Josip Kovacic

SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET STROJARSTVA, RAČUNARSTVA I ELEKTROTEHNIKE
DIPLOMSKI RAD
RAZVOJ PROZORSKOG SISTEMA
TERMO 85 PA
Josip Kovačić
Mostar, listopad 2018.

DIPLOMSKI RAD
RAZVOJ PROZORSKOG SISTEMA
TERMO 85 PA
Mentor: Student:
dr. sc. Adisa Vučina, red. prof. Josip Kovačić
Mostar, listopad 2018.

IZJAVA
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i uz navedenu
literaturu.
Zahvaljujem se mentorici prof.dr.sc Adisi Vučini na ukazanom povjerenju prilikom prihvaćanja

mentorstva za ovaj diplomski rad, strpljenju te danim savjetima i uputama. Posebnu zahvalu upućujem
svojim roditeljima, obitelji i prijateljima na potpori koju su mi pružali tijekom cjelokupnog školovanja.
Također, velika hvala tvrtki FEAL d.o.o. na mogućnosti obavljanja stručne prakse kao i svim njenim
djelatnicima na strpljenu, savjetima i ugodnoj radnoj atmosferi. Posebice hvala dipl. ing. Mariju Zovki bez
čije pomoći i savjeta ovaj rad ne bi bio moguć.
Josip Kovačić
___________
Diplomski studiji: Sveučilišni diplomski studiji strojarstva
Smjer: Konstruiranje i razvoj proizvoda
Ime i prezime: Josip Kovačić
Broj indeksa: 167-SM
ZADATAK DIPLOMSKOG RADA
Naslov: Razvoj prozorskog sistema Termo 85 PA / Development of window system

Termo 85 PA
Zadatak: U radu je potrebno opisati i analizirati suvremene napredne prozorske

tehnologije koje se koriste u pasivnim kućama te prikazati proces razvoja i
certifikacije prozorskog sistema Termo 85 PA. Ovaj zadatak će se raditi u sklopu
projekta razvoja novog prozorskog sistema u poduzeću FEAL d.o.o. u Širokom
Brijegu.
Prijava rada: 1.5.2018.
Rok za predaju rada: 30.6.2018.
Rad predan: 3.10.2018.
Predsjednik Povjerenstva: Mentor:
________________________ __________________________
dr.sc. Milenko Obad, red. prof. dr.sc Adisa Vučina, red. prof.
Razvoj prozorskog sistema Termo 85 PA
Sažetak:
U redu je prezentiran razvoj prozorskog sistema Termo 85 PA tvrtke FEAL d.o.o. Široki
Brijeg. Rad obuhvaća osnovne teorijske postavke i nastojanja na području energetske
učinkovitosti odnosno održivog razvoja, sa naglaskom na pasivnu gradnju za koju je ovaj
proizvod namijenjen. Prikazan je proces razvoja i certifikacije sistema Termo 85 PA zajedno s
termičkim proračunima.
Development of window system Termo 85 PA
Abstract:
This final paper presents development of window system Termo 85 PA from FEAL d.o.o.
Široki Brijeg. Final paper covers basic theory and efforts in the field of efficient energy use
and sustainable development with the focus on passive building for witch this product is
suited for. Also paper shows the developing and certification proces of system Termo 85 PA
together with thermic calculations.
SADRŽAJ
POPIS SLIKA ...................................................................................................................... VII
POPIS TABLICA ................................................................................................................... IX
POPIS OZNAKA .................................................................................................................... X
1. UVOD .............................................................................................................................. 1
2. ENERGETSKA UČINKOVITOST I PASIVNE KUĆE ....................................................... 3
2.1. Energetska učinkovitost ............................................................................................ 5
2.2. Različiti razredi energetski učinkovitih kuća .............................................................. 7
2.3. Pasivne kuće .......................................................................................................... 11
2.3.1. Napredna prozorska tehnologija ...................................................................... 14
3. Konstrukcija i razvoj Termo 85 PA – FEAL .................................................................... 17
3.1. Osnove procesa konstruiranja ................................................................................ 19
3.2. Razvoj Termo 85 PA............................................................................................... 21
3.2.1. Certifikacijski kriteriji ........................................................................................ 25
3.2.2. Poboljšanja ...................................................................................................... 28
3.3. Termika .................................................................................................................. 43
3.4. Usporedba sa konkurencijom ................................................................................. 55
3.5. Opravdanost projekta ............................................................................................. 56
4. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 58
LITERATURA ....................................................................................................................... 61
Diplomski rad Josip Kovačić
POPIS SLIKA
Slika 1: Usporedba prozora nekad i sad.................................................................................. 1

Slika 2. Strategija Europa 20-20-20 ........................................................................................ 4
Slika 3. Protok energije ........................................................................................................... 5
Slika 4. Udjeli sektora u BiH u neposrednoj potrošnji energije (podatak iz 2011. godine) [7] ... 7
Slika 5. Oznaka niskoenergetske kuće ................................................................................... 9
Slika 6. Oznaka pasivne kuće ............................................................................................... 10
Slika 7. Shema autonomne kuće .......................................................................................... 11
Slika 8. Shema pasivne kuće ................................................................................................ 13
Slika 9. Razmjena energije na prozoru ................................................................................. 15
Slika 10. Razvoj presjeka prozora kroz povijest .................................................................... 15
Slika 11. Certifikat pasivne komponente ............................................................................... 16
Slika 12. Logo tvrtke FEAL d.o.o. .......................................................................................... 17
Slika 13. Dio FEAL-ove standardne građevinske ponude ..................................................... 18
Slika 14. Shema i karakteristike procesa konstruiranja ......................................................... 19
Slika 15. Aktivnosti u procesu konstruiranja .......................................................................... 20
Slika 16. Shema procesa certifikacije .................................................................................... 23
Slika 17. Raspored klimatskih zona prema PHI-u ................................................................. 25
Slika 18. Kriteriji prolaza topline prozora za različite klimatske zone ..................................... 26
Slika 19. Termo 85, osnovni presjek ..................................................................................... 29
Slika 20. Raspored izotermi po presjecima različitih izvedbi prekinutog termičkog mosta ..... 31
Slika 21. Nove poliamidne trake ............................................................................................ 32
Slika 22. Nova serija brtvi ..................................................................................................... 33
Slika 23. Usporedba nove i stare brtve za staklo................................................................... 33
Slika 24. Prikaz brtve VZ6914 u sklopu ................................................................................. 34
Slika 25. Centralna brtva u presjeku ..................................................................................... 35
Slika 26. Kutni umetak za centralnu brtvu ............................................................................ 35
Slika 27. Centralna brtva u sklopu, prijedlog FEAL-a ............................................................ 36
Slika 28. Centralna brtva u sklopu, prijedlog SEMPERIT-a ................................................... 36
Slika 29. Kooltherm ispuna šupljina sistema ......................................................................... 37
Slika 30. Nova plamaFRAME spužvica ................................................................................. 38
Slika 31. Struktura SWISSPACER Ultimate odstojnika ......................................................... 39
Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike VII

Slika 32. 𝝀 -vrijednost za SWISSPACER Ultimate odstojnik.................................................. 40

Slika 33. Profil krila ............................................................................................................... 41
Slika 34. Profil rama .............................................................................................................. 42
Slika 35. Profil staklo lajsne .................................................................................................. 42
Slika 36. Kutnici na profilu krila ............................................................................................. 43
Slika 37. Kutnici na profilu rama ............................................................................................ 43
Slika 38. Presjek Termo 85 PA sa dimenzijama i svim koef. prolaska topline materijala ....... 44
Slika 39. Raspodjela koeficijenta prolaska topline ................................................................. 46
Slika 40. Prikaz rubnih uvijeta 1 ............................................................................................ 48
Slika 41. Prikaz rubnih uvijeta 2 ............................................................................................ 48
Slika 42. Rezultat - Prikaz izotermi........................................................................................ 49
Slika 43. Softwareski izračun (pozicija dole) za koeficijene 𝑼𝒇 i 𝝍 ........................................ 50
Slika 44. Dimenzije prozora sa ostalim nepoznatim .............................................................. 51
Slika 45. Proračun keficijenata za ostale pozicije .................................................................. 52
Slika 46. Softwareski izračun (pozicija kobatuta) za koeficijene Uf i ψ (dvokrilni prozor) ....... 52
Slika 47. Prikaz izotermi za kombatutu ................................................................................. 53
Slika 48. Certifikat za Termo 85 PA ...................................................................................... 53
Slika 49. Vrijednosti koeficijenta 𝑼𝒘, 𝒊𝒏𝒔𝒕𝒂𝒍𝒍𝒆𝒅 .................................................................... 54
Slika 50. Utjecaj ostakljenja na koeficijent 𝑼𝒘 ...................................................................... 54
Slika 51. Presjeci okvira pasivnih sistema (s lijeva na desno: Schuco, Raico, Heroal i FEAL)
............................................................................................................................................. 55
Slika 52. Kretanja na tržištu efikasne gradnje ....................................................................... 56
Slika 53. Termo 85 PA s detaljima nakon montaže ............................................................... 59
Slika 54. 3D prikaz sistema Termo 85 PA ............................................................................. 60
Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike VIII

POPIS TABLICA
Tablica 1. Passive House razredi efikasnosti za transparentne građevinske komponente .... 28

Tablica 2. Rubni uvijeti 1 ....................................................................................................... 48
Tablica 3. Rubni uvijeti 2 ....................................................................................................... 48
Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike IX

POPIS OZNAKA
Oznaka Jedinica Opis oznake
𝑈 𝑊/𝑚2 𝐾 Koeficijentom prolaza topline
𝜆 𝑊/𝑚𝐾 Linijski koeficijentom prolaza topline (materijal)
𝑓𝑅𝑠𝑖=0.25 𝑚2 𝐾/𝑊 𝑊/𝑚2 𝐾 Temperaturni faktor
Θ 𝑊/𝑚2 𝐾 Temperaturni diferencijski kvocijent
𝑅 𝑚2 𝐾/𝑊 Toplinski otpor
𝜃 °𝐶 Temperatura
𝜓 𝑊/𝑚𝐾 Koeficijent linijskih gubitaka
𝐴 𝑚2 Površina
𝑙 𝑚 Duljina
𝜒𝑔𝑐 𝑊/𝑚𝐾 Koeficijent termičkog mosta za nosače stakla
𝐻𝑣𝑒 𝑊/𝑚𝐾 Toplinski gubitci kroz pukotine
ΔΘ K Temperaturna razlika između unutra i vani
𝑏𝑓 𝑚 Širina okvira
𝑏𝑝 𝑚 Visina stakla modela
𝜙 𝑊/𝑚 Toplinski tok
Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike X

1. UVOD
Povijest prozora i otvora duga je koliko i povijest ljudskih nastamba. Počevši od primitivnih
zemunica, preko kamenih kuća pa do današnjih modernih stambenih objekata ljudi su
kontinuirano imali potrebu osigurati u svom domu dovoljan dotok zraka i sunčeve svjetlosti, a
upravo tu primarnu funkciju obavljao je prozor. Razvoj prozora pratio je napredak
čovječanstva i tehnologije. Od ranih vremena otvori su bili pravljeni od kamena, drveta ili
željeznih rešetki između kojih su se postavljali komadići stakla ili papir ako su u pitanju kulture
s dalekog istoka. Današnji moderni prozori su gotovo uvijek ispunjeni staklom i rijetko
prozirnom plastikom. [1]
Danas, prozori nisu samo ograničeni na primarni oblik i osnovnu funkciju pružanja ozračenja i
osvjetljavanja prostora nego su sastavi dio funkcionalne, arhitektonske i estetske strukture
objekta kojem se predaje dosta pažnje. Mnogo truda i ljudskih resursa bilo je potrebno uložiti
da bi se drveni jednostavni zakretni pozor iz prošlih stoljeća sa slike 1. razvio u složeni
aluminijski kojeg također vidimo na istoj slici.
Slika 1: Usporedba prozora nekad i sad
Konstrukcija i proizvodnja prozora i vanjskih pješačkih vrata je dostigla visok stupanj kvalitete,
no danas u dijelovima modernog svijeta, u kojem je veliki naglasak na racionalno i efikasno
Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike 1

korištenje energije, to nije dovoljno. Vodeći svjetski proizvođači PVC i aluminijskih prozora u
utrci su kako bi na tržište izbacili što kvalitetniji i termički bolji prozorski sistem koji bi
zadovoljio rigorozne zahtjeve koje nameće energetski učinkovita gradnja, u prvom redu
pasivna gradnja. Budući da svi otvori, u koje uključujemo razne prozorske i balkonske
sisteme, staklene fasade te vrata, u svojoj biti predstavljaju rupu na zidu, danas je velik
naglasak na tome da ti sistemi budu što više energetski učinkoviti, odnosno da što je više
moguće energije (topline) zadržavaju unutar objekta u hladnim danima i sprječavaju
nepotreban ulazak topline u objekt tijekom ljetnih dana. [2]
U spomenutoj utrci za tržište pasivnih otvora nalazi se i jedna domaća poznata tvrtka. Riječ je
dakako od tvrtki FEAL d.o.o. Široki Brijeg, poduzeću za preradu aluminija i projektiranje.
Tijekom svoje stručne industrijske prakse imao sam zadovoljstvo raditi u ovoj velikoj tvrtki te
se upoznati sa svim aspektima njenog poslovanja. Jedan od bitnih aspekata FEAL-ovog
poslovanja je izrada aluminijskih sistema za građevinu kao i uključivanje u utrku za što
efikasni sistem koji bi zadovoljio zahtjeve pasivne gradnje. Također sam imao zadovoljstvo
da tijekom svoje industrijske prakse sudjelujem i pratim proces razvoja takvog jednog
sistema. Smatrajući tu tematiku izrazito zanimljivom iz današnje i buduće perspektive odlučio
sam se da to ujedno bude i tema mog diplomskog rada. Cilj ovoga rada je tako iznijeti
osnovne ideje o energetskoj učinkovitosti, pasivnoj gradnji te prikazati razvoj FEAL-ovog
prozorskog sistem Termo 85 PA koji je predviđen za pasivnu gradnju.

2. ENERGETSKA UČINKOVITOST I PASIVNE KUĆE
Kroz povijest ljudska aktivnost nije značajno utjecala na okoliš sve do industrijske revolucije.
Razvojem gradova i stvaranjem društvenih zajednica u kombinaciji s razvojem industrije
počinje nagli utjecaj čovjeka za okoliš. U početku ranih prvih gradova dolazi do biološkog i
biokemijskog onečišćenja koje je za posljedicu imalo razne epidemije zaraznih bolesti.
Razvojem industrije i upotrebom ugljena u proizvodnji energije i u zagrijavanju domaćinstava
u 18. stoljeću dolazi do povećanja ispuštanja ugljičnih, sumpornih i dušičnih oksida koji su za
posljedicu imali smog u gradovima i prve kisele kiše. Novi val onečišćenja dolazi uporabom
nafte i naftnih derivata, a razvojem kemije i primjenom kemijskih tvari u industriji krajem 19. i
kroz 20. stoljeće raste doprinos drugih štetnih tvari u onečišćenju okoliša. Prvi koraci i
ekološko osvješćivanje dolaze tek poslije 2. svjetskog rata i to nakon zapažanja da se broj
određenih bolesti nezaustavljivo povećava u industrijskim sredinama. U tome su dakako
prednjačile zapadne zemlje s velikim industrijskim centrima kao što su Njemačka, Sjeverna
Amerika, Velika Britanija, Francuska, itd. [3]
Ovaj rad bi bio premali da zaokruži sve dogovore i napore, a to mu nije ni cilj, koji su
postignuti kako bi se smanjio ekološki otisak čovjeka na okoliš, zbog toga će biti spomenuti
samo najvažniji koraci. Jedan od najvažnijih je svakako Kyoto protokol. Kyoto protokol je
međunarodni ugovor koji proširuje konvenciju iz 1992. godine od UNFCCC-a (engl. United
Nations Framework Convention on Climate Change) ili Okvirna konferencija Ujedinjenih
naroda o promjeni klime koja obavezuje države potpisnice da smanje ispuštanje stakleničkih
plinova na osnovu znanstvenog konsenzusa da se globalno zatopljenje uistinu događa i kako
je „vrlo vjerojatno“ da je ljudsko prekomjerno ispuštanje ugljičnog dioksida pretežni uzrok
istog. Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. kada ga je ratificirala Rusija što je u tom
trenutku činilo 61% zagađivača. Kyoto protokol potpisale su trenutno 192 zemlje članice
među kojima sve zemlje Europske unije i Ujedinjenih naroda osim Kanade i Sjedinjenih
Američkih Država. Nakon protokola iz Kyota sljedeći važan međunarodni dogovor zbio se 12.
prosinca 2015. godine. Pariški dogovor (engl. Paris Agreement, fra. Accord de Paris) je
također dogovor između članica UNFCCC-a, potpisan od 194 zemlje članice i ratificiran od
njih 118, čiji je dugoročni cilj zaustaviti rast prosječne temperature na razini zemaljske kugle
„znatno ispod“ 2°C ali i ojačavanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatskih
promjena, razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje manje razvijenim članicama u

ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija. Također se navodi da je cilj do

kraja 21. stoljeća u potpunosti anulirati emisiju. [4] [5]
Zemlje potpisnice spomenutih ugovora su u skladu sa svojim mogućnostima zadale ciljeve ne

samo što se tiče emisije zagađujućih plinova nego i povećavanja udjela obnovljivih izvora
energije i smanjenje ukupne potrošnje energije. Predvodnik u tome je Europska unija. Poznat
je plan „Europa 20-20-20“ kao posljedica i nadogradnja spomenutih ugovora. Taj plan EU-a
ima za cilj širu sliku od one koja uključuje samo smanjenje stakleničkih plinova. Kako samo
ime kaže i kao što vidimo na slici 2. cilj je do 2020. godine smanjiti emitiranje stakleničkih
plinova za 20%, smanjiti potrošnju energije za 20% i povećati udio obnovljivih izvora energije
za 20%. Time bi strategija osigurala pametan, održiv i inkluzivni rast.
Slika 2. Strategija Europa 20-20-20
Spomenuti cilj od 20% uštede do 2020. godine odnosi se na usporedbu razina prema 1990.
godini, dok su se neke zemlje članice odlučile za veće i ambicioznije ciljeve. U srpnju 2017.
godine francuski ministar okoliša Nicolas Hulot najavio je plan o zabrani prometovanja za sva
benzinska i dizelska vozila u Francuskoj do 2040. kao dio Pariškog dogovora. Hulot je
također ustvrdio da Francuska više neće proizvoditi električnu energiju pomoću ugljena
nakon 2022. godine i da planira uložiti 4 milijarde u podupiranje efikasnijeg korištenja
energije. Da bi dosegle ciljeve emisije iz dogovora, Norveška također planira zabraniti
prodaju dizelaša i benzinaca do 2025, a Nizozemska do 2030. Isto tako, Nizozemski
parlament izglasao je zakon u lipnju 2018. kojim zahtjeva da se do 2050. godine emisija
stakleničkih plinova u usporedbi s onima iz 1990. smanji za 95% čime premašuju dogovor iz

Pariza. S druge pak strane danski električni vlakovi su već u potpunosti pokretani od strane
energije vjetra. Na europskom samitu u listopadu 2014. godine, EU zemlje su pristale na novi
cilj od 27% ili više energetske efikasnosti do 2030. godine. Jedan od mehanizama koji će se
koristiti za taj cilj je „Obaveze dostavljača i Bijeli Certifikat“ (engl. „Suppliers Obligations &
White Certificates“). I dok neki tvrde da sve spomenuto neće biti dovoljno da EU dostigne
ciljeve iz Pariškog dogovora, 40% redukcije emisije stakleničkih plinova, znatni pomaci su
napravljeni i Europa je povećala za 71% svoje obnovljive izvore energije, u odnosu na 2005.
godinu, što podupire održivi razvoj te stvara više lokalnih poslova. U onim najrazvijenijim
dijelovima Europe čest je slučaj da su lokana vlast i građani oni koji predvode tranziciju
prema ekološki prijateljskom društvu.
2.1. Energetska učinkovitost
Sve spomenute mjere, protokoli i ciljevi koji su navedeni u prethodnom dijelu i koji su doveli to
zaustavljanja prekomjernog onečišćenja okoliša nisu jedini problem s kojim se svijet suočava
i s kojim će se morati suočavati. Onečišćenje okoliša je nešto na što možemo velikom dijelom
utjecati, ili čak u dalekoj budućnosti eliminirati, ali sve veća potreba čovječanstva za
energijom je proces kojeg ne možemo zaustaviti. S povećanjem svjetskog stanovništva,
pogotovo u tranzicijskim zemljama, raste i potreba za energijom. Taj problem je time veći jer
se raspoloživom energijom ne upravlja zadovoljavajuće i dobar dio energije bude „bačen u
vjetar“, što gubitcima u transportu do krajnjeg korisnika što neracionalnim korištenjem
energije i uporabom neučinkovite opreme i procesa. Na prikazu možemo vidjeti aproksimaciju
u kolikoj se mjeri energija gubi od izvora do krajnjeg korisnika (Slika 3.).
Slika 3. Protok energije

Uzmimo samo banalan primjer proizvodnje hrane u svijetu. Prema procjenama UN-ove
Organizacije za prehranu i poljoprivredu (kratica FAO od engl. Food and Agriculture
Organization) grubo govoreći jedna trećina hrane u svijetu u svijetu godišnje je izgubljena ili
bačena. To je okvirno oko 1,3 milijarde tona hrane. Ta hrana nije jedino što je bačeno u
smeće. Treba uzeti u obzir energiju i resurse koje je trebalo uložiti da se ta hrana napravi ili
uzgoji, pakira i transportira do krajnjeg potrošača. S te strana to su ogromni gubitci na
energetskoj bilanci. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama troškovi bacanja hrane
procjenjuju se na 680 milijardi dolara. Stoga se nameće imperativ da se raspoloživa energija
što bolje iskoristi. Tu dolazimo do pojma energetske učinkovitosti.
Energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje

minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu
sačuvane. Energetska učinkovitost nije isto što i štednja energije. Štednja je smanjenje
gubitaka energije u svim dijelovima energetskog lanca te je stopa proizvodnje sa štednjom
manja. S obzirom da na to se u radu koriste riječi učinkovitost i efikasnost, vrijedi razjasniti
pojmove. Općenito se može reći da je efikasnost sposobnost postizanja željenih rezultata uz
najmanje moguće gubitke (vremena, novca, energije). Tako da efikasno upotrebljavati
energiju znači upotrebljavati je uz najmanje moguće gubitke, odnosno ostvariti željeni rezultat
uz najmanji utrošak energije. Uz pojam "efikasnost" u hrvatskom se jeziku u istom smislu
najčešće koriste pojmovi "učinkovitost" ili "djelotvornost". No, ovi se pojmovi također koriste i
za opisivanje radnje koja donosi željeni rezultat, bez obzira na karakteristike te radnje,
odnosno uz nju vezane gubitke. Suprotno, vrijedilo je istaknuti da energetska efikasnosti i
energetska učinkovitost uvijek znače isto – uporabiti što manje energije za istu aktivnost ili za
željeni rezultat, ovisno tko što i u kojem trenutku mjeri. Jednostavnije rečeno, efikasno ili
učinkovito korištenje energije podrazumijeva primjenu energetski efikasnih materijala,
uređaja, sustava i tehnologija koji su dostupni na tržištu, s ciljem smanjenja utroška energije
uz postizanje istog učinka (toplinskog, rashladnog, rasvjete, procesa kuhanja, pranja itd.) [6]
Energija je osnova tehnički visokorazvijenog svijeta. Opseg današnjeg iskorištenja energije,

odnosno tehnološkog razvoja čovječanstva, pokazuje činjenica da je u posljednjih tridesetak
godina iskorišteno više energije nego tijekom cijele ljudske povijesti. Da bi se nastavio
tehnološki razvoj koji bi zadovoljio potrebe sadašnjosti bez kompromitiranja mogućnosti za
razvoj budućih generacija on mora biti održiv. Održivi razvoj je organizacijski princip koji ima
za cilj ljudski razvoj, koji istovremeno ne ugrožava mogućnosti prirodnog sustava da osigura

prirodne resurse i usluge ekosustava1 o kojima ovisi cijela ekonomija i društvene zajednice.
Željeni rezultat takvog organizacijskog principa je društvo u kojem se uvjeti i resursi i dalje
koriste kako bi zadovoljili potrebe čovječanstva ali bez potkopavanja integriteta i stabilnosti
prirodnog sustava. Temelj takvog održivog razvoja je energetska učinkovitost i svi njeni
aspekti. Energetska učinkovitost već je se pokazala kao uspješnom strategija za izgradnju
napretka bez potrebnog porasta u potrošnji energija. Na primjer, Kalifornija je počela
implementirati mjere energetske učinkovitosti već sredinom sedamdesetih koje su uključivale
graditeljski kodeks i primjenu standarda sa strogim zahtjevima efikasnosti. U sljedećim
godinama, unatoč velikom porastu stanovništva, potrošnja energije u Kaliforniji po glavi
stanovnika ostala je približno ista dok je se na nacionalnoj razini potrošnja energije po glavi
stanovnika udvostručila.
2.2. Različiti razredi energetski učinkovitih kuća
Energetska učinkovitost posebice je zanimljiva u građevinarstvu poglavito radi toga jer se u

zgradama i ostalim stambenim objektima troši oko 40% ukupne potrošnje energije dok je
zgrada najveći pojedinačni potrošač energije i ujedno veliki izvor štetnih emisija stakleničkih
plinova, u prvom redu ugljikovog dioksida. U tranzicijskim zemljama poput BiH potrošnja
zgradarstva u energetskoj bilanci je još i veća kao što možemo vidjeti na slici 4.
Slika 4. Udjeli sektora u BiH u neposrednoj potrošnji energije (podatak iz 2011. godine) [7]
1 Pod pojmom usluge ekosustava spadaju normalni prirodni procesi koji su besplatni, a čovjek ih koristi
ili od njih zavisi. To su na primjer prirodno oprašivanje biljaka od strane kukaca i vjetra, prirodno
filtriranje oborinskih voda, raspoloživost riba u vodenim ekosustavima itd.

Glavni razlog za to su velik broj zastarjelih objekata koji se još uvijek koriste u stambene
svrhe a imaju jak malu energetsku učinkovitost tj. lošu izolaciju i zastarjele otvore, zbog čega
troše više energije nego što bi trebali. Da bi građevinski objekt bio energetski učinkovit on
mora zadržavati standardnu toplinsku ugodnost, unutar zadanih klimatskih uvjeta, razinu
rasvjete i sl. uz korištenje manje količine energije. Također energetska učinkovitost u
zgradarstvu podrazumijeva poticanje primjene energetskih isplativih i energetskih učinkovitih
tehnologija, materijala i usluga, zatim smanjenje emisija stakleničkih plinova, koji doprinose
efektu globalnog zatopljenja. Zbog dugog životnog vijeka zgrada njihov je utjecaj na okoliš u
kojem živimo dug i stalan i ne možemo ga zanemariti. Građenje zgrada i kuća se prečesto
promatra kao isključivo ekonomski proces, a zapravo je u prvom redu ekološki, socijalni i
kulturni. Zbog svega navedenog upravo je građevinarstvo prepoznato od strane EU-a, ali i
ostalih organizacija, kao područje sa najvećim potencijalom da se smanje štetni utjecaji na
okoliš i potrošnja energije. To potvrđuje i najznačajniji dokument Europske unije u području
energetske učinkovitosti zgrada - Direktiva 2002/91/EC o energetskim karakteristikama
građevina (engl. Directive of energy performance of buildings) koja nameće obvezu štednje
energije u stambenim objektima i poslovnim zgradama te definira pet bitnih zahtjeva:
• uspostavljanje općeg okvira za metodologiju proračuna energetskih karakteristika

zgrada;
• primjena minimalnih zahtjeva energetske učinkovitosti za nove zgrade;
• primjena minimalnih zahtjeva energetske učinkovitosti za postojeće zgrade prilikom
većih rekonstrukcija;
• energetska certifikacija i
• redovna kontrola sustava grijanja u zgradama i sustava hlađenja kao i klimatizacije u
zgradama kako bi se utvrdila njihova učinkovitost. [8]
Osnovni faktor za klasifikaciju građevina je toplinska energija koja je potrebna za grijanje

građevina sukladno zahtjevima energetskog certifikata te se smanjenjem potrebne energije
dolazi u područje građevina s malim toplinskim zahtjevima. Dodatnom proizvodnjom energije
stvaraju se i kuće s viškom energije. Potrošnja energije u objektima ovisi od više faktora. U
prvom redu su to karakteristike objekta (oblik, debljina izolacije, korišteni materijali, itd),
karakteristike energetskih sustava u njoj (sustavi grijanja i hlađenja, električni uređaji,
rasvjeta) ali i o klimatskim uvjetima podneblja na kojem je građevina locirana.

Danas tako imamo nekoliko razreda energetski učinkovitih kuća. Najvažniji razredni
energetski učinkovitih kuća koji su danas mogu pronaći na tržištu su:
a) Niskoenergetske kuće
Niskoenergetska kuća (Slika 5.) (engl. Low Energy House) je objekt

s godišnjom potrošnjom energije za grijanje, odnosno energetskim
brojem, od 40 do 60 kWh po metru kvadratnom, dakle s manjim
utroškom energije od klasično građene kuće. To je dobro izolirana
kuća (po mogućnosti sa zrako-nepropusnim fasadnim plaštem i
krovištem) te ugrađenom kvalitetnom stolarijom, ostakljenom
Slika 5. Oznaka
višeslojnim staklom. Za grijanje se u takvoj zgradi u pravilu koristi niskoenergetske kuće
neki od tradicionalnih sustava grijanja i grijaćih tijela, ali moguće je
primijeniti i alternativne toplinske izvore dizalice topline i solarne kolektore s rekuperacijom
otpadnog zraka.
Neki od načina kojim ovakva kuća ostvaruje smanjenje gubitaka su: orijentacija prema jugu,
odvajanje zona kuće (dnevni boravak prema jugu), dobra toplinska izolacija, troslojno staklo
na otvorima, kontrolirana ventilacija prostorija s rekuperacijom (predstavlja povrat osjetne
topline, odnosno spajanje dvije struje zraka jednim izmjenjivačem topline gdje se zrak iz
jedne struje ne miješa s drugim već mu samo predaje svoju toplinu) i niskotemperaturni
sustav grijanja. Točna definicija parametara za niskoenergetsku kuću ovisi od države do
države, odnosno standarda koji se u njima primjenjuju. Iako su troškovi gradnje u početku viši
od 5 do 25 %, ovisno od primijenjenog standarda, u odnosu na klasičnu gradnju, ipak
isplativost ulaganja iskazuje se na stalnim uštedama u roku od 3 do 12 godina.
b) Trolitarska kuća
Trolitarska kuća je napredniji oblik niskoenergetske kuća čija je godišnja potrošnja energije za
grijanje smanjena na svega 30 kWh po metru kvadratnom, odnosno ekvivalentnu godišnju
potrošnju od tri litre loživog ulja po metru kvadratnom stambenog prostora. Za razliku od
klasične niskoenergetske kuće, ova kuća u načelu podrazumijeva dodatno poboljšanje
energetske učinkovitosti ugradnjom solarnih kolektora za potrošnu toplu vodu, toplinsku
pumpu i/ili uređaja za rekuperaciju zraka (izmjenjivača topline između izlaznog otpadnog

zraka). Također, ovakva kuća mora imati poboljšanu izolaciju u odnosu na klasičnu
niskoenergetsku kuću.
c) Pasivne kuće
Pasivna kuća (Slika 6.) (engl. Passive House) je energetski

najštedljiviji oblik niskoenergetske građevine koja svojim oblikom,
debljinom izolacije, vrstom i veličinom otvora, kao i njihova
ostakljenja, te ugradnjom uređaja za iskorištavanje topline zemlje ili
podzemnih voda, ali i ugradnjom uređaja za ventilaciju s
iskorištavanjem topline otpadnog zraka – rekuperatora, ostvaruje
ugodno stanovanje i zimi i ljeti bez uobičajenih sustava za grijanje i Slika 6. Oznaka pasivne
kuće
klimatizaciju. Dozvoljena godišnja potrošnja energije za grijanje za
ovaj tip kuće smije iznositi najviše 15 kWh po metru kvadratnom.
d) Kuće nulte energije
Nulta energetska kuća (engl. Zero-Energy House) ili kuća nulte energije je vrsta objekta koji
uz pomoć sustava korištenja obnovljivih izvora energije, prije svega solarne energije, ali i
drugih obnovljivih izvora energije pokriva cijelu svoju potrošnju tijekom godine. Ona u svojoj
suštini nije neovisna o javnim opskrbnim mrežama, no u povoljnim uvjetima ona višak
proizvedene električne energije plasira, dok u nepovoljnim uvjetima uzima energiju iz javne
mreže tako da je konačna bilanca poravnata. U pravilu ovakve građevine imaju 40 do 60 cm
debeo sloj toplinske izolacije, nemaju tradicionalan sustav grijanja te koriste spremnik topline
kojim premošćuju potrebe za toplinom u oblačnim danima.
e) Autonomne (nezavisne) kuće
Za razliku od nulte energetske kuće energetski neovisna kuća (Slika 7.) (engl. Autonomous
Building) nije ovisna o javnim opskrbnim sustavima te svu potrebnu energije za grijanje,
hlađenje, potrošnu toplu vodu, trošila u domaćinstvu i rasvjetu dobiva prije svega primjenom
pretvorbe i pohrane solarne energije. Za toplinsku energije to se ostvaruje primjenom solarnih
kolektora i spremnika topline, dok se za električnu energiju koriste fotonaponski sustavi i
baterije. Kako zgrada nije priključena na javne sustave opskrbe energijom i energentima,
višak proizvedene energije iz ljetnih mjeseci se pohranjuje za primjenu zimi. Razina izolacije
te veličina i realizacija otvora su kao kod nulte energetske kuće.

Slika 7. Shema autonomne kuće
f) Kuće s viškom energije
Kuće s viškom energije ili plus-energetske kuće su najnaprednija vrsta energetski neovisnih
kuća koje priključak na javnu električnu mrežu koriste isključivo i samo za plasman viška
proizvedene električne energije koju prodaju. Tako su u svojoj teorijskoj osnovi, zahvaljujući
primjeni obnovljivih izvora energije, plus-energetske odnosno kuće s viškom energije su
zapravo male elektrane. [9]
2.3. Pasivne kuće
Pasivna kuća (engl. Passive house, njem. Passivhaus) je po definiciji rigorozni i dobrovoljni
standard za energetsku efikasnost u građevinarstvu, koji ima za cilj smanjivanje ekološkog
otiska (engl. Ecological footprint) ljudi na okoliš. [10]
Danas kada se suočavamo s visokom cijenom energenata i globalnim klimatskim

promjenama, koje više ne mogu zanemariti, racionalno trošenje energije, energetska
učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije predstavljaju izazov i nužnost kako za
ekonomski razvitak tako i za bolju perspektivu mlađih naraštaja kojima ostavljamo ovaj,
energetski ograničen, svijet iza nas. Značajan korak ka drastičnom smanjenju potrošnje
energije predstavlja pasivna izgradnja, za koju se vjeruje da će u skorije vrijeme postati
standardom. Pravi uspjeh počiva upravo na uključenosti više struka (strojarstvo, arhitektura,
građevina, elektrotehnika, itd) od idejne faze projekta pa do faze izgradnje, odnosno primjena
interdisciplinarnog pristupa projektiranju. Početkom 2012. godine procjenjuje se da je u

svijetu bilo od 65,000 do 70,000 pasivnih objekata, većina njih u Njemačkoj i skandinavskim
zemljama. U nekim regijama standard pasivne kuće je obavezan dok su neke zemlje još
uvijek na pilot projektima. Budućnost pasivne gradnje je svakako svijetla. U Njemačkoj se na
primjer sve nove škole grade u kriteriju pasivnih kuća, a trošak izgradnje pasivne kuće je
samo 5 do 7% veći nego li obične kuće. Osviještenost je u porastu, a Europska unija ulaže
znatna sredstva u promoviranju pasivne gradnje i sufinanciranju iste. Za razliku od prije 10
godina, znatni pomaci su napravljeni i u Sjedinjenim Američkim Državama koje tradicionalno
nisu u tolikoj mjeri osviješteni kao oni u Europi, te sada i tamo možemo pronaći par tisuća
pasivnih kuća i s još više njih u planu izgradnje.
Da bi objekt bio certificiran kao pasivni on mora zadovoljiti sljedeće kriterije:
• građevina mora biti projektirana tako da je godišnja potreba za grijanje i hlađenje,

proračunata pomoću Passivhaus Planning Package, ne prelazi 15 𝑘𝑊ℎ/𝑚2 (4,755
BTU/sq ft; 5.017 MJ/sq ft) energije ili dizajnirana s vršnim toplinskim opterećenjem od
10 𝑊/𝑚2,
• potrošnja ukupne primarne energije, tj. potrošnja primarne energije za grijanje, toplu
vodu i električnu energiju ne smije prijeći 60 𝑘𝑊ℎ/𝑚2 godišnje
• građevina ne smije propuštati više zraka od 60% svojeg volumena po satu pri tlaku od
50 𝑃𝑎 ispod atmosferskog tlaka
Navedeni kriteriji su osnovni kriteriji za pasivnu gradnju dok će se neki detalji ili čak rigorozniji
kriteriji razlikovati od države do države i regije do regije. Postizanjem gore navedenih
standarda pasivna kuća nije u potrebi za uobičajenim sustavom grijanja kao što su radijatori,
konverteri, dizalice topline, podno grijanje i sl. Iako ovo nije cilj pasivnog standardna,
dogrijavanje je ipak potrebno i zgrade se projektiraju sa sustavima za grijanje poglavito radi
toga da se korisniku omogući biranje više temperature u objektu od 20°𝐶, dakle 23 − 24°𝐶. U
pravilno projektiranom i izvedenom pasivnom objektu, najčešće veće stambene zgrade,
dogrijavanje se vrši pomoću niskovolumnog rekuperacijskog ventilacijskog sustava za povrat
topline. Osim primarnog zadatka podizanja topline u objektu, takav sustav služi i za
održavanje kvalitete zraka bez potrebe stalnog otvaranja prozora. Nije ni neuobičajeno da se
vlasnici malih pasivnih objekta, dakle jedna obiteljska kuća, umjesto spomenutog
ventilacijskog sustava, zbog troškova izrade, odluče na energetski učinkovitu dizalicu topline

kako bi temperaturu u prostorijama podigli na željenu. Na slici 8. ispod možemo vidjeti tipičnu
strukturu jedne pasivne kuće sa svim bitnim karakteristikama.
Slika 8. Shema pasivne kuće
Da bi se postigao pasivni standard veliki broj tehnika i tehnologija se kombinirano koristi u

projektiranju i izgradnji. Najvažniji dio pasivne kuće je izolacija. Tehnologija je daleko
dogurala po tom pitanju od 1988. godine kada su Bo Adamson i Wolfgang Feist začeli ideju
pasivne gradnje i od prvih pasivnih rezidencija s početka 90-ih u Darmstadtu. Danas imamo
toliko moćne izolacije koje se nazivaju super izolacije i koje se sastoje od niza slojeva i
pregrada kao što su parna pregrada, zračna pregrada i sl., te novih i boljih termički izolirajućih
materijala. Nedostatak povećane debljine zida, krova i poda zbog izolacije je, ukoliko vanjske
dimenzije zgrade nisu slobodne, smanjenje unutarnje površine u usporedbi s
konvencionalnom gradnjom. Sljedeći jako važan dio pasivne kuće jesu otvori, koji su u pravilu
sastavljeni od troslojnog stakla punjenog nekim internim plinom i uvijek sa prekinutim
termičkim mostom, o kojima će više biti riječi kasnije. Važan faktor pasivne gradnje je i
iskorištavanje sunčeve svjetlosti. Tako su pasivne kuće precizno projektirane da što više
sunčeve svjetlosti upada u dijelove kuće u kojima se provodi najviše vremena kao što je
dnevni boravak. Glavni prozori su uvijek usmjereni prema jugu. Da bi se maksimalno
iskoristio solarni dobitak pri projektiranju pasivne kuće pozornost je i usmjerena na položaj
kuće unutar okruženja da ne bi druge zgrade ili vegetacija blokirale sunčevu svjetlost tijekom

dana. Zbog manjka sunčeve svjetlosti na većim geografskim širinama raste i cijena objekta
koji treba zadovoljiti pasivne kriterije gradnje. To se odnosi na gradove i naselja koji se nalaze
iznad 60° geografske širine. Primjera radi Helsinki (Finska) i Bergen (Norveška) se približno
nalaze na toj geografskoj širini. S druge pak strane u nižim geografskim širinama projektanti
pasivnih kuća koriste brisoleje ili vegetaciju kako bi reducirali prekomjernu sunčanu dobit i
održali objekt ugodno hladnim. Tu imamo i neobavezne dijelove pasivne kuće kao što su
solarni kolektori i podzemni izmjenjivači topline koji uz dodatnu investiciju smanjuju račun za
struju kao i korištenje LED, halogenih ili fluorescentnih svjetala ili pak korištenje energetskih
efikasnih kućanskih aparata.
Neka od glavnih svojstava pasivnih kuća, pored energetske učinkovitosti i manjeg računa za
struju, su:
a. zrak je svjež i izrazito čist;

b. zbog velikog otpora toplinskom strujanju, nema vanjskih hladnih zidova;
c. unutarnja temperatura je homogena. Nemoguće su različite prostorije s različitim
temperaturama;
d. promjena temperature se odvija sporo. S ugašenom ventilacijom i sustavom za
grijanjem pasivna kuća tipično gubi manje od pola stupnja temperature po danu
stabilizirajući se na temperaturi između 15 − 20°𝐶, ovisno o podneblju;
e. otvaranje prozora na kratko vrijeme ima mali utjecaj na unutarnju temperaturu. Nakon
zatvaranja zrak se brzo vrati na „normalnu“ temperaturu.
2.3.1. Napredna prozorska tehnologija
Kao što je navedeno u poglavlju prije otvori su važan dio pasivne kuće. Svaka kuća mora
imati otvore u vidu prozora i vrata zbog primanja dnevne svjetlosti, ozračenja ali i estetike.
Kako na tim mjestima onda dolazi do prekida debele zidne izolacije potrebno je da ti otvori
budu što kvalitetniji i što energetski efikasniji jer se upravo na tim mjestima gubi najviše
energije (topline) iz prostorije. Na slici 9. ispod vidimo na koje sve načine energija ulazi i izlazi
kroz prozor.
Da bi ostvarili standard pasivne kuće, prozori se konstruiraju s izrazito malim koeficijentom

prolaza topline - 𝑈𝑤 (obično < 0.80 𝑊/𝑚2 𝐾). Danas, tipični prozor za pasivne kuće ima
kombinaciju trostrukog stakla (s dobrim koeficijentom propuštanja solarne energije), prostor

između staklenih pločica punjen argonom ili kriptonom, staklene površine sa emisionim2
premazom, prekinuti termički most, „warm edge“ izolacijski odstojnik, zrakonepropusne brtve
itd.
Slika 9. Razmjena energije na prozoru
Tehnološki napredak u razvoju prozora imao je velik utjecaj na pasivnu gradnju. U godina
prije, kada se pojavljuju prvi pasivni objekti, zbog „slabih“ prozorskih rješenja kriteriji za te
pasivne objekte su bili puno blaži nego li danas. Na slici 10. vidimo evoluciju presjeka prozora
kroz povijest. S godinama i novim tehnologijama prozorski sistemi postaju širi, teži ali i
dobivaju na energetskoj učinkovitosti odnosno smanjuje im se koeficijent prolaza topline.
Slika 10. Razvoj presjeka prozora kroz povijest
2 Emisivnost – sposobnost tijela da emitira toplinsko zračenje

Pasivna kuća okrenuta prema jugu s certificiranim pasivnim prozorom u umjereno hladnim
klimama ima više dobitaka preko sunca nego li gubitaka na samom prozoru čak i tijekom
zimskih dana.
Kao i za sve ostale komponente pasivnih kuća za ispitivanje i certificiranje prozorskih sistema
zadužen je Passive House Institute iz Darmstadta, neovisna institucija za energetsku
efikasnost. Da bi proizvođač dobio certifikat (Slika 11.) za svoj proizvod, odnosno
komponentu pasivne kuće, on mora dobiti niz uputa kojih se mora pridržavati. Na kraju
spomenuta institucija ispituje komponentu i ako ona zadovoljava sve postavljene kriterije
proizvođač može prodavati svoj proizvod sa certifikatom komponente pasivne kuće. [11]
Slika 11. Certifikat pasivne komponente
Na stranicama Passive House Institute nalazi se lista svih komponenti, i njihovih proizvođača,
koji zadovoljavaju kriterije pasivne gradnje. Svaki komponenta certificira se za određenu
klimu koju je institut precizno odredio. Među proizvođačima koji se mogu naći na stranicama
Passive House Institute najbolji svjetski proizvođači prozorskih sistema poput Alumil S.A,
RAICO, aluplast SCHÜCO, HEUCK itd. Među njima je odnedavno i jedna domaća tvrtka,
FEAL d.o.o. sa svojim aluminijskim prozorskim sistemom Termo 85 PA. [12]

3. Konstrukcija i razvoj Termo 85 PA – FEAL
Poduzeće FEAL d.o.o. iz Širokog Brijega (Slika 12.) prisutno

je na tržištu više od 35 godina, te ima dugu tradiciju u preradi
aluminija. Osnovano je 1976. godine, a od 2000. godine je u
potpunosti u privatnome vlasništvu. Zadatak koji ispred sebe
stavlja ovo poduzeće je zadržati vodeću poziciju u široj regiji
u proizvodnji građevinskih sistema, širiti se na EU tržište u Slika 12. Logo tvrtke FEAL d.o.o.
segmentu industrijskih profila te povećati obim proizvodnje.
Cilj FEAL-ove grupe je konstantno pratiti svjetske trendove u preradi aluminija i neprekidno
ulagati u moderne tehnologije. Kontinuirano obučavati stručne kadrove, te kontinuirano
usvajanje Europskih standarda proizvodnje i poslovanja. Na dinamičnom i zahtjevnom tržištu
koje se konstantno mijenja, FEAL je odgovorio suvremenim opremanjem postrojenja za
ekstrudiranje aluminija, elektrostatsko plastificiranje, anodno eloksiranje, robotizirano bojenje
te različitim strojevima za obradu aluminijskih profila.
FEAL u svojoj ponudi ima široku lepezu profila za različite vrste kupaca. Najgrublja podjela su
profili za graditeljstvo i profili za industriju, odnosno standardne i nestandardne profile, u
prvom redu profili i rješenja za željezničku industriju, auto-industriju, solarne sisteme,
brodogradnju, modularne sisteme, interijer, itd. Sisteme za graditeljstvo možemo podijeliti u
više skupine kao što su:
• Sistemi s prekinutim termičkim mostom,

• Sistemi bez prekinutog termičkog mosta,
• Klizni sistemi,
• Sistemi za zaštitu od sunca,
• Fasadni sistemi,
• Sistemi za zimske vrtove.
• Balkonski sistemi
Neki od značajnih i poznatijih sistema u FEAL-ovoj ponudi su Termo 75 DA, Termo 85,
Termo 65, 45 Dalmo, Inowa, Termo 150, Termo 200 DA, FR-18, Brisoleji, 50 FK kontinuirana

fasada, 70 E element fasada, Aluminijska ventilirana fasada, MF-100 mobilne stijene, OF-60
ograda i mnogi drugi. Na slici 13. možemo vidjeti tri vrste reprezentativnih standardnih
građevinskih sistema u FEAL-ovoj ponudi: prozorski sistem aluminij-drvo, staklena fasada i
klizni sistem.
Slika 13. Dio FEAL-ove standardne građevinske ponude
Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike već duži niz godina ima iznimno dobru
suradnju s poduzećem FEAL kada su u pitanju studentske praske. Od akademske godine
2015./2016. pokrenut je novi model stručne prakse tzv. Studentska industrijska praksa, po
uzoru na fakultete u Europi gdje studenti rade na konkretnim i stvarnim problemima iz
industrije. Studentska praska je obavezan i sastavni dio nastave studenata na diplomskom
studiju strojarstva kao i računarstva. Fakultet je za potrebe uvođenja ovoga modela stručnog
usavršavanja studenata usvojio novi nastavni plan za diplomske studije te usvojio Pravilnik o
stručnoj praksi.
FEAL d.o.o. Široki Brijeg je kao i do sada spremno prihvatio novi model stručne industrijske
prakse i nove obaveze s njom. U sklopu kolegija Studentske industrijske prakse zajedno za
nekolicinom ostalih studenata imao priliku ove godine odraditi stručnu praksu u poduzeću
FEAL. Konkretno, praksu sam odradio u projektnom birou gdje sam se upoznao sa svim
sistemima FEAL-ove ponude. Dio zadataka za koje sam bio zadužen uključivali su izradu
dinamičkih blokova, obradu kataloga, obradu novih okova, ispitivanje postojećih sistema i
razvoj novih. Između ostalog tu je i uključivanje u razvoj i ispitivanje novog sistema za
pasivnu gradnju, Termo 85 PA.

3.1. Osnove procesa konstruiranja
Ekonomski uspjeh većine tvrtki ovisi o njihovoj sposobnosti da prepoznaju potrebe kupaca i o
brzini razvijanja proizvoda sa što je moguće nižim troškovima koji će zadovoljiti te potrebe.
Ostvarivanje ovoga cilja nije samo marketinški problem, niti konstrukcijski ali niti proizvodni.
To je problem konstruiranja koji objedinjuje sve funkcije. Proizvod je ono što tvrtka prodaje
svojim kupcima i predstavlja svaki vještački objekt koji služi određenom cilju. Drugačije
rečeno konstruiranje i razvoj proizvoda je skup aktivnosti koji počinje s percepcijom o potrebi
tržišta za nekim proizvodom, ili poboljšanjem postojećeg, a završava za proizvodnjom,
prodajom, isporukom i eksploatacijom proizvedenog proizvoda.
Sam proces konstruiranja (Slika 14.)

predstavlja skup tehničkih procesa,
spoznajnih procesa ali i socijalnih
procesa. U njemu se odvija misaona
transformacija ideje u izvediv, upotrebljiv i
ekonomski povoljan proizvod.
Konstruiranje je ukupna aktivnost potreba
za uspostavu i definiranje rješenja za
probleme koji nisu prije riješeni ili rješenja
za probleme koji su prethodno riješeni na
drugačiji način. Konstruktor koristi
intelektualnu sposobnost da primjeni
znanstvene spoznaje i osigura da
proizvod zadovoljava dogovorenu tržišnu
Slika 14. Shema i karakteristike procesa konstruiranja
potrebu i specifikacije proizvoda (listu
zahtjeva) dok odobrava proizvodnju optimalnom metodom. Aktivnosti konstruiranja ne
završavaju sve dok nastali proizvod ne bude u uporabi pružajući prihvatljivu razinu
funkcioniranja i s jasno utvrđenim metodama zbrinjavanja. Bez obzira na inženjerski problem,
proces konstruiranja opisujemo kao organizirani slijed donošenja odluka i provedbe radnji ili
koraka.
U svijetu postoji kontinuirana potreba za novim, ekonomičnim, učinkovitijim i visokokvalitetnim

proizvodima. To predstavlja izazove za konstruktore koji stalno moraju biti u koraku sa
brzorastućim svijetom tehnologije i koji moraju stalno unaprjeđivati konstrukcijski proces.

Znanost o konstruiranju, kao zasebna znanstvena disciplina, ima zadatak iznalaženja novih
metoda i pristupa u procesu konstruiranja, koji bi brže i efikasnije doveli do idealnog
konstrukcijskog rješenja traženog proizvoda. U prilog ovoj znanstvenoj disciplini ne ide
izrazita kompleksnost procesa konstruiranja, gdje postoje brojni faktori koji utječu na
istraživanja u ovoj znanstvenog disciplini, ali ni brojni načini procesa konstruiranja koji se
razlikuju od poduzeća do poduzeća. U konstrukcijskoj praksi, sve postojeće procese moguće
je podijeliti na dva načina, odnosno pristupa: [13]
Konvencionalni pristup (Konstruiranje)

Metodični pristup (Metodičko konstruiranje)
Sami konstrukcijski proces možemo podijeliti na četiri glavne faze konstruiranja (Slika 15.):
Planiranje, Koncipiranje, Projektiranje i Razradu. Svaka od navedenih faza se može podijeliti
na operacije konstruiranja, pa dalje na temeljne operacije pa sve do elementarnih aktivnosti i
operacija kao što možemo vidjeti na slici ispod.
Slika 15. Aktivnosti u procesu konstruiranja

Praktična primjena znanosti o konstruiranju nazvana je metodičko konstruiranje. Cilj

metodičkog konstruiranja je zapravo da se konstruiranje shvati kao proces u kojem se
jednakim postupcima mogu rješavati različiti problemi ne samo strojarskog konstruiranja nego
i ostalih područja ljudske djelatnosti.
U praksi dakako imao čest primjer, što ćemo vidjeti i u ovom radu, kombinacije različitih
pristupa problemu konstruiranja. Konvencionalni pristup zahtjeva intuitivnu određenost i
profesionalno iskustvo konstruktora te ne daje uvijek najbolje rezultate ali zato je dosta brži
od metodičkog zbog čestog preskakanja koraka ako je konstruktivni proces već uhodan i
dobro poznat konstruktorima. Korištenjem metodičkog pristupa s druge strane daje
mogućnost da se svaki konstrukcijski zadatak obavi do kraja po poznatoj proceduri i premda
zahtijeva vise vremena i napora na početku konstruktivnog procesa na kraju u velikom dijelu
eliminira mogućnost grešaka, a samim time i dodatnih troškova, koji se neizbježno
akumuliraju s konvencionalnim pristupom.
3.2. Razvoj Termo 85 PA
Tvrtka FEAL d.o.o. Široki Brijeg je se iz više razloga odlučila na ulaganje i razvijanje sistema
Termo 85 PA. Kako je navedeno u radu prije, pasivna gradnja i dalje predstavlja volonterske
aktivnosti na polju energetske učinkovitosti no to ne znači da će uvijek biti tako. U zapadnim
zemljama je već sada praksa, a u određenoj mjeri i zakonska regulativa, da se ide prema što
većoj energetskoj učinkovitosti građevina a samim time i otvora, kao sastavnog i najvažnijeg
dijela objekta. Te tako osim cijene, kvalitete i lokacije, energetska učinkovitost postaje stavka
na koju kupci obraćaju pozornost. Prema svim trendovima, u doglednoj budućnosti, pasivna
gradnja bi mogla postati standard i zakonski uvjetovana. Zbog toga je važno za velikog
proizvođača i distributera prozorskih sistema kao što je FEAL već sada imati razvijen i
spreman sistem za pasivne kuće, što trenutno predstavlja vrhunac energetski učinkovite
gradnje ali i vrhunac tehnologije prozorskih sistema. Također, iako potražnja za jednim
ovakvim sistemom trenutno nije tolika da bi opravdala ulaganje za istim, zbog marketinških
razloga, držanja koraka s konkurencijom i budućnosti od velike je važnosti je da se FEAL-ovo
ime nađe na popisu tridesetak najvažniji europskih proizvođača otvora koji u svojoj ponudi
imaju certificirani otvor za pasivne kuće.
S razvojem sistema Termo 85 PA FEAL je krenuo već sredinom 2017. godine. Cilj je bio
osmisliti sistem koji je u isto vrijeme energetski učinkovit do razine upotrebe u pasivnim

kućama, odnosno da mu je faktor prolaza topline 𝑈𝑤 manji ili jednak 0.8 𝑊/𝑚2 𝐾, kao i
praktično upotrebljiv i pogodan za laku ugradnju, što je odlika svih ostalih FEAL-ovih sistema
unazad.
Proces razvoja sistema Termo 85 PA generalno se može podijeliti u tri sljedeće faze:
1. Izrada rješenja za koji se može dobiti certifikat od nezavisnog instituta,
2. Ispitivanje i pripremanje tržišta za novi sistem,
3. Izrada uzoraka, testiranje, kataloška obrada i sve ostale radnje potrebne za katalošku
obradu.
Prije nego li je počela prva faza razvoja novog sistema u poduzeću su se odlučili za
kombinaciju metodičkog i konvencionalnog pristupa problemu. To u praksi znači da nema
jasne distinkcije između konstruktivnih faza, odnosno jedna počinje dok druga još traje.
Konstruktivne faze se preklapaju, a svi akteri u konstruktivnog procesu, od dobavljača,
proizvođača i certificirajućih institucija, su uključeni od samoga početka ali su također
primijenjena intuitivna znanja i iskustvo koje konstruktori iz tvrtke FEAL posjeduju u razvoju
prozorskih sistema kako bi se ubrzao konstruktivni proces. Na to su se odlučili poučeni
iskustvom zbog situacija i poteškoća koje su se dogodile prilikom razvoja sistema Termo 85,
koji je također sistem s viskom energetskom učinkovitošću, preteča sistema Termo 85 PA.
Konkretno, na samom kraju procesa konstruiranja tog sistema bilo je potrebno učiniti mnogo
preinaka da bi se mogle ostvariti željene termičke karakteristike a što je onda koštalo dosta
vremena ali i novaca da se te izmjene realiziraju.
Dakle sada je odmah u samom startu procesa razvijanja novoga sistema uključena neovisna
institucija i više je vremena utrošeno u početnoj fazi planiranja. Ovaj put certifikacija sistema
je pokrenuta prije same realizacije što nije bio slučaj prilikom razvoja prijašnjeg sistema. Lider
na području certificiranja pasivne gradnje je neovisna institucija Passiv House Institute iz
Darmstada, kod koje svoje certifikate za najbolje pasivne otvore imaju velikani u industriji
aluminjskih i PVC otvora kao što su SCHÜCO GmbH., TROHA-DIL d.o.o., Wescon Ceder
Products Ltd., Hubert Fosodeder e.U., Alumil S.A., BEWISO GmbH., Aluprof S.A., RAICO
Bautechink GmbH. i ostali.

Procedura certifikacije jednog prozorskog sistema može se vidjeti na slici 16., gdje su bijela
polja zadatci koje mora obaviti poduzeće dok roza polja predstavljaju dio procesa za koji je
zadužena certificirajuća kuća, u ovom slučaju Passiv House Institute (dalje u tekstu PHI). Iz
slike je također vidljivo da je PHI taj koji radi konačni izračun koeficijenta prolaza topline kroz
prozor na osnovu tehničkih crteža i popisa materijala koje mu dostavlja tvrtka, u ovom slučaju
FEAL.
Slika 16. Shema procesa certifikacije
Važno je naglasiti da je PHI bio od velike pomoći za FEAL. Slično kao i s ostalim parterima,
PHI je konstruktorima u FEAL-u cijelo vrijeme procesa konstruiranja sistema Termo 85 PA
bio na raspolaganju sa savjetima kako izvesti pojedine dijelove sistema kao i sugerirajući

dobavljače za pojedine elemente sistema koji mogu zadovoljiti postavljene kriterije i s kojima
PHI ima dobru suradnju.
Dokumenti koje poduzeće treba dostaviti PHI-u za proračun:
1. Crteže različitih presjeka prozorskog okvira vodoravnica i okomica s instaliram

trostrukim staklom, kao DXF ili DWG datoteke;
2. Informacije o upotrijebljenim materijalima i danim vrijednostima koeficijenata prolaska
topline (gustoće materijala po potrebi). Dane vrijednost koeficijenata toplinske
provodljivosti korištenih materijala trebaju biti usuglašene sa standardima DIN V 4108-
4, DIN EN ISO 10077-2 ili DIN EN ISO 10456;
3. Točni podatci od proizvođača o odstojniku. Ako je potrebno, točni podatci o geometriji
i materijalima ako odstojnik nije poznat PHI-u;
4. Crteži instaliranih (montiranih) varijanti prozora kod tri vrste odgovarajuće predloženih
PHI vanjskih izoliranih zidova sa 𝑈𝑤𝑎𝑙𝑙 < 0.15 𝑊/𝑚2 𝐾. Crteži različitih presjeka kao
DXF ili DWG datoteka.
Usluge koje pruža Passive House Institute:
Za presjeke okvira i instalirane situacije prozora
1. Obrada relevantnog CAD crteža prema dokumentaciji certifikacijskih kategorija

različitih pozicija otvora prema PHI-u;
2. Proračun 𝑈 -vrijednosti i 𝜓 – vrijednosti potrebnih za certifikaciju prema standardu DIN
EN 1007 i proračun temperaturnog faktora;
3. Proračun varijanti za toplinsku optimizaciju okvira u dogovoru s klijentom.
Certifikacija:
4. Upotreba certifikata;
5. Implementacija termičkih karakterističnih vrijednosti proizvoda u Passive House
Planning Package - PHPP;
6. Korištenje oznake „Certified Passive House component“. [14]
Dokumentacija sa certificirajućim izvještajem od strane PHI-a dolazi sa prikazanim

izotermama.

3.2.1. Certifikacijski kriteriji
Kako zasebni sustavi grijanja nisu potrebni u pasivnim kućama, visok je zadatak stavljen na
kvalitetnu građevinskih komponenti koje se koriste. Što je hladnija klima time su veći zahtjevi
za komponente i otvore. Sukladno tome, otvor u Švedskoj nema i ne može imati jednake
zahtjeve kao otvor na jugu Italije. Kako bi se taj problem efikasno riješio PHI je identificirao
više regija sa sličnim zahtjevima i definiranim kriterijima, koje prate klimu.
Ako radijator, odnosno bilo koja dizalica topline, nije postavljena ispod prozora, njegov
koeficijent prolaza topline 𝑈𝑤 (𝑈 – vrijednost) ne smije prelaziti klimatski ovisnu vrijednost
kako bi spriječio nepoželjne radijacijske gubitke i hladne suše. Za zadanu kvalitetnu
ostakljenja, rezultat je u restrikciji s toplinskim gubitcima na okviru prozora i rubu stakla. U
tom kontekstu, instalirana situacija otvora, odnosno prozora, u zidu je također relevantna.
Zbog toga se također proračunava i 𝑈𝑤,𝑖𝑛𝑠𝑡𝑎𝑙𝑙𝑒𝑑 (instaliranog prozora) prema definiranim
ugradbenim standardnima i prikazuje uz referentni 𝑈𝑤 prozora.
Isto tako higijenski faktor mora biti zadovoljen. Iz higijenskih razloga, ovaj kriteriji ograničava
individualnu minimalnu temperaturu na površini prozora radi suzbijanja kondenzacije i
razvoja plijesni. Zahtjevi navedeni na slici 17. i 18. služe za dodjeljivanje oznake „Certified
Passive House Component“ („Certificirana komponenta za pasivnu kuću“) i oni su postavljeni
isključivo od strane PHI-a. [14]
Slika 17. Raspored klimatskih zona prema PHI-u

Na slici 17. vidimo podjelu klimatskih regija ili zona po površini planete kako ih je podijelio
PHI. Dakle imamo podjelu na 7 klimatskih zona, i to arktičku, hladnu, umjereno-hladnu,
umjereno-toplu, toplu, vruću i jako vruću zonu.
Prije bilo kakvog konstruktivnog djelovanja potrebno je odrediti za koju će klimatsku zonu,
postavljenu od strane PHI-a, prozorski sistem biti namijenjen. FEAL je se prije početka
razvijanja svoga novoga sistema odlučio razviti prozorski sistem za treću klimatsku zonu,
odnosno umjereno-hladnu, iz više razloga, premda se FEAL i Hercegovina geografski nalaze
u umjereno-toploj kako je prikazano na slici. Jedan od njih je taj što toj zoni, između ostalog,
pripada Njemačka. FEAL izvozi preko 90% svojih proizvoda, a Njemačka je na vrhu popisa
zemalja u koje se proizvodi izvoze. Drugi razlog su energetski trendovi kojima je Njemačka
predvodnik. Kako se je već spomenuto u ovom diplomskom radnu u Njemačka je začetnik
ideje o energetski učinkovitim kućama te se najviše izgrađenih kuća i objekata, koji se mogu
smatrati pasivnim građevinama, nalazi u pravo u Njemačkoj. Osim Njemačke ova regija
obuhvaća i zemlje Beneluksa, Veliku Britaniju, Austriju, Švicarsku, Češku, Dansku, dijelove
Francuske, Švedske, Poljske, Sjedinjenih Američkih država koji upravo predstavljaju
najrazvijeniji dio planete u kojim se najprije pojavila svijest u racionalnijem korištenju energije.
Zato je i logično zašto se velika većina proizvođača, koji imaju certificiran prozorski sistem u
PHI-u, a među njima i FEAL, odlučila upravo za tu klimatsku zonu prilikom certificiranja svog
prozora.
Slika 18. Kriteriji prolaza topline prozora za različite klimatske zone
„Reference size“ ili referentna veličina sa slike 17. iznad, 1.23 𝑚 𝑥 1.48 𝑚, odnosni se na
standardnu prihvaćenu veličinu jednokrilnog prozora, širina puta visina, koji služi kao uzorak
za sva službena ispitivanja. Iako je možda na prvu pomisao kontradiktorno, koeficijent
prolaza topline prozora 𝑈𝑤 s povećanjem veličine prozora opada jer je koeficijent prolaza

topline stakla 𝑈𝑔 , ako su u pitanju troslojna stakla punjena argonom, kriptonom ili nekim
drugom inertnom smjesom, u pravilu manji od koeficijenta prolaza topline okvira prozora 𝑈𝑓 ,
što ćemo kasnije vidjeti na primjeru. Iz tih razloga usvojena je standardna minimalna veličina
prozora za certificiranje kao i standardni koeficijent 𝑈𝑔 za određenu klimatsku zonu. U slučaju
treće zone on iznosi 𝑈𝑔 = 0.7 𝑊/𝑚2 𝐾, iako u praksi postoje stakla i s manjim koeficijentom
prolaza topline što dakako smanjuje ukupni 𝑈𝑤 prozora. Na slici 18. možemo vidjeti
vrijednosti koje prozorski sistemi moraju zadovoljiti za date klimatske zone kako bi bili u
mogućnosti dobiti certifikat za pasivnu komponentu od PHI. Zadnja vrijednost s iste slike je
temperaturni faktor 𝑓𝑅𝑠𝑖=0.25 𝑚2 𝐾/𝑊 i on je po jedinici vrijednosti recipročan u odnosu na ostale
koeficijente. Po definiciji ovaj faktor predstavlja razliku između temperature unutarnje
površine 𝜃𝑠𝑖 komponente i vanjske temperature zraka 𝜃𝑒 povezanu s razlikom temperatura
između unutarnjeg zraka 𝜃𝑖 i vanjskog zraka 𝜃𝑒 . Temperatura površine određuje se
definiranim faktorom otpora unutarnje površine 𝑅𝑠𝑖 . Ovaj faktor odnosi se na spomenutu
higijenu komponente, odnosno mogućnost vlaženja otvora i razvoja plijesni. [15]
𝜃𝑠𝑖 − 𝜃𝑒
Θ = 𝑓𝑅𝑠𝑖=0.25 𝑚2 𝐾/𝑊 = … (1)
𝜃𝑖 − 𝜃𝑒
Podobnost komponente za pasivnu kuću utvrđuje se preko spomenute 𝑈 – vrijednost i

temperaturnog faktora 𝑓𝑅𝑠𝑖=0.25 𝑚2 𝐾/𝑊 u najhladnijoj točki otvora. Koeficijenti prolaza topline
(𝑈 – vrijednosti) i gubitci termičkog mosta određuju se prema standardima DIN EN ISO
10077, EN 673 i DIN EN 12631. Podobnost komponente za pasivni certifikat specificira se za
određene dimenzije komponente. Verifikacija higijenskog kriterija obezbjeđena je korištenjem
dvodimenzionalnog proračuna toplinskog toka za standardni presjek sistema. Najnepogodniji
temperaturni faktor će biti primijenjen. Dodatno, prilikom certificiranja određuje se i klasa
učinkovitosti.
Klasa učinkovitosti prozorskog sistema ovisi i o gubitku topline kroz neproziran dio. Kako
informacija za moguće solarne dobitke nije dostupna, koeficijent 𝑈𝑤 nije dostatan da bi
opisao ukupni utjecaj prozora na objekt. Zbog toga PHI koristi 𝜓𝑜𝑝𝑎𝑞𝑢𝑒 (neprozirnog) koji je
parametar za linijske gubitke topline kroz neprozirne dijelove prozora. Solarna iradijacija
također nije uključena ovdje, ali kako su svi gubitci kroz okvir specificirani, pouzdana tvrdnja
moguća je za moguće dobitke i prema tome za energetsku bilancu prozorskog sistema: što je
manji 𝜓𝑜𝑝𝑎𝑞𝑢𝑒 veća je energetska bilanca prozorskog sistema. Vrijednosti koeficijenta prolaza

topline okvira 𝑈𝑓 , površina okvira 𝐴𝑓 ,𝜓𝑔 – vrijednosti gubitaka ruba stakla i duljine ruba stakla
𝑙𝑔 uključeni su u ove toplinske gubitke (tablica 1.). Prosječne vrijednost za dotične
karakteristične vrijednosti su korištene. Za certifikaciju prozorskih sistema toplinski gubitci
kroz pukotine su također uračunati preko komponente 𝐻𝑣𝑒 .
𝑈𝑓 + 𝐴𝑓
𝜓𝑜𝑝𝑎𝑞𝑢𝑒 = 𝜓𝑔 + + 𝐻𝑣𝑒 + (2 ∙ 𝜒𝑔𝑐 ) … (2)
𝑙𝑔
𝜒𝑔𝑐 – koeficijent termičkog mosta za nosače stakala (ako se radi o staklenim fasadama),
𝑊/(𝑚𝐾)
𝑄𝑔𝑐 − 𝑄0
𝜒𝑔𝑐 = ∙ 𝑙 … (3)
ΔΘ
𝑄𝑔𝑐 – Toplinski tok sa nosačem stakla, 𝑊
𝑄0 – Toplinski tok bez nosača stakla, 𝑊
ΔΘ – Temperaturna razlika između unutra i vani, K
Tablica 1. Passive House razredi efikasnosti za transparentne građevinske komponente
𝝍𝒐𝒑𝒂𝒒𝒖𝒆
PHI klasa učinkovitosti Opis
𝑊/(𝑚𝐾)
≤ 0.065 phA+ Veoma napredna komponenta
≤ 0.110 phA Napredna komponenta
≤ 0.155 phB Osnovna komponenta
≤ 0.200 phC Komponenta dostatna za certifikat
Da bi prozorski sistem dobio certifikat PHI za komponentu pasivne gradnja mora biti
postignuta barem klasa phC.
3.2.2. Poboljšanja
Termo 85 na slici 19. je visokokvalitetni prozorski sistem kojega poduzeće FEAL već duže
vrijeme ima i on je svojevrsna perjanica FEAL-ove ponude. Po dimenzijama možemo vidjeti i
odakle ime Termo 85. Dakle, u osnovnoj izvedbi, Termo 85 ima dubinu krila 85 𝑚𝑚, dubinu

okvira od 77 𝑚𝑚 i poliamidne trake od 34 𝑚𝑚. Osim toga Termo 85 je razvijen za gotovo sve
vrste otvora te dolazi u šezdesetak različitih varijanti i pozicija ovisno o kojem tipu otvora se
radi kao npr. dvokrilni prozori, otklopno-zaokretni prozori, jednokrilna ili dvokrilna balkonska
vrata, vrata s niskim pragom, otvaranje unutra ili vani, otvaranje oko središnje vertikalne ili
horizontalne ose, izvedba za staklenu fasadu i slično. Prema standardnu EN ISO 10077-1, na
standardnom uzorku prozora 1.23 𝑚 𝑥 1.48 𝑚 i sa staklom od 𝑈𝑔 = 0.60 𝑊/𝑚2 𝐾 ovaj sistem
ostvaruje koeficijent prolaza topline od 𝑈𝑤 = 1.1 𝑊/𝑚2 𝐾.
Slika 19. Termo 85, osnovni presjek
Koliko god Termo 85 bio dobar i uspješan proizvod u svojoj konačnici ipak nije bio dostatan
da zadovolji kriterije pasivne gradnje kojima je FEAL težio. U krajnjoj liniji to i nije bio zadatak
sistema Termo 85. Stoga je se moralo ući u razvijanje novog sistema koji će ispuniti kriterije
za certifikat pasivne komponente. Da bi se ostvario taj cilj bilo je potrebno redizajnirat
postojeći sistem Termo 85 i razviti novi Termo 85 PA. Kao što možemo vidjeti po dostupnim

koeficijentima trebalo je dosta truda i vremena od strane konstruktora u FEAL-u i njihovih

partnera da se koeficijent sa 1.1 spusti na potrebnih 0.8 za certifikat pasivne kuće. Glavnina
konstruktorskog posla ovdje, kao i u ostalim slučajevima gdje se traži poboljšanje termičkih
svojstava, je odabir boljih i novijih materijala s tržišta, dogovor s dobavljačima, bolji dizajn i
uklapanje svega navedenog u funkcionalnu cjelinu.
Aluminij je na više načina skoro savršen materijal za izradu prozora i vrata: dovoljno je
snažan, lagan, otporan na vremenske uvijete i zahtjeva minimalno održavanje tijekom svog
dugog vijeka trajanja. Međutim, aluminij je također jako dobar konduktor topline i time
pospješuje pojavu znanu kao termički most ili toplinski most. Termički most je područje na
ovojnici zgrade gdje je toplinski tok povećan zbog promjene materija, promjene geometrije ili
debljine izolacije i sl. Vrijednost koeficijenta prolaska topline - 𝜆 aluminija je visoka kao i u
ostalih metala te se kreće preko 150 𝑊/𝑚𝐾, ovisno o kojoj se leguri radi. Što znači da kad je
sam u sklopu on pruža gotovo nikakvu zaštitu od vanjskih temperatura bilo da se radilo o
hladnim danima, kada želimo da nam je unutar doma topli ili obrnuto. No izumom prekinutog
termičkog mosta taj se problem brzo i efikasno riješio.
I. Poliamidne trake
Postoji više tehničkih rješenja za izvedbu prekinutog termičkog mosta. Korištenje poliamidnih
traka danas je najučinkovitije i najisplativije tako da je postalo standard među proizvođačima
prozorskih sistema pa je tako i FEAL prihvatio to tehničko rješenje za svoje sisteme.
Poliamidi su kristalni, uglavnom plastomerni, materijali u kojima ponavljajuće jedinice sadrže
alifatske ili aromatske segmente povezane amidnim vezama (-CO-NH-), od kuda i ime.
Alifatski poliamidi visokog su tališta, dobre vlačne čvrstoće, udarne žilavosti i otpornosti
prema otapalima, abraziji i umoru materijala. Označuju se prema broju ugljikovih atoma u
reagirajućim monomerima. Najznačajniji su poliamidi 6,6 i poliamid 6 koji imaju široku
primjenu u industriji, a od velikog su značaja kao što vidimo i industriji otvora i prozorskih
sistema.
Cilj termičkog mosta je u suštini prekinuti nepovoljni prijelaz topline kondukcijom preko
aluminija cijelom debljinom otvora pomoću drugih materijala koji imaju povoljni stupanj
prijenosa topline, odnosno manji. U ovom slučaju to su poliamidne trake. Ove trake praktički
dijele otvor na dva dijela, topliji i hladni. Topli je u dodiru sa sobnom temperaturom, na
crtežima uglavnom profil označen crvenom bojom, dok je hladniji u dodiru s vanjskom

temperaturom, na crtežima uglavnom označen plavom bojom. Tendencija topline uvijek je,
kako je poznato iz termodinamike, prelazak topline s toplijeg tijela na hladnije. Prekinuti
termički most taj prelazak svodi na što je manju moguću vrijednost. Ovaj proces vrijedi i za
suprotan slučaj ljeti, kada su temperature vani visoke a želja je da su sobne temperature niže
pa je hladniji dio otvora unutarnji i obratno. Na slici 20. ispod vidimo primjer djelovanja
prekinutog termičkog mosta u vidu poliamidnih traka. U prvoj vrsti prozorskog sistema na slici
nemamo poliamidne trake već primitivni čvrsti nemetalni spoj hladnog i toplog profila otvora.
Druga vrsta prozorskog sistema sa slike koristi prekid s poliamidnim trakama, a treća također
prekid sa poliamidnim trakama koje su duže u odnosnu na slučaj dva sa slike. Sa slike vidimo
odnose temperatura u presjecima sistema. Zadnji prozor na slici provodi manje topline kroz
svoj presjek što posljedično dovodi do održavanja veće temperature unutarnje površine i
manjih toplinskih gubitaka što nije slučaj sa prvim prozorom na slici.
Slika 20. Raspored izotermi po presjecima različitih izvedbi prekinutog termičkog mosta
Za potrebe novoga sistema potrebno je bilo dizajnirati i proizvesti posebne nove poliamidne
trake (Slika 21.). Kao prvo, njihove je dimenzije trebalo povećati s 34 𝑚𝑚 na 54 𝑚𝑚 kako bi
se još više produljio prekinuti termički most. Do te dimenzije se došlo u dogovoru s
dobavljačem. Naravno, prije toga napravljen je uvid u stanje proizvodnih pogona i hoće li se

profili s novim poliamidima, a samim time i većim gabaritima, moći proizvesti i sklopiti.
Nadalje je trebalo posebno dizajnirati poliamidne trake MT7-16-0054_a i MT7-16-0054_e.
MT7-16-0054_a jer dolazi na vanjskom dijelu rama na koji nalijega posebna spužvastu
centralna brtva, a MT7-16-0054_e zbog posebnog dihotvanja s tom centralnom brtvom od
strane krila prozora.
Slika 21. Nove poliamidne trake
Technoform BAUTEC iz Njemačke je FEAL-ov dugogodišnji partner i dostavljač poliamidnih

traka. Po prvi puta za FEAL su proizveli poliamidne trake nove generacije 6.6 koje sadrže
staklena vlakna i imaju niski koeficijent prolaska topline od samo 𝜆 = 0.21 𝑊/𝑚𝐾, što je
poboljšanje od 25% u odnosu na dosadašnje korištene u FEAL-ovim sistemima. Također,
traka MT7-16-0054_e je dizajnom zaštićena i dostavlja se samo i isključivo poduzeću FEAL.
II. Brtvila
Druga važna karakteristika svih otvora i prozorskih sistema su brtvila. Ovisno o vrsti i izvedbi
prozorskog sistema njih može biti više ili manje na jednom otvoru. U pravilu na svakom
jednokrilnom zaokrentom otvoru su najmanje četiri i to dvije za dihtovanje stakla sa vanjske i
unutarnje strane te dvije za dihtovanje krila i rama po cijelom opsegu otvora. Nadalje, ovisno
o izvedbi i proizvođaču imamo jednu ili više centralnih brtvi. S povećanjem broja krila na
otvoru i dodavanjem kombatute, presjek se usložnjava i zahtjeva i više brtvi od ovoga broja.
Poboljšanja brtvi za novi sistem isto kao i kod prekinutog termičkog mosta najviše se tiču
odabira povoljnijeg materijala, s boljim svojstvima ali i samog dizajna.
Nove brtve, prema staklu i između krila i rama, koje se po prvi puta koriste u jednom od
FEAL-ovih sistema i čiji je presjek prikazan na slici 22. koriste stari materijal ali novu

tehnologiju. Naime ove brtve odrađene su putem koekstruzije običnog EPDM-a i spužvastog.
Spužvasti EPDM (Etilen Propilen Dijen Monomer) je spužvasta guma i relativno nov materijal
u upotrebi koji ima pet puta manji koeficijent prolaza topline od standardnog (𝜆𝑠𝑜𝑙𝑖𝑑 𝑟𝑢𝑏𝑏𝑒𝑟 =
0.25 𝑊/𝑚𝐾 naspram 𝜆𝑓𝑜𝑎𝑚 𝑟𝑢𝑏𝑏𝑒𝑟 = 0.05 𝑊/𝑚𝐾).
Slika 22. Nova serija brtvi
Spužvasti EPDM kao što je već naznačeno ima bolja izolacijska svojstva ali i visoku i
dugotrajnu elastičnost, reducirane sile zatvaranja, dugotrajnu i optimalnu performansu
brtvljenja preko pozicioniranja usne, odličnu otpornost na starenje unatoč strukturi ćelija, laku
instalaciju, dugotrajni elastični oporavak i visoku kvalitetnu površine. Brtve prema staklu su
dizajnirane tako da tvrdi dio ulazi u utor na profilu i onemogućava pomjeranje brtve dok se
spužvasti dio oslanja na staklo i omogućava bolje dihtovanje. Na slici 23. vidimo razliku u
dizajnu brtvi koje su se do sada koristile za dihtovanje prozora (desno) i nove koja će se
koristiti u novom sistemu. Iako se radi o istom materijalu, tehnologija koekstruzije i promjene
u dizajnu omogućile su bolja izolacijska svojstva i dihtovanje.
Slika 23. Usporedba nove i stare brtve za staklo
Tehnologija koekstruzije tvrdog i spužvastog EPDM-a omogućila je i povoljnije zatvaranje i

dihtovanje na dodiru profila krila i rama otvora.

Slika 24. Prikaz brtve VZ6914 u sklopu
Kao što vidimo na slici 24. iznad, koja prikazuje situaciju zatvorenog prozora su sklopu na
poziciji unutarnjeg dodirivanja krila o ram, spužvasti dio brtve VZ6914 bolje će se deformirati
od tvrdog i omogućiti istovremeno lakše zatvaranje prozora, odnosno manje sile, te bolje
dihotvanje.
FEAL-ov dugogodišnji parter i proizvođač brtvila je SEMPERIT. Ova renomirana svjetska

tvrtka za gumene proizvode je kroz ulaganje u razvoj tehnologije gumenih brtvila uspjela
poboljšati izolacijske performanse, reducirati potrebne sile prilikom zatvaranja otvora,
poboljšati tolerancijske kompenzacije, povećati vijek elastičnosti i plastičnog oporavka svojih
brtvila.
Najvažnije brtvilo u sistemima visokih energetskih performansi jeste centrala brtva. Zbog
velike površine koju zauzima potrebno je bilo da koeficijent prolaza topline centralne brtve
bude što je niži moguće. Isto tako je važno da nalijeganje centralne brtve na poliamidne trake
MT7-16-0054_a i MT7-16-0054_e bude najbolje moguće jer o tom ovisi funkcionalnost
cijeloga sistema. Bolji koeficijent prolaza topline ostvaren je spomenutim spužvastim EPDM-
om od kojega je izgrađena kompletna centralna brtva, što nije slučaj za ostale brtve u spoju.
Također ovo je prvi put da jedan FEAL-ov sistem koristi u cijelosti spužvastu EPDM centralnu
brtvu.
Proučavanjem konkurencije i iz vlastitog iskustva proizašao je izgled centralne brtve koju

vidimo na slici 25. Svaki milimetar je precizno dizajniran kako bi nalijeganje profila krila na
profil rama bilo idealno a brtvljenje maksimalno.

Slika 25. Centralna brtva u presjeku
Centralna brtva VZ6915, gabarita 56,3 mm sa 22,5 mm, Slika 26. Kutni umetak za centralnu
brtvu
zajedno s poliamidnom trakom MT7-16-0054_e pokriva
najveći prostor sistema. U situaciji kada je prozor zatvoren poliamidna traka MT7-16-0054_e
koja se nalazi na profilu krila brtvi centralnu brtvu koja se nalazi na profilu rama u najvišoj
točki koja predstavlja rep centralne brtve. Ovaj spoj repa centrale brtve i kuta trake MT7-16-
0054_e dijeli unutarnji dio sistema na dva dijela. Uloga ovoga nalijeganja je ta da spriječi
ulazak zraka i vode iz prednje komore u stražnju. Ako voda pak prođe ovaj spoj pod
utjecajem vjetra, koji stvara pretlakove i podtklakove u prednjoj komori, sistem neće
zadovoljiti kriterije. Iako voda neće dospjeti izvan otvora u samu prostoriju, osim ako nisu u
pitanju prevelike količine vode, svejedno se smatra da je voda ušla, ako je spoj propustio i
voda ušla u stražnju komoru sistema.
Zbog velikih dimenzija spužvaste centralne brtve javlja se problem u kutovima prozorskog
sistema. Kako je spužva velikih gabarita njeno savijanje u kutu nije izvedivo iz praktičnog
razloga zatvaranja prozorskog sistema i dihovanja. Također njeno rezanje i naknadno
spajanje s ili bez kohezijskog sredstva dovodi u pitanje otpornost sistema na vanjske uvijete,
odnosno znatno se povećava mogućnost prokišnjavanja sustava baš na tom dijelu. Rješenje
za to je kutni umetak kojeg možemo vidjeti (Slika 26.). Ovaj kutni umetak dizajniran je tako da
oblikom odgovora centralnoj brtvi. Zubi na umetku ulaze u šupljine centralne brtve i
omogućuju siguran i fiksiran kutni spoj koji neće dovesti do prokišnjavanja.
Na slici 27. ispod prikazan je presjek i izgled centralne brtve u spoju koju je FEAL razvio i
predložio za proizvodnju. Ovdje možemo također vidjeti spomenuto nalijeganje centralne

brtve na poliamid MT7-16-0054_e krila prozora kako i ostali dijelovi brtve i njihov odnos s
ostalim elementima sistema.
Slika 27. Centralna brtva u sklopu, prijedlog FEAL-a
Na slici 28. ispod je izgled centralne brtve kakvog je s par dorada predložio SEMPERIT.
FEAL je kako je već rečeno u radu želio integrirani proizvod što znači da i dobavljači sudjeluju
u procesu dizajniranja te su njihove primjedbe poželjne i dobro došle. Konkretno SEMPERIT
je sa svojim iskustvom u izradi centralnih brtvi, koje je radio i za ostale poznate proizvođače
sistema, predložio promjene koje se tiču nalijeganja, jer je brtva na ovom dijelu ispadala, na
prednjem dijelu rama i povezivanja na poliamid MT7-16-0054_a. Ove promjene su
prihvaćene i zadržane na konačnom izgledu presjeka sistema
Slika 28. Centralna brtva u sklopu, prijedlog SEMPERIT-a

III. Ispuna
Sljedeća promjena odnosi se na ispunu. Ispuna je materijal koji popunjava šupljine između
poliamidnih traka, prostor između profila rama i zida te prostor ispod stakla. Do sada je
najčešće u upotrebi bio XPS, kraće od Ekstrudirani Polistiren ili stirodur. XPS je toplinsko-
izolacijski proizvod koji nalazi svoju široku primjenu u graditeljstvu. XPS je materijal koji
podnosi vrlo visoka tlačna opterećenja, praktički ne upija vodu i ima odlična toplinsko-
izolacijska svojstva. Nije štetan po ljudsko zdravlje i okoliš te nije otporan na organska
otapala (npr. Resitol, lakovi na bazi nitra, benzin i sl.). Deklarirana toplinska provodljivost
XPA-sa iznosi 𝜆𝑋𝑃𝑆 = 0.033 − 0.036 𝑊/𝑚𝐾, ovisno o gustoći istog.
Iako je ovaj koeficijent toplinske provodljivosti od XPS-a dosta mali u odnosu na ostale
elemente, ove trake zauzimaju dosta velik dio površine presjeka sistema (kao što možemo
vidjeti na slici 38. kasnije u radu) a samim time i prostora cjelokupnog otvora tako da je bilo
poželjno i tu ostvariti određena poboljšanja. Za Termo 85 PA novi materijal ispune sistema
odabran je „Kooltherm“. Odluka za ovaj materijal donesena je analizom stanja na tržištu ali i u
suglasnosti sa certificirajućom agencijom PHI. Kooltherm je također relativno nov materijal na
tržištu, kojeg FEAL po prvi puta upotrebljava u svojim sistemima, koji ima 40% manji
koeficijent toplinske provodljivosti od XPS-a, 𝜆𝐾𝑜𝑜𝑙𝑡ℎ𝑒𝑟𝑚 = 0.022 𝑊/𝑚𝐾 te je otporan na vatru
čime pridonosi boljoj sigurnosnoj kvalifikaciji sistema. Za razliku od XPS-a koji je zelenkaste
boje, Kooltherm je crvenkast. Na slici 29. ispod prikazani su presjeci Kooltherm traka koje se
koriste po opsegu Termo 85 PA.
Slika 29. Kooltherm ispuna šupljina sistema

Koolterm 1 sa slike dolazi kao ispuna između poliamida krila dok Kooltherm 2 s iste slike
ispunjava šupljinu između poliamidnih traka rama. Kooltherm 3 sa slike 28. pak ispunjava
šuplju montaže prozora između profila rama i zida.
Spužvica koja obavija staklo po opsegu, u donjem dijelu profila krila se staklo i oslanja na nju,
nije doživjela promjenu materijala nego je samo redizajnirana. Materijal je ostao isti, dakle
plamaFRAME sa 𝜆𝑝𝑙𝑎𝑚𝑎𝐹𝑅𝐴𝑀𝐸 = 0.038 𝑊/𝑚𝐾. Neke od ostalih karakteristika ovoga materija
su energetska efikasnost (smanjuje provođenje topline kroz prozorske okvire i do 30%),
odlične mehaničke sposobnosti, otpornost na vlagu, silikone, kemikalije, soli, alkohol itd.
Također ovo je visoko reciklirajući materijal koji zadržava elastičnost i žilavost u širokom
temperaturnom spektru. [16]
Slika 30. Nova plamaFRAME spužvica
Promjena dizana je mala ali značajna. Odnosi se na prednji na prednji povišeni dio koji je
orijentiran prema vanjskoj strani prozora i koji za razliku od obične 85-ice pruža dodatnu
izolaciju s te strane. Da bi ova promjena bila moguća bilo je potrebno isto tako upotrijebiti i
drugi profil za krilo sistema.
IV. Odstojnik
Ovaj dio prozora je jedan od najpogodnijih za termički most koji se pojavljuje na prozoru.
Zbog toga je imperativ da odstojnik (engl. Spacer) bude što veće kvalitete i s najboljim
mogućim termičkim svojstvima. Osim primarne funkcije odstojnika, koje mu samo ime
sugerira, da staklene pločice drži razdvojenim na određenoj distanci on također mora
obavljati i sljedeće funkcije:
apsorbiranje naprezanja kojeg izazivanju temperaturna ekspanzija i razlika u

tlakovima,
osiguravanje parne barijere koja sprječava prolazak vode i vodene pare u s prostor
između staklenih pločica,

osiguravanje zrakonepropusnog brtvljenja koje sprječava gubitak niskokonduktivnog

plina unutar stakla,
osiguravanje izolacijske barijere koja reducira formiranje unutarnje kondenzacije po
rubovima.
Na tržištu postoji više tipova odstojnika od nekoliko različitih proizvođača. Ovisno o

potrebama kupaca odstojnika variraju od materijala do korištenih sredstava za brtvljenje. U
FEAL-u su se odlučili na nastavak suradnje s tvrtkom SWISSPACER, koja se jedan od lidera
u proizvodnji odstojnika. S konstrukcijske strane izbor odstojnika nije toliko zanimljiv jer ne
zahtijeva previše promjena u dizajnu. Koristi se standardni dio koji se nemali broj puta koristio
na isti način s poboljšanim termičkim svojstvima. U FEAL-u su se za sistem Termo 85 PA
odlučili koristiti njihov renomirani proizvod SWISSPACER Ultimate.
SWISSPACER Ultimate predstavlja vrhunac „warm edge“3 odstojnika za energetski

učinkovite termičke performanse kako je testirano od strane itf Rosenheim instituta (WA-17/1
& WA-08/3).
Slika 31. Struktura SWISSPACER Ultimate odstojnika
3 „warm edge“ (topli rub) odstojnici su napravljeni od izolacijskog plastičnog kompozitnog materijala koji
čini prepreku za prijenos topline. Ovi odstojnici reduciraju količinu izgubljene topline preko zatvorene
jedinice. Održavaju rub zatvorene jedinice toplim, odakle im i dolazi i naziv.

Kada je vani hladno a unutra toplo, toplina bježi kroz odstojnik ostavljajući unutarnji rub
prozora hladnijim nego li je ostatak. Taj gubitak topline znači da je potrebno više grijati kako
bi se održala ugodna temperaturu unutar prostorije. U posebnim uvjetima, posebno za
vrijeme hladnih dana, vlaga koja se proizvodi unutar prostorije (disanje, kuhanje, itd.)
kondenzira se na najhladniju površinu, obično duž ruba unutar prozora. Tijekom vremena
stalna kondenzacija postaje pogodna za zavoj plijesni i bakterija. „Warm edge“ tehnologija
koju koristi SWISSPACER Ultimate odstojnik osigurava da se to ne dogodi. Također ovaj
odstojnik ima i High Tech zrako-nepropusnu barijeru koju karakterizira da zaustavlja 100%
curenje plina iz staklenog bloka ali i ulazak vlage unutar bloka čime osigurava kvalitetu
prozora kroz dugi niz godina eksploatacije.
Visoko-performansi SWISSSPACER Ultimate odstojnik ima impresivno nizak koeficijent

prolaza topline (𝜆 -vrijednost) na rubovima izolacijskog stakla (Slika 32.). Također ima
izvanredne Psi vrijednosti i sukladno tome odgovarajuće niske 𝑈-vrijednosti za prozore i
fasade. O važnosti ovoga elementa prozora govori i činjenica da se uz ime tvrtke i naziva
prozorskog sistema obavezno nalazi i upotrijebljen odstojnik na certifikatu zbog svog visokog
utjecaja na termiku prozora.
Deklarirani koeficijent prolaza topline SWISSSPACER Ultimate za ovaj FEAL-ov aluminijski

prozorski sistem koji koristi udaljenost staklenih pločica od 16 mm i debljinu stakla od 4 mm je
𝑈𝑠𝑝𝑎𝑐𝑒𝑟 = 0.036 − 0.031 𝑊/𝑚2 𝐾. [17]
Osim toga odstojnik utječe i na još jednu vrijednost koja se koristi u proračunu i o kojoj će biti
više riječi kasnije, a zove se 𝜓𝑔 ili samo 𝜓 𝑊/𝑚𝐾 – koeficijent linijskih gubitaka.
Slika 32. 𝝀 -vrijednost za SWISSPACER Ultimate odstojnik

𝑈-vrijednosti koriste za proračun koeficijenta prolaza topline okvira 𝑈𝑓 (ram + krilo), a 𝜆 -

vrijednosti za proračun 𝜓-vrijednosti ili koeficijenta linijskih gubitaka ruba stakla.
V. Profili i kutnici
Ponajveću investiciju na ovom projektu predstavlja proizvodnja novih profila. S konstruktivne

strane njihov izgled trebalo je uklopiti zajedno sa novim, poboljšanim, elementima sistema u
kvalitetan dizajn. Iza tog dizajna stoje mnogobrojni proračuni prvo termički pa onda i svi ostali
da bi se dobio konačan izgled i dimenzije sastavnih profila. Metodički pristup, odnosno
planiranje unaprijed i uključivanje svih aktera omogućio je da konstruktori u FEAL-u budu
sigurni da imaju kvalitetan proizvod prije naručivanja alata. Alat za proizvodnju jednog
ovakvog profila za sistemske prozore košta u prosjeku preko 5.000 eura, a na ovom sistemu
ih imamo četiri različite vrste. Samim time promjene u dizajnu profila na samom kraju razvoja
proizvoda ili tobože naručivanje novih alata je podosta skupo i dovodi u pitanje isplativost
samog projekta. Stoga je važno utrošiti više vremena u početnim fazama projekta, da bi se
izbjeglo akumuliranje grešaka na njegovom kraju.
Na slici 33. vidimo profil krila FT sistema Termo 85 PA koji je sastavljen od dva profila T1 i
dva poliamida MT7-16-0054_e i MT7-16-0054_c. FT profil označava termički profil, odnosno
profil koji ima prekinuti termički most, dok T1 označava profil koji se koristi za spajanje
termičkog profila te ih u pravilu kod termičkog profila imamo dva.
Slika 33. Profil krila

Na slici također vidimo izračunatu specifičnu težinu po duljinu pojedinog T1 profila. Profili se
spajaju na PTM liniji u FEAL-u. Kao što vidimo ovi profili tek trebaju proći katalošku obradu jer
im nisu dane specifične kataloške numeričke vrijednosti pošto je sistem još u fazi razvoja.
Na slici 34. ispod vidimo profil rama FT sistema Termo 85 PA koji je pak sastavljen od dva
profila T1 i dva poliamida MT7-16-0054_a i MT7-16-0054_c.
Slika 34. Profil rama
Profil staklo lajsne Z40-669 (Slika 35.) koji se koristi u sistemu Termo 85 PA nije bilo
potrebno posebno dizajnirati niti naručivati alat jer je se već koristio u prethodnim prozorskim
sistemima što je u konačnici predstavlja smanjenje troškova za razvoj sistema. Profil krila je
dizajniran tako da mu odgovara staklo lajsna Z40-669.
Slika 35. Profil staklo lajsne
Za spajanje profila krila i rama u klasični pravokutni oblik prozora koriste se aluminijski
kutnici, koji se također proizvode u FEAL-u. Ovisno o oblika i dimenzija profila možemo imati

više kutnika, obično od 2 do 5, koji se onda fiksiraju vijčanim spojem, kilinom ili deformiranjem
stjenke profila. Na slikama 36. i 37. možemo vidjeti koji sve kutnici koriste za sastavljanje
prozora od sistema Termo 85 PA. Kao što vidimo sa slika potrebno je bilo dizajnirati samo
jedan noviji kutnik i podesiti nove dimenzije pilanja za postojeće. Naravno da to nije slučajno i
da su konstruktori u FEAL-u sa dizajniranjem novim profila nastojali što je više moguće
iskoristiti postojeće.
730.001 – postojeći kutnik
710.xx1 – NOVI profil kutnika
710.xx2 – postojeći kutnik, nova dužina pilanja
Slika 36. Kutnici na profilu krila
710.xx3 – postojeći kutnik, nova dužina pilanja
710.xx4 – postojeći kutni, nova dužina pilanja
Slika 37. Kutnici na profilu rama
3.3. Termika
Najvažniji dio razvoja jednog ovakvog sistema za pasivnu gradnju su termički proračuni i
zadovoljavanje spomenutog kriterija za pasivne otvore postavljenog od strane PHI-a:
𝑈𝑤 ≤ 0.80 𝑊/𝑚2 𝐾
Uz sve poboljšane materijale kod elemenata prozora također je bilo potrebno napraviti
kvalitetan dizajn iza kojeg stoje deseci i deseci termičkih proračuna. Proces poboljšanja
termičkih svojstava odvijao se na sljedeći način. Konstruktori u FEAL-u krenuli su od
početnog Termo 85 i koeficijenta prolaska topline 1.1.

Od samog početka PHI, je pratio proces razvoja sistema Termo 85 PA i sugerirao optimalna
konstrukcijska i termička rješenja. Konstruktori bi kontaktirali dobavljače elemenata koji bi im
zatim dostavljali podatke potrebne za termičke proračune. Tako je koeficijent prolaska topline
postupno smanjivao sa 1.1 na 0.96, pa na 0.82 do konačnih 0.78 što ćemo vidjeti u
konačnom izvještaju od strane PHI. Sve to zahtijevalo i puno manjih promjena i detalja kao
što su kutne spojnice, novi vijci, način utiskivanja itd. Sve to, spomenute radnje i prije i novi
elementi rezultirali su konačnim izgledom Termo 85 PA kojeg možemo vidjeti u presjeku na
slici 36.
Slika 38. Presjek Termo 85 PA sa dimenzijama i svim koef. prolaska topline materijala

Na slici 36. također možemo vidjeti sve koeficijente prolaska topline koji se vežu za pojedine
materijale kako je ilustrirano. Važno je također naglasiti da 𝑈 (𝑊/𝑚2 𝐾) - vrijednosti vežemo
za sklop a 𝜆(𝑊/𝑚𝐾) - vrijednosti za specifični materijal. Njihova razlika je u kao što vidimo u
mjernoj jedinici jer specifični koeficijent materija ovisi samo o debljini materijala dok 𝑈 ipak
ovisi i površini elementa.
Simulacija termalnih vrijednosti za presjeke profila bazirana je na regulacijama prema

standardu ISO 1077-1:2010 i 10077-2:2012. Koeficijenti prolaska topline korištenih materijala
referiraju se prema relevantnom standardu, tehničkim odobrenjima ili su određeni prema
izmjerenim vrijednostima prema standardu ISO 10077-2:2012, poglavlje 5.1. U slučaju jednog
staklenog bloka, modeli su visoki 40 cm, a u slučaju dva staklena bloka visoki su 60 cm.
Termo 85 PA kao što vidimo ima samo jedan trostruki stakleni blok i prema tome veličina
simulacijskog modela je 40 cm.
Odstojnici su modelirani prema stvarnim 2-box modelima radne grupe „Warm Edge“ s
Federalne staklene asocijacije Njemačke (engl. Federal glass association, njem.
Bundesverband Flachglas). Koeficijenti toplinskog mosta proračunati su prema tipičnim
instalacijskim situacijama.
Računanje 𝑈-vrijednosti za prozore je dosta različito u odnosnu na proračune U-vrijednosti

neprozirnih građevinskih elemenata (fasada). Kod proračuna za prozor ne trebamo računati
specifične otpore površina jer se proračun radi po već određenim U-vrijednostima za pojedine
komponente prozorskog sistema kojima težinu daje mjesto i dimenzije unutar okvira prozora
u čemu veliku ulogu igra dizajn okvira prozora. 𝑈-vrijednosti ovisi o graničnim vrijednostima
koji variraju od standarda do standarda. Standardi u Europi, posebice oni za pasivne otvore,
su jedni od najstrožiji na tržištu.
Kod termičkog proračuna prozora u osnovi razlikujemo tri 𝑈-vrijednosti koje se pojavljuju:
𝑼𝒘 (𝑊/𝑚2 𝐾) (w – engl. Window) – koeficijent prolaza topline cijelog prozora. Konačni

cilj termičkog proračuna je izračunati ovaj koeficijent i da on bude što je manji
moguće. Iz uvjeta pasivne gradnje za odabranu klimu, kao što smo vidjeli prije u radu,
𝑈𝑤 mora biti manje ili jedna od 0.80 𝑊/𝑚2 𝐾 da bi prozor mogao proći certifikaciju.
𝑼𝒈 (𝑊/𝑚2 𝐾) (g – engl. Glass) – koeficijent prolaska topline kroz staklo. Ovaj
koeficijent daje proizvođač ostakljenja i on je zadan, a ovisi od vrsti plina za ispunu

međuprostora, razmaku i broju pločica. Kao što smo vidjeli na slici 18. kod
certifikacijskih kriterija proizvođači su ograničeni prilikom certifikacijskog postupka
koristiti staklo samo do određene vrijednosti. Tako je za klimu za koju se Termo 85 PA
certificira kao pasivni otvor najmanje dopušteno proračunsko staklo vrijednosti
0.70 𝑊/𝑚2 𝐾 iako u praksi postoje stakla i s puno manjim koeficijentom.
𝑼𝒇 (𝑊/𝑚2 𝐾) (f – engl. Frame) – koeficijent prolaza topline kroz okvir. Okvir
podrazumijeva kombinaciju rama i krila profila kao što možemo vidjeti na slici 39.
ispod. Ovo je koeficijent na kojeg utječu sva poboljšanja i dizajn sistema koji su
spominjani prije u radu. Njega proračunavamo ili pak mjerimo.
Slika 39. Raspodjela koeficijenta prolaska topline
Koeficijent 𝑈𝑤 prolaza topline se odnosi se na cijeli prozor. U toj vrijednosti se tako nalaze
vrijednost ostakljenja, korištenog stakla, 𝑈𝑔 i vrijednost za okvir 𝑈𝑓 . Osim toga na ukupni
koeficijent 𝑈𝑤 utječe i 𝜓𝑔 ili samo 𝜓 kojeg možemo vidjeti na slici 39. kao i veličina prozora.
𝜓𝑔 ili samo 𝜓 (𝑊/𝑚𝐾) – koeficijent linijskih gubitaka. Na ovu vrijednost za kutni spoj
ostakljenje uglavnom utječe materijal koji je korišten za izolacijski poveznik, odstojnik.
Standardni materijal s toplinsko najlošijim osobinama je aluminij. Odstojnici s
poboljšanom toplinskom izolacijom nazivaju se „warm edge“ ili „topli rubovi“ kao što je
korišteni SWISSPACER Ultimate. Veći rubni preklop izoliranog stakla u okviru
dodatno poboljšava 𝜓-vrijednost rubnog spoja.

Standardna veličina za proračun, kao što je navedeno u certifikacijskim kriterijima, iznosi:
1,23 𝑚 𝑥 1,48 𝑚
Ono što je važno napomenuti je da se povećanjem dimenzija prozora za iste uvijete i iste
koeficijente poboljšava ukupni 𝑈𝑤 jer su vrijednosti ostakljenja bolja od vrijednosti okvira.
Drukčije rečeno ako bi željeli veće izolacijske vrijednosti na objektu cilj bi nam bio koristiti što
veće staklene površine.
Za proračun 𝑈𝑤 koristi se sljedeća formula:
𝐴𝑓 ∙ 𝑈𝑓 + 𝐴𝑔 ∙ 𝑈𝑔 + 𝑙𝑔 ∙ 𝜓𝑔
𝑈𝑤 = … (4)
𝐴𝑓 + 𝐴𝑔
𝐴𝑓 – Površina okvira
𝐴𝑔 – Površina stakla
𝑙𝑔 – duljina unutarnjeg ruba okvira profila, (vidljivi opseg staklene površine)
𝜓𝑔 – koeficijent linijskih gubitaka
U slučaju da imamo višedijelne otvore vrijednosti se zbrajaju i formula (4) se proširuje na:
Σ(𝐴𝑓𝑖 ∙ 𝑈𝑤 ) + Σ(𝐴𝑔 ∙ 𝑈𝑔 ) + Σ(𝑙𝑔𝑖 ∙ 𝜓𝑔 )

𝑈𝑤 = … (5)
Σ(𝐴𝑓𝑖 + 𝐴𝑔𝑖 )
Da bismo mogli izračunati konačni 𝑈𝑤 koeficijent od kojega ovisi certifikacija potrebno je

poznavati ostale. Najveći problem predstavljaju koeficijenti 𝑈𝑓 i 𝜓𝑔 . Njih proračunavamo uz
pomoć softwareskih rješenja iz prostog razloga što bi drugi način zahtijevao fizičku izradu
prototipa kod kojega bi onda morali mjeriti koeficijente pa onda retroaktivno ispravljati
konstrukciju što je dakako neisplativo. Postoji više softwareskih rješenja na tržištu. FEAL i
PHI su za proračune koristili dva programa: WinIso2d i Flixo 7.
Za svaki termički proračun važni su rubni uvjeti. Oni su zadani standardnom, u ovom slučaju
PHI standardom za pasivnu komponentu, i možemo ih vidjeti na sljedećoj stranici (tablica 2. i
3.) kao i kalibracijske modele na slikama 40. i 31.

Tablica 2. Rubni uvijeti 1
𝑞[𝑊/𝑚2 ] Θ[°𝐶] 𝑅[𝑚2 ∙ 𝐾/𝑊] 𝜀

Adijabata 0,000
Vani −10,000 0,040
e 0,9 Šupljina 0,900
𝑓𝑅𝑠𝑖 : Unutra 20,000 0,250
Slika 41. Prikaz rubnih uvijeta 2 Slika 40. Prikaz rubnih uvijeta 1
Tablica 3. Rubni uvijeti 2
𝑞[𝑊/𝑚2 ] Θ[°𝐶] 𝑅[𝑚2 ∙ 𝐾/𝑊] 𝜀

Adijabata 0,000
Vani −10,000 0,040
Unutra, normalno 20,000 0,130
Unutra, reducirano 20,000 0,200
e 0,9 Šupljina 0,900

Na slici 42. ispod možemo vidjeti raspored izotermi po presjeku sistema Termo 85 PA koje
daje program. Izoterme su praktični paralelne po cijelom presjeku što je i cilj. To znači da su
konstruktori U FEAL-u napravili dobar posao kada je u pitanju ovaj sistem. Što su izoterme
paralelnije to je sistem bolje termički dizajniran i balansiran.
Slika 42. Rezultat - Prikaz izotermi

Proračun osnovnog presjeka uz pomoć programa u donjem položaju prozora (Slika 43.)
Slika 43. Softwareski izračun (pozicija dole) za koeficijene 𝑼𝒇 i 𝝍
𝜙 8,628
Δ𝑇 − 𝑈𝑝 ∙ 𝑏𝑝 30,000 − 0,701 ∙ 0,260
𝑈𝑓𝐴,𝐵 = = = 0,753 𝑊/𝑚2 𝐾 … (6)
𝑏𝑓 0,140
𝜙 9,413 𝑊
𝜓𝐴 = − 𝑈𝑔 ∙ 𝑏𝑔 − 𝑈𝑓 ∙ 𝑏𝑓 = − 0,700 ∙ 0,260 − 0,753 ∙ 0,140 = 0,026 … (7)
Δ𝑇 30,000 𝑚𝐾

Nakon što je program izbacio prema (6) i (7) vrijednosti za 𝑼𝒇 i 𝝍 možemo se izračunati 𝑈𝑤 .
Ali prije toga moramo izračunati i ostale nepoznate vrijednosti do kojih lako dolazimo.
Sa slike 43. ili slike 38. možemo iščitati vrijednost širine

okvira potrebnu za proračun:
𝑏 = 0.14 𝑚 – širina okvira
Ostale nepoznate vrijednosti geometrije prozora prema

slici 44. su:
𝐴𝑔 = (𝐻 − 2𝑏) ∗ (𝐿 − 2𝑏)
= (1.48 − 2 ∙ 0,14) ∗ (1.23 − 2 ∙ 0,14)
= 1.14 𝑚2
𝐴𝑓 = (𝐻 ∗ 𝐿) − 𝐴𝑔 = (1,48 ∗ 1,23) − 1.14 = 0,68 𝑚2

Slika 44. Dimenzije prozora sa
ostalim nepoznatim
𝑙𝑔 = 2 ∗ (𝐻 − 2𝑏) + 2 ∗ (𝐿 − 2𝑏) = 2 ∗ (0.95) + 2 ∗ (1.2)
= 4,3 𝑚
𝑈𝑓 = 0,75 𝑊/𝑚2 𝐾 𝑈𝑔 = 0,70 𝑊/𝑚2 𝐾 𝜓𝑔 = 0,026 𝑊/𝑚𝐾
Uvrštavanjem svih poznatih vrijednosti u formulu 4. dobivamo:
𝐴𝑓 ∙ 𝑈𝑓 + 𝐴𝑔 ∙ 𝑈𝑔 + 𝑙𝑔 ∙ 𝜓𝑔 0,68 ∙ 0,75 + 1,14 ∙ 0,70 + 4,3 ∙ 0,026 1.42

𝑈𝑤 = = =
𝐴𝑓 + 𝐴𝑔 0,68 + 1,14 1.82
𝑼𝒘 = 𝟎, 𝟕𝟖 𝑾/𝒎𝟐 𝑲
Prilikom sličnih proračuna treba pripaziti na širinu okvira „𝑏" koja nije ista u svim pozicijama
prozora kao što je slučaj za ovu izvedbu sistema Termo 85 PA.
Dobili smo konačni koeficijent prolaska topline sistema Termo 85 PA za jednokrilni prozor
standardnih dimenzija kojeg je potvrdio i PHI te uvrstio na svoju listu certificiranih pasivnih
komponenti za građevine.
Dalje je za valjani certifikat potrebno proračunati vrijednosti koeficijenta prolaza topline za

presjeke okvira u različitim pozicijama (Slika 45.).

Slika 45. Proračun keficijenata za ostale pozicije
Na slici iznad vidimo proračune 𝑈𝑓 koeficijenta za ostale pozicije. Kao što smo prethodno
izneseno, širina okvira „𝑏" se ne mijenja kod ovoga sistema za presjeke dole, gore i sa strane
i samim time se i ne mijenja koeficijent. U zadnjem slučaju, slučaju kombatute i dvokrilnog
prozora, odnosno promjene srednjeg presjeka imati ćemo i promjenu koeficijenta. Proračun u
programu za kombatutu možemo vidjeti ispod (Slika 46.):
Slika 46. Softwareski izračun (pozicija kobatuta) za koeficijene Uf i ψ (dvokrilni prozor)

Prikaz izotermi za presjek kombatute, gdje također možemo vidjeti da su izoterme dosta
paralelne (Slika 47.):
Slika 47. Prikaz izotermi za kombatutu
Tek nakon što PHI obavi svoj konačni proračun i potvrdu rezultata, odnosno zadovoljavanja
kriterija, sistem ispunjava uvijete da dobije certifikat kojem možemo vidjeti na slici 48. S
certifikata možemo vidjeti da je Termo 85 PA ostvario klasu phB kada je u pitanju efikasnost
komponenti što je također odličan rezultat.
Slika 48. Certifikat za Termo 85 PA

Kao što je prije u rad rečeno stvarna situacija instaliranog prozora u zid neminovno dovodi do
smanjenja ukupnog 𝑈𝑤 koeficijenta koji onda glasi kao 𝑈𝑤,𝑖𝑛𝑠𝑡𝑎𝑙𝑙𝑒𝑑 . PHI također proračunava
taj koeficijent za tri različite varijante instalacije otvora kao što možemo vidjeti na slici ispod te
ih uvrštava u certifikat. FEAL-ov sistem Termo 85 PA također ostvaruje odlične rezultate kada
su u pitanju instalirane situacije ovoga prozora u zid (Slika 49.).
Slika 49. Vrijednosti koeficijenta 𝑼𝒘,𝒊𝒏𝒔𝒕𝒂𝒍𝒍𝒆𝒅
Kako kvaliteta staklenog bloka igra veliku ulogu u konačnom 𝑈𝑤 koeficijentu PHI također
proračunava i prikazuje uz certifikat performanse sistema kada je u upotrebi kvalitetnije
ostakljenje s tržišta. Na slici 50. ispod možemo vidjeti koje rezultate, odnosno koeficijent 𝑈𝑤 ,
sistem ostvaruje prilikom korištenja kvalitetnijeg, termički boljeg, ostakljenja.
Slika 50. Utjecaj ostakljenja na koeficijent 𝑼𝒘

3.4. Usporedba sa konkurencijom
Na internet stranici Passive House Instituta mogu se pronaći certifikati za sve proizvođače.
Svrsishodno je tako usporediti FEAL-ov Termo 85 PA s glavnim konkurentima na tržištu
(Slika 51.). Za usporedbu konkretno gledamo koeficijent prolaska topline kroz okvir 𝑈𝑓 koji
najbolje pokazuje koji sistem je najbolje termički dizajniran. Osim koeficijenta relevantan
podatak je i širina okvira. Podatci su sljedeći:
• Schuco: 187.5 𝑚𝑚, 𝑈𝑓 = 0.80 𝑊/𝑚2 𝐾

• Raico: 173 𝑚𝑚, 𝑈𝑓 = 0.79 𝑊/𝑚2 𝐾
• Heroal: 173 𝑚𝑚, 𝑈𝑓 = 0.79 𝑊/𝑚2 𝐾
• FEAL: 140 𝑚𝑚, 𝑈𝑓 = 0. 75 𝑊/𝑚2 𝐾
Koliko dobar rezultat je sistem postigao govori činjenica da se od svih do sada testiranih
aluminijskih sistema na ovom institutu FEAL nalazi na 4. mjestu po rezultatu (𝑈𝑤 = 0.78), a
po izvedbi i praktičnosti na 1. mjestu jer s manje izolacije i s manjom širinom okvira FEAL-ov
sistem ostvaruje bolje rezultate od konkurenata. Rezultat također govori da je konstruktivni
proces bio više nego uspješan te da je kombinacija intuitivnog i metodičkog pristupa kao i
uključivanje svih aktera u proces konstruiranja bila dobra odluka za razvoj ovoga sistema.
Slika 51. Presjeci okvira pasivnih sistema (s lijeva na desno: Schuco, Raico, Heroal i FEAL)

3.5. Opravdanost projekta
Osim same činjenice da je s Termo 85 PA tvrtka FEAL dobila jedan veoma konkurentan
sistem za koji se može reći da će biti najnapredniji FEAL-ov prozorski sistem, Termo 85 PA
je također važan jer će konstruktorima poslužiti, tako reći, i kao „koncept” u razvoju sljedećih
novih serija ali kao i šablona za unapređenje postojećih sistema. Europska unija je 2010.
donijela direktivu o energetskoj učinkovitost objekata s ciljem smanjena potrošnje u
kućanstvima koja za zemlje članice EU u prosjeku iznosi 40%. Neke zemlje, u prvom redu
naprednije, su odlučnije krenule u te promjene poput Njemačke gdje je cilj da do 2050.
ukupna potrošnja kućanstva bude 0, jer će standardi od 2035. podrazumijevati da
novogradnja budu objekti s viškom električne energije što bez visokokvalitetnih prozorskih
sistema poput Termo 85 PA nije moguće.
Na slici 52. možemo vidjeti kretanja u građevinarstvu kada je u pitanja Njemačka u

vremenskom rasponu od 40 godina. Donja krivulja prikazuje napretke u znanstvenim
projektima, odnosno nove termički bolje tehnologije i rješenja koja se pojavljuju na tržištu.
Gornja plava krivulja predstavlja zakonske regulative, dok srednja krivulja prikazuje
građevinsku praksu koja se dakako kreće između ove dvije. Ovaj graf je još jedan dokaz
kretanja na tržištu zbog kojih je jako važno imati spreman i razvijen sistem za pasivu granju
tvrtke koja se bavi razvojem komponenata za ovu granu industrije.
Slika 52. Kretanja na tržištu efikasne gradnje

Iako su ovo kretanja u Njemačkoj, za pretpostavit će da će se slični standardni i građevinska

praksa preslikati i na ostale zemlje u okruženju.
Ulaganja u certificiranje sistema kod Passive House Institute također otvara mnoga vrata.
Već je u radu spomenuta tehnička pomoć institucije prilikom konstruiranje bez čega sigurno
ne bi bilo moguće dobiti ovako kvalitetan sistem. Također uključivanje u pasivnu trku i
osiguravanje certifikata kod PHI-a donosi i još neke prednosti i beneficije. One su:
Pristup rastućem tržištu,

Povećano tržište i priznanje za proizvod,
Neovisno testiranje i certificiranje: korištenje Passive House Component pečata,
Uključivanje u bazu komponenti od PHI-a
Ugradnja u PHPP program energetske balansiranosti za građevine

4. ZAKLJUČAK
Za kraj možemo reći da je konstruktivni proces bio uspješan i da ispunjava sve postavljene
kriterije na početku procesa. Odluke prije samog početka procesa konstruiranja da se
primjeni kombinirana metoda konstruiranja i da se uključe svi akteri prilikom dizajna Termo 85
PA pridonijele su kvaliteti dizajna i termičkim performansama sistema. Iako je samo proces
konstruiranja trajao duže od uobičajeno potrebnog s FEAL-ove sistema, greške i ispravci na
kraju procesa su time izbjegnuti. Dobiveni sistem Termo 85 PA (presjek s detaljima i 3D
prikaz na slikama 53. i 54.) je namijenjen za izradu prozora i balkonskih vrata visoko izoliranih
objekata, s gabaritnom dubinom okvira 85 𝑚𝑚 i dubinom krila 93 𝑚𝑚, koji ispunjavaju i
najstrože kriterije u pogledu energetske učinkovitosti, odnosno zadovoljava standarde
pasivne kuće za umjereno-hladnu klimu 𝑈𝑤 ≤ 0.8 𝑊/𝑚2 𝐾 . S koeficijentom prolaza topline
kroz okvir 𝑈𝑓 ≤ 0.75 𝑊/𝑚2 𝐾, u kombinaciji s troslojnim staklom 𝑈𝑔 ≤ 0.70 𝑊/𝑚2 𝐾 i
odgovarajućim distancerom stakla ukupan koeficijent prolaza topline kroz prozor (dimenzija
prema standardu EN 100077-2, 1230𝑥1480 𝑚𝑚) iznosi 𝑈𝑤 ≤ 0.78 𝑊/𝑚2 𝐾 , što sam sistem
svrstava u proizvode koji su kompatibilni za ugradnju u pasivne kuće, a rezultat svega je
potvrda od strane Passive House Institute (PHI) – Dramstadt, Germany.
Kako bi se dobili ovakav rezultat, odnosno radi poboljšanja toplinskih karakteristika

(smanjena toplinske provodljivosti), kod ovog sistema osim konstrukcije samih profila koristili
su se i najsuvremeniji materijali i proizvodi od renomiranih proizvođača, s vrlo niskim
koeficijentom prolaza topline 𝜆 poput poliamidnih traka nove generacije 6.6, termoizolacijska
ispuna po opsegu stakla, termoizolacijska ispuna u komorama profila, koekstrudirane i
spužvaste brtve, visokoperformansni odstojnici ali i novi FEAL-ovi kutnici i ostali sitni detalji.

Slika 53. Termo 85 PA s detaljima nakon montaže

Slika 54. 3D prikaz sistema Termo 85 PA

LITERATURA
[1] T. E. o. Encyclopedia, "Encyclopedia Britannica: Window", 2018.
[2] ITF-Rosenheim, "Guideline for installation of windows and external pedestrian doors",
2016.
[3] https://hr.wikipedia.org/wiki/Zaštita_okoliša.
[4] https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol.
[5] https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement.
[6] A. Jambrač, "Energetska obnova zgrade gotovo nulte energije", diplomski rad,
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016.
[7] Morvaj, Čačić i Lugarić, "Priručnik za upravljanje energijom u gradovina, kantonima i

općinama", UNDP BiH, 2011.
[8] S. Tokić, "Energetska učinkovitost i energetsko certificiranje zgrada", Sigurnost, 2014.
[9] http://www.izvorienergije.com/niskoenergetske_i_pasivne_kuce.html. [Mrežno].
[10] https://en.wikipedia.org/wiki/Passive_house.
[11] https://passivehouse.com/.
[12] https://database.passivehouse.com/en/components/list/window.
[13] Ulrcih-Eppinger, "Mechanical Engineering", McGraw-Hill, 2008.
[14] "Information, Criteria and Algorithms for Certified Passive House Components:
Transparent Building Components and Opening Elements in the Building Envelope",
Passive House Institute, 2016.

[15] http://help.antherm.eu/Theory/Temperaturfaktor_fRsi.htm.
[16] https://izoterm-plama.si/sr/toplotna-in-zvocna-izolacija/plamaframe/.
[17] http://www.swisspacer.com/en/sites/en/files/products/documents/swisspacer_ultimate.pdf.

Josip Kovacic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Josip Kovacic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET STROJARSTVA, RAČUNARSTVA I ELEKTROTEHNIKE

RAZVOJ PROZORSKOG SISTEMA

Mostar, listopad 2018.

RAZVOJ PROZORSKOG SISTEMA

dr. sc. Adisa Vučina, red. prof. Josip Kovačić

Mostar, listopad 2018.

Zahvaljujem se mentorici prof.dr.sc Adisi Vučini na ukazanom povjerenju prilikom prihvaćanja

Diplomski studiji: Sveučilišni diplomski studiji strojarstva

Smjer: Konstruiranje i razvoj proizvoda

Ime i prezime: Josip Kovačić

Broj indeksa: 167-SM

ZADATAK DIPLOMSKOG RADA

Naslov: Razvoj prozorskog sistema Termo 85 PA / Development of window system

Zadatak: U radu je potrebno opisati i analizirati suvremene napredne prozorske

Prijava rada: 1.5.2018.

Rok za predaju rada: 30.6.2018.

Rad predan: 3.10.2018.

Predsjednik Povjerenstva: Mentor:

Development of window system Termo 85 PA

POPIS SLIKA ...................................................................................................................... VII

POPIS TABLICA ................................................................................................................... IX

POPIS OZNAKA .................................................................................................................... X

2. ENERGETSKA UČINKOVITOST I PASIVNE KUĆE ....................................................... 3

2.1. Energetska učinkovitost ............................................................................................ 5

2.2. Različiti razredi energetski učinkovitih kuća .............................................................. 7

2.3. Pasivne kuće .......................................................................................................... 11

2.3.1. Napredna prozorska tehnologija ...................................................................... 14

3. Konstrukcija i razvoj Termo 85 PA – FEAL .................................................................... 17

3.1. Osnove procesa konstruiranja ................................................................................ 19

3.2. Razvoj Termo 85 PA............................................................................................... 21

3.2.1. Certifikacijski kriteriji ........................................................................................ 25

3.2.2. Poboljšanja ...................................................................................................... 28

3.3. Termika .................................................................................................................. 43

3.4. Usporedba sa konkurencijom ................................................................................. 55

3.5. Opravdanost projekta ............................................................................................. 56

Slika 1: Usporedba prozora nekad i sad.................................................................................. 1

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike VII

Slika 32. 𝝀 -vrijednost za SWISSPACER Ultimate odstojnik.................................................. 40

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike VIII

Tablica 1. Passive House razredi efikasnosti za transparentne građevinske komponente .... 28

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike IX

Oznaka Jedinica Opis oznake

𝑈 𝑊/𝑚2 𝐾 Koeficijentom prolaza topline

𝜆 𝑊/𝑚𝐾 Linijski koeficijentom prolaza topline (materijal)

𝑓𝑅𝑠𝑖=0.25 𝑚2 𝐾/𝑊 𝑊/𝑚2 𝐾 Temperaturni faktor

Θ 𝑊/𝑚2 𝐾 Temperaturni diferencijski kvocijent

𝑅 𝑚2 𝐾/𝑊 Toplinski otpor

𝜓 𝑊/𝑚𝐾 Koeficijent linijskih gubitaka

𝜒𝑔𝑐 𝑊/𝑚𝐾 Koeficijent termičkog mosta za nosače stakla

𝐻𝑣𝑒 𝑊/𝑚𝐾 Toplinski gubitci kroz pukotine

ΔΘ K Temperaturna razlika između unutra i vani

𝑏𝑝 𝑚 Visina stakla modela

𝜙 𝑊/𝑚 Toplinski tok

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike X

Slika 1: Usporedba prozora nekad i sad

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike 1

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike 2

2. ENERGETSKA UČINKOVITOST I PASIVNE KUĆE

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike 3

ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija. Također se navodi da je cilj do

Zemlje potpisnice spomenutih ugovora su u skladu sa svojim mogućnostima zadale ciljeve ne

Slika 2. Strategija Europa 20-20-20