvole. Tako se moe pristupiti
rekonstrukciji crkve i njenom vraanju u prvobitno
stanje.
3. ZAKLJUAK:
Nakon uruavanja dijela nosive konstrukcije i tornja sa
zvonikom upne crkve svetog Jurja na Bregu, izvedeno
je raiavanje i uvrenje njenih preostalih dijelova. U
lanku je prikazan niz tehnikih rjeenja i detalja kojima
su se osigurali i privremeno zatitili dijelovi nosive
konstrukcije. Budui da se odmah nije moglo pristupiti
rekonstrukciji, a vlaga se poela uvlaiti u sve pore crkve
i njenu arhitektonsku plastiku, trebalo je hitno krenuti sa
zatitom od utjecaja atmosferilija.
Rekonstrukcija crkve podrazumijeva ponovnu izgradnju
sruenih dijelova na nain i s materijalima koji u
30
ISSN 1864-6168
potpunosti odgovaraju izvorniku. Stoga je tijekom
raiavanja uskladiten graevinski materijal opeke
kako bi se u fazi rekonstrukcije mogli obnoviti zidovi
zvonika i svodovi u svetitu i crkvenom brodu. Uz
nadomjestak nove cigle, ali starog formata, produnim
mortom i vapnenom bukom spravljenom od gaenog i
odleanog vapna te bijelog cementa, bit e povezana
preostala i nova konstrukcija tradicionalnim zidarskim
vezom. Osnovna postavka projekta je potpuno
potovanje izvornog stanja crkve, to se izvedbom mora i
ostvariti.
Ruenjem zvonika prekinuta je zatita temelja od vlage i
odvodnje povrinske vode, uz zatrpavanje otkopanih
rovova.
Zavretkom
projekta
osiguranja
i
privremene
konzervacije preostalih dijelova nosive konstrukcije
upne crkve svetog Jurja na Bregu, postignuti su svi
uvjeti za poetak rekonstrukcije i obnovu ove
znamenitosti.
4. POPIS LITERATURE
A. HORVAT: Spomenici arhitekture i likovnih
umjetnosti u Meimurju, Zagreb, 1956.
E. LOKOEK: Izvedbeni projekt osiguranja i
privremene zatite preostalih dijelova nosive konstrukcije
crkve Svetog Jurja na Bregu, LOKOEK PROJEKT
d.o.o., Zagreb, 2008.
E. LOKOEK: Idejni projekt rekonstrukcije crkve Sveti
Juraj na Bregu, LOKOEK PROJEKT d.o.o.,
Zagreb, 2009.
V. ILHARD: Geomehaniko izvjee i geostatike
analize, Geoexpert GTB d.o.o., Zagreb, 2008.
Fotografije i dijelovi tekstova preuzeti s internet stranica:
URL:http://www.svetijurajnabregu.com.;
http://varazdin.hbk.hr/OLD/Aktualno/Aktualnosti_2008/
Aktualno1510.htm i od gosp. Mladena Trbuhovia
Kontakt:
Institut IGH d.d., J. Rakue 1, Zagreb
Velimir Pavlic, dipl. ing. gra.
Ana pii, dipl. ing. gra.
31
ISSN 1846-6168
ALATI ZA OBRADU KOD VISOKOBRZINSKIH OBRADA

Skvaa M.1, Botak Z.1
1
Saetak: Rastua kompleksnost i smanjenje vijeka

trajanja proizvoda karakteristini su za suvremenu
proizvodnju. Proizvodnja treba biti brza i kvalitetna, uz
to manje trokova. Kako bi se maksimalno iskoristili svi
kapaciteti moderne tehnologije, razvoju strojeva mora
slijediti i odgovarajui razvoj reznih alata. Pravilni izbor
tehnoloki i geometrijski pogodnog alata za obradu moe
bitno smanjiti ukupne trokove po jedinici proizvoda.
U radu su prikazane osnovne znaajke materijala za
izradu alata koji se koriste u suvremenoj proizvodnji.
odreena je optimalna geometrija kao i osnovni

parametri obrade kojih se treba pridravati prilikom
koritenja alata.
2. POVIJESNI RAZVOJ
VISOKOBRZINSKE OBRADE
Zahvaljujui neprekidnom razvoju i poboljanju alatnih
strojeva, kao i materijala iz kojih se izrauju alati,
neprekidno se poveava i brzina rezanja. Od prvih alata
izraenih od visokougljinih elika pa do dananjih,
super tvrdih alatnih materijala, brzine rezanja su se
poveale gotovo 100 puta [1].
Kljune rijei: visokobrzinska obrada, materijal alata,

rezni materijal
Abstract: Growing complexity and shortening of a
products lifespan are characteristic of modern
production. Production needs to be fast and of quality,
with expenses reduced as much as possible. In order to
use the maximum of all capacities of modern technology,
the machine development needs to be followed by the
adequate development of cutting tools. Total cost per
product unit can be reduced by choosing the right tools
technologically and geometrically suitable for
processing.
This paper presents the basic characteristics of the
material used for making of the tools used in modern
production.
Key words: high-speed processing, tool material, cutting
material
Slika 2.1. Tokarenje
1. UVOD
Brzina rezanja se kod tokarenja (slika 2.1.) izrauna

prema formuli:
Dananji
trendovi
razvitka
trae
poveanje
konkurentnosti kroz kvalitetu proizvoda uz to manje
trokove proizvodnje, a to se postie boljom
organizacijom, optimiranjem postojee proizvodne
tehnologije te primjenom novih tehnologija kao to je
visokobrzinska obrada. Za praktinu primjenu ove vrste
obrade metala potrebna su odreena konstrukcijska
rjeenja i prilagoavanje alatnog stroja, alata i procesa
rezanja. Da bi rezultati obrade bili na eljenoj razini,
treba obratiti pozornost na sam alat; njegov oblik,
materijal otrice, na reznu geometriju i drae.
Primjenom novih materijala za izradu alata,
poboljavanjem reznih svojstava i prilagoavanjem
potrebama proizvodnje, oni su postali pristupaniji za
iru upotrebu. Brojnim laboratorijskim ispitivanjima
vc =
Dn
60000
(1)
gdje je:
vc [m/min] - brzina rezanja
D [mm] - promjer obratka
n [min-1] - broj okretaja obratka
Svaki materijal reznih alata ima odgovarajuu
maksimalnu upotrebljivu brzinu rezanja, pa su tako
maksimalne brzine rezanja vcmax za:
- tvrdi metal vcmax = 30-50 m/min
- alatnu keramiku vcmax = 200-300 m/min
32
ISSN 1846-6168
Prekoraenjem maksimalne brzine rezanja (rezni)
materijal gubi svoja svojstva, a time i sposobnost rezanja.
Ova zakonitost vrijedi za konvencionalne brzine rezanja
za koje se primjenjuje Taylorova jednadba postojanosti
alata, a moe se prikazati formulom [2]:
vc Tm = Cv
Ova pojava je pobudila interes znanstvenika za daljnja

istraivanja to se tie poveanja brzine obrade.
Dvadesetih godina prolog stoljea njemaki istraiva
Carl J. Salamon ispitivao je primjenu velikih brzina
rezanja kod glodanja fosforne bronce te je doao do
kljunih spoznaja za daljnji razvoj visokobrzinske
obrade. U svojem eksperimentu je obraivao fosfornu
broncu brzinom rezanja vc = 45 m/min i posminom
brzinom vf = 228 mm/min. Dobio je strugotinu plave
boje, a samo glodalo se vrlo brzo unitilo. Poveanjem
brzine rezanja na vc = 1600 m/min i posmaka na
priblino vf=2200 mm/min, obradak i alat ostali su
sasvim hladni.
Istraivanja su pokazala da se kod visokih brzina obrade
postie najbolja mogua obraivana povrina pri
optimalnoj brzini rezanja za svaki materijal. Npr. za
aluminij optimalna brzina rezanja kod visokobrzinske
obrade iznosi priblino 30500 m/min.
Kod prekoraenja kritine brzine rezanja, mehanizam
nastajanja strugotine nije isti kao i kod konvencionalnih
obrada.
Umjesto uobiajenog plastinog teenja, dolazi do
lokalnog smicanja i krtog loma materijala obratka, to
iziskuje manje utroenog rada na plastinu deformaciju.
Koliina nastale topline u zoni rezanja je manja, a time
se smanjuje i temperatura rezanja. Zbog visokih brzina
rezanja, materijal obratka ne stigne tei pa je nastala
koliina topline puno manja. Mala koliina nastale
topline u zoni rezanja se najveim dijelom (oko 90%)
odvodi strugotinom. Poto je dodir strugotine prednjom
povrinom reznog alata vrlo kratak, toplina nema
vremena prijei sa strugotine na alat.
(2)
gdje je:
vc [m/min] brzina rezanja
Cv[ ] Taylorova konstanta (ovisi o materijalu obratka i
alata, posmaku i dubini rezanja)
m [ ] eksponent postojanosti
T [min] postojanost alata
Poveanjem brzine rezanja smanjuje se vijek trajanja
alata prema jednadbi (2) i slici (2.2.).
Slika 2.2. Ovisnost postojanosti alata o brzini rezanja
3. MATERIJALI ZA IZRADU ALATA
Kljuni trenutak za razvoj visokobrzinske obrade je bila

spoznaja da se temperatura obrade ne poveava
proporcionalno s poveanjem brzine rezanja (slika 2.3.).
Do dananjeg dana jo uvijek nije pronaen idealan

materijal za izradu reznih alata koji bi zadovoljavao sve
postavljene zahtjeve. Istodobno treba udovoljiti
otpornosti na troenje, velikim brzinama rezanja,
otpornosti na poviene temperature, vrstoi i tvrdoi, a
ujedno mora materijal biti i dovoljno ilav kako ne bi
dolo do loma prilikom uporabe.
Na slici 3.1. prikazana su svojstva materijala reznih alata
u usporedbi s idealnim materijalom. Iz slike se vidi kako
materijali s nekim izraenim dobrim svojstvom imaju
slabija druga poeljna svojstva [4]. Tako na primjer super
tvrdi materijali imaju veliku otpornost na troenje i
poviene temperature, veliku tvrdou, no s druge strane
su vrlo malo ilavi. Jednako vrijedi i obratno: materijali
koji su ilavi nemaju dovoljnu tvrdou, otpornost na
troenje, pri povienim temperaturama gube svojstva i
nisu pogodni za visokobrzinsku obradu.
Zbog toga se za izradu reznog alata koristi vie razliitih
materijala, ovisno o namjeni, da se dobije to bolji omjer
izmeu tvrdoe, otpornosti na troenje i ilavosti.
Slika 2.3. Ovisnost topline o brzini rezanja nastale

rezanjem
33
ISSN 1846-6168
Slika 3.1. Svojstva materijala za izradu alata

Ovisno o temperaturi, djeluju adhezija te povrinska i
volumna difuzija. Konaan rezultat sinteriranja je
postizanje maksimalno mogue gustoe (smanjenje
poroznosti) i upotrebljivih mehanikih svojstava
keramikog izratka. Zavrna obrada se izvodi nekim od
postupaka fine obrade, bruenjem, honanjem, lepanjem
ili poliranjem [5].
U praksi se uglavnom mogu pronai alati iz sljedeih

materijala:
-Tehnika keramika
- Kubini bor nitrid (CBN)
- Oksidna keramika
- Whisker
- Tvrdi metali
- Keramike prevlake
- Polikristalni dijamant (PCD)
Prednosti upotrebe keramike :

- visoka tvrdoa, tlana i savojna vrstoa
- vea krutost od metalnih materijala
- niska toplinska i elektrina vodljivost
- vea otpornost na troenje
- kemijska postojanost prema razliitim medijima
- nia toplinska rastezljivost u odnosu na metale
- dugoronija i sigurnija opskrba sirovinama
3.1. Tehnika keramika

Keramiki materijali su anorganski materijali sastavljeni
iz metalnih i nemetalnih elemenata spojenih ionskim i/ili
kovalentnim vezama. Kemijski sastav se mijenja od
jednostavnih spojeva pa do smjesa mnogih kompleksnih
faza.
Postupak dobivanja
tehnike keramike slian je
postupku dobivanja ostalih vrsta keramike kao to je
porculan. Osnovna sirovina je prah koji mora biti visoke
istoe, a dobiva se primjenom sljedeih postupaka:
- Atomizacijom
- Mehanikim drobljenjem
- Kemijskom redukcijom
- Elektrolitikim taloenjem
Dobiveni prah se dalje prerauje u gotovi keramiki
proizvod kroz etiri faze [3].
U prvoj fazi se priprema sirovina, utvruje se sastav
pojedinih komponenata u smjesi i komponente se
meusobno mijeaju. U drugoj fazi se jednim od
postupaka preanja (suho, hladno izostatiko,
injekcijsko) oblikuje sirovac. U treoj fazi se izvodi
sinteriranje, gdje uz visoku temperaturu i tlak dolazi do
spajanja estica praha reakcijama u vrstom stanju.
Nedostaci upotrebe keramike:

- mala ilavost visoka krtost
- niska otpornost na toplinski ok
- niska vlana vrstoa
- visoki trokovi sirovina i postupka oblikovanja
3.1.1. Kubini bor nitrid CBN
Bor-nitrid se moe nalaziti u obliku heksagonalnih
kristala kao grafit ili u obliku kubnih kristala kao
dijamant. Tvrdou ovog sinteriranog materijala
premauje jedino tvrdoa dijamanta. Otporan je na
troenje, na poviene temperature (vie od 1000 C) i ima
prihvatljivu vrstou. Daljnjom obradom se dodavanjem
volframovog karbida uz visoki pritisak i visoke
temperature dobiva tzv. polikristalini kubini bor nitrid
PCBN. O postotku osnovnog CBN ovisi upotrebljivost
alata za pojedinu obradu.
34
ISSN 1846-6168
Karakteristike primjene ovog materijala kod izrade
reznog alata:
- pogodan je za visokobrzinsku obradu sinteriranih
tvrdih materijala, kaljenog elika, lijevanog eljeza i
aluminijevih super legura
- smanjuje vrijeme izrade, a time i trokove jer je
pogodan za visokobrzinsku obradu
- postie dobru kvalitetu povrine nakon obrade pa nije
potrebno bruenje
- mogunost obrade bez koritenja sredstava za hlaenje i
podmazivanje
Nedostaci :
- mala ilavost - velika krtost
- mala otpornost na toplinski umor
- visoki trokovi sirovina i postupka oblikovanja [6]
- visoki modul elastinosti, visoka tlana vrstoa i

vrstoa na povienim temperaturama
- otpornost na toplinske okove
- otpornost na koroziju
- visoka toplinska i elektrina vodljivost
Tvrdi metali iz kojih se izrauju rezni alati podijeljeni su
u tri skupine:
- tvrdi metali grupe K (90% WC, 04% TiC ili TaC,
ostalo kobalt) prikladni za obradu materijala s kratkom
strugotinom lijevovi na bazi eljeza, kamen, drvo i
tvrdi polimerni materijali. Kod obrade elika stvaraju se
naljepci i izjedenost na otrici alata.
- tvrdi metali grupe M za obradu svih materijala
(8085% WC i do 10% TiC ili TaC, a ostalo kobalt),
a kod obrade elika upotrebljavaju se do srednjih brzina
obrade.
- tvrdi metali grupe P imaju do 43% TiC i TaC. Prikladni
su za obradu metala, pri emu obino nastaje
kontinuirana strugotina.
3.1.2. Oksidna keramika

Osnova je aluminij sa dodacima oksida titana, magnezija,
cirkonija ili karbida silicija, koji matrici aluminija
poboljavaju svojstva. Oksidna veziva su relativno krhka
pa obrada na alatnom stroju mora biti bez vibracija. Vea
ilavost se postie usitnjavanjem zrnaca praha i
dodavanjem cirkonijevog oksida. Sinteriranje se odvija
kod temperatura 1600 C i pritiska 27 MPa. Ovim se
postupkom dobiva dobra zbijenost (gustoa) estica i
velika tvrdoa.
Oksidna keramika se prije svega koristi za grubu i finu
obradu kod tokarenja, za obradu sivog i nodularnog
lijeva te kod kontinuirane i visokobrzinske obrade bez
upotrebe sredstava za hlaenje.
Stabilna je na temperaturama veim od 2200 C, za
razliku od karbida s metalnim vezivom koji gube
svojstva na temperaturama veim od 500 C .
Vlana vrstoa se ovisno o sastavu kree od 700 do 800
N/mm2.
3.1.5. Keramike prevlake

Kako bi se poveala otpornost na troenje potrebna kod
VBO, a istodobno postigla i dobra ilavost, na rezne
bridove alata od tvrdog metala nanosi se tanki sloj TiC,
titan nitrida (TiN), titan karbonitrida (TiCN), aluminij
oksida (Al2O3) ili neke druge prevlake. Slojevi debljine 5
do 15 m se nanose kemijskom reakcijom iz plinovite
faze CVD (Chemical Vapour Deposition) ili djelovanjem
iona u elektrostatikom polju PVD (Physical Vapour
Deposition).
Iako se ispoetka inilo da e se ovom vrstom materijala
uspjeti napraviti neka vrsta univerzalnog alata za obradu
irokog spektra materijala, to se ipak nije dogodilo.
Praktina upotreba je pokazala da keramike prevlake
nisu pogodne za obradu nekih materijala kao to su
aluminij, legure magnezija i titana te visokolegirane
niklove legure.
3.1.3. Whisker
Whisker (engl. whisker vlas, dlaka) su fino zrnati
kristali silicij karbida koji se nalaze u armiranoj keramici.
Naziv potjee iz oblika jer se, gledano mikroskopom,
vide tanke niti kojima je armiran osnovni materijal.
Kristali silicij karbida su promjera jednog mikrometra i
duljine do sto mikrometara, isprepleteni u aluminijskoj
matrici. Jako su otporni na istezanje i uvelike doprinose
otpornosti na lom, a vlana vrstoa dosee 800900
N/mm2 [6].
3.2. Polikristalni dijamant PCD

Polikristalni dijamant se razlikuje od prirodnog
dijamanta po tome to je sastavljen iz nepravilno
usmjerenih sitnih kristala i manje je tvrdoe od
prirodnog. Proizvodi se sinteriranjem iz kalibriranih
odabranih dijamantnih estica koje su mikrometarske
veliine. Sinteriranje se obavlja uz pomo katalizatora
(obino je to kobalt), pri temperaturama od 1400 C i vrlo
visokim pritiscima. Postie maksimalnu tvrdou od 7000
do 10000 HV.
3.1.4. Tvrdi metali

Mogu se svrstati u skupinu neoksidne keramike, ali se
zbog izraenih metalnih svojstava svrstavaju u zasebnu
skupinu pod nazivom tvrdi metali. Sastoje se od
visokog udjela karbida volframa (WC), titana (TiC) i
tantala (TaC) koji su najee meusobno povezani
kobaltom.
Karbidi su nositelji tvrdoe i otpornosti na troenje, dok
vezivni materijal osigurava ilavost. Dobivaju se
vezivanjem volfram karbida na temperaturama od 2500
C, a zatim vezivanjem s kobaltom i sinteriranjem na

temperaturama od oko 1500 C.
Dobra svojstva tvrdih metala:
- visoko talite
- visoka tvrdoa i otpornost na troenje
Slika 3.2. Rezna ploica iz PCD-a [5]
35
ISSN 1846-6168
Alat izraen od PCD-a pogodan je za obradu:
- aluminija i aluminijevih legura
- magnezija i njegovih legura
- bakra i njegovih legura
- cinka i njegovih legura
- plemenitih metala (zlato, srebro, platina)
- titana i legura titana
- nemetalnih materijala, tvrde gume, duromera, drva
Nije pogodan za obradu elika i lijevanog eljeza.
5. LITERATURA
[1] Baji, D. Obrada visokim brzinama. Sveuilite u
Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje.
[2] u, F.Visokohitrostno rezanje in posebni postopki
obdelav. Univerza v Mariboru : Maribor, 2004.
[3] Filetin, T.; Kovaiek, F.; Indof, J. Svojstva i
primjena materijala. Fakultet strojarstva i
brodogradnje : Zagreb, 2006.
4. ZAKLJUAK
Iako je tehnologija dobivanja materijala na visokoj razini
i postoje dobri materijali za izradu alata, jo se uvijek
nije pribliilo svojstvima idealnog reznog materijala. Iz
tog razloga se nastoje to bolje iskoristiti dobra svojstva
postojeeg materijala, a negativna svojstva se pokuavaju
eliminirati ili se pokuava umanjiti njihov tetni utjecaj
na postupak obrade.
Ovisno o vrsti obraivanog materijala bira se i rezni alat.
Za obradu elika, eljeznih lijevova, vrlo tvrdih legura i
slinih materijala koristi se alat izraen od kubinog bor
nitrida ili keramikih prevlaka, dok se npr. za obradu
aluminija i njegovih legura, polimera i drva koristi alat
izraen od polikristalnog dijamanta. Uz pravilan izbor
materijala dobra rezna svojstva nekog alata mogu se
poveati i izborom pravilne geometrije rezne otrice.
Kod obrade tvrdih materijala prvi e izbor biti alat s
veim kutom klina, a sama ploica bez provrta da bi se
osigurala dovoljna krutost i vrstoa, a time sprijeilo
oteenje alata. Kod obrade obojenih metala i njihovih
legura kut vrha alata i kut klina su manji, a brzine rezanja
su mnogo vee da se sprijei naljepljivanje materijala
obratka na otricu alata.
Sve dok se ne razviju novi naini obrade odvajanjem
estica ili sve dok se ne pronau vrsniji materijali za
izradu alata, preostaje mogunost da se tekoe kod
obrade smanje prije svega pravilnim izborom materijala i
geometrije reznog alata, ovisno o materijalu obratka.
[4] Schmitz,T.; Davies, M. The Dynamics of High-Speed

Machining : ASPE tutorial, listopad 2003.
[5] http://www.coromant.sandvik.com/hr, listopad 2009.
[6] http://www.cutting-tool.americanmachinist.com,
listopad 2009.
[7] Skvaa, M. Alati za obradu kod visokobrzinskih
obrada ; zavrni rad. Veleuilite u Varadinu, 2009.
Autori:
1. Marijan Skvaa, ing.
2. Zlatko Botak, dipl.ing.
Veleuilite u Varadinu
Krianieva 33
42000 Varadin
36
ISSN 1846-6168
LEAN PRODUCTION KAO JEDAN OD NAINA POVEANJA

KONKURENTNOSTI HRVATSKIH PODUZEA NA GLOBALNOM TRITU
1
Pikor M.1, Kondi V.2

Oprema-ureaji d.d., Ludbreg, Hrvatska
2
Varadin, Hrvatska
Saetak: U radu su prikazana osnovna naela Leana, a

da bi ga shvatili trebamo krenuti od njegove povijesti.
Obraeni su osnovni oblici gubitaka koji se javljaju u
svim procesima, od proizvodnje, logistike, razvoja
proizvoda, kroz kontakte s kupcima proizvoda ili usluga,
te su prikazani alati kojima se djeluje na Lean putovanju
s ciljem otklanjanja gubitaka.
zahtijeva trite, uz kontinuirano zadovoljavanje kupca i

ostalih zainteresiranih strana (slika 1.).
Kljune rijei: Lean (vitko), pull (povlaenje), vrijednost,

tok vrijednosti, kontinuirani tok, Just-In-Time, waste
(gubici), kanban, smed, poka yoke, kaizen, kaikaku, 5s, 5
zato
Slika 1. Najvaniji imbenici u izboru proizvoda i

proizvoaa
Globalizacija je zatvorila vrata tritu proizvoaa i
okrenula je plou prema tritu kupaca.
Abstract: This paper presents basic principles of Lean.

In order to grasp its meaning, it is necessary to start with
its history. Basic forms of waste have been dealt with
they appear in all the processes from production,
logistics, and product development, through the contacts
with buyers of products or services; and finally the tools
which are used on the Lean travel are presented with the
goal of eliminating waste.
U takvim uvjetima sljedei odnos
vie ne funkcionira.
Prodajnu cijenu diktira trite. Organizacija koja eli
opstati mora poslovati uz odreenu dobit, pa su u takvim
uvjetima trokovi proizvodnje jedini promjenljivi faktor.
Tako vrijedi [1]:
Key words: Lean, pull, value, value flow, continuous

flow, Just-In-Time, waste, kanban, smed, poka yoke,
kaizen, kaikaku, 5s, 5 whys
Potrebni su veliki napori za stalno sniavanje trokova i

to na razini cjelokupne organizacije. Upravo je Lean
takav pristup koji otklanja sve gubitke u proizvodnji, ali
ne samo u proizvodnji ve i u cijelom procesu, od
narudbe do isporuke i koritenja proizvoda.
1. UVOD
Jedna od najvanijih karakteristika dananjeg
gospodarstva su iznimno brze promjene koje nameu
najbogatije zemlje, a slabo razvijene zemlje ih u stopu
prate.
Globalne promjene trita, nove tehnologije na svim
podrujima, novi proizvoai i dobavljai, sve vei
zahtjevi kupaca i korisnika, novi zahtjevi i ogranienja
ciljanih trita uvjetuju novi stil upravljanja poslovnim
sustavima, gdje uprave i menadment moraju pronai
uinkovita i brza rjeenja. Samo sustavi koji kontinuirano
poboljavaju svoje poslovanje i prethode konkurenciju
imaju ansu sauvati status, popraviti poslovanje i trini
poloaj.
Cilj svake organizacije je vrlo jasan: ivjeti i uspjeti, a to
znai proizvoditi ono to trite eli, uz visoku kvalitetu,
pristupanu-trinu cijenu i rokove isporuke koje
2. LEAN PROIZVODNJA
Vitka proizvodnja VP (eng. Lean Manufacturing) je
filozofija upravljanja poslovnim procesima koja svoje
ishodite nalazi u Toyota Production Systemu (TPS) [2].
Poznata je po usmjeravanju ka smanjenju 7 vrsta
gubitaka (7 wastes), a namjera joj je poveati vrijednosti
to se tie kupca ili svakog sljedeeg u lancu dodavanja
vrijednosti.
Za mnoge je to samo set alata TPS koji nam pomau kod
identifikacije i kontinuiranog otklanjanja gubitaka, a
posljedica toga je poboljanje kvalitete proizvoda,
37
ISSN 1846-6168
smanjenje vremena proizvodnje i snienje trokova.
Postoji takoer i alternativni pristup lean proizvodnji koji
promie Toyota, ija je namjera uspostaviti "protok" i
kontinuiran tok rada kroz organizaciju rada, a koji se ne
temelji na eliminaciji gubitaka. Razlika oba pristupa nije
u ciljevima, ve u nainu kako do njih doi. Prednost
ovog drugog pristupa je u tome da zahtijeva cjelovit
(sistemski) pristup, dok se kod prvog pristupa
usredotoimo samo na jedan uski dio problema u
proizvodnom procesu.
operacija, vrijeme potrebno za tehnoloki ciklus,

kapacitet strojeva, vrijeme trajanja rada, ekanje,
pripremno-zavrno vrijeme, vrijeme transporta, tok
informacija. Kada se informacije prikupe, treba napraviti
mapu toka vrijednosti tono onakvu kakav je tok, sa svim
nedostacima.
Analiza procesa poslovanja s aspekta dodavanja
vrijednosti jasno ukazuje na tri vrste aktivnosti:
9 aktivnosti koje dodaju vrijednost (VAT)
transformira ili oblikuje materijal ili informaciju
ili ljude, obavljena je bez greke, kupac ju je
spreman platiti
9 aktivnosti koje ne dodaju vrijednost (NVAT) NEOPHODAN GUBITAK aktivnost se ne
moe eliminirati iz procesa i ne stvara vrijednost
(postojea tehnologija, poslovna politika i dr.)
9 aktivnosti koje ne dodaju vrijednost (WT)
ISTI GUBITAK aktivnosti koje troe
resurse, ali ih kupac nije spreman platiti
(ekanje, zalihe, preinake...).
2.1. to je Lean (vitko) ?

Lean je prema Womacku [3] vitko, jer nam govori o
tome kako uraditi to vie sa to manje napora. Pod
pojmom manje smatra se manje ljudskog napora, manje
opreme, manje vremena i prostora, s time da proizvod
bude napravljen tako da potpuno zadovolji kupca.
Taiichi Ohno [4], otac TPS-a, definira vitkost i Toyotin
pristup na sljedei nain: Mi samo promatramo zbivanja
u vremenu od trenutka, kad nam naruitelj izda
narudbu, do trenutka, kad dobijemo novac. To vrijeme
smanjujemo s ukidanjem djelatnosti koje ne dodaju
vrijednost proizvodu (gubici).
2.4. Kontinuirani tok proizvodnje

Nakon mapiranja toka vrijednosti slijedi sagledavanje za
svaku grupu proizvoda te analiziranje procesa. Zatim se
odredi takt proizvodnje i na temelju njega projektira se
kontinuirani tok. Kontinuirani tok treba to bolje
zadovoljavati princip prelaska predmeta rada s operacije
na operaciju, tako da eliminira vrijeme predmeta u
procesu rada koje ne dodaje vrijednost proizvodu. Nakon
toga je potrebno projektirati radne jedinice gdje god je to
mogue, pridravajui se pravila o kontinuiranom toku.
Kada se napravi mapa budueg neprekidnog toka, odmah
se kree s implementacijom. Taiichi Ohno je govorio da
nita nije savreno, ali da treba jednostavno s neim
poeti. To znai da im se projektira kontinuirani tok,
treba ga odmah implementirati, a eventualne propuste i
novonastale probleme rjeavati korak po korak.
Znaenje rijei lean moemo saeti u pet osnovnih

naela:
precizno definiranje vrijednosti proizvoda
sa stajalita kupca
prepoznavanje toka vrijednosti (value
stream) za odreenu vrstu proizvoda
ujednaen i kontinuiran tok proizvodnje
(tok materijala i informacija)
povlaenje ( pull ) proizvoda kroz
cjelokupan proces proizvodnje
tenja za savrenstvom
2.2.Definiranje vrijednosti
Vrijednost definira kupac za odreeni proizvod ili
uslugu. O njoj govorimo kao o osobini vezanoj uz
odreeni proizvod ili uslugu, koja ispunjava svoju
osnovnu zadau, a to je zadovoljenje potreba i elja
kupaca ili klijenta. Tako definirana vrijednost je
polazina toka uspjene proizvodnje i poslovanja.
Posebno je vano odrediti vrijednosti za kupca. Ako
proizvod ima kvalitetu koja kupcu ne predstavlja dodatnu
vrijednost, kupac nee biti zainteresiran za proizvod.
Treba analizirati potrebe kupaca i osobine proizvoda.
Zatim treba odrediti koji procesi dodaju, a koji ne dodaju
vrijednost proizvodu. Procese koji ne dodaju vrijednost
treba dodatno ispitati i odrediti jesu li neophodni, a ako
nisu eliminirati ih.
Za postizanje protonosti bitni su:

9 razumijevanje vrste vremena u procesu
9 kontrola odvijanja procesa
9 eliminiranje uskih grla i zastoja
9 eliminiranje neplanirane dorade
Smanjenje trajanja ciklusa postie se uklanjanjem
ekanja i smanjenjem vremena NVAT u procesu.
2.5. Povlaenje (pull) kroz proces proizvodnje

Povlaenje proizvodnje (eng. pul) je jedan od temeljnih
principa Lean proizvodnje i poslovanja. Bitno je naglasiti
da povlaenje proizvodnje poinje s kupcem (za razliku
od push) i to kupnjom ili narudbom proizvoda. Svaki
proizvod prolazi kroz odreene procese i pripadajue
specifine aktivnosti u poduzeu, a koje tvore lanac
vrijednosti dotinog proizvoda. Nakon to kupac izrazi
potrebu za proizvodom, svaki korak u lancu vrijednosti
prenosi informaciju na prethodni korak u procesu da
postoji potreba za odreenom koliinom materijala,
dijelova ili proizvoda. Na taj nain informacija putuje
du lanca vrijednosti i pokree proces u kojem se
2.3. Tok vrijednosti

Potrebno je podijeliti ljude u timove, objasniti ciljeve,
obuiti ih i dati vremenski rok. Cilj u ovom dijelu
implementacije je taj da se odrede grupe proizvoda i da
se mapiraju tokovi vrijednosti sa to vie detaljnih
kvantitativnih informacija o procesu (proizvodnji).
Kvantitativne informacije ukljuuju vrijeme trajanja
38
ISSN 1846-6168
odvijaju sve specifine aktivnosti (one koje dodaju
vrijednost i one koje ne dodaju vrijednost, ali su nune za
cjelokupno odvijanje procesa) potrebne da bi se od
sirovina ili poetnih materijala dobio gotov proizvod i
isti isporuio kupcu. Na taj nain se gubi potreba za
planiranom proizvodnjom i spreava se nepotrebno
gomilanje zaliha. Potivati princip povlaenja znai ne
dopustiti da doe do prekomjerne proizvodnje (slika 2.).
Prekomjerna proizvodnja kao fundamentalni gubitak
utjee na sve procese, pa se treba potruditi da se
proizvede jedino dobivena narudba.
radu, te rad iz navike i danas su glavni uzroci gubitaka u

modernim proizvodnim procesima.
3.1. Toyota Production System (TPS)

Toyotin proizvodni sustav poeo se razvijati nakon
Drugog svjetskog rata. Japan je tada bio nerazvijena
zemlja s unitenom infrastrukturom, a sama Toyota je
imala dug osam puta vei od vrijednosti kompanije. Da
bi smanjila dug i poveala obrt kapitala, Toyota je
morala kompletno promijeniti sustav poslovanja.
Odmah su postavljene teze koje su pokrenule sam TPS:
sve to tokom proizvodnog procesa ne doprinosi
vrijednosti gotovog proizvoda potrebno je
ukloniti iz procesa
smanjiti to vie vrijeme proizvodnje i smanjiti
trokove nezavrene proizvodnje, a pri tome
poveati fleksibilnost sustava
ne proizvoditi proizvode koje nemaju kupca.
Kupcu napraviti proizvod kakav on eli u to
kraem roku
Slika 2. Push vs. Pull sustav
2.6. Tenja za savrenstvom

Posljednji od pet temeljnih principa Leana je tenja za
savrenstvom (slika 3.), koja je ustvari kontinuirano
usavravanje (kaizen) svih procesa i aktivnosti u
poduzeu. Ovaj proces ne smije stati jer nam osigurava
prednost pred konkurencijom. Takoer nam Lean nalae
da se konstantno odravaju kaizen radionice kako bi se
usavrili razni procesi u poduzeu. U Leanu je
odgovornost za savrenstvo usmjerena na sve zaposlene.
Samo na taj nain poduzee e se doista kretati ka
savrenstvu.
Da bi se postavljene teze mogle ostvariti, Toyotini

menaderi su morali otii u proizvodna postrojenja,
vidjeti stanje i pokuati unaprijediti proizvodnju. Nakon
posjeta Fordu, te prvotnim oduevljenjem njihove
proizvodnje, uoili su mnoge neloginosti i probleme:
mnogo
kooperanata
koji
pridonose
nepouzdanosti i smanjenoj kvaliteti
svega 10% vremena koji predmet provede u
procesu je zaista potroeno na obradu
mnogo neispravnih dijelova koji se kasnije
ugrauju u procesu
velika koliina nedovrene proizvodnje
previe vremena potroenog na promjenu alata,
pa su to uska grla kod fleksibilnosti proizvodnje
Toyota Production System puno je vie od skupa alata i
metoda za rjeavanje problema. TPS je sustav
razmiljanja i filozofija koja govori o odgovornom
ponaanju i vraanju vrijednosti prema kupcima,
zaposlenima, imovini i drutvu, te je za uspjenu
implementaciju potrebno razumjeti kako ljudi u Toyoti
razmiljaju.
Toyota Production System nikada ne bi mogao
funkcionirati bez vrsnih ljudi. TPS predvia da se
problemi rjeavaju na razini na kojoj i nastaju te da
svatko moe sudjelovati u njihovu rjeavanju putem
svojih ideja i prijedloga.
Danas je Toyota vodei svjetski primjer uspjene Lean
proizvodnje, odnosno Lean upravljanja uope, to
dokazuje njena dominantnost na svjetskom tritu
automobila, visoka kvaliteta kao i vodea uloga u
hibridnoj tehnologiji. I kako se Lean filozofija iri
svijetom i dolazi u gotovo svaku dravu svijeta,
menaderi i vlasnici kompanija usavravaju znanja i
tehnike Leana koja se poinju primjenjivati i izvan same
proizvodnje: u uslunim poduzeima, logistici,
distribuciji, odravanju, zdravstvu pa ak i u vladi,
odnosno politici.
Slika 3. Konstantna tenja boljem vodi do savrenstva
3. POVIJEST LEAN PROIZVODNJE

Veina ciljeva Lean proizvodnje rezultat je zdravog
razuma. Gubitke u nainu rada uoio je Frank Gilbreth
kad je gledao rad zidara. Henry Ford je nastavio razvoj,
fokusirajui se na gubitke kada je razvijao montani
sustav za masovnu proizvodnju T modela. Fordov sustav
za masovnu proizvodnju nikad nije uspio ukljuiti naelo
povlaenja, te je zbog toga trpio gubitke zbog
prekomjerne proizvodnje. Meutim, mnogo elemenata
Fordove proizvodnje primjenjivo je i danas. Loe
ureenje radnih mjesta, neprimjenjivanje kaizena pri
39
ISSN 1846-6168
prouzrokuju vea protona vremena, zastarijevanja robe,
oteenja robe, transportne trokove i trokove
skladitenja i odlaganja. Prekomjerne zalihe prikrivaju
probleme neuravnoteenosti procesa, kanjenja dostave,
greke, zastoje na strojevima ili dugo vrijeme zamjene
alata.
3.2. Just-In-Time (JIT)

Just-in-time metoda ili koncept odnosi se na
proizvodnju odreene koliine proizvoda. Daljnja
razrada koncepta moe se promatrati u okvirima potrebne
koliine proizvoda. Ako poduzee promatramo s aspekta
njegove vanjske okoline (trite, konkurencija, kupci),
potrebnu koliinu odreuje sam klijent ili kupac,
odnosno trite. S druge strane, unutar poduzea
potrebnu koliinu odreuje proces tako da se proizvodi
onoliko koliko je klijent naruio.
Unutar samog
poduzea, JIT funkcionira tako da svaki naredni proces
odreuje koliinu preraenog ili proizvedenog proizvoda
na prethodnom. Na taj se nain poduzee rjeava
gubitaka, odnosno ekanja izmeu pojedinih operacija u
proizvodnom procesu. Da bi se izbjegla velika skladita
gotovih proizvoda i sirovina, potrebno je stvoriti
kvalitetnu i uinkovitu mreu klijenata i s njima izgraditi
strogo poslovne odnose. Oni se moraju temeljiti na
suradnji i obostranom zadovoljstvu. Kod nabave sirovina
za potrebe vlastitog poduzea potrebno je organizirati
uspjean sustav upravljanja lancem dobave (supply chain
management).
Drugim rijeima, JIT se odnosi na proizvodnju onoga to
je potrebno, kada je potrebno i koliko je potrebno.
U sluaju poduzea Toyota, cilj koji se postavlja u skladu
s opisanom JIT metodom je u to kraem vremenu
klijentu isporuiti narueno vozilo.
Slika 4. Skladita puna robe

Nepotrebni pokreti (Movement) svaki nepotreban
pokret koji u radu napravi zaposlenik: traenje,
saginjanje, slaganje proizvoda i alata. Hodanje tijekom
rada je takoer gubitak.
ekanje (Waiting) odnosi se na vrijeme kad radnici
ekaju na radnom mjestu, a ne rade. To ekanje se odnosi
na vrijeme promjene alata, na prazne zalihe, nespreman
poluproizvod, odnosno na sva vremena koja proizvodu
ne donose vrijednost.
Prekomjerna ili nepotrebna obrada (Overprocessing or
Incorrest processing) izvode se prekomjerni koraci u
obradi proizvoda. Greke u obradi su zbog loih alata i
neprimjerene konstrukcije pa to uzrokuje nepotrebna
gibanja radnika ili greke na proizvodu. Gubici nastaju
kad je kvaliteta proizvoda vea od one koju oekuje
kupac pa on nije spreman izdvojiti dodatni novac za tu
kvalitetu.
Prekomjerna
proizvodnja
(Overproduction)
proizvodnja proizvoda za koje nema narudbi, to
rezultira gubicima zbog previe zaposlenih, te dodatne
trokove skladitenja i trokove transporta zbog
prevelikih skladita. To se odnosi i na prekomjernu
proizvodnju poluproizvoda unutar procesa proizvodnje.
Greke (Defects) proizvodnja proizvoda s grekama i
njihovo popravljanje. Otklanjanje greaka na proizvodu
ili poluproizvodu, kart, ponovna proizvodnja i naknadna
kontrola znai gubitke prilikom manipulacije, u vremenu
i radu.
Liker [4] je dodao jo jednu, osmu, vrstu gubitaka:
Neiskoritena
kreativnost
zaposlenika
(Unused
employee creativity) izgubljeno vrijeme, ideje, vjetine,
poboljanja i mogunosti za uenje zbog neukljuivanja
ili nesluanja zaposlenika.
Ohnov zakljuak je da je osnovni gubitak prekomjerna
proizvodnja jer ona prouzrokuje veinu ostalih gubitaka.
Prekomjerna proizvodnja na pojedinim operacijama vodi
do prekomjernih zaliha u daljnjim fazama proizvodnje.
Proces od narudbe do isporuke izgleda ovako:

1. Nakon zaprimanja narudbe za novo vozilo, naputak
za proizvodnju mora biti izdan to prije kako bi
poeo proces pripreme proizvodnje.
2. Montana linija mora biti opskrbljena malom, ali
dovoljnom koliinom svih vrsta dijelova da bi se
narueno vozilo moglo sastaviti (osiguravanje
fleksibilnosti proizvodnje).
3. Dijelovi utroeni na montanoj liniji moraju biti
nadoknaeni istim brojem novih dijelova iz procesa
proizvodnje dijelova, odnosno iz prethodnog
procesa.
4. Prethodni proces mora biti opskrbljen malom
koliinom svih vrsta dijelova, a
proizvoditi
samo dijelove koji su upotrijebljeni ili iskoriteni u
sljedeem procesu/operaciji.
4. 7+1 TIPOVA GUBITAKA (WASTE) U

PROIZVODNJI
Toyota je identificirala 7 glavnih tipova gubitaka (nonvalue-added waste) u poslovanju ili u proizvodnom
procesu [1]. Te gubitke moemo primijeniti na razvoj
proizvoda, primanje narudbi i na ostale logistike
poslove, a ne samo na proces proizvodnje.
Transport (nepotreban transport ili kretanje) kretanje
dijelova ili materijala u procesu (WIP work in process)
na vee daljine, neuinkovit transport materijala, dijelova
ili konanih proizvoda u skladitima ili iz skladita,
neuinkovit transfer informacija, gubitak podataka ili
jednostavno nepouzdanost informacija.
Prekomjerne zalihe (Inventory), slika 4. viak
sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda koji
40
ISSN 1846-6168
Uspjena implementacija Leana ovisi o mnogo
imbenika koji se moraju poklopiti, a sve kree od
dobrog vodstva ili menadmenta kompanije. Vrhovni
menadment je taj koji mora pokrenuti stvari i potaknuti
druge na promjene. Dvije karakteristike Lean upravljanja
su kontinuirano usavravanje (kaizen) i ljudi, odnosno
zaposlenici.
Lean je kontinuirani proces (slika 5.) i cijela filozofija
poduzea se mora prilagoditi konstantnom unapreenju
procesa i eliminiranju gubitaka u poduzeu. Jedino na taj
nain e poduzee imati dugorone koristi od Leana.
5. ALATI ZA POSTIZANJE VITKE

PROIZVODNJE
Dananja vitka proizvodnja zahtijeva transparentne i
stalne protoke, kratka protona vremena uz istodobno
minimalne zalihe (filozofija JIT) uz maksimalnu
prilagodljivost zahtjevima kupaca. Ljubi [5] tumai da
vitku proizvodnju nije mogue uvesti samo na zahtjev
uprave, ve ona zahtijeva jedan dublji pristup svih
djelatnika u organizaciji. Vitkost mora biti filozofija
ivljenja organizacije. Alati koji grade kuu vitke
proizvodnje odnose se na organizaciju i ljude,
sveobuhvatnu kvalitetu, pripremu i odravanje, procese i
tehnologiju te na protonost materijala kroz proizvodnju
(tabela 1.).
Slika 5. Kontinuiranost u procesu usavravanja

Jednom kada kompanija krene u Lean transformaciju, taj
proces neprekidno traje i ne moe se rei da je u jednom
odreenom trenutku zavrio ba kao i proces
kontinuiranog usavravanja u radu (kaizen). Takoer je
vano naglasiti da ne postoji odreena formula za
uvoenje Leana, ve je potrebno uoiti gubitke te ih uz
odreene alate otkloniti. Svatko tko eli raditi u tom
smjeru prije svega mora razumjeti sve procese u
poduzeu.
Lean filozofija u hrvatskim tvrtkama je nuna, pa je
krajnje vrijeme za poetni korak u borbi za svojim
mjestom pod suncem na globalno tritu.
6. LITERATURA
[1] Shingo, S. Nova japanska proizvodna filozofija.
Biblioteka produktivnost i stabilizacija : Beograd, 1986.
[2] Unterlechner, M. Inoviranje, kakovost in Lean Six
Sigma v proizvodnem procesu. Fakulteta za management
: Koper, 2009.
[3] Womack, P.J. ; Jones, D.T. Lean thinking:
banishwaste and createwealth in your corporation.
Simon&Schuster : New York, 1996.
[4] Liker, K. The Toyota Way Fieldbook. McGraw-Hill
Professional, 2006.
[5] Ljubi, T. Planiranje i nvodenje proizvodnje. Zaloba
Moderna organizacija : Kranj, 2000.
Tabela 1. Alati za postizanje vitkosti poduzea
6. ZAKLJUAK
Predmet analize ovog rada je Lean kao nain za
poveanje konkurentnosti u proizvodnim poduzeima.
Lean se ne odnosi nuno na proizvodna poduzea, ve se
lako prilagoava i na uslune djelatnosti pa i u iri
drutveni kontekst. U radu su obraena osnovna naela
Leana, gubici koji se javljaju u procesima te alati za
postizanje vitkosti.
Kontakt:
Mario Pikor, dipl.ing., Koprivnika 23, Ludbreg
Veljko Kondi, ing., Preloka 1a, Varadin
41
ISSN 1864-6168
ANALIZA I TEHNIKE RENDERIRANJA

Bernik A.1
1
Saetak: Renderiranje je proces kojim se interaktivni

element 3D raunalne grafike pretvara u statini 2D
objekt, sliku. Zahtjevi trita doveli su do razvoja dvije
osnovne vrste renderiranja koje se biraju ovisno o
zavrnom proizvodu. Svaki od osnovnih sustava
renderiranja moe se analizirati s obzirom na algoritme
iscrtavanja koje koristi. Algoritmi podravaju odreeni
skup osnovnih funkcija kojima se pokuavaju simulirati
prirodni elementi poput osvjetljenja, sjena, loma zraka
svjetlosti, fluida i sl. Kompleksnost matematikih rjeenja
dovodi do punog optereenja raunalnih resursa koje se
promatra kroz vrijeme potrebno za renderiranje jedne
slike. Brzina je glavni faktor i najvei problem 3D
raunalne grafike. Razvojem raunalne tehnologije
proiruju se mogunosti, otkrivaju se nove metode i
vrijeme renderiranja potrebno za jednu fotorealistinu
sliku.
raunalne igre, simulatori, filmska industrija i specijalni

efekti. Svako ovo podruje zahtijeva svoje algoritme,
mogunosti i tehnike prikaza. S obzirom na zahtjeve
trita, razvijaju se razliite varijante pogona (eng.
engine) za renderiranje.
Neki od njih su implementirani u velike sustave
namijenjene modeliranju i animiranju, dok je ostatak
dostupan u vidu zasebnih aplikacija. Svaki sustav za sebe
je sloen skup funkcija temeljen na fizici svjetla,
vizualnoj percepciji, matematici i programskoj podrci.
Renderiranje u vidu 3D grafike moe biti fotorealistino
ili renderiranje u stvarnom vremenu. Koritena metoda
ovisi o potrebama trita gdje se konani proizvod
koristi.
2. ALGORITMI RENDERIRANJA
Kljune rijei: Renderiranje, 3D model, algoritmi 3D

raunalne grafike, Raytracing, Scanline
Postoji mnogo primjenjivih algoritama renderiranja i u

praksi se esto kombinira nekoliko tehnika za dobivanje
zavrnog proizvoda.
Abstract: Rendering is the process by which the

interactive element of 3D computer graphics becomes a
static 2D object, a still image. Market demands have led
to the development of two basic types of rendering the
choice of which depends on the final product. Each of the
primary rendering systems can be analyzed with regard
to the rendering algorithms used. The algorithms support
a set of core functions which tries to simulate natural
elements such as lighting, shadow, refraction of light
rays, fluids, etc. The complexity of mathematical
solutions leads to a full load of computing resources that
are seen through the time required for rendering an
image. Speed is the main factor and the biggest problem
of 3D computer graphics. The development of computer
technology has lead to the expansion of opportunities, to
the discovery of new methods, and to shortening the time
required for rendering a photorealistic image.
Scanline renderiranje i rasterizacija

Scanline je preferirana metoda renderiranja u podruju
raunalne grafike. Ova tehnika postoji kod videoigara i
podrava ih veina znanstveno inenjerskog softvera
pomou OpenGL-a (eng. Open Graphics Library).
Scanline iscrtava sliku pomou geometrijskih dijelova
koji se nazivaju primitivima. Primitivi u raunalnoj
grafici su trokuti i poligoni. Svaka scena ili objekt koji se
renderira prolazi fazu analiziranja. Algoritam pronalazi
primitive i piksele koji se ponavljaju te ih renderira
viestruko bre u odnosu na metodu koja renderira piksel
po piksel. Trokuti ili poligoni koji su veliine jednog
pikesla nazivaju se mikro poligonima i predstavljaju
najmanju veliinu poligona koji se treba renderirati.
Horizontalnim analiziranjem slike i primitiva dobivamo
horizontalne trake po kojima se algoritam kree. Biljee
se informacije o pikselima i u zavrnoj se fazi
renderiranja analiziranim pikselima dodaje boja i svi
potrebni elementi. Postupak dodavanja boje izlaznim
pikselima naziva se rasterizacija.
Key words: Rendering, 3D model, 3D computer

graphics algorithms, Raytracing, Scanline
1. UVOD
Ray casting
Ray casting je algoritam koji se koristi tamo gdje je
brzina iscrtavanja primarni element. Vrsnoa konanog
proizvoda nije naglaena i primjer ovog algoritma
pronalazimo u simulacijama koje se izvode u stvarnom
vremenu.
Zavrni
proces
pretvaranja
3D
modela
u
dvodimenzionalnu sliku naziva se renderiranje. To je
proces koji pretvara 3D model, kompletnu scenu ili
animaciju u 2D sliku simulirajui zrake svjetlosti.
Obuhvaa iroko podruje primjene: arhitektura,
42
ISSN 1864-6168
Geometrija se ralanjuje piksel po piksel, redak po
redak od toke gledita prema van, na slian nain kao da
se iz kamere isijava zrak do modela koji se ralanjuje.
Boja i ostale informacije se biljee u trenutku dodira
zrake i objekta. Postoji vie metoda biljeenja boje, a
najsofisticiranija je ona koja kalkulira boju na temelju
faktora osvjetljenja.
Prednosti Ray tracing algoritma

Omoguuje fotorealistine rezultate renderiranja
podrane naprednim funkcijama odsjaja, svjetla i sjena.
Koristi hijerarhijsko stablo za interakciju i detekciju
objekata, ime se omoguuje vrlo brzi rad u velikim
scenama. Podrava tehniku zamuivanja (eng. motion
blur) i rad s razliitim kamerama. Moe imitirati optika
svojstva lea, objektiva i posebnih distorzija.
Radiosity
Radiosity je algoritam koji omoguuje direktno
osvijetljenoj povrini ponaanje kao indirektan izvor
svjetlosti koji osvjetljuje druge povrine. Algoritam
stvara realistinije osvjetljenje i sjenanje te se esto
koristi u interijerima. Trajanje simulacije ove tehnike
varira o eljenoj kvaliteti. Mnogo programa za
renderiranje pristupa ovoj metodi i to tako da blagim
intenzitetom osvijetli cijelu prostoriju faktorom koji se
naziva ambijent.
Prednosti Scanline algoritama

Renderiranje se izvodi brzo ako je konaan broj poligona
u odreenim vidljivim granicama algoritma. Scena se
iscrtava bez prethodnih analiza geometrije i piksela.
Podrava posebne materijale koji omoguuju generiranje
detalja na grubo modeliranim poligonima. Manje
optereuje sredinji i grafiki procesor. Algoritam
omoguuje razne dijagnostike stilove i renderiranje u
stvarnom vremenu ak i bez hardverske podrke.
Za to bolju sliku koriste se druge metode i zraenje.

Jedna od njih je metoda kalkuliranja i praenja zraka
svjetlosti. Zraka svjetlosti ulazi u prostor i kod svakog
odbijanja od obojene povrine utjecaj boje se prenosi na
sljedeu povrinu. Broj odbijanja se unaprijed odredi i
proporcionalan je duini trajanja simulacije. Rezultat ove
metode doprinosi iznimnom fotorealizmu, ali vrijeme
generiranja jedne slike moe trajati i nekoliko sati.
Simulirane vrijednosti koje se dobiju prolaskom zraka
kroz prostor se pohranjuju. Mogu se iskoristiti kasnije u
ponovnim izraunima, ime se smanjuje vrijeme
ponovne simulacije. Ako doe do male preraspodjele
objekata u sceni, ranije pohranjeni podaci o simulaciji
mogu biti iskoriteni bez velikog utjecaja na rezultat
renderiranja. Iz spomenutih razloga radiosity algoritam je
postao jedan od vodeih tehnika renderiranja u stvarnom
vremenu te je u cijelosti koriten u mnogim 3D
filmovima.
Nedostaci Ray tracing algoritma

Vrijeme renderiranja je vrlo dugo. Za svaki piksel
iscrtavanog objekta isijavaju se tri zrake iz kamere.
Svaka zraka se posebno prati i analizira te se cijeli proces
raunanja beskonano ponavlja. Optereenje je veliko i
problem su zasiene brzine sredinjih procesora koji
upravljaju algoritmom.
Nedostaci Scanline algoritama
Proces koji negativno utjee na vrijeme renderiranja je
pretvaranje primitiva u poligone. to je poligon vei
treba vie raunanja za jedan piksel koji se pridjeljuje
poligonu. Renderiranje je neselektivno i fotorealistina
primjena je zanemariva.
4. ZAKLJUAK
Renderiranje kao zavrna faza vizualizacije 3D modela
veliko je podruje interesa raunalne grafike. Omoguuje
razne prikaze i naine rada ime se zadovoljavaju
zahtjevi trita. Svjetska filmska industrija i industrija
raunalnih igara ovise o tehnologijama i algoritmima
renderiranja zbog brzine, kvalitete i cijene zavrnog
proizvoda. Primjena se iri u podruje gospodarstva i
turizma gdje se izrauju interaktivni virtualni prostori s
mnogo informacija prikazanih korisniku na vrlo
inovativan nain.
Opisani algoritmi i tehnike renderiranja postiu odline
rezultate ovisno o njihovoj namjeni. Sam odabir
algoritma se bazira na optimalnom utroku resursa i
potrebnom vremenu za postizanje eljene slike. Problem
je zasienje hardverskih brzina i dugo vrijeme potrebno
za generiranje finalnog proizvoda.
Kompleksnost renderiranja raste proporcionalno kako se
u zavrni proizvod ukljuuje stvarno osvjetljenje, odsjaj,
atmosfera, fluidi i drugi elementi koji doprinose
realistinosti slike.
Moe se rei da je renderiranje jedan od najzanimljivijih
dijelova 3D raunalne grafike koji se razvojem raunalne
tehnologije iri u sve aspekte ljudskog djelovanja.
Ray tracing
Ray tracing je dominantna metoda kada je rije o izgledu
scene. Za svaki piksel zaslona, zamiljene zrake kreu se
iz kamere prema objektima. Analizira se presjek izmeu
zraka i objekata scene te se najblii dio objekta do
kamere iscrtava na ekranu. Ako je objekt reflektivan ili
transparentan, osim prve zrake, isijavaju se dodatne zrake
koje su orijentirane rezultatu odsjaja ili refleksiji objekta.
Tree zrake koje putamo u prostor odnose se na smjer
osvjetljenja zbog generiranja sjena na objektima.
Ray tracing je globalizacija ray casting algoritma te
omoguuje fotorealistine rezultate koji linearno
produuju vrijeme renderiranja.
3. ANALIZA SUSTAVA ZA RENDERIRANJE

Svaka od spomenutih metoda ima i slabosti.
Zbog
nedostataka primjene samo jednog pristupa, praksa
pokazuje koritenje dviju ili vie metoda renderiranja.
Time bi se smanjili ili potpuno otklonili nedostaci
pojedinog algoritma.
43
ISSN 1864-6168
FuzzyPhoton, What is Raytracing, dostupno na:
http://fuzzyphoton.tripod.com/whatisrt.htm
Nettle P., Radiosity In English - The Basics, dostupno
na:
www.flipcode.com/archives/Radiosity_In_EnglishThe_Basics.shtml
Permadi F., Ray Casting Tutorial, dostupno na:
http://www.permadi.com/tutorial/raycast/index.html
Scott Owen G., HyperGraph, dostupno na:
siggraph.org/education/materials/HyperGraph/toc.htm
5. LITERATURA
Birn J., 3D Rendering, dostupno na:
http://www.3drender.com/glossary/3drendering.htm
Carey B., Rendering Techniques, dostupno na:
gimp-savvy.com/BOOK/index.html?node71.html
Daylon Graphics, Rendering techniques, dostupno na:
www.daylongraphics.com/products/leveller/render/techn
ques.php
44
ISSN 1864-6168
VRSTE I TEHNIKE 3D MODELIRANJA

Bernik A.1
1
Saetak: Proces stvaranja 3D stvarnih ili imaginarnih

objekata naziva se 3D modeliranje. Razvoj raunalne
tehnologije omoguuje korisniku odabir raznih metoda i
tehnika kako bi se postigla optimalna uinkovitost.
Odabir je vezan za klasino 3D modeliranje ili 3D
skeniranje pomou specijaliziranih programskih i
sklopovskih rjeenja. 3D tehnikama modeliranja korisnik
moe izraditi 3D model na nekoliko naina: koristi
poligone, krivulje ili hibrid dviju spomenutih tehnika pod
nazivom subdivizijsko modeliranje. Odabir ne odreuje
kvalitetu finalnog proizvoda, ali moe znatno utjecati na
vrijeme stvaranja 3D modela. Svaka od ovih tehnika
ukljuuje mnogo algoritama koji korisniku omoguuju
izradu i manipuliranje osnovnih primitiva sve do razine
sloenih geometrijskih tijela.
meu kojima se posebno istie 3ds Max i Maya. Osim

spomenutog naina, model moemo generirati
upotrebom raznih matematikih algoritama pod nazivom
proceduralno generiranje.
Alternativa koja se danas sve vie koristi je 3D
skeniranje stvarnog objekta i interpretiranje istog u
formatu razumljivom raunalu.
2. OSNOVNE VRSTE MODELIRANJA

Poligonalno modeliranje
Modele predstavlja nizom poligonalnih povrina.
Temeljna sastavnica je rubna toka 3D prostora (eng.
vertex). Dvije povezane toke ine rub (eng. edge), dok
tri toke generiraju trokut (eng. triangle) koji je ujedno i
najjednostavniji poligon. Trostrani i etverostrani
poligoni najei su elementi poligonalnog modeliranja.
Grupa poligona povezanih zajednikim rubnim tokama
nazivaju se model (eng. mesh). Ovisno o podruju za
koje se modeli rade, potrebno je obratiti pozornost na
geometriju modela isto kao i na razne deformacije
nastale uslijed modeliranja. Najee pogreke su dvije
ili vie rubnih toaka s istim koordinatnim vrijednostima
i preklapanje poligona. Unutar programa za modeliranja,
ovi problemi nisu posebno naglaeni i program nee
reagirati na pogreku im je korisnik napravi. Rezultat
mogu biti veliki problemi jednom kada se takav model
primjenjuje u vojnim ili civilnim simulacijama u
stvarnom vremenu ili kod visoko kvalitetnih laserskih
ispisa gdje je vidljivo i najmanje odstupanje. Kako bi se
pogreke minimizirale, korisnik koji stvara 3D model
treba jako dobro poznavati alat koji koristi i podruje
primjene modela.
Kljune rijei: 3D modeliranje, 3D model, poligon,

krivulje, subdivizijsko modeliranje
Abstract: The process of creating 3D real or imaginary
objects is called 3D modeling. The development of
computer technology allows user to select different
methods and techniques to achieve optimal performance.
The choice is connected to conventional 3D modeling or
3D scanning using specialized hardware and software
solutions. With 3D modeling techniques, users can create
a 3D model in several ways - using polygons, curves, or
a hybrid of the aforementioned techniques called
subdivision modeling. The selection does not determine
the quality of the final product, but can greatly affect the
time required to create 3D models. Each of these
techniques involves a large number of algorithms which
allows users to create and manipulate basic primitives to
the level of complex geometrical bodies.
NURBS modeliranje
NURBS (Non-Uniformal Rational Bezier Splines) je
matematiki izraz koji 3D modele prikazuje pomou
krivulja i povrina. Rezultat je glatka povrina bez
nazubljenosti rubova neovisno o veliini monitora ili
rezoluciji. Geometrija NURBS-a bazira se na Bzierovoj
krivulji koju program automatski iscrtava izmeu
kontrolnih vrhova (eng. control vertex, CV). Svaka
krivulja ima poetak, kraj i zakrivljenost. Stupanj
zakrivljenosti ovisi o kontrolnim vrhovima unutar
krivulje. Dodavanjem vrhova u krivulju, dobivaju se
nove toke za manipulaciju, pri emu se ne naruava
glatkoa niti zaobljenost. Povrina NURBS-a definirana
je krivuljom koja se naziva isoparma (eng. Isoparme).
Isoparma je krivulja koja nastaje upotrebom CV-a.
Key words: 3D modeling, 3D model, polygon, curves,

subdivision modeling
1. UVOD
3D modeliranje je proces kreiranja matematike
reprezentacije trodimenzionalnog objekta. Rezultat je 3D
model koji se renderiranjem moe prikazati kao 2D slika
ili se moe koristiti kao resurs u real time grafikoj
simulaciji.
Sadri podatke o tokama 3D prostora i druge
informacije koje raunalo interpretira u virtualni objekt
koji se iscrtava na zaslonu. Jedan od najkoritenijih
naina za kreiranje 3D modela je koritenje 3D paketa
45
ISSN 1864-6168
Povrina stvorena izmeu isoparmi sastoji se od spanova
(eng. Spans) koji prate zakrivljenost povrine definiranu
ispoparmama.
Neki od najkoritenijih algoritama poligonalnog
modeliranja prikazani su tablicom 1.
3. ANALIZA MODELERSKIH TEHNIKA

Jedan od glavnih problema poligona je taj to ne mogu
dobro prikazati zakrivljene povrine. Brzina procesiranja
je duga pogotovo ako je rije o scanline metodi
renderiranja gdje se svaki poligon mora pretvoriti u
primitiv. Manipulacija u velikim scenama, ako ne postoji
hijerarhija, je gotovo nemogua zbog potronje resursa.
Prednost poligona je ta da moe spojiti vie modela u
jednu cjelinu. Novonastali model se prilikom deformacije
ne odvaja i ne puca od cjeline, koristi manje resursa
prilikom klasinih metoda renderiranja te omoguuje
jednostavno
modeliranje
ortogonalnih
modela,
mehanikih objekta i sl.
Tablica 1. Neki od algoritama poligonalnog modeliranja

Spajanja dva ili vie poligona u
Combine
jedan model
Algoritam rastavlja model na manje
Separate
cjeline
Algoritam zaglaivanja povrina
Smooth
modela
Algoritam simplificiranja poligona
Reduce
modela
Funkcija koja upozorava na
Cleanup
pravilnu geometriju
Algoritam generiranja trostranih
Triangulate
poligona
Algoritam generiranja
Quadrangulate
etverostranih poligona
Funkcija koja popunjava prazninu u
Fill Hole
modelu
Funkcija koja stvara prazninu u
Make Hole
modelu
Funkcija koja omoguuje stvaranje
Create Polygon
poligona
Algoritam izvlaenja poligona iz
Extrude
modela
Cut Face
Algoritam dijeljenja poligona
Funkcija dodavanja detalja na
Displace
povrinu modela
Algoritam glatkih prijelaza izmeu
Morph
stanja modela
Algoritam spajanja dvije ili vie
Merge
toaka u jednu
Modeliranje NURBS-ima bazira se na interpolaciji

krivulja, ime se glatke povrine i deformacije puno
lake i jednostavnije dobivaju upotrebom samo nekoliko
kontrolnih vrhova. Ponaaju se kao vektori u 2D
raunalnoj grafici koji nisu ovisni o razini detalja
povrine.
Olakavaju
teksturiranje
zbog
dvodimenzionalnog U i V koordinatnog sustava.
NURBS-i se s lakoom mogu pretvoriti u sve ostale
metode modeliranja. Rad i manipulacija se bazira na
tokama i krivuljama, ime se moe oteati percepcija
3D modela. Jedan od veih nedostataka je nemogunost
jednostavnog povezivanja vie NURBS modela u jednu
cjelinu. Rezultat toga moe biti odvajanje geometrije
prilikom animiranja. Problemi takoer nastaju prilikom
rada na velikim, teksturiranim scenama.
Subdivizijsko modeliranje omoguuju korisniku brzo
stvaranje fino zaobljenih povrina koje se baziraju na
poligonalnom modeliranju. Modeli se ne deformiraju i ne
odvajaju pa se tako omoguuje daljnja manipulacija
zaobljenih povrina. U procesu modeliranja korisnik se
moe kretati izmeu poligonalnog u subdivizijski nain
rada. Pri tome se odreuju razine detalja i provjerava se
zavrni izgled 3D modela. Subdivizijsko modeliranje
zahtijeva puno vie raunalnih resursa, a uvanje modela
u takvom obliku uzima puno memorije. Gotovo je uvijek
bolje konvertirati subdivizijske modele natrag u poligone
ili u NURBS.
Subdivizijsko modeliranje
Subdivizijsko
modeliranje
povrina
predstavlja
kombinaciju NURBS-a i poligona. Modeliranje najee
poinje kao poligonalno, a zatim se koristi matematika
NURBS-a kako bi se zagladili grubi rubovi modela.
Subdivizijske povrine su definirane rekurzivno. Proces
poinje dobivenim poligonalnim mreama koje se
usavravaju te se ponovno primjenjuju stvarajui nova
lica i vrhove na 3D modelu. Proces podjele se teoretski
moe izvoditi u beskonanost, ali u praksi je primjena
ovoga algoritma ograniena.
Sheme prerade subdivizijske povrine mogu se uglavnom
podijeliti u dvije kategorije: interpoliranje i
aproksimiranje. Interpolacijske sheme moraju odgovarati
izvornom poloaju vrhova u izvornoj mrei.
Aproksimirajue sheme ne moraju - one e prilagoavati
pozicije prema potrebi. U pravilu, aproksimirajue sheme
imaju veu glatkou, ali zahtijevaju veu optimizaciju
koraka.
Nain rada subdivizijskih povrina ovisi o vrsti poligona
na kojem se radi. Neke funkcije su primjenjive samo na
etverostranim poligonima, dok druge rade samo na
trokutima.
Usporedan prikaz osnovnih tehnika modeliranja prikazan

je tablicom 2.
Tablica 2. Usporedni prikaz tehnika modeliranja
Poligon
NURBS
Subdiv
46
Osnovni
element
poligon
krivulja
kombinacija
Zaobljenost
povrina
srednja
visoka
visoka
Intuitivnost
rada
visoka
srednja
visoka
Potronja
resursa
mala
srednja
visoka
Teina
teksturiranja
mala
srednja
srednja
ISSN 1864-6168
Mogunost
animiranja
visoka
niska
visoka
Vrijeme
renderiranja
kratko
srednje
srednje
visok
niski
niski
visoka
niska
visoka
kruti
objekti
otrih
kutova
zaobljeni i
organski
objekti
kombinacija
spomenutog
Utjecaj
razluivosti
Mogunost
povezivanja
modela
Preferirani
objekti
5. LITERATURA
Asokan S., 3D Modeling A to Z from concepts to
techniques, raspoloivo na:
http://www.sajuonline.com/Pages/Articles/technical/grap
hics/3d-modeling-a-z/3d-modeling-A-Z-page1.php
McGregor N., What is 3D Polygon Modeling,
raspoloivo na:
http://computersoftware.suite101.com/article.cfm/what_i
s_3d_polygon_modeling
Bentley C., Rendering Cubic Bezier Patches, raspoloivo
na:http://web.cs.wpi.edu/~matt/courses/cs563/talks/surfa
ce/bez_surf.html
4. ZAKLJUAK
Altmann M., About NURBS, raspoloivo na:

http://web.cs.wpi.edu/~matt/courses/cs563/talks/nurbs.ht
ml
Trini zahtjevi postavljeni raunalnoj grafici omoguili

su razvoj alata za 3D vizualizaciju, modeliranje i
animiranje stvarnih ili imaginarnih objekata. Ovisno o
traenom rezultatu, korisnik moe birati metode i tehnike
3D modeliranja s obzirom na vrijeme i kvalitetu finalnog
3D proizvoda. Svaka tehnika ima svoje prednosti i
nedostatke te sam odabir tehnike ne utjee na vrsnou
modela. Modeliranje krivuljama preferira se kod
organskih objekata zbog glatkoe i Bezierove definicije
gibanja izmeu toaka, dok je poligonalno modeliranje
usmjereno kruim objektima vrste geometrije. Nazivi
algoritama i funkcija u 3D alatima variraju zbog
zatvorenosti i konkurentnosti samih sustava, ali logika
koja se izvodi na nioj razini od korisnike ostaje ista.
Prelazak iz jedne tehnike u drugu lako je mogu bez
gubitaka informacija o modelu. Poeljno je osigurati
zavrni proizvod u jedinstvenom obliku zbog daljnjeg
koritenja i mogunosti manipulacije.
Keller E., Polygon & Subdivision Surface Modeling in

Maya: The Mouse Embryo, raspoloivo na:
www.molecularmovies.com/images/pdf.../MouseEmbryo
Modeling.pdf
47
ISSN 1864-6168
UTJECAJ LINIJATURE RASTERA NA PRIRAST RASTERTONSKIH

VRIJEDNOSTI U FLEKSOTISKU
Valdec D.1, Zjaki I. 2, Klopotan I.3
1
2
Grafiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3
Finesa d.o.o., Varadin, Hrvatska
Saetak: Fleksotisak je posljednjih godina u odreenim

poslovima dostigao vrsnu reprodukciju u ofsetnom tisku.
Prije svega to je zasluga razvoja i primjene novih
tehnologija izrade flekso fotopolimernog kliea.
Smanjuje se minimalna veliina rasterskog elementa koji
se odrava na klieu. Stoga se proiruje reprodukcija i
raspon najsvjetlijih tonova. Uvjet za poveanje kvalitete
tiska bio je i poveanje linijature rastera.
1. UVOD
Kvaliteta i vjernost rasterske reprodukcije u suvremenoj
grafikoj tehnologiji vezana je prije svega uz dobro
reproduciranje rasterskih elemenata. Za vrijeme
proizvodnog procesa dolazi do promjene u veliini
rasterskog elementa koja moe rezultirati pomacima u
tonu i obojenju. Postoje razliiti faktori koji utjeu na
prijenos rastertonskih vrijednosti i mogu uzrokovati
deformaciju rasterskog elementa. Najjednostavniji nain
kontrole prijenosa je mjerenje prirasta RTV-a na mjernim
poljima testnog otiska. Prirast rasterskog elementa
neizbjena je pojava kod tiska koja se nastoji
kompenzirati i standardizirati.
Jedan od najvanijih parametara vrsnoe tiska je

definiranje prirasta RTV-a koji se mora uskladiti s
postojeim standardima. U ovom radu bit e prikazan
utjecaj linijature rastera i utjecaj tiskovne podloge na
prirast RTV-a. Pomou denzitometrijskih metoda izmjerit
e se prirast RTV-a na otiscima tri razliite linijature
rastera (133lpi, 150lpi i 175lpi). Na temelju dobivenih
rezultata izradit e se krivulje prirasta te utvrditi i
preporuiti linijatura rastera u odnosu na vrstu tiskovne
podloge.
Promjena linijature rastera jako utjee na prirast

rasterskog elementa, to e biti objanjeno u ovom
istraivanju. S obzirom na poznatu injenicu da vea
linijatura uzrokuje i vei prirast RTV-a, pomou
mjerenja e se utvrditi koje su granine vrijednosti
prirasta RTV-a kod razliitih tiskovnih podloga. Ova
saznanja omoguit e odreivanje pravilne linijature u
pripremi poslova kako bi se prirast RTV-a odrao u
granicama postojeih standarda. [4]
Kljune rijei: fleksotisak, prirast RTV, linijatura

rastera, fotopolimerni klie
Abstract: In the last few years, the quality of
reproduction in flexography has leveled with the quality
in offset. Primarily, the credit goes to the development
and application of new technologies in making flexo
photopolymer clichs. The minimum size of screen
element that lasts on clich is becoming smaller. Thus
the reproduction of the lightest tones and the tone value
itself increase. The condition for making the printing
quality higher was enlargement of plate line screen, too.
Slika 1. Prijelazni raster od 100% do 0% reproduciran s

dvije razliite linijature [2]
One of the most important parameters of printing quality

is defining the increase of TVI, which has to be
synchronized with current standards. This paper
analyses the influence of plate line screen and printing
base on TVI. By using methods of densitometry, the TVI
is measured on prints with three different plate line
screens (133lpi, 150lpi and 175lpi). Based on the
obtained results, the increase curve is made and the plate
line screen is recommended in relation to the type of
printing base.
2. TEORETSKI DIO
Fleksotisak je tehnika tiska koja najee koristi
euclidian i okrugli oblik rasterskog elementa. Zato e se
u daljnjem tekstu koristiti izraz rasterska tokica. [2]
Poveanje stvarne pokrivenosti FD u odnosu na teorijsku
pokrivenost FF naziva se prirast rasterskih elemenata
(eng. Dot gain). Noviji naziv je poveanje rastertonske
vrijednosti (eng. Tone Value Increase -TVI). [3]
Key words: flexography, dot gain, TVI - tone value

increase, plate line screen, photopolymer clich
48
ISSN 1864-6168
Moe se proraunati pomou sljedee formule:
se provode pomou refleksionog denzitometra X-Rite

508. Rezultati mjerenja bit e temelj za odreivanje
granine vrijednosti prirasta RTV-a za tri razliite vrste
tiskovne podloge. [6]
DG (%) = FD (%) FF (%)

DG prirast rastertonske vrijednosti
FD stvarna pokrivenost (otisak)
FF teorijska pokrivenost (original)
Obino se koristi jedna vrijednost kada je rije o prirastu,
a to je onda maksimalni prirast u tisku. Da bi dobro
prezentirali karakteristike prirasta RTV-a u tiskovnom
sistemu, moramo prikazati krivulje prirasta za svaku
osnovnu boju tiska.
S obzirom na dosadanja istraivanja moe se rei da se
poveanjem rastertonske vrijednosti poveava i prirast
RTV-a. Opseg kod 50 % rasterske toke je najvei, stoga
se oekuje da e i prirast rasterske tokice biti najvei.
Daljnjim poveanjem vrijednosti RTV-a prema 100%
prirast RTV-a se smanjuje.
Vee linijature rastera imaju vie tokica na istom
podruju u odnosu na manje linijature (slika 2.).
Poveanjem broja tokica poveava se i prirast RTV-a
zbog toga jer je sveukupni opseg rasterskih tokica vei.
Slika 3. Dio otiska testne forme s prikazanim elementima

za mjernu evaluaciju
Specifikacije tiskovne forme i uvjeti tiska:
Flexo tiskovni stroj: Nilpeter FB4200
Vrsta bojila: UV flexo bojila
irina role za tisak: 330mm
Duina otiska:304,8 mm
Vrsta rastera: konvencionalni AM, Euclidean
oblik rasterskog elementa
Debljina kliea: 1,14 mm
Linijatura rastera: 133 lpi, 150lpi, 170lpi
Linijatura anilox valjka: 405lpi
Volumen aica aniloxa: 3,1BCM
4. REZULTATI I RASPRAVA
Pojedinani otisci iz serije tiska mogu se vrednovati
neposredno nakon tiska jer se UV bojilo brzo osui
djelovanjem UV zraenja odgovarajue valne duljine.
Pomou ureaja za mjerenje, na odreenim mjernim
poljima mjere se karakteristike boja koje su relevantne za
ovo istraivanje.
Slika 2. Prirast RTV-a za 40%-tnu veliinu rasterske

tokice kod dvije razliite linijature rastera
3. EKSPERIMENTALNO
Zadatak eksperimentalnog dijela je ispitivanje utjecaja
razliite linijature fotopolimerne ploe (fotopolimerni
klie) na prirast rastertonskih vrijednosti. Uzorci za
ispitivanje su otisnuti na tri vrste materijala:
premazani samoljepivi papir za etikete: HERMA
extracoat (242) 80 g/m, sjaj 30%, prozirnost 86%
nepremazani samoljepivi papir za etikete: HERMA
white (601) 72 g/m, prozirnost 83%
polipropilenska OPP folija: Treofan DECOR LWD
38 m, sjaj 65%, prozirnost 82%
4.1. Krivulja realne reprodukcije

Krivulja reprodukcije tonova prikazuje odnos RTV
originala definiranih u digitalnom formatu i RTV
izmjerenih na otisku.
Tabela 1. RTV vrijednosti za premazani papir
3.1. Metodologija
Prvo se pripremi testna forma za ispitivanje koja sadri
polja s vrijednostima rastera u koraku od 10%. Takoer
su dodana polja za ispitivanje minimalne veliina teksta i
minimalne debljine linija u pozitivu i u negativu. Sljedei
korak je izrada tiskovne forme, odnosno flekso
fotopolimernog kliea s tri razliite linijature rastera. Za
ovaj eksperiment odabrane su tri najee linijature koje
se koriste u fleksotisku, a svojom kvalitetom mogu
konkurirati ofsetnom tisku. Testna forma sastoji se od tri
istovjetna elementa koji su umnoeni po irini, a svaka
od njih ima razliitu linijaturu rastera, a to su 133lpi,
150lpi i 175lpi.
Testna forma je otisnuta tehnikom fleksotiska u
definiranim uvjetima tiska samo u cijan boji, to je
dovoljno da se provede zamiljeno istraivanje. Mjerenja
Tabela 2. RTV vrijednosti za nepremazani papir
Tabela 3. RTV vrijednosti za polipropilensku foliju
49
ISSN 1864-6168
Na temelju izmjerenih vrijednosti, konstruirane su
krivulje stvarne reprodukcije. Krivulje reprodukcije za tri
vrste tiskovne podloge vide se na slikama 3, 4 i 5, a one
prikazuju karakteristike tiska u definiranim uvjetima.
Idealna krivulja reprodukcije bila bi pravac- Zapravo, to
krivulja vie odstupa od tih vrijednosti, otisak je tamniji.
Najvea odstupanja od idealne krivulje su nastala
primjenom veih linijatura rastera i kod tiskovne podloge
grube povrine, tj. kod nepremazanih materijala.
4.2. Krivulja prirasta RTV-a

Tabela 4. Vrijednosti prirasta RTV-a za premazani papir
Tabela 5. Vrijednosti prirasta RTV-a za nepremazani papir
Tabela 6. Vrijednosti prirasta RTV-a za OPP foliju
Na temelju izmjerenih vrijednosti, konstruirane su

krivulje prirasta RTV-a za sve tri linijature tiska (slike 7,
8 i 9). Vrijednosti prirasta RTV-a izmjerene na otisku
usporeuju se s vrijednostima definiranim standardom
ISO 12647-6:2006 kako bi se utvrdilo odstupanje.
Slika 4. Krivulje stvarne reprodukcije za premazani

samoljepivi papir (na temelju podataka iz tabele 1.)
Slika 5. Krivulje stvarne reprodukcije za nepremazani

Slika 7. Krivulje prirasta RTV-a za premazani

Slika 6. Krivulje stvarne reprodukcije za polipropilensku

foliju (na temelju podataka iz tabele 3.)
Slika 8. Krivulje prirasta RTV-a za nepremazani

50
ISSN 1864-6168
nepremazanim, odnosno jako upojnim tiskovnim
podlogama. Za ekstremno visoki prirast RTV-a smatra se
poveanje rastertonske vrijednosti za 30% mjereno na
polju od 50% RTV-a, a to je ujedno i granina vrijednost
prirasta nekog reprodukcijskog procesa.
Na osnovu rezultata istraivanja moe se definirati i
preporuiti linijatura tiska u odnosu na tiskovnu podlogu.
Prema tome slijedi:
za nepremazani papir: 133 lpi
za premazani papir: 150 lpi i 175 lpi
za OPP foliju: 150 lpi i 175 lpi
Koritenjem karti boja za njene mjerljive karakteristike,
moe se na jednostavan nain odreeni reprodukcijski
proces kontrolirati kako bismo dobili ujednaenu i
ponovljivu kvalitetu otiska. Ljudski faktor esto utjee na
ostvarene rezultate, pa je vana stalna edukacija kadrova
i adekvatna primjena odreenih normi kvalitete. Ovo
istraivanje je samo prvi korak u kontroliranju prirasta
RTV-a. Za potpunu kontrolu potrebno je izraditi
kompenzacijske krivulje prirasta
prema ISO
specifikaciji.
Slika 9. Krivulje prirasta RTV-a za polipropilensku foliju

(na temelju podataka iz tabele 6.)
Kao to je i bilo pretpostavljeno, prirast RTV-a kod svih
vrsta tiskovnih podloga je najvei kod linijature od
175lpi, zatim kod 150lpi, a najmanji je kod 133lpi.
Prirast RTV-a je najvei kod nepremazanih materijala i
smanjuje se kod premazanih materijala te kod folija.
Krivulje prirasta RTV-a su pomaknute neznatno ulijevo,
to je i karakteristika fleksotiska u odnosu na ofsetni
tisak. Najvei prirast RTV-a izmjeren je na polju od
40%. Na temelju graninih vrijednosti prirasta RTV-a
definiranih standardom ISO 12647-6, utvreno je da je
prirast RTV-a u tisku prihvatljiv kod premazanog papira
i OPP folije kod svih definiranih linijatura, te kod
nepremazanog papira kod 133lpi. Prirast RTV-a je iznad
doputenih vrijednosti kod nepremazanog papira kod
150lpi te kod 175lpi. Stoga se u ovim sluajevima mora
primijeniti kompenzacijska krivulja prirasta. [4]
Na osnovu rezultata mjerenja i analize moe se utvrditi
koja je linijatura rastera optimalna za odreene vrste
tiskovne podloge kod definiranih uvjeta tiska.
6. LITERATURA
[1] Creo Inc. (2005), Advanced Prepress Technologies
for Flexographic Printing, 3700 Gilmore Way Burnaby,
B.C., Canada.
[2] Heidelberg, An introduction to screening technology,
Heidelberger Druckmaschinen AG, 2002.
[3] Heidelberg, Colour & Quality, Heidelberger
Druckmaschinen AG, 1999.
[4] International standard ISO 12647-6 (2006), Graphic
technology Process control for the production of halftone colour separations, proofs and production prints
Part 6:Flexographic printing.
5. ZAKLJUAK
Fleksotisak je tehnika tiska koja omoguava tisak na
razliitim tiskovnim podlogama. Meutim, uvjete tiska
treba prilagoditi tiskovnoj podlozi kako bi se kontrolirao
prirast rasterskog elementa i kako bi otisak bio dosljedan
i ponovljiv. Osnovni preduvjet vrsnog tiska je prilagoditi
linijaturu rastera tiskovnoj podlozi, to je i bio temelj
ovog istraivanja.
Prirast RTV-a je dobra ili loa pojava. To je problem koji
se gotovo uvijek dogaa u tisku i moe se rijeiti tako da
prvo ustanovimo stvarni prirast RTV-a, a zatim se
odreenim metodama predvidi i smanji prije i u toku
tiska.
Na temelju analize istraivanja, moe se rei da relativno
mali ukupni prirast rastertonskih vrijednosti moemo
dobiti koritenjem malih linijatura rastera, odnosno
rasterski elementi su vei pa sam prirast nema velik
utjecaj na ukupan doivljaj. Takoer se moe rei da je
prirast RTV-a relativno mali kod premazanih papira i
folija.
Koritenjem
malih
linijatura,
kvaliteta
reprodukcije pada pa se u ekstremnim sluajevima golim
okom moe vidjeli rasterska tokica.
Relativno veliki ukupni prirast rastertonskih vrijednosti
nastaje kod koritenja rastera visoke linijature i na
[5] Valdec D., Vusi D., Tomia M., (2008), Advanced

Prepress Technologies for Flexographic Printing, 12th
International conference of printing, design and graphic
communications Bla Baromi, Split, 197-199.
[6] Wimonrat Boonprasit, (2006), A Study of Producing
Smoother Gradients in the Flexographic Process on
Oriented Polypropylene with UV Ink by Varying
Screening Techniques, Gradient Lengths and the
Surrounding, School of Print Media in the College of
Imaging Arts and Sciences of the Rochester Institute of
Technology.
51
ISSN 1846-6168
DIGITALNI FREKVENCMETAR
umiga I.1, Behin G.1
1
Saetak: U lanku su u uvodnom dijelu opisani osnovni
principi rada digitalnih frekvencmetara i digitalnih
mjeraa periode, te su spomenute tehnike karakteristike
komercijalnih digitalnih frekvencmetara. U drugom
dijelu lanka opisan je princip rada realiziranog
digitalnog frekvencmetra, upute za njegovo sastavljanje i
rezultati mjerenja.
Kljune rijei: mjerenje frekvencije, tonost, logiki
sklopovi, vremenska baza, brojenje impulsa, 7-segmentni
pokaziva
Slika 1. Principijelna blok shema digitalnog

metra
Abstract: In the introductory part of this paper, the basic

functioning principles of digital frequency meters and
digital period meters are described, and technical
characteristics of commercial digital frequency meters
are mentioned. In the second part of the paper, the
functioning principle of an implemented digital
frequency meter is described, together with its assembly
instructions and measuring results.
Key words: measuring the frequency, precision, logical
sets, time base, impulse counting, seven-segment
indicator
frekvenc-
Pojaalo i djelitelj napona na ulazu digitalnog

frekvencmetra slue za prilagoavanje veliine mjerenog
signala u naponsko podruje u kojem radi Shmittov
okidni sklop. Prilagoeni mjereni signal bilo kojeg
valnog oblika se Shmittovim okidnim sklopom pretvara u
digitalni signal, tj. u slijed impulsa ija je frekvencija
jednaka frekvenciji mjerenog signala. Ti impulsi se
dovode na prvi ulaz digitalne sklopke. Na drugi ulaz
digitalne sklopke se dovodi signal iz generatora
vremenske baze. Generator vremenske baze se sastoji od
kvarcnog oscilatora, Shmittovog okidnog sklopa,
djelitelja frekvencije i T-bistabila. Kvarcni oscilator u
generatoru vremenske baze slui kao izvor signala vrlo
stabilne frekvencije. Taj njegov sinusni izlazni signal se
ostalim sklopovima u generatoru vremenske baze
oblikuje i dijeli mu se frekvencija tako da se dobije
signal vremenske baze, ija irina impulsa traje 1s ili
neki decimalni dio od 1s.
Signal vremenske baze upravlja otvaranjem i
zatvaranjem digitalne sklopke. Dok se signal vremenske
baze nalazi u logikoj jedinici, digitalna sklopka proputa
impulse dobivene iz mjerenog signala na ulaz brojila
impulsa. Prema tome, vrijeme u kojem je digitalna
sklopka otvorena i za vrijeme u kojem se broje impulsi je
konstanta i predstavlja vremensku bazu digitalnog
frekvencmetra. Ako vremenska baza traje 1s, onda je
broj impulsa koje brojilo izbroji u tom vremenu
vrijednost mjerene frekvencije izraena u Hz.
Upravljaki sklop slui za generiranje upravljakih
signala koji su potrebni za spremanje vrijednosti brojila u
memoriju nakon prestanka brojenja, te za resetiranje
brojila tako da ono u svakom mjernom ciklusu broji
ispoetka. Vrijednost brojila koja je pohranjena u
memoriju predstavlja vrijednost mjerene frekvencije i
proslijeuje se u 7-segmentni dekoder koji je prikazuje
na 7-segmentnom pokazivau.
1. UVOD
Digitalni frekvencmetri su se poeli koristiti nakon
digitalnih integriranih sklopova. Zbog svoje visoke
tonosti, do danas su gotovo iz upotrebe potisnuli
analogne frekvencmetre i mjerne mostove za mjerenje
frekvencije. Komercijalni digitalni frekvencmetri su
prilino skupi, pa je zbog toga u ovom lanku opisan
princip njihovog rada i dane su upute za sastavljanje
jeftinog digitalnog frekvencmetra,
ije je mjerno
podruje od 1Hz do 10 MHz.
2. OSNOVNI PRINCIPI RADA

DIGITALNIH FREKVENCMETARA
Digitalni frekvencmetar
radi kao broja impulsa
dobivenih iz signala iju frekvenciju mjeri, a broji ih u
nekom zadanom vremenu (najee 1s ili 0,1s), pa mu i
otuda engleski naziv frequency counter.
2.1. Princip rada digitalnih frekvencmetara

Na slici 1. prikazana je principijelna blok shema
digitalnog frekvencmetra.
52
ISSN 1846-6168
Brojilo impulsa moe detektirati samo cijele impulse, a
osim toga ulazni impulsi nisu sinkronizirani s poetkom
brojenja kojeg predstavlja rastui brid signala vremenske
baze. Zbog ta dva razloga, brojilo impulsa moe
pogrijeiti najvie za 1 impuls. Ta pogreka je pogreka
kvantizacije. Pogreka kvantizacije raste smanjenjem
mjerene frekvencije, jer kod niih frekvencija unutar
vremenske baze brojilo izbroji manje impulsa. Ta
pogreka od jednog impulsa ima sve vei postotni udio u
ukupnoj pogreci digitalnog frekvencmetra.
Tehnike specifikacije moraju biti tehniki precizne,

primjenjive u praksi i provjerljive [3].
Tehnike specifikacije digitalnih frekvencmetara su
obino
podijeljene
na
ulazne
karakteristike,
karakteristike naina rada i ope karakteristike.
3.1. Ulazne karakteristike digitalnih

frekvencmetara
Ulazne karakteristike digitalnih frekvencmetara su:
1. Mjerno podruje (eng. Range)
2. Ulazna impedancija
3. Osjetljivost (eng. Sensitivity)
4. Radni raspon mjerenog signala (eng. Signal
Operating Range)
5. Dinamiki raspon mjerenog signala (eng.
Dynamic Range)
6. Okidni nivo (eng. Trigger Level)
7. Nivo kvara (eng. Damage Level)
Zbog toga je kod signala niih frekvencija umjesto

njihove frekvencije tonije mjeriti njihovu periodu.
2.2. Princip rada digitalnih mjeraa periode

Na slici 2. prikazana je principijelna blok shema
digitalnog mjeraa periode.
3.2. Karakteristike naina rada digitalnih

frekvencmetara
Karakteristike naina rada digitalnih frekvencmetara:
1. Mjerni opseg (eng. Range)
2. Najmanje znaajna znamenka prikaza (eng. LSD
Displayed)
3. Rezolucija (eng. Resolution)
4. Tonost (eng. Accuracy)
Slika 2. Principijelna blok shema digitalnog mjeraa

periode
3.3. Ope karakteristike
Iz slike 2. se vidi da digitalni mjera frekvencije i

digitalni mjera periode imaju vrlo slian princip rada.
Glavna razlika je u tome to se kod digitalnog mjeraa
periode impulsi za brojenje dobivaju iz kvarcnog
oscilatora. Zbog toga su ti impulsi za brojenje vrlo
stabilne frekvencije i predstavljaju vremensku bazu
digitalnog mjeraa periode. Iz mjerenog signala se
dobiva signal koji upravlja otvaranjem i zatvaranjem
digitalne sklopke. Kod digitalnog mjeraa periode je
vrijeme u kojem traje brojenje impulsa varijabilno i ono
traje tono koliko i perioda mjerenog signala.
Iz principa rada digitalnog mjeraa periode se vidi da mu
se tonost poveava smanjenjem frekvencije mjerenog
signala jer signali niih frekvencija imaju due periode,
pa se za vrijeme duih perioda izbroji vie impulsa iz
generatora vremenske baze. Zato pogreka kvantizacije
ima sve manji udio u ukupnoj pogreci digitalnog
mjeraa periode.
Ope karakteristike digitalnog frekvencmetra opisuju

izvedbu vremenske baze i osobitosti instrumenta kao to
su vanjski ulazi i izlazi (npr. oznake, signalizacija LED
diodama, zatita na mjernim ulazima, ulazi za vanjsku
vremensku bazu i izlazi), ugraen vlastiti kalibrator,
brzina uzorkovanja i odabir vremenske baze.
4. PRINCIP RADA REALIZIRANOG

DIGITALNOG FREKVENCMETRA
Realizirani digitalni frekvencmetar ima sljedee
karakteristike:
- mjerenje frekvencije signala u rasponu od 1Hz do
10MHz
- dva mjerna podruja: mjerenje frekvencije od 1Hz
do 1MHz s rezolucijom od 1Hz i mjerenje
frekvencije od 1MHz do 10MHz s rezolucijom od
10Hz
- prikaz rezultata sa 6 znamenki
- automatska elektronika preklopka za odabir
mjernog podruja
- mjerenje frekvencije signala najmanjom
amplitudom oko 0,2V
- zatita od prevelikog napona mjerenog signala
- napon napajanja 230V / 50Hz
Digitalni mjera periode u praksi obino nije izveden kao

zasebni instrument. Komercijalni digitalni frekvencmetri
najee uz mjerenje frekvencije imaju i funkciju
mjerenja periode.
3. TEHNIKE SPECIFIKACIJE
DIGITALNIH FREKVENCMETARA
Tehnike specifikacije digitalnog frekvencmetra opisuju
njegove zagarantirane tehnike karakteristike u nekom
odreenom temperaturnom rasponu radne okoline.
Na temelju tih zadanih karakteristika, napravljena je blok

shema digitalnog frekvencmetra prikazana na slici 3.
53
ISSN 1846-6168
Slika 5. Djelitelj napona i zatitni sklop

Slika 3. Blok shema izraenog digitalnog frekvencmetra
Ulazni mjereni signal dovodi se preko BNC konektora na

fiksne izvode potenciometra P2. Potenciometar P2 slui
kao djelitelj napona i njime se po potrebi moe smanjiti
preveliki ulazni signal.
Sa klizaa potenciometra P2 mjereni signal se dovodi na
zatitni sklop, kojeg ine otpornik R29 i zener diode D1 i
D2. Zatitni sklop ima ulogu da ogranii amplitude
mjerenog signala jer bi u protivnom preveliki ulazni
signal mogao otetiti digitalni frekvencmetar. Zatitni
sklop pomou zener dioda ograniava amplitude
mjerenog signala na +5V i -5V.
S izlaza zatitnog sklopa, reducirani mjereni signal se
dovodi na ulaz ulaznog pojaala.
Na blok shemi izraenog digitalnog frekvencmetra

prikazano je od kojih se osnovnih elektronikih sklopova
(logikih cjelina) on sastoji, kakva je njihova funkcija u
radu instrumenta, tok signala kroz sklopove instrumenta i
oznaeni su signali koji meusobno povezuju te sklopove
u funkcionalnu cjelinu.
Na temelju blok sheme realiziranog frekvencmetra
izraena je njegova elektrina shema.
Nain rada realiziranog digitalnog frekvencmetra e biti
objanjen zasebnim opisivanjem naina rada svakog
sastavnog elektronikog sklopa realiziranog digitalnog
frekvencmetra.
4.3. Ulazno pojaalo
4.1. Napajanje
Elektrina shema napajanja izraenog
frekvencmetra prikazana je na slici 4.
Elektrina shema ulaznog pojaala prikazana je na slici

6.
digitalnog
Slika 4. Napajanje
Slika 6. Ulazno pojaalo
Digitalni frekvencmetar se napaja stabiliziranim

istosmjernim naponom +9V. Za dobivanje stabiliziranog
napona +9V slui integrirani regulator napona LM7809.
Osim napona +9V, napajanje na svom izlazu daje i
stabilizirani napon +5V. Naponom od +5V se ne napaja
ni jedan sklop digitalnog frekvencmetra. On je predvien
za napajanje preskalera koji bi mogao biti ugraen u
kuite digitalnog frekvencmetra. Za dobivanje
stabiliziranog napona +5V slui integrirani regulator
napona LM7805.
Ulazno pojaalo ima ulogu da pojaa mjereni signal

dovoljno da on prelazi obje okidne razine Shmittovog
okidnog sklopa, odnosno da Shmittov okidni sklop takav
pojaani signal moe pretvoriti u pravokutne impulse
(digitalni oblik).
Ulazno pojaalo je izvedeno kao pojaalo u spoju
zajednikog emitera.
S izlaza ulaznog pojaala, pojaani mjereni signal dolazi
na ulaz Shmittovog okidnog sklopa.
4.4. Schmittov okidni sklop
4.2. Djelitelj napona i zatitni sklop
Elektrina shema Shmittovog okidnog sklopa prikazana

je na slici 7.
Na slici 5. prikazana je elektrina shema djelitelja napona

i zatitnog sklopa.
54
ISSN 1846-6168
S izlaza djelitelja mjerene frekvencije s 10, pravokutni
impulsi frekvencije fX/10 dovode se na drugi ulaz
automatske preklopke mjernog podruja.
4.6. Automatska preklopka izmeu mjernih

podruja x1Hz i x10Hz
Elektrina shema automatske preklopke izmeu mjernih
podruja x1Hz i x10Hz prikazana je na slici 9.
Slika 7. Schmittov okidni sklop

Schmittov okidni sklop pretvara ulazni mjereni signal
bilo kojeg valnog oblika u pravokutne impulse, ija je
frekvencija jednaka frekvenciji mjerenog signala.
Glavni dio Shmittovog okidnog sklopa je integrirani krug
HEF4093BN. On u sebi sadri etiri ''NI'' logika vrata s
dva ulaza, koja na svakom ulazu imaju Shmittov okidni
sklop. U spoju na slici 7. koriste se njegova 3 ''NI'' vrata
u kombinaciji s otpornikom R33 i C22. Razlog takvom
spoju je da se neovisno o valnom obliku mjerenog
signala uvijek dobiva dovoljno velika irina impulsa koja
je potrebna da bi ih brojilo moglo brojiti.
S izlaza Shmittovog okidnog sklopa pravokutni impulsi,
ija je frekvencija jednaka frekvenciji mjerenog signala
fx, dovode se na ulaz djelitelja mjerene frekvencije s 10 i
na prvi ulaz automatske preklopke mjernog podruja.
Slika 9. Automatska preklopka izmeu mjernih podruja

x1Hz i x10Hz
U automatskoj preklopki mjernog podruja su koritena
dva integrirana kruga HCF4538BE i jedan integrirani
krug CD4503BE.
Preklapanje iz jednog mjernog podruja u drugo je
izvedeno s IC7 i IC8, te njihovim vanjskim elementima.
LED1 slui za indikaciju mjernog podruja x1Hz, a
LED2 slui za indikaciju mjernog podruja x10Hz.
Integrirani krug CD4503BE sadri ''buffere'' s 3 stanja,
pa je pomou njih izvedena elektronika preklopka
kojom upravlja integrirani krug IC7 HCF4538BE. On u
sebi ima dva monostabila koji su u ovom spoju
upotrijebljeni kao monostabili sa svojstvom ponovnog
okidanja. Preklopna frekvencija automatske preklopke
mjernog podruja je namjetena pomou C15, R23 i P1,
koje su vanjske komponente prvog monostabila od IC7.
4.5. Djelitelj mjerene frekvencije s 10

Za dobivanje impulsa frekvencije fx/10, koji su potrebni
za mjerno podruje x10Hz, koristi se djelitelj mjerene
frekvencije s 10, ija je elektrina shema prikazana na
slici 8.
Kao djelitelj mjerene frekvencije s 10 koristi se
integrirani krug HCF4017BE. On je zapravo Johnsonovo
brojilo s 5 stupnjeva (sadri 5 bistabila) koje ima 10
dekodiranih izlaza.
Signal frekvencije fx/10 dobiva se na CARRY OUTPUT
izlazu (izlaz preljeva) integriranog kruga HCF4017BE.
Perioda tog signala traje tono koliko 10 perioda ulaznog
signala.
Za sklop indikatora previsoke mjerene frekvencije (iznad

10MHz) slui IC9 s pripadajuim vanjskim
komponentama. LED3 slui za indikaciju previsoke
mjerene frekvencije. IC9 je spojen na isti nain kao i
IC7. Frekvencija od 10MHz, ijim se prelaskom aktivira
LED3, namjetena je pomou C18, R27 i P3 koje su
vanjske komponente prvog monostabila od IC9.
S izlaza automatske preklopke mjernog podruja izmeu
x1Hz i x10Hz, samo jedan od njena dva ulazna signala
(signal frekvencije fX za mjerno podruje x1Hz ili signal
Slika 8. Djelitelj mjerene frekvencije s 10

55
ISSN 1846-6168
frekvencije fX/10 za mjerno podruje x10Hz) dovodi se
na jedan od ulaza upravljakog sklopa. Na drugi ulaz
upravljakog sklopa dovodi se signal iz generatora
vremenske baze.
4.7. Generator vremenske baze

Elektrina shema generatora vremenske baze prikazana
je na slici 10.
Slika 11. Upravljaki sklop

Da bi brojilo impulsa brojilo impulse u vremenu od 1s
(tolika je perioda signala iz generatora vremenske baze),
i to brojenje ispoetka ponavljalo u sljedeoj periodi
signala vremenske baze (jedna perioda signala
vremenske baze ujedno ini jedan mjerni ciklus),
potrebno je signal iz generatora vremenske baze i
impulse za brojenje dobivene iz mjerenog signala na
brojilo impulsa dovesti preko upravljakog sklopa. Na
temelju signala vremenske baze i impulsa za brojenje
dobivenih iz mjerenog signala, upravljaki sklop generira
tri signala koja su potrebna za rad dekadskog brojila
impulsa. To su signali: COUNT, LATCH i RESET.
Signal COUNT se iz upravljakog sklopa dovodi na ulaz
za brojenje impulsa dekadskog brojila impulsa. Taj
signal su zapravo impulsi dobiveni iz mjerenog signala
koji su prilagoeni brojilu impulsa. Signal LATCH slui
za spremanje izbrojene vrijednosti u namijenjene registre
brojila impulsa. Signal RESET slui za resetiranje
dekadskog brojila impulsa, odnosno za postavljanje
njegove vrijednosti na nulu, tako da u sljedeoj periodi
signala vremenske baze dekadsko brojilo impulsa poinje
ispoetka brojiti impulse.
Slika 10. Generator vremenske baze

Glavni dio generatora vremenske baze je integrirani krug
TC4521BP, a kondenzatori C6 i C7, otpornici R18 i R19
i kvarcni kristal X1 su vanjski elementi koji su potrebni
za rad unutarnjeg oscilatora u integriranom krugu
TC4521BP. Integrirani krug TC4521BP je djelitelj
frekvencije s 24 stupnja dijeljenja, koji se dobivaju
kaskadnim spojem od 24 bistabila koji se u njemu nalaze.
Frekvencija oscilatora integriranog kruga TC4521BP
jednaka je nazivnoj frekvenciji kristala kvarca X1 i ona
iznosi 4,194304MHz.
Generator vremenske baze na svom izlazu mora davati
pravokutni signal frekvencije tono 1Hz, odnosno
periode tono 1s. Upravo zbog toga se koristi kvarcni
kristal nazivne frekvencije 4,194304MHz (4194304Hz),
jer jedan od stupnjeva dijeljenja frekvencije integriranog
kruga TC4521BP iznosi 4194304, odnosno 222, i on se
dobiva na njegovom izlazu Q22. Tako se dijeljenjem
brojem 4194304 iz frekvencije kvarcnog oscilatora od
4194304Hz na izlazu generatora vremenske baze (izlazu
Q22 integriranog kruga TC4521BP) dobiju impulsi ija
je frekvencija tono 1Hz (perioda 1s).
Signali COUNT, LATCH i RESET koje daje upravljaki

sklop dovode se na odgovarajue ulaze dekadskog brojila
impulsa.
S izlaza generatora vremenske baze signal se dovodi na

drugi ulaz upravljakog sklopa.
4.9. Dekadsko brojilo impulsa
4.8. Upravljaki sklop
Elektrina shema dekadskog brojila impulsa prikazana je

na slici 12.
Elektrina shema upravljakog sklopa prikazana je na

slici 11.
56
ISSN 1846-6168
koriste se dva integrirana kruga CD4543BE. Integrirani
krug CD4543BE je 7-segmentni dekoder koji pretvara
BCD kod u 7-segmentni kod pomou kojeg prikazuje
znamenke na 7-segmentnom pokazivau.
Svakim od ta dva dekodera upravlja odgovarajui
integrirani krug dekadskog brojila impulsa (IC3 i IC4).
Dekoder IC1 zaduen je za prikaz prve tri znamenke
pokazivaa (U6, U5 i U4), dok je dekoder IC2 zaduen
za prikaz druge tri znamenke pokazivaa (U3, U2 i U1).
Za pokaziva instrumenta koriste se
7-segmentni
pokazivai sa zajednikom katodom.
Slika 12. Dekadsko brojilo impulsa

Dekadsko brojilo impulsa sastoji se od dva kaskadno
spojena integrirana kruga MC14553BCP. Integrirani
krug MC14553BCP je dekadsko brojilo impulsa koji na
svojim izlazima izbrojenu vrijednost prikazuje pomou
BCD koda i moe maksimalno brojiti do 999. S obzirom
na to da pokaziva izraenog digitalnog frekvencmetra
ima 6 znamenki i maksimalna vrijednost koja na njemu
moe biti prikazana iznosi 999999, za sklop dekadskog
brojila impulsa koriste se dva kaskadno spojena
integrirana kruga MC14553BCP. Pri tome IC3 broji
svaki tisuiti ulazni impuls, pa je on zaduen za prikaz
prve tri znamenke na pokazivau, dok IC4 broji svaki
impuls i zaduen je za prikaz druge tri znamenke na
pokazivau. Integrirani krug MC14553BCP ne moe na
svojem izlazu BCD kodom prikazati sve tri znamenke
izmjerene vrijednosti odjednom, ve samo jednu
znamenku istodobno. Zbog toga integrirani krug
MC14553BCP koristi multipleksiranje izlaza, pa redom i
cikliki na svom izlazu prikazuje svoje ''jedinice'',
''desetice'' i ''stotice''. Oba integrirana kruga
MC14553BCP su meusobno sinkronizirana tako da
istodobno prikazuju odgovarajue znamenke.
Dekadsko brojilo impulsa preko tranzistora Q1, Q2 i Q3

upravlja multipleksiranjem pokazivaa instrumenta.
Prema tome se istodobno obavlja prikaz na samo dva 7segmentna pokazivaa od kojih se sastoji pokaziva
instrumenta. Budui da se ta promjena aktivnih 7segmentnih pokazivaa odvija vrlo brzo, ljudsko oko
zbog svoje tromosti vidi kao da su sve znamenke mjerene
vrijednosti na pokazivau instrumenta prikazane
istovremeno.
5. POSTUPAK IZRADE DIGITALNOG

FREKVENCMETRA
Izraeni digitalni frekvencmetar izveden je na 4 tiskane
ploice, koje su meusobno povezane icama preko
odgovarajuih konektora. Digitalni frekvencmetar sastoji
se od sljedeih tiskanih ploica:
- glavne tiskane ploice
- tiskane ploice pokazivaa
- tiskane ploice automatske preklopke mjernog
podruja
- tiskane ploice djelitelja napona i zatitnog sklopa
BCD izlazi dekadskog brojila impulsa od IC3 i IC4

dovode se na odgovarajue ulaze 7-segmentnog
dekodera. Izlazi za multipleksiranje znamenki
pokazivaa dovode se preko odgovarajuih otpornika na
baze tranzistora Q1, Q2 i Q3.
Tiskane ploice digitalnog frekvencmetra su jednostrane

i izraene su fotopostupkom. Izmeu pojedinih toaka na
tiskanim ploicama potrebno je zalemiti iane
premosnice na mjestima gdje bi vodovi trebali prelaziti
jedni iznad drugih. Nakon lemljenja premosnica, na
tiskane ploice digitalnog frekvencmetra leme se
elektroniki elementi.
Na slici 14. prikazano je kako su tiskane ploice
izraenog digitalnog frekvencmetra razmjetene unutar
njegovog kuita.
4.10. 7-segmentni dekoder i pokaziva

Na slici 13. prikazana je elektrina shema 7-segmentnog
dekodera i pokazivaa.
Slika 13. 7-segmentni dekoder i pokaziva

Za dekodiranje BCD vrijednosti koje su s izlaza
dekadskog brojila impulsa dovedene na ulaz dekodera,
Slika 14. Raspored tiskanih ploica u kuitu digitalnog

frekvencmetra
57
ISSN 1846-6168
7. ZAKLJUAK
Za razliku od komercijalnih digitalnih frekvencmetara
ija je cijena najmanje 2000 kn, dijelovi potrebni za
izradu ovakvog digitalnog frekvencmetra stoje oko 300
kn. Digitalni frekvencmetar pokriva relativno usko
frekvencijsko podruje u odnosu na puno skuplje
komercijalne izvedbe.
Maksimalna frekvencija od 10MHz koju digitalni
frekvencmetar mjeri nije njegov nedostatak. Za njega se
moe izraditi odgovarajui preskaler i time mu se proiri
mjerno podruje na ono koje odgovara komercijalnim
digitalnim frekvencmetrima. Cijena dijelova za preskaler
frekvencije je manja od cijene dijelova izraenog
digitalnog frekvencmetra, pa je tako izrada ovog
digitalnog frekvencmetra i dalje isplativija nego kupnja
nekog jeftinijeg komercijalnog digitalnog frekvencmetra.
Slika 15. Izgled prednje ploe izraenog digitalnog

frekvencmetra
6. REZULTATI MJERENJA DIGITALNIM

FREKVENCMETROM
Izraenim digitalnim frekvencmetrom izmjerene su
frekvencije u rasponu od 1Hz do 2MHz. Za
usporeivanje
tonosti
izraenog
digitalnog
frekvencmetra koriten je digitalni osciloskop
TEKTRONIX
TDS2014B.
Tonost
mjerenja
frekvencije digitalnog osciloskopa TEKTRONIX
TDS2014B iznosi 0,01%, a mjerenu frekvenciju
prikazuje sa 6 znamenki.
U tablici 7.1. prikazana su maksimalna odstupanja
vrijednosti
frekvencije
izmjerene
digitalnim
frekvencmetrom od onih izmjerenih digitalnim
osciloskopom TEKTRONIX
TDS2014B. Svako
odstupanje odnosi se na pripadajue frekvencijsko
podruje.
Zbog niske cijene i dobre tonosti, spomenuti digitalni

frekvencmetar moe koristiti za mjerenje audiofrekvencija (20Hz-20kHz) i za mjerenje mrene
frekvencije. Takoer moe posluiti kao dodatak za
mjerenje frekvencije izlaznog signala starijim
generatorima funkcija koji nemaju pokaziva za prikaz
namjetene frekvencije.
8. LITERATURA
[1] ulje, N. Elektrotehnika mjerenja i instrumentacija.
Zagreb, 2004.
[2] anti, A.. Elektronika instrumentacija. Zagreb,
1982.
[3] http://www.leapsecond.com/pdf/an200-4.pdf ,
oujak 2010.
[4] http://members.shaw.ca/roma2/6-digit.pdf , oujak
2010.
[5]http://www.datasheetcatalog.org/datasheet/philips/HE
F4093BN.pdf , oujak 2010.
[6]http://www.datasheetcatalog.org/datasheets/320/8543
1_DS.pdf , oujak 2010.
[10]http://www.datasheetcatalog.org/datasheet/toshiba/1
19.pdf , oujak 2010.
[11]http://www.datasheetcatalog.org/datasheet2/b/0ftoyz
1y3dkr5wciu1p1g7i6lzfy.pdf , oujak 2010.
FREKVEVCIJSKO
MAKSIMALNO
PODRUJE
ODSTUPANJE [%]
1Hz 10Hz
31,796
10Hz 100Hz
6,553
100Hz 1kHz
0,251
1kHz 10kHz
0,066
10kHz 100kHz
0,017
100kHz 1MHz
0,019
1MHz 10MHz
0,022
Tabela 1. Maksimalna odstupanja vrijednosti izmjerenih
digitalnim frekvencmetrom
Iz rezultata mjerenja proizlazi da je izraeni digitalni
frekvencmetar precizniji kod mjerenja viih frekvencija,
a tonost mu kao i svim digitalnim frekvencmetrima
opada sa smanjivanjem mjerene frekvencije.
Zbog njegove rezolucije koja iznosi 1Hz, nije ga
poeljno koristiti za mjerenje vrlo niskih frekvencija.
Izraeni digitalni frekvencmetar je jako toan kod
mjerenja frekvencije iznad 1kHz, pa sve do 10MHz. Iako
mu kod mjerenja niih frekvencija tonost opada zbog
rezolucije,
digitalni
frekvencmetar
postie
i
zadovoljavajuu tonost pri mjerenju frekvencijama od
100Hz do 1kHz. U tom frekvencijskom podruju
maksimalno odstupanje iznosi 0,25%.
Opisani frekvencmetar moe koristiti za mjerenje
frekvencija veih od 100Hz.
Kontakt:
Mr. sc. Ivan umiga, dipl. ing.
Krianieva 33, 42000 Varadin
Tel: 098/467 761
e-mail: ivan.sumiga@velv.hr
goran.behin@optinet.hr
58
ISSN 1864-6168
NAPRAVE ZA POKAZIVANJE LENZOVOG PRAVILA POMOU

NEODIMIJSKOG MAGNETA
Huek J.1, Srpak D.1
1
Saetak: Smjer struje u prstenu kao i polaritet napona na
prikljunicama zavojnice pri promjeni magnetskog toka
odreen je Lenzovim pravilom. U lanku je objanjena
izrada naprava za pokazivanje Lenzovog pravila koje
prikazuju smjer inducirane struje i polaritet induciranog
napona primjenom jakog neodimijskog magneta.
Kljune rijei: Lenzovo pravilo, naprava, inducirana
struja, magnet, prsten
Abstract: The direction of current in the ring as well as
the polarity of the voltage to the coil connectors when
changing the magnetic flux is determined by Lenz's rule.
The article explains the production of devices for
indicating Lenz's rule, which clearly indicate the
direction of induced current and polarity of the induced
voltage by applying a strong neodymium magnet.
Slika 2. Odreivanje smjera inducirane EMS u prstenu

pri porastu i smanjenju magnetskog toka kada je
r r
S B < 0 ( < 900 )
Key words: Lenz's rule, gadgets, induced current,

magnet, ring
Primjenom jakih neodimijskih magneta NdFeB moe se

prezentirati Lenzovo pravilo napravom ija je skica
prikazana na slici 3.
1. UVOD
Lenzovo pravilo je jedno od vanijih pravila u
elektrotehnici, a objanjava smjer inducirane struje i
nastanak polariteta induciranog napona prilikom
elektromagnetske indukcije. Pravilo glasi da je smjer
inducirane struje koja je posljedica inducirane EMS u
petlji uvijek takav da inducirani magnetski tok kojeg
stvara ta struja nastoji sprijeiti promjenu magnetskog
toka, koji je uzrok inducirane EMS i struje.
Smjer inducirane EMS u
zatvorenom prstenu
objanjavaju slike 1. i 2.
P2
P1
O
Slika 3. Skica naprave za pokazivanje Lenzovog pravila
dB
>0
dt
r
B
r
S
< 900
cos( ) > 0
r r
S B > 0
r
B
dB
<0
dt
Dva bakrena prstena spojena plastinom polugom mogu

se slobodno okretati oko okretita O. Prsten P1 je
zatvoren (kratko spojen), a prsten P2 je otvoren i njime
ne moe tei struja.
r
S
Pri
pokusu
se
koristi
neodimijski
N35/Ni D=20 mm, L=20 mm, Br =0,5 T
e<0
magnet
.
Zbog velike indukcije u odnosu na uobiajene magnete,
trenje u okretitu nije poseban problem tako da se moe
izvesti kuglinim leajem. Neodimijski magneti (NdFeB)
najjai su magneti na Zemlji, poznati i kao magneti tree
generacije. Izraeni su od neodimija, jednog od rijetkih
elemenata i jeftinog eljeza, NdFeB. Neodimijski
e>0
Slika 1. Odreivanje smjera inducirane EMS u prstenu

pri porastu i smanjenju magnetskog toka kada je
r r
S B > 0 ( < 900 )
59
ISSN 1864-6168
magneti dostupni su u dvije izvedbe: kao sinterirani, s
boljim magnetskim svojstvima, te kao metalizirani, sa
slabijim magnetskim svojstvima, ali veim izborom
veliina i oblika. Povrinski mogu biti zatieni bakrom,
cinkom i niklom.
Rezultati mjerenja se mogu

polinomom: (Graphamatica)
prikazati
sljedeim
B (t ) = 0, 2031 t 4 + 0,5021 t 3 +
0, 0321 t 2 0,8074 t + 0,5208
(1)
U trenutku t0 = 0 magnet se nalazi u ravnini prstena i

magnetska
indukcija
prstenu
B (0) = 0, 5208 T (priblino rezultat mjerenja).
iznosi
Unutarnji promjer prstena je D = 34 mm , to znai

pu
da je povrina prstena jednaka
Slika 4. Neodimijski magneti
S=
Magnet koji je koriten pri napravi za pokazivanje

Lenzovog pravila umetnut je u bakrenu cijev kao to
prikazuje slika 5. Magnet je uputen u cijev oko 3 mm,
ime je onemogueno lijepljenje magneta za
feromagnetike jer naglo privlaenje moe mehaniki
otetiti magnet.
bakrena cijev
D pu 2
(30 103 ) 2
= 7, 0686 104 m 2
4
Grafovi funkcija
B(t ) i
dB
dt
NdFeB-magnet
N
Slika 5. Neodimijski magnet umetnut u bakrenu cijev

Na taj nain je magnet primjereniji za provedbu pokusa.
Sam pokus je poznat u teoriji magnetizma, ali se
primjenom neodimijskih magneta pokus moe zornije
prezentirati zbog velike magnetske indukcije. Ta
promjena rezultira znatno veom induciranom strujom u
prstenu, a time i veom silom izmeu magneta i prstena.
Zato se okretite moe ostvariti kuglinim leajem, to
daje stabilnost okretnom dijelu naprave. Stoga je cilj
ovog lanka prije svega pokazati konstrukcijsko rjeenje
naprava koje zorno predouju Lenzovo pravilo
primjenom vrlo jakog neodimijskog magneta.
Slika 6.
A) B(t ); B)
dB
-udaljavanje magneta od
dt
prstena
dB
= 0,8124 t 3 + 1,51 t 2 + 0, 0642 t 0,8074
dt
Inducirani napon ili EMS se u svakom trenutku moe
odrediti prema izrazima:
Inducirana EMS u prstenu
uind = N S
Za odreivanje inducirane EMS u prstenu treba

poznavati vremensku promjenu magnetskog toka unutar
prstena. Zato je potrebno izmjeriti magnetsku indukciju
T-metrom na osi i ravnini prstena. Mjerenje je obavljeno
tako da se u os i ravninu prstena postavi Hallova sonda
T-metra, te se na jednakim udaljenostima neodimijskog
magneta od prstena na intervalu (0-30) mm izmjeri
magnetska indukcija. Ako se magnet izvlai jednolikom
brzinom, svakoj udaljenosti na kojoj je obavljeno
mjerenje indukcije pripada odreeno vrijeme.
dB
dB
; e = N S
dt
dt
Za prsten vrijedi da je N = 1 .
Tako je npr. u vremenu
t = 0,1 s iznos induciranog
napona jednak:
t=0.1;S=7.0686e-4;
Uind=S*(-0.8124*t^3+1.51*t^2+0.0642*t-0.8074)
t(s)
0,167
0,33
0,5
0,67
0,83
B(T)
0,51
0,44
0,26
016
0,11
0,07
0,05
Tablica 1.
(2)
Uind =-5.5608e-004 V=-556 V .
B = f (t ) -udaljavanje magneta
60
ISSN 1864-6168
izazvana promjena magnetskog toka. Inducirani
magnetski tok nastoji pri uvlaenju sprijeiti promjenu
(rast) magnetskog toka neodimijskog magneta.
Inducirani magnetski tok
Smjer inducirane EMS u prstenu
N
N
r
v
Uvlaenje magneta u prsten
Slika 9. Inducirana EMS u prstenu pri uvlaenju magneta

Iz slike se vidi da se neodimijski magnet i prsten odbijaju
(prsten bjei od neodimijskog magneta - istoimeni
magnetski polovi se odbijaju).
Sada se moe odrediti smjer inducirane EMS u prstenu.
Isprueni palac postavimo paralelno s induciranim
magnetskim tokom tako da pokazuje njegovu
orijentaciju, a savijeni prsti pokazuju smjer inducirane
EMS u prstenu.
Slika 7. Promjena magnetskog toka i induciranog napona

pri pribliavanju magneta prstenu
U skladu s Lenzovim pravilom, pri izvlaenju magneta

inducirani magnetski tok se opet suprotstavlja promjeni
magnetskog toka neodimijskog magneta. Promjena toka
sada nastupa zbog smanjivanja toka unutar prstena, pa
inducirani tok ima istu orijentaciju kao i tok
neodimijskog magneta.
Iducirani magnetski tok
N
S
Smjer inducirane EMS u prstenu
Slika 8. Magnetski tok unutar i izvan prstena
Iz slike je vidljivo da se pribliavanjem magneta prstenu

sve vei broj silnica zatvara unutar prstena. To znai da
se gibanjem magneta ostvaruje promjena magnetskog
toka, a to ima za posljedicu induciranu EMS u prstenu.
r
v
Izvaenje magneta iz prstena
To znai da prilikom uvlaenja magneta prstenom potee

struja kao posljedica inducirane EMS u prstenu. Iznos
struje je znatan jer je otpor prstena mali. U naem sluaju
iznosi:
R1=17e-3;R2=18e-3;ro=0.0175e-6;a=8e-3;
Rpr=ro*pi*(R1+R2)/(a*(R2-R1))
Rt=2*pi*ro/(a*log(R2/R1))
Otpor prstena raunan po priblinom i tonom izrazu
Rpr =2.4053e-004 240
Slika 10. Inducirana EMS u prstenu pri izvlaenju

magneta
Vidi se da je smjer inducirane EMS sada suprotno
orijentiran u odnosu na stanje pri uvlaenju magneta.
Kako se suprotni magnetski polovi privlae, prsten e pri
izvlaenju neodimijskog magneta ii za njim.
Rt = 2.4046e-004 240
Na osi prstena i u ravnini prstena ta struja ostvari
magnetsku indukciju
Bp =
i 0
(T)
Dp
Ako se uvlaenje i izvlaenje magneta izvede razrezanim

prstenom, opisanih efekata nema jer prstenom ne moe
potei struja kao posljedica inducirane EMS pa nema ni
induciranog toka. Zbog toga izmeu neodimijskog
magneta i prstena nema sile i prsten miruje pri uvlaenju
i izvlaenju magneta. Polaritet induciranog napona na
otvorenom prstenu se mijenja pri uvlaenju i izvlaenju
magneta, opet u skladu s Lenzovim pravilom.
Mijenjanje polariteta pri uvlaenju i izvlaenju magneta
moe se provjeriti napravom 2 na sljedei nain.
(3)
B p je inducirana magnetska indukcija na osi i ravnini

prstena, a vektor te magnetske indukcije je shodno
Lenzovom pravilu suprotno orijentiran od vektora
magnetske indukcije neodimijskog magneta kojim je
61
ISSN 1864-6168
Naprava 2
Opis izrade naprave za pokazivanje Lenzovog pravila

(slika 14.)
Zavojnica s 5000 zavoja
r
v
N
Neodimijski magnet
D1
D2
Slika 11. Naprava za odreivanje polariteta induciranog

napona
Slika 14. Dijelovi naprave za pokazivanje Lenzovog
pravila
Ako se na zavojnicu s velikim brojem zavoja prikljue

dvije LED diode u antiparalelnom spoju kao to
prikazuje slika, mogue je pokazati da se polaritet
induciranog napona u zavojnici mijenja pri uvlaenju i
izvlaenju magneta sukladno Lenzovom pravilu. Naime,
pri uvlaenju magneta zasvijetli jedna dioda, a pri
izvlaenju druga. Budui da dioda moe zasvijetliti samo
ako se na anodi pojavi + pol, proizlazi da se polaritet
induciranog napona mijenja pri uvlaenju i izvlaenju
magneta.
Pri
promjeni magnetske indukcije od
Glavni dio naprave su dva bakrena prstena (6,7) od kojih

je jedan zatvoren (7), a drugi otvoren (6). Poluga (8) na
koju su privreni prsteni je plastina tako da magnet na
nju ne djeluje. Okretite (2) je izvedeno tako da se to
vie izbjegne trenje (vidi sliku 14.), iako zbog jakog
neodimijskog magneta trenje nije kritino za
funkcioniranje naprave. Nosa poluge (1) i samo postolje
(5) je izraeno od nehrajueg elika. Postolje je
izvedeno dosta masivno, to cijeloj napravi daje
stabilnost. Nosa poluge i sama poluga su rastavljivi tako
da se cijela naprava moe rastaviti i spremiti u kutiju.To
pokazuje slika 15.
B
T
= 0,5
s
t
lako se moe ostvariti inducirani napon oko 2 V u

zavojnici koja ima promjer oko D = 30 mm i 5000
zavoja. To je dovoljno da dioda intenzivno zasvijetli i na
taj nain definira polaritet induciranog napona.
Slika 15. Naprava u kutiji

Ovako izgleda sastavljena naprava
Slika 12. Naprava za odreivanje polariteta induciranog

napona
Slika 13. Formiranje polariteta kod pribliavanja i

udaljavanja magneta
Slika 14. Izgled naprave pripremljene za pokus
62
ISSN 1864-6168
Izvedba okretita naprave s kuglinim leajem
4. LITERATURA
[1] Kuzmanovi, B. Osnove elektrotehnike I i II. Element
: Zagreb, 2004.
[2] Pinter, V. Osnove elektrotehnike I i II. Tehnika
knjiga : Zagreb, 1994.
[3] www.artas.hr
http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu
Kontakti:
Josip Huek, dipl. ing.
Tel: 099/317 3218
e-mail: josip.hudjek@velv.hr
Dunja Srpak, dipl. ing.
Tel: 099/317 3218
e-mail: dunja.srpak@velv.hr
Slika 15. Izvedba naprave s kuglinim leajem
63
ISSN 1846-6168
NISKOFREKVENTNI ELEKTROMAGNETSKI STIMULATOR

umiga I.1, Novak S.1
1
Saetak: Poznata je uinkovitost magnetske stimulacije
na organizam. Niskofrekventni magnetski valovi mogu
iscijeliti oteene stanice u organizmu, ukloniti bol i
ukoenost, poboljati cirkulaciju i metabolizam,
reducirati upalne procese, stres, depresiju i dr. U lanku
su spomenuta osnovna naela niskofrekventne
elektromagnetske
terapije.
Zatim
je
opisan
elektromagnetski stimulator realiziran preteno u
analognoj tehnici koritenjem diskretnih komponenata.
magnetom koji se mehaniki pokree u odnosu na vodi.

U ovom sluaju to je tijelo pacijenta. Prikladnija metoda
je promjena magnetskog toka elektroniki kontroliranom
regulacijom struje kojom se napaja elektromagnet. Tom
metodom moe se prema elji mijenjati uestalost
promjena: frekvencija, tj. broj promjena u sekundi,
njihov valni oblik (nain rasta i opadanja, pozitivan i
negativan smjer, kao i srednja vrijednost magnetske
indukcije (teoretska sredina izmeu najnie i najvie
vrijednosti u tijeku jedne promjene).
Magnetsko polje koje nastaje oko zavojnice kojom
protjee stalna struja moe biti velike gustoe, a njegovi
fizioloki efekti su isti kao kod trajnog magneta. Takvo
nepromjenljivo magnetsko polje utjee na elektrine
estice u gibanju (tjelesne struje), ali ne djeluje na
nepokretne elektrine naboje. Pulsirajua magnetska
polja uslijed stalnih promjena magnetskog toka djeluju
podjednako na elektrine estice u gibanju i mirovanju,
to je posebno vano za magnetoterapiju. Pravilnim
izborom intenziteta, frekvencije i trajanja primijenjenog
magnetskog polja mogu se postii optimalni terapijski
rezultati. Vrne vrijednosti magnetske indukcije
primijenjenog magnetskog polja kreu se izmeu 0,5 i 10
mT (miliTesla). S niim vrijednostima nisu utvreni
nikakvi terapijski efekti (iznos magnetske indukcije
magnetskog polja zemlje kojem je ovjek prirodno
prilagoen prosjeno je 0,05 mT). U biolokom smislu
nema opasnosti ni od primjene polja znatno veeg
intenziteta. U medicinskoj dijagnostici, metodom
nuklearne magnetske rezonancije (NMR) postiu se polja
i stotinjak puta veeg intenziteta (1-4 T).
Frekvencija primijenjenog magnetskog polja bitno utjee
na mehanizam njihovog djelovanja na organizam. Kod
tzv. visokofrekventne magnetske terapije trajanje
pojedinanih impulsa (frekvencije iznad 1000000 Hz),
grupiranih u valne pakete koji se ponavljaju 5-800 puta u
sekundi, toliko je kratko da uslijed tromosti odziva tkiva
rezultira povienjem njegove temperature (kratkovalna
dijatermija). Da se izbjegne pregrijavanje tkiva, vrijeme
potrebno za odvoenje proizvedene topline regulira se
pauzama izmeu impulsnih paketa, koje traju do 40 puta
due od pojedinih paketa.
Kod niskofrekventne elektromagnetske terapije koriste se
pojedinani impulsi (frekvencije do 100 Hz) ili impulsni
paketi duljeg trajanja pojedinanih impulsa, ime se
eliminiraju termiki, a postiu mnogi drugi poeljni
efekti.
Kljune rijei: magnetsko polje, magnetoterapija,

magnetska indukcija, elektromagnetski stimulator
Abstract: The efficiency of magnetic stimulation on the
body is well known. Low-frequency waves can heal
damaged cells in the body, relieve pain and stiffness,
improve
circulation
and
metabolism,
reduce
inflammation, stress, depression, etc. The article presents
the basic principles of low-frequency electromagnetic
therapy. Also, electromagnetic stimulator realized mainly
in analog technique using discrete components is
described.
Key words: magnetic field, magnetic therapy, magnetic
induction, electromagnetic stimulator
1. UVOD
Razvoj novih tehnologija utjee na sve segmente ljudske
djelatnosti, pa tako i na medicinu. Da bi metode lijeenja
bile to djelotvornije, suvremena medicina, naroito
fizikalna, koristi novu tehnologiju i to energoterapijska
sredstva kao to su ultrazvuk, laser i magnetoterapija.
Magnetoterapija kao fizikalnoterapijska metoda u
posljednje vrijeme je vrlo rairena. Tome pridonosi sve
bolje razumijevanje biofizikalnih zakonitosti na razini
stanica, postignuti rezultati u lijeenju, jednostavnost
njene primjene bez neeljenih popratnih efekata,
razmjerno niska cijena primjene te ograniene
mogunosti terapije lijekovima.
2. DJELOVANJE ELEKTROMAGNETSKOG
POLJA NA ORGANIZAM
Bioloko djelovanje magnetskog polja zasniva se na
elektromagnetskoj
indukciji.
Svaka
promjena
magnetskog toka kojim neki magnet djeluje na vodi u
svom magnetskom polju uzrokuje indukciju elektrine
struje u vodiu. Taj efekt se moe postii permanentnim
64
ISSN 1846-6168
Bioloke efekte niskofrekventne elektromagnetske
terapije najbolje je objasniti djelovanjem na razini stanice
organizma. Magnetski pobueni ioni u stanicama i oko
stanica pokreu se u ritmu pulsiranja polja, prianjaju uz
staninu stijenku i njihova razmjena kroz stijenku se
ubrzava. Time se pospjeuje rad "ionske pumpe", tj.
povean je transport materije u stanicu i izvan nje.
Magnetski inducirane mikrovibracije u lipoidnom sloju
stijenke takoer pospjeuju difuziju kisika u stanicu, to
potie proizvodnju energije u mitohondrijima. Raste
energetski metabolizam stanice, mjerljiv koliinom
proizvedenog i utroenog ATP (endonzin trifosfata).
Razlika elektrinog potencijala na stijenci zdrave stanice,
podrana aktivnom razmjenom iona natrija (Na), kalija
(K) i kalcija (Ca), iznosi 70-90 mV. Kod oteenja
stanica (infekcije, traume) elektropotencijal se sniava
ispod 50 mV, a njihova funkcija slabi ili potpuno
prestaje. Javljaju se rani simptomi oboljenja poput
umora, razliitih bolova i slino.
Primjenom pulsirajuih magnetskih polja kroz odreeno
vrijeme, transport iona se reaktivira i narueni
elektropotencijal stanica se normalizira.
vii i indukcija u tkivima e biti vea. Kao i za intenzitet

(B), vrijednosti induciranih napona mijenjaju se od toke
do toke u prostoru, kako je prikazano slikom 1.
Slika 1. Djelovanje elektromagnetskog polja na stanicu

Indikacije
za
primjenu
niskofrekventnog
elektromagnetskog stimulatora postoje tamo gdje se
bolest javlja kao posljedica poremeaja funkcije stanica.
Terapija djeluje disperzno na ope poboljanje
metabolizma stanica. Budui da magnetsko polje prodire
kroz sve dijelove ljudskog tijela, njegova primjena
omoguuje postizanje dubinskih terapijskih efekata. To
je prednost u odnosu na veinu srodnih (fizikalnih)
terapijskih postupaka. Tretman pozitivno utjee na
oboljele i na zdrave, djelovanju polja simultano izloene
dijelove tijela, pospjeujui im
regeneraciju i
imunoloku obranu. Najvaniji efekti terapije su
poboljanje prokrvljenosti i opskrbe tkiva kisikom.
Efekti magnetoterapije na razini stanica:

- poveana difuzija kisika u stanici zbog magnetski
induciranih mikrovibracija Iipoidnog sloja stanine
stijenke
- porast energetskog metabolizma stanice mjeren
koliinom utroenog ATP
- ubrzana difuzija iona kroz staninu stijenku i
pospjeena ukupna razmjena tvari stanice
- stabilizacija kalij/natrij pumpe i potencijala stanine
membrane.
Brojna klinika i laboratorijska ispitivanja ukazuju i na
druge efekte koji se iskazuju na razini pojedinih tjelesnih
sustava ili organizma u cjelini:
- antiupalno, analgetsko i antiedemsko djelovanje
- poboljanje cirkulacije, tj. povean arterijski i venski
protok te prokrvljenost tkiva uz antikoagulantni uinak
- povean parcijalni pritisak kisika u krvi
- djelovanje na sredinji ivani sustav, direktno i
refleksno, a oituje se u regulaciji endokrinih funkcija i
pojaanju imunoloke obrane organizma
- poveanje sinteze DNA i kolagena u kulturama
kotanog tkiva
- poboljana resorpcija lijekova u tkivima.
Takoer djeluje protuupalno i ublaava bolove i edeme

(otoke). Nisu poznate negativne popratne pojave niti je
mogue predoziranje terapije. Lista indikacija za
primjenu vrlo je iroka. Klinika ispitivanja koja se
provode u svijetu ukazuju da se pulsirajua magnetska
polja mogu vrlo uspjeno koristiti u terapiji sljedeih
indikacija:
- kod bolesti potpornog i pokretakog sustava
(degenerativna i upalna oboljenja zglobova i kraljenice,
oboljenja kostiju i mekih tkiva)
oteano
zacjeljivanje
ozljeda
i
prijeloma
(postoperativna stanja, rane i opekotine)
- sportske ozljede (nagnjeenja, lezije ligamenata i
miia, teniski lakat)
- oboljenja sredinjeg i perifernog ivanog sustava
(neuralgije, glavobolje i migrene)
- oboljenja dinih putova i sinusa (sinusitis, bronhitis,
bronhijalna astma)
3. NISKOFREKVENTNI ELEKTROMAGNETSKI STIMULATOR

To
je generator unipolarnog niskofrekventnog
pulsirajueg magnetskog polja. Unipolarni naponski
impulsi programiranog oblika, trajanja i frekvencije
tjeraju struju kroz zavojnice, tj. Kroz elektromagnetske
antene (EMA) oko kojih se formira sukladno magnetsko
polje. Gustoa (intenzitet) magnetskog polja mijenja se
ovisno o geometrijskim znaajkama EMA (promjer,
oblik, broj zavoja i udaljenost od zavojnice) i struje to
tee zavojnicom. Osim magnetske gustoe (B) vana je i
brzina njene promjene (dB/dt).To je mjera za indukciju
napona u tkivima. Ocjenjuje se mjerenjem napona
induciranog u kalibriranoj mjernoj zavojnici. to je on
Elekromagnetska terapija najee nije zamjena, ve

nadopuna ostalih terapijskih metoda. Odlikuje je
jednostavnost primjene bez nepoeljnih prateih efekata i
razmjerno niska cijena. Njena primjena nije ograniena
samo na humanu medicinu. Vrlo dobri terapijski rezultati
postiu se i u veterinarskoj praksi.
Pri upotrebi magnetskih polja, prema dosadanjim
iskustvima opisanim u literaturi, uglavnom nema
opasnosti od prekoraenja propisanog doziranja ni
apsolutnih kontraindikacija za njihovu primjenu.
65
ISSN 1846-6168
Ipak se u nekim sluajevima preporua odustati od
terapije ili je provesti krajnje oprezno pod lijenikim
nadzorom, ako je kod pacijenta prisutno sljedee:
- pacemaker ili ozbiljni problemi sa sranim ritmom
- trudnoa (posebno u podruju ploda)
- akutna tuberkuloza
- akutni i ozbiljni cirkulatorni poremeaji
- teka angina pektoris
- koronarna insuficijencija
- predinfarktna stanja
- unutarnja krvarenja ili sklonost krvarenju
- akutna psihika oboljenja
- pojaana funkcija titnjae
- juvenilni dijabetes
- akutna febrilna stanja
- teki sluajevi gljivinih oboljenja.
Takoer se preporua izbjegavati dugotrajne tretmane u
doba rasta jer djelovanje na rast jo nije dovoljno
razjanjeno. Kroz cijelu terapiju ne preporua se izlagati
radijacijskoj terapiji ili rendgenskoj dijagnostici. Kod
predisponiranih osoba terapija u veernjim satima
(poslije 21 h) moe prouzroiti smetnje u spavanju.
Treba izbjegavati koritenje ureaja u blizini vrlo
osjetljivih elektronikih naprava ili magnetskih medija za
pohranu podataka.
Slika 2. Prednja ploa ureaja

Vani dijelovi oznaeni su brojevima:
1 Izbornik intenziteta rotacijska preklopka
2 Izbornik frekvencija rotacijska preklopka
3 Izbornik trajanja rotacijska preklopka
4 Start/stop tretmana tipkalo
5 Indikator tretmana zelena LED dioda
6 Indikator greke uta LED dioda
7 Indikator spremnosti zelena LED dioda
8 Izbornik pulsnog reima dvopoloajni prekida
9 Izbornik oblika impulsa dvopoloajni prekida
3.1. Opis ureaja

Niskofrekventi elektromagnetski stimulator prikladan je
za koritenje u medicinskim ustanovama te kod kue.
Tretman je jednostavan, gotovo neosjetan i pravilno
primijenjen bez neeljenih popratnih uinaka. Provodi se
polaganjem antene na oboljelo mjesto i aktiviranjem
ureaja u odabranom modu rada. Mogue su kombinacije
s gotovo svim drugim, ne samo fizikalnim terapijama.
Dobri rezultati postiu se u kombinaciji s akupunkturom,
ultrazvunom, laserskom, ozonskom te krioterapijom.
Zbog jednostavne i robusne konstrukcije ureaj zahtijeva
minimalno odravanje. Jednostavan je za koritenje pa
nema potrebe za specijalnom obukom i posebnom
pripremom pacijenta. Terapija je mogua kroz odjeu,
gips i povoje. Ne postoji opasnost od pojave opekotina.
Nema fiziolokog djelovanja na rukovatelja. Metalni
implantati i fragmenti u tijelu nisu kontraindikacija (kao
kod visokofrekventne magnetoterapije).
Elektromagnetske antene
Elektromagnetske antene su zavojnice izvedene u
pojaanoj izolaciji, s dodatnim dvostrukim platem i
zavrnim pjenastim slojem od prirodne gume. Realizirani
ureaj sadri dvije elektromagnetske antene: EMA1 i
EMA2. EMA1 ima srednji promjer 250 mm i namotano
je 125 zavoja ice promjera 1 mm. EMA2 ima srednji
promjer 190 mm i namotano je 150 zavoja ice promjera
0,71 mm.
Ureaj se sastoji od upravljakog modula-generatora

pobude za EMA i od elektromagnetske antene EMA
(jedna ili dvije) - izvora elektromagnetskog polja.
Upravljaki modul
Naponski impulsi koje generira modul su vrne
vrijednosti 25V i trajanja (duine) maksimalno 2
milisekunde. Promjena parametara impulsa direktno
utjee na pobudu elektromagnetskih antena. Promjena
intenziteta, frekvencije i impulsnog reima definira
konani oblik pravokutne naponske pobude. Promjena
oblika pojedinanog impulsa (pravokutni ili trapezni) ne
utjee na te odnose. Primjenom trapeznog oblika impulsa
ublaava se djelovanje izabranog tretmana.
Slika 3. Elektromagnetske antene
66
ISSN 1846-6168
energetski izlaz, postoji mogunost interpolacije
dodatnih impulsa (impulsnih paketa koji se pojavljuju u
taktu osnovne frekvencije)
Preklopkom 3 zadaje se ukupno trajanje tretmana.
Stupnjevito zakretanje preklopke mogue je u oba smjera
od uspravnom crticom oznaenog graninog poloaja.
Raspoloive vrijednosti su :
- minuta: 10, 15, 20, 25, 30, 40, 50
- sati: 1, 2, 4, 8
- neogranieno trajanje:
Pritiskom na tipku 4 pokree se izvoenje programiranog
tretmana. Kao indikacija trajanja tretmana pali se zelena
LED dioda 5.
Po isteku programiranog trajanja ureaj odailje kratki
zvuni signal, indikator 5 se gasi i izvoenje tretmana se
automatski prekida. Vremensko brojilo poprima nultu
vrijednost omoguujui ponovno pokretanje programa.
3.2. Parametri tretmana

Parametri tretmana ine dvije funkcionalne grupe i
zadaju se preko upravljakih elemenata smjetenih na
prednjoj ploi upravljakog modula (slika 2.). Elementi
grupe za izbor valnih funkcija su izbornici 1, 2, 8 i 9.
Elementi za programiranje trajanja tretmana su izbornik
3 i tipka 4.
Valne funkcije
Preklopkom 1 zadaje se intenzitet izraen u postocima.
Raspoloive vrijednosti su izraene u postocima: 1, 5, 10,
20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 100.
Rotacijska preklopka 1 odreuje trajanje osnovnog
naponskog impulsa kojim se pobuuje EMA. Za
stopostotni intenzitet to vrijeme je uvijek 2 milisekunde.
Za nie intenzitete je linearno krae. Intenzitetom je
posredno odreena maksimalna gustoa magnetskog
polja (Bmax) koje se moe dostii u nekoj toki prostora.
Analogno vai i za brzinu promjene magnetske gustoe
(dB/dt).
Preklopkom 2 zadaje se frekvencija izraena u hertzima.
Raspoloive vrijednosti su izraene u Hz: 2, 3, 5, 8, 10,
13, 17, 20, 25, 33, 50, 100.
Povienjem frekvencije poveava se srednja magnetska
gustoa (Bsred) i srednja vrijednost brzine njene promjene
(dB/dtsred).
Dvopoloajnim prekidaem 9 zadaje se oblik
pojedinanog impulsa. Poloaji su:
- gornji: trapezni oblik
- donji: pravokutni oblik
Prisilno zaustavljanje
Program se moe prekinuti ponovnim pritiskom na tipku
4. Ureaj odailje kratki zvuni signal, indikator 5 se gasi
i izvoenje tretmana se prekida. Vremensko brojilo
poprima nultu vrijednost omoguujui ponovno
pokretanje programa.
4. OPIS RADA UREAJA

Blokovska
shema
ostvarenog
niskofrekventnog
elektromagnetskog stimulatora prikazana je na
slici 4.
Ureaj se napaja preko toroidnog transformatora
230/24V snage 100W. Sekundar transformatora vodi se
na Graetzov spoj, nakon kojeg se punovalni ispravljeni
napon filtrira i prilagoava na vrijednosti potrebne za
napajanje analognih i digitalnih sklopova ureaja i za
generiranje impulsa frekvencije 100Hz maksimalne
amplitude 35V.
Punovalno ispravljeni sinusni impulsi frekvencije 100Hz
prolaskom kroz komparator s histerezom daju
pravokutne impulse. Na taj nain je dobiven generator
frekvencije 100Hz sinkroniziran s mrenim sinusnim
naponom. Slika 5. prikazuje oblik impulsa na ulazu, a
slika 6. sklop za formiranje impulsa 100Hz na izlazu. Taj
signal se vodi na generator odabrane frekvencije
tretmana (pomou preklopke 2, slika 2.) Ovaj generator
je realiziran pomou 4-bitnih sinkronih binarnih brojila
kojima se dijele osnovne frekvencije. Slika 7. prikazuje
impulse frekvencije 33Hz.
Izbor pravokutnih impulsa rezultira veom brzinom

promjene gustoe magnetskog polja.
Dvopoloajnim prekidaem 8 zadaje se impulsni reim.
Poloaji su:
- gornji: ureaj reproducira frekvenciju izabranu
preklopkom 2
- donji: na osnovu frekvencije izabrane preklopkom 2
ureaj generira impulsne pakete frekvencije od 100 Hz.
Budui da je trajanje pojedinog impulsa prema trajanju
pauze kod niih frekvencija vrlo kratko, ukupna energija
koju ureaj emitira je mala (Bsred i dB/dtsred). Kod npr.
2Hz taj je odnos 2ms : 500ms. Ukoliko elimo pojaan
Slika 4. Blokovska shema ureaja
67
ISSN 1846-6168
Slika 7. Genereiranje impulsa frekvencije 33Hz
Kada se definiraju parametri - frekvencija, intenzitet i
oblik impulsa; pojedinani impulsi ili paket impulsa te
vrijeme trajanja terapije - pokretanjem terapije (slika 2.,
tipkalo 4) oblikovani signal se dovodi na pojaalo
impulsa izvedeno kao protutaktno pojaalo snage.
Pojaani impulsi se zatim vode na izlazno pojaalo
izvedeno u spoju zajednikog kolektora (emitersko
sljedilo). Za dobivanje dovoljno jake struje koja
prolaskom kroz zavojnicu generira magnetsko polje za
magnetoterapiju, koristi se paralelni spoj dva tranzistora
u Darlingtonovu spoju.
Sklop je na izlazu zatien od kratkog spoja tako da se
napon zavojnice usporeuje s namjetenim naponom
pomou komparatora. Ako kroz zavojnicu potee
prevelika struja, baze izlaznih tranzistora se prespajaju na
masu i time odvoje izlaz pojaala od zavojnice.
Budui da se izlazni tranzistori tijekom rada griju, na
njihova hladila je spojen temperaturni senzor koji u
sluaju pregrijavanja prespaja na masu bazu izlaznih
tranzistora i signalizira neispravnost.
Slika 5. Signal na ulazu sklopa za formiranje impulsa

frekvencije od 100Hz
5. ZAKLJUAK
Niskofrekventni elektromagnetski stimulator ostvaren je
u skladu s potrebama dananje medicine. Razvoj
magnetoterapije rezultirao je pojavom mnogih ureaja
koji se primjenjuju u specifinim uvjetima. Predmet ovog
rada je stimulator niske frekvencije (2 100 Hz), to
omoguuje podvrgavanje tretmanu i pacijenata koji
posjeduju metalne implatante, a za koje visokofrekventna
magnetska terapija nije primjenljiva zbog efekta
kratkovalne dijatermije.
Usklaivanje svih parametara rada ureaja obavlja se
putem viepoloajnih preklopki, a sve funkcije ostvarene
su sklopovski. Prednost ovakve realizacije je pouzdanost
ureaja i jednostavnost upotrebe. Time se od korisnika ne
zahtijevaju nikakva posebna znanja ni vjetine.
Testiranje opisanog ureaja je pokazalo da se mogu
pouzdano i ispravno generirati zahtijevani valni oblici i
paketi impulsa eljene frekvencije. Ureaj je izveden
tako da ne moe ugroziti ljudski ivot i postoje svi
preduvjeti za njegovu uporabu.
Slika 6. Signal na izlazu sklopa za formiranje impulsa

Trajanja impulsa
Intenzitet na odreenoj frekvenciji se odreuje
promjenom irine signala i pauze unutar jedne periode.
To se postie dovoenjem izabrane frekvencije na ulaz
monostabila kojemu se irina trajanja impulsa mijenja
promjenom vrijednosti otpornika u RC kombinaciji za
odreivanje
vremenske
konstante
monostabila.
Spajanjem dodatnog kondenzatora na RC kombinaciju
monostabila mogu se dobiti impulsi trapeznog oblika.
Kombinacijom
dva
monostabila
i
potrebnih
kombinacijskih logikih sklopova moe se birati rad
s pojedinanim ili paketima impulsa.
Za mjerenje odabranog vremena trajanja tretmana signal
frekvencije 6 Hz (dobiven pomou sinkronih binarnih
brojila) se dovodi na dekadsko brojilo/dijelitelj
frekvencije. Ovisno o odabranom vremenu tretmana
(rotacijska preklopka 3, slika 2.), izlaz dekadskog brojila
koji generira impuls po isteku vremena proslijeuje se na
sklop za prekid terapije.
6. LITERATURA
[1] Biljanovi, P. Poluvodiki elektroniki elementi.
kolska knjiga : Zagreb, 1996.
[2] Biljanovi, P. Elektroniki sklopovi. kolska knjiga :
Zagreb, 1997.
[3] Lissens Mark A. Clinical Appilcations of Magnetic
Transcranial Stimulation. Peeters Press : Leuven
(Belgium), 1992.
[4] www.amoic.hr
[5] www.zdrav-zivot.com.hr
Kontakt:
Tel: 098/467 761
ivan.sumiga@velv.hr
68
ISSN 1864-6168
MODELIRANJE POSLOVNIH POTPROCESA I ANALIZA PODATAKA

U RAUNOVODSTVU
Varga M.1
1
Tehnika kola akovec, akovec, Hrvatska
Saetak: Ovaj rad prikazuje dekompoziciju procesa

raunovodstvo, svi potprocesi koji ga ine, aktivnosti
pojedinog potprocesa i njegovi modeli, te analiza
financijskih izvjetaja promatrane tvrtke. Linijskim
grafikonima bit e prikazani pokazatelji uspjenosti
poslovanja tvrtke, zatim koeficijenti likvidnosti i
aktivnosti tvrtke na temelju financijskih izvjetaja bilance
i rauna dobiti i gubitka SQL.
Kljune rijei: proces, potproces, aktivnost, financijski
izvjetaji, analiza financijskih izvjetaja, pokazatelji
uspjenosti poslovanja tvrtke, likvidnost, aktivnost,
grafikoni, logiki uvjeti, standardni strukturni jezik
svim tvrtkama je neizbjeno.[1] Svaka tvrtka tei

unaprjeenju procesa kako bi se ostvarili krajnji ciljevi
tvrtke. Jedan od ciljeva svake tvrtke je ostvarenje to
vee dobiti i naplaivanje nepodmirenih dugovanja.
Financijski pokazatelji su mjerodavni.
2. MODEL PROCESA
Model
procesa
opisuje
dinamiku
podataka
informacijskog sustava i skup procesa kojima se
mijenjaju podaci informacijskog sustava, a time i stanje
sustava.[6] Procesi, potprocesi i aktivnosti mogu se
odvijati istodobno. Oni troe razliite resurse, a to ovisi o
kakvoj je djelatnosti rije. Procesi i potprocesi troe
vrijeme i financije. Proces treba razlikovati od procedure.
Kod modela procesa i potprocesa prikazan je tijek prema
okolini i drugim podsustavima zajedno kao jedan, a tijek
unutar podsustava raunovodstvo je posebno prikazan
prema odreenom procesu. Za aktivnosti svakog
potprocesa koriste se odreene aplikacije, tj. odreeni
programski moduli kao potpora.
Abstract: This paper presents the decomposition of a

process of accounting, all sub-processes that make that
process, activities of each sub-process, sub-process
model, and financial reports analysis of the observed
company. Line graphs will depict indicators of the
companys business success, liquidity and companys
activity coefficients based on financial balance reports,
and profit and loss report SQL.
Key words: process, sub-process, activity, financial
reports, analysis of financial reports, companys
business success indicators, liquidity, activity, line
graphs, logical conditions, Structured Query Language
2.1. Svrha procesa raunovodstvo

Svrha procesa raunovodstvo u tvrtkama je biljeenje
svih poslovnih dogaaja tvrtke u knjigovodstvene
dokumente. U procesu raunovodstvo u uem smislu
odvijaju se aktivnosti: likvidatura, voenje glavne knjige,
obraun plaa, izrada statistikih i analiza financijskih
izvjetaja. Proces raunovodstvo obuhvaa razliite
metode i tehnike analiza, prognoza i planova. U proces
raunovodstvo ulaze dokumenti koje kreiraju poslovni
dogaaji i transakcije. Proces raunovodstvo kao i svi
ostali procesi ima svoje outpute koji su rezultat procesa.
Sudionici u spomenutom procesu su: voditelj
raunovodstva,
glavni
knjigovoa,
knjigovoa,
likvidator, operater obrauna plaa, djelatnici banke,
blagajnice.
1. UVOD
Proces je skup potprocesa koji su meusobno povezani
prema odreenom redoslijedu. Proces je pretvorba
ulaznih podataka u izlazne. U tvrtki se istodobno moe
odvijati vie procesa. Procesi prepoznati kao procesi koji
se mogu kompjutorizirati, tj. automatizirati, oblikuju se u
algoritme.[3] Potproces je skup aktivnosti. Aktivnost je
najmanji dio procesa koji ima smisla modelirati i
prikazati dijagramom. Aktivnost najee prikazuje
relativno sloen radni zadatak ili vie radnih zadataka
koje za potrebe izgradnje procesne arhitekture nije
potrebno detaljnije razmatrati.[3] Aktivnosti se obavljaju
prema odreenom redoslijedu, a njihove aktivnosti u
promatranim tvrtkama imaju takoer unaprijed odreeni
redoslijed. Izraenim modelom procesa moe se
jednostavnije izraditi model podataka. Podaci su u bazi
na nekom mediju ili dokumentu, a svaki dokument je
rezultat djelovanja procesa, tj. output. Na temelju ulaza i
izlaza procesa, lako se utvruje uspjenost procesa. Kako
bi proces opstao, treba imati poznate unutarnje i/ili
vanjske potroae i dobavljae. Unaprjeenje procesa u
2.2. Dekompozicija procesa raunovodstvo

Dijagramom ralanjivanja (tzv. dekompozicijski
dijagram) informacijski sustav se ralanjuje na
podsustave (funkcije), podsustavi (funkcije) na procese,
procesi na potprocese, potprocesi na aktivnosti.[7]
Aktivnosti se isto tako mogu ralanjivati.
69
ISSN 1864-6168
knjige u procesu voenje glavne knjige izrauju se i
temeljni financijski izvjetaji kao to su bilanca, RDG
(raun dobiti i gubitka), izvjetaj o novanim tokovima,
izvjetaj o promjenama kapitala i ostale biljeke
financijskih izvjetaja. U procesu analize financijskih
izvjetaja izraunavaju se pokazatelji analize
financijskih izvjetaja u MS Excelu 2007., te se prikazuju
dobiveni rezultati i informacije pomou grafikona za
razdoblje od 2005. do 2009. godine. Analiziraju se RGD,
bilanca, izvjetaj o novanim tokovima, izvjetaj o
promjenama kapitala i ostale biljeke financijskih
izvjetaja. Uz pomo spomenutih temeljnih financijskih
izvjetaja moemo utvrditi posljedice proteklih poslovnih
odluka na platnu sposobnost tvrtke i napraviti analizu.[2]
RDG prikazuje prihode i rashode promatrane tvrtke. U
njihovom RDG-u prikazani su poslovni i financijski
prihodi te poslovni i financijski rashodi. Promatrana
tvrtka u 2008. godini poslovni prihod je ostvarila od
prodaje plina, proizvoda, usluga, naknada za
prikljuenja, naplata od otpisa robe, od tube, prihod od
naplaene tete od osiguranja. Financijski prihodi
promatrane tvrtke su ostvareni od kamata po raunima,
kamata po uplatnicama, naplaenih kamata od tuenja
potroaa. Rashodi tvrtke bili su trokovi sirovine i
materijala, gubitak plina u mrei, troak prodane robe,
trokovi usluga, trokovi osoblja i ostali trokovi
poslovanja. Financijski izvjetaji puno pomau tvrtki u
donoenju odluka hoe li se proizvodni procesi odvijati
na isti nain kao do sada, ili e trebati napraviti
reinenjering pojedinih poslovnih procesa.
Slika 1. Dijagram razgradnje procesa raunovodstvo

Slika1. [6] prikazuje potprocese procesa raunovodstvo,
a to su: likvidatura, voenje glavne knjige, obraun
plaa, izrada statistikih i analiza financijskih izvjetaja.
Potproces likvidatura sadri sljedee aktivnosti:
kontroliranje
forme
knjigovodstvenih
isprava,
kontroliranje tekstualne ispravnosti i kontroliranje
raunske ispravnosti (financijskih vrijednosti). Drugi
naziv koji se najee koristi za potproces likvidatura je
kontroliranje. Nakon aktivnosti unutar potprocesa
likvidatura, isprave se unose u glavnu knjigu. Potproces
likvidatura obavlja zaposlenik na radnom mjestu
likvidatora. Nakon izrade financijskih izvjetaja, dobiju
se odreene informacije na temelju podataka koji se
nalaze u glavnoj knjizi. Jedan od zadataka procesa
raunovodstvo je prikupljanje i obrada financijskih
podataka iz financijskih izvjetaja, te prezentiranje
dobivenih informacija upravi tvrtke, nadzornom odboru,
revizorima, vlasnicima tvrtke, sindikatima, bankama,
javnosti, dobavljaima, kupcima, zaposlenicima i drugim
zainteresiranim osobama. Temeljni godinji financijski
izvjetaji kao to su bilanca, RGD i dodatni podaci alju
se FINI, obino do 31. oujka tekue godine.[4] Izvjetaj
o rentabilnosti poslovanja i uporabe vlastitog kapitala i
izvjetaj o poslovima od znaaja za likvidnost i
rentabilnost kreiraju se u potprocesu izrada statistikih i
analiza financijskih izvjetaja u promatranoj tvrtki.
Nakon izrade izvjetaja, izvjetaji idu upravi drutva s
ogranienom odgovornou. Upravu u analiziranom
poduzeu ini samo direktor poduzea. Direktorova
obaveza prema ZTD-u je da izvjetaje dobivene analizom
poalje nadzornom odboru ili skuptini drutva s
ogranienom odgovornou.
2.3.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzea u
kontekstu
sposobnosti
podmirenja
kratkoronih
obaveza.[8]
Tablica 1. Prikaz formule za izraunavanje koeficijenta
trenutane i tekue likvidnosti
Naziv
Brojnik
Nazivnik
pokazatelja
Koeficijent
Kratkorone
Novac
trenutane
obaveze
likvidnosti
Koeficijent
Kratkotrajna
Kratkorone
tekue
imovina
obaveze
likvidnosti
2.3. Pokazatelji analize financijskih izvjetaja
Tablica 1.[8] prikazuje dva pokazatelja likvidnosti.

Prikazuje formulu za izraunavanje koeficijenta
trenutane likvidnosti i formulu za izraunavanje
koeficijenta tekue likvidnosti. Spomenuti pokazatelj
rauna se na temelju podataka iz financijskih izvjetaja
bilanci.
Tablica 2. Pokazatelji likvidnosti promatrane tvrtke
(Naziv pokazatelja: Koeficijent trenutane likvidnosti)
Pokazatelj je racionalni ili realni broj, to podrazumijeva

da se jedna ekonomska veliina stavlja u odnos s drugom
ekonomskom veliinom. Nema smisla stavljati u vezu
bilo koje ekonomske veliine.[8] Analiza financijskih
izvjetaja je alat na temelju kojeg se moe poveati
kvaliteta informacija prikazana u financijskim
izvjetajima. Financijski pokazatelji su instrument koji
pomae u ocjeni i kvantifikaciji sigurnosti i uspjenosti
poslovanja.[9] Pokazatelji analize financijskih izvjetaja
su: pokazatelji likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti,
ekonominosti, profitabilnosti i pokazatelji investiranja.
U tvrtki se analiziraju financijski izvjetaji i pomou
skupina pokazatelja.[8] Na temelju podataka iz glavne
Tablica 2.[8] prikazuje koeficijent trenutane likvidnosti.
70
ISSN 1864-6168
Rezultati su dobiveni na temelju bilance na dan 31.
prosinca za svaku godinu od 2005. do 2008. godine.
Izraunati pokazatelji na temelju bilance promatrane
tvrtke pokazuju tendenciju poveanja likvidnosti u
tekuoj godini u odnosu na prethodnu godinu. Poveanje
likvidnosti proizlazi iz poveanja ukupne kratkotrajne
imovine (novac) i smanjenja kratkoronih obaveza. U
2006. godini koeficijent trenutane likvidnosti se
poveao za 0,28359 u odnosu na 2005. godinu. U 2007.
godini koeficijent trenutane likvidnosti se smanjio za
0,50865 u odnosu na 2006. godinu. U 2008. godini
koeficijent trenutane likvidnosti se smanjio za 0,553824
u odnosu na 2007. godinu.
eliji B4 manji od 2, pa e se ispisati da je tvrtka

poslovala likvidno kada je posrijedi koeficijent tekue
likvidnosti.
Grafikon 1. Pokazatelj likvidnosti promatrane tvrtke
(Naziv pokazatelja: Koeficijent tekue likvidnosti)
Tablica 3. Pokazatelji likvidnosti promatrane tvrtke

(Naziv pokazatelja: Koeficijent tekue likvidnosti)
Grafikon 1.[8] pokazuje likvidnosti promatrane tvrtke

kroz etiri godine. Naziv pokazatelja je koeficijent
tekue likvidnosti. Prikazana je krivulja iz koje se vidi da
je koeficijent tekue likvidnosti bio najvii 2006. godine,
a najnii 2008. godine.
2.3.2. Pokazatelji aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom
koeficijenti obrta, a raunaju se na temelju odnosa
prometa i prosjenog stanja. Upuuju na brzinu
cirkulacije imovine u poslovnom procesu.[8]
Tablica 4. Prikaz formule za izraunavanje aktivnosti
Tablica 3.[8] pokazuje likvidnost promatrane tvrtke. Puni

naziv pokazatelja likvidnosti je koeficijent tekue
likvidnosti. Koeficijent tekue likvidnosti se izraunava
na temelju formule kratkotrajna imovina kroz
kratkorone obaveze. Koeficijent tekue likvidnosti bi
trebao biti vei od 2.[9] U ovom sluaju je koeficijent
tekue likvidnosti vei od 2. Koeficijent tekue
likvidnosti je vei od 2 za svaku godinu. Tvrtka je
odrala tekuu likvidnost na normalnoj razini i izbjegla
je nepravodobno plaanje obaveza. Sve obaveze koje je
trebala podmiriti bile su pravodobno podmirene. U 2006.
godini koeficijent tekue likvidnosti se poveao za
0,637874 u odnosu na 2005. godinu. U 2007. godini
koeficijent tekue likvidnosti se smanjio za 0,86288 u
odnosu na 2006. godinu. U 2008. godini koeficijent
tekue likvidnosti se smanjio za 0,50558 u odnosu na
2007. godinu. Logiki uvjet IF je koriten u MS Excelu
2007., kako bi sustav za analitiku obradu podataka dao
odgovor na pitanje je li tvrtka poslovala likvidno ili
nelikvidno kada je posrijedi koeficijent tekue
likvidnosti. Sintaksa za ispis likvidnosti u alatu za
analitiku
obradu
podataka
je
IF
(logical_test,value_if_true,value_if_false).
Tablica 4. prikazuje formule za izraunavanje aktivnosti,

tj. koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta
kratkotrajne imovine, koeficijent obrta potraivanja.
Koeficijent obrta ukupne imovine se izraunava na
temelju dijeljenja ukupnih prihoda s ukupnom imovinom.
Ukupni prihodi se gledaju iz RDG-a (rauna dobiti i
gubitka). Koeficijent obrta kratkotrajne imovine se
izraunava na temelju dijeljenja ukupnih prihoda s
kratkotrajnom imovinom.
Koeficijent obrta potraivanja se izraunava na temelju
dijeljenja prihoda od prodaje s potraivanjem. Prihod od
prodaje se moe vidjeti na temeljnom financijskom
izvjetaju, raunu dobiti i gubitka. Tablica prikazuje i
mjeru kako efikasno poduzea upotrebljavaju svoje
resurse.
Nakon unesenih vrijednosti, funkcija izgleda:=IF(B4<2;

"Tvrtka je poslovala nelikvidno kada je posrijedi
koeficijent tekue likvidnosti";"Tvrtka je poslovala
likvidno kada je posrijedi koeficijent tekue likvidnosti").
Uvjet nije ispunjen jer je koeficijent tekue likvidnosti u
71
ISSN 1864-6168
Tablica 5. Prikaz koeficijenta obrta ukupne imovne
31.12.2005. godine, dok se nakon 31.12.2006. godine do

31.12.2008. godine koeficijent obrta potraivanja
postepeno smanjivao.
Prvu promatranu godinu koeficijent obrta potraivanja
iznosio je 3,643375502, drugu 3,609362895 na
3,831553275, treu godinu iznosio je 3,609362895, dok
je etvrtu promatranu godinu bio 3,136348785. Kako se
koeficijent poveava i smanjuje, tako raste i pada linijski
grafikon na temelju kojeg je to najlake uoiti.
Tablica 5 prikazuje koeficijent obrta ukupne imovine

kroz 4 godine na dan 31. prosinca. Koeficijent obrta
ukupne imovine se izraunava na temelju RDG-a
(rauna dobiti i gubitka). Koeficijent obrta ukupne
imovine se izraunava tako da se ukupni prihodi podijele
s ukupnom imovinom.
Grafikon 2. Pokazatelj krivulje za koeficijente obrta

potraivanja
Na temelju iznosa koeficijenta vidi se da se koeficijent

poveao 2006. godine u odnosu na 2005. godinu za
0,020590586. Na dan 31.12.2007. godine se koeficijent
obrta ukupne imovine smanjio za -0,078342504, a
31.12.2008. godine je koeficijent za 0,076922368 vei u
odnosu na koeficijent na dan 31.12.2007. godine.
Tablica 6. Prikaz koeficijenta obrta kratkotrajne imovne
Grafikon 2.[8] pokazuje krivulju za koeficijente obrta

potraivanja kroz etiri godine od 2005. do 2008. godine.
Na slici je prikazan graf linearne funkcije kroz isto
vremensko razdoblje. Na Y osi su prikazani koeficijenti i
ta os je podebljana, dok su na X osi prikazane godine i
ona je isto podebljana radi preglednosti. Iz slike se moe
vidjeti da graf funkcije, tj. krivulja sijee graf linearne
funkcije dva puta i to u razdoblju od 2007. i 2008. godine
i u razdoblju od 2005. godine do 31.12.2006. godine.
Tablica 6.[8] prikazuje koeficijent obrta kratkotrajne

imovine. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine
izraunava se dijeljenjem ukupnih prihoda s
kratkotrajnom imovinom. Tablica prikazuje kretanje
koeficijenta obrta kratkotrajne imovine. Koeficijent ima
konstantnu tendenciju poveanja od 31.12.2005. godine
do 31.12.2008. godine.
2.4. Dijagram tijeka podataka za proces

raunovodstvo
Tablica 7. Prikaz koeficijenta obrta potraivanja
Dijagram tijeka podataka je sredstvo za prikaz modela

informacijskog sustava. Takav dijagram sastoji se od
tijeka podataka, spremita podataka, procesa i vanjskog
entiteta.[8] Dijagrami tijeka podataka su orijentirani
prema svim podacima i prema njihovom kolanju kroz
promatrani podsustav. Da bi uspjeno pratili tijek
podataka i kako bi se prepoznali koraci u procesima,
izrauju se dijagrami tijeka podataka vie i nie razine.
Vanjski entitet predstavlja izvorite i odredite podataka.
Bez vanjskog entiteta postojanje sustava, tj. tvrtke ne bi
imalo smisla. Tvrtka radi za vanjske entitete u koje se
ubrajaju pravne i/ili fizike osobe. Dijagram tijeka
podataka se izrauje prema poslovnom pravilu.
Tablica 7.[8] prikazuje koeficijent obrta potraivanja.

Koeficijent obrta potraivanja izraunava se dijeljenjem
iznosa prihoda od prodaje s iznosom potraivanja kod
kratkotrajne imovine. Ovdje se moe vidjeti da se
koeficijent poveao 31.12.2006. godine u odnosu na
72
ISSN 1864-6168
Slika 2. Dijagram tijeka podataka prve razine

Slika 2. prikazuje dijagram tijeka podataka prve razine.
On je detaljniji od dijagrama tijeka podataka nulte razine.
Slika 2. prikazuje tijek podataka izmeu potprocesa
unutar procesa raunovodstvo i izmeu konkretnog
potprocesa i okoline, unutar procesa raunovodstvo ili
drugih procesa (podsustava). Svaki potproces mora imati
barem jedan ulaz i jedan izlaz, to se vidi iz slike 2. Vidi
se da tijekovi podataka kod detaljnog DTP-a nisu
neposredno povezani.
(31122008)] FROM [Ekonominost poslovanja(prodaj)]

INNER JOIN [Ekonominost ukupnog poslovanja] ON
[Ekonominost
poslovanja
(prodaj)].
ID
=
[Ekonominost ukupnog poslovanja].ID;.
INNER JOIN predstavlja unutarnje spajanje relacija.
2. SELECT[Koeficijent tekue likvidnosti].OPIS,
[Koeficijent
tekue
likvidnosti].[Prethodna
godina(2005)], [Koeficijent tekue likvidnosti].[Tekua
godina
(Neto(31122006))],
[Koeficijent
tekue
likvidnosti].[Tekua
godina
(Neto(31122007))],
[Koeficijent tekue likvidnosti].[Tekua godina
(Neto(31122008))],
[Koeficijent
trenutane
likvidnost].OPIS,
[Koeficijent
trenutane
likvidnost].[Prethodna godina], [Koeficijent trenutane
likvidnost].[Tekua godina(Neto(2006))], [Koeficijent
trenutane
likvidnost].[Tekua
godina
(Neto(31122007))],
[Koeficijent
trenutane
likvidnost].[Tekua
godina
(Neto(31122008))],
[Koeficijent ubrzane likvidnosti].OPIS, [Koeficijent
ubrzane
likvidnosti].[Prethodna godina], [Koeficijent ubrzane
likvidnosti].[Tekua godina((Neto)2006)], [Koeficijent
ubrzane likvidnosti].[Tekua godina(Neto(2007))],
[Koeficijent
ubrzane
likvidnosti].[Tekua
godina(Neto(2008))] FROM ([Koeficijent tekue
likvidnosti] INNER JOIN [Koeficijent trenutane
likvidnost] ON [Koeficijent tekue likvidnosti].ID =
[Koeficijent trenutane likvidnost].ID) INNER JOIN
[Koeficijent ubrzane likvidnosti] ON [Koeficijent tekue
likvidnosti].ID = [Koeficijent
ubrzane likvidnosti].ID; .
INNER JOIN kombinira zapise iz dviju relacija kada se u
zajednikom polju nalaze vrijednosti koje se podudaraju.
2.5. Primjeri jednostavnih SQL upita u

Accessu 2007.
SQL je standardizirani upitni jezik koji koriste svi sustavi
za upravljanje bazom podataka.[5] SQL je jezik za
kreiranje, popunjavanje, pretraivanje i auriranje baze
podatka. U dananje vrijeme on je ope prihvaen.
Pomou njega se mogu, ovisno o formatu jedne ili vie
relacija, obavljati osnovne operacije relacijske algebre s
podacima i atributima u relacijama. Primjeri jednostavnih
upita i objanjenja u SQL-u koji su kreirani u alatu MS
Access 2007:
1. SELECT [Ekonominost poslovanja(prodaj)].OPIS,
[Ekonominost
poslovanja(prodaj)].
[Prethodna
godina(2005)], [Ekonominost poslovanja(prodaj)].
[Tekua godina(2006)] , [Ekonominost poslovanja
(prodaj)].[Tekua godina (31122007)], [Ekonominost
poslovanja(prodaj)].[Tekua
godina
(31122008)],
[Ekonominost
ukupnog
poslovanja].OPIS,
[Ekonominost ukupnog poslovanja]. [Prethodna
godina(2005)], [Ekonominost ukupnog poslovanja].
[Tekua godina(2006)], [Ekonominost ukupnog
poslovanja].[Tekua
godina
(31122007)],
[Ekonominost ukupnog poslovanja].[Tekua godina
73
ISSN 1864-6168
8.
ager, K.; ager, L. Analiza financijskih izvjetaja.

MASMEDIA : Zagreb, lipanj 1999. Str. 172.
9. ager, K.; Mami-Saer, I.; Sever, S.; ager, L.
Analiza financijskih izvjetaja. 2. proireno izd.
Masmedia d.o.o. : Zagreb, rujan 2008. Str. 40, 249.
10. http://www.zpr.fer.hr/zpr/LinkClick.aspx?fileticket=
dFJKU%2fhTaHw%3d&tabid=66&mid=494&langu
age=hr -HR, 14. lipnja 2009.
11. http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx Zakon o
trgovakom drutvu. Obveze izvjeivanja. [NN
br.,118/03,107/07,146/08,137/09], 24.travnja 2010.
3. ZAKLJUAK
Modeliranje poslovnih procesa je zahtjevan posao koji je
povjeren informatikim i inenjerskim strunjacima, koji
se godinama koluju za taj posao i koji iza sebe imaju
mnogo iskustva u modeliranju procesa. Iz tog razloga se
modeliranje poslovnih procesa mora raditi temeljito i
detaljno.
Modeliranje
poinje
razmatranjem i
utvrivanjem funkcija, procesa i potprocesa u samoj
tvrtki. U radu je detaljno razmatran jedan proces, proces
raunovodstvo i potprocesi likvidatura, voenje glavne
knjige, obraun plaa, izrada statistikih i analiza
financijskih izvjetaja. Nakon detaljizacije procesa,
prelazi se na odabir potprocesa koji e se moi
informatizirati. Najprije se izrauje prikaz dekompozicije
potprocesa kod procesa raunovodstvo. Svi potprocesi
mogu se ralaniti na aktivnosti. Dijagrami tijeka
podataka prikazuju tijek podataka unutar procesa
raunovodstvo, izmeu potprocesa likvidatura, voenje
glavne knjige, obraun plaa, izrada statistikih i analiza
financijskih izvjetaja, koji se nalaze u procesu
raunovodstvo i izmeu potprocesa i okoline.
Informatiki strunjaci koji se bave modeliranjem
poslovnih sustava dobivaju dojam o tome kako zapravo
radi promatrana tvrtka. Kada se stvori slika o tome kako
tvrtka radi, moe se napraviti model na nioj razini i
aplikacija, te se moe izraditi baza podataka. Velika je
vjerojatnost da pojedini modeli ne prikazuju sve
potprocese i aktivnosti tvrtke, pogotovo ako su modeli
raeni na temelju poslovanja velikih tvrtki koji imaju
mnogo veza.
Kontakt:
Matija Varga, mag. inf., univ. spec. oec.
Tehnika kola akovec
Sportska 5, akovec
E-mail: mavarga@foi.hr
4. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Bosilj-Vukui, V.; Hernaus, T.; Kovai, A.

Upravljanje poslovnim procesima : organizacijski i
informacijski pristup. kolska knjiga : Zagreb, 2008.
Novak, B.; Markovi, B.; Mati, B. Financijska
teorija i praksa. Sveuilite u Osijeku ; Ekonomski
fakultet u Osijeku : Osijek, veljaa 2006. Str. 95, 96.
Panian, .; urko, K.; Vuki-Bosilj, V.; eri, V.;
Peji-Bach, M.; Pogaj, .; Spremi, M.; Strugar, I.;
Varga, M. Poslovni informacijski sustavi. Element :
Zagreb, 2010.
Rakijai, J. Rokovi podnoenja godinjih
financijskih i drugih izvjetaja za 2009. godinu :
asopis za tvrtke i banke, obrtnike, proraunske
korisnike i proraune, neprofitne i ostale
organizacije, broj 1. TEB : Zagreb, sijeanj 2010.
Skoir, Z.; Matasi, I.; Vrdoljak, B. Organizacija
obrade podataka. Izd. 1. Merkur A.B.D. ; FER,
Udbenik Sveuilita u Zagrebu, 2007. Str. 35.
Strahonja, V.; Varga, M.; Pavli, M. Projektiranje
informacijskih sustava : metodoloki prirunik.
Zavod za informatiku djelatnost Hrvatske INAINFO : Zagreb, 1992.
Varga, M.; urko, K.; Panian, .; eri, V.; VukiBosilj, V.; Sria, V.; Pogaj, .; Strugar, I.;
Spremi, M.; Peji-Bach, M.; Vlahovi, N.; Jakovi,
B. Informatika u poslovanju. Sveuilite u Zagrebu ;
Izgradnja IS-a : Zagreb, 2007.
74
ISSN 1864-6168
UVOD U ZIGBEE PROTOKOL ZA BEINE MREE

UPRAVLJANJA I NADZORA
Taradi T.1, Kukec M.1
1
ZigBee protokol se temelji na IEEE 802.15.4 standardu,
ali se esto ova dva pojma poistovjeuju. Komunikaciju
putem ZigBee protokola mogue je ostvariti u tri pojasa
frekvencije: prvi pojas je na frekvenciji od 868 MHz te
sadri kanal 0 i podrava prijenos podataka brzinom od
20 kbps. Drugi pojas je na frekvenciji 915 MHz s
kanalima 110 i brzinom prijenosa od 40 kbps, dok je
trei kanal na 2,4 GHz s kanalima 1126, brzinom
prijenosa od 250 kbps i irinom kanala od 5 MHz. U
frekvencijskom opsegu na 2,4 GHz doseg deklariranog
prometa na otvorenom iznosi 100 m, dok je u
zatvorenom prostoru 30 m sa snagom odailjanja od 1
mW.
Saetak: Ovaj rad uvodi nas u osnove beine

komunikacije putem ZigBee protokola, uz primjer ZigBee
protokolnog stoga tvrtke Microchip. U njemu su opisani
osnovni pojmovi vezani uz ZigBee protokol, slojevi
protokolnog stoga, te je objanjeno na koji se nain alju
i primaju poruke. Na kraju je opisan hardver potreban za
izradu Microchipovog ZigBee ureaja, ime je stvorena
podloga za konkretnu primjenu ovog protokola, to je
ujedno i cilj ovog rada.
Kljune rijei: Microchip PIC Mikrokontroler, beini
prijenos podataka, ZigBee
Abstract: This paper introduces us to the basics of
wireless communication by using the ZigBee protocol,
with the example of ZigBee protocol stack of the
Microchip Company. Basic notions related to the ZigBee
protocol together with the layers of protocol stack are
described in the paper; the way of sending and receiving
messages is explained. Towards the end of the paper, the
hardware needed for the making of Microchips ZigBee
device is described, which created the background for
the concrete application of this protocol, this being the
aim of the work.
Drugi dio rada daje osnovne pojmove vezane uz

komunikaciju putem ZigBee protokola. Trei dio
objanjava arhitekturu protokola po slojevima na koje je
podijeljen. Opis protokolnog stoga tvrtke Microchip, kao
i nain komunikacije, nalaze se u etvrtom dijelu ovog
rada. Hardver potreban za izradu ureaja temeljenog na
implementaciji protokolnog stoga tvrtke Microchip
opisan je u petom dijelu.
U radu se esto puta koristi kratica ZigBee i sintagma
ZigBee protokolni stog. Pri tome se uvijek misli ZigBee
protokolni stog tvrtke Microchip.
Key words: Microchip Pic Microcontroller, Wireless

data transfer, ZigBee
2. OSNOVNI POJMOVI ZIGBEE

KOMUNIKACIJE
1. UVOD
Beina komunikacija temeljena na ZigBee protokolnom

stogu namijenjena je elektronikim ureajima razmjerno
malih dimenzija i male potronje energije. Kako bi se
krenulo u objanjavanje osnovnih principa rada
protokola, treba prvo spomenuti podjelu ureaja koji
sudjeluju u komunikaciji.
Namjera ovog rada je pokazati osnove samog protokola

te objasniti nain uspostavljanja komunikacije
koritenjem implementacije ZigBee protokolnog stoga
tvrtke Microchip. Protokol je nastao zbog potrebe
umreavanja velikog broja ureaja (mogue umreavanje
vie od 65 000 vorova). Izmeu njih se prenosi malo
podataka, a primjena zahtijeva veliku energetsku
autonomiju ureaja i malu potronju. Tipini primjeri
primjene su beine mree osjetila, kontrolne mree,
prikupljanje medicinskih podataka i slino. ZigBee
standard razvila je organizacija ZigBee Alliance, udruga
tvrtki osnovana 2002. godine. Cilj im je zajednika
izrada javnog svjetskog standarda koji bi omoguio
stvaranje pouzdanih, beino povezanih elektronikih
proizvoda male potronje i male cijene.
Protokolni stog ZigBee temelji se na IEEE standardu

koji, po razini funkcionalnosti, definira dva razreda
ureaja: ureaj s potpunom funkcionalnou (eng. Fully
Functional Device - FFD) i ureaj s ogranienom
funkcionalnou (eng. Reduced Functional Device RFD). Ureaj tipa FFD je uglavnom spojen na neki stalni
izvor napajanja, dok je RFD profil namijenjen energetski
samostalnim ureajima. On ima neko vlastito autonomno
napajanje te je kao takav ogranien u energetskom smislu
i funkcijama u mrei.
75
ISSN 1864-6168
lanove ipak moraju ii kroz nadreeni ureaj RFD
lana. Prednosti ove topologije su smanjenje kanjenja
poruka i poveanje otpornosti mree od kvarova na
vorovima.
Ureaji u ZigBee mrei posjeduju jedinstvenu adresu
irine 64 bita, a postavlja je proizvoa ureaja. Nakon
to se ureaj prijavi koordinatoru, on ga upie u tablicu u
memoriji u kojoj se 64-bitnoj adresi pridruuje kratka,
16- bitna adresa. Na taj nain ureaji unutar mree mogu
komunicirati pomou 16-bitnih adresa. Koordinator
omoguuje i komunikaciju ureaja iz mrea s razliitim
mrenim identifikatorima, dakle komunikaciju izmeu
dvije neovisne ZigBee mree. U tom se sluaju ureaji
moraju adresirati pomou jedinstvenih 64-bitnih adresa.
Ureaj pristupa mediju prema CSMA-CA protokolu.
Postoje dvije vrste mehanizma pristupa: mrenim
signalom (eng. beacon) i bez mrenog signala (eng. nonbeacon).
Za pristup mediju bez mrenog signala upotrebljava se
CSMA-CA bez vremenskih isjeaka (eng. time slots).
Nakon to se krajnji ureaji prijave koordinatoru i na taj
se nain uspostavi mrea, oni se "natjeu" za koritenje
prijenosnog medija
prema protokolu CSMA-CA.
Drugim rijeima, koordinator itavo vrijeme eka hoe li
krajnji ureaj od njega traiti neku aktivnost. Zbog toga
koordinator mora itavo vrijeme biti aktivan i tako se
tedi energija u krajnjim vorovima. Ovakvo
funkcioniranje mree neprikladno je za ureaje ije
aplikacije zahtijevaju brzo reagiranje, tj. zahtijevaju
iznimno mala kanjenja i veliku propusnost. Koordinator
kod ovakvog tipa mree nije napajan iz baterije, dok
krajnji ureaji jesu. Problem se rjeava kod naina rada s
mrenim signalom.
Slika 1. Topologije ZigBee protokolnog stoga
Ureaji se dijele i prema ulozi u mrei. Tako imamo:

koordinator (eng. coordinator), usmjeriva (eng. router) i
krajnji ureaj (eng. end device). Ureaj tipa koordinator
je po svojoj funkcionalnosti uvijek ureaj tipa FFD.
Njegov zadatak je izvoenje inicijalnih akcija i
uspostavljanje veze izmeu ostalih vorova u mrei.
Koordinator moe sluiti i kao izlaz prema nekoj drugoj
vrsti mree (LAN, GSM). Pravilo koje ZigBee mrea
mora slijediti je da u svakoj mrei moe postojati samo
jedan koordinator.
U mreama s mrenim signalom, vorovima je

omogueno slanje poruka u prije odreenim vremenskim
isjecima. Koordinator periodino odailje nadzorni
okvir (eng. superframe) koji se identificira kao okvir
mrenog signala, te se svi vorovi u mrei moraju
sinkronizirati s tim okvirom. Svakom voru dodjeljuje se
garantirani vremenski isjeak (eng. Guaranteed Time
Slot, GTS) unutar nadzornog okvira, tijekom kojega mu
je doputeno slanje i primanje svojih podataka. Nadzorni
okvir takoer moe sadravati nedodijeljene isjeke
tijekom kojih se svi vorovi natjeu za pristup kanalu.
Sama komunikacija u ZigBee mrei moe se podijeliti na
tri vrste prijenosa podataka: od krajnjeg ureaja prema
koordinatoru, od koordinatora prema krajnjem ureaju i
izmeu dva krajnja ureaja.
Ureaj tipa usmjeriva je takoer uvijek FFD ureaj.

Njegova uloga u mrei je ta da poveava domet i broj
moguih vorova u mrei. On moe imati i nadzornu i/ili
upravljaku funkciju. Broj usmjerivaa u mrei je
proizvoljan.
Krajnji ureaj je uglavnom RFD, ali moe biti i FFD
ureaj. Na njemu su uglavnom smjetena osjetila ili neke
upravljake jedinice.
Mrene topologije koje se mogu postii upotrebom
ZigBee protokola su zvijezda (eng. star network
configuration), stablo (eng. cluster tree topology) i
isprepletena mrea (eng. mesh network), a prikazane su
na slici 1. Mrena konfiguracija zvijezda sastoji se od
jednog koordinatora i jednog ili vie krajnjih ureaja. U
zvijezdi svi krajnji ureaji komuniciraju samo s
koordinatorom. Ukoliko krajnji ureaj eli poslati
podatke drugom krajnjem ureaju, podaci se prvo alju
koordinatoru koji ih zatim prosljeuje primatelju. Kod
konfiguracije stabla krajnji ureaji se mogu spojiti na
koordinator ili na usmjeriva. Dodavanjem usmjerivaa u
mreu, krajnji ureaj ne mora biti u dometu koordinatora.
Konfiguracija isprepletene mree slina je konfiguraciji
stabla. U konfiguraciji isprepletene mree umjesto da se
prati strukturu stabla FFD lanovi mogu usmjeravati
poruke direktno drugim FFD lanovima. Poruke za RFD
Kod prijenosa podataka od krajnjeg ureaja prema

koordinatoru, u mrei u kojoj se koristi mreni signal,
ureaj se CSMA-CA metodom redovito sinkronizira s
koordinatorom. Potvrdu prijema koordinator alje samo
ako ureaj to trai. U mrei koja ne koristi mreni signal,
ureaj alje podatke im se oslobodi kanal. Potvrda
prijema je takoer opcionalna.
Ukoliko koordinator mrenom zrakom treba poslati
podatke nekom krajnjem ureaju, on u sadraju mrene
zrake obavjetava ureaj da ima podatke za njega. Ureaj
76
ISSN 1864-6168
sloju kako bi se zavrila procedura pozvana primitivom
indikacije. Primitivi potvrde prenose se od N-tog sloja Ntom korisniku kako bi se prenijeli rezultati jednog ili vie
povezanih prethodnih uslunih zahtjeva.
tada koordinatoru alje poruku sa zahtjevom za slanje

podataka. Tako pokazuje da je aktivan i spreman za
primanje podataka. Koordinator zatim potvruje primitak
zahtjeva za slanjem podataka i alje podatke ureaju.
Opcionalno je slanje potvrde o primitku koju alje ureaj.
Kod slanja podataka od koordinatora prema krajnjem
ureaju u mrei bez mrene zrake, koordinator mora
ekati da ureaj poalje zahtjev za podacima. Ako ureaj
zatrai podatke, a koordinator nema nikakve podatke za
poslati tom ureaju, alje mu poruku potvrde primitka u
kojoj javlja da nema poruka za njega, ili alje
podatkovnu poruku bez korisnog sadraja (eng. zerolength payload).
Fiziki sloj (eng. physical layer, PHY) odgovoran je za

aktiviranje radija koji alje ili prima pakete. Takoer bira
frekvenciju kanala i provjerava da komunikacijski kanal
nisu trenutano zauzeli drugi ureaji u mrei.
Sloj za pristup mediju (MAC Medium Access Layer)
zaduen je za pristup fizikom sloju, za generiranje i
sinkroniziranje na mrenu zraku, pokretanje koordinatora
i za generiranje identifikatora osobne mree (eng.
Personal Area Network Identinfier, PAN Id), za
odreivanje i izvravanje GTS-a, koritenje CSMA-CA
mehanizma za pristup kanalu te za uspostavljanje veze
izmeu MAC slojeva na razliitim vorovima. Tako bi se
ostvarila pouzdana komunikacija izmeu dva susjedna
vora u mrei. Funkcionalnost ureaja je definirana na
ovom sloju.
Mreni sloj (eng. network layer, NWK) je zaduen za
pravilno formiranje mrene topologije, za konfiguriranje
ureaja, ukljuivanje i iskljuivanje vora s mree, za
dostavljanje poruke pravom odreditu, pravilno
adresiranje, otkrivanje susjedstva i pravih putova izmeu
dva vora, te za prosljeivanje i primanje podataka od
aplikacijskog i MAC sloja. Mreni sloj podrava
usmjeravanje poruka (eng. routing), odnosno formiranje
optimalne mrene topologije. Ove dvije funkcije su
glavne znaajke ZigBee protokola. Funkcija ureaja je
definirana na mrenom sloju.
Slika 2. Arhitektura stoga ZigBee protokola
Najvii sloj Zigbee protokolnog stoga sastoji se od

aplikacijskog okvira (eng. Application Framework),
objekta ZigBee ureaja (eng. ZigBee Device Object,
ZDO) i podsloja aplikacijske podrke (eng. Application
Support Sublayer, APS).
Kod prijenosa podataka izmeu dva krajnja ureaja,

svaki ureaj moe komunicirati s bilo kojim drugim
ureajem u mrei. Kako bi ureaji efikasno komunicirali,
tijek podataka bi trebao biti kontinuiran ili se mora
meusobno sinkronizirati. U prvom sluaju ureaj alje
podatke koristei CSMA-CA bez vremenskih isjeaka, a
u drugom sluaju potrebno je postii sinkronizaciju, a te
mjere nisu dio IEEE 802.15.4 standarda.
Aplikacijski okvir prua okruenje za razvoj krajnje

korisnike aplikacije te opisuje kako izraditi aplikacijski
profil na ZigBee protokolnom stogu, kako bi se osiguralo
da se profili mogu generirati na dosljedan nain.
Aplikacijski profili omoguavaju korisniku aplikacijskog
koda da alje naredbe i upite. Aplikacijski profil je skup
opisa ureaja u mrei, suelja i poruka koje se alju meu
ureajima. Postoje dvije vrste profila: javni i privatni.
Javni profil definira ZigBee Alliance te se koristi kako bi
se osigurala interoperabilnost proizvoda koji su izraeni
po nekom javnom profilu, to znai da imaju zajedniki
komunikacijski mehanizam. Privatni profil definira
pojedina tvrtka ili skupina tvrtki i namijenjen je za
upotrebu u zatvorenom sustavu gdje interoperabilnost
nije potrebna. Sastavni dio profila su atributi. To su
podaci koji se alju meu ureajima kao to su npr.
poloaj sklopke ili oitanje mjernog ureaja. Unutar
profila, svakom atributu je dodijeljen jedinstveni 16-bitni
identifikator Attribute ID. Atributi su grupirani u
skupine atributa (eng. cluster). Svakoj skupini atributa je
takoer dodijeljen jedinstveni 16-bitni identifikator
Cluster ID.
3. ARHITEKTURA STOGA ZIGBEE

PROTOKOLA
Slika 2. prikazuje arhitekturu stoga ZigBee protokola.
Stog je podijeljen u slojeve koji su meusobno povezani
podatkovnim i upravljakim servisnim pristupnim
tokama (eng. Service Access Point SAP), preko kojih
komuniciraju primitivima.
Komunikacija izmeu susjednih slojeva obavlja se
ZigBee primitivima, koji svojim parametrima opisuju
uslugu koju je potrebno pruiti. Svaki usluni primitiv
moe imati proizvoljan broj parametara koji prenose
informaciju potrebnu za pruanje usluge. Primitivi su
podijeljeni u etiri vrste: zahtjev, indikacija, odgovor i
potvrda. Primitivi zahtjeva prenose se od N-tog korisnika
(aplikacijskog objekta) do N-tog sloja kao zahtjev za
ukljuivanjem usluge. Primitivi indikacije prenosi se od
N-tog sloja do N-tog korisnika kako bi ukazala na
dogaaj u N-tom sloju vaan za N-tog korisnika.
Primitivi odgovora prenose se od N-tog korisnika N-tom
Aplikacijski objekt je softver u krajnjoj toki (eng.

endpoint) koji upravlja ZigBee ureajem. Jedan ZigBee
77
ISSN 1864-6168
vor moe imati i do 240 krajnjih toaka. Svaki
aplikacijski objekt spojen je na jednu krajnju toku, od 1
do 240 (krajnja toka 0 rezervirana je za objekt ZigBee
ureaja (ZDO)).
radu koriten je prevoditelj C18. Kompletan izvorni kd

ZigBee stoga tvrtke Microchip dostupan je svima i
slobodno se moe skinuti na internet stranici tvrtke
Microchip u obliku instalacijske datoteke. Verzija stoga
koritena u ovom radu je v2.0-2.6.a.
ZDO definira ulogu ureaja unutar mree (koordinator,

usmjeriva ili krajnji ureaj), pokree i/ili odgovara na
zahtjeve za vezanje ili otkrivanje mree i uspostavlja
sigurnu vezu izmeu ureaja u mrei. Takoer prua
bogati set upravljakih naredbi definiranih u profilu
ZigBee ureaja. ZDO je uvijek u nultoj krajnjoj toki.
ZDO upravljaka osnova (eng. ZDO Management Plane)
potpomae pri komunikaciji izmeu APS I NWK slojeva
sa ZDO. Omoguava ZDO-u da pomou poruka iz
profila ZigBee ureaja rjeava zahtjeve aplikacija za
pristupom mrei i zatitom.
Nakon instalacijskog procesa, na mjestu koje smo

odabrali prilikom instalacije nalazi se direktorij
"Microchip
Solutions''
s
poddirektorijem
''ZigBee2006Res'', u kojem je instaliran i program
ZENA. On slui za podeavanje postavki stoga i za
analiziranje ZigBee mrea, za to je potreban dodatan
hardver. Izvorine datoteke stoga ZigBee protokola
nalaze se u mapi ''Microchip''. Datoteke koje se nalaze u
ovoj mapi ne smiju se mijenjati jer bi to utjecalo na
pravilan rad samog stoga. U mapama ije ime poinje s
''DemoPIC'' nalaze se izvorine datoteke za pokazne
ZigBee ureaje (koordinator, usmjeriva, RFD). Broj 18
ili 24 u nazivu mape oznaava kojoj je porodici PIC
mikrokontrolera namijenjen izvorini kod koji se nalazi u
njemu.
Podsloj aplikacijske podrke (APS) odgovoran je za

pruanje podatkovnih usluga profilima aplikacija i
ZigBee ureaja. Takoer prua upravljake usluge za
odravanje veze i spremanje same tablice veza.
Zatita je vaan faktor u svim beinim mreama pa
tako i u ZigBee mreama. U beinoj mrei poslane
poruke mogu primati svi ureaji u dometu, ukljuujui i
uljeza. Dva su glavna problema sigurnosti beinih
mrea. Prvi je povjerljivost podataka. Ureaj uljez moe
priskrbiti osjetljive podatke jednostavno sluajui
poslane poruke. Taj problem rjeava enkripcija poruka.
Algoritam enkripcije mijenja poruku koristei se nizom
bitova poznatih kao zatitni klju, te e samo ureaj
kojemu je poruka namijenjena moi obnoviti originalnu
poruku. IEEE 802.15.4 standard podrava standard
napredne enkripcije (eng. Advanced Encryption
Standard, AES) za enkripciju odlaznih poruka. Drugi
problem sigurnosti je mogunost ureaja uljeza da
promijeni i ponovo poalje neku od prijanjih poruka,
ak i ako su poruke kriptirane. Dodavanje koda
cjelovitosti poruke (eng. message integrity code, MIC)
svakom izlaznom okviru omoguuje primatelju spoznaju
je li poruka promijenjena u tranzitu. Ovaj proces naziva
se autentifikacija podataka. Dio stoga odgovoran za
zatitu naziva se pruatelj usluge zatite (eng. Security
Service provider, SSP) te se pokree i usklauje preko
ZDO. Sadri sigurnosne mehanizme za slojeve koji se
koriste enkripcijom (NWK i APS).
Slika 3. Izgled projekta koordinatora

Vano je spomenuti kako se ovim radom prikazuju samo
osnove komunikacijske mogunosti izmeu dva ZigBee
ureaja, koordinatora i RFD ureaja na PIC
mikrokontroleru iz serije 18. Mikrokontroler koji se
koristi je mikrokontroler tvrtke Microchip s oznakom
18F4620.
Vezivanje (eng. binding) je zadatak stvaranja logikih

veza izmeu aplikacija koje su povezane. Na primjer,
ZigBee ureaj spojen sa svjetiljkom je logiki povezan s
drugim ZigBee ureajem spojenim prekidaem koji
upravlja svjetiljkom. Informacije o tim logikim vezama
pohranjene su u tablici veza (eng. binding table). ZigBee
protokol prua podupire stvaranje i odravanje tablice
veza u aplikacijskom sloju. Ureaji logiki vezani u
tablici veza zovu se vezani ureaji (eng. bound devices).
U mapama ''DemoPIC18Coordinator'' i ''Demo

PIC18RFD'' nalaze se datoteke specifine za
koordinatorski, odnosno RFD vor, te datoteka projekta
za svaki vor napravljena u Microchipovoj MPLAB
razvojnoj okolini, DemoPIC18Coordinator.mcp i
DemoPIC18RFD.mcp. Otvaranjem datoteke otvara se
projekt u MPLAB razvojnoj okolini kako je pokazano na
slici 3. Mape u projektu nazvane ''ZigBee2006Res''
sadre izvorine datoteke i datoteke zaglavlja stoga.
Pozornost e se posvetiti glavnim izvorinim datotekama
Coordinator.c, odnosno RFD.c, koje su ujedno jedina
razlika u sadraju projekata koordinatora i RFD lana. U
tim datotekama se postavlja hardver i softver, a tu je i
glavna petlja. Inicijalizacija hardvera podrazumijeva
inicijalizaciju SPI komunikacije i SPI pinova,
odreivanje smjerova komunikacije na svim koritenim
noicama mikrokontrolera i provjeru koritenog
4. IMPLEMENTACIJA ZIGBEE
PROTOKOLA TVRTKE MICROCHIP
Tvrtka Microchip je za komunikaciju ZigBee protokolom
razvila protokolni stog koji je izraen u Microchipovoj
razvojnoj okolini MPLAB IDE u programskom jeziku C.
eli li se razvijati softver za mikrokontrolere s podrkom
za ZigBee protokol, na raunalu treba imati instaliranu
razvojnu okolinu MPLAB IDE s odgovarajuim
programskim prevoditeljem (eng. compiler). U ovom
78
ISSN 1864-6168
primopredajnika.
Softverska
inicijalizacija
podrazumijeva pokretanje samog protokolnog stoga
pozivom funkcije ZigBeeInit().
2.
3.
while (1) {
CLRWDT();
ZigBeeTasks( &currentPrimitive );
ProcessZigBeePrimitives();
ProcessNONZigBeeTasks();
}
4.
Slika 4. Glavna petlja programa koji koristi ZigBee

protokolni stog tvrtke Microchip
5.
Nakon obavljenih poetnih inicijalizacija, program ulazi

u glavnu, beskonanu petlju prikazanu na slici 4. U
glavnoj petlji prvo se resetira broja WDT funkcijom
CLRWDT(). Funkcijom ZigBeeTasks pokree se rad
stoga koji obrauje prethodno odabran primitiv. Pri
prvom prolasku kroz petlju nema primitiva za obradu, pa
je trenutni primitiv (eng. current primitive)
NO_PRIMITIVE. Nakon zavretka obrade primitiva,
potrebno
je
za
sljedei
primitiv
odabrati
NO_PRIMITIVE, kako bi se izbjegla beskonana petlja.
ProcessZigBeePrimitives() funkcijom odreuje se
sljedei primitiv koji stog treba obraditi. Pozivom
funkcije ProcessNONZigBeeTasks() izvravaju se zadaci
koji nisu vezani uz sam ZigBee protokol.
Zakljuavanje sustava funkcijom ZigBeeBlockTx(),

tako da daljnji pozivi funkcije ZigBeeReady()
vraaju vrijednost FALSE.
Spremanje sadraja poruke u TxBuffer polje,
koristei TxData za indeksiranje kroz polje. Kada je
spremanje zavreno, TxData mora pokazivati na
prvu lokaciju poslije poruke (tj. TxData jednak je
duini poruke).
Unoenje
parametara
APSDE_DATA_request
primitiva.
Postavljanje
APSDE_DATA_request
kao
trenutanog primitiva i pozivanje funkcije
ZigBeetasks().
Poruke se alju uobiajeno na jednom od dva mjesta: u

obradi APSDE_DATA_indication kao odgovor na
primljenu poruku, ili u obradi NO_PRIMITIVE kao
odgovor na aplikacijski dogaaj. Status poslane poruke
vraa se preko APSDE_DATA_confirm primitiva. Ako
slanje poruke ne uspije, ono se ponavlja onoliko puta
koliko je odreeno parametrom apscMaxFrameRetries.
case APSDE_DATA_indication:
{
switch(
params.APSDE_DATA_indication.DstEndpoint){
//
case 33:
stanje = APLGet;
break;
//
}
APLDiscardRx();
}
if (ZigBeeReady()) {
ZigBeeBlockTx();
TxBuffer[TxData++] = broj;
params.APSDE_DATA_request.DstAddrMode
= APS_ADDRESS_16_BIT;
params.APSDE_DATA_request.DstAddress.Shor
tAddr.v[1] = 0x79;
params.APSDE_DATA_request.DstAddress.Shor
tAddr.v[0] = 0x6F;
currentPrimitive = APSDE_DATA_request;
}
Slika 6. Primjer primanja poruke

Slika 6. prikazuje primjer primanja poruke. Stog
obavjetava aplikaciju o primljenoj poruci preko
APSDE_DATA_indication primitiva. Aplikacija zatim
provjerava kojoj je krajnjoj toki poruka namijenjena. U
ovom primjeru provjeravamo krajnju toku 33. Ako je
poruka namijenjena za krajnju toku 33, funkcijom za
pribavljanje sljedeeg bajta poruke APLGet upisuje se
poslana poruka u varijablu stanje. Ovdje je poslan samo
jedan bajt, pa je cijela poruka primljena. Nakon obrade
trenutane poruke potrebno je pozvati funkciju
APLDiscard, kojom se odbacuje primljena poruka.
Slika 5. Primjer slanja poruke

Proces formiranja ili spajanja na mreu inicira se u
NO_PRIMITIVE rukovanju primitivama. Ako je ureaj
koordinator koji nije formirao mreu, on to pokuava
slanjem
NLME_NETWORK_FORMATION_request
primitiva. Ako ureaj nije koordinator i trenutano nije u
mrei, on se pokuava spojiti na mreu. U sluaju da je
ureaj ve prije bio u mrei, pokuat e se spojiti tako da
alje NLME_JOIN_request s parametrom RejoinNetwork
postavljenim na TRUE. Ukoliko ne uspije, ili ako ureaj
nije bio prije u mrei, pokuat e se spojiti kao novi vor.
Prvo alje NLME_NETWORK_DISCOVERY_request da
otkrije koje su mree dostupne. Nakon toga aplikacijski
kod odabire jednu od pronaenih mrea i pokuava se
spojiti
slanjem
NLME_NETWORK_JOIN_request
primitive s parametrom RejoinNetwork postavljenim na
FALSE.
Nakon zavretka izrade programskog koda, treba

prilagoditi postavke stoga za namjenu koju smo odredili
ureaju. Postavke stoga zapisane su u datotekama
zigbee.def, myZigBEE.c i zLink.lkr. Prilagoavanje
postavki se radi stvaranjem novih datoteka pomou alata
za podeavanje postavki stoga (eng. Stack Configuration
Tool). Alat se nalazi u sklopu programa za analizu
beinih mrea ZENA (eng. ZENA Wireless Network
Analyzer), koji je instaliran zajedno sa stogom i nalazi se
u poddirektoriju ''ZigBee2006Res''. Tim programom se
takoer moe analizirati beina mrea zasnovana na
IEEE 802.15.4 standardu. Da bi se to ostvarilo, potreban
je dodatan Microchipov sklop.
ZigBee protokolni stog omoguava istodobno jednu

izlaznu poruku u aplikacijskom sloju. Slika 5. prikazuje
kd kojim se alje poruka:
1. Je li aplikacijski sloj spreman za novu izlaznu
poruku provjerava se utvrivanjem da li je povratna
vrijednost funkcije ZigBeeReady() TRUE.
79
ISSN 1864-6168
6. ZAKLJUAK
Ovaj rad daje osnovne podatke o ZigBee protokolu pa su
objanjeni principi slanja i primanja poruka, kao i
postupci koje je potrebno obaviti prilikom ostvarivanja
ZigBee vorova. Rad je podloga za daljnje prouavanje
mogunosti ZigBee protokola te njegove primjene u
konkretnim ureajima.
Kako je primarna svrha rada uvod u prijenos podataka
ZigBee mreom, sigurnosni aspekti prijenosa podataka
ZigBee nisu opisani. Isto tako, koritenje ZENA
programskog alata za prilagoavanje postavki stoga nije
detaljnije opisano, zbog toga jer detaljan opis prelazi
okvire ovog rada. Potrebno je istaknuti kako ZENA
programski alat tvrtke Microchip uz pomo popratnog
ZENA sklopa slui i za analizu mrea, to je, uz zatitu
podataka koji se prenose, vrlo vano u uspostavi
kvalitetne i funkcionalne mree.
Slika 7. Povezivanje hardvera tipinog ZigBee ureaja
5. HARDVER ZIGBEE UREAJA

Za izradu tipinog vora ZigBee mree pomou stoga
tvrtke Microchip potrebne su sljedee komponente:
Mikrokontroler tvrtke Microchip sa SPI sueljem
Microchipov
primopredajnik
MRF24J40
s
potrebnim vanjskim komponentama
PCB ili monopolna antena
Vanjski serijski EEPROM (ukoliko memorija samog
mikrokontrolera nije dovoljna)
7. LITERATURA
[1] MICROCHIP: AN965, "Microchip Stack for the
ZigBee Protocol", 2007.
[2] Farahani S., "ZigBee Wireless Networks and
Transceivers", Newnes, 2008.
[3] MICROCHIP: "MRF24J40 Data Sheet", 2006.
[4] MICROCHIP: "MRF24J40MA Data Sheet", 2008.
[5] MICROCHIP: "ZigBee Quickstart Guide", 2008.
[6] MICROCHIP: "ZENA Wireless Network
Analyzer User's Guide", 2008.
Slika 8. Smjerovi komunikacije PIC-a i primopredajnika

Slika 7. prikazuje nain na koji su meusobno povezane
komponente. Mikrokontroler je spojen s MRF24J40
primopredajnikom putem SPI sabirnice i nekoliko
diskretnih
upravljakih signala. U toj vezi
mikrokontroler se ponaa kao SPI nadreeni (eng.
master), a MRF24J40 kao SPI podreeni (eng. slave)
ureaj. SPI veza i smjerovi prikazani su na slici 8.
Slika 9. Dijagram pinova MRF24J40MA

Osim samog MRF24J40 ipa moe se koristiti i gotov
modul MRF24J40MA, koji na sebi ima integrirani
kristal, unutarnji regulator napona, MRF24J40 ip s
pripadajuim strujnim krugom i PCB antenu. Modul radi
u nelicenciranom frekvencijskom pojasu od 2.4 GHz-a.
Za napajanje modula potreban je istosmjerni napon od
3.3V. Dijagram pinova modula prikazan je na slici 9.
80
ISSN 1846-6168
ELEKTRONIKI SUSTAVI U AUTOMOBILU

umiga I.1, Horvat M.1
1
Saetak: Elektronika u automobilima je svakim danom
sve sloenija. Ovaj rad daje pregled osnovnih
elektronikih sustava automobila i njihovu meusobnu
povezanost. Da bi prikaz bio to jednostavniji, pojedini
elektroniki sustavi u automobilu prikazani su pomou
blokova u obliku crnih kutija.
stanje spremnika za gorivo, ispravnost senzora), koje se

zatim obrauju u sredinjoj mikroprocesorskoj jedinici za
upravljanje (ECU). Ta sredinja jedinica je povezana s
drugim upravljakim jedinicama, ako ih automobil
posjeduje. Npr. za sustav protiv blokiranja kotaa - ABS
(njem. Antiblockiersysteme), elektroniki program
stabilnosti
- ESP (njem. Elektronisches Stabilittsprogramm), alarm,
centralno zakljuavanje. Oni meusobno komuniciraju
preko CAN (eng. Controller Area Network) sabirnice
(slika 2.).
Kljune rijei: elektronika u automobilu, Motronic

sustav, upravljaka jedinica (ECU), upravljanje
motorom, senzori, dijagnostika
Abstract: Nowadays, electronics in cars is getting more
complicated and complex. This paper provides an
overview of basic electronic systems in cars and their
interconnection. For a simpler presentation, some
electronic systems in the car are presented with blocks in
the form of black boxes.
Key words: electronics in the car, Motronic system, the
control unit (ECU), engine control, sensors, diagnostics
1. UVOD
Na poetku razvoja automobili su bili sastavljeni samo
od mehanikih dijelova. Prvi elektrini dijelovi koji su se
upotrebljavali bili su niskonaponsko magnetsko paljenje
1897., visokonaponsko magnetsko paljenje te svjeice za
paljenje. Nakon toga dolazi do razvoja elektronikih
dijelova: akumulatora, razdjelnika, startera, svjetala,
trube, autoradija, pokazivaa smjera i dr. Danas je u
automobilu vie elektronikih dijelova nego mehanikih.
Tako postoji mnotvo senzora (senzor brzine vrtnje,
senzori temperature i dr.), klima ureaj, upravljaka
jedinica (ECU eng. Engine Control Unit), podizai
stakala, alarm itd. Svakim danom tehnologija ide sve
dalje i sve se vie koriste sloeniji sklopovi. Ve odavno
postoje tzv. pametni automobili koji pripremaju vozaa
i putnike na moguu nesreu i donose odluke u kritinim
situacijama.
Razvoj automobila proao je vie faza, od mehanikih
sustava preko mehaniko-elektronikih do dananjih
elektronikih sustava nadzora i upravljanja vozilom.
Slika 1. Model automobila

Preko CAN sabirnice komuniciraju svi povezani sustavi
u automobilu i sve informacije se iz upravljakih jedinica
za pojedine dijelove (ABS, ESP, Airbag) alju u sustav
upravljanja motorom, u glavnu
Slika 2. Povezanost sustava u automobilu preko CAN

sabirnice
upravljaku jedinicu. Ona obrauje te informacije i alje
povratne signale ostalim upravljakim sustavima kao i
izlaznim sustavima (aktuatorima izvrnim lanovima)
koji omoguavaju pokretanje vozila i vonju. Ti izvrni
lanovi alju sa svojih senzora povratne informacije u
upravljake jedinice te tako daju informacije o izvrenim
aktivnostima i radu automobila.
2. MODEL AUTOMOBILA
Openito se automobil kao sustav moe prikazati kao na
slici 1.
Ulazni sustav slui za prikupljanje informacija bitnih za
rad automobila (npr. poloaj bregaste osovine, radilice,
81
ISSN 1846-6168
Za spomenute funkcije dananji automobili koriste
Motronic sustav koji je primjenjiv ne samo na dizelske i
benzinske motore, ve i za plinske i motore s gorivim
elijama, kao i kod hibridnih vozila. U budunosti bi
Motronic sustav trebao automatski prepoznati kvarove i
tu informaciju poslati u servisnu radionicu.
Niskotlani sustav:
- elektrina pumpa za gorivo zajedno s filtrom za gorivo
- magnetski ventil s aktivnim ugljenom
- regulator pritiska goriva
- ventili za ubrizgavanje goriva.
Visokotlani sustav:
- visokotlana pumpa s integriranim ventilom za
upravljanje koliinom
- visokotlani sustav raspodjele goriva
- senzor pritiska goriva
- visokotlani ventil za ubrizgavanje goriva.
3. SUSTAV UPRAVLJANJA MOTOROM

Sustav upravljanja motorom moe se prikazati pomou
jednostavnog modela na slici 3.
Postoji vie vrsta izvedbe sustava za gorivo. Kada

automobil ne radi, nema kontakta, svi sustavi u njemu su
iskljueni. Prilikom prvog kontakta u autu poinje
inicijalizacija i provjera. Jedinica za upravljanje (ECU)
alje signal za ukljuivanje releja pumpe za gorivo.
Slijedi provjera signala iz senzora na motoru.
Provjeravaju se signali s radilice i/ili bregaste osovine.
Ako nema povratne informacije, tj. nema signala, znai
da se motor ne vrti. Jedinica za upravljanje (ECU) daje
signal za iskljuenje pumpe (releja pumpe). Ako signala
ima i odgovara obliku i vrijednosti koja se nalazi u
memoriji upravljake jedinice, pumpa nastavi raditi
(motor se vrti, tj. pokree se motor). Gorivo tada dolazi
dovodom do ventila za ubrizgavanje. Neki visokotlani
sustavi posjeduju dio za raspodjelu goriva koji slue za
njegovu ravnomjernu raspodjelu na sve ventile za
ubrizgavanje. Ventilom za ubrizgavanje tada upravlja
upravljaka jedinica koja alje u tono odreenom
trenutku signal za pojedini ventil, tj. za njegovo otvaranje
i zatvaranje, odnosno ubrizgavanje goriva. Vrijeme
ubrizgavanja i koliinu goriva proraunava upravljaka
jedinica. Regulator pritiska goriva slui kod sustava s
povratom goriva za regulaciju pritiska izmeu usisne
grane i sustava za gorivo. Omoguava povrat goriva s
ventila za ubrizgavanje natrag u spremnik za gorivo i
tako odrava konstantni pritisak na ventilima za
ubrizgavanje.
Slika 3. Sustav upravljanja motorom

Sastoji se od niza podsustava koji povezani daju
funkcionalnu cjelinu. Potrebni ulazni signali najee
dolaze iz senzora. Zatim odlaze u jedinicu za upravljanje
motorom koja ih obrauje prema definiranim
parametrima i daje upravljake signale za pojedine
izvrne lanove. Poveanje broja ulaznih signala
poveava i sloenost automobila, a samim tim poveava i
uinkovitost (smanjenje potronje, smanjenje tetnih
emisija plinova, poveanje udobnosti i sigurnosti vonje i
slino).
3.1. Sustav opskrbe gorivom
3.2. Sustav usisne grane
Sustav opskrbe gorivom pripada najvanijem sustavu

kod automobila. Bez goriva i opskrbe motora gorivom
nema pokretanja motora. Na slici 4. moe se vidjeti
shema tog sustava.
Usisna grana slui za opskrbu motora zrakom koji je

potreban za izgaranje goriva u motoru. Omjer mjeavine
goriva i zraka oznaava se s (lambda).
Slika 5. Sustav usisne grane

Senzori usisne grane i izvrni lanovi su:
- mjera mase zraka
- senzor temperature usisanog zraka
- kuite zaklopke zajedno s elektronikom pedalom za
gas (EGAS)
- senzor pritiska usisne grane
Slika 4. Sustav opskrbe gorivom

Postoje visokotlani i niskotlani sustavi za opskrbu
gorivom, a sastoje se od nekoliko vanih dijelova.
82
ISSN 1846-6168
Na svakom ulazu usisne grane nalazi se najprije filter
zraka. Najnoviji automobili imaju senzore koji
kontroliraju istroenost filtra i javljaju stanje jedinici za
upravljanje (ECU) jer noviji motori su osjetljivi na
estice iz zraka. Nakon toga dolazi mjera mase zraka.
Nekada su se koristili mjerai koliine zraka dok su
danas raireni mjerai mase zraka. Oni se esto izvode
zajedno sa senzorom za mjerenje temperature zraka.
Postoje dvije vrste mjeraa mase zraka: s vruim filmom
i vruom icom. Mjera mase zraka mjeri strujanje
svjeeg zraka u usisnoj grani. Uz pomo te struje mase
moe se odrediti parcijalni pritisak zraka u usisnoj grani.
Signal iz mjeraa mase zraka odlazi u upravljaku
jedinicu (ECU). Iz potpritiska koji vlada u usisnoj cijevi,
izmjerene usisne temperature zraka i broja okretaja
motora moe se preraunati masa zraka koja stoji na
raspolaganju za izgaranje u cilindru.
3.3. Ostali senzori sustava motora

Na slici 6. moe se vidjeti to su ostali senzori motora
koji su vani za ispravan rad.
Slika 6. Ostali senzori motora

Senzori motora imaju bitnu ulogu kod rada motora.
Prilikom davanja prvog kontakta i provjere upravljake
jedinice (ECU) cijelog sustava motora radi pokretanja
pumpe za gorivo, provjeravaju se signali iz senzora
radilice motora i bregaste osovine. Ako se motor pokree
(start), tada se motor poinje vrtjeti i senzori daju signale
(ovisno o nainu izvedbe i vrsti senzora). Za radilicu
motora karakteristini su izmjenini signali (nepravilni
sinusoidni signali), dok su za signal iz senzora bregaste
osovine karakteristini pravokutni signali. Senzori
bregaste osovine mogu biti induktivni senzori ili Hallovi
davai. Signale senzora obrauje upravljaka jedinica.
Ako su oba signala jednaka predefiniranim vrijednostima
koje su spremljene u memoriji, rad motora je ispravan.
Sustav motora usko je povezan sa sustavom opskrbe
gorivom i sustavom usisne grane, koji su potrebni za
pravljenje mjeavine zrak-gorivo. U motoru se mjeavina
zraka i goriva pali pomou iskre koja se dobiva izmeu
elektroda svjeica za paljenje. Kod Otto motora preteno
se koriste induktivni ureaji (sklopovi) za paljenje koji u
sebi pohranjuju elektrinu energiju u indukcijskom
svitku, bobini (njem. Zndspule) koja je potrebna kao
iskra za paljenje. Ta energija odreuje vrijeme kroz koje
se, strujom protjecana bobina, mora isprazniti (kut
zatvaranja). Prekid struje bobine kod nekog odreenog
kuta radilice (kut paljenja) dovodi do iskre koja pali
mjeavinu zraka i goriva. Sustavom za paljenje upravlja
mikroprocesorska jedinica za upravljanje (ECU). Kut
paljenja ima odluujui utjecaj na pogon motora. On
odreuje okretni moment, emisiju ispunih plinova i
potronju goriva.
Kut paljenja za odreeni moment nalazi se zapisan u
memorijskoj mapi mikroprocesorske jedinice za
upravljanje, a njegovim podeavanjem - mijenjanjem
njegove vrijednosti - postie se vea ili manja snaga
motora.
U sustavima s EGAS-om (EGAS - elektronika papuica

za gas), kod elektronikog upravljanja radom motora,
elektroniki ureaj za upravljanje upravlja leptir
zaklopkom koja je sa svojim pogonom, jednim
istosmjernim motorom i sa senzorom kuta leptir zaklopke
uvrena kao jedinstvena cjelina, oznaena kao ureaj
leptir zaklopke (njem. Drosselvorrichtung). Potrebno
otvaranje leptir zaklopke izraunava se u upravljakoj
jedinici motora (ECU) iz aktualnog stanja pogona motora
(broj okretaja motora, temperatura motora, itd.) i signala
koji dolaze s dva potenciometra privrenih na papuicu
za gas, odnosno senzora papuice za gas (njem.
Fahrpedalsensor). Dobiveni signal slui za upravljanje
leptir zaklopkom. Senzor kuta leptir zaklopke daje
povratnu informaciju trenutanog poloaja leptir
zaklopke i omoguuje tonije ugaanje njenog eljenog
poloaja. Redundancijski dvostruki potenciometri na
papuici i ureaju zaklopke su sastavni dijelovi EGAS
nadzornog koncepta. U sluaju da raunalo prepozna
poremeaj u nekome od podsustava upravljanja
motorom, leptir zaklopka preuzima vrstu poziciju koja
je definirana kao pogon u nudi (njem. Notlauf). Kod
Motronic sustava, upravljanje za EGAS je integrirano u
samoj jedinici za upravljanje (ECU), kao i upravljanje
paljenja, ubrizgavanja i druge dodatne funkcije. S EGASom se moe postii bolja smjesa zraka i goriva, tako da
odgovara sve stroim zahtjevima zakona o ispunim
plinovima.
Prazni hod motora i njegova regulacija su vani
imbenici kod ispravnog rada motora. Nakon to je
motor pokrenut (motor radi), on se vrti u praznom hodu.
Kod hladnog motora koristi se dodatni kliza za zrak koji
omoguava dovod zraka preko premosnice do motora i
tako omoguava povieni broj okretaja motora. Preko
podeavaa okretaja praznog hoda jedinica za upravljanje
upravlja elektromotorom koji odreuje koliinu zraka
koja se proputa. Kod motora sa sredinjim
ubrizgavanjem uz dodatni kliza zraka koristi se i
korani motor. Regulacija praznog hoda moe biti
izvedena posebno ili zajedno sa zaklopkom u kuitu
leptir zaklopke.
Senzor temperature motora i rashladne tekuine

spreavaju preveliko zagrijavanje motora. Kada motor
dosegne kritinu temperaturnu razinu, pokree se
predefinirani pogon u nudi i motor se ograniava na
jednu vrijednost broja okretaja i omoguuje kratkotrajnu
vonju. Nakon toga iskljuuje se i omoguuje hlaenje
motora bez optereenja. Senzor lupanja mjeri pomou
piezo-elektrinog efekta vibracije motora. Kod
poveanih vibracija motora upravljaka jedinica javlja
pojavu greke na motoru koja se treba otkloniti u servisu.
83
ISSN 1846-6168
On se koristi za reduciranje emisija NOx plinova i za
smanjenje potronje goriva. Lambda sonda mjeri udio
kisika u ispunom plinu te tako puta ostatke plina
ponovno u motor radi ponovnog izgaranja mjeavine
zraka i goriva. Ovisno o sustavu, iza katalizatora moe
se ugraditi dodatna sonda za reguliranje s dvije sonde te
za nadzor starenja katalizatora. Lambda sonda je jedini
ureaj koji za izlazni signal ima naponsku vrijednost 01V, dok svi ostali senzori imaju 0-5V ili 0-12V.
3.4. Senzori i sustavi izlazne grane

Podsustav izlazne grane je posljednji u koji se odnosi na
samo upravljanje motorom. Senzori izlazne grane prije
svega slue za smanjenje emisije tetnih (NOx) plinova,
za bolje sagorijevanje smjese zrak-gorivo i za smanjenje
potronje.
Izlazna grana se sastoji od senzora koji alju povratne
informacije:
- lambda sonda ispred katalizatora
- lambda sonda nakon katalizatora
- senzor temperature ispunog plina
- lambda sonda iza glavnog katalizatora
- ventil povrata ispunog plina (AGR).
3.5. Senzori i sustavi komfora

To su podsustavi i senzori koji nisu vezani za sam rad
motora, a slue za poveanje komfora. Neki od njih su:
- parkirni senzori
- senzori klima ureaj
- senzori auto-alarm
- tempomat
- lampica za signalizaciju greke
- elektronika blokada kretanja
Parkirni senzori
Prilikom ukljuenja iz senzora se emitira signal koji se
odbija od prepreke. Kada dostigne prepreku, signal se
odbija i vraa natrag u senzor te se u upravljakoj
jedinici parkirnih senzora izraunava udaljenost objekta
od automobila koja je ovisna o vremenu potrebnom da se
odaslani signal vrati do senzora.
Slika 7. Sustav motora sa senzorima
Slika 9. Princip rada parking senzora sa zvunom

signalizacijom [10]
Kada se energija goriva prenese na cilindar i obavi se

pretvorba energije, iz motora izlazi izgorjeli zrak. On u
sebi ima estice kisika koje se mogu ponovno vratiti i
izgorjeti. To omoguuje ventil za povrat ispunog plina
(AGR njem. Abgasrckfhrungsventil, EGR eng.
Exhaust Gas Recirculation) kojim upravlja upravljaka
jedinica.
U novije vrijeme se u vozila vie klase umjesto senzora

ugrauju kamere za vonju unatrag koje se ukljuuju
prilikom ubacivanje vozila u brzinu za vonju unatrag.
Klima ureaj
Klima ureaji rade na principu komprimiranja plina,
ime hlade zrak i isputaju ga preko ventilatora u vozilo.
Sadri senzore za temperaturu preko kojih dobiva
informacije o temperaturi izvan automobila. Na temelju
tih informacija se kod automatskih klima ureaja regulira
temperatura u unutranjosti automobila. Kod runih
klima ureaja korisnik sam odabire eljenu temperaturu
na koju eli ohladiti unutranjost automobila. Jedinica za
upravljanje obrauje informacije iz senzora temperature
te upravlja ventilatorima zaduenim za hlaenje.
Sustav klime u automobilu sadri senzore temperature
svjeeg zraka, vanjskog zraka, temperature prostora za
Slika 8. Sustav izlazne grane
84
ISSN 1846-6168
noge, izvrni lan za temperaturnu klapnu, upravljaku
jedinicu, senzor srednje temperature, releje i ventilatore
za hlaenje.
Tempomat
Tempomat ili sustav za odravanje brzine je ureaj koji
vozau omoguava odabir eljene brzine kretanja vozila,
koju vozilo bez njegove intervencije odrava neovisno o
uvjetima vonje (uspon, nizbrdica i sl.). Jednom kada
voza odabere brzinu kretanja, ovaj sustav kontrolirajui
snagu motora, odrava prije odabranu brzinu kretanja bez
ikakvih intervencija vozaa. Postoji vie naina izvedbe
tempomata. Neki automobili zbog sigurnosnih razloga
iskljuuju ureaj automatski ukoliko voza pritisne bilo
koju pedalu (gas ili konica). Drugi nain izvedbe je da
kod pritiska na pedalu gasa automobil ubrza. Nakon
putanja automobil se vraa na brzinu definiranu
tempomatom. Svim sustavima je zajedniko da se
iskljuuju pritiskom na konicu. Ureaj se moe
iskljuiti i za to predvienim gumbom smjetenim uz
upravlja, gdje ga se moe i ponovno aktivirati i podesiti.
Povezan je na glavnu upravljaku jedinicu vozila.
Auto-alarm
Danas je gotovo svaki drugi automobil opremljen
sofisticiranim senzorima, sirenama upozorenja i
sustavima za daljinsko upravljanje. Alarm je jedan ili
vie senzora povezanih na sirenu. Vrlo jednostavni
alarmi bi trebali imati prekidae u vozaevim vratima i
trebaju biti spojeni tako da se, kad netko otvori vrata,
oglasi sirena. Moderni auto-alarmi sastoje se od:
- mree senzora koje mogu ukljuivati prekidae,
senzore pritiska i senzore pokreta
- sirene, esto razliitih zvukova radi lakeg odabira i
raspoznavanja sirene vlastitog automobila
- radio-prijamnika koji omoguava beinu kontrolu
preko kljua
- pomonu bateriju tako da alarm moe raditi kada je
glavni akumulator odvojen
- raunalnu kontrolnu jedinicu koja nadzire sve elemente
i pokree alarm.
Kontrolna jedinica je u naprednim sustavima zapravo
malo raunalo iji je zadatak da zatvori prekidae koji
aktiviraju alarm, trubu, svjetla ili instaliranu sirenu kada
je odreeni prekida otvoren ili zatvoren. On se obino
spaja na glavni akumulator, ali esto ima i pomoni izvor
napajanja koje se ukljuuje kada netko prekine glavno
napajanje.
Elektronika blokada kretanja

Elektronika blokada kretanja danas se nalazi kod svih
novih vozila. To je mali sklop (modul) koji u sebi ima
pohranjen kd kljua. Prilikom stavljanja kljua u
kontakt bravu, iz njega se iitava kd koji se zatim
usporeuje s kodom u sklopu za elektroniku blokadu
(WFS njem Wegfahrspere). Ako su kodovi jednaki,
alje se signal koji doputa pokretanje automobila.
Elektronika blokada kretanja moe biti izvedena kao
zaseban sklop ili kao sklop integriran u samoj
upravljakoj jedinici (ECU). Elektronska blokada radi na
principu elektronskih, odnosno elektromagnetskih
prekidaa koji blokiraju odreene sustave motora. Kod
benzinskih motora se blokiraju dovod goriva i/ili
paljenje. Kod dizelskih se najee blokira dovod goriva
u visokotlanu crpku. Ove su blokade za provalnike
praktiki nepremostiva prepreka jer se mogu otvoriti
samo pametnim kljuem (smart key), elektronskim
sklopom koji ita elektronski kd i deblokira motor.
Vrsne su blokade opremljene procesorima s desecima
milijardi kombinacija i rotirajuim kodom, pa ih je
nemogue probiti.
4. OBRADA INFORMACIJA (ECU) I

KOMUNIKACIJA
4.1. Ureaj za upravljanje
Slika 10. Dijelovi auto-alarma [11]
Mikroraunala otvaraju velike mogunosti za upravljanje

i nadzor elektronikih sustava u osobnim vozilima.
Mnoge utjecajne veliine se istodobno prikupljaju i
paralelno obrauju. Raunalo dobiva elektronike signale
iz senzora, ocijeni ih i izraunava upravljake signale za
izvrne lanove (aktuatore). Raunalo Motronic
obuhvaa sve algoritme za upravljanje i nadzor nad
motorom (paljenje, pravljenje smjese zrak-gorivo, nadzor
sigurnosti itd.).
Senzor vrata moe se esto povezati s unutranjim

svjetlom. Prilikom otvaranja vrata, pali se svjetlo koje
koristi prekida u vratima. Spajanjem alarma u strujni
krug unutranjeg svjetla, moe se napraviti jednostavni
alarm. Mikrofon senzor koristi se za detekciju zvuka
(npr. lom stakla automobila). On mjeri strujanje i pritisak
zraka te ga pretvara u odreeni elektrini tok. Lom stakla
ima svoju frekvenciju koju mikrofon detektira i alje
odgovarajui elektrini signal u raunalnu jedinicu
alarma. Drugi nain detekcije otvaranja je mjerenjem
pritiska zraka u automobilu. ak kad i nema razlike
tlakova izmeu unutranjosti automobila i okoline,
prilikom otvaranja vrata stvara se mala promjena
pritiska.
Za raunala u automobilima se postavljaju visoki zahtjevi

prema optereenjima i ekstremnim uvjetima.
85
ISSN 1846-6168
Vee optereenje odreuju:
- ekstremne temperature okoline (u normalnom voznom
pogonu od -40 do +65+120 C)
- jake promjene temperature
- pogonske tvari (ulje, gorivo itd.)
- utjecaj vlage
- mehaniki utjecaji poput vibracija motora.
5. OSTALI SIGURNOSNI SUSTAVI U

AUTOMOBILU
5.1. ABS sustav
ABS (engl. Anti-lock Brake System, njem.
Antiblockiersysteme)
je
elektronsko-hidrauliki
mehanizam koji spreava blokiranje kotaa prilikom
koenja te tako skrauje zaustavni put i omoguuje
potpunu upravljivost automobila prilikom koenja.
Raunalo mora sigurno raditi kod pokretanja sa slabim

akumulatorom (npr. kod hladnog starta) i kod povienog
napona (javljaju se granine promjene napona
oscilacije). Takoer se postavljaju visoki zahtjevi za
neosjetljivou na elektromagnetske smetnje i
ograniavanje visoko-frekvencijskog zraenja signala
smetnji.
U automobilima postoji mnotvo sustava koji su

meusobno povezani i koji meusobno komuniciraju.
Omoguavanje povezanosti i komunikacije dovelo je do
razvoja posebnih mrea kojima se izmjenjuju podaci
izmeu raznih elektronikih sustava i aplikacija koje se u
njima vrte. U prolosti su se komponente meusobno
spajale icama, to je postalo problem kako je rastao broj
komponenata. Glavni problem je u poveanju mase
vozila, u smanjenju pouzdanosti i zauzimanju sve vie
prostora. Tako je oienje postalo najsloenija i
najskuplja komponenta u vozila. Dananje kontrolne i
komunikacijske mree se temelje na serijskim
protokolima pa se time uklonio problem sloenog
oienja. Godine 1998. Motorola je razvila kompletnu
automobilsku kontrolnu i informacijsku mreu temeljenu
na LAN tehnologiji. Njena ugradnja u tada novu klasu
BMW-a smanjila je teinu ukupnog oienja za 15
kilograma i poveala je uinkovitost.
Temeljni princip rada odnosi se na brzo stiskanje i

otputanje konica. Prvi takvi mehaniki sustavi poeli
su se ugraivati 60-tih godina prolog stoljea u teretna
vozila, dok su se u osobna radi masivnosti i neisplativosti
poela ugravati posljednjih 20-ak godina. Svi dananji
sustavi su elektroniki upravljivi. Moderna tehnologija
omoguava bra i kompleksna upravljanja sustavom
koenja i munjevito brzo reagiranje na sve signale broja
okretaja kotaa koji prikazuju tendenciju blokiranja. To
omoguuje i na skliskoj cesti snano koenje bez
zanoenja vozila i upravljivost istim.
Kod brzine vonje ispod 8km/h upravljaka jedinica
iskljuuje ABS radi omoguavanja zaustavljanja vozila.
Novija rjeenja integriraju regulaciju proklizavanja
kotaa ASR ( njem. Antriebsschlupfregelung) s ABS
sustavom.
ABS sustav sastoji se nekoliko vanijih dijelova. To su:
-upravljaka jedinica
-hidro-agregat s magnetskim ventilima
-koioni cilindar
-senzori vrtnje kotaa.
ABS sustav se moe prikazati jednostavnim blokovskim
prikazom (slika 11.). Sastoji se, kao i upravljanje motora,
od ulaznog sustava, obrade informacija i izlaznog
sustava.
Sredinom osamdesetih godina Bosch je razvio

komunikacijsku i informacijsku mreu za ugradnju u
vozila po imenu CAN. CAN je danas najrasprostranjenija
mrea s vie od 100 milijuna komada ugraenih u vozila
u Americi 2000. godine. Automobil moe imati dvije ili
vie CAN mrea kojima se prenose podaci razliitim
brzinama.
Slika 11. ABS sustav
4.2. Komunikacija
4.3. Dijagnostika
Veina ABS sustava regulira pritisak pojedine konice

preko magnetskih ventila. Magnetski ventili se upravljaju
preko ABS upravljake jedinice i reagiraju vrlo brzo
(vie puta u sekundi) na promjene broja vrtnje motora.
Pri tome se na pojedine konice kotaa dovedeni pritisak
zadrava, smanjuje ili poveava.
U veini sluajeva senzori broja okretaja sastoje se od
jednog namota sa stalnim magnetom i rade na istom
principu kao i generator. Signal koji daje je impulsnog
oblika (obino je to sinusoidalan signal). Prilikom
prolaska zubaca impulsnog kotaia izmeu magnetskog
polja, inducira se mali izmjenini napon. Inducirani
napon je proporcionalan brzini vrtnje kotaa.
U dananje vrijeme sve vea sloenost automobila i

njihovih sustava zahtijeva komunikaciju s ostalim
upravljakim ureajima drugih sustava preko CAN
sabirnice. Noviji automobili opremljeni su i On-Board
dijagnostikom, tj. mogu sami provjeriti cijeli sustav
vozila i javiti greku ako je nau, te o tome upozoriti
vozaa preko zaslona u vozilu.
86
ISSN 1846-6168
5.2. Elektroniki sustav stabilnosti (ESP/ESC)
6. ZAKLJUAK
ESP/ESC (njem. Elektronisches Stabilittsprogramm/

eng Electronic Stability Control,) je elektronski sustav za
poboljanje dinamike stabilnosti i upravljivosti, koji
koenjem pojedinim kotaima spreava zanoenje i
ispravlja putanju ve zanesenog automobila.
ESP uveo je revoluciju u postupak upravljanja. Mehanika
upravljaa i ovjesa te brojna elektronska logistika za
spreavanje
blokiranja
koenih
i
oteavanje
proklizavanja pogonskih kotaa osiguravaju optimalne
uvjete za upravljanje, ali ne mogu djelovati samostalno.
ESP sustavom upravlja mikroraunalo na temelju
informacija koje mjere odgovarajui senzori: zakrenutost
upravljaa, brzinu vrtnje svakog kotaa, uzdunu i bonu
brzinu automobila, uzduno i bono ubrzanje
automobila, a najvanija je brzina vrtnje automobila oko
vertikalne osi (yaw rate). Na temelju tih informacija
precizno se proraunava poloaj vozila u odnosu na
eljenu putanju te se aktivira povremeno koenje
pojedinih kotaa.
Sloeni
mikroelektroniki
sklopovi
doprinose
implementaciji elektronike u sve funkcije u
automobilu, tako da udio elektronike u dananjim
automobilima premauje 20% ukupne proizvodne cijene.
Procjenjuje se da je vie od 80% inovacija u
automobilskoj industriji bazirano na elektronikim
sustavima. Svrha ovog lanka je dati pregled
elektronikih sustava u suvremenom automobilu.
7. LITERATURA
[1] BOSCH Ottomotor-Managment (2. vollstndig
berarbeitete und erweiterte Auflage), Plochingen 2003
[2] BOSCH ESI[tronic] 2006/1, verzija programa 6.1.3.2
[3] AutoData Steuergerte-Prfwerte London 1999,
England
[4] AutoData ABS und ASR London 1999, England
[5] Anti-lock braking system - Wikipedia, the free
encyclopedia,
http://en.wikipedia.org/wiki/Anti-lock_braking_system
[6]
Electronic
Stability
Control
(ESC),
http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_Stability_Progra
m
[7] Controller Area Network (CAN) Diagnostics
http://www.aa1car.com/library/can_systems.htm
[8] Kako nastaje iskra za paljenje
http://www.oktani.com/akumulator.php
[9]
Alternator
and
Generator
Theory
http://www.rowand.net/Shop/Tech/AlternatorGeneratorT
heory.htm
[10] Backtracker
http://www.pickupspecialties.com/Back_up_pal/backtrac
ker_back_up_parking_sensor.htm
[11] How Car Alarms Work
http://www.howstuffworks.com/car-alarm.htm
[12] Autodata Klimaanlage London, 2001, England
5.3. Zrani jastuci (Airbag sustav)

Poetkom 80-tih godina sustav zranih jastuka poeo se
uvoditi kao dodatna oprema u luksuznim automobilima
vie klase i to u poetku samo za vozaa. Poetkom 90tih godina poinju se masovno ugraivati u vozila.
U meuvremenu razvili su se i zrani jastuci za
suvozaa, boni zrani jastuci, zrani jastuci za glavu
(tzv. zrane zavjese) te jastuci za koljena. Zajedno sa
zranim jastucima, razvijali su se i sigurnosni pojasevi.
Rade na mehanikom (preko opruge) ili na
pirotehnikom (pomou eksplozivne tvari) principu.
Funkcija zranih jastuka je prilikom udarca automobila
sprijeiti ozljeivanje vozaa, suvozaa i ostalih putnika
(ovisno o broju i vrsti zranih jastuka).
Sustav zranih jastuka moe se prikazati na jednostavan
nain prema slici 12.
Kontakt:
Tel: 098/467 761
ivan.sumiga@velv.hr
Slika 12. Blok shema Airbag sustava
Sustav zranih jastuka Airbag sastoji se od nekoliko
dijelova. To su:
- senzor sudara
- jedinica za upravljanje
- generator plina
- zrani jastuci
87
ISSN 1864-6168
MODERNIZACIJA POSTROJENJA UGRADNJOM

FREKVENTNIH PRETVARAA
Srpak D.1, Stankovi I. 1 Huek J.1
1
Saetak: U lanku je opisan nain rada postrojenja
Aertecnica,
predloene
izmjene
ugradnjom
frekvencijskog pretvaraa, te su opisane njegove
karakteristike i prednosti. Na kraju su izraunati godinji
trokovi potronje elektrine energije za EMP bez
ugraenog frekvencijskog pretvaraa, izraunati su
trokovi ugradnje frekvencijskog pretvaraa i ostalih
potrebnih elemenata. Izraunat je i rok povrata
sredstava kroz utede na odravanju i tednji elektrine
energije.
za proizvodnju kunog vakuuma za profesionalnu

upotrebu u industriji, talijanskog proizvoaa Aertecnica.
On je proizveden 1998. godine i instaliran je u tvornici
krutih lijekova Belupo d.d. Koprivnica.
2. OPIS POSTOJEEG SISTEMA I PREDVIENOG ZAHVATA MODERNIZACIJE

Sistem prikazan na slici 1. sastoji se od dva trofazna
asinkrona motora od 7.5 kW koji pogone turbine za
proizvodnju podtlaka u sustavu, spojenih prema shemi
(slika 2.). Otvaranjem jedne od prikljunica, ukljuuje se
motor 1 koji zadovoljava proizvodnju vakuuma za tri
troila, dok se prikljuenjem etvrtog ukljuuje drugi
motor i oni u paralelnom radu zadovoljavaju proizvodnju
vakuuma za est prikljuenih troila.
Nalog za ukljuenje ili iskljuenje drugog motora
proizlazi iz mjerenja podtlaka u sustavu. S obzirom na to
da su motori pokretani direktno (jednim sklopnikom),
mogue je ukljuenje samo 50% ili 100% kapaciteta
proizvodnje vakuuma. Za finiju regulaciju podtlaka
koriste se rasteretni ventili.
Kljune rijei: Elektromotorni pogon (EMP), frekventni

pretvara, zadavanje parametara
Abstract: The article describes how plant Aertecnica
works, presents the changes proposed by installing the
frequency inverter, and describes the characteristics and
advantages of the drive. Finally, there is the calculation
of annual cost of electricity consumption for the EMP
without the built-in frequency inverter, the cost
calculation of installation of the frequency inverter and
other necessary elements, and the calculated time of the
return of funds through savings on maintenance and
conservation of electricity.
Nakon ugradnje frekventnih pretvaraa mogla bi se

promjenom frekvencije regulirati koliina proizvedenog
podtlaka i ne bi bilo gubitaka na rasteretnom ventilu.
Ugradnja dva frekventna pretvaraa s kontinuiranim
promjenama frekvencije bila bi vea investicija. Sva
potrebna oprema bila bi nova, pa bi trebalo i dulje
vrijeme za povrat sredstava kroz utede (u odravanju,
elektrinoj energiji itd.).
Key words: Electric motor drive (EMP), frequency

inverter, making the parameters
1. UVOD
Razlog za rekonstrukciju starijih elektromotornih pogona
esto je njihova nemogunost da zadovolje vee zahtjeve
u proizvodnji, prestanak proizvodnje rezervnih dijelova,
nepravilan rad, velika potronja el. energije i dr. No to
nije razlog da industrijska postrojenja koja su ve
ugraena u tvornicama starosti desetak, dvadeset i vie
godina treba nuno zamijeniti novima i modernijima.
Njih se moe modernizirati uz odgovarajue statistike
isplativosti u kojima su detaljno spomenuti trokovi
ulaganja, te je izraunat rok povrata uloenih sredstava.
Kod modernizacije starijih postrojenja potrebno je
razmotriti koji nain upravljanja je optimalan da bi se
dobile potrebne funkcije, uz to manje izmjena. To je
posebno vano ako je rije o postrojenju koje treba
modernizirati u to kraem vremenu.
Konkretan sluaj na kojem e biti analizirana
modernizacija
postrojenja
zamjenom
direktnog
pokretanja s pokretanjem i upravljanjem pomou
frekventnog pretvaraa je elektromotorni pogon (EMP)
Slika 1. Mrea cjevovoda s prikljunicama i sredinjim

sistemom [4]
88
ISSN 1864-6168
Ugradnjom jednog frekventnog pretvaraa sa skokovitom
promjenom frekvencije (shema na slici 3.), to se moe
ostvariti s manje zahvata u postojei sistem upravljanja,
mogu se postii znaajne utede.
Iz elektrinih shema na slici 2. vidi se da se sklopnici
motora kompresora ukljuuju direktno nakon naredbe iz
PLC-a, jedan ili oba, ovisno o mjerenju podtlaka u
cjevovodu (ovisno o broju mjesta na kojima su
prikljueni potroai).
Tablica 1. Kombinacije vrijednosti izlaza iz PLC-a za

dobivanje traene snage motora
Q1
Q2
Q4
Q5
Q3
SNAGA
m1 = 40 %
m1 = 60 %
m1 = 80 %
m1 = 100 %
m1 40 % + m2 = 140 %
m1 60 % + m2 = 160 %
m1 80 % + m2 = 180 %
m1 100 % + m2 = 200 %
Prednost predloenog rjeenja je u tome to su zahvati u

automatici minimalni, a mogu se izvesti uz zastoj od dandva. Izmjene u programu programabilnog logikog
upravljaa (PLC-a) mogu se pripremiti unaprijed. Nakon
izmjena u oienju stavio bi se i testirao novi program,
ime bi se modernizirano (izmijenjeno) postrojenje
pustilo u pogon u vrlo kratkom vremenu.
Slika 2. Shema spoja motora i upravljanja motorima

kompresora zrara i pripadajuih ventilatora postojee
stanje [1]
Prema prijedlogu novog rjeenja upravljanja motorima
kompresora, jedan motor bi i dalje ostao spojen za
direktni start, dok bi se drugim upravljalo preko
frekventnog pretvaraa. Time bi uz pomo tri izlaza iz
PLC-a bilo ostvarivo 8 razliitih stupnjeva ukupne snage,
s tim da bi se kombinacijom programabilnih digitalnih
ulaza frekvencijskog pretvaraa realizirala etiri razliita
stupnja snage. Uz ukljuen ili iskljuen drugi motor
ostvarila bi se jo etiri stupnja snage (tablica 1.).
89
ISSN 1864-6168
Neizravni frekvencijski pretvara sastavljen je od
sljedeih sklopova (slika 4.):
Slika 4. Sklopovi frekvencijskog pretvaraa

Ispravlja (upravljivi ili neupravljivi) spaja izmjeninu
napojnu mreu s istosmjernim meukrugom. Ulaz
ispravljaa prikljuuje se na jednofaznu ili trofaznu
napojnu mreu. Na izlazu ispravljaa je pulzirajui
valoviti istosmjerni napon. Ispravljai koji se ugrauju u
frekvencijske pretvarae sastavljeni su najee od dioda,
tiristora ili od kombinacije dioda i tiristora. Neupravljivi
ispravljai sastavljeni su iskljuivo od dioda, upravljivi
od tiristora, a tzv. poluupravljivi ispravljai od
kombinacije tiristora i dioda.
Slika 3. Shema spoja motora i upravljanja motorima

kompresora zrara i ventilatora novo stanje
3. KARAKTERISTIKE FREKVENCIJSKIH
PRETVARAA
3.1. Svrha frekvencijskih pretvaraa
Prilikom direktnog uklopa na napojnu mreu asinkroni
motor uzima iz mree struju 57 puta veu od nazivne.
Velika potezna struja uzrokuje propad napona na mrei
koji moe onemoguiti pravilan zalet i moe ometati
ostale potroae na istoj mrei. Osim negativnog utjecaja
na mreu prilikom uklopa, potezna struja asinkronog
motora izaziva veliko termiko optereenje namota
motora i to naroito kaveza rotora. To je i razlog zbog
kojeg je broj zaleta (ili reverziranja) asinkronog motora
direktno spojenog na mreu ogranien u nekom
vremenskom intervalu, jer u protivnom moe doi do
oteenja motora. [5]
Potezna struja moe se smanjiti na nekoliko naina:
koritenjem preklopke zvijezda-trokut, koritenjem softstart ureaja ili pretvaraa napona i frekvencije. [5]
Osim potrebe za smanjenjem struje kod pokretanja, u
elektromotornim pogonima esto treba i mijenjati brzinu
vrtnje elektromotora. Nain promjene brzine vrtnje
elektromotora odreen je zahtjevima tehnolokog
procesa. Za promjenu brzine vrtnje asinkronih
elektromotora koriste se posebni ureaji energetske
elektronike, tzv. frekvencijski pretvarai koji se spajaju
izmeu elektromotora i elektrine mree. Frekvencijski
pretvarai pretvaraju napon konstantnog iznosa i
frekvencije elektrine mree u napon promjenjivog
iznosa i frekvencije. On mijenja brzinu vrtnje asinkronog
elektromotora na nain koji zahtijeva tehnoloki proces.
Istosmjerni meukrug slui za pohranu elektrine

energije. Iz njega motor uzima elektrinu energiju preko
izmjenjivaa. Ovisno o rjeenju ispravljaa, moe biti ili
strujni ili naponski. Strujni je samo s promjenjivom
strujom, a naponski ili s promjenjivim naponom
(pretvara priblino konstantan izlazni napon ispravljaa u
promjenjivi ulazni napon izmjenjivaa) ili s konstantnim
naponom (izlazni napon ispravljaa filtrira i stabilizira te
dovodi izmjenjivau).
Otpornik za koenje ugraen je u sustav radi
preuzimanja vika energije koenja u obliku topline.
Prikljuivanje koionog otpornika omoguuje vii napon
istosmjernog meukruga tijekom koenja.
Izmjenjiva spaja istosmjerni meukrug s izmjeninim
troilom - motorom.
Na izlazu izmjenjivaa pojavljuje se jednofazni ili
trofazni izmjenini napon. Svaka poluperioda izlaznoga
izmjeninog napona sastoji se od niza pravokutnih
impulsa razliite irine trajanja i razliitih irina pauzi
(ima tzv. eljasti valni oblik). Veina izmjenjivaa
pretvara konstantan ulazni napon u izmjenini napon, iji
je osnovni harmonik promjenjive amplitude i frekvencije.
Izmjenjiva odreuje frekvenciju izlaznog napona, a
amplituda izlaznog napona moe se usklaivati
izmjenjivaem ili istosmjernim meukrugom.
Frekvenciju izlaznog napona treba mijenjati tako da je
omjer amplitude i frekvencije konstantan.
3.2. Vrste i sastavni dijelovi frekvencijskih

pretvaraa
Upravljaki elektroniki sklop upravlja sklopovima

frekvencijskog pretvaraa, tj. dobiva informacije iz
ispravljaa, istosmjernog meukruga i izmjenjivaa te u
skladu s unaprijed utvrenom zakonitou mijenjanja
omjera napona i frekvencije alje upravljake impulse za
uklapanje i isklapanje poluvodikih ventila.
Upotreba mikroprocesora znatno je proirila podruje
primjene
izmjeninih
elektromotornih
pogona.
Upravljaki sklopovi s mikroprocesorima postali su bri
Frekvencijski pretvarai za usklaivanje brzine vrtnje

asinkronih motora istodobnom promjenom frekvencije i
napona mogu biti:
a) izravni pretvarai (npr. ciklopretvarai, uglavnom
za sporohodne EMP velikih snaga)
b) neizravni pretvarai (sa strujnim ili naponskim
ulazom u izmjenjiva).
90
ISSN 1864-6168
jer se pohranjivanjem sklopnog rasporeda smanjio broj
nunih izrauna.
Omoguili su ugradnju procesorske jedinice u
frekvencijski pretvara i odreivanje optimalnoga
sklopnog rasporeda za svako radno stanje pogona, tj.
omoguili su obradu puno vee koliine podataka od
analognih sklopova.
Raunalo frekvencijskog pretvaraa
Osim mikroprocesora, raunalo se sastoji od tri osnovne
jedinice:
-RAM (radna memorija)
-ROM (memorija za itanje)
-I / O (ulazno-izlazna jedinica)
Svaka od tih triju jedinica ima posebnu zadau (slika 5.).
Slika 6. Osnovna koncepcija

frekvencijskog pretvaraa [2]
komunikacije
kod
Ovisno o primjeni, komunikacija se moe dopuniti

inteligentnim serijskim sueljem za uobiajene
industrijske sabirnice, kao to je npr. PROFIBUS.
3.4. Nain zadavanja brzine vrtnje

frekvencijskih pretvaraa
Upravljaka ploa s pokaznikom i tipkama ugraena je u
gotovo svaki digitaIizirani frekvencijski pretvara.
Kod upravljakih stezaljki za n veza s upravljakom
letvicom potrebno je najmanje n+1 podatkovnih vodia.
To znai da minimalni broj vodia ovisi o eljenom broju
funkcija, a maksimalni o broju stezaljki. Pojedine
stezaljke mogu se programirati za razliite funkcije ili se
mogu ak iskljuiti.
Upravljaka ploa omoguuje nadzor nad frekvencijskim
pretvaraem, npr. za dijagnozu kvarova kao to je prekid
ice ili nestanak upravljakog signala.
Trenutak ukljuenja i eljena (potrebna) vrijednost moe
se zadati na vie naina:
- preko upravljake ploe pokretanje start i stop tipkom,
frekvencija (brzina) zadana tipkama
- preko upravljakih stezaljki (letvica s prograbilnim
ulazima / izlazima) start i stop zadani su zatvaranjem
kontakta spojenog na odgovarajue stezaljke; frekvencija
(brzina) analognim signalom; potenciometrom ili
analognim signalom iz procesa, PLC-a ili direktno s
mjeraa analogne vrijednosti
- preko komunikacijskog suelja.
Slika 5. Raunalo frekvencijskog pretvaraa [2]

Mikroprocesor je sredinji dio raunala koji u skladu s
programom upravlja i drugim sklopovima. U memoriji
raunala (EPROM-u) pohranjeni su program i podaci.
RAM je memorija iz koje mikroprocesor oitava podatke
i u koju upisuje podatke uz vrlo kratko vrijeme pristupa.
RAM gubi podatke nakon nestanka napajanja. Nakon
povratka napajanja informacijski je sadraj nedefiniran.
Ulazno-izlazna jedinica koja se oznaava kao I/O sadri
ulaze i izlaze koji su potrebni raunalu za komunikaciju.
To mogu biti prikljuci na upravljaku plou, pisae ili
koje druge elektronike ureaje.
Sabirnice su paralelni vodii koji spajaju jedinice u
raunalu.
Podatkovna sabirnica prenosi podatke izmeu jedinica.
Adresna sabirnica adresom oznauje odakle treba uzeti
podatke i kamo ih spremiti.
Upravljaka sabirnica nadzire redoslijed prijenosa
podataka.
4. ODABIR I PROGRAMIRANJE
FREKVENCIJSKOG PRETVARAA
Frekvencijski pretvara za elektromotorni pogon za
proizvodnju kunog vakuuma odabire se na temelju
natpisne ploice asinkronog motora.
3.3. Vrste komunikacija frekvencijskih

pretvaraa
Nazivna snaga motora:7,5 kW

Nazivna struja pri 3 x 400 V :15.1 A
Stupanj zatite: IP 20 / IP 54
Regulacija: po brzini
Digitalizirani
frekvencijski
pretvarai
mogu
razmjenjivati podatke s vanjskim ureajima upotrebom
triju suelja (slika 6.):
- standardnom upravljakom prikljunom letvicom s
digitalnim i analognim ulazima i izlazima
- upravljakom ploom s pokaznikom i tipkama
- serijskim sueljem za uslune, dijagnostike i
upravljake funkcije
Odabran je frekvencijski pretvara proizvoaa Danfoss,

tvornike oznake VLT 2875 ST (slika 7.).
91
ISSN 1864-6168
Tablica 2. Kombinacije ukljuenosti ulaza za
dobivanje namjetenih referenci 1, 2, 3 i 4
5. PREDNOSTI UPRAVLJANJA POSTROJENJEM PREKO FREKVENCIJSKOG

PRETVARAA
Slika 7. Frekvencijski pretvara VLT 2875 ST [6]

Koriteni parametri kod programiranja frekvencijskog
pretvaraa su digitalni ulazi 18 i 27, prema slici 8., a
digitalni izlazi, odnosno kontakti releja 01-02 (normalo
otvoreni kontakti) iskoriteni su za prikaz alarma u
sluaju greke na frekvencijskom pretvarau.
5.1. Nadzor
Frekvencijski pretvarai mogu nadzirati proces kojim
upravljaju i mogu intervenirati u sluaju poremeaja.
Nadzor se moe podijeliti na tri kategorije:
- nadzor nad elektromotornim pogonom
- nadzor nad motorom
- nadzor nad frekvencijskim pretvaraem
Nadzor nad elektromotornim pogonom zasniva se na
izlaznoj frekvenciji, izlaznoj struji i momentu tereta.
Polazei od tih veliina, moe se postaviti niz
ogranienja na upravljanje. Ta su ogranienja npr.
najmanja doputena brzina vrtnje motora (ogranienje
najmanje izlazne frekvencije), najvea doputena struja
motora (ogranienje izlazne struje) ili najvei doputeni
moment motora (ogranienje momenta). Ako se
prekorae ta ogranienja, pretvara se moe programirati
tako da daje upozoravajui signal, da smanji brzinu
vrtnje motora ili da zaustavi motor to je prije mogue.
Nadzor nad motorom zasniva se ili na proraunu
zagrijavanja motora mijenjanjem strujnog optereenja ili
na mjerenju temperature motora putem ugraenog
termistora. Analogno termikoj sklopki, frekvencijski
pretvara spreava preoptereenje motora strujnim
ogranienjem. Time je postignuto da motor s vlastitom
ventilacijom (ventilator je na osovini motora) nije
preoptereen pri malim brzinama vrtnje na kojima je
hlaenje smanjeno. Ako mjeri temperaturu motora
(ugraen senzor u motor), frekvencijski pretvara
strujnim ogranienjem titi od preoptereenja i motore sa
stranom ventilacijom (ventilator vrti poseban motor).
Nadzor nad frekvencijskim pretvaraem zasniva se na
iskljuenju pretvaraa u sluaju prevelike struje, ispada
jedne faze, zemljospoja, oteenja nekog elementa unutar
pretvaraa, previsokog ili preniskog napona istosmjernog
meukruga i dr. Neki frekvencijski pretvarai doputaju
kratkotrajno strujno preoptereenje. Maksimalna mogua
opteretivost pretvaraa moe se postii uporabom
mikroprocesora koji rauna ukupni uinak poveane
struje motora s obzirom na trajanje i iznos tog poveanja.
Slika 8. Prikljunice za spajanje digitalnih i analognih

ulaza [7]
Postepeno putanje motora 1 u rad programirano je
koritenjem kombinacije digitalnih ulaza 18 i 27, tako da
je digitalni ulaz 18 parametar 302 namjeten na
vrijednost 23, fiksna referenca msb, dok je digitalni
ulaz 27, parametar 304 namjeten na vrijednost 22,
fiksna referenca lsb (prema literaturi 7), koje
omoguuju odabir jedne od unaprijed prikladnih
referenci. Kombinacija njihovih stanja 0 i 1 prema tablici
2. omoguuju rad motora na 40 %, 60 %, 80% i 100%
radne snage.
Takoer je potrebno podesiti parametere 215 na 40 %,
216 na 60 %, 217 na 80 % i 218 na 100%, jer su oni
vrste reference 1, 2, 3 i 4.
92
ISSN 1864-6168
motora i to naroito kaveza rotora. To uvelike skrauje
vijek trajanja asinkronog motora, a time izaziva I velike
trokove odravanja postrojenja.
5.2. Uteda
Izraun godinje potronje el. energije raen je tako da su
se kroz 30 radnih dana oitavali radni sati za svaki
asinkroni motor zasebno s brojanika postavljenih na
vanjskoj strani elektroupravljakog ormara. Na temelju
tih podataka napravljen je najprije izraun potronje el.
energije na mjesenoj razini, a zatim i na godinjoj.
Procjena godinjeg utroka elektrine energije prema
tome iznosi:
Wg = Wmj 12 = 1834.6 12 = 22015.2 kWh
Ugradnjom frekvencijskog pretvaraa u EMP za

proizvodnju kunog vakuuma u tvornicu krutih lijekova
Belupo d.d. Koprivnica, postigle bi se dugorone utede
u odravanju postrojenja, produljio bi se ivotni vijek
postrojenja, a dodatnom kontrolom i zahvatima na
postrojenju potronja elektrine energije mogla bi se
smanjiti i vie od 50 %.
To znai da bi novi smanjeni trokovi, u odnosu na
dosadanje (oko 9906.84 kn za potroenu el. energiju
godinje, kao i vei trokovi odravanja i popravaka),
mogli vratiti investiciju za priblino 2 do 3 godine.
Cijena 1 kWh elektrine energije za industriju (uzeto s

internet stranica HEP-a) iznosi: p = 0.45 kn.
Procjena godinje potronje el. energije iznosi:
p g = p Wg = 0.45 22015.2 =9906.84 kn
6. ZAKLJUAK
Ukupna cijena elemenata za ugradnju je oko 7783 kn

(bez PDV-a), a samu ugradnju i programiranje moe
obaviti osoblje pogonskog odravanja.
Frekvencijski pretvarai omoguuju utedu elektrine
energije tako da u svakom trenutku brzinu vrtnje motora
prilagode zahtjevima elektromotornog pogona. To znai
da u EMP-u za proizvodnju kunog vakuuma vie nee
proizvoditi viak vakuuma koji bi se preko rasteretnih
ventila isputao izvan sistema. Pomou frekvencijskog
pretvaraa proizvodit e se tono onoliko vakuuma u
sistemu koliko e za normalan rad zahtijevati prikljueni
broj potroaa na sistem.
Kako je anketom utvreno da u prosjeku sistem
istodobno koristi 1 do 2 potroaa, procjena je da e u to
vrijeme raditi samo motor 1 i to do 80 % snage, to je
uteda potronje elektrine energije u odnosu na sadanju
izvedbu EMP-a vie od 50 %.
Kroz opisani elektromotorni pogon za proizvodnju

kunog vakuuma za profesionalnu upotrebu u industriji,
gdje se kod postojeeg sustava asinkroni motor direktno
uklapa na mreu, spomenuti su nedostaci ovakvog
pokretanja motora.
Uz opis rada frekvencijskih pretvaraa i prednosti
njihove ugradnje te novog naina upravljanja EMP-om,
izraunat je mogui rok povrata uloenih sredstava u
rekonstrukciju ovog postrojenja.
Prouavanjem rada spomenutog EMP-a koji naizgled
radi ispravno, utvreno je da prosjeno troi oko 50 %
vie elektrine energije nego to je potrebno. Stoga se
analiziralo kako se rekonstrukcijom ve ugraenih, ali
pomalo zastarjelih postrojenja mogu smanjiti gubici koje
ona stvaraju. Njihovom modernizacijom, uz prethodnu
analizu isplativosti, produit e se vijek trajanja uz
minimalna ulaganja, a rok povrata uloenih sredstava bit
e kratak.
5.3. Ravnomjerniji rad motora
7. LITERATURA
Frekvencijski pretvarai omoguuju tzv. meko

pokretanje i zaustavljanje motora, ime se izbjegavaju
nepotrebni udari i utjecaji na mehanike dijelove
postrojenja. Prilikom ukljuenja jednog troila na sustav
ukljuuje se motor 1 s 40 % snage, zatim prema zahtjevu
za veim vakuumom na 60 % i tako do 200 % snage s
oba ukljuena motora. Kod postepenog iskljuenja
potroaa postepeno pada i snaga motora na 180% i tako
dalje do 40 % nazivne snage motora 1 i samog
iskljuenja EMP-a. U sadanjoj izvedbi motor 1 i motor
2 ukljuuju se i iskljuuju direktno s punom snagom od
7,5 kW.
[1] Uputstvo za upotrebu i montau opreme za

proizvodnju kunog vakuuma
za profesionalnu
upotrebu u industriji. Aertecnica, 1998.
[2] Beni,
Z.
Najvanije
o
frekvencijskim
pretvaraima. Zagreb, 2009.
[3] SIEMENS S7-200 i LOGO : materijali za uenje.
Veleuilite u Varadinu : Varadin, 2007.
[4] www.limovod.hr, veljaa 2010.
[5] www.fer.hr, veljaa 2010.
[6] www.danfoss.com, oujak 2010.
[7] Upute za rukovanje frekvencijskim pretvaraem
serije VLT 2800, Danfoss 2003.
[8] www.automation.siemens.com, oujak 2010.
[9] Siemens LOGO! Manual, Siemens AG, Germany,
2009.
[10] www.hep.hr, oujak 2010.
5.4. Manji trokovi odravanja

Frekvencijski pretvarai trae minimalno odravanje.
Produljuju ivotni vijek postrojenja. Prilikom direktnog
uklopa na napojnu mreu asinkroni motor uzima iz
mree struju 57 puta veu od nazivne. Ta velika potezna
struja uzrokuje propad napona na mrei koji moe
onemoguiti pravilan zalet i moe ometati ostale
potroae na istoj mrei. Osim negativnog utjecaja na
mreu prilikom uklopa, jaka potezna struja asinkronog
motora izaziva veliko termiko optereenje namota
Kontakt:
Dunja Srpak, dipl. ing.
Tel: 098/821 891
dunja.srpak@velv.hr
istankovic9@gmail.com , josip.hudjek@velv.hr
93
ISSN 1864-6168
SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM U LOGISTICI

Funda D.1
1
Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli
Zaprei, Hrvatska
Saetak: Zbog velike konkurencije i sve veih zahtjeva

potroaa kvaliteta je postala temeljni imbenik opstanka
na tritu, ne samo pojedinih djelatnosti i organizacija
ve i cjelokupnoga dravnog gospodarstva.
Sustav
upravljanja
kvalitetom
podrazumijeva
organizacijsku strukturu, odgovornosti, postupke,
procese i resurse za ostvarenje upravljakih ciljeva.
U suvremenim uvjetima logistika je poslovna funkcija
koja koordinira kretanje materijala, kretanje proizvoda i
robe u fizikom, informacijskom i organizacijskom
pogledu.
Menaderi za logistiku upravljaju informacijama i
materijalima, planiraju, upravljaju ili mijenjaju ukupni
lanac stvaranja dodane vrijednosti organizacija.
Uinkovito rjeenje spomenutih poslova moe biti sustav
upravljanja kvalitetom.
Kljune rijei: kvaliteta, upravljanje kvalitetom, sustav
upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja kvalitetom u
logistici
Ne postoji jedna definicija kvalitete. Teko je definirati

njeno znaenje (Kondi, 2004., str. 4.). Razlog je u tome
to je sva kvaliteta zapravo vienje kvalitete. Ono to
korisnik vidi kao kvalitetu, to jest kvaliteta (Kelly, 1997.,
str. 19.). Deming kae da je kvaliteta predvidljiv omjer
standardizacije i kustomizacije uz nisku cijenu i
usmjerenost prema tritu, a Juran kvalitetom smatra
prikladnost potrebama (fitness for use) procijenjenu od
strane korisnika.
Kvaliteta je integralni dio ljudske spoznaje koja se
kree po beskonanoj spirali napretka...nikada ne
dostiui granicu (Injac, 1999., str. 99.). Nema ljudske
djelatnosti koja kvaliteti ne posveuje pozornost.
Kvaliteta procesa ili radnje, sustava ili osobe, kvaliteta
organizacije ili njihove kombinacije samo su neka od tih
podruja. Ako kvalitetu analiziramo sa stajalita
organizacije kao subjekta, neizostavno je pitanje kvalitete
procesa (osnovni dio bilo kojeg sustava) i proizvoda
(izlaz sustava) kao imbenika potpune kvalitete.
Abstract: Quality has become a fundamental factor for

survival on the market, not only for specific activities and
organizations, but also the entire country's economy in
the conditions of strong competition and increasing
demands of consumers.
The quality management system includes organizational
structure, responsibilities, procedures, processes and
resources for the achievement of management objectives.
In modern terms logistics means a business function that
deals with the coordination of movement of materials,
products and goods in the physical, informational and
organizational aspects.
Managers of logistics manage information and materials,
plan, manage or change the total chain of creating added
value of organizations. Effective tool in addressing these
tasks may be a quality management system.
Key words: quality, quality management, quality
management system, quality management system in
logistics
Kvaliteta je stupanj izvrsnosti koji organizacija moe

postii u isporuivanju proizvoda ili usluga svojim
korisnicima. Armstrong (2001., str. 64.) razlikuje tri vrste
kvalitete: kvalitetu rjeenja (projekta, dizajna), kvalitetu
usklaenosti i kvalitetu kao zadovoljstvo korisnika. Za
organizaciju je najvanije zadovoljstvo korisnika.
Kvaliteta je razina zadovoljenja potreba i zahtjeva
potroaa, odnosno usklaenost s njihovim sve veim
zahtjevima i oekivanjima (Avelini, 2000., str. 17.). Cilj
je pribliiti proizvod/uslugu razini oekivanja korisnika.
Zbog velike konkurencije i sve veih zahtjeva potroaa
kvaliteta je postala temeljni imbenik opstanka na tritu,
unosnosti i razvoja ne samo pojedinih djelatnosti i
organizacija ve i cjelokupnoga dravnog gospodarstva.
U razvijenim je zemljama kvaliteta neto to se gradi,
razvija i stalno unaprjeuje.
Sustav normi ISO 9000 definira kvalitetu kao stupanj
do kojeg skupina postojeih svojstava ispunjava
zahtjeve. Kvaliteta je prema tome stupanj na kojem
odreeni proizvodi i usluge zadovoljavaju ljudske
potrebe, odnosno ukupnost osobina i znaajka proizvoda
ili usluga na kojima se temelji njihova sposobnost da
zadovolje izriite elje ili oekivane zahtjeve.
1. UVOD
Pojam kvalitete potjee od grke rijei qualitas (svojstvo,
vrsnoa, vrijednost, kakvoa, odlika, znaajka,
sposobnost). U najopenitijem smislu, kvaliteta je
svojstvo ili osobina koja oznaava odreeni predmet ili
pojavu i razlikuje ih od ostalih predmeta ili pojava.
94
ISSN 1864-6168
Prema hrvatskom prijevodu norme ISO 8402, kvaliteta je
ukupnost svojstava kojeg entiteta (1.1) koja ga ine
sposobnim da zadovolji izraene ili pretpostavljene
potrebe (HRN EN ISO 8402, 1995., str. 8.), pa je
ENTITET ono to moe biti pojedinano opisano ili
razmatrano.
NAPOMENA: Entitet moe biti npr.:
radnja ili proces (1.2)
proizvod (1.4)
organizacija (1.7), sustav ili osoba
ili svaka njihova kombinacija (HRN EN ISO
8402, 1995., str. 12.).
Iz ovih definicija proizlazi da je kvaliteta radnja, proces,
proizvod, organizacija, sustav, osoba ili neka od njihovih
kombinacija.
Pristupi kvaliteti mijenjali su se tijekom vremena, ovisno
o tome tumai li se kvaliteta s filozofskog, ekolokog,
proizvodnog, korisnikog ili nekog drugog stajalita.
strukture kojima se dolazi do nekih rezultata (Knoll,

2000., str. 65.).
Zadovoljavanje visokih zahtjeva za kvalitetom uvjet je
poslovnog opstanka. Temeljna je relacija: vea kvaliteta
= vea uinkovitost. Rije je o suvremenome pristupu
kvaliteti koji trai i uklanja greke u samome zaetku,
odnosno nastoji preventivnim aktivnostima sprijeiti
njihovo nastajanje (Skoko, 2000., str. 84.). Takva
filozofija ugraena je u niz normi ISO 9000. Kvaliteta je
sredstvo za stalno i sustavno praenje i unapreivanje
naina poslovanja organizacije. Temeljna odrednica
kvalitete jest kvaliteta poslovnog sustava, a nakon toga
kvaliteta proizvoda.
Ukljuivanje svih lanova organizacije pribliava nas
potpunom upravljanju kvalitetom (Total Quality
Management, TQM). TQM je sustav upravljanja
usmjeren na stalno unapreivanje proizvoda kako bi se
izgradila visoka razina zadovoljstva korisnika i njihova
odanost organizaciji. Prema hrvatskome prijevodu norme
ISO 8402, potpuno upravljanje kvalitetom je nain
upravljanja organizacijom (1.7) usredotoen na kakvou
(2.1), utemeljen na sudjelovanju svih lanova
organizacije te koji zadovoljavanjem korisnika (1.9) tei
za dugoronim uspjehom i boljitkom za sve lanove
organizacije i zajednice u cjelini (HRN EN ISO 8402,
1995., str. 24. - 26.).
Tumaimo li kvalitetu sa stajalita organizacije, njene bi

znaajke bile sljedee (Gaparovi, 1996., str. 91.):
* kvaliteta proizvoda;
* kvaliteta usluge u tijeku procesa potronje proizvoda;
* korektan odnos prema zaposlenicima;
* poten odnos prema vlasti;
* potivanje zakona, morala i obiaja;
* zatita okolia i opa sigurnost u procesu proizvodnje i
potronje proizvoda.
Potpuno upravljanje kvalitetom je sustav upravljanja koji

osigurava postizanje i odravanje eljene kvalitete,
poveanje fleksibilnosti, efikasnosti
i efektivnosti
poslovanja (Avelini, 2000., str. 3.). TQM-om se
korisniku nastoji pruiti ono to on eli. Veina korisnika
potpunog upravljanja kvalitetom istie da kvaliteta nije u
proizvodu, ve u njegovoj primjeni. U uspjenim
organizacijama kvaliteta je svaiji posao. Njihov je
krajnji cilj odueviti korisnika kvalitetom proizvoda kao i
stalnom brigom za njegove potrebe.
Kvaliteta je strateki cilj organizacije. Njena visoka

razina i stalno poboljavanje primarno je za sve poslovne
procese i zaposlenike, to organizacijsko vodstvo stavlja
pred nove izazove, ponajprije kako upravljati kvalitetom.
2. UPRAVLJANJE KVALITETOM
Da bi se ostvarili zahtjevi kvalitete, kvalitetom treba
svjesno upravljati. Iz tvrdnje proizlazi da je upravljanje
kvalitetom sastavni dio funkcije upravljanja, ija je
uloga ostvarivanje ciljeva kvalitete to se ogledaju ne
samo u osiguravanju ve i poboljavanju kvalitete putem
upravljanja aktivnostima koje proizlaze iz utvrene
politike i planova kvalitete, a ostvaruju se u okviru
sustava kvalitete primjenom, uz ostalo, i odgovarajueg
praenja kvalitete (Skoko, 2000., str. 10.).
Prema postavkama tradicionalne filozofije, kvaliteta je

stanje proizvoda koje se ustanovljuje kontrolom na kraju
procesa, kada je proizvod ve gotov i kada je teko bilo
to uiniti glede njihova poboljanja (Skoko, 2000., str.
84.). Temelj tradicionalnog pristupa ini kontrola
proizvoda na kraju procesa. Za lou kvalitetu krivi su
kontrolori ili odjeli za kvalitetu.
Upravljanje kvalitetom je dio upravljanja kojim se

ostvaruju ciljevi kvalitete kroz planiranje, praenje,
osiguravanje i poboljavanje kvalitete. U suvremenim
uvjetima upravljanje kvalitetom postaje poslovna
funkcija kao i bilo koja druga funkcija (npr. financijska),
s time to u njoj moraju sudjelovati ljudi svih
specijalizacija i iz svih odjela u organizaciji.
Suvremeni pristup kvaliteti trai i uklanja greke u

samome zaetku, odnosno nastoji preventivnim
aktivnostima sprijeiti njihovo nastajanje. Prema
filozofiji kvalitete utemeljenoj na totalnosti, kvaliteta se
ugrauje u proizvod (Build it in) uklanjanjem svih
uzroka pogreaka, odnosno nedostataka ve prije njihova
nastanka, uz prihvaanje osnovnog cilja (mota)
proizvodnje bez pogreaka, odnosno nedostataka (Zero
defect) ili, to je zapravo isto, izrade dobrih proizvoda iz
prvog pokuaja (Make it right the first time). To, dakle,
znai otprve izraivati dobre proizvode, i to svaki put
(isto, str. 84.).
Uinkovito upravljanje organizacijom ostvaruje se

pomou raznih modela. Jedan od njih je sustav
upravljanja kvalitetom. Pod sustavom upravljanja
kvalitetom podrazumijevaju se ustrojstvo, postupci,
procesi i druga potrebna sredstva za primjenu upravljanja
kvalitetom (HRN EN ISO 8402, 1995., str. 24.). Sustav
upravljanja kvalitetom obuhvaa sve aktivnosti, procese i
95
ISSN 1864-6168
Kvaliteta se moe promatrati sa stajalita:
a) drutva (razina do koje se proizvod potvrdio na tritu)
b) trita (razina do koje proizvod zadovoljava korisnike
u odnosu na konkurenciju i zakon ponude i potranje)
c) potroaa (razina do koje odreena usluga zadovoljava
potrebe korisnika)
Sustav niza normi ISO 9000 slubeno vrijedi od 1987.

godine kao jedinstveni sustav za uporabu u cijelome
svijetu radi potpune zatite interesa korisnika proizvoda
na tritu. Nastanak tih normi smatra se vanim
preokretom u pristupu kvaliteti na meunarodnoj razini.
Filozofija niza normi ISO 9000 odnosi se na stajalite da
se ne moe postii vrhunska kvaliteta bez kvalitetnog
upravljanja, organizacije, sustava, utvrenih nadlenosti,
postupaka i uputa o radu, stalnog praenja i vrednovanja
kvalitete i njenog poboljavanja. Sve spomenute etape
koje treba potivati u razvoju, proizvodnji i plasmanu
proizvoda ine sustav kvalitete koji je dio poslovnog
sustava organizacije.
Kvaliteta je nain razmiljanja, sustav vrijednosti, cijela

filozofija poslovanja (Deeljin, Vuji, 1995., str. 148).
to je razvoj drutva na vioj razini to su i zahtjevi za
kvalitetom stroi. Kvaliteta proizvoda proporcionalna je
dostignutom drutvenom i civilizacijskom stupnju
razvoja. U razvijenim zemljama zahtjevi za kvalitetom su
bitno drukiji nego u nerazvijenim zemljama. Razvijene
zemlje tite se od loe ili nedovoljne kvalitete normama
(standardima) i propisima, represijom (npr. sudska
zabrana), zatvaranjem trita, povlaenjem proizvoda s
trita ili oduzimanjem prava pruanja usluga.
Kao potvrda valjanosti uspostavljenog sustava

upravljanja kvalitetom slui nezavisno vrednovanje,
nakon ega se izdaje meunarodno priznati certifikat.
Odravanje i unapreivanje dostignute kvalitete
kontrolira se trogodinjim ponovnim vrednovanjem te
godinjim kontrolnim pregledima elemenata sustava.
Cilj je svake organizacije postizanje uspjeha u

poslovanju. Taj se uspjeh iskazuje, uz ostalo, u
dokazanoj kvaliteti proizvoda. Meutim, kvaliteta je
subjektivna kategorija i podlona je razliitim
shvaanjima i kriterijima. Ono to korisnika u pogledu
kvalitete zadovoljava danas, sutra moe biti potpuno
neprihvatljivo.
Temeljno je naelo niza normi ISO 9000 univerzalnost,

bez obzira na podruje uporabe. Od japanske doktrine
preuzet je stav da je u sreditu interesa poslovna
sposobnost sustava kojim treba kvalitetno upravljati da bi
rezultati bili dobri. Od amerike doktrine preuzeto je
naelo prema kojemu je ishodite odnosa izmeu
korisnika i organizacije ispunjavanje zahtjeva. Razvoj
svakog novog proizvoda ili modifikacija postojeih
temelji se na potrebama korisnika.
Norme za upravljanje kvalitetom pojavile su se kao

nunost kod pokuaja reguliranja ove problematike.
Norme za upravljanje kvalitetom su elementi, upute,
preporuke koje vrijede za sustav upravljanja kvalitetom
pod kojim podrazumijevamo ustrojstvo, postupke,
procese i druga potrebna sredstva za primjenu
Namjena normi ISO 9000 (Skoko, 2000., str. 158.):

1) pri
primjeni
sustava
radi
poveanja
konkurentske sposobnosti organizacije;
2) kod zahtjeva korisnika da su odreeni elementi i
procesi kvalitete dio sustava kvalitete
organizacije;
3) u vrednovanju sustava kvalitete organizacije od
strane korisnika;
4) u vrednovanju sustava kvalitete organizacije od
strane certifikacijske organizacije.
3. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM

Norme za upravljanje sustavima kvalitete javile su se
prije svega kao potreba jedinstvenog upravljanja velikim
i potencijalno osjetljivim sustavima. Stoga su se sustavi,
poput vojnih, prvi upustili u razvijanje norme.
Sljedei kronoloki slijed pokazuje neke kljune etape u
razvoju norma koje nisu bile specifine za proizvod, ve
za sustav upravljanja:
1959: MIL Q-9858 (American Military
Standard US Military Specification)
1964. 1975: CAN 3-Z 299.1 299.4
1970: AQAP (Allied Quality Assurance
Publications)
1974: BS 4891, BS 5179 (UK Ministry od
Defence Standards)
1979: BS 5750 (Parts 1, 2 & 3 Published)
1987: ISO 9000 (Series Published)
1994: ISO 9000 (First Revision of ISO 9000
Undertaken)
1996: HRN EN ISO
2000: ISO 9001 (Issue of Second Revision of
ISO 9000)
2008: ISO 9001 (Issue of Third Revision of ISO
9000).
Zadaa je ove meunarodne norme (Funda, 2008., str.

21.) specificirati zahtjeve za sustav upravljanja
kvalitetom, ukoliko organizacija eli:
a) pokazati sposobnosti da ima stalno osigurane
proizvode koji udovoljavaju zahtjevima korisnika i
zahtjevima primjene;
b)poveati
zadovoljstvo
korisnika
kroz
uinkovitu primjenu sustava, ukljuujui proces za stalno
unapreivanje sustava.
Uvoenje sustava upravljanja kvalitetom i njegovo
nezavisno vrednovanje radi potvrivanja sukladnosti s
odabranom normom sloen je proces koji se moe
podijeliti na etiri etape ili skupine aktivnosti:
1. Opredijeljenost uprave za kvalitetu
2. Izradu potrebne dokumentacije
3. Primjenu sustava upravljanja kvalitetom u praksi
4. Nezavisno vrednovanje sustava upravljanja
kvalitetom.
96
ISSN 1864-6168
Za uspjeno uvoenje i kasnije odravanje sustava
upravljanja kvalitetom vane su sve spomenute etape.
Optimalno vrijeme potrebno za cijeli proces uvoenja je
izmeu etiri i est mjeseci i ovisi ponajprije o sinergiji
svih imbenika ukljuenih u implementaciju sustava
uinkovitosti. Organizacije koje ne ulau u razvoj

logistike sve vie e gubiti bitku s konkurencijom.
Sustav upravljanja kvalitetom moe doprinijeti
optimizaciji i razvoju poslovanja organizacija koje se
bave proizvodnjom, trgovakom ili uslunom
djelatnou, ali i dravnog i javnog sektora. Osobito
moe biti uinkovit u podruju upravljanja sustavom
nabave i opskrbe, prometa i kretanja, odravanja
tehnikih sustava, odravanja objekata i infrastrukture,
materijalno-financijskog poslovanja itd.
4. SUSTAV UPRAVLJANJA
KVALITETOM U LOGISTICI
Sustav
upravljanja
kvalitetom
podrazumijeva
organizacijsku strukturu, odgovornosti, postupke,
procese i resurse za ostvarenje upravljakih ciljeva. S
obzirom na to da je rije o upravljakom poslovnom
sustavu, moemo govoriti o sustavu upravljanja
kvalitetom.
Strunjaci za logistiku u organizacijama upravljaju

zaokruenim procesima poevi od nabave, proizvodnje i
prodaje pa sve do potroaa. Podruja rada su
menadment logistike, dispozicija skladita, dispozicija
transporta, menadment pedicije, logistika unutar
organizacije, Supply Chain Management, menadment
nabave itd.
Sustav upravljanja kvalitetom oblikovan na temelju ovog

koncepta postavlja istodobno korisniku i organizaciji
dodatne zahtjeve. Od korisnika trai jasno specificiranje
svojih potreba, a od organizacije dokaze uinkovitosti
kao jamstvo postizanja ugovorene kvalitete.
Menaderi za logistiku upravljaju informacijama i

materijalima na razini organizacija. Uz to moraju znati
planirati, upravljati ili mijenjati ukupni lanac stvaranja
dodane vrijednosti.
Uspostavljeni sustav upravljanja kvalitetom moe

pomoi kod rjeavanja veine problema. Ali treba znati
da tek uvedeni sustav ne daje brze rezultate. S obzirom
na to da je rije o procesu koji traje, korist od sustava
upravljanja kvalitetom ne treba oekivati odmah, pa ak
ni kratkorono.
Poznavanjem naela i metoda uspostave i odravanja

sustava upravljanja kvalitetom, zatim metoda, tehnika,
postupaka i alata u sustavu kontrole kvalitete proizvoda i
usluga te vrednovanja sustava upravljanja kvalitetom,
menaderi dobivaju uinkoviti alat u planiranju,
organizaciji i provedbi logistikog sustava.
Iako se korist od sustava upravljanja kvalitetom ne moe

generalizirati, mogu se izdvojiti neke zajednike:
a) duboko razumijevanje poslovanja, procesa,
korisnika i njihovih potreba;
b) usmjeravanje na preventivu i prepoznavanje
problema unaprijed;
c) ukljuivanje svakog pojedinog zaposlenika i
podizanje razine organizacijske kulture.
5. ZAKLJUAK
Danas se organizacije, bez obzira na veliinu, suoavaju
sa zahtjevima unosnosti, kvalitete, tehnologije i odrivog
razvoja. Da bi stalni pritisak pretvorili u konkurentske
prednosti, organizacije trebaju sustavno odravati i
unaprjeivati svoje poslovanje.
Krajnji su rezultati:
1) smanjeni operativni i proizvodni trokovi;
2) bolja uporaba svih resursa;
3) stabilna kvaliteta proizvoda;
4) pouzdani rokovi isporuke;
5) zadovoljniji korisnik;
6) vei prihodi zbog poveanog zadovoljstva
korisnika i poveanja opsega poslovanja.
Sustav upravljanja kvalitetom usmjeren je na stalno

unaprjeivanje proizvoda i/ili usluga kako bi se izgradila
visoka razina zadovoljstva korisnika i njihova odanost
organizaciji.
Primjena sustava upravljanja kvalitetom podrazumijeva
ne samo ostvarenje vrhunske kvalitete u poslovanju ve
djelovanje na sve imbenike: organizaciju, rukovoenje,
meuljudske odnose, materijalne i ljudske resurse i dr.
U suvremenim uvjetima logistika oznaava poslovnu

funkciju koja se bavi koordinacijom svih kretanja
materijala, proizvoda i robe u fizikom, informacijskom i
organizacijskom pogledu.
Sustav upravljanja kvalitetom izvrstan je alat za

kvalitetnije funkcioniranje logistikog sustava. U
meusobnoj kombinaciji mogu znatno doprinijeti
poslovnoj uinkovitosti organizacije i olakati
suoavanje s izazovima ubrzanoga svjetskog trita.
Logistika je vaan dio gospodarstva. Logistika razmatra

probleme koji nastaju u protoku proizvoda i informacija
u organizacijama i mrei organizacija.
Da se ostvari to vei profit, racionalni koncept i dobro
upravljanje opskrbom postaje iznimno vano za uspjeh i
jaanje kompetitivnih prednosti organizacija. Moderna
logistika ima sve znaajniju ulogu u podizanju razine
97
ISSN 1864-6168
6. LITERATURA
1. Armstrong, M. Kompletna menaderska znanja.
Zagreb : M.E.P. Consult, 2001.
2. Avelini, H.I. Upravljanje potpunom kvalitetom
(Total Quality Management). Zbornik Integralni sustavi
upravljanja potpunom kvalitetom. Opatija : Fakultet za
turistiki i hotelski menadment, 2000. Str. 1.- 50.
3. Deeljin, J., Vuji, V. Vlasnitvo, poduzetnitvo,
management. Zagreb : Alineja, 1995.
4. EN ISO 9001, Quality management systems
Requirements, Fourth edition, 2008.
5. Funda, D. Potpuno upravljanje kvalitetom u
obrazovanju. Zagreb : Kigen, 2008.
6. Gaparovi, V. Teorija rasta i upravljanja rastom
poduzea. Zagreb : kolska knjiga, 1996.
7. HRN EN ISO 8402 Upravljanje kakvoom i
osiguravanje kakvoe. Zagreb : Dravni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske, 1995..
8. HRN EN ISO 9001:2009 Sustavi upravljanja
kvalitetom Zahtjevi (ISO 9001:2008; EN ISO
9001:2008). Zagreb : Hrvatski zavod za norme, 2009.
9. Injac, N. Sustavi kvalitete 2000 : velika revizija
normi ISO 9000. Zagreb : Oskar, 1999.
10. Kelly, J. M. Upravljanje ukupnom kvalitetom.
Zagreb : Potecon, 1997.
11. Knoll, J. Razvoj kvalitete u obrazovanju
odraslih i u visokim uilitima. Perspektive i tendencije
obrazovanja odraslih u Europi (izbor tekstova). Zagreb :
Hrvatska zajednica pukih otvorenih sveuilita, 2000.
Str. 59.-67.
12. Kondi, . Kvaliteta i ISO 9000 primjena.
Varadin : Zrinski, 2004.
13. Skoko, H. Upravljanje kvalitetom. Zagreb :
Sinergija d.o.o., 2000.
98
ISSN 1864-6168
LIDERSTVO SLUENJEM
Katavi T.1, Tomia M.1, Mrvac N.2
1
2
Grafiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Saetak: U ovom se radu obrauje princip liderstva

sluenjem i odgovara se na nekoliko pitanja vezanih uz
takav koncept voenja. Kakvu ulogu ima lider u
dananjem drutvu, koja je razlika izmeu menadera i
lidera, kakvi sve lideri mogu biti, koliko je koncept
liderstva sluenjem odriv i kakve karakteristike mora
imati moderan voa, to su sve pitanja na koja e ovaj rad
odgovoriti. Razmatraju se i razni aspekti lidera i lidera
koji slue. Takoer se ispituju prednosti i mane takvog
pristupa, kao i njegove alternative.
ono to ga zadovoljava nego smatrati korisnim ono to

zadovoljava njegove podanike". Isto tako smatra da je
kralj (lider) zapravo plaeni sluga koji uiva dravne
resurse zajedno s drugim ljudima koji ive u
kraljevstvu. [6] Pojavom Isusa Krista i njegovog
nauavanja prikazanog u Evanelju po Marku, nailazimo
na zapadnjaki pristup ideji liderstva sluenjem starjeine moraju biti sluge: "Znate da oni koji se
priznaju vladarima nad narodima okrutno postupaju s
njima i da se njihovi velikai slue svojom vlau protiv
njih. Ali tako neka ne bude meu vama! Naprotiv, tko bi
elio biti najvei meu vama, neka bude va poslunik!
A tko bi elio biti prvi meu vama, neka bude rob svima
jer Sin ovjeji nije doao da mu slue, nego da on slui
i da dadne ivot svoj kao otkup umjesto svih!" [1] U
ovom radu pokuat emo pojasniti i analizirati ideju
teorije liderstva sluenjem, prikazati prednosti i mane tog
pristupa te obrazloiti odrivost teorije liderstva
sluenjem.
Kljune rijei: liderstvo, sluenje, lider, diktatura,

demokracija
Abstract: This paper elaborates the principle of servant
leadership and responds to several issues related to such
concept of leadership. What is the leaders role in today's
society? What is the difference between a manager and a
leader? How many kinds of leaders are there? Is the
concept of servant leadership sustainable? Which
characteristics must a modern leader possess? The paper
discusses the various aspects of a leader and a servant
leader. It also examines the advantages and
disadvantages of this kind of approach and its
alternatives.
2. TEORIJA LIDERSTVA SLUENJEM

Moderni koncept liderstva sluenjem nastao je 1970.
godine kada je Robert Greenleaf (1904.-1990.) objavio
svoj esej Sluga kao lider. Njegova ideja liderstva
sluenjem prikazana je detaljnije u njegovim kasnijim
radovima kao i u radovima drugih autora, koji su
posebno aktivni posljednjih godina.
Key words: leadership, serving, leader, dictatorship,

democracy
Teorija liderstva sluenjem moe se smatrati oblikom

evolucije demokracije ili pribliavanje onome to bi
demokracija trebala biti. Liderstvo sluenjem moe
ispraviti glavne mane demokracije i kao takvo se smatra
jedinom pravom opcijom za napredak civiliziranog
svijeta i za bolju budunost. Odgovori na pitanja Roberta
K. Greenleafa trebaju podsjetiti na to to je zapravo
liderstvo sluenjem. "Da li se ljudi koje sluimo razvijaju
i rastu; postaju li, dok ih se slui, zdraviji, mudriji,
slobodniji, samostalniji? I da li e jednoga dana oni sami
sluiti druge ljude? Koji su efekti vodstva na najmanje
privilegirane lanove drutva; imaju li oni ikakve koristi
ili ih se, u najmanju ruku, barem nee dalje uskraivati?"
[5] Greenleaf je, pokuavajui dati odgovore na ova
pitanja, ponovno oivio teoriju liderstva sluenjem
prema kojoj lider slui ljudima koje vodi. To
podrazumijeva da su oni sami po sebi cilj, a ne sredstvo
za postizanje organizacijskog cilja ili konanog rezultata.
1. UVOD
Koncept liderstva ima dugu povijest. Iako ga je u
dananjem obliku predstavio Robert Greenleaf 1970.
godine, sama koncepcija liderstva sluenjem pojavila se
prije vie tisua godina. Negdje 600 godina p.n.e kineski
mudrac Lao Tzu u svojoj knjizi Tao Te Ching
predstavio je strateku raspravu o liderstvu sluenjem.
On naglaava: Najvei lideri zaboravljaju na sebe i
posveuju se razvoju drugih. Dobri lideri podravaju
izvrsne zaposlenike. Veliki lideri podravaju najgorih
deset posto. Veliki lideri znaju da se nebrueni
dijamanti uvijek pronalaze u neuglaenom stanju. [6]
Neto kasnije, 300 godina prije Krista u Indiji, Chanakya,
savjetnik cara Chandragupta, pisao je o liderstvu
sluenjem u svojoj knjizi Arthashastra gdje navodi: "U
srei svojih podanika lei srea kralja, u njihovoj
dobrobiti, njegova dobrobit. On nee smatrati dobrim
99
ISSN 1864-6168
Prema Greenleafu lideri koji slue [2]:
posveuju se sluenju potreba lanova
organizacije
usredotouju se na zadovoljavanje potreba onih
koje vode
razvijaju zaposlenike, tako da dolazi do izraaja
ono u emu su oni najbolji
poduavaju druge i potiu na izraavanje njihove
darovitosti
potiu tijek osobnog rasta i razvoja svih s kojima
surauju
sluaju i grade zajednicu
upravljanja. Lider mora promijeniti status quo i pretvoriti

ga u nove prilike i izazove, a da ne slui. [2]
Prema McCrimmonu [2] lideri:
se istiu u mnotvu
ine neoekivane poteze
mijenjaju status quo u nove prilike i izazove
nastoje pronai nove ciljeve
usredotouju se na uspjeh - da prvi postignu neto
novo
potpuno su zaokupljeni i posveeni postizanju
uspjeha
odbijaju poznato i time esto dovode druge u
"neugodnu situaciju"
Lideri koji slue smatraju se vrlo uinkovitima budui da

brinu o zadovoljenju potreba svojih sljedbenika. Prednost
ovakvog liderstva je u tome to ono smatra da lider treba
vie razmiljati kako potivati i motivirati svoje
podreene, a manje dominirati nad njima.
Na brzo rastuim tritima gdje se redovito trae novi

ciljevi, rukovoditelji ne mogu sprijeiti da se ljudi
katkada neugodno osjeaju. Oni se prije svega moraju
fokusirati na potrebe sljedbenika. Ukoliko je cilj
organizacije vie ili manje odreen, voenje je potrebno
u maloj mjeri ili uope nije potrebno. Ono to se trai je
uglavnom dobar menadment. Isto tako McCrimmon
smatra da puno toga to menaderi rade nije uope
voenje. To moe biti upravljanje, obuavanje,
motiviranje, razvijanje. Te aktivnosti ne sainjavaju
voenje. Menaderi koji slue mogu biti prihvaeni. Ako
su lideri donekle i buntovnici, kakav to uzor u razvijanju
i rastu lidera prua menader koji odgaja druge. Opasnost
koncepta liderstva sluenjem je ta to svatko moe biti
lider i bez osobina lidera koji slui. Isto tako, da bi
postali lideri dovoljno je da budemo konkurentni uspjeni
pojedinci, odluni u nakani da budemo bolji i da se
razlikujemo od drugih. Osobine lidera koji slui i
slaganje s ljudima nisu ono ime se liderstvo doista bavi.
2.1. Prednosti i mane liderstva sluenjem

Nuno je zapitati se ne bi li zamisao lidera i djelatnika
kao partnera bila bolja od poimanja lidera kao sluge koji
slui. Tretiranje djelatnika kao partnera je vrijedno
potovanja, dok sluenje ljudima u zadovoljenju njihovih
potreba stvara sliku "ropskog odnosa". U dananjoj
modernoj privredi, prije zadovoljenja potreba djelatnika
lideri trebaju zadovoljiti potrebe dioniara. Stoga je
loginije rei da lideri trebaju razmotriti potrebe
djelatnika, a ne njima sluiti. Pretvaranje lidera autokrata
u lidera koji slui je prelazak iz jedne krajnosti u drugu.
Naela liderstva sluenjem su pohvalna, ali je slika sluge
sa svojom "robovskom" konotacijom ta koja je
problematina i obmanjujua. [2] U liderstvu sluenjem
naglaava se nesebinost i sluenje djelatnicima, odnosno
podreenima. Nesebinost je dragocjena osobina, ali ne i
osobina ekskluzivna liderstvu sluenjem. Dobar primjer
nesebinosti je politiki lider koji se bori za nepopularnu
politiku zato to smatra da je to u interesu zemlje. Lider
koji vodi kampanju temeljenu na populistikim
porukama vie je zainteresiran da bude izabran, a ne da
ini ono to je najbolje za zemlju. Stoga se moe
zakljuiti da on zapravo slui sebi, a ne drugima.
Nesebian lider je spreman riskirati svoju vlastitu
sudbinu da bi uinio pravu stvar. Ima puno
profesionalaca koji su takoer nesebini, a da nisu lideri.
To su humanitarni radnici i lijenici. Nisu samo lideri
koji slue nesebini. Nesebinost je mogua i bez toga da
se nekome slui. Menaderi bi mogli bolje motivirati
zaposlenike ukoliko slue zadovoljavanju potreba svojih
podreenih. Lideri stvaraju ciljeve, a menaderi
izvravaju ciljeve. Kod stvaranja novih ciljeva esto
dolazi do individualnih istupanja koja mogu biti suprotna
potrebama sljedbenika. Menadersko izvravanje ciljeva
zahtijeva odgajanje podreenih, ali to nije voenje.
Lideri ne mogu biti sluge. Oni su suvie usredotoeni na
postizanje ciljeva koje smatraju vrijednima bez obzira na
potrebe njihovih sljedbenika. Lideri bi mogli odgajati i
razvijati zaposlenike, ali to je samo sredstvo koje vodi
cilju. Sluenje ljudima je samo po sebi cilj, a ne nain za
postizanje drugih ciljeva. Ova kritika liderstva sluenjem
temelji se na potpunom odvajanju voenja od
3. ALTERNATIVE
Povijest je iznjedrila nekoliko vrsta liderstva, s
prednostima i manama. Diktatura, monarhija,
komunizam i demokracija su osnovni "modeli" koji su se
razvijali, mijenjali i opstali do danas u nekom obliku.
Zato onda tvrditi da je liderstvo sluenjem najbolje?
Najprije se moraju promotriti opi modeli voenja te
se moraju razmotriti njihove prednosti i mane. Budui da
je njih mnogo, u ovom radu obraena su samo dva
primjera: diktatura i demokracija.
3.1. Diktatura
Diktatura (lat. dictatura) je rije latinskog porijekla koja
znai punomo, vlast ili vrijeme vladanja jednog
diktatora. S vremenom taj se pojam pretvorio u sinonim
za niim ogranienu, nikakvim zakonima stegnutu vlast
koja se oslanja na silu. To je oblik vladavine kojoj je
glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi
(npr. partija ili vojska) moe vladati neogranienom
moi. Vano je pri tome rei da diktatura nikada nije
utemeljena na pravu, ve na nasilju. Diktatura je
vjerojatno najstariji oblik vladanja i svodi se na to da
(naj)snani(ji) nameu svoju volju drugima i vode onako
kako oni misle da treba. Diktatori odlue, a ostali se
moraju pokoriti tome. Diktatura ima jasnu prednost, a to
100
ISSN 1864-6168
je njena efikasnost kod donoenja i izvravanja odluka.
Zato je diktatura omiljen nain upravljanja u vojskama
svijeta. Diktatura ima i mnogo mana: vee anse za
pogreke; gui inicijativu, kreativnost i budue lidere;
ovisna je o jednoj osobi, nema mjera kontrole. Kod
diktature neosporno je da apsolutna poslunost u
izvravanju naredbi i manjak diskutiranja oko odluka
vodi do iznimne brzine i efikasnosti u lancu naredbi.
Diktator donese odluku, nitko je ne ospori i ne propitkuje
i ona se brzo izvri. Najvea snaga diktature je ujedno i
njena najvea slabost. injenica da se o odlukama ne
raspravlja znai da se problem ne moe potpuno
sagledati. Nema timskog rada ni brainstorminga pa
odluka ovisi o pojedincu, a kod pojedinca je vea ansa
za pogreku nego kod grupe. Kod diktature nema mjesta
improviziranju ili kreativnosti. To je rezervirano za
diktatora, to znai da sljedbenici moda odlino
izvravaju naredbe, ali loe funkcioniraju neovisno jer je
i kreativnost i inicijativa uguena. Stara je izreka barona
Actona: "Power corrupts; absolute power corrupts
absolutely" [3]. Ona se pokazala istinitom mnogo puta pa
zato i postoje razni mehanizmi kontrole kako bi se to
sprijeilo. Diktatura nema takvu kontrolu jer diktatora se
ne bira. On vlast dri silom.
rjeavanja konflikata. Mane demokracije su populizam,

manipulacija masama te neobrazovanost veine.
Politiari koji su u politici zbog vlastitih interesa govore
masama ono to one ele uti kako bi dobili glasove.
Lana obeanja, manipuliranje medijima te razne
politike igre stranaka sve su to boljke demokracije, a
veliki problem je nedovoljno obrazovanje. U demokraciji
vlada veina, a veina je masa koja esto nije dovoljno
obrazovana da bi mogla donijeti kvalitetnu odluku. Zbog
toga demokratski izbori esto postaju prazna retorika i
natjecanje u popularnosti. Demokracija nije stanje, ve
permanentni zadatak. Njenom uspjehu pridonose
institucije i postupci, ali prije svega angaman graana.
U svijetu sve poinje odnosom izmeu biraa i
izabranog, tj. odnosom koji funkcionira. On je
promjenjiv, tako da su grupe jedna drugoj potrebne.
Problem je u tome da povremeno dolazi do toga da se
izabrani ne pridravaju zakona ili dogovora. Takvim
ponaanjem razoarani su birai. Birai stjeu dojam da
nemaju nikakvog utjecaja na izabrane, a samim tim i
nikakvog utjecaja na politiku, te da nema smisla
sudjelovati u politici. Stoga je najvei problem
demokracije apatija graana. Tako se moe dogoditi da
se dio stanovnitva prestane zanimati za politiku,
prestane ii na izbore i politiki se angairati.
Demokracija ne moe zadovoljavajue funkcionirati ako
u njoj ne sudjeluju graani. Iz toga ne proizlaze samo
problemi za izabrane zastupnike, nego i za birae,
odnosno za one koji nisu sudjelovali na izborima.
Institucije i pravila u demokraciji moraju biti postavljeni
tako da se graanima i omogui i olaka sudjelovanje u
politici, pa graani sami moraju iskoristiti tu mogunost.
3.2. Demokracija
Pojam demokracija je definiran kao "pluralistiki oblik
vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi izravno ili
neizravno veina njenih graana kroz izbore. Kad su ti
uvjeti ispunjeni, vlast se moe opisati kao demokratska.
To vrijedi za razne sustave upravljanja, jer se ti pojmovi
mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti. S vremenom
se pojam i ideja demokracije razvijala i mijenjala.
Demokracija je trenutano najprihvatljiviji nain
voenja, smatra se najboljim nainom vladanja te
zamjenjuje ostale oblike u modernom drutvu. Prvi oblik
demokracije se pojavio u staroj Ateni u 5. stoljeu prije
Krista. Atenska se drava smatra prvim primjerom
sustava koji odgovara nekim dananjim predodbama o
demokratskoj vlasti. To je zapravo bila protodemokracija jer je glasovanje bilo ogranieno. Samo je
oko 16% ukupnog stanovnitva imalo pravo glasa, pa je
to bio jedan oblik elitizma.
4. ZAKLJUAK
Moe li lider istodobno postavljati nove ciljeve i biti lider
koji slui? Prvo treba razmisliti to znai sluiti, odnosno
biti sluga. Sluga naravno mora izvravati svaku
gospodarevu elju. Ukoliko njegov gospodar eli sebi
initi loe, dunost sluge je da izvri ono to gospodar
zahtijeva, bez obzira na to to je to loe za njegova
gospodara. Razmislimo o drugom pristupu, pristupu
mentora ili trenera. On e pritiskati svoga tienika i
postavljati mu zahtjeve, testirat e njegove sposobnosti
sve dok ga ne oblikuje onako kako eli, dok ne ostvari
njegov potencijal. Koja od spomenutih osoba vie
odgovara ideji lidera? Ukoliko lider mora mijenjati status
quo u nove prilike i izazove da bi bio lider, bilo bi
nelogino zamisliti da mijenja i pojedince kako to ini i
svaki dobar mentor. No, moe li sluga mijenjati svoga
gospodara? Ima li sluga mo suprotstaviti se svom
gospodaru ili navesti ga da uini neto to on ne eli?
Ako ima, je li taj sluga jo uvijek sluga? Ovdje je rije o
tome da itava zamisao o lideru koji slui propada zbog
sluge i gledita koje povlai taj pojam. Pohvalna su
naela liderstva sluenjem da se djelatnika razvija i
odgaja. Samo je "slika" sluge ta koja je pogrena jer nije
za oekivati da lideri slue svojim djelatnicima.
Prihvatljiva je ideja liderstva odgajanjem ili
mentorstvom. Velika je razlika izmeu pokazivanja
potovanja prema potrebama djelatnika ili biti njihov
sluga. Da bi lider bio dobar, on ne smije sluiti volji
Da bi odluke bile demokratske, moraju biti ispunjeni

sljedei uvjeti [4]:
1. ravnopravnost
2. sloboda
3. sloboda informacija
4. sloboda izraavanja
5. aktivno birako pravo
6. alternativa
Winston Churchil je rekao: "Mnogi oblici vladavine bili
su i bit e isprobani u ovom naem svijetu grijeha i jada.
Nitko se ne zavarava da je demokracija savrena ili
mudra. tovie, reeno je da je demokracija najloiji
oblik dravne vladavine izvan svih onih oblika koje su
bili probani s vremenom." [3] Time je naglasio da nigdje
ne postoji savrena demokracija. Usprkos svim sadanjim
kritikama, ona je najuspjeniji postupak mirnog
101
ISSN 1864-6168
naroda ve interesima naroda. Ako ignorira volju kako bi
sluio interesu, je li on stvarno lider koji slui? Problem
je u tome da esto volja naroda moe biti u kratkoronom
interesu naroda, dok lider mora razmiljati i sluiti
dugoronim interesima naroda. Takav lider mora
ignorirati volju naroda i sluiti svom pravom
"gospodaru" - interesima naroda. Taj sukob interesa traje
dok volja naroda ne prepozna dugoroni interes. To je
jedina prava mana liderstva sluenjem. Ideja je
hvalevrijedna, ali je naziv nedovoljno jasan.
5. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Biblija - Evanelje po Marku. Kranska sadanjost :

Zagreb, 1993.
Leaders Direct, http://www.leadersdirect.com, 2010.
The Quotations Page,
http://www.quotationspage.com, 2010.
Wikipedia: Demokracija,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Demokracija, 2010.
Wikipedia: Robert K. Greenleaf,
http://en.wikipedia.org/wiki/Robert_K._Greenleaf,
2010.
Wikipedija: Servant leadership,
http://en.wikipedia.org/wiki/Servant_leadership
102
ISSN 1864-6168
WOLFRAM ALPHA
MATEMATIKA ZA SVE I SVAKOG
Petek Lonari N.1 Lopari S.1
1
Tehnika kola akovec, Hrvatska
Saetak: U dananjem drutvu gotovo da i nema

profesije koja u svom svagdanjem radu ne koristi
raunala i internet. Suvremena tehnologija postala je dio
nae svakodnevice. Postoje softveri za rjeavanje
odreene vrste problema, te postoje ogromne baze
podataka koje nam u svakom trenutku mogu pruiti
razliite informacije. No Wolfram Alpha pokuava sve to
objediniti. Ovaj internet servis zamiljen je kao pomo
pri rjeavanju razliitih vrsta problema.
Pozadina Wolfram Alphe je programski paket

Mathematica koji se razvio od kalkulatora do
programskog paketa za simbolike proraune. Tako i
Wolfram Alpha moe sluiti kao kalkulator, ali i kao
baza znanja koja je sposobna povezivati pojmove.
Do sada je bilo mnogo kritika na raun Wolfram Alphe.
One su uglavnom bile vezane uz upite iz drutvenih
znanosti, dok su odgovori vezane uz egzaktne znanosti
(matematika, fizika) bili toni i smisleni. Time su
matematiari najvie profitirali. Ne trebaju kupovati
skupu Mathematicu jer je dobar dio nje dostupan
potpuno besplatno online preko Wolfram Alphe.
U lanku je dano nekoliko primjera rjeavanja

matematikih problema koristei Wolfram Alphu.
Kljune rijei: Wolfram Alpha, matematika, matematiki
problemi
Iako je pojava Wolfram Alphe u informatikom svijetu

odjeknula kao revolucija, rijetko je koji informatiar
koristi. A to je s matematiarima? Velika je korist ovog
servisa u rjeavanju matematikih problema. Osim to
moe posluiti za izraunavanja, provjeru i interpretaciju
rezultata, u nekim situacijama pokazuje i predlae
postupak rjeavanja. Stoga je Wolfram Alpha iznimno
koristan instrumentarij svakom tko rjeava matematike
zadatke.
Abstract: In todays society, there is hardly a profession

which does not use computers and the Internet in its
everyday business. Modern technology has become part
of our everyday life. There is software for solving
specific problems and there are enormous databases
which can offer us different information in any moment.
However, Wolfram Alpha tries to consolidate all of these.
This Internet engine is designed to help solving various
types of problems.
Krenimo malo u istraivanje matematike u aranmanu

Wolfram Alphe. Uz malo vjebe koritenje ovog online
servisa iznimno je jednostavno. Na poetnoj stranici
odaberemo traenu kategoriju (u ovom sluaju
Mathematics), a potom odaberemo podruje
matematike koje nam treba bilo da je rije o elementarnoj
matematici, brojevima, geometriji, algebri, analizi,
diskretnoj matematici ili nekoj drugoj matematikoj
domeni. Klikom na odabrano podruje otvaraju nam se
poddomene sve dok ne doemo do konkretnog
matematikog problema.
Several examples of solving mathematical problems by

using Wolfram Alpha are given in the paper.
Key words: Wolfram Alpha, mathematics, mathematical
problems
Matematika je u pozadini svega. Jo jedna potvrdu ove
sintagme dala je prole godine strana tvrtka Wolfram
Research. Naime, oni su u svibnju 2009. godine
pokrenuli online servis pod nazivom Wolfram Alpha.
Neki su taj servis usporeivali s poznatim web
trailicama (VIDI, br.159/2009, str.23-25).
Preporuka je svakako da se u poetku koriste stranice s

primjerima koje prepravljamo prema vlastitim
potrebama, dok se kasnije upiti mogu pisati direktno na
poetnu stranu. Dakle, u okvir za upis pitanja sa znakom
jednakosti na kraju upiemo zadatak i klikom na znak
jednakosti za koji trenutak dobivamo odgovor. Wolfram
Alpha na veinu e zadataka dati tono rjeenje, razliite
zapise rjeenja te jo neke vrijednosti vezane uz taj
zadatak. U nekim sluajevima e dati i prijedlog
postupka te metodu rjeavanja.
Te usporedbe ustvari nisu mogue jer je Wolfram Alpha

neto sasvim novo i drukije. Wolfram Alpha na na upit
ne daje samo linkove web stranica kao Google i ne daje
samo informacije o upisanom pojmu kao Wikipedija.
Ona obrauje upit, izraunava rezultate, crta dijagrame,
interpretira dobivene rezultate te uz sve to dodaje
reference i linkove vezane uz na upit.
103
ISSN 1864-6168
Na primjer, elimo li crtati grafove funkcija, koristimo
jednostavnu naredbu plot. Primjeujemo da funkcija
moe biti zadana i parametarski ili u polarnim
koordinatama.
elimo li osim grafa funkcije doznati i neto vie o toj

funkciji, moemo funkciju bez ikakve naredbe upisati u
predvieni prozori, pa dobijemo uz graf i mnoge druge
podatke o toj funkciji.
Ako elimo vie grafova na jednoj slici, tada samo

funkcije odvojimo zarezom. Isto postupamo s funkcijama
dvije varijable, nakon ega nam se iscrta graf funkcije u
3D-u.
Slika 1. Crtanje grafa funkcije xcosy
Slika 2. Funkcija x3/(3-x2)
104
ISSN 1864-6168
Ukoliko elimo odrediti derivaciju ili pak neodreeni
integral neke funkcije, Wolfram Alpha e nam prvo
ponuditi samo krajnje rjeenje. Meutim, u gornjem
desnom kutu pojavit e se ikonica show steps koja nam
daje opciju cijelog postupka rjeavanja, to je od velike
koristi u uvjebavanju deriviranja i integriranja.
Krenemo li u podruje algebre nude nam se opet

mnogobrojne mogunosti rjeavanja jednadbi, sustava
jednadbi, faktorizacije polinoma, raunanja s vektorima,
matricama i dr. elimo li odrediti inverznu matricu,
Wolfram Alpha nam osim tonog rjeenja nudi i
determinantu, trag, karakteristini polinom, svojstvene
vrijednosti te svojstvene vektore polazne matrice.
Slika 3. Integral funkcija xsin3x

Klikom na spomenutu ikonu otvori nam se jedan od
moguih naina rjeavanja:
Slika 5. Inverz matrice

Ovim smo primjerima samo zagrebli po povrini
mnogobrojnih mogunosti koje nam nudi Wolfram
Alpha u rjeavanju i interpretaciji matematikih
problema. To je dovoljno da svatko uvidi prednosti ovog
alata i krene u vlastito istraivanje u skladu svojih
potreba i interesa.
Wolfram Alpha sposoban je odgovoriti na veoma visoke
zahtjeve i on predstavlja naznaku budunosti. Iako je do
sada odraen impresivan posao, ostalo je jo mnogo
prostora za poboljanja. Stephen Wolfram, tvorac ovog
tehnolokog uda, naglasio je da razvoj projekta
Wolfram Alphe nikad nee biti zavren, a ona e svoj
puni potencijal dosei tek kada se baza dodatno popuni
podacima.
Slika 4. Postupak integriranja funkcije xsin3x
105
ISSN 1864-6168
Literatura:
[1] http://www.wolframalpha.com/. (20.08.2010.)
[2] Wolfram, S. Wolfram|Alpha Is Lauching : Made
Possible by Mathematica.
http://blog.wolframalpha.com/2009/05/15/wolframalphais-launching-made-possible-by-mathematica/.
(20.08.2010.)
[3] http://en.wikipedia.org/wiki/Wolfram_Alpha.
(20.08.2010.)
Slika 6. Stephen Wolfram
[4] Singel, R. Wolfram|Alpha Fails the Cool Test.

http://www.wired.com/epicenter/2009/05/wolframalphafails-the-cool-test/. (20.08.2010.)
Tvorac Wolfram Alphe, Stephen Wolfram roen je 1959.

godine u Londonu. Ve s 13 godina dobio je stipendiju
za Eton College, a u 15. godini napisao je lanak iz fizike
estica. Doktorirao je teorijsku fiziku s 20 godina.
[5] Rudan, S. (2009). Wolfram Alpha. VIDI, 159/2009,

str. 23-25.
Godine 1986. poeo je razvijati raunalni sustav

Mathematica, a ve idue osnovao je tvrtku pod nazivom
Wolfram Research. Od 1992. do 2002. godine radio je na
svojoj knjizi New Kind of Science koja predstavlja
empirijsko istraivanje vrlo jednostavnih raunalnih
sustava sposobnih da oblikuju kompleksna rjeenja.
Nataa Petek Lonari, prof. matematike,

Tehnika kola akovec,
tel: 098522111,
e-mail: natasa.petek2@ck.t-com.hr
Kontakt:
Sanja Lopari, prof. matematike i informatike,

Tehnika kola akovec,
Tel: 0989357034,
e-mail: sanja.loparic@ck.t-com.hr
Wolfram zakljuuje da je svemir u svojoj prirodi

digitalan i radi na principu zakona koji se mogu opisati
kao jednostavni programi. Mathematica i New Kind of
Science u temeljima su Wolfram Alphe koju Stephen
Wolfram opisuje kao svoj najvei i najambiciozniji
projekt koji nikad nee biti dovren.
106
ISSN 1864-6168
APROKSIMACIJA FUNKCIJE FOURIEROVIM I VALICNIM

REDOM
1
Kecek D.1
Veleuciliste u Varazdinu, Varazdin, Hrvatska
Sazetak: U mnogim matematickim primjenama

potrebno je zadanu funkciju aproksimirati nekom
drugom funkcijom. Za aproksimaciju periodicke
funkcije koriste se trigonometrijski redovi.
Ako
se funkcija moze aproksimirati trigonometrijskim
redom, govori se o njenom razvoju u Fourierov red.
Valici se ubrajaju u noviji dio matematike koji se
intenzivno razvija. Valicnim redom se postize tocan
prikaz funkcije s manjim brojem c lanova reda i brzim
izracunom.
Kljucne rijeci: aproksimacija funkcije, Fourierov red,
valicni red
Valici se koriste za sazimanje podataka. Pomocu

valica je rijesen problem kompresije digitalnih otisaka
prstiju. FBI baza otisaka prstiju sadrzi oko 200
milijuna kartica otisaka, dok svaka kartica sadrzi
oko 10 megabajta podataka. Pretrazivanje baze i
usporedivanje takvih kartica moze trajati i po nekoliko
sati. Primjenom valica kartice se komprimiraju na 500
kilobajta, a otisci ostaju u izvornom obliku.
2. FOURIEROV RED
Neka je f periodicka funkcija s periodom T = 2L
definirana na segmentu [L, L]. Nadalje, neka je
L2 [L, L] prostor kvadratno integrabilnih funkcija na
segmentu [L, L], tj.
Abstract: In many mathematical applications it

is needed to approximate a given function with
another function. Trigonometric series are used for
the approximation of periodic function. If the function
can be approximated by a trigonometric series, it is
talked about expanding a function in a Fourier series.
Wavelets represent the newer part of mathematics
which is extensively developing. With wavelet series,
the accurate representation of the function is achieved
with fewer terms and faster calculation.
Key words: approximation of function, Fourier series,
wavelet series
L [L, L] = { f : [L, L] R;
ZL
| f (x)|2 dx < }.
Na prostoru L2 [L, L] definira se skalarni produkt formulom

ZL
< f, g >=
f (x)g(x)dx.
L
Funkcije f, g L2 [L, L] su ortogonalne ako vrijedi
1. UVOD
ZL
Proizvoljna periodicka funkcija se moze aproksimirati

trigonometrijskim redom, tj. moze se prikazati kao
zbroj sinusoida i kosinusoida razlicitih amplituda i
frekvencija. Prednost ovakve aproksimacije funkcija
je u tome sto su svojstva sinus i kosinus funkcija dobro
poznata pa se takvom aproksimacijom jednostavno
racuna.
f (x)g(x)dx = 0.
Za aproksimaciju periodickih funkcija koriste se

trigonometrijski redovi oblika:
a0 X
nx
nx
+
an cos
+ bn sin
.
2 n=1
L
L
Valici (engl. wavelet) su funkcije koje zadovoljavaju odredene matematicke zahtjeve i koriste se u
prezentiranju podataka i funkcija. Valicne funkcije
omogucuju lokalizaciju u vremenu kroz translacije i
lokalizaciju u frekvenciji kroz dilatacije. Sinus i kosinus funkcije Fourierovog reda osiguravaju lokalizaciju
frekvencije dok je vremenska komponenta izgubljena.
Za aproksimaciju funkcija koje imaju prekide kao i
funkcija sa siljcima, potrebno je znatno manje c lanova
valicnog reda nego c lanova Fourierovog reda.
(1)
Ako se neka periodicka funkcija moze prikazati redom

(1) onda je rijec o njenom razvoju u Fourierov red,
odnosno o razvoju funkcije f po neprekidnim funkcijama
1
x
x
nx
nx
, cos , sin , ..., cos
, sin
, ...
2
L
L
L
L
(2)
koje pripadaju prostoru L2 [L, L]. Najvaznije svojstvo niza funkcija (2) je ortogonalnost funkcija na segmentu [L, L].
107
ISSN 1864-6168
Moze se pokazati da je skalarni produkt dviju razlicitih funkcija niza (2) jednak nuli, pa niz funkcija (2)
c ini ortogonalan skup funkcija na [L, L].
Na svojstvu ortogonalnosti sinus i kosinus funkcija
temelji se odredivanje koeficijenata a0 , an i bn
trigonometrijskog reda (1). Brojevi a0 , an i bn racunaju
se po sljedecim formulama:
Z
1 L
f (x)dx,
a0 =
L L
Z
1 L
nx
an =
f (x) cos
dx
L L
L
L
L
L
Vj =
= V j2
W j2
W j1 =
L V j1 LW j1 L
V j3
W
W
W
=
=
j3
L
L
Lj2 L j1
V0
W0
W1
W j1 .
S obzirom na dekompoziciju prostora V j i uvjete (i)
i (ii), prostor L2 (R) se rastavlja na beskonacan niz
medusobno ortogonalnih potprostora, tj.
M
L2 (R) =
W j.
(3)
Tada postoji funkcija W0 takva da je { j,k :

k Z} ortonormirana baza od W j za svaki j Z te
{ j,k : j, k Z} ortonormirana baza od L2 (R), gdje su
funkcije j,k definirane relacijom
1
bn =
L
jZ
Prostori W j preuzimaju svojstvo (iii) prostora V j , tj.

f (x) W j f (2 j x) W0 .
nx
f (x) sin
dx,
L
za svaki n = 1, 2, ... i zovu se Fourierovi koeficijenti

funkcije f . Trigonometrijski red (1) s tako izracunatim
koeficijentima zove se Fourierov red funkcije f i
oznacava se na sljedeci nacin
f (x)
a0
+
2

X
an cos
n=1
(4)
j,k = 2 2 (2 j x k).
Funkcija se zove ortonormirani valic.
S obzirom na ortonormiranu bazu prostora L2 (R)
bilo koja funkcija u tom prostoru se moze prikazati
pomocu valicnog reda oblika
X
f (x) =
w j,k j,k (x),
(5)
nx
nx
+ bn sin
.
L
L
3. VALICNI
RED
j,kZ
Multirezolucijska analiza je alat za konstruktivni

opis valica. Neka je L2 (R) prostor realnih, kvadratno
integrabilnih funkcija.
Multirezolucijska analiza
ili aproksimacija prostora L2 (R) se definira kao niz
zatvorenih potprostora
gdje su w j,k =
f (x) j,k (x)dx valicni koeficijenti.
Ako se valicni red (5) odsijece za j = bj, dobiva se

ortogonalna projekcija P funkcije f na potprostor Vbj .
Valicni red se tada moze izraziti preko skalirajucih
funkcija kao
X
P f (x) =
sbj,k bj,k (x)
(6)
V2 V1 V0 V1 V2 L2 (R)
koji zadovoljavaju sljedece uvjete:
kZ
(i)
S
jZ
(ii)
T
jZ
V j = L2 (R),
gdje su sbj,k =
V j = {0},
Zainteresirani c itatelj moze u spomenutoj literaturi

procitati vise o ovoj problematici.
f (x)bj,k (x)dx skalirajuci koeficijenti.
(iii) f (x) V j f (2 j x) V0
Jedan od mogucih izbora funkcije je Haarova skalirajuca funkcija
1, 0 x < 1,
(x) = 0,0 (x) =
0, inace.
(iv) postoji funkcija V0 takva da je skup

{0,k (x) := (x k) : k Z} ortonormirana baza
prostora V0 .
Za j, k Z definirane su funkcije j,k relacijom
j
2
Haarova baza je najjednostavnija valicna baza prostora

L2 (R). Definirana je Haarovom valicnom funkcijom
1,
0x< ,
1
(x) = 0,0 (x) =
1,
x
<
1,
0,
inace,
j,k (x) = 2 (2 x k).

j
Koristenjem svojstava (iii) i (iv) slijedi da je

{ j,k : k Z} ortonormirana baza prostora V j za svaki
j. Funkcija se naziva skalirajuca funkcija.
Nadalje, za svaki j Z definira se potprostor W j
kao ortogonalni komplement
odLV j u prostoru V j+1 ,
L
odnosno V j+1 = V j
W j , gdje
oznacava direktnu
sumu medusobno ortogonalnih potprostora.
Dekompozicijom prostora V j , V j1 , V j2 , ... dobivamo
odnosno j,k = 2 2 (2 j x k).

Ono sto valice c ini jedinstvenim je mogucnost njihovog micanja, rastezanje ili stezanja. Na sljedecim
108
ISSN 1864-6168
slikama ilustrirana je skalirajuca funkcija j,k za razlicite j i k vrijednosti. Funkcija j,k na intervalu
[2 j k, 2 j (k + 1)i poprima vrijednost 2 j/2 , dok je izvan
tog intervala vrijednost funkcije jednaka nuli. Graf
funkcije j,k dobiva se translacijom grafa funkcije (x)
duz osi x za 2 j k.
Na slici 5. graficki je prikazana funkcija F i aproksimacija funkcije s prva 3 c lana pripadnog Fourierovog
reda.
Slika 5. Funkcija F(x) i aproksimacija funkcije s

3 c lana pripadnog Fourierovog reda (isprekidana
linija)
Slika 1. Funkcija 2,1
Moze se primijetiti da na dijelu gdje funkcija poprima
vrijednost nula aproksimacija ima repove. Da bi se
repovi smanjili, potrebno je povecati broj c lanova u
redu. Na slikama 6. i 7. prikazana je funkcija F(x) i
aproksimacija funkcije s 8, odnosno 30 c lanova.

8 c lanova pripadnog Fourierovog reda (isprekidana linija)
4.
APROKSIMACIJA FUNKCIJE
FOURIEROVIM I VALICNIM
REDOM
Cilj ovog rada je vidjeti koji od redova, Fourierov ili
valicni, bolje aproksimira zadanu funkciju. U tu svrhu
promatrana je periodicka funkcija F(x) s periodom
T = 8 na segmentu [4, 4] definirana na sljedeci nacin
x6 x4 + x2 + 1, 1 x 1,
F(x) =
0,
1 < |x| < 4.

30 c lanova pripadnog Fourierovog reda (isprekidana linija)
Prikazana je na slici 4.
Dodavanjem veceg broja c lanova reda dobiva se

graf koji je ocigledno dobra aproksimacija polazne
funkcije.
U nastavku je promatrana aproksimacija funkcije
F(x) valicnim redom pomocu skalirajucih funkcija,
odnosno redom (6). Na promatranom intervalu [4, 4]
za fiksnu vrijednost bj = 3 sumira se po svim k
b
b
vrijednostima takvima da je 2 j k 2 j 1. U tom
slucaju se funkcija aproksimira sa 16 c lanova reda (6).
Slika 4. Funkcija F(x)

Pomocu programa Wolfram Mathematica 7 izracunato
je nekoliko konacnih suma Fourierovog reda.
109
ISSN 1864-6168

16 c lanova pripadnog valicnog reda
Za vrijednost bj = 4 funkcija se aproksimira s 32 c lana
valicnog reda, sto je graficki prikazano na slici 9.

32 c lana pripadnog valicnog reda
5. ZAKLJUCAK
Za aproksimaciju funkcije uzima se suma prvih
nekoliko c lanova reda. Na konkretnom primjeru
funkcije F moze se vidjeti da je vrijednost aproksimacije funkcije bliza stvarnoj vrijednosti funkcije
ukoliko je broj c lanova reda veci. Vise c lanova
Fourierovog reda zahtijeva vise vremena za njihov
izracun i vise memorije za pohranu podataka za
razliku od valicnog reda sto valicni red c ini korisnijim
u primjeni.
6. LITERATURA
[1] I. DAUBECHIES, Ten Lectures on Wavelets,
Society for Industrial and Applied Mathematics,
Philadelphia, 1992.
[2] N. G. ROLAND, Fourier and wavelet representations of functions, Electronic Journal of
Undergraduate Mathematics (2000) 7. str. 1-12.
[3] J. S. WALKER, Fourier analysis and wavelet
analysis, Notices of the AMS (1997) 6. str. 658-670.
Wavelets and
[4] M. VETTERLI, J. KOVACEVI
C,
Subband Coding, Prentice Hall, New Jersey, 1995.
Kontakt:
Damira Kecek, dipl. ing. mat.
J. Krizanica, Varazdin
damira.kecek@velv.hr
110
ISSN 1864-6168
SUSTAV UPRAVLJANJA ZATITOM OKOLIA

PREMA NORMI ISO 14001 I RAZVOJ METODOLOGIJE
ZA NJENU IMPLEMENTACIJU
Kondi V.1 Pikor M.2,

1
Varadin, Hrvatska
Oprema-ureaji d.d., Ludbreg, Hrvatska
Saetak: lanak prikazuje sustav upravljanja zatitom

okolia prema naelima meunarodne norme ISO 14001.
Osim opisa norme i njene vanosti, autori se zadravaju
na postupku i primjeni metodologije za njenu
implementaciju u realnim poslovnim sustavima.
pod zatitom okolia podrazumijeva se zatita svih ovih

faktora i njihovih veza.
Zahtjevi za ouvanjem nepromijenjenih uvjeta okolia su
relativno novijeg datuma, a posljedica su spoznaje da
brzi tehnoloki napredak ima i negativnu stranu koja
ugroava ovjeka i njegov okoli [2]. Poznata
razglednica iz Chicaga s poetka dvadesetog stoljea, na
kojoj se vidi kako gusti crni dim izbija iz brojnih
tvornikih dimnjaka, nekad je sluila za ponosno
pokazivanje prosperiteta grada i drave. Danas je ova
razglednica primjer zagaivaa zraka i teko da bi se
nala tiskara koja bi je tiskala. Kad su se ezdesetih
godina prolog stoljea u svijetu pojavile prve ekoloke
grupe sa zahtjevima zelenih, posveivalo im se malo
pozornosti jer se zahtjevi nisu razumjeli. Njihovi javni
nastupi imali su prizvuk romantinog zanosa obojenog
ideologijom djece cvijea i slinih buntovnika protiv
filozofije potroakog drutva, protiv posljedica
tehnolokog razvoja i velikog gomilanja naoruanja.
Ekologija i zatita okolia danas su postali predmet
nacionalne, internacionalne i globalne razvojne
regulative koja obavezuje vodstvo organizacija da
primijene ekoloke principe kod proizvodnje i prometa
roba, kako se ne bi ugrozila ovjekova ivotna sredina.
Danas su ti principi sastavni dio nacionalnih i
internacionalnih normi koje se primjenjuju u
gospodarstvu, te su temelj pravilnog ponaanja svih
graana.
Bit aktivnosti vezanih uz zatitu okolia, a koje su se
poele poduzimati u razvijenim dravama tijekom
osamdesetih i devedesetih godina prolog stoljea, lei u
spoznaji da izmeu gospodarstva i zdravog okolia
postoji uzrono-posljedina veza. Svijet je uvidio da se
ugroavanje okolia ne moe uspjeno rjeavati samo
deklaracijama
i
rezolucijama
donesenim
na
meunarodnim konferencijama. Primjena deklaracija i
rezolucija bila je upitna i razliita u pojedinim dravama
i lanicama UN-a, a nadzor nad njihovim provoenjem
nije ni postojao. Bio je to jedan od glavnih razloga da se
na konferenciji u Rio de Janeiru 1992. godine pokrene
inicijativa za formiranje radne skupine koja e izraditi
normu za upravljanje okoliem. Rezultat te inicijative
bilo je formiranje Tehnikog komiteta ISO/TC 207 pod
nazivom Upravljanje okoliem pri Meunarodnoj
organizaciji za norme.
Kljune rijei: Sustav upravljanja zatitom okolia,

norma ISO 14001; aspekti okolia, utjecaj na okoli.
Abstract: The paper presents the system of
environmental management according to the principles
of the international standard ISO 14001. In addition to
describing the standard and its importance, the authors
dwell on the procedure and application of methodology
for its implementation in real business systems.
Key words: System of environmental management,
standard ISO 14001; environmental aspects, impact on
the environment.
1. UVOD
Zatita okolia odreuje granice raznih vrsta zagaenja,
predlae zakonsku regulativu, uvodi preventivne i
korektivne mjere u sluaju nesukladnosti ili bilo kakvog
incidenta u okoliu. Odrava i potrebnu kvalitetu zraka,
vode i tla. Prema [1], u nadlenost zatite okolia ulaze:
mjere za smanjenje buke, kontrola pitke vode, poticaji za
smanjivanje tetnih ispunih plinova iz industrijskih
postrojenja i prometa, zabrana proizvodnje spojeva koji
oteuju ozonski omota ili nepovratno kontaminiraju
eko sustave, prijedlozi za provedbu osmiljenog
prostornog ureenja, nadzor nad zbrinjavanjem otpada,
poticaj za primjenu tedljivih tehnologija, uporaba
obnovljivih izvora energije, provedba ostvarenja trajno
odrivog razvitka. Zatita okolia se u ekolokom
leksikonu [1] definira kao drutveni ili politiki pokret
kojemu je cilj educirati javnost o problemima
oneienja okolia i poticati na rjeavanje tih problema.
Premda zahtijeva razumijevanje odreenih ekolokih
principa, zatita okolia se ne bavi znanstvenim
istraivanjima i nije jedna od grana ekologije. Polazei
od definicije okolia kao prirodnog okruenja - voda,
zrak, tlo, klima i iva bia u zajednikom djelovanju -
111
ISSN 1864-6168
2. POJAVA NORME ISO 14001

Danas se moe rei da je nastupilo razdoblje eko
kvalitete prepoznatljivo po nizu normi ISO 14000. To
znai da se zahtjevi suvremenog trita i dalje
zaotravaju. Osim vrsnoe u fizikom smislu, faktor
konkurentnosti na tritu razvijenih zemalja postaju
ekoloki parametri. Zelena nit proima sve, od
dobavljaa do organizacije, pa sve do korisnika. Sve se
vie izraavaju ekoloki zahtjevi to se tie tehnologije
proizvodnje, ambalae, recikliranja i sl. Zahtjevi trita
su dio opeg procesa poboljanja kvalitete ivljenja u
trajanju od nekoliko desetljea, koji je meunarodna
organizacija
za
normizaciju
ozakonila
i
internacionalizirala usvajanjem niza normi ISO 14000.
Norme niza ISO 14000 ne bave se strunim pitanjima
fizioloke, populacijske, biocenozne, krajobrazne ili
globalne ekologije, ve pitanjima zatite okolia (engl.
environmental protection). To je zapravo strukovno
podruje kojem je zadaa ouvanje zdravog ivotnog
okruenja. Prema [2], ekoloki problemi kao posljedica
ovjekove djelatnosti
danas su veoma izraeni i
poprimaju zastraujue razmjere (slika 1.). Ukoliko se
ne primijeni sustavni pristup zatiti okolia, ostvarit e se
sve crne prognoze.
Slika 2. Prednosti primjene sustava upravljanja zatitom

okolia [2]
S obzirom na to da je zadatak izrade norme bio veoma
kompleksan i zahtjevan, tehniki komitet TC 207
podijeljen je na podkomitete (SC) i radne grupe (WG) s
konkretnim zaduenjima. Slika 3. prikazuje strukturu i
zaduenja
u
tehnikom
komitetu
TC
207
[11,12,13,14,15].
Izrada i oblikovanje norme za sustav upravljanja zatitom
okolia bio je dodijeljen radnoj grupi SAGE (engl.
Strategic Advesory Group on Environment). lanovi
grupe bili su svjetski strunjaci (vie od 100 lanova) u
razliitim podrujima i granama znanosti. Dugogodinji
rad i usuglaavanje rezultiralo je prvim izdanjem norme
ISO 14001 1996. godine. Prihvatile su je mnoge svjetske
organizacije. Od 1996. godine do prve revizije norme
2004. godine, prema [3], oko 60.000 organizacija irom
svijeta provelo je i certificiralo sustav upravljanja
zatitom okolia.
Dananji trend poslovanja organizacija svih veliina i
djelatnosti je pokazati kupcima i tritu ouvani okoli,
nadziranjem utjecaja svojih djelatnosti, proizvoda ili
usluga na okoli, a uzimajui u obzir politiku i ciljeve
zatite okolia. Drave sve stroom zakonskom
regulativom nastoje poticati porast zanimanja koja se tiu
zatite okolia, ukljuujui i odrivi razvoj.
Slika 1. Najvei ekoloki problemi kao posljedica

djelovanja ovjeka [2]
Tako je svrha meunarodnih normi koje obuhvaaju

upravljanje zatitom okolia ponuditi organizacijama
elemente djelotvornog sustava upravljanja zatitom
okolia, koji moe biti objedinjen s drugim sustavima
upravljanja. Namjena ovih, kao i ostalih meunarodnih
normi, nije stvaranje bescarinskih trgovakih unija niti
poveanje ili promjena zakonske obaveze organizacije.
ISO 14000 je serija meunarodnih normi na dobrotvornoj
bazi koje upravljaju okoliem.
Potrebno je izraditi norme koje e pomoi svim vrstama

organizacija kod implementacije i upravljanja sustavom
zatite okolia, a istodobno e tititi interese organizacije
i sredine koja je okruuje. Primjena sustava upravljanja
zatitom okolia rezultira nizom prednosti (slika 2.) kao
to su:
Efikasnija zatita ivotne sredine

Racionalnije upravljanje resursima
Izgradnja kulture odnosa prema okoliu
Poveanje ugleda organizacije
Poboljanje komunikacije (interne i eksterne)
Efikasnije poslovanje
Usklaivanje s meunarodnim, nacionalnim i
lokalnim zakonima to se tie zatite okolia
Primjenjivost u svim dravama
One zadovoljavaju potrebe razliitih organizacija irom

svijeta, osiguravajui im zajedniki okvir za bavljenje
pitanjima u vezi okolia. Ove norme utjeu na
unapreenje upravljanja okoliem. To moe olakati
trgovinu te u svijetu razviti odnos prema okoliu.
112
ISSN 1864-6168
ISO / TC 207
Upravljanje okoliem
(Environmental Management)
TC 207/SC 1
Sustav
upravljanja
okoliem
(Environmental
Management
Systems)
ISO 14001
ISO 14004
TC 207/SC 2
TC 207/SC 3
TC 207/SC 4
TC 207/SC 5
TC 207/SC 6
Auditiranje
okolia
Oznaavanje
okolia
Termini i
definicije
(Environmental
Labeling)
Procjena
performansi
okolia
ivotni ciklus
proizvoda
(Environmental
Auditing)
(Life Cycle
Assessment)
(Terms &
Definitions)
ISO 14010
ISO 14011
ISO 14012
ISO 14015
(Environmental
Performance
Evaluation)
ISO 14020
ISO 14021
ISO 14024
ISO 14025
ISO 14031
ISO 14032
TC 207/WG 1
TC 207/WG 2
Ekoloki
aspekti
proizvodnih
standarda
Smjernice za
primjenu
14001 u
umarskoj i
drvnoj
industriji
(Environmental
aspects of
product
standards)
ISO 14040
ISO 14041
ISO 14042
ISO 14043
ISO 14047
ISO 14048
ISO 14049
ISO 14050
(Forestry
applications)
ISO GUIDE
64
ISO 14061
Slika 3. Struktura tehnikog komiteta ISO/TC 207
zatitu okolia), kao i zahtjeve za kontinuiranim

poboljanjem zatite okolia.
Normni niz ISO 14000 prema svojim kljunim naelima

(principima) mora:
rezultirati boljim upravljanjem okoliem
biti primjenjiv u svim dravama
promicati iroko zanimanje javnosti i korisnika za
norme
biti trokovno uinkovit i fleksibilan kako bi
zadovoljio potrebe svih vrsta organizacija irom
svijeta
biti prikladan za unutarnju ili vanjsku verifikaciju
biti znanstveno zasnovan
biti praktian, koristan i upotrebljiv
Norma ISO 14001 [7] ne sadri posebno zahtjeve drugih

sustava upravljanja kao to su upravljanje kvalitetom,
zatitom zdravlja i sigurnou na radu, financijskim
resursima, rizikom i dr. Ipak ova norma omoguuje
organizaciji prilagodbu vlastitog sustava upravljanja
zatitom okolia
odgovarajuim zahtjevima drugih
sustava upravljanja. Danas je uobiajeno integriranje
sustava upravljanja kvalitetom i sustava upravljanja
zatitom okolia.
Osnova za izgradnju sustava upravljanja zatitom okolia
je norma ISO 14001, a osnova za poboljavanje sustava
upravljanja zatitom okolia je meunarodna norma ISO
14004. Struktura norme ISO 14001 ima sljedei oblik:
Norma ISO 14001 specificira zahtjeve za sustav

upravljanja zatitom okolia. Time se organizaciji
omoguava definiranje politike i ciljeva, koji istodobno
usklauju zakonske zahtjeve i znaajne aspekte okolia
konkretne organizacije. Normu ISO 14001 mogu
efikasno primijeniti svi tipovi organizacija, bez obzira na
veliinu, zemljopisni poloaj, kulturu i drutveni ustroj.
Uspjenost
implementacije
norme
ovisi
o
opredijeljenosti svih razina i funkcija u organizaciji, a
posebno najvieg vodstva. Glavni cilj norme je pomoi u
zatiti okolia i sprijeiti oneienje, primjereno
drutvenoekonomskim potrebama.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Norma ISO 14001 ne postavlja zahtjeve u vezi sa

stanjem okolia, ve zahtjeve vezanih uz politiku okolia
(definiranje, objava, primjena, analiza i dr.), uz
usklaenost s primjenjivim zakonima i odredbama
(internacionalni, nacionalni i regionalni zakoni vezani za
113
Podruje primjene
Upuivanje na druge norme
Pojmovi i definicije
Zahtjevi sustava upravljanja zatitom okolia
Opi zahtjevi
Politika zatite okolia
Planiranje
Uvoenje i rad
Provjeravanje
Ocjena sustava
ISSN 1864-6168
okolia prema zahtjevima norme ISO 14001 ima svojih
specifinosti koje se prikazuju u tablici 1.
Osim usmjerenosti na industrijska poduzea, jo su tri
elementa preporuke EMAS-a bila specifina i razliita od
zahtjeva norme ISO 14001 i to: vezanost za lokaciju
tvrtke, javna komunikacija i odnosi s javnou, te
obavezno redovito javno izvjetavanje organizacije o
stanju okolia.
3. SUSTAVI UPRAVLJANJA ZATITOM

OKOLIA
Sustav upravljanja zatitom okolia je sustav kojim
organizacije poboljavaju
svoje karakteristike
minimiziranjem tetnog utjecaja na okoli. Ostvaruje se
kontrolom aspekata okolia negativno utjeu na okoli.
Razlikujemo dva sustava upravljanja zatitom okolia:
EMAS
ISO 14000
Pored toga to je pojava norme ISO 14001 naila na

iroko prihvaanje u svim dravama i organizacijama
svijeta, pa tako i u lanicama EU-a, vijee lanica EU-a
smatralo je da EMAS treba ostati u upotrebi i to
iskljuivo zbog svojih specifinih i otrijih zahtjeva.
Na ovaj nain EU je iskoristila pravo da u svom
gospodarstvu postavi otrije zahtjeve za zatitu okolia,
nego to su zahtjevi norme ISO 14001. Vijee EU je
27.04.2001.godine svojom odlukom broj 761/2001.
izdalo novu preporuku za EMAS poznatu pod nazivom
EMAS II. Ova preporuka je zaokruila sustav upravljanja
zatitom okolia gdje norma ISO 14001 ulazi u sustav.
EMAS (engl.Eco management and Audit Scheme)

Upravljanje ekologijom i shema auditiranja je sustav
upravljanja okoliem nastao iz preporuke vijea EU broj
1836/93 u vezi dobrovoljnog uvoenja mjera upravljanja
okoliem. EMAS je raen po ugledu na britansku normu
BS 7750 kojoj je cilj stalno poboljavanje stanja okolia
na lokacijama industrijskih poduzea. Za auditiranje
sustava EMAS ovlatene su posebne dravne agencije.
Tvrtke koje su uskladile svoj sustav okolia sa
zahtjevima EMAS-a, te ga verificirale kod ovlatene
agencije, imaju pravo istaknuti posebnu oznaku da su
primijenile sustav upravljanja zatitom okolia prema
zahtjevima EMAS-a [5,6].
Preporuka EMAS II, za razliku od prve verzije (EMAS

I), ne odnosi se samo na industrijske organizacije, ve na
sve vrste organizacija. Osim toga, nova preporuka
ukljuuje sve zaposlenike u problematiku okolia, te
inzistira na pojaanoj eksternoj komunikaciji sa
zainteresiranim stranama i oslanjanje na zakonsku
regulativu. Novost u EMAS II je i usvajanje znaka koji
validira informiranost organizacije o procesu stalnog
poboljavanja sustava upravljanja zatitom okolia, a
organizacija ga moe koristiti u razliite svrhe.
Britanska norma BS 7750, francuska norma NF X30-200

i panjolska norma UNE 77-801, te smjernica EU EEC
1836/93 bile su temelj za izdavanje meunarodne norme
ISO 14001, koja je prihvaena i meunarodno priznata u
rujnu 1996. godine. Pojava ove meunarodne norme nije
bila suprotna EMAS-u, ali sustav upravljanja zatitom
Tablica 1. Usporedba EMAS-a i ISO 14001 [2]
114
ISSN 1864-6168
Model sustava upravljanja zatitom okolia prikazan na
slici 1.-6. Kao i model sustava upravljanja kvalitetom,
sastoji se od nekoliko procesa koje organizacija mora
ostvariti kako bi ispunila zahtjeve norme ISO 14001.
Glavni procesi su: proces planiranja, proces
komunikacije, proces ocjene sustava koji obavlja uprava,
proces primjene i realizacije, proces provjeravanja i
proces kontinuiranog poboljavanja. Sustav upravljanja
zatitom okolia karakterizira njegova dinaminost. Ona
je na slici 4. predstavljena spiralom koja poinje
definiranom politikom upravljanja okoliem, a zavrava
kontinuiranim poboljavanjem sustava.
2. Provedi
Podrazumijeva primjenu definiranih procesa koje mora
uiniti operativnima i efikasnima (toka 4.4), to znai:
definirati organizacijsku strukturu (toka 4.4.1)
dodijeliti odgovornosti i ovlasti unutar sustava
(toka 4.4.1)
osigurati dostupnost potrebnim resursima vanim za
sustav (toka 4.4.1)
educirati zaposlenike za rad u sustavu okolia (toka
4.4.2)
uspostaviti sustav za internu i eksternu komunikaciju
(toka 4.4.3)
uspostaviti i odravati dokumentaciju (toka 4.4.4)
uspostaviti sustav upravljanja dokumentacijom
(toka 4.4.5)
uspostaviti sustav upravljanja procesima (toka
4.4.6)
uspostaviti sustav efikasnog odziva i pripravnosti na
izvanredne situacije (toka 4.4.7)
3. Provjeri
Podrazumijeva nadzor i mjerenje procesa i proizvoda s
obzirom na definiranu politiku, ciljeve i zahtjeve vezane
za proizvod, te izvjetavanje o rezultatima (toka 4.5),
to znai:
provoditi stalni nadzor i mjerenje (toka 4.5.1)
procjenjivati usklaenost sa zakonskom i drugom
regulativom (toka 4.5.2)
identificirati nesukladnosti u okoliu i poduzimati
korektivne i preventivne radnje (toka 4.5.3)
upravljati zapisima (toka 4.5.4)
provoditi periodino interne audite (toka 4.5.5)
Slika 4. Model sustava upravljanja zatitom okolia

prema normi ISO 14001
Meunarodna norma ISO 14001 temelji se na
metodologiji poznatoj kao planiraj provedi - provjeri
postupi (engl. Plan-Do-Check-Act ili PDCA). Prema [4]
Demingov krug PDCA (slika 5.) je tekui, iterativni
proces koji omoguava organizaciji uspostavu, primjenu
i odravanje politike zatite okolia. Faze toga procesa:
4. Postupi
Podrazumijeva da organizacija na temelju rezultata
provjere mora neprekidno poboljavati sustav (toka
4.6), to znai:
ocjenjivati sustav upravljanja zatitom okolia koje
obavlja najvie vodstvo organizacije
prepoznati podruja prikladna za poboljavanje
Meunarodna norma ISO 14001 trai od organizacije da
(slika 6.):
uspostavi odgovarajuu politiku zatite okolia
prepozna aspekte okolia koji proizlaze iz prolih,
sadanjih ili planiranih radnji, proizvoda ili usluga
da se utvrdi vanost njihova utjecaja na okoli
utvrdi odgovarajue zakonske i druge zahtjeve koji
obavezuju organizaciju
utvrdi prioritete i postavi primjerene ope i
pojedinane ciljeve
Slika 5. Demingov krug u sustavu upravljanja zatitom

okolia
1. Planiraj
Podrazumijeva da organizacija mora uspostaviti sustav
planiranja (toka 4.3) tako da:
identificira aspekte okolia i s njima povezane
utjecaje na okoli (toka 4.3.1)
identificira zakonske i druge zahtjeve koji se odnose
na djelatnost organizacije, procese i prepoznate
aspekte okolia (toka 4.3.2)
definira ope i pojedinane ciljeve u okoliu, te
programe za njihovu realizaciju (toka 4.3.3)
uspostavi preduvjete i programe za provedbu

politike, ostvarivanje opih i pojedinanih ciljeva
pojednostavni planiranje, upravljanje, nadzor,
preventivne i korektivne radnje, auditiranje i
pregled, kako bi se osigurala sukladnost s politikom
zatite okolia
omogui prilagodbu promijenjenim okolnostima
115
ISSN 1864-6168
VIZIJA
MISIJA
Samo na poetku
primjene norme
Definiranje opsega SUZO-a
POLITIKA
OKOLIA
Snimka postojeeg stanja u okoliu
Definiranje
procesa
Metoda za ocjenu
Identifikacija
aspekata okolia
Aspekti
Pokazatelji i nain
mjerenja
Znaajni aspekti
Utjecaj na
okoli
Prepoznavanje znaajnih aspekata
Utjecaj svakog aspekta na

okoli
Zakonski
zahtjevi
Kako ostvariti
ciljeve?
Opi i pojedinani
Definiranje ciljeva u okoliu
Upravljanje
zapisima
Interni audit
Prev. i kor.
radnje
Nesukladnosti
Ocjena
usklaenosti
Odziv na izvanredne
situacije
Nadzor i
mjerenje
Programi
u
okoliu
Definiranje programa za realizaciju

ciljeva
Definiranje: resursa, odgovornosti, ovlasti,

kompetencija, komunikacija,
dokumentacije
Osposobljavanje
Realizacija programa i funkcioniranje SUZO-a
Poboljanja SUZO-a
Upravina ocjena SUZO-a
Infrastruktura organizacije te primjena tehnolokih

postupaka u procesima, to prije svega obuhvaa:
zgrade, radni prostor i pripadajua sredstva
opremu u procesima
softversku i hardversku podrku
potporne aktivnosti kao to su transport i
komunikacija
Stupanj educiranosti, svijesti i osposobljenosti
zaposlenika da prihvate suvremene naine
poslovanja i trendove zatite okolia
Funkcionalnost i uinkovitost glavnih i pomonih
procesa, to se prije svega odnosi na:
karakteristike i zadatke radnih operacija
uvjete u kojima se operacije izvode
sredstva, pomagala i naprave uz pomo
kojih se operacije izvode
vrijeme, u smislu pripremno-zavrnog i
glavnog vremena
informacije
potrebne
za ostvarenje
operacije
veze meu procesima
Slika 6. Sustav implementacije zahtjeva norme ISO

14001 [2]
4. METODOLOGIJA IMPLEMENTACIJE
NORME ISO 14001
Efikasna i uinkovita implementacija zahtjeva norme
ISO 14001 u postojei sustav upravljanja zatitom
okolia moe biti provedena na vie naina. To ovisi o
nekoliko faktora koji imaju odluujui utjecaj na
donoenje odluke o primjeni konkretnog postupka. Neki
od relevantnih faktora su:
Funkcionalnost,
uinkovitost
i
stupanj
organiziranosti postojeeg sustava upravljanja
zatitom okolia
Organizacijska struktura - tijek poslova i
informacija; definirane odgovornosti ovlatenja u
zatiti okolia; organizacijske sheme
Veliina i specifinosti organizacije u smislu
utjecaja djelatnosti na okoli
116
ISSN 1864-6168
Dislociranost organizacije koja moe imati svoje
segmente ili podrunice u vie mjesta, gradova i
drava, to komplicira implementaciju norme ISO
14001
Vremenski rok za realizaciju projekta, te opa
informiranost i spremnost ljudi da prihvate odluke u
vezi norme ISO 14001.
Metodologija je koncipirana tako da onemoguuje

uspjean prijelaz na jednu od sljedeih faza, ukoliko nije
ostvarena prethodna faza.
U cijelom projektu istiu se tri cjeline, svaka s posebnim
sadrajem rada i svrhom. To su:
Ustrojiti sustav upravljanja zatitom okolia prema

zahtjevima meunarodne norme ISO 14001 znai
poboljati postojei sustav zatite okolia, odnosno
uspostaviti prijelazni sustav izmeu postojeeg i sustava
koji preferira poslovnu izvrsnost u smislu zatite okolia
(slika 7.).
POSLOVNA
IZVR SNOST
U ZATITI
OKOLIA
SUSTAV
ISO 14001
POSTOJEI
SUSTAV
ZATITE OKOLIA
TRENUTNA
SITUACIJA
vrijeme
1.
Pripremni dio za realizaciju projekta - uoavanje

problema, orijentacija o problemu, definiranje
problema, snimka, odnosno zakljuak o postojeem
stanju sustava upravljanja zatitom okolia
2.
Stvarni rad na projektu - edukacija, izrada

dokumentacije, implementacija procedura i radnih
uputa
3.
Zavrni dio projekta nadzor sustava upravljanja

zatitom okolia (interni auditi, pregled najvie
uprave), certifikacija sustava koju obavlja nezavisna
certifikacijska kua
Na prvi pogled je vidljivo da pojedinac ne moe uspjeno

i na vrijeme realizirati ovako sloen projekt. Predvieni
poslovi su vrlo opseni i raznoliki, pa treba formirati i
timove ili radne grupe. Broj ljudi u grupi ili timu, te
njihova struna sprema ovisit e o vrsti i veliini
organizacije i o njenoj djelatnosti. U svakom sluaju
poboljanje postojeeg sustava upravljanja zatitom
okolia zadire istodobno u vie podruja kojima se bave
razni strunjaci.
Potpuni uspjeh e izostati ako se zanemare neka od ovih
podruja. Moe se dogoditi da se naizgled dobra rjeenja
u primjeni pokau tetnim. To e biti najee u onim
podrujima koja su izostavljena prilikom razrade
prijedloga i njihove implementacije u praksi.
S obzirom na to da veina naih organizacija nema
iskustva u ostvarenju ovako opsenih projekata,
preporua se angairanje strunjaka za konzalting koji
mogu pomoi svojim znanjem i iskustvom. O ulozi i
izboru vanjskog suradnika bit e rijei kod opisa 2. faze.
Slika 7. Sustav upravljanja zatitom okolia po normi

ISO 14001 - prijelazno razdoblje
Da bi se projekt uspjeno ostvario u zadanim prostornim
i vremenskim granicama, treba stvoriti sve preduvjete.
Realizacija projekta Primjena norme ISO 14001 u
postojei sustav upravljanja zatitom okolia treba biti
sistematska i sukcesivna. To znai da je provedena
sustavno, prema fazama i aktivnostima koje slijede jedna
drugu. Ovakav pristup poznat je kao projektni pristup ,
a koji je u mnogim organizacijama potvrdio dobre
rezultate. Slika 8. prikazuje metodologiju implementacije
zahtjeva norme ISO 14001 u postojei sustav upravljanja
zatitom okolia kroz sljedee faze:
Tijekom realizacije projekta treba koristiti pozitivna

iskustva drugih organizacija i konkurencije u smislu "ne
treba izmiljati toplu vodu", ali pritom treba biti veoma
oprezan. Rjeenja preuzeta od drugih treba nadopuniti i
prilagoditi vlastitim uvjetima. U tu svrhu vano je
koristiti vlastita iskustva i znanja u svim podrujima.
Autori naglaavaju koritenje znanosti. Ona je svima
dostupna, a vjerojatno je najjeftiniji izvor iskustva i
znanja potrebnog za poboljanje svake djelatnosti, pa
tako i za sustav upravljanja zatitom okolia.
1. faza- uoavanje problema i orijentacija u vezi

problema zadatka
2. faza- definiranje problema
3. faza- snimka postojeeg stanja
4. faza - edukacija
5. faza- izrada dokumentacije sustava upravljanja
zatitom okolia
6. faza - implementacija procedura i uputa
7. faza- interni audit i pregled sustava koji obavlja
uprava
8. faza- otklanjanje nesukladnosti
9. faza - certifikacija sustava upravljanja zatitom
okolia
10. faza- poboljanje sustava
Za uspjenu realizaciju projekta ISO 14001 svim

zaposlenicima mora biti jasno da ovaj projekt poinje i
zavrava edukacijom.
Norma ISO 14001 temelji se na naelima zatite okolia.
Iz tih razloga preporua se njihovo detaljno teoretsko
upoznavanje i primjena u svim fazama ovog projekta.
Naela su detaljnije obraena u poglavlju broj 1.
117
ISSN 1864-6168
Norma ISO 14001 moe se primijeniti na svaku
organizaciju koja eli [8,9]:
a) uspostaviti, uvesti, odravati i poboljavati
sustav upravljanja zatitom okolia
b) osigurati sukladnost sa svojom politikom
okolia
c) pokazati sukladnost s ovom normom
Svi zahtjevi u normi ISO 14001 namijenjeni su ugradnji
u svaki sustav upravljanja zatitom okolia. Opseg
primjene ovisi o okolnostima kao to su: politika okolia
organizacije, priroda djelatnosti organizacije, vrste
proizvoda i usluga, uvjeti
lokacije na kojima
organizacija posluje.
6. LITERATURA
[1] Springer, O.P.; et al. Ekoloki leksikon. Sveuilina
tiskara d.o.o ; Barbat : Zagreb, 2001.
[2] Kondi, . ; Kondi, V. Okoli i norma ISO 14000
primjena. akovec, 2009.
[3] Beker, M. Politika okolia : Environmental policy.
Oskar : Zagreb, 2005.
[4] Injac, N. Mala enciklopedija kvalitete IV dio : okoli
i njegova zatita. Oskar : Zagreb, 2004.
[5] EMAS I, 1993.
[6] EMAS II, 2001.
[7] Serija ISO 14000ff:2004
[8] Kondi, V. Metodologija primjene norme ISO 14001
u realne poslovne sustave : seminarski rad. Veleuilite u
Varadinu : Varadin, 2009.
[9] Pikor, M. Prirunik upravljanja zatitom okolia
prema normi ISO 14001. Oprema ureaji d.d. : Ludbreg,
2008.
[10] www.environmental-expert.com
[11] http://www.ecologic.de/
[12] http://epp.gsu.edu/
[13] http://www.gallup.com
[14] http://www.meepi.org/
[15] http://www.mass.gov/envir/mepa/
Kontakt:
1. Veljko Kondi, ing.
Preloka 1a, Varadin
2. Mario Pikor, dipl.ing.
Koprivnika 33, Ludbreg
Slika 8. Metodologija implementacije zahtjeva

meunarodne norme ISO 14001 u postojei sustav
upravljanja zatitom okolia
5. ZAKLJUAK
Meunarodna norma ISO 14001 specificira zahtjeve za
sustav upravljanja zatitom okolia koji omoguavaju
organizaciji oblikovanje i primjenu politike zatite
okolia i ciljeva. U obzir se uzimaju zakonski i drugi
zahtjevi na koje se organizacija obavezala, te podaci o
vanim utjecajima na okoli. Zahtjevi meunarodne
norme ISO 14001 odnose se na aspekte okolia koje
organizacija moe nadzirati i na koje moe utjecati.
Sadraj norme ne utvruje odreene kriterije za stanje
okolia.
118
ISSN 1864-6168
ZAVRNI RADOVI ELEKTROTEHNIKA

od 01.09.2009. do 30.09.2010.
IME I PREZIME
TEMA ZAVRNOG RADA
MENTOR
mr.sc. Branko Tomii,
dipl.ing
dipl.ing.
1.
Zgrebec Ivica
Umjeravanje istosmjernog motora
2.
Bregovi Goran
Gubici i zagrijavanje istosmjernog motora
3.
Josipovi Toni
SCADA model raskrija za automobile i pjeake
Krunoslav Grudiek, dipl.ing.
4.
ikan Marijan
Generator signala sa integriranim sklopom MAX038
mr.sc. Ivan umiga, dipl.ing.
5.
Strbad Kruno
LOGO! Demonstracijska maketa
Krunoslav Grudiek, dipl.ing.
6.
Padari Dejan
WIMAX 802.16 standard
7.
Komes Neven
Ispitivanja sustava uzemljenja
8.
Risek Tamara
9.
egovi Kreimir
10.
Zadravec Tihomir
11.
Novoselec Tomica
14.
Pranji eljko
15.
Makovec Saa
16.
Taradi Tomislav
17.
Budia Zoran
18.
krinjar Martin
19.
Hirin Goran
20.
Spevec eljko
21.
Dvanajak Dalibor
22.
Kriani Goran
23.
24.
Aplikacija komunikacije izmeu raunala i PLC-a

SIMATIC S7-300 serije koritenjem knjinice
otvorenog koda
Praktine vjebe iz podruja mikro automatizacije za
potrebe odravanja vjebi iz predmeta
Automatizacija strojeva i ureaja
Razvojno okruenje za komunikaciju preko linija
napajanja firme STMicroelectronics
mr.sc. Mihael Kukec,

dipl.ing.
mr.sc. Miljenko Brezovec,
dipl.ing.
Krunoslav Grudiek, dip.ing.
Detektor parkirnih vozila
Regulacija osvjetljenja u industrijskom postrojenju s

ciljem utede elektrine energije
Obrada analognih podataka pomou mikrokontrolera
PIC18F4550 i njihovo prosljeivanje putem USB
imitacije RS-232 protokola
Upotreba ZIGBEE protokola u beinoj komunikaciji
Microchip PIC miktokontrolera
Vizualizacija i nadzor postrojenja za proizvodnju
betona
Gubici i stupanj korisnog djelovanja trofaznog
transformatora
Rekonstrukcija elektro upravljanja alatne glodalice
GKB-480V
Upravljako-signalni aparati u elektroenergetskim
postrojenjima
Vizualizacija i nadzor pokretne trake punionice
limenki piva i sokova
Mjere zatite u distribucijskim pogonima srednjeg i
niskog napona
mr.sc. Mario Punec,

dipl.ing.
Lonar Kreimir
SCADA aplikacija za testiranje rada PID regulatora
Topolnjak Zoran
Ultrazvuk u medicinskoj dijagnostici
25.
Bregovi Nenad
26.
Hojsak Mario
27.
Jenka Ivan
28.
Glazer Dalibor
Asinkroni motori na jednofaznoj mrei

Kompenzacija jalove snage kaveznog asinkronog
motora
Razvoj DSP algoritma za optimizaciju solarnog
sustava
Analiza prometne buke u Varadinu
AMR sustav daljinskog oitanja elektrinih brojila u
distribucijskom podruju Elektra Koprivnica
Ugradnja frekvencijskog pretvaraa u elektromotorni
pogon za proizvodnju kunog vakuuma za
profesionalnu upotrebu u industriji
29.
Salaj eljko
30.
Stankovi Ivan
31.
Nesti Alen
Sinkronizacija generatora na elektroenergetski sustav
32.
Tomakovi Igor
Karakteristika momenta asinkronog stroja
119

dipl.ing.
dipl.ing.
dipl.ing
dr.sc. ivko Kondi, dipl.ing
dipl.ing.
mr.sc. Mario Punec,
dipl.ing.
Darko Markovi, dipl.ing.
prof.dr.sc. Bojan Ivanevi

dipl.ing
dipl.ing
dr.sc. Zlatan Ribi, dipl.ing.
dr.sc. Zlatan Ribi, dipl. ing.
Josip Huek, dipl.ing.
dipl.ing.
dipl.ing
ISSN 1864-6168
33.
egovi Nikola
Elektroniki instrument za mjerenje induktiviteta I

kapaciteta realiziran koritenjem PIC mikrokontrolera
mr.sc. Ivan umiga, dipl.ing
34.
Jertec Marko
Prijenosni detektor metala sa zvunom indikacijom
35.
Babi Tomislav
Kontrola struje trofaznog mosnog izmjenjivaa s

utisnutim naponom pomou histerezne impulsnoirinske modulacije
36.
pilek Klaudijo
Automatsko upravljanje temperature u kui
37.
Dolar Nikola
38.
eljeznjak Tomislav
39.
Malei Marin
Uklapanje transformatora na mreu
dr.sc. Branko Tomii,

dipl.ing.
40.
Bukovec Predrag
Kona stanja elektromotornih pogona
41.
Belai Sinia
Metode pokretanja asinkronih motora
42.
Kova Goran
Karakteristike agregata za rezervno napajanje

elektrinom energijom

dipl. ing.
43.
Novak Slavko
Elektromagnetski stimulator
44.
Miholek Ivan
Automatizacija pokretne platforme u ciglani
mr.sc. Mario Punec,

dipl.ing.
45.
Benhard Dario
46.
Tomai Damir
47.
Koevar Manuel
48.
Kuar Antonio
49.
Brlei Tomislav
50.
Behin Goran
Autentifikacijski mehanizmi za beine lokalne mree

temeljeni na IEEE 802.1x standardu
Digitalni instrument za mjerenje brzine vrtnje vratila
elektromotora realiziran ATMEGA 16
mikrokontrolerom
Nadsinkrono koenje asinkronog stroja vektorski

upravljanim frekvencijskim pretvaraem
Projekt elektrine instalacije obiteljske kue uz
primjenu automatizacije i inteligentnih rjeenja
Zatite u elektroenergetskim transformatorima niskog
napona
Upravljanje semafora daljinski preko interneta i
lokalno preko panela
Izolacijski sustav niskonaponskog motora sa
namotom od okrugle ice izolirane lakom
Digitalni frekvencmetar
mr.sc. Mario Punec,

dipl.ing.
dipl.ing.

mr.sc. Mario Punec,
dipl.ing.
dipl.ing
ZAVRNI RADOVI MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA

od 01.10.2009. do 11.09.2010.
IME I PREZIME
TEMA ZAVRNOG RADA
MENTOR
1.
Igor Toplak
Redizajn boje prehrambenih proizvoda
doc.dr.sc.Igor Zjaki
2.
Maja Smrek
Utjecaj boje na efekt prodaje bombona
3.
Darko kulj
Retorike metode u poslovnoj komunikaciji
Dario erepinko, dipl.ing
4.
Davor Ljubenkov
Studija sluaja Karlovaka pivovara
5.
Marko Juki
Pravila i elementi medijskog nastupa
6.
olti Vedrana
Urbana umjetnost likovna kritika drutva
7.
Vukovi Alen
Karakterna animacija u grafikom dizajnu
8.
Dvorski Marko
Uloga boje u grafikom dizajnu
9.
imak Ivan
Projekt izrade umjetnikog kataloga
10.
Drec Ivan
11.
Kosi Marko
Odreivanje kvalitete digitalnog tiska primjenom ATS

testne forme
Psiholoki utjecaj perspektive u kreaciji portretne
fotografije
120
doc.dr.sc.
Jesenka Pibernik
doc.dr.sc.
Jesenka Pibernik
doc.dr.sc.
Jesenka Pibernik
Damir Vusi, dipl.ing.
Damir Vusi, dipl.ing
Mario Peria, dipl.ing.
ISSN 1864-6168
12.
Kranji Tomislav
Utjecaj temperature boje svjetla na kvalitetu

reprodukcije u digitalnoj fotografiji
Mario Peria, dipl.ing.
13.
us Tomica
Kreativnost i timski rad
prof.dr.sc. Nikola Mrvac
14.
Darko Klopotan
Suvremene organizacijske strukture
15.
Nikola Jozi
Javna edukacijska kampanja za promociju plivanja na

gradskim bazenima kroz nove medije
16.
Veronika Petrovi
Makro fotografija
Mario Peria, dipl.ing
17.
Marko Lonari
Pejzana fotografija
18.
Danijel Sambolec
Komparativna analiza grafikih korisnikih sueljaoperacijski sustavi
Damir Vusi, dipl.ing
19.
Franjo Jurilj
Naela redizajna internih novina
doc.dr.sc.
Jesenka Pibernik
20.
Matija Premec
Izrada web mjesta koritenjem Flash platforme
mr.sc. Mario Tomia
21.
Viktorija Hehet
Ravnopravnost u multimedijskom drutvu
22.
Bojan Bistrovi
Live streaming
23.
Mario picar
Proizvodnja promotivnih video spotova
24.
Martina Vidovi
Uloga psihologije boja u doivljaju kvalitete ampona
25.
Ivana Kosec
26.
Martina Gradeak
27.
Vladimira elan
Apstraktna fotografija
28.
Tomislav Vidovi
Izrada elektronike knjige
mr.sc. Mario Tomia
29.
Nikola Horvat
Prototipna aplikacija za izradu i ureivanje vektorske

grafike temeljena na JavaFX platformi
30.
Ivan inko
Tehnika realizacija televizijskih reklamnih poruka

dipl.ing.
mr.sc. Dragan Matkovi,
dipl.ing.
31.
Mladen Divkovi
32.
Marko Lajtman
Korelacija ugode i boje interijera

Caffe bara
Razlika u pripremi informativnog sadraja za tisak,
radio i televiziju
velv.alumni: koncepcija formiranja drutvene mree

bivih studenata Veleuilita u Varadinu
Glazbena produkcija rockabilly skladbe uz dodatak
zvuka velikog jazz-orkestra

dipl.ing.
dipl.ing.

mr.sc. Robert Logoar,
dipl.ing.
ZAVRNI RADOVI PROIZVODNO STROJARSTVO

od 01.12.2009. do 30.09.2010.
IME I PREZIME
TEMA ZAVRNOG RADA
MENTOR
1.
Trubelja Ivan
Tehnologija zavarivanja hidroforskih posuda
dr.sc. Ivan Samardi,

dipl.ing.
2.
Horvat Nenad
Projektiranje i razrada PRE-MIX rashladnog ureaja
Damir Maeri, dipl.ing.
3.
Vugra Josip
4.
Kern Dubravko
5.
Skvaa Marijan
6.
Srnec Mario
7.
Torma Ivan
8.
Mikuli Tamara
Dizalice topline - analiza primjene sa koritenjem

potencijala podzemnih voda
Primjena CSD-CAM-a, simulacija te izrada iga i
matrice za slovo V na verikalnom obradnom centru
Alati za obradu kod visokobrzinskih obrada
Usporedna analiza nosivosti elilnih trokutastih
reetkastih nosaa za krovne konstrukcije
Razrada tehnolokog processa za proizvod od
polistirena na 2D CNC stroju za rezanje
Prilog definiranju I poboljanju tehnologije odravanja
postrojenja za pripremu betona
121
Damir Maeri, dipl.ing.

Zlatko Botak, dipl.ing.
dr.sc. Vlado Tropa, dipl.ing.
dr.sc. ivko Kondi, dipl.ing.
ISSN 1864-6168
ZAVRNI RADOVI GRADITELJSTVO

do 30.09.2010.
IME I PREZIME
TEMA ZAVRNOG RADA
MENTOR
1.
Vitez Dalibor
Statiki proraun a.b. monolitne konstrukcije

proizvodno-skladine graevine
doc. dr.sc. Kreo Ivandi
2.
Petrovi Aleksandar
Statistiki proraun a.b. elemenata obiteljske kue
doc. dr.sc. Kreo Ivandi
3.
Posavec Marko
4.
us Saa
5.
nidari Daa
Projektiranje prometnica
mr.sc. Milan Rezo, dipl.ing.
6.
Kolari Saa
Proraun utede energije I buke stambene zgrade
Franjo Blagus, dipl.ing.
Zavrni radovi na viestambenim objektima I

obiteljskim kuama
Organizacija graenja trgovakog centra Lumini u
Varadinu
Mirna Amadori, dipl.ing.

Mirna Amadori, dipl.ing.
ZAVRNI RADOVI TEHNIKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA

do 13.07.2010.
IME I PREZIME
TEMA ZAVRNOG RADA

Poboljanje tehnologije odravanja ureaja za
hlaenje I toenje piva
Prilog poboljanju odravanja dizel-elektrine
lokomotive serije 2062
MENTOR
1.
Ivica Kolako
2.
Draen truk
3.
Veljko Kondi
CE oznaka I slobodni protok proizvoda na tritu EU
dr.sc. Dragutin Funda
4.
Sinia Premuaj
Poboljanje poslovnih procesa u hrvatskim

eljeznicama primjenom operativnog programa
restrukturiranja prometa roba I usluga
5.
Mirjana Mucko
Poslovne funkcije I organizacijska struktura poduzea
6.
Gabrijela Koet
7.
eljka Kranjec
8.
Darko Vrek
Uvoenje sustava upravljanja okoliem u graevinski

obrt Iskop Klenovnik
Implementacija HACCP-a u sustav Prehrane d.o.o.
Varadin
Uloga vue vlakova u radu logistiko-distribucijskih
centara
122


dr.sc. edomir Ivakovi

Tehnicki Glasnik 1-2-2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicki Glasnik 1-2-2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godite (Volume) 4.

Broj (Number) 1-2

Osniva i izdava (Founder and Publisher):

pii A., Pavlic V.

Zavrni radovi prvostupnika Veleuilita u Varadinu ......................................................................................... 119

TEHNIKE KARAKTERISTIKE GLAZURA, NOVA REGULATIVA I

Saetak: Sadraj: lanak itatelju donosi vrste glazura

tehnikog odbora i provedene rasprave prihvatio je

Abstract: In this paper, a range of technical details of

Glazure se postavljaju na nosivu podlogu, a to moe biti

2. O PODJELAMA I VRSTAMA GLAZURA

2.1. Glazure prema nainu izvoenja

Slika 1 Glazura direktno postavljena na nosivu podlogu

- Glazura razdvojena od nosive podloge izolacijom,

PODRUM - GRIJANI PROSTOR

1. ZAVRNA PODNA OBLOGA - PARKET

Slika 4 Plivajua glazura iznad podrumskih prostorija

Slika 2 Glazura razdvojena od nosive podloge

- Plivajua glazura koja je toplinskom ili zvunom

1. ZAVRNA PODNA OBLOGA - PARKET

DRENANA ZATITNA FOLIJA

Slika 5 Plivajua glazura prostorija u nivou zemlje bez

Slika 3 Plivajua glazura izmeu etaa

vanjskom prostoru jer je jako osjetljiva na vlagu. Prema

Magnezitna glazura (oznaka MA prema europskim

1. ZAVRNA PODNA OBLOGA - PARKET

Glazura od lijevanog asfalta - gusasfalt (oznaka AS

Slika 6 Glazura za podna grijanja

2.2. Glazure prema vrsti veziva

2.3. Glazura prema konzistenciji

Cementna glazura (oznaka CT prema europskim

Suha glazura je takva glazura kod koje se gotovi

Anhidrit glazura (oznaka AE prema DIN-u) u

3. OSTALI RADOVI VEZANI UZ

na koji nain e napraviti glazuru. Receptura mora

Slika 7. Trodijelni kalup dimenzija 4x4x16 cm za izradu

3.2. Reke fuge u glazuri

Reke u glazuri-estrihu trebaju se ostaviti tamo gdje su

Slika 8 Izraz za izraun vrstoe na savijanje

4. ISPITIVANJE KVALITETE ESTRIHA

Budui da je elaboratom-projektom odreena debljina

Slika 9 Izraz za izraun vrstoe na savijanje

za tekstilne podove doputena vlanost od 0,5 % i za

Savojna vrstoa se oznauje s F ( Flexural = Biege), a

Pored ispitivanja glazure koja se odnose na njenu

1. VOB, Verdinungsordnung fuer Bauleistungen

Tako je kod cementnih glazura za polaganje tekstilnih

ZATITA DUBOKE GRAEVINSKE JAME U SLOENIM

Saetak: U radu je prikazan proces projektiranja i

Privremena konstrukcija zatite graevinske jame

Kljune rijei: duboke graevinske jame,

Rad obuhvaa i okolnosti u kojima je projektirana i

Key words: deep construction pit, geotechnical

Slika 1. Pogled na graevinsku jamu uz neposrednu

2.1. Geotehniki uvjeti

Slika 2. Presjek potporne konstrukcije

Raspored nabuenih slojeva sugerirao je da je

Slika 3. Prikaz dijela tlocrta graevinske jame

Vertikalna zatita graevinske jame zamiljena je

Slika 4. Prikaz dijela vertikalnih stupnjaka

Slika 7. Dotok vode u jamu

4. KOREKCIJA OSNOVNOG RJEENJA

Slika 5. Dimenzije i tlocrtni raspored stupnjaka da