B.

Jelavi: Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

UDK.621.31 ENJAAC 54 (6) (2005) 425 502

Energija, god. 54 (2005) 6, 425 428

ISSN 0013-7448

ASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

energija
Godite 54 (2005) Zagreb 2005 Br. 6 SADRAJ

IZDAVA PUBLISHER

Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb

ZA IZDAVAA

Jelavi, B.: Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije (pregledni lanak) .............. 425 Skansi, R.: Svjetlozagaenje Ekonomski i ekoloki problem (struni lanak) .............................................................. 429 Sterpin, E.: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom u sprezi s otpornikom u mrei 10(20) kV Elektroistre (pregledni lanak) ................................. 441 Jei, N.: GIS, TIS i Dokument-Menagment aplikacije (GTDM) u intranet mrei DP-a (struni lanak) ........... 447 Bajs, D. Majstrovi, M. Majstrovi, G.: Statistika analiza prikljuka novih generatora HE Zakuac na EES (Prethodno priopenje) ................................................... 459 Vijesti iz elektroprivrede i okruenja ................................... 479 Iz inozemne strune literature .............................................. 481

Mr. sc. Ivan Mravak, dipl. ing.

POMO U IZDAVANJU

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

UREIVAKI SAVJET THE PUBLISHING COUNCIL

Mr. sc. Branko Grgi, dipl. ing. (predsjednik), HEP d.d., Split Adrijano Fier, dipl. ing., HEP Proizvodnja d.o.o., Rijeka Marijan Kalea, dipl. ing., HEP Prijenos d.o.o., Osijek Damir Karavidovi, dipl. ing., HEP Distribucija d.o.o., Osijek mr. sc. Mladen Mandi, dipl. oec., Zagreb dr. sc. Vladimir Mikulii, dipl. ing., FER Zagreb dr. sc. Niko Malbaa, dipl. ing., Ekonerg, Zagreb
UREDNIKI ODBOR EDITORIAL BOARD

Glavni urednik Editor-in-chief: dr. sc. Zorko Cvetkovi, dipl. ing. Urednik Editor: mr. sc. Slavica Barta-Kotrun, dipl. ing. Lektor imun agalj, prof. Graki urednik Graphic Editor: Miroslav Trajkovi
HEP d.d. Energija Urednitvo The Editorial Board Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb Telefoni: +385 1 /632-2641 i 632-2083 Telefaks: +385 1 /617-0438 e-mail: energija@hep.hr i slavica.barta@hep.hr www.hep.hr Godinje izlazi 6 brojeva. Godinja pretplata bez PDV-a (22 %) iznosi: - za pojedince 245,90 kn - za poduzea 394,16 kn - za studente 57,38 kn iro raun kod Zagrebake banke broj: 2360000-1400129978 Godinja pretplata za inozemstvo iznosi US$ 95. Devizni raun: Zagrebaka banka broj: 2000006299 Tisak: Intergraka d.o.o., Zagreb Naklada 1000 primjeraka

Fotograje na omotu:

HE Jaruga II (str. 1) HE Jaruga II, strojarnica (str. 3) HE Krka i HE Jaruga I, 1904. god. (str. 4)

asopis je ubiljeen u Ministarstvu kulture i prosvjete Sektor informiranja pod brojem 161 od 12. 11. 1992.

Redakcija zavrena 2005 11 18

423

B. Jelavi: Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

Energija, god. 54 (2005) 6, 425 428

Upute autorima
Da bi se lanak mogao objaviti u asopisu ENERGIJA, potrebno ga je prirediti na sljedei nain: 1. Da bi se lanak objavio u ENERGIJI, ne smije biti ve objavljivan. Kad se preda Urednitvu ENERGIJE ne smije se vie ponuditi nekom drugom urednitvu. 2. Da bi lanak bio zanimljiv, mora biti jasan. Reenice kratke, a izrazi poznati. Pismo: latinica. Pisati valja u treem licu, ne upotrebljavajui pasivne oblike. 3. lanak ne bi smio imati vie od 20 stranica (kartica). Ukoliko to nije mogue, treba ga podijeliti u dva ili vie lanaka. 4. Poeljno je da se autori pridravaju meunarodnih normi (ukoliko nema domaih) kada se radi o mjernim jedinicama, znakovima i ostalim simbolima. Ukoliko nisu koristili navedene norme potrebno je da uz lanak dostave i osnovne podatke o simbolima i oznakam koje su koristili. 5. Svaki lanak mora imati: kratak saetak. U njemu se itatelju daje dovoljno informacija o sadraju lanka. Autor treba navesti nova otkria i spomenuti temeljna naela na kojima je izveo pokuse to ih je opisao u lanku. Ne smije imati vie od 200 rijei. kljune rijei (key words). To su izrazi koji itatelju u najkraem obliku naznauju sadraj lanka. One pomau itatelju da sazna je li mu lanak zanimljiv ili nije. kategorizaciju. Autor ima pravo predloiti u koju se kategoriju lanka ubraja njegov: u originalni znanstveni lanak, prethodno priopenje, pregledni lanak, struni lanak ili pripada izvjeima sa savjetovanja, vijestima iz svijeta itd. literaturu. Navodi se na kraju lanka redom kojim je spomenuta u lanku. Kad se autor u tekstu poziva na literaturu, u uglatoj zagradi pie se samo broj pod kojim je navedena. Podaci moraju biti toni i istiniti. 6. lanak mora imati naslov i jasno oznaene podnaslove. Ispod naslova treba napisati ime, prezime i mjesto stanovanja autora. 7. Na kraju lanka valja navesti podatke o autoru: znanstvenu titulu (dr.sc., mr.sc.), ime i prezime, struni naziv (prof, dipl. ing., oec, iur. i dr.), naziv ustanove u kojoj radi i punu adresu. 8. Naslov lanka, kategorizacija, saetak i kljune rijei moraju biti na istom listu papira. 9. Zbog sloenosti tehnike strune terminologije autori bi trebali, po mogunosti, nainiti saetke na engleskom jeziku. 10. lanak mora biti napisan na formatu A4 na raunalu u Wordu 2000 ili novijoj verziji, s razmakom izmeu redaka 1i1/2, u jednom stupcu. Ne treba koristiti poravnanje s desne strane, niti uvlaiti prvi red pasusa. Na lijevoj strani mora biti 4 cm irok rub za unoenje pogreaka, urednikih oznaka i dopuna. 11. Slike moraju biti u tif formatu, 1:1, rezolucije najmanje 300 dpi. Mogu biti uvuene u tekst, ali nije obveza. Tako pripremljeni rukopis predaje se Urednitvu na disketi ili CD-u sa jednom kopijom na papiru. Urednitvo pregleda lanak i daje ga recenzentima na ocjenu. Ukoliko recenzent povoljno ocijeni lanak, Urednitvo ga daje na metroloku recenziju, zatim na lekturu. Nakon toga slijedi tehnika obrada i slanje u tiskaru. O tome je li lanak primljen ili odbijen Urednitvo izvjetava autora. Da bi autori lake odredili u koju e kategoriju prema kvaliteti biti uvrten neki lanak, donosimo osnovne upute o kategorizaciji lanaka. IZVORNI ZNANSTVENI LANAK (originalni znanstveni rad, originalno znanstveno djelo; original scientific paper, Wissenschaftlicher Originalbeitrag) opisuje nove rezulatate istraivanja, tehnike ili aparate (npr. doktorska disertacija). Toj kategoriji pripada i dotad neobjavljeni rad koji pridonosi znanstvenoj spoznaji ili nekom shvaanju, a napisan je tako da svaki kvalificirani znanstvenik na temelju danih informacija moe: ponoviti pokus i postii opisane rezulatate s jednakom tonou ili unutar granice eksperimentalne pogreke, kako navodi autor ponoviti autorova zapaanja, proraune ili teorijske izvode i provesti slina mjerenja. PRETHODNO PRIOPENJE (preliminary note, Vorlaufige Mitteilung) sadri znanstvene spoznaje ili rezultate koji zahtijevaju objavljivanje. Rad obvezatno sadri jedan ili vie podataka novih znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omoguile itatelju provjeru iznesene informacije na nain kako je prethodno opisano. PREGLEDNI LANAK (subject review, bersichtarbeit) jest izvjee o nekom posebnom pitanju o kojem je ve objavljena informacija, samo je ono u lanku objedinjeno i raspravljeno. Autor preglednog lanka obvezno treba dati podatke o svim objavljenim radovima kojima se koristio u svom radu (treba navesti literaturu i svrstati je redom kojim se pojavljuje u tekstu), a ako je mogue, u literaturi valja navesti i radove koji bi pridonijeli razvoju razmatrane problematike. STRUNI LANAK (professional paper, Fachlicher Beitrag) daje korisne priloge s podruja ija problematika nije vezana za izvorma istraivanja. To znai da rad mora biti novost u odreenom podruju djelatnosti. To se npr. odnosi na naknadno ponavljanje poznatih istraivanja koje se smatra korisim radom u svezi sa irenjem znanja i prilagoavanja izvornih istraivanja potrebama drutva i znanosti. Nakon primjene uputa potpuno zavrene i kompletirane lanke treba uputiti na adresu: Hrvatska elektroprivreda - Urednitvo asopisa Energija, mr. sc. Slavica Barta, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska ili na e-mail: energija@hep.hr ili slavica.barta@hep.hr Objavljeni se lanci honoriraju. Autor (i suautori) dobivaju besplatno po dva primjerka asopisa u kojemu je objavljen njihov lanak. U roku mjesec dana nakon primitka broja u kojemu je objavljen njegov lanak (prvi) autor moe dostaviti Urednitvu prijedlog ispravaka moebitnih tiskarskih pogrjeaka (navodei stranicu, stupac, redak, uz napomenu o tome kako stoji i kako treba biti), da bi se potrebne ispravke mogle objaviti u sljedeem broju asopisa. Ako je potrebno, Urednitvo se obraa samo prvom navedenom autoru. U sluaju bilo kakvih nejasnoa ili razliitih stavova, prihvaaju se samo stavovi to ih iznese prvi autor. Molimo autore da tu injenicu uzmu u obzir.

energija
A S O P I S H R V A T S K E E L E K T R O P R I V R E D E

Glasilo je energetiara, elektroinenjera i elektrotehniara. Izdaje ga Hrvatska elektroprivreda d.d. uz pomo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Njime se koriste mnogi znanstvenici i strunjaci u naoj zemlji, a poznat je i vanijim referalnim centrima u inozemstvu. U Energiji se tiskaju izvorni znanstveni lanci kao i lanci iz prakse, vijesti iz elektroprivrede i okruenja, zanimljivosti iz svijeta, priopenja i lanci graditelja elektroenergetskih objekata, proizvoaa strojeva i materijala. Energija je ve niz godina indeksirana u sekundarnom bibliografskom izvoru INSPEC - The Institution of Electrical Engineering, England. Stoga se objavljeni lanci uzimaju u obzir za vrednovanje znanstvenog rada, prema novom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, objavljenom u Narodnim novinama broj 84, od 11. srpnja 2005. godine.

UREDNITVO

424

B. Jelavi: Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

Energija, god. 54 (2005) 6, 425 428

RAZVOJ TRITA ELEKTRINE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Dr. sc. Branka JELAVI, Zagreb
UDK 620.91:338.524 PREGLEDNI LANAK Ovaj prikaz baziran je na izvjeu nastalom u okviru programa REACT (Renewable Energy Action), koji je financirala Europska komisija [1]. Zadatak projekta bio je da razjasni imbenike koji su odredili najuspjenije politike primjene obnovljivih izvora energije (OIE) za proizvodnju elektrine energije u Europi do 2004. godine. Razmatranje je pokazalo da je najuspjeniji razvitak trita elektrine energije iz OIE bio u Njemakoj i panjolskoj. Postojanje poznatog i stabilnog dugoronog zakonodavnog okvira pokazalo se kljuno za brz i uspjean razvitak trita. Kljune rijei: obnovljivi izvori energije, proizvodnja elektrine energije, razvoj trita

1 UVOD Bez obzira na postojee prepreke koje jo uvijek stoje na putu provedbe projekata obnovljivih izvora energije, dananje okruje i uvjeti u Hrvatskoj zasigurno su znatno povoljniji od onih prije nekoliko godina. Opa svijest o nunosti odrivog razvitka sve je prisutnija i u naem drutvu, a prvi put, u Zakonu o energiji (NN 68/01) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o energiji (NN 177/04), artikuliran je pozitivan stav Republike Hrvatske prema obnovljivim izvorima energije kao zna ajnoj odrednici ukupne energetske strategije. Zakon o energiji predvia izradu Pravilnika o koritenju OIE i kogeneracije, no kljuni je iskorak u zakonskom tretmanu obnovljivih izvora energije sadran u Zakonu o tritu elektrine energije (NN 177/04) u kojem se ureuje zakonska obveza preuzimanja elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Sama kvota, odnosno minimalni udio elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koji je obvezan preuzeti svaki energetski subjekt za opskrbu elektrinom energijom utvrdit e se posebnom uredbom koju pak donosi Vlada Republike Hrvatske. Posebno je vana i injenica da u Hrvatskoj postoji velik interes kako domaih tako i stranih investitora za projekte obnovljivih izvora energije s jedne strane, te proizvoaa opreme, projektanata i izvoaa s druge strane. Sve su ei upiti i od predstavnika jedinica lokalne uprave i samouprave, upanija i gradova, koje trae strunu potporu. Obnovljivi izvori vie nisu nepoznati ni iroj javnosti koja

sve vie trai pokretanje konkretnih projekata. U akcije poveanja koritenja obnovljivih izvora energije ukljuuju se nevladine organizacije, a zamjetna je promjena stava i rastua potpora dravne uprave ovim projektima. Sve je ovo u skladu s kretanjima na energetskom tritu Europske unije gdje obnovljivi izvori energije, zbog razvitka i zahtjeva trita, ali i jasno izraene politike volje te obvezujuih direktiva Europske komisije, zauzimaju sve znaajnije mjesto. U nastavku e biti razmatrana pozadina razliitih politika prema OIE, te glavnih imbenika ekonomske uspjenosti OIE projekata. Takoer e biti prikazani ciljevi i rezultati uspjenih politika, te to se moe nauiti iz prikazanoga. 2 POZADINA RAZLIITIH POLITIKA PREMA OIE Energetska politika danas treba zadovoljiti tri osnovna kriterija: trokovni, ekoloki i sigurnosni. Trokovni pristup doveo je do liberalizacije trita elektrinom energijom u elji da se smanji cijena elektrine energije i pobolja usluga potroaima. Posljednjih nekoliko godina naglasak je sve vie na vezi izmeu trokova i odgovornosti prema okoliu, pa OIE dobivaju sve znaajniju ulogu u zadovoljenju energetskih potreba. Koritenje OIE u proizvodnji elektrine energije esto se istie i kao vana mjera za ublaavanje klimatskih promjena, pa je s porastom zabrinutosti javnosti glede moguih klimatskih promjena rasla i potpora koritenju OIE. 425

B. Jelavi: Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

Energija, god. 54 (2005) 6, 425 428

Kao potpora trokovnom principu nastao je kvota sustava, a kao potpora ekolokom principu razvijen je sustav zajamenih tarifa. Kvota sustav odreuje izgradnju OIE za proizvodnju elektrine energije u odreenom iznosu i putem natjeaja (tendera) trai najpovoljnije ponuae do popunjenja kvote [2]. Zajamene tarife znae ksnu otkupnu cijenu elektrine energije proizvedene iz OIE kroz dugorono razdoblje (tipino 10 -15 godina). Trite zelenih certikata uvelo je takoer nekoliko zemalja, no radi se o relativno sloenom mehanizmu, koji (barem do sada) nije postigao veeg uspjeha. Pregled politika pokazuje da je veina zemalja izabrala ova tri tipa potpore kao osnovni (tablica 1).
Tablica 1 Pregled poticajnih mehanizama za proizvodnju elektrine energije iz OIE u zemljama Europske unije (EU-15) Zemlja Belgija Danska Njemaka Grka panjolska Francuska Irska Italija Luksemburg Nizozemska Austrija Portugal Finska vedska V. Britanija Glavna strategija TGC + zajamen otkup Porezne olakice + tender FIT FIT + investicijske subvencije FIT FIT Tender TGC FIT FIT porezne olakice FIT FIT + investicijske subvencije Porezne olakice TGC TGC + investicijske subvencije

Ovi sustavi potiu razvoj tehnologija, trite i optimalno koritenje sredstava. U zemljama, koje su izabrale kvota sustav, odnosno raspis natjeaja (tender proceduru), teko je predvidjeti situaciju s kojom se suoavaju investitori, pa je i realizacija projekata loa. Za razliku od panjolske i Njemake, Danska je nakon predvidive zajamene tarife ula u tranzicijsko razdoblje u kojem je nesigurnost za investitore porasla, to se odmah odrazilo na znaajno smanjenje realiziranih projekata. U okolnostima velike nesigurnosti, samo mali broj projekata je uspjean, dok stabilni sustavi privlae kapital i razvijaju cjelokupnu industriju OIE. Danski primjer govori da se vlada, odnosno regulatorno tijelo, treba drati provjerenih modela, a eljene promjene najavljivati im prije i postupno ih provoditi dajui investitorima dovoljno vremena za prilagodbu. Ekonomski pokazatelji projekata OIE su, kao uostalom i za sve investicije, interna stopa povrata i neto sadanja vrijednost. Logika ovih pokazatelja je jednostavna: projekt e se realizirati samo ako je neto sadanja vrijednost vea od nule, odnosno ako je interna stopa povrata investicije zadovoljavajua. Ekonomska opravdanost projekta mogu a je jedino uz stabilan i predvidiv tijek prihoda. Naravno, svi su ekonomski prorauni podloni pretpostavkama, pa se uvijek raunaju mogui scenariji pri emu su za OIE projekte odluujue sljedee pretpostavke: - stabilnost zakonodavnog okvira - rizik pojedine tehnologije - energetski doprinos - struktura projekta (nancijska). 3 USPJENE OIE STRATEGIJE Njemaka U Njema koj je dolo do zna ajnog razvitka trita elektrine energije iz OIE ponajvie zahvaljujui Zakonu o OIE iz 2000. god. Taj zakon regulira kupnju i plaanje elektri ne energije proizvedene iz OIE i prepoznaje doprinos OIE smanjenju emisije staklenikih plinova i ouvanju postojeih rezervi fosilnih goriva [3]. Prema dokumentu EU poznatom pod nazivom White Paper iz 1997. godine Njemaka je odluila poveati udio OIE u proizvodnji elektrine energije sa 6,3 % u 1990. godini na 12,5 % u 2010. godini i prema dosadanjim rezultatima postoje dobre anse da se cilj ostvari. Naime ve do 2003. godine postignut je, u usporedbi s 1990. godinom, znaajan pomak u instaliranoj snazi pojedinih izvora: - hidroelektrane: 4 620 MW ( + 220 MW) - vjetroelektrane: 14 600 MW ( + 14 544 MW) - biomasa: 1 100 MW ( + 910 MW) - PV (Photo Voltaics - sunane elije): 350 MW ( + 348 MW).

Izvor: EWEA FIT Feed-in-Tariffs (Zajamene tarife) TGC Tradable Green Certicates (Trite zelenih certikata)

Praksa je pokazala da su dugoroni ugovori o otkupu elektrine energije iz OIE, koji osiguravaju dugoronu stabilnost prihoda najuspjeniji. Tablica 2 usporeuje rezultate gornja dva tipa potpore na primjeru izgraenih MW u vjetroelektranama.
Tablica 2 Usporedba izgraenih MW u vjetroelektranama za sluaj zajamenih tarifa i kvota sustava Instalirani kapacitet 12/2004. u MW Njemaka 16 629 panjolska 8 263 Danska 3 117 Irska 339 Zemlja Porast u 2004. u MW 2 037 2 065 9 148

Zajamene tarife Kvota sustava Izvor: EWEA

Napredni zajameni tarifni sustavi za otkup elektrine energije iz OIE osiguravaju i pristup najmanjeg troka. 426

B. Jelavi: Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

Energija, god. 54 (2005) 6, 425 428

Njemaki uspjeh je u prvom redu posljedica stabilnog politikog i zakonodavnog okvira, koji je kroz zajameni tarifni sustav za otkup elektrine energije iz OIE stvorio povoljne uvjete za proizvoae. Nakon deregulacije trita elektrine energije 1998. godine, tadanji zakon za OIE iz 1991. godine, koji je plaanje vezao na cijenu kod krajnjeg potroaa morao je biti promijenjen, to je i uinjeno ve spomenutim Zakonom o OIE, a koji je uveo ksnu otkupnu tarifu. Vano je napomenuti da su te tarife odreene nakon detaljnih znanstveno-strunih studija, koje su izradili vodei instituti. Sada otkupna tarifa ovisi o vrsti OIE, veliini postrojenja, i u sluaju vjetroelektrana o lokaciji. Iznosi ksnih tarifa variraju za male HE, deponijski plin, plin iz rudnika i otpadnih voda od 9,67 eurocent/kWh za male instalacije ispod 500 kW do 3,70 eurocent/kWh za velike hidroelektrane s instaliranom snagom veom od 50 MW. Za biomasu cijena je od 11,5 eurocent/kWh za male jedinice do 8,9 eurocent/kWh za velike jedinice. Cijena za energiju iz vjetroelektrana je ksirana na 8,7 eurocent/kWh na rok od najmanje pet godina poslije putanja u pogon. Nakon toga, cijena pada u ovisnosti o kvaliteti lokacije. Za nove instalacije cijena pada 1,5 % godinje kako bi se potaknuo tehnoloki razvitak. Faktor vaan za uspjeh OIE u Njemakoj svakako je i jaka potpora javnosti zatiti okolia, kao i nesigurnosti vezane uz dobavu konvencionalnih izvora energije. U Njemakoj je oko 120 000 ljudi zaposleno u OIE industriji, 50 000 u biomasi, 40 000 u vjetroenergetici, i gotovo 20 000 u solarnoj industriji. Oekuje se dodatnih dvadesetak tisua radnih mjesta do 2010. godine. Mogunost proizvodnje elektrine energije u Njemakoj nije vie vezana samo na velike igrae. To je posebno naglaeno kod razliitih decentraliziranih primjena, koje su iroko prihvaene. Na taj nain u Njemakoj je gotovo pola milijuna ljudi direktno ili indirektno povezano s proizvodnjom zelene struje i oni ine jezgru novog konsenzusa u energetskoj politici. panjolska panjolska vlada odluila je razviti mehanizam potpore OIE i u tom smislu 1997. godine donesen je zakon o poticajima za sve OIE prikljuene na mreu [4]. Ti poticaji postavljeni su tako da omogue da panjolska ostvari postavljeni cilj od minimalno 12 % proizvodnje elektrine energije iz OIE do 2010. godine, to konkretno znai proizvodnju od 76,6 TWh iz tridesetak tisua MW instalirane snage. Zakonom je propisana obveza otkupa elektrine energije iz OIE, uz cijenu, koja odraava izbjegnuti troak kao i socijalne i ekoloke prednosti proizvodnje iz OIE. Kraljevskim dekretom propisane su cijene za svaki tip OIE, a one se mijenjaju i idu prema trinim cijenama.

Razvitak OIE potaknuo je i tehnoloki razvitak: vjetroturbine su postale ekasnije, kao i odreeni kotlovi na biomasu, a dolo je i do razvoja PV opreme, naroito one vezane na mreu. Slike 1 i 2 pokazuju odline rezultate panjolske politike, naroito u podruju vjetroenergetike. Rezultati na podruju PV tehnologije takoer su zadovoljavajui, no na podruju biomase, naro ito to se ti e koritenja otpadaka iz poljoprivrede i umarstva rezultati nisu zadovoljavajui pa se trae nova rjeenja.

Slika 1 Instalirana snaga OIE u panjolskoj

Slika 2 Instalirana snaga u panjolskoj

Finska Finska je jedna od vodeih zemalja Europe u koritenju umske biomase [5]. Akcijski plan za OIE pokrenut je 1999. godine sa zadaom da se udio OIE do 2010. godine povea za pedeset posto u odnosu na razinu od 1995. godine kada su OIE doprinosili 20 % na strani primarne energije. Pretpostavka je da e umska biomasa zauzeti 90 % predvienog poveanja. to se tie razvitka projekata na biomasu presudno je postojanje dovoljno velikog trita, koje omoguava sigurnost opskrbe biomasom. Na tom podruju znaajan je nski projekt pod nazivom Program energetskih tehnologija za koritenje umske biomase, koji je pokrenut 1999. godine. U okviru ovog programa razvijene su tehnologije za proizvodnju i poveanje kvalitete umske sjeke. 427

B. Jelavi: Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

Energija, god. 54 (2005) 6, 425 428

Zadatak je bio upeterostruiti godinju potronju umske sjeke do 2003. godine, to ini 2,5 milijuna kubnih metara drveta ili oko 5 TWh proizvedene energije. Program se bavio i tehnologijom upravljanja sjekom, proizvodnjom, distribucijom i koritenjem peleta, tehnologijama grijanja te raznim konceptima prateih uslunih djelatnosti. Program je 2002. godine proiren i na manja postrojenja proizvodnje i koritenja umske biomase. Program je bio izuzetno uspjean, a smatra se da su subvencije na investicije vezane uz proizvodnju tako i potronju bile presudne za uspjeh projekta. Ukupni troak bio je 42 milijuna eura i potroen je na 44 znanstvena projekta, 46 industrijskih projekata i 29 demonstracijskih projekata. Ovaj program znaajno je pomogao da Finska postane jedan od lidera na podruju biomase. 4 ZAKLJUAK Prvi vaan preduvjet za uspjean razvoj proizvodnje elektrine energije iz OIE je zakonska obveza preuzimanja proizvodnje od strane operatora mree, usprkos poetnom otporu monopolistikih elektroprivrednih sustava (kako u Njemakoj tako i u panjolskoj). Drugi vaan preduvjet je politika odluka da drutvo kao cjelina treba snositi trokove proizvodnje elektrine energije iz OIE ako eli smanjiti utjecaj energetskog sektora na okoli. Zemlje EU su slobodne u kreiranju povoljnih trinih uvjeta ili da omogue dravnu pomo za investicije ili proizvodnje kada se radi o poticanju proizvodnje energije iz OIE. Jasno je da je pitanje poveanja udjela OIE u proizvodnji elektrine energije uglavnom stvar politike volje. Idealno politiari bi trebali implementirati inteligentan sustav, koji bi s jedne strane ponudio stabilnu cijenu proizvoaima, a ujedno potaknuo tehnoloki razvitak. Pripadna socijalna prihvatljivost takoer je vrlo vana, naroito u razdoblju provedbe samih projekata. to se tie prvog zahtjeva, vano je da zakonski okvir ponudi stabilnu i predvidivu cijenu radi dugoronosti investicija, a u sluaju promjene zakonodavstva, stare investicije treba izuzeti primjene ili odrediti dovoljno dugo prijelazno razdoblje da bi se izbjegli takozvani naslijeeni trokovi. Istodobno treba potaknuti razvoj tehnologija i ohrabriti tehnoloki napredak u smislu smanjenja proizvodne cijene. U principu postoje dva odgovora: postepeno smanjenje tarifa za novo izgraene objekte ili odreivanje vremenskog razdoblja do kada e se odreene tarife isplaivati. Kontinuitet je klju uspjeha svake politike, pa i ove prema OIE. Konkretno sustav u Njemakoj i panjolskoj, koji je uz zajamene otkupne cijene uveo i obvezu operatoru mree, pokazao se najuspjeniji. Subvencije, skalne mjere i meki krediti prepoznati su kao vane mjere za razvoj tehnologija poput solarnih elija. 428

LITERATURA
[1] PAUL KELLETT, SEI Renewable Energy Information Ofce, Shinagh House, Bandon, Cork, Ireland www.react. senternovem.org The European Network for Energy Economics Research, ENER Forum 3, Successfully Promoting Renewable Energy Sources in Europe, Budapest, Hungary 2002., www.eu.fhg. de/ENER/Enerhome.htm DENA, Berlin, Germany, React Case Study Renewable Energy Law (EEG) Germany, 2004. IDAE, Madrid, Spain, React Case Study Spanish Royal Decree 2818/1998 Special Regime of the Electricity Market, 2004. Motiva, Finland, React Case Study Wood Energy Technology Programme 1999-2003, Finland, 2004. http://aksell.tekes. /Resource.phx/enyr/puuenergia/en/index.htx

[2]

[3] [4]

[5]

DEVELOPMENT OF ELECTRIC ENERGY MARKET FROM RENEWABLE ENERGY RESOURCES This review is based on REACT (Renewable Energy Action) programme report financed by the European Commission. The scope of the project was to explain the facts that led to the most successful policy of renewable energy sources (RES) for electric energy production in Europe until 2004. The analysis has shown that the most successful electric energy market for RES was in Germany and Spain. The existence of known, stable and long-term legal frame has proved a key factor for a quick and successful market development. DIE STROMMARKTENTWICKLUNG UND DIE ERZEUGUNG AUS ERNEUBAREN ENERGIEQUELLEN (EEQ) Diese Darstellung beruht auf dem Bericht*, welcher im Rahmen des Programmes REACT (aus dem englischen: Renovable Energy Action = Projekt erneubarer Energiequellen) entstanden ist und seitens der Europischen Komissiom finanziert wurde. Aufgabe des Projekts war die Erluterung der Umstnde , welche die erfolgreichsten Verhalten in der Nutzung erneubarer Energiequellen (EEQ) fr die Stromerzeugung in Europa bis zum Jahre 2004 bestimmt haben. Die Erwgungen haben gezeigt, seien Deutschland und Spanien in der Entwicklung des Marktes der elektrischen Energie aus den EEQ die erfolgreichsten. Ein bekannter und stabiler, langfristigen Gesetzrahmen hat sich als Schlsselumstand fr die schnelle und erfolgreiche Entwicklung des Marktes gezeigt. * In der Literatur zu dieser Darstellung ist der Bericht unter [1] angefhrt Naslov pisca: Dr. sc. Branka Jelavi, dipl. ing. Energetski institut Hrvoje Poar Savska cesta 163, 10000 Zagreb, Hrvatska bjelavic@eihp.hr Urednitvo primilo rukopis: 2005-05-19

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

SVJETLOZAGAENJE EKONOMSKI I EKOLOKI PROBLEM

Mr. sc. Ranko SKANSI, Zagreb
UDK 621.32:644.3 STRUNI LANAK Vanjska rasvjeta je postala bitan integralni dio naeg drutva. Meutim, kao popratni efekt vanjske rasvjete, pojavilo se, svjetlozagaenje. Ovaj nedostatak moe biti znatno smanjen rasvjetljavanjem samo onoga to je zaista potrebno rasvijetliti i kada je potrebno rasvijetliti, te s tono odreenom jakou svjetla. Ovaj lanak razmatra tri elementa svjetlozagaenja, a to su poveanje svjetline neba, smetajue svjetlo, te bljetanje. Takoer, daju se preporuke za smanjenje ili uklanjanje neeljenih efekata svakog elementa, prigodom projektiranja i izvoenja vanjske rasvjete. Kljune rijei: Svjetlozagaenje, smetajue svjetlo, neeljeno svjetlo, provaljujue svjetlo, ekonomski gubici, opasnost za zadravlje, ugroavanje eko-sustava

1 UVOD Da se zvijezde, mjesto to sjaju uvijek nad naim glavama, mogu vidjeti samo s jedne toke zemaljske kugle, ljudi ne bi prestali u hrpama onamo putovati, kako bi motrili nebo i divili se udesima neba Seneca. Moderno drutvo rasvjetljava svoj okoli kako bi ispunilo odre ene potrebe, kao to je pove anje sigurnosti, unaprjeenje ekonomskog razvoja, te rasvjetljavanje povijesnih spomenika i znamenitosti. Nae je drutvo poelo funkcionirati 24 sata na dan, pa je nona rasvjeta neizostavna kategorija aktivnosti naeg drutva. Ipak, ova situacija ima i svoje neeljene dimenzije. Na slici koja slijedi je dana kompozitna satelitska fotograja zemlje, snimljena tijekom 24 satne revolucije satelita oko zemlje, ime je postignuto kretanje satelita u iskljuivo nonom dijelu naeg planeta. Izrazito su vidljive zone vee gustoe stanovnitva, jer su jae rasvijetljene. Svjetlozagaenje je svaka nepotrebna / nekorisna emisija svjetla u prostor izvan zone (ceste, ulice, trga..) koju je potrebno rasvijetliti, odnosno svako emitiranje umjetnog svjetla u podruja gdje je ono nepotrebno ili neeljeno. Ono obuhvaa neeljeno rasvjetljavanje neba, smetajue svjetlo i bljetanje. Uzrokuju ga umjetna rasvjetna tijela koja (esto zbog toga jer su nepravilno konstruirana ili postavljena) snop svjetla usmjeravaju prema nebu ili lateralno. Sve to emitira svjetlo lateralno umjesto prema tlu, zagauje nebo i okolinu vikom svjetla. Na slici 2 pokazani su svi elementi

svjetlozagaenja, prouzroeni ljudskim faktorima, odnosno tehnologijom rasvjete.

Slika 1 - Zemlja nou

[Izvor: Image and data processing by the National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) National Geophysical Data Center. Data collected by the U.S. Air Force Weather Agency under the Defense Meteorological Satellite Program, 1994.-1995.]

Utjecaj prometne infrastrukture na okoli je predmet istraivanja ve vie godina. Jedan od aspekata koji se u kontekstu prometa stalno ignorira, jest svjetlozagaenje. U mnogim podrujima, meutim, svijest o svjetlozagaenju, odnosno sprjeavanju istoga, postala je vaan aspekt projektiranja i planiranja. Susjedstva su postala osjetljivija na tue svjetlo koje im provaljuje u njihove posjede. Prvi koji su podigli glas i pokazali (i dokazali) svijetu potrebu o razmiljanju u ovoj domeni, bili su astronomi, koji su prvi zapazili smanjenje broja zvijezda. Shvatili su da je razlog rasvijetljenost atmosfere, a ne gaenje zvijezda. 429

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

Prema nekim procjenama, 30 50 % svjetlozagaenja proizlazi iz cestovne rasvjete [1]. Na neki nain ova spoznaja je problem svjetlozagaenja pozicionirala u domenu projektanata cestovne rasvjete. Njima je posveena i obveza iznalaenja dovoljno efikasnih tehni koekonomskih rjeenja u ovom kontekstu. Znamo kako se primjenom danas dostupnih tehnologija, svjetlozagaenje moe uvelike suzbiti, a u cijelom opsegu nadzirati. Stoga se mora raditi na iroj strunoj spoznaji ovog problema kao i moguih rjeenja, te apelirati na investitore kako bi prigodom izrade projekta inzistirali na modernim svjetiljkama koje su atestirane u ovom kontekstu.

Neki manje zastupljeni problemi koji proizlaze iz svjetlozagaenja su konfuzija u vidnom polju, proizala iz neadekvatnih izvora svjetla, kao i problemi tipa nemir, gubitak energije, te opa smetnja i nelagoda. Osim nelagode pjeacima, u promet se unosi znatna doza nesigurnosti, proizala iz efekta zabljetavanja te loeg ili nikakvog optikog voenja. Uz svjetlozagaenje, cestovna rasvjeta moe prouzroiti jo neke probleme koji mogu biti vezani uz zagaenje okolia. Ovdje se govori o koloristikoj zabludi (nastaloj uporabom neadekvatnih izvora svjetla, s ogranienim stupnjem uzvrata boje), vizualnim smetnjama (prouzroenim jakim stupnjem zabljetavanja) itd. Ipak, budui da je glavna tema ovog lanka svjetlo, koje po svojoj osnovnoj deniciji nikako nije zagaiva, ve izuzetno potrebna i opravdana tehnoloka kategorija, koju se isklju ivo loom koncepcijom i uporabom pretvara u zagaivaa, u nastavku se nee koristiti pojam svjetlozagaenje, ve neeljeno svjetlo. 2 KOMPONENTE NEELJENOG SVJETLA

Slika 2 - Primjer korisne rasvjete i tetne, odnosno neeljene, komponente kod tipine cestovne svjetiljke na stupu
[Izvor: Institution of Lighting Engineers]

Fontes Moralitatis Coram obiecto, intentio se collocat e parte subiecti agentis. Intentio, quippe quae ex fonte voluntario est actionis eamque per nem determinat, elementum est essentiale in morali aestimatione actionis. Finis est primus terminus intentionis et scopum indicat quem actio prosequitur. Intentio motus est voluntatis in nem; terminum respicit actionis. Ipsa est propositum boni quod ab actione incepta exspectatur. Pred objektom, namjera postaje dio subjekta koji vri akciju. Budui postoji na samom izvoru akcije koju odre uje rezultatom, namjera je esencijalni element moralne kvalikacije same akcije. Rezultat je znaajniji termin od namjere i odreuje cilj akcije. Namjera je svojevoljni pomak prema rezultatu a odnosi se na zakljuak akcije. Oekuje se pozitivna konotacija od izabranog naina djelovanja. CATECHISMUS CATHOLICAE ECCLESIAE; PARS TERTIA - VITA IN CHRISTO; SECTIO PRIMA - VOCATIO HOMINIS: VITA IN SPIRITU; CAPUT PRIMUM PERSONAE HUMANAE DIGNITAS;ARTICULUS 4 ACTUUM HUMANORUM MORALITAS; 1752 2.1 Svjetlina neba Svjetlina neba nastaje iz prirodnih i umjetnih razloga. Prirodna komponenta svjetline neba proizlazi iz pet elemenatarnih izvora: sunevo svjetlo se reektira od povrine mjeseca i zemlje, slabo svijetljenje neba u gornjim slojevima atmosfere (stalna slaba aurora), reeksija sunevog svjetla od meuplanetarne praine

Svjetlozagaenje je svjetski problem koji utjee na gotovo cijelu ljudsku populaciju. Za razliku od oneienja vode ili zraka, svjetlozagaenje je nepoznanica za veinu ljudi. Ovaj, na prvi pogled beznaajan problem izaziva mnoge neeljene efekte od nepotrebnog rasipanja energije do tetnog utjecaja na ivotinje i ljude. Glavna znaajka zagaenja svjetlom jest poveanje svjetline neba (za vrijeme noi) uzrokovano umjetnom rasvjetom [2]. Ukratko, noi postaju svjetlije, to implicira razliite negativne posljedice za ovjeka i njegov okoli.

Slika 3 - Prikaz razine svjetlozagaenja teritorija RH

[Izvor: International Dark-Sky Association]

430

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

Tablica 1 - Okoline zone prema deniciji IESNA (Illuminating Engineering Society of North America) Zona E1 Opis Podruja s tamnim okoliem Nacionalni parkovi ili stambene zone s posebnim ogranienjima rasvjete Nerasvijetljene ceste i ulice Podruja sa slabom ambijentalnom svjetlinom Vanjske urbane ili ruralne stambene zone Podruja sa srednjom ambijentalnom svjetlinom Urbane stambene zone Podruja s velikom ambijentalnom svjetlinom Urbane zone, rezidencijalne i komercijalne s visokim intenzitetom nonih aktivnosti

Onesposobljavajue bljetanje Bljetanje uzrokuje smanjenje vidnih mogunosti. Naziva se jo zavjesna rasvjetljenost (eng: veiling luminance). Ova se pojava manifestira kod ulaza intenzivne zrake svjetla u staklinu oka, gdje se zraka lomi i odbija umanjujui doivljaj kontrasta slike, na ronici. Izraun ovog tipa bljetanja dan je u nastavku. Neugodno bljetanje Bljetanje uzorkuje nelagodu i smetnju iako u isto vrijeme ne umanjuje znatno sposobnost razaznavanja objekata u vidnom polju. Ipak, dulje izlaganje ovom tipu bljetanja kod sudionika u prometu izaziva zamor te je mogua pogrjeka u prometu. Ova je pojava subjektivna, te ne postoje globalni standardi u vezi s njom. U Kaliforniji, naprimjer, ovu pojavu nadziru prema slijedeem kljuu: ogranienje izmjerene svjetline izvora u okviru 10o izmeu smjera gledanja i poloaja svjetiljke, ne smije prijei minimalnu izmjerenu ambijentalnu rasvijetljenost pomnoenu s 1 000 (u vidnom polju). Tamo se na ovaj nain nadziru i svjetlee reklame uz prometnicu. Sljedee dvije slike, 6 i 7, vrlo zorno pokazuju razliku izmeu nepravilno izvedene cestovne rasvjete i one koja je izvedena pazei na redukciju bljetanja.

E2 E3 E4

[Izvor: IESNA 1999]

Vrlo je teko precizno mjeriti smetajue svjetlo budui da su pojave razliite. Rasvijetljenost (iluminacija) u vertikalnom smislu (naprimjer vertikalna rasvijetljenost prozora) moe u nekim situacijama biti dopustiva i opravdana, dok je u drugim sluajevima, smetajua. Isto vrijedi i za horizontalnu rasvijetljenost. Ona npr. na povrini kreveta moe biti smetajua dok je opravdana na povrini poda. U svakom sluaju rasvijetljenost od 1 lux-a (0,1 footcandle) u principu moe biti prihvatljiva. Za usporedbu, mjeseina pri punom mjesecu osigurava rasvijetljenost prostora minimalno 0,3 lux [12]. U principu, smetajue svjetlo je potrebno ustanoviti na granici posjeda (uvjetno reeno) koji se rasvjetljava. Zamislimo vertikalnu ravninu na granici posjeda. Mjeri se upadno svjetlo na samoj granici, ali usmjereno prema toki rasvjetljavanja, suprotno od smjera tueg posjeda. Tada se mjeri na istom mjestu, ali usmjereno prema tuem posjedu (koji se ne rasvjetljava). Izraunava se omjer ta dva rezultata, s time da je prvo mjerenje u brojniku, a drugo u nazivniku. Ako je rezultat manji od jedan, znamo da rasvjetljavani posjed dobiva vie svjetla od susjednog nego to rasvjetljavani prostor daje susjednom. to je rezultat manji to je vea koliina smetajueg svjetla sprijeena u smislu upada na susjedni posjed. 2.3 Bljetanje Bljetanje je vizualna senzacija koja nastaje prevelikom koliinom svjetla koje ulazi u oko. U osnovi razlikujemo tri kategorije bljetanja [13]: Zasljepljujue bljetanje Bljetanje je toliko intenzivno da neko vrijeme po uklanjanju stimulusa, zaslijepljena osoba ne razaznaje predmete ispred sebe. Ova se pojava susree kod zabljetavanja dugim svjetilma vozaa koji dolazi u susret. 432

Slika 6 - Primjer bljetanja kod loe cestovne rasvjete

[Izvor: THORN struna dokumentacija, 2001.]

Slika 7 - Primjer dobre cestovne rasvjete

[Izvor: Lumec]

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

3 OSNOVNI ELEMENTI TEORIJE CESTOVNE RASVJETE Kako bi bolje razumjeli negativne uinke cestovne rasvjete, najprije moramo znati neke osnovne pojmove vezane uz cestovnu rasvjetu [14]. 3.1 Denicije Kandela Intenzitet svjetla kojega daje neki izvor svjetla, izraava se u kandelama [cd]. Ovo je osnovna jedinica koliine svjetla. Nekada se kandelama izraavala koliina svjetla proizala iz plamena svijee. SI sustav mjera, denira kandelu kao svjetlosni intenzitet na danoj udaljenosti, za izvor monokromatske radijacije vala frekvencije 540 x 1012 Hz, a koji ima polarni intenzitet u tom smjeru 1/683 W/sr (Watt / steradijan). Lumen Lumen je jedinica svjetlosnog toka nekog izvora svjetla. Tokasti izvor od jedne kandele, proizvest e svjetlosni tok od 1 lumena kroz prostorni kut od jednog steradijana (kugla ima ukupnu povrinu do 4 steradijana. Stoga tokasti izvor od jedne kandele ima ukupni svjetlosni tok od 4 ili 12,57 lumena). Openito se moe rei da je lumen koliina svjetla emitirana iz nekog izvora pri odreenom intenzitetu. Iluminacija (rasvijetljenost) Razina iluminacije je denirana kao koliina svjetla koja padne na odreenu povrinu. SI jedinica za iluminaciju jest lux (lx), to odgovara jednom lumenu na kvadratni metar. Imperijalna mjera je footcandela to odgovara jednoj kandeli po kvadratnoj stopi. Iluminacija se opisuje inverznim kvadratnim zakonom. Prema tom zakonu rasvijetljenost neke povrine se smanjuje direktno proporcionalno kvadratu udaljenosti. Luminacija (svjetlina) Svjetlina objekta ovisi o karakteristikama materijala od kojega je izgraen (reflektivna svojstva). Budui da svjetlina predstavlja odbijenu komponentu svjetla, objekt se u ovom sluaju ponaa kao novi izvor svjetla. Postoji izravni odnos izmeu svjetline gledanog objekta i rezultantne rasvijetljenosti slike koja padne na ronicu promatraevog oka. Jedinica za svjetlinu je kandela / m2. Cestovne svjetiljke se klasiciraju prema nainu na koji emitiraju svjetlo. Uporaba razliitih optikih elemenata (zrcala i lee), omoguavaju projektantima produkciju ekasnih svjetiljaka [15]. Klasikacija svjetiljaka se vri temeljem vertikalne raspodjele svjetla, lateralne raspodjele svjetla i nadzorom raspodjele svjetla iznad najveeg

potrebnog intenziteta. Vertikalna i lateralna raspodjela se prvenstveno odnose na tip i dimenzije prometnice koja se rasvjetljava. Istodobno, obje se ove veliine razmatraju u kontekstu neovlatenog upada svjetla u tui posjed (npr. prosvjetljavanje uline svjetiljke u privatni stan) [16]. Sljedea slika prikazuje etiri osnovna tipa raspodjele svjetla kod cestovne rasvjete [17]:

Slika 8 - Tipovi cestovne rasvjete

Izvor: [17]

Smetajue svjetlo je u prometnom kontekstu lako izbjei, a taj zahvat nije niti skup. U prvom redu projektanti moraju paljivo birati svjetiljke koje predlau kroz projekt. Naprimjer, sluaj oznaen kao TIP 3, na gornjoj slici, nije pogodan za uske rezidencijalne prometnice, dok je TIP 2 znatno prihvatljivji. Nadalje, projektant mora precizno izraunati geometriju svjetlotehnikog rjeenja (razmak stupova, visinu montae, nagib svjetiljke), kako bi se postigao optimum rasvijetljenosti prometnice. Na taj nain e predloiti, i u ekonomskom smislu, najprihvatljivije rjeenje. I na kraju, uporaba modernih CUT-OFF svjetiljaka e osigurati potpun nadzor nad snopom svjetla, te u najveoj mjeri sprijeiti rasvjetljavanje neba. Nadzor koliine svjetla koje se emitira iznad horizontalne linije u ravnini ruba svjetiljke je presudan za ograniavanje bljetanja. Ako takva komponenta ne postoji, govorimo o tzv. Cut-Off svjetiljci, dok se kod svih drugih ova komponenta pojavljuje u veoj ili manjoj mjeri [18]. Za starije svjetiljke je tipino postojanje refraktorskog stakla (balona) [19]. U takvim svjetiljkama se arulja obino nalazi ispod ruba neprozirnog dijela svjetiljke, te se emisija svjetla (izmeu ostaloga) vri i u nebo. Sljedea slika pokazuje razliku izmeu moderne Cut-Off svjetiljke i zastarjele NON Cut-Off verzije.

Slika 9 - Efekt moderne FULL CUT-OFF svjetiljke i zastarjele NON CUT-OFF svjetiljke
Izvor: [20]

433

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

Udruenje inenjera svjetlotehnike (Illuminating Engineering Society) je ustanovilo tijelo koje se bavi razliitim svjetlotehnikim preporukama, ukljuujui i domenu cestovne rasvjete [21]. Ovi standardi su obuhvaeni dokumentom [11] i opisuju minimalne dozvoljene vrijednosti svih smetajuih komponenti cestovne rasvjete. Iz ovih je dokumenata proizala preporuena rasvjetljenost razliitih prometnica, a jedan izvadak je dan tablicom 2, koja slijedi:
Tablica 2 - Preporuena rasvjetljenost nekih prometnica Vrsta prometnice Urbana brza cesta Odvojak s brze ceste Komercijalna arterijska cesta Rezidentna prilazna cesta Lokalna cesta
Izvor: [11]

Kao to je ve re eno, vana komponenta rasvjete prometnica je koliina bljetanja koju proizvodi izvor svjetla. Izraun pretpostavljenog onesposobljavajueg bljetanja je u direktnoj relaciji s upotrijebljenom svjetiljkom, visinom montae, te poloajem promatraa. Osnovna empirijski derivirana jednadba za bljetanje kod rasvjete prometnica je: (2) gdje su: Lv - bljetanje (veiling luminance) na lokaciji promatraa [cd/m2] Ev - vertikalna rasvijetljenost povrine zjenice promatraevog oka - kut izmeu pravca gledanja i poloaja svjetiljke [o] n - broj svjetiljaka u vidnom polju Izraun bljetanja bez obzira na metodu, vrlo je zahtjevan proces i najbolje ga je izvoditi uporabom specijalistikih raunalnih programa. O bljetanju e jo biti govora u nastavku. Sve do sada pokazane jednadbe su vrlo egzaktne i ve dulje vrijeme poznate. Meutim, kada se govori o rasvjetljavanju neba, stvari su znatno kompleksnije. Znamo da je ljudsko oko u mogunosti razaznati zvijezdu este magnitude, koja je otprilike 15 milijuna puta svjetlija od one koju mogu uoiti astronomi (24-e magnitude). Svjetlo svijee (intenzitet svjetla od otprilike jedne kandele) promatrano s udaljenosti od jednog kilometra odgovara svjetlini prve magnitude i lako je uoljivo golim okom (pretpostavka je da je u okolini potpuni mrak). Ovo svjetlo je oko milijardu puta svjetlije od najudaljenijih zvijezda koje promatraju astronomi. Ve smo napomenuli kako je ulina rasvjeta kriva za oko 50 % svjetline neba, poradi 95 % ukupnog snopa svjetla, usmjerenog u tlo, a koji se reektira uvis (asfalt ima koecijent reeksije 6 % a beton ak 25 %!) [22]. Osim toga, primijeeno je kako se svjetlina neba poveava ak i do 30 % godinje u veim gradovima! Empiriku formulu za izraunavanje svjetline neba, objavio je Merle Walker [23] i ona se naziva Walkerovo pravilo. Uz pomo ove formule vri se procjenjivanje svjetline neba gledano iz odreene pozicije, u smjeru zenita (45o iznad horizonta) prema promatranom gradu, na udaljenosti od r kilometara. I = 0,01 x P x r -2,5 (3) gdje su: I - porast svjetline neba u odnosu na ambijentalnu svjetlinu P - populacija grada r - udaljenost od grada Za grad od oko 300 000 stanovnika promatrano s udaljenosti od 25 km raunamo: I = 0,01 x 300 000 x 25-2.5 = 0,96

Rasvijetljenost [lux] 10 14 20 8 6

3.2 Izrauni Rasvjeta prometnica se izraava kao rasvijetljenost ciljanog prostora. Osnovna jednadba za izraun rasvijetljenosti je: (1) gdje su: Esr - srednja rasvijetljenost povrine [lux] RT - rasvjetni tok izvora [lm] KK - koecijent korisnosti svjetiljke (preuzima se iz tehnike literature proizvoaa svjetiljke, a u relaciji je s razmakom stupova i irine prometnice) FGS - faktor gubitka svjetla (ovaj podatak govori o smanjenju intenziteta izvora koje proizlazi iz broja radnih sati kao i neistoama akumuliranim u svjetiljci); tipino 0,7 0,8 RS - Razmak stupova K - irina kolnika koji se rasvjetljava. Naprimjer, ako se rasvjetljava kolnik irine 10 m, a razmak stupova je 50 m, koristei svjetiljku iji je izlazni rasvjetni tok 25 000 lumena, a koecijent korisnosti svjetiljke 45 % i faktor gubitka svjetla iznosi 70 %, ostvarujemo srednju rasvijetljenost: (25 000 x 0,45 x 0,7) Esr = __________________ = 15,75 lx 50 x 10 Rasvjeta prometnice se, takoer, moe izraunati na temelju svjetline povrine prometnice [22]. U ovom sluaju potrebno je uzeti u obzir reeksijske osobine kolnika. Iako se smatra kvalitetnijom metodom, ova je metoda dosta sloena, tako da se rabi tek u nekoliko raunalnih programa. 434

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

Iz toga slijedi kako je poveanje svjetline neba na 45o od horizonta 96 % (od ega polovica otpada na cestovnu i javnu rasvjetu)! Drugi izvor svjetline neba je svjetlo koje se direktno usmjerava prema nebu [8]. Ovdje je rije u glavnom o svjetiljkama starinskog tipa, koje osim u smjeru koji je isprojektiran, svijetle i preko te putanje, pa dio snopa odlazi prema nebu. Mnoge od starijih ili zastarjelih svjetiljaka gotovo 10 % svoga snopa emitiraju u nebo (preko ravnine s rubom svjetiljke), a ak 30 % u smjeru koji je za 10o manji. Potpuno zaravnjene svjetiljke (FULL CUT-OFF), ne emitiraju uope svjetlo preko ravnine sa svjetiljkom! Kako bi u detalje poveali preciznost izrauna, osim Walkerovog pravila koristimo se predkalkulacijom. Za eljenu zemljopisnu poziciju uvedimo pojmove longituda i latituda (zemljopisna duina i zemljopisna irina) i oznaimo ih respektivno s 1 i 1. Za primjer uzmimo sljedeu zemljopisnu poziciju: 1= 41,8042 i 1 = -94,6276 (zapadne zemljopisne duine se oznaavanju s negativnim brojevima, kao i june zemljopisne irine). Pretvorimo ove brojeve u redijane: 1[radijana] = ( / 180) 1 stupnjeva i 1[radijana] = ( / 180) 1 stupnjeva, gdje je = 3,141592654... Adekvatno tome, odredimo i lokaciju promatranog grada, odnosno njegovog centra i oznaimo ju s 2 i 2. Za ovaj primjer, uzmimo: 2= 41,6006 i 2 = -93,6089 Sada preraunajmo sve poznate vrijednosti: 1= 41,8042 = 0,729621 radijana 1 = -94,6276 = -1,65156 radijana 2= 41,6006 = 0,726067 radijana 2 = -93,6089 = -1,63378 radijana Sada ra unamo udaljenost te dvije to ke uz pomo jednadbe: (4) i dobivamo rezultat, 87,6 km. Sada nam je poznata udaljenost toke gledanja od promatranog grada. Iako nam to za krajnji rezultat nije vano, izraunat emo i smjer u kome u odnosu na nae stajalite lei promatrani grad. U tu svrhu koristimo se jednadbom: (5) gdje AZI oznaava azimut, odnosno smjer gledanja. Da bi ostvarili jednoznanost u kontekstu kvadranata, a u sluaju ako je denominator arc tg funkcije manji od nula, uvodimo korekciju: cos 1 sin 2 sin 1 cos 2 cos ( 2 - 1 ) < 0

tada, ako je cos 2 sin ( 2 - 1 ) 0 moramo korigirati AZI tako da bude AZI = AZI + 180, ali ako je cos 2 sin ( 2 - 1 ) < 0, tada je AZI = AZI - 180 Ako se nakon ovih korekcija ustanovi kako je AZI < 0, odreujemo AZI = AZI + 360. U primjeru kojega smo ovdje spomenuli, AZI iznosi 104,6o (promatrano u smjeru kazaljke na satu u odnosu na smjer SJEVER). Sada moemo primijeniti Walker-ovo pravilo ( I = 0.01 x P x r -2.5 ), te slijedi: I = 0,01 x 392 928 x 87,6-2.5 = 0,055 to zna i kako se iznad grada (populacije 392 928 stanovnika) kojega promatramo s udaljenosti od 87,6 km na smjeru od 45 o (uz azimut od 104,6o) ustanovila svjetlina neba vea za 5,5 % u odnosu na prirodnu svjetlinu koja bi bila prisutna u sluaju da na ovom mjestu ne postoji naselje. Iako u malom postotku, poveana svjetlina neba je svejedno uo ljiva. Me utim, prema me unarodnim pravilima i preporukama, za sada jo nema maligni utjecaj na atmosferu okolia (barem u smislu astronomije). Tek kada se populacija ovoga grada povea na 714 415 stanovnika, postii e se granica od 10 % zasvjetljavanja neba. Nadamo se da e se to ipak sprijeiti poveanjem svijesti ljudi koji tamo ive, te iskljuivom uporabom adekvatnih svjetiljaka (kao i zamjenom postojeih neadekvatnih). I jo samo jedan podatak, za one koje to zanima, Zagreb je na lokaciji 45,8o (latitude) i 16o (longitude), te srednjoj nadmorskoj visini od 131 m. 4 OSVRT NA EKONOMSKE POKAZATELJE GUBITAKA Osnovni parametar ekasnog poslovanja, svakako je novac. U tom smislu, podsjetimo se distribucije novca samo u kontekstu javne rasvjete. Podaci iz 2003. godine govore kako u Zagrebu (podruje jurisdikcije DP ELEKTRA, Zagreb) postoji neto manje od 3000 potroaa (svjetiljaka) u domeni javne rasvjete, to predstavlja potronju od 102 471 MWh [24], te sa cijenom od 0,45 kn/kWh (posebna tarifa za javnu rasvjetu) [25], dobivamo cifru od cca 46,1 milijuna kuna godinje. Ako uzmemo u obzir da cca 5 - 10 % rasvjetnih tijela nije u funkciji, realna potronja se smanjuje na cca 42 mil kuna godinje! To je utroak koji se odnosi samo na energiju. U kontekstu odravanja, zna se kako je za 2003. godinu odravanje sustava javne rasvjete grada Zagreba utroeno oko 27,9 mil kuna (+ PDV) [izvor: DP ELEKTRA ZAGREB, Pogon Zagreb], bez cijene potronog i krupnog materijala (koji iznosi oko 9 mil kuna; izvor Uprava grada Zagreba, Gradski ured za prostorno ureenje, zatitu 435

x Poveava se opasnost u prometu zbog bljetanja x Poveanje zamora x Oteana orijentacija x Poveanje nesigurnosti x Poveani trokovi energije

x Nedostatak kvaliteta sna x Porast broja alergija x Porast bolesti uzrokovanih poremeenim eko sustavom x Poveanje oneienja (makro i mikro) x

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

5.2 Posljedice u eko-sustavu Nestankom noi, preduvjet za opstanak nonih ivotinja nestaje, njihova se ivotna sredina mijenja, one se ne uspijevaju prilagoditi i nestaju. Zahvaljujui svjetlosnom zagaenju dolo je i do poremeaja u prirodnom ciklusu dana i noi. Poremeen je jedan od temeljnih faktora ivljenja u prirodi (ciklus rada/hranjenja i odmora/ spavanja), pa tako npr. neke none ivotinje vie nemaju dovoljno vremena za hranjenje, drugima pak odmor ne traje dovoljno dugo, trei su dezorijentirani u prostoru i vremenu. Sline se stvari dogaaju i biljkama. Noi su nestale, dan je postao neizdrivo predugaak. Rezultat toga je umiranje ivotinjskih i biljnih populacija, sve do potpunog nestanka pojedinih vrsta.

Slika 10 - Ptice selice stradale u jednoj noi zbog dezorijentacije zbog svjetlosnog oneienja
[Izvor: Greenpeace]

Ptice se ne gnijezde u rasvijetljenim podrujima, selice gube orijentaciju bez zvjezdanog neba. Jarka svjetla ih zasljepljuju te se mnoge sudaraju s raznim graevinama i preprekama (tornjevi, stabla, dalekovodi,...). Godinje vie ptica strada zbog svjetlozagaenja nego zbog ostalih ekolokih katastrofa. Zbog hormonskih poremeaja ptice se gnijezde ili u jesen, ime se ugroava mogunost preivljavanja novoizleglih ptia. Nekim pticama nestanak noi godi, pa imamo eksplozije broja vrabaca, voraka, vrana, galebova [26]. Mlade morske kornjae se u moru orijentiraju iskljuivo prema odbljesku mjeseca s povrine mora. Ako se u blizini nalazi javna rasvjeta, kreu prema njoj i zavravaju u pliaku, kao plijen grabeljivaca koji nisu njihovi prirodni neprijatelji ili ak pod kotaima vozila. Kako je reprodukcijski ciklus nekih riba vezan uz obalu i utjecaj Mjeseca, umjetna mjeseina koju mi stvaramo rasvjetljavanjem pliaka, smanjuje ribi broj mrjestilita, a ribarima se naruava mogunost opstanka. Svjetlo privlai kukce, tako da mnogi stradavaju u blizini rasvjetnih tijela, to dovodi do pranjenja susjednih eko sustava. Krijesnicama je naruen prirodni mehanizam

zavoenja i parenja, te one postupno mijenjaju lokaciju boravka ili ak izumiru na prerasvijetljenim podrujima. U kontekstu biljaka, pojaana rasvijetljenost poveava produkciju algi u vodi, ime se smanjuje kvaliteta vode. Produeni dan uzrokovan neeljenim i nenadziranim svjetlom, pospjeuje kontinuirani rast stabala, mijenja cvjetne uzorke (to zbunjuje kukce), odgaa vegetiranje u jesen, uzrokuje prerano bu enje iz vegetacije u proljee, uzrokuje poveanje dimenzija listova s poveanim stomatnim porama, ime je stablo ugroenije u kontekstu zagaenja zraka. Posebno su ugroena mlada stabla. Takoer je uoena razliita osjetljivost na neeljeno svjetlo. Tako su najosjetljivija stabla javora, breze i bukve, dok su najmanje osjetljiva stabla jasena, smreke, omorike, bora i hrasta. Posebno je vano prisjetiti se kako poveana koliina svjetla pogoduje ubrzanom rastu korova. Svaki iskoriteni kWh energije iz domene svjetla, uzrokuje produkciju: [9] 600 g CO2 2 g SO2 1,6 g NO U Americi, naprimjer, godinje se izgubi u nepovrat 62 bilijuna kWh to odgovara tetnoj emisiji plinova iz 900 milijuna automobila! Za proiavanje ovolike koliine tetnih plinova iz atmosfere, bilo bi potrebno 52 611 000 000 000 m2 ume [27]! Istraivanja pokazuju da umjetna rasvjeta, a posebno ona njezina komponenta koja izmie nadzoru i koja predstavlja neeljenu komponentu svjetla, utjee i na ljude - dolazi do poremeaja sna, ivotnog ritma, te hormonalnih i alergijskih poremeaja koji mogu uzrokovati razna oboljenja. 5.3 Posljedice u prometu Loe rijeena rasvjeta ometa sudionike u prometu. Iako u naem Zakonu o sigurnosti prometa ve vie od petnaest godina stoji odredba ...rasvjeta uz prometnice mora biti zasjenjena (eng. cut off), stvarnost je drugaija. Svjetlo se na velikom broju lokacija nepotrebno rasipa u nebo. Dio svjetlosnog snopa neprilagoene svjetiljke (bilo da se radi o izboru nekvalitetne svjetiljke ili je rije o nepravilno postavljenoj svjetiljci) zasljepljuje sudionike u prometu. Nagli prijelazi sa rasvijetljnog u nerasvijetljeno podruje rezultiraju privremenim oslabljenim vidom, to moe dovesti do nesree. To je razlog iz kojega se rasvjetljavaju tuneli i podvonjaci, pri emu se posebno mora voditi rauna o inenzitetu rasvjete tijekom dana u razlici s onim tijekom noi. Pravilo je pokuati to je vie mogue smanjiti efekt prijelaza iz svjetla u tminu. Posebno je vano o tome voditi rauna ako se zna da je adaptacija ljudskog oka koje je boravilo u tmini, pri prijelazu na rasvijetljeno podruje traje nekoliko sekundi, dok u obratnom sluaju, 437

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

govorimo o adaptacijskom intervalu od nekoliko minuta!!!! Jasno je da je to vrijeme letalno predugo ako govorimo o sudionicima u motornom prometu. Veliko bljetavilo takoer izaziva umor kod vozaa, kao i smanjenu panju, to takoer moe uzrokovati nesreu. Nadalje, rasvjeta koja manifestira efekt ritmikih izmjena svjetla i tmine (tzv. Stroboskopski efekt), (u prirodi se susree za sunana vremena tijekom vonje prometnicom uz koju je posaen drvored), mora se bezuvjetno izbjegavati. I na kraju, ali ne manje vano, prilikom projektiranja cestovne rasvjete treba posebno paziti na poveanje odnosno smajenje kontrasta u vidnom polju sudionika u prometu. Cestovna rasvjeta, naime, ima i tu ulogu, pri emu se njezinim svjetlosnim zastorom smanjuje kontrast koji nastaje tijekom susreta s drugim sudionicima u prometu koji koriste jaka prednja svjetla. U tim sluajevima, prividno se oko reektorskih svjetiljaka vozila s kojim se susreemo, potpuno gubi percepcija okoline, a time i eventualnih prepreka u prometu. Kontrast je najvanija optika veliina za sve sudionike u prometu, ali ako je prevelik, sigurnost se smanjuje [28], [29] i [30].

dogodi za dnevnog svjetla, dok je noni kriminal gotovo iskljuivo vezan uz mjesta okupljanja ljudi. Iznimka su provalnici i kradljivci automobila, ali i u njihovom sluaju istraivanja u Velikoj Britaniji su pokazala (na uzorku od 300 provalnika) da niti jedan nije spomenuo rasvjetu kao sprjeavajui faktor, a ak ispitanih se tijekom svojih rabota ne obazire na prolaznike ili svjedoke. Od 100 ispitanih kradljivaca automobila samo jedan se odluuje za krau automobila na nerasvijetljenom mjestu, dok se ispitanih brine za eventualne prolaznike odnosno svjedoke. Takoer, statistike pokazuju da loe podeena (prejaka) rasvjeta pospjeuje kriminal, a ne smanjuje kako mnogi misle. Kao prvo, gledajui iz daljine trebalo bi se vidjeti samo rasvijetljeno podruje, a ne i sami izvor svjetla [32].

Slika 12 - Usporedba dvorine (protuprovalnike rasvjete)

[Izvor: Darksky.org]

Slika 11 - Dio prometnice Istarski Y

[Izvor: Astronomska udruga VIDULINI]

5.4 Posljedice za javnu sigurnost Umjetna svjetla posvuda rasvjetljavaju ulice, zgrade, dvorita i parkiralita stvarajui od noi dan. Moglo bi se pomisliti da su nai gradovi i kue vrlo sigurni jer su dobro rasvijetljeni. Meutim, bljetava svjetla mogu dati laan osjeaj sigurnosti. Svjetlo ne sprjeava kriminal [31] ! Ono samo umanjuje na strah od kriminala. Statistike nedvosmisleno pokazuju kako se vei dio kriminalnih radnji 438

Dobro postavljenom svjetiljkom vide se obasjani objekti, ali ne i bljetanje izvora svjetla. Bez bljetanja, oko se bolje privikne na mrak tako da se jednako kvalitetna rasvjeta moe postii i sa slabijom aruljom. Konkretno, nezasjenjena rasvjeta stvara veliki kontrast - prejako rasvijetli jedno podruje, ali pritom stvara tamne sjene drugdje, na mjestima u kojima se nepozvana osoba lako moe sakriti. U sluaju onesposobljavajueg bljetanja, sposobnost bilo kakve akcije smanjuje se za 75 %! Oporavak od zasljepljivanja za 55 - 65 godinjake iznosi 15 sekundi dok za ljude od 85 godina oporavak traje i do dvije minute!

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

5.5 Posljedice za ljudsko zdravlje U novije vrijeme sve se vie panje poklanja utjecaju neeljenog svjetla na ljudsko zdravlje. Istraivanja pokazuju da umjetna rasvjeta utjee i na ljude - dolazi do poremeaja sna, ivotnog ritma, te alegijskih i hormonalnih poremeaja koji mogu uzrokovati razna oboljenja, pa ak i tumorozna oboljenja [33]. Istraivanja u institutima diljem svijeta pokazuju neke nepobitne injenice. Neeljeno svjetlo poveava opasnost od tumoroznih oboljenja za 0,16 %. Izloenost svjetlini od 5 lx potpuno zaustavlja produkciju melatonina. Melatonin umanjuje mogunost stvaranja raka dojke (in vitro test) za 30 40 %. Tumori na mievima u laboratoriju rastu 2 puta bre na primjercima izloenim dnevnom svjetlu po danu i svjetlu od 0,2 lx po noi Kod radnica u nonoj smjeni (starosti do 30 godina) opasnost od raka dojke se poveava za 8 % u odnosu na one koje rade samo u dnevnoj smjeni, dok se kod starijih ta opasnost poveava na ak 36 %. Melatonin je zasluan za potpuni noni odmor (zato je dnevni san manje relaksirajui od nonog). Bljetavilo koje nastaje od neeljenog svjetla moe kod uestale manifestacije tetiti vidu, isto tako kao to buka teti sluhu. Svjetlo koje izmakne nadzoru definitivno smanjuje i otpornosti (imunost) ljudskog tijela. To su tek neke od dosad primijeenih posljedica na ljude. Iako ovdje govoriomo o, za sada, novom i nedovoljno istraenom podru ju, dosad provedena istraivanja denitivno pokazuju da neeljeno svjetlo ostavlja negativne posljedice na zdravlje ovjeka. 6 ZAKLJUAK Iz svega do sada reenog vidljivo je koliko se gubi novca, zdravlja, te naruava na prirodni okoli (koji je ovdje bio i prije nas, ali se ne zna hoe li ostati i nakon nas). Govori se o gubicima izrazivim u milijunima kuna za urbane sredine, stotinama ljudi naruenog zdravlja (koji nisu trebali oboljeti), te mutacijama ili izumiranjima pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta, samo poradi rasvjete koja je izmakla nadzoru, odnosno koja je povrno isprojektirana i/ili izvedena. Moda e netko rei kako je ve prekasno za akciju, jer je toliki broj tehniki neprihvatljivih svjetiljaka ve montiran i u funkciji. Meutim, podsjetimo se kako je prosjeni vijek svjetiljke (kvalitetnijeg proizvoaa) oko 25 godina. Zatim, ako ve govorimo o kvalitetnijim proizvoaima, oni su ve davno poeli misliti na zatitu okolia, kako u smislu koritenih konstrukcijskih materijala, tako i u smislu svjetlozagaenja ili neeljenog svjetla. Stoga moemo biti sigurni da su njihovi proizvodi postavljeni prije dosta godina (misli se na one svjetiljke koje ne odgovaraju modernim tehnikim zahtjevima), pri kraju svog radnog vijeka. Iz svega ovoga zakljuujemo kako bi (pod uvjetom da o tome ve danas povedemo rauna),

mogli uvesti najveu moguu zatitu ljudi i okolia u roku od najvie dvadesetak godina. To je taman onaj termin u kome e naa djeca u punoj mjeri naslijediti svijet kojega mi staramo, mijenjamo, ali i unitavamo nepanjom ili nespretnou. Meni osobno nije svejedno kakav emo im svijet ostaviti. A Vama? LITERATURA
[1] A Statement on Astronomical Light Pollution and Light Trespass, IES CP-46, Illuminating Engineering Society of North America, 1985 BATINSEY, JOHN, Light Pollution: The Neglected Problem, New Jersey Municipalities, May 1995 IDA Information Sheets, International Dark-Sky Association, Tucson, AZ LEWIN, PHD, Light Trespass: Problems and Directions, Lighting Design and Application, IES, New York, June 1992 CRAWFORD, DAVID, PHD, Statement on Light Trespass (Draft), March 1991 Estimating the Level of Sky Glow Due to Cities, No. 11 Guidelines for Minimizing Sky Glow, Publication CIE 1997 NELPAG Circulars No. 2 to 11, New England Light Pollution Advisory Group, Cambridge, MA, December 1993 - February 1995 FINCH, D.M., Atmospheric Light Pollution, Journal of the IES, Volume 7, No.2, January 1978

[2] [3] [4]

[5] [6] [7] [8]

[9]

[10] Sample Letter to Help build Awareness and Ask for Help, No. 22, January, 1990 [11] American National Standard Practice for Roadway Lighting, ANSI/IES RP-8, Illuminating Engineering Society of North America, 1983 [12] An Introduction to Light Pollution, No. 28, February, 1990 [13] Exterior Lighting: Glare and Light Trespass, No. 76, September, 1993 [14] The CIE - Commission Internationale de lEclairage (International Commission on Illumination), Publications [15] Operating Data and the Economics of Different Lamps, No. 4, January, 1990 [16] Light Pollution Theft of the Night (A Handout Sheet), No. 90, October, 1993 [17] Recommendations for the Lighting of Roads for Motorized Trafc, 2nd ed., Publication CIE 12.2-1977 [18] Discussion and Partial List of Lighting Fixtures, No. 30, March, 1990 [19] Why We Dont Like the 175 Watt Mercury Fixture, No. 3, December, 1989 [20] Glare and Uniformity in Road Lighting Installations, Publication CIE 31-1976 [21] Recommendations for the Lighting of Roads for Motor and Pedestrian Trafc, Publication CIE 115-1995

439

R. Skansi: Svjetlozagaenje ekonomski i ekoloki problem

Energija, god. 54 (2005) 6, 429 440

[22] Road Surfaces and Lighting, Publication CIE 66-1984 [23] Guidelines for Mininizing Urban Sky Glow Near Astronomical Observatories, Publication CIE 01-1980 [24] HEP-DISTRIBUCIJA d.o.o., D.P. ELEKTRA ZAGREB, godinje izvjee za 2003. godinu [25] Tarifni stavovi, http://www.hep.hr/kupci/akti/podzakonski/ tarifni/stavovi.html [26] CARL SHAFLIK, BASc, Peng, Environmental Effects of Roadway Lighting, Technical Paper prepared at University of British Columbia, Department of Civil Engineering, December 1995 [27] Economic Issues in Wasted and Inefcient Outdoor Lighting, No. 26, February, 1990 [28] International Recommendations for Motorway Lighting, Publication CIE 23-1973 [29] KETVIRTIS, A, et al, Control of Disability Veiling Brightness in High Mast Lighting Design, Journal of the IES, Volume 23, No.1, Winter 1994 [30] JANOFF, M. AND STAPLIN, L., Effect of Reduced Freeway Lighting on Driver Performance, Journal of the IES, Fall 1985 [31] Lighting and Crime, No. 51, April, 1992 [32] Lighting for Parking Facilities, IES RP-20, Illuminating Engineering Society of North America, 1985 [33] EVA S. SCHERNHAMMER, FRANCINE LADEN, FRANK E. SPEIZER, WALTER C. WILLETT, DAVID J. HUNTER, ICHIRO KAWACHI, GRAHAM A. COLDITZ, Rotating Night Shifts and Risk of Breast Cancer in Women Participating in the Nurses Health Study, Journal of the National Cancer Institute 93 (20): 1563-1568. U radu je koritena i slijedea literatura: [1] Efcient Outdoor Lighting, No. 52, April, 1992. [2] Standardization of Luminance Distribution on Clear Skies, Publication CIE 22-1972. [3] Road Lighting as an Accident Countermeasure, Publication CIE 93-1992. [4] IES Lighting Handbook, 8th ed., Reference and Application, Illuminating Engineering Society of North America, New York, 1993. Mnogi podaci iz ovog lanka su preuzeti s interneta i to poglavito sa slijedeih adresa: U R L : h t t p : / / w w w. i e s n a . o r g , I l l u m i n a t i n g Engineering Society of North America URL: http://www.darksky.org, International Dark-Sky Association

URL: http://www.cie.co.at/cie, Commission Internationale de lEclairage (CIE) URL: http://cfa-www.harvard.edu/cfa/ps/nelpag.html, New England Light Pollution Advisory Group

LIGHT POLLUTION ECONOMIC AND ENVIRONMENTAL PROBLEM Outdoor lighting has become a significant integral part of our society. However, as a side effect of outdoor lighting, light pollution has appeared. This defect can be significantly decreased if lighting is used only for what really needs to be illuminated and at the time necessary, using strictly determined light intensity. This paper considers three elements of light pollution, i.e. increase of sky brilliance, disturbance light and flashing. Also, some recommendations are given on how to decrease or remove negative effects of each element when designing and realizing outdoor lighting.

DIE UMWELTVERUNREINIGUNG DURCH BELEUCHTUNG - EINE WIRTSCHAFTS- UND UMWELTSCHUTZFRAGE Die Beleuchtung im Freien ist zu einem wesentlichen mitgestalltenden Teil unserer Gesellschaft geworden. Als Nebeneffekt dieser Beleuchtung ist aber zur Beleuchtungsverschmutzung gekommen. Man kann diesen Nachteil wesentlich verringern durch die Beschrnkung der Beleuchtung lediglich auf das nur in bestimmten Zeitspannen notwendig zu Beleuchtende, und zwar mit genau bestimmter Lichtstrke. Dieser Artikel betrachtet drei Arten von Beleuchtungsverschmutzung: Erhhung der Himmelhelligkeit, strendes Licht und Blendung. Fr das Entwerfen und Ausfhren der Beleuchtung im Freien werden ebenfalls Empfehlungen fr die Minderung oder Beseitigung unerwnschter Folgen jeder von den drei Verschmutzungsarten gegeben.

Naslov pisca: Mr. sc. Ranko Skansi, dipl.ing. INTERLIGHT d.o.o., Buzin Cebini 28, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2005-08-18

440

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

PRIJEDLOG PRIMJENE KOMPENZACIJSKE PRIGUNICE S RUNOM REGULACIJOM U SPREZI S OTPORNIKOM U MREI 10(20) KV ELEKTROISTRE
Mr. sc. Elio STERPIN, Pula
UDK 621.316.1:621.3.091 PREGLEDNI LANAK U lanku se iznosi prijedlog rjeenja o primjeni kompenzacijske prigunice s runom regulacijom u paralelnoj sprezi s otpornikom u uvjetima jednofaznog kvara sa zemljom u distributivnoj mrei 10(20) kV DP Elektroistra Pula. Kljune rijei: DP Elektroistra Pula, kompenzacijska prigunica, otpornik, uzemljenje zvjezdita, jednofazni zemljospoj.

1 UVOD Distributivna srednjonaponska mrea 10(20) kV i 20 kV u DP Elektroistra Pula je u pogonu djelomino s izoliranim zvjezditem, a djelomino s uzemljenim zvjezditem. Zvjezdite je uzemljeno s maloomskim otpornikom (MO), 20 :, 300 A i 40(80) :, 150 A u mrei 10(20) kV, te 80(40) :, 150 A u mrei 20 kV. Maloomski otpornik 20 :, 300 A koristi se iskljuivo za uzemljenje zvjezdita kabelske mree 10 kV grada Pule i Rovinja. Maloomski otpornici 40 i 80 :, 150 A koriste se preteno za uzemljenje zvjezdita mjeovite kabelsko - zrane mree 10(20) kV i 20 kV u ostalom djelu Istre. Veina objekata je jo u pogonu s izoliranim zvjezditem. Razlozi sporog provoenja zacrtane koncepcije uzemljenja zvjezdita mree 10(20) kV u Elektroistri su sljedei: a) Spori prelazak mree 10(20) kV na 20 kV. Vaei propisi uvjetuju uzemljenje zvjezdita mree 20 kV s maloomskim otpornikom za sluaj vremenski ogranienog (10 godina) koritenja dijela opreme 10 kV pod napon 20 kV. b) Visina struje jednopolnog kratkog spoja. U uvjetima uzemljenog zvjezdita u mjeovitoj kabelsko zranoj mrei ona iznosi 150 A. Bez obzira na njenu ogranienu vrijednost, zbog konguracije zemljita u Istri, vrlo esto s visokim specinim otporom tla, teko se mogu uvijek zadovoljiti postojei tehniki propisi. To iziskuje za odreene objekte velike i skupe zahvate na uzemljivaima radi smanjenja napona koraka i dodira. c) Tehnoloki napredak na srednjem naponu. Zatita od prenapona s metaloksidnim odvodnicima, relejna zatita,

SF6 postrojenja, VK prekidai, itd., uinili su pogon s izoliranim zvjezditem u mrei 10(20) kV sigurnijim. Kvarovi prema zemlji, (jednofazni i dvofazni zemljospojevi) smanjili su se osjetno u odnosu na prethodna razdoblja. Sve to je utjecalo na odgodu promjene statusa zvjezdita mree 10(20) kV, i to do prelaska na napon 20 kV. d) Nedostatak nancijskih sredstava. Ve su spomenuti skupi zahvati na veem broju objekata, koji su nuni radi potivanja vaeih tehnikih propisa. e) ekanje da se zastarjeli tehniki propisi izmijene i prilagode tehnikim propisima Evropske unije. f) Pojavljivanje novih alternativnih rjeenja suvremene kompenzacijske prigunice. Po uzoru na naprednije distribucije elektri ne energije (EDF, ENEL, itd.) u posljednje vrijeme u nekim distributivnim podruijima HEP-a uvodi se uzemljenje zvjezdita mree 10(20) kV posredstvom kompenzacijske prigunice u kombinaciji s otpornikom. Pri tome koriste se prigunice s automatskom regulacijom i prigunice s runom regulacijom. 2 OSVRT NA UZEMLJENJE ZVJEZDITA S MALOOMSKIM OTPORNIKOM U MREI 10(20) i 20 kV ELEKTROISTRE Odluka o uzemljenju zvjezdita u srednjonaponskoj mrei Elektroistre donesena je sedamdesetih i osamdesetih godina na osnovi studija tadanjeg Instituta za elektroprivredu Zagreb. Najprije se pristupilo uzemljenju zvjezdita mree 35 kV, a zatim i mree 10(20) kV. Razlozi su bili: 441

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

a) Zadovoljenje tehnike regulative koje i danas propisuju da srednjonaponske distributivne mree mogu raditi s izoliranim zvjezditem u pojnoj transformatorskoj stanici uz uvjet da kapacitivne struje ne prelaze slijedee vrijednosti: Ic= 20 A za mreu 10 kV Ic= 15 A za mreu 20 kV Ic= 10 A za mreu 35 kV b) Smanjenje unutarnjih prenapona, koji su tada bili uz atmosferski glavni uzrok prekida pogona i teta na postrojenju. c) Pouzdanije djelovanje relejne zatite sa stanovita detekcije kvara, selektivnosti, sigurnosti ljudi i ivotinja i smanjenje prekida elektrine energije. d) Lake pronalaenje mjesta kvara, naroito u gradskoj kabelskoj mrei 10(20) kV, zbog veih struja prema zemlji i mogu nosti efikasne primjene indikatora kvara. Za mreu 10(20) kV izabrani su ranije spomenuti parametri maloomskog otpornika, 40(80) :, 150 A, vodei rauna o zadovoljenju nejednakosti

Ove su se teko e uglavnom odnosile na postizanje propisanih vrijednosti otpora uzemljenja [1] u TS 10(20)/0,4 kV zra ne mree. Za zdrueno zatitno i pogonsko uzemljenje u mnogim slu ajevima nije zadovoljena nejednakost: (2) gdje su: Rzdr - zdrueno zatitno i pogonsko uzemljenje Udd - dozvoljeni napon dodira prema tehnikim propisima (slika 1) (Za vremensko zatezanje zatite od 0,6 sec iznosi cca 70 V) r - redukcijski koecijent napojnog voda (za zrane vodove 10(20) kV bez zatitnog ueta = 1) I1k - struja jednofaznog kratkog spoja. Dozvoljeni napon dodira za 0,6 sec Udd | 70 V, dobije se iz krivulje na slici 1.

IR t 3 Ic
gdje su IR - nazivna struja otpornika Ic - kapacitivna struja mree

(1)

Ispunjavanjem ove nejednakosti osiguran je radni karakter struje jednofaznog kvara, nuan za smanjenje unutarnjih prenapona i ispravan rad relejne zatite. Relejna zatita djeluje na isklju enje s vremenskim zatezanjem od 0,6 sec. Dosadanja iskustva za uzemljenu mreu 10(20) i 20 kV obuhvaaju razdoblje od cca 20 godina do danas i djelomino su pozitivna samo po postignutim rezultatima. Neosporno je sljedee: a) Prednosti - Smanjeni su unutarnji prenaponi, a time i nastajanje dvofaznih kvarova prema zemlji. - Omoguen je jeftiniji prelazak mree 10 kV pod napon 20 kV. - Postignut je bolji rad relejne zatite, automatike i signalizacije. b) Nedostaci - Povean je broj prolaznih kvarova u zranoj mrei 10(20) i 20 kV, odnosno kratkotrajnih prekida, s uspjenim automatskim ponovnim uklju enjem (APU) ve u prvom stupnju. - Uveliko je oteano zadovoljenje propisanih otpora uzemljenja u objektima 10(20) i 20 kV. U svezi s otporom uzemljenja, kod pripreme i izvoenje radova prilago enja mree i postrojenja za pogon s uzemljenim zvjezditem bilo je mnogo tekoa. U nekim objektima one su i dan danas nepremostive. 442
Slika 1 - Dozvoljeni naponi dodira

3 PRIJEDLOG UZEMLJENJA ZVJEZDITA MREE 10(20) I 20 kV U ELEKTROISTRI S KOMPENZACIJSKOM PRIGUNICOM Kapacitivna struja Ic se stalno poveava, naroito zbog izgradnje kabelske mree i prelaska na napon 20 kV. Radi toga vie nije mogue zadovoljiti nejednakost 150 A 3 Ic, a u nekim sluajevima niti smanjivati vrijednosti otpora uzemljenja, ak i s velikim trokovima. To dovodi u pitanje koncepciju uzemljenja zvjezdita s maloomskim otpornikom. Jedino rjeenje je kompenzirati kapacitivnu struju zemljospoja i ograniiti struju jednofaznog kratkog spoja primjenom visokoomskog uzemljenja zvjezdita mree [2] 10(20) kV. U nekim distribucijama to je postignuto koristei paralelnu spregu kompenzacijske prigunice i otpornika (slika 2). Otpornici su niih nazivnih struja, ali dovoljnih za osiguranje radnog karaktera struje jednofaznog kratkog spoja i ekasnost relejne zatite. Kao to je ve ranije spomenuto kompenzacijske prigunice mogu biti s

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

automatskom regulacijom i s runom regulacijom. Prve stalno prate i kompenziraju automatski cjelokupnu kapacitivnu struju mree. Druge imaju stupnjevite izvode, izbor se vri runo, a kompenziraju samo dio kapacitivne struje mree.

Slika 2 - Paralelna sprega otpornika i prigunice

Princip rada kompenzacijske prigunice je jednostavan. U sluaju zemljospoja jedne faze, ukupni kapacitet mree (Co) prema zemlji i induktivitet prigunice (L), stvaraju jedan rezonantni krug ija je impedancija teoretski beskonana. U ovoj situaciji reaktivna struja na mjestu kvara, neovisno o prelaznom otporu izmeu faze i zemlje, se ponitava. Da bi relejna zatita djelovala ispravno i selektivno, potrebno je kod zemljospoja jedne faze paralelno s prigunicom prikljuiti otpornik, i stvoriti impedanciju R L. Ovim rjeenjem na mjestu kvara tee aktivna struja, ija je vrijednost ograniena otpornikom. Aktivna struja omoguava selektivnu proradu relejne zatite i iskljuenje mjesta kvara. Prema stranoj literaturi aktivna komponenta struje kvara ne bi smjela biti nia od 40 A. To se zahtijeva zbog selektivnog iskljuenja kvara na vodovima s visokim kapacitetom prema zemlji. Prednosti primjene kompenzacijske prigunice u kombinaciji s otpornikom koji je operativan samo za vrijeme kvara su sljedee: - Mogue je zadovoljiti nejednakost IR 3 Ic i s niom nazivnom strujom otpornika. - Osjetno se smanjuju investicije na uzemljivaima u objektima 10(20) i 20 kV. - Omoguava se nestanak ili samogaenje luka na mjestu zemljospoja. - Omogu ava se ispravno djelovanje vatmetarske zatite. Konguracija mree 10(20) i 20 kV, podlijee promjeni uklopnog stanja, kao to su iskljuenja, sekcioniranja, napajanja iz rezervnih izvora, itd. Iz tog razloga poeljno je da kompenzacijska prigunica bude automatski regulirana, s kontinuiranom ili stupnjevitom kompenzacijom cjelokupne kapacitivne struje mree.

Podeenje automatski regulirane kompenzacijske prigunice vri se automatski pomou posebnog ureaja nazvanog analizator zvjezdita. Ovaj ureaj stalnim mjerenjem napona zvjezdita, prati svaku promjenu kapaciteta mree prema zemlji. Ako promjena traje due od odreenog vremena, dotini ureaj izraunava novi induktivitet prigunice koji je potreban za izvriti zahtijevanu kompenzaciju. Neki proizvoai u sklopu automatski reguliranih prigunica ukomponiraju i otpornik. Prigunica moe biti u sprezi i s transformatorom za uzemljenje iji primar slui kao umjetno zvjezdite. Primjena runo regulirane kompenzacijske prigunice s izvodima koji se podeavaju u beznaponskom stanju je jeftinija varijanta, koja omoguava samo djelominu kompenzaciju kapacitivne struje mree. U praksi je dokazano da je i djelomina kompenzacija efikasna za samogaenje luka na mjestu kvara, pod uvjetom da podkompenzirana ili prekompenzirana struja ne prelazi 20-25 A. U VDE normama zabiljeeno je da najmanja kapacitivna struja koja podrava luk je 35 A [3]. Prema stranoj literaturi [4] kriteriji za izbor vrste kompenzacijske prigunice navedeni su u donjoj tablici 1.
Tablica 1 - Kriteriji za izbor vrste kompenzacijske prigunice Umnoak Izbor srednjeg Odnos Srednji broj specinog kompenzacijske struje godinjih prigunice, zemljospoja otpora tla prolaznih shunt podruja s prema zemljospoja prekida, ili ukupnom nazivnom po vodnom nijedno strujom naponu polju zemljospoja ( A/kV) ( mA) (1) (2) (3) Runo regulirana Visok > 13 Bilo koji + automatski (>34) regulirana (2) (3) Visok 4 13 Bilo koji Automatski (> 3 4 ) regulirana (4) Visok <4 Bilo koji Shunt (> 3 4 ) prekida (5) Nizak > 13 Bilo koji Runo (< 3 4 ) regulirana (5) Nizak 4 13 Visok Runo (< 3 4 ) (> 50000) regulirana Nizak 4 13 Nizak Nijedno (< 3 4 ) (< 50000) Nizak <4 Bilo koji Nijedno (< 3 4 )

(1) Odnosi se priblino na 20 jednofaznih prolaznih kvarova po jednoj sekciji sabirnica (2) Kompenzacijska prigunica smanjuje jednofazne prolazne kvarove, struju zemljospoja, i mogu nost povratnog preskoka s proirenjem kvara. 443

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

(3) Kada broj prolaznih kvarova i struja zemljospoja su visoki, radi omoguavanja samogaenje luka potrebno je posredstvom automatski regulirane prigunice vriti stalnu kompenzaciju cjelokupne kapacitivne struje mree. Za izrazito visoku kapacitivnu struju mree koristi se dodatna Runo regulirana prigunica koja je serijski spojena s automatski reguliranom prigunicom. (4) Shunt prekida smanjuje jednofazne prolazne kvarove, ali moe stvarati kod ukljuenja i iskljuenja prenapone koji su opasni za izolaciju. (5) Runo regulirana kompenzacijska prigunica moe se koristiti i kad je broj prolaznih prekida, odnosno kvarova nizak, radi smanjenja struje zemljospoja, a s njom i investicije na uzemljivaima u objektima 10(20) i 20 kV. Kriterije iz tablice 1 ENEL ( Elektroprivreda Italije ) koristi za izbor kompenzacijske prigunice u objektima 130/20 i 130/15 kV. Za izbor vrste kompenzacijske prigunice, i objekte instaliranja u Elektroistri, potrebno je svakako raspolagati sa sljedeim podacima: - Visina kapacitivne struje mree - Srednji specini otpor tla opskrbljenog podruja - Godinji broj prolaznih prekida. Osim toga treba voditi rauna i o drugim specinostima koje su prisutne u srednjonaponskoj mrei Elektroistre, odnosno HEP-a, kao to su: - Visina transformacije i naponski nivo - Sadanje stanje zvjezdita - Perspektiva prelaska na napon 20 kV - Postojei vaei tehniki propisi - Ekonomsko opravdanje. Na osnovi izloenih kriterija i specinosti, u Elektroistri postoje objekti, odnosno trafostanice u kojima e se u skorije vrijeme postaviti automatski regulirane ili runo regulirane kompenzacijske prigunice u zvjezdita 10(20) i 20 kV. Izbor automatski regulirane ili ru no regulirane kompenzacijske prigunice ovisit e od : - Veliine zrane mree 10(20) kV - Skorog prelaska mree 10(20) kV na napon 20 kV - Visine kapacitivne struje u mrei 10(20) kV - Broja prolaznih prekida (uspjeni brzi APU) - Problematike dimenzioniranja uzemljivaa - Sadanjeg stanja zvjezdita. 4 PRIJEDLOG PRIMJENE KOMPENZACIJSKE PRIGUNICE S RUNOM REGULACIJOM U SPREZI S OTPORNIKOM U TS 110/35/10(20) KV PORE Za uzemljenje zvjezdita sada se koristi umjetno zvjezdite, a to je primar kunog transformatora 250 kVA, Zy5, na 444

koje je prikljuen maloomski otpornik (MO) 6(12) kV, 40(80) , 150 A. Uvaavajui navedene specinosti u Elektroistri, predlae se za prvo vrijeme do konanog prelaska cijele trafostanice na transformaciju 110/20 kV primjena runo regulirane kompenzacijske prigunice. Prigunica bi bila u paralelnoj sprezi s omskim otpornikom 6(12) kV, 120(240) , 50 A, samo za sluaj trajnog jednofaznog zemljospoja, prema slici 3. U ovisnosti o veliini kapacitivne struje nakon prijelaza na 20 kV, koja bi mogla biti naprimjer 105 A, izvrila bi se podkompenzacija izborom izvoda na prigunici od 90 A. Njihova razlika 105 90 = 15 A je iznos preostale kapacitivne struje kod zemljospoja jedne faze. Smatra se da bi iznos kapacitivne struje 15 - 20 A kod veine zemljospojeva bio dovoljan za djelovanje releja REF 543 u sinM spoju. U sluaju neproraivanja releja zbog nedovoljne osjetljivosti ili otpora kvara, nakon udeenog vremena od 3-5 sec malouljni prekida ukljuuje otpornik, a relej REF 543 automatski se prebaci u cos spoj, time se struja kvara poveava, a poveava se i struja kroz relej. Ako relej u vodnom polju i dalje ne proradi zbog visokoomskog kvara, tada proradi rezervna zatita, odnosno zatita od visokoomskih kvarova u krugu otpornika i prigunice koja iskljuuje izvor napajanja. Potrebno je napomenuti da uinski rastavlja ili malouljni prekida, automatski iskljuuje otpornik nakon 1-3 min od poetka procesa. Predlae se testiranje procesa u praksi prije prijelaza mree i postrojenja na 20 kV. Tehnike karakteristike prikazanih elemenata su: 1) Transformator za uzemljenje zvjezdita mree 10(20) kV, koristi se ujedno i kao transformator za vlastitu potronju. Prijenosni omjer n = 21(10,5) + 2 x 2,5 % / 0,42 kV, nazivna snaga Pn= 250 kVA, grupa spoja Znyn5, napon KS 4 %, nulta impedancija primarno Z0 = 5 , nulta struja kroz primar I0 = 150 A u trajanju od 5 sec, i s trajnom strujom od Itr= 5 A. 2) Jednofazna uljna kompenzacijska prigunica za vanjsku montau, Un= 12 kV, f = 50 Hz, sa sedam izvoda za I p= 20 - 40 - 60 - 80 - 100 - 120 - 140 A ili 30 - 50 - 70 - 90 - 110 - 130 - 150 A, regulacija runa u beznaponskom stanju, 150 A u trajanju od 5 sec, i s trajnom strujom kroz namotaj IPtr = 5 A. Stupanj izolacije Si 12 kV. Kompenzacijska prigunica za unutarnje kvarove mora biti zatiena Bucholzovom zatitom. U sluaju potrebe za iskljuenjem, ova zatita djeluje na prekida transformatora za uzemljenje. 3) Suhi otpornik za unutarnju montau, Un = 6(12) kV, Rotp = 120(240) , IR= 50 A u trajanju od 5 sec, i s trajnom strujom IRtr= 5 A. 4) J e d n o p o l n i u i n s k i r a s t a v l j a z a u n u t a r n j u montau, s elektromotornim pogonom 220 V ist., Un = 12 kV, In = 630 A.

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

5) Jednopolni rastavlja za spoj otpornika i kompenzacijske prigunice u zvjezdite transformatora za uzemljenje. Un = 12 kV, In = 630 A, montaa unutarnja, runi poluni pogon. Moe se koristiti postojei. 6) Strujni mjerni transformator za mjerenje struje zemljospoja u zvjezditu kroz paralelnu spregu otpornik kompenzacijska prigunica. Un = 12 kV, n = 50/1 A, Pn= 10 VA, Kl. 10P10. Unutarnja montaa. 7) Metaloksidni odvodnici prenapona, dimenzionirani za napon zvjezdita 12 kV. 8) Releji REF543 instalirani u vodnim i mjernim poljima 20 kV sistema 1 i 2. Potrebno je svakako izmjeriti kapacitivnu struju i na osnovi njene visine odrediti izvod za kompenzaciju. Kod izbora izvoda treba voditi rauna da ostatak kapacitivne struje, potreban za ispravan rad relejne zatite, mora iznositi najmanje 15 - 20 A. Time bi se bitno olakalo dimenzioniranje uzemljiva a u elektroenergetskim objektima 10(20) kV a istodobno otklonila bi se mogunost pojavljivanja luka na mjestu kvara. Nedostatak navedenog rjeenja je da kod promjene uklopnog stanja mree 10(20) kV treba izabrati novi strujni izvod na kompenzacijskoj prigunici, i to runo i u beznaponskom stanju. Konkretno za TS 110/35/10(20) kV Pore, na osnovi statistike i iskustva, promjene uklopnog stanja dogaaju se vrlo rijetko.

, zbog njih treba ugraditi metaloksidne prigunice odvodnike prenapona paralelno s prigunicom i u zvjezdite energetskog transformatora. U krugu prigunice potrebno je instalirati rezervnu zemljospojnu zatitu i zatitu od visokoomskih kvarova. Nuna je izrada projektnog zadatka i pripadnog projekta. 5 ZAKLJUAK Primjena kompenzacijske prigunice u Elektroistri predstavlja izazov i korak naprijed u smanjenju prekida elektrine energije, u poboljanju sigurnosti od napona koraka i dodira, i smanjenju trokova izgradnje elektroenergetskih objekata. U dananje vrijeme zbog osjetljivosti potroaa i vrlo kratka pauza prije brzog APU (automatsko ponovno ukljuenje) se smatra prekid isporuke elektrine energije. S kompenzacijskom prigunicom smanjuju se struje jednofaznog zemljospoja, a time i prolazni kvarovi sa zemljom koji prouzrokuju kratkotrajne prekide. Istodobno smanjuju se i vrijednosti iznoenog potencijala, a dozvoljene vrijednosti otpora uzemljenja u elektroenergetskim objektima poveavaju se zbog manjih struja kvara. Sve to znai smanjenje trokova kod izvoenja sustava za uzemljenje. Navedene prednosti dolaze do izraaja u onim objektima koji napajaju zranu mreu, gdje su struje zemljospoja relativno velike i gdje je zvjezdite uzemljeno s maloomskim otpornikom. S izborom vrste prigunica treba biti oprezan. Prilike u Elektroistri su takve da jo ne postoje objekti 10 i 20 kV u kojima kapacitivna struja zemljospoja iznosi nekoliko stotina ampera. Osim toga postojea relejna zatita i njena koncepcija djelovanja trai odreena iskustva kod primjene kompenzacijske prigunice u uvjetima kvara. Za poetak po uzoru na neka druga distributivna podruja trebalo bi primijeniti runo reguliranu kompenzacijsku prigunicu sa strujnim izvodima za izbor stupnja kompenzacije u beznaponskom stanju. Paralelno s prigunicom bio bi otpornik sa srednjim ili visokoomskim otporom. Uinski rastavlja u krugu otpornika omoguio bi izbor povremenog ili trajnog paralelnog pogona prigunice i otpornika, ili pogon samo s prigunicom. Ovakvo rjeenje mogue je ostvariti s malim sredstvima s obzirom da se vei dio postojee opreme moe i dalje koristiti. U Elektroistri runo regulirane kompenzacijske prigunice koristile bi se iskljuivo za razdoblje prijelaza mree 10 kV na napon 20 kV. Osnovni parametri za izbor kompenzacijske prigunice s automatskom regulacijom trebali bi biti visina kapacitivne struje u mrei 20 kV, problemi s uzemljivaima, i broj 445

Slika 3 - Uzemljenje zvjezdita u TS 110/35/20 kV Pore

Veliku panju treba posvetiti i zatiti od sklopnih prenapona prouzrokovanih od akumulirane induktivne energije

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

prolaznih kvarova sa zemljom. Primjenu kompenzacijske prigunice s automatskom regulacijom potrebno je predvidjeti u TS 110/20 kV nakon prijelaza ireg podruja mree 10 kV na napon 20 kV. Za ire podruje podrazumijeva se podruje koje obuhvaa i TS 35/20 kV nakon to postanu RS (rasklopita) 20 kV. Kod budue izgradnje novih TS 110/20 kV u sklopu investicije trebalo bi svakako uvrstiti i jednu kompenzacijsku prigunicu s automatskom regulacijom po transformatoru. LITERATURA
>1@ SR AN UTOBRADI , Aktualno stanje provedbe uzemljenja zvjezdita srednjonaponskih mrea, Energija, god. 42(1993.) MILAN PUHARI, SRAN UTOBRADI, Provedba uzemljenja zvjezdita 10(20) kV mrea pomo u kompenzacijske prigunice, Energetski Institut Hrvoje Poar, 2001. LUIGI BISIACH, DOMENICO CAPPELIERI, MAURIZIO PAOLETTI GUALANDI, Messa a terra del neutro nelle reti di distribuzione a MT mediante impedenza accordata, Energia Elettrica, 1996. ALBERTO CERRETTI, GIOVANNI VALTORTA, Messa a terra del neutro tramite impedenza nelle reti MT di Enel Distribuzione, Energia Elettrica, 2001.

APPLICATION PROPOSAL OF COMPENSATION R E A C TA N C E U S I N G M A N U A L R E G U L AT I O N WITH RESISTOR IN THE 10(20) kV NETWORK OF ELEKTROISTRA In the paper a proposal on application of compensation reactance using manual regulation in parallel connection with resistor under circumstances of single phase fault to earth in the 10(20) kV distribution network of Elektroistra Pula is given EIN VORSCHLAG DER ANWENDUNG VON ZUM WIDERSTAND PARALELGESCHALTETEN HANDGEREGELTEN KOMPENSATIONSDROSSELSPULEN IM NETZ 10 (20) kV DES EVU ELEKTROISTRA Im Artikel wird der Vorschlag gegeben, die Kompensationsdrosselspulen mit handregelung, paralel geschaltet mit dem widerstand, in Fllen des Erdkurzschlusses einer Phase im Verteilungsnetz 10 (20) kV des EVU Elektroistra einzusetzen. Naslov pisca: Mr. sc. Elio Sterpin dipl. ing. HEP Distribucija d.o.o. DP Elektroistra Vergerijeva 6, 52100 Pula, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2005-05-05

>2@

>3@

>4@

446

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

GIS, TIS I DOKUMENT-MENAGMENT APLIKACIJE (GTDM) U INTRANET MREI DP-A

Neven JEI, Zagreb
UDK 621.316.1:65.012.226:65.012.25 STRUNI LANAK Specifino okruenje GIS, TIS i DOKUMENT-MENAGMENT tipa (razne vrste postojeih programskih okruenja), Pogonska organizacija (jedan glavni Pogon + vanjski Pogoni) te brzina raunalne intranet mree rezultiralo je potrebom izrade specifinog programskog paketa (GTDM-a) koji bi efikasno obavljao zadatke koji se od njega trae. Vana osobina GTDM-a je da ne namee iskljuivo svoja GIS i TIS rjeenja, ve se moe prilagoditi okruenjima, tj. povui podatke iz njih na osnovi IMPORT-EXPORT modula te ponuditi intranet rjeenje korisniku raunalne mree distribucijskog podruja (DP-a), to je i osnovna namjena GTDM-a. Usprkos tomu, GTDM ima unutar sebe mogunost odravanja GIS i TIS podataka (GIS i TIS editor) pa moe raditi nezavisno. To ga ini vrlo transparentnim i prilagodljivim raznovrsnim okruenjima kakva susreemo u mnogim DP-ima. Kljune rijei: GTDM (programski paket), GIS (Geografski informacijski sustav), TIS (Tehniki informacijski sustav), DOKUMENT-MENAGMENT (Upravljanje bazom dokumenata), intranet mrea, serveri (koordinacijski, dinamiki, statiki), brzinski izbornik, transakcije, batch procedure, podaci (dinamiki i statiki), dokumenti, sheme

1 UVOD 1.1 Openito o GTDM aplikacijama Specifi no okruenje GIS, TIS i DOKUMENTMENAGMENT tipa (razne vrste postojeih programskih okruenja), Pogonska organizacija (jedan glavni Pogon + vanjski Pogoni) te brzina raunalne intranet mree rezultiralo je potrebom izrade specinog programskog paketa (GTDM-a) koji bi ekasno obavljao zadatke koji se od njega trae. Vana osobina GTDM-a je da ne namee iskljuivo svoja GIS i TIS rjeenja, ve se moe prilagoditi okruenjima, tj. povui podatke iz njih na osnovi IMPORT-EXPORT modula te ponuditi intranet rjeenje korisniku raunalne mree DP-a, to je i osnovna namjena GTDM-a. Usprkos tomu, GTDM ima unutar sebe mogunost odravanja GIS i TIS podataka (GIS i TIS editor) pa moe raditi nezavisno. To ga ini vrlo transparentnim i prilagodljivim raznovrsnim okruenjima kakva susreemo u mnogim DP-ima. Ve prije spomenuta Pogonska organizacija tj. brzina raunalne mree izmeu Pogona, odnosno izmeu vie lokacija unutar samih Pogona od kojih se sastoji DP, ine GTDM programski paket kao cjelovito (nezavisno) rjeenje

prihvatljivo, u trenutnoj fazi razvoja, svim manjim i srednje velikim Pogonima unutar HEP-a. Kod veih Pogona GTDM preuzima ulogu naprednog intranet rjeenja, a koristi gotove GIS i TIS podatke iz nezavisnih GIS i TIS editora specijaliziranih za tu svrhu. U serverskoj organizaciji, kakva je koritena pri razvoju GTDM aplikacija, svaki Pogon unutar DP-a moe raditi nezavisno, tj. nije potreban glavni server DP-a koji bi pohranjivao zajedniku GIS i TIS bazu. Na taj nain brzina rada GTDM aplikacija unutar intranet mree Pogona ne ovisi o brzini veze prema glavnom Pogonu, koja moe znatno varirati, ve samo o brzini lokalne intranet mree Pogona koja je u veini sluajeva ve dostigla brzinu od 100 Mbps. Sustav se moe bez veih problema i ulaganja proiriti na nove lokacije unutar DP-a s dodatnim serverima (statiki serveri), a omoguuje i spajanje putem modemske veze (analogne ili ISDN) na GTDM projekte i dobivanje informacija na taj nain (npr. udaljene lokacije kojima nisu umreene u lokalnu intarnet mreu, laptopi ili administriranje GTDM podataka od kue). S druge strane poveanjem brzine intranet mree moe se smanjiti broj GTDM servera, to pokazuje punu fleksibilnost koncepta. Osnova GTDM aplikacija je razviti napredno intranet rjeenje za zahtjevnije korisnike to ga razlikuje od 447

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

klasinih GIS rjeenja baziranih na skupom, jakom i sloenom GIS editoru, koji se koristi za stvaranje GIS dokumentacije, i WEB rjeenju koje moe zadovoljiti samo manje zahtjevne korisnike. GTDM trai znatno manja ulaganja u software i hardware, a s druge strane nudi mogunost jednostavne nadogradnje i razvoja aplikacija od strane samih korisnika pa nije potreban skupi vanjski support. Aplikacije koje koristi GTDM su CAD(GIS) i TIS okruenja koje upotrebljava 90 % trenutnih korisnika unutar DP-a u svakodnevnom radu i stoga su dobro prihvaene i transparentne. 1.2 Osnovni elementi GTDM-a GTDM projekti (slika 1) ukljuuju unutar sebe tri nezavisna okruenja te aplikaciju pomou koje komuniciramo izmeu njih te ostvarujemo interface(suelje) prema korisniku: GIS OKRUENJE (Geografski informacijski sustav) TIS OKRUENJE (Tehniki informacijski sustav) DM OKRUENJE (Dokument menagment upravljanje bazom dokumenata) BI (Brzinski izbornik intranet aplikacija)

2 ORGANIZACIJA GTDM SERVERA 2.1 Koncepcija organizacije servera GTDM server Server je jedno od postojeih raunala unutar Pogona, odabrano jer ima neto bolje karakteristike od drugih. Najee je to raunalo koje koristi voditelj GTDM projekta unutar Pogona ili administrator GTDM servera. Dakle, za server se ne zahtijeva izuzetno zahtjevno raunalo pa se time ulaganja u servere smanjuju. Svaki GTDM server pokriva jednu mrenu lokaciju koja ima meusobnu (lokalnu) internu mreu brzine 100 Mbps. Taj kriterij odreuje potreban broj GTDM servera u DP-u. Server raunalo se nikada ne gasi (mogu pristup 0-24 h), stoga je potrebno da bude dobro hlaeno i po mogunosti na UPS-u. Nain organizacije servera (slika 2) Serveri u GTDM-u mogu biti: - Aktivni (dinamiki) - serveri na kojima se odravaju (mijenjaju) podaci - Pasivni (statiki) serveri na kojima se ne mijenjaju podaci, slue samo za pokrivanje mrene lokacije 100 Mbps. Osim toga, jedan server se odabire da bude koordinacijski, a moe se nazvati i glavni. Sustav GTDM-a u DP Elektra Zagreb, na osnovi postojeih intranet brzina, organiziran je pomou 10 servera. Od toga su 7 dinamikih i 3 statika servera: Pogon Zagreb: - 1 dinamiki GTDM server lokacija Krnjavoga (TD - Tehnika dokumentacija) - 3 statika lokacija Gundulieva, lokacija Heinzelova, lokacija Pergoieva. Statiki GTDM server u Gundulievoj je koordinacijski tj. glavni. Preko njega se obavljaju transakcije. Vanjski Pogoni i Pogonski uredi: - 1 dinamiki GTDM server lokacija Pogon Velika Gorica - 1 dinamiki GTDM server lokacija Pogon Zaprei - 1 dinamiki GTDM server lokacija Pogon Samobor - 1 dinamiki GTDM server lokacija Pogon Zelina - 1 dinamiki GTDM server lokacija Pogon Dugo Selo - 1 dinamiki GTDM server lokacija Pogonski ured Sveta Klara. Server pokriva 100 Mbps mrenu lokaciju. Meusobne veze izmeu servera variraju u brzini. Osim klasinog spajanja korisni kih ra unala preko lokalne intranet mree mogue je koristiti i vanjska raunala, pod ime se

Slika 1 - Naini komunikacije unutar GTDM okruenja

Ovako koncipirani GTDM projekti imaju svrhu poveati dostupnost i protok informacija unutar intranet mree kako grakog tako i podatkovnog tipa. Dakle, imaju na prvom mjestu dokument-menagment zadatak. Na taj nain svaki korisnik ima mogunost dobiti informaciju o aktualnom grafikom stanju EEN mree (GIS-topoloki podaci), odnosno informacije o pojedinom elementu EEN mree (TIS-tehniki podaci) u bilo kojem dijelu DP-a. Pritom korisnik moe pozvati razne tipove vezanih dokumenata (DM-baza) za elemente EEN mree. Organiziranje baza dokumenata na GTDM serverima Pogona te izrada TIS VBA-Import-Export modula znatno su poveali koliinu informacija koje se mogu distribuirati putem intranet mree do krajnjeg korisnika. 448

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

podrazumijeva stolna raunala ili laptope koji se povezuju preko analogne ili ISDN linije na intranet mreu DP-a (call-back konekcija). I na njima je odziv vrlo brz, osobito ako se koristi ISDN (64 kB/s). U tom sluaju raunalo preuzima ulogu statikog servera na udaljenoj lokaciji i moe pokrivati lokalnu intranet mreu ako postoji.

Slika 2 - Shematski prikaz organizacije GTDM servera u DP ELEKTRA - Zagreb

2.2 Vrste transakcija izmeu servera Pod modelom transakcija ili transporta podrazumijeva se transfer podataka izmeu glavnog GTDM servera DP-a (koordinacijski server) i ostalih GTDM servera. Korisnik koji pristupa podacima unutar omreja dinamikog servera (server Pogona) pristupa on-line svim GTDM podacima koji se odravaju na tom serveru, a ostalim GTDM podacima DP-a pristupa off-line, osim baza dokumenata kojima se uvijek pristupa on-line. Napravljene su procedure za off-line transporte, odnosno update najsvjeijih informacija najmanje jednom tjedno, to osigurava da se sa svake lokacije unutar intranet mree DP-a moe dobiti prilino aurne GTDM informacije cijelog DP-a. Serveri, izme u ostalog, posjeduju statike i dinamike GTDM podatke. Samo se dinamiki izmjenjuju prilikom transporta. Pod statikim podacima podrazumijeva se npr. skenirane ili vektorizirane kartografske podloge koje se koriste u GIS projektima, takvi se podaci ne transferiraju prilikom transporta. Jednom su pozicionirani na predeniranu lokaciju na svakom od servera i po potrebi se samo nadopunjuju novopristiglim ili auriranim podlogama. Dinamiki podaci su oni podaci koji se svakodnevno auriraju (mijenjaju) na dinamikom (pogonskom) serveru i transferiraju se prilikom off-line transporta. Grupa podataka koji se nalaze na dinamikim (pogonskim) serverima, a ne spadaju u stati ke ili dinamike podatke, su baze dokumenata u svakom Pogonu. Takvi podaci su jedino locirani na serveru dotinog Pogona i pozivaju se prilikom on-line transfera, tj. kod pozivanja dokumenta iz DM baze Pogona.

Glavna off-line procedura sastoji se iz dva transfera. Prvo se izvrava in-transfer (slika 3) to znai da se podaci s dinamikih servera, tj. podaci koji se na njima auriraju, prebacuju na glavni (koordinacijski) server DP-a. Po zavretku in-transfera pokree se out-transfer (slika 4), to znai da se odreeni dinamiki podaci s glavnog (koordinacijskog) servera DP-a transferiraju na svaki od ostalih servera. Koji su to tono podaci prikazati emo na dijagramima koji slijede. Trajanje in i out transfera ovisi o optreenosti mree te o kolini podataka koji se moraju prenositi prilikom transfera. Iz razloga optereenosti mree transporte se obavlja kada je ona manje optereena, tj. iza kraja radnog vremena. Procedure su napisane kao batch programi, pokrene se glavni modul i on obavi predenirane transporte izmeu servera. Nakon izvrenog off-line transporta sve mrene lokacije imaju 100% aurne podatke, aurnost se smanjuje poveanjem vremenskog intervala od prole off-line transakcije. Iz toga proizlazi da se smanjenjem intervala izmeu off-line transakcija poveava aurnost podataka, uz oprez da se prekratkim intervalima ne preoptereti mrea. Sustav zadovoljava jedan tjedni update najsvjeijih informacija (npr. petkom iza 15 h). U sredinama gdje je intenzitet izmjene GTDM podataka rjei moe se obavljati i jednom mjeseno. Potrebno je ponoviti da se bazama dokumenata, koje su prilino u upotrebi, pristupa on-line i na aurnost dokumenata ne utjee uestalost transfera. 2.2.1 Off-line in transfer Dijagram (slika 3) prikazuje transfer dinami kih podataka sa dinamikih GTDM servera Pogona na glavni (koordinacijski) server DP-a. Transfer se obavlja jednom tjedno kad mrea nije optereena. Pod dinamikim se podacima, kao to je ve prije spomenuto, smatra GIS i TIS podatke koji se odravaju na dinamikim GTDM serverima Pogona.

Slika 3 - Grafi ki prikaz protoka i smjera informacija kod in transfera

449

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

2.2.2 Off-line out transfer Dijagram (slika 4) prikazuje transfer podataka s glavnog (koordinacijskog) servera DP-a na ostale GTDM servere (dinamie i statike). Transfer se obavlja po obavljenom in transferu. Na osnovi prioriteta potrebnosti (stupnja aurnosti) odreenih podataka iz drugih dijelova DP-a (Pogona) mogu se denirati intervali i selektibilno napisati nezavisne procedure za svaki od Pogona. Na taj se nain smanjuje koliina transferiranih podataka prilikom svakog out transfera i ubrzava proces.
Slika 5 - Brzinski izbornik intranet aplikacija

3.2 Pozivanje GIS projekata Jedna od glavnih zadaa brzinskog izbornika je pozivanje GIS projekata (slika 6). Pomou njega se moe pozvati ukupno 30 (15) GIS projekata, od kojih je 15 u Autocad i 15 u ArcView GIS okruenju (baziranih na projektima u Autocad-u). Na taj nain korisniku nije potrebno znati gdje su projekti locirani (na kojem serveru), kako ih pokrenuti (kojim softwerom) i jasno je vidljivo to predstavljaju (vrsta GIS projekta i koji Pogon obrauje).

Slika 4 - Grafiki prikaz protoka i smjera informacija kod out transfera

3 BRZINSKI IZBORNIK INTRANET APLIKACIJA 3.1 Koncepcija brzinskog izbornika Brzinski izbornik je intranet aplikacija napravljena u VBA programskom okruenju (slika 5). Namijenjena je za brzo pozivanje GTDM aplikacija, tj. GIS, TIS i DM projekata. Pokree se pomou shortcut-a na desktopu raunala, a locirana je na lokalnom GTDM serveru. Osim pokretanja aplikacija ima zadau da obavi automatska predenirana podeenja korisnikog raunala za rad u GTDM okruenju. Ona se izvravaju prilikom startanja izbornika, ako ve nisu bila prethodno obavljena, odnosno ako je raunalo ve podeeno. Aplikaciju je vrlo lako dopuniti novim modulima i vrlo brzo transferirati na servere zbog male veliine, to rezultira automatskim osvjeavanjem kod svakog korisnika jer se pokree na osnovi shortcut-a sa servera. Moe raditi s neogranienim brojem korisnika. Trenutno je instalirana kod 100-tinjak korisnika unutar intranet mree DP ElektraZagreb (Pogon Zagreb + Vanjski Pogoni), s tendencijom poveanja broja korisnika. 450

Slika 6 - Pozivanje GIS projekata iz brzinskog izbornika

3.3 Rad s bazom dokumenata Pomou brzinskog izbornika vrlo ekasno se pristupa bazi dokumenata u bilo kojem od Pogona unutar DP-a (slika 7). Moe se pristupiti glavnom direktoriju EEN elementa, podirektoriju na osnovi broja elementa, direktno otvoriti dokument odreenog tipa ili dobiti izvjee u kojem svi

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

elementi imaju dokument odreenog tipa a potom ih uzastopno otvarati iz rezultirajueg popisa. Izvjee je mogue pohraniti i u TXT datoteku na disku to korisniku, a posebno administratoru baze dokumenata, znatno olakava evidenciju postojeih dokumenata.

3.4 INFO (HELP) sustav Aplikacija ima integriran HELP (INFO) sustav za pregledavanje pisanih uputa za koritenje GTDM projekata, izvjea sa sastanka GTDM grupe ili dobivanje informacija o nunim podeenjima potrebnim da bi se pomo u izbornika mogli pokretati projekti i aplikacije. INFO i HELP dokumenti se obino nalaze u PDF formatu, ali je mogue za informiranje korisnika upotrijebiti bilo koju vrstu dokumenta (Word, Excel, PPS, TXT) (slika 8). 4 GIS PROJEKTI 4.1 Koncepcija GIS projekata Od GIS projekata je traeno da ispune sljedee zahtjeve napredne intranet aplikacije: - Brzo procesuiranje unutar intranet mree i multikorisniki rad. - Omoguavanje jednostavanog unosa i odravanja GIS (grakih) podataka s mogunou preputanja unosa specijaliziranom GIS okruenju (vanjski GIS editor), tj. uvlaenja podataka iz istog bez znatnijih modikacija. - Jednostavno povezivanje s vanjskim TIS bazama i mogunost naprednog prikazivanja TIS podataka u GIS okruenju (izrada sloenih formi za prikaz). - Pozivanje vezanih dokumenata iz baze dokumenata s jednostavnom nadogradnjom novih EEN elemenata, odnosno novih tipova dokumenata vezanih za iste. - Jednostavnost razmjene podataka izmeu GIS suelja i korisnika. - Mala ulaganja u software te orijentacija na postojee i dostupne CAD i GIS aplikacije. Nakon testiranja postoje ih i dostupnih CAD i GIS aplikacija odlu eno je da se projekti koncipiraju na kombinaciji Autocad (ver. 2000-2002)-> ArcView (ver. 3.2) (slika 9).

Slika 7 - Rad s bazom dokumenata pomou brzinskog izbornika

Slika 8 - Upotreba INFO-HELP sustava unutar brzinskog izbornika

Slika 9 - Shematika organizacije CAD i GIS aplikacija na GTDM serverima unutar intranet mree DP-a

451

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

4.2 Autocad GIS modeli (slika 10) - Napravljena sloena layerska organizacija bazirana na zahtjevima ArcView GIS okruenja - Sistematina blokovska organizacija bazirana na zahtjevima ArcView GIS okruenja - Integrirani svi naponski nivoi (VN, SN, NN i JR SEKCIJE) - Napredna kustomizacija Autocad okruenja primjenom VBA (VISUAL BASIC FOR APPLICATIONS) (slika 11) - Potpuno kustomizirano korisniko suelje - Izra ene sloene forme za zadavanje parametara okruenja - Napredna pretraivanja bazirana na broju EEN elementa - Napredna manipulacija i statistika EEN elemenata - Napredna manipulacija katastarskim podlogama Minimalizacija memorije i poveanje brzine prikaza - Izraene utility i analitike aplikacije (VBA) - Integriran INFO (HELP) sustav.

4.2.1 Napredna kustomizacija Na slici 11 prikazana je napredna kustomiziracija u Autocad GIS okruenju.

Slika 11 - Prikaz napredne kustomiziracije u Autocad GIS okruenju

4.3 Arcview GIS modeli (slika 12) - Napravljena sloena thematska organizacija bazirana na GIS projektu u Autocad-u. - Integrirani svi naponski nivoi (VN, SN, NN i JR SEKCIJE). - Napredna kustomizacija ArcView okruenja primjenom AVENUE programskog alata. - Potpuno kustomizirano korisniko suelje. - Izraene multifunkcionalne letee forme za navigaciju GIS okruenjem. - Izra ene sloene forme za zadavanje parametara okruenja. - Izraene sloene forme i procedure za prikaz pripadajuih TIS podataka EEN elemenata. - Osmiljeno pozivanje vezanih dokumenata iz baze dokumenata na serverima Pogona. - Razraeni modeli ukljuivanja-iskljuivanja kat.podloga raznih mjerila.

Slika 10 - Prikaz kustomiziranih Autocad okruenja Jednopolne i Topoloke sheme Pogona

452

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

- Napredna manipulacija katastarskim podlogama Minimalizacija memorije i poveanje brzine prikaza. - Razraeni modeli prikaza EEN elemenata u raznim rasponima scale-a (zoomiranja). - Napredna pretraivanja bazirana na broju EEN elementa. - Statistika EEN elemenata. - Izrada utility i analiti kih prostornih aplikacija (AVENUE). - Integriran INFO (HELP) sustav.

4.3.1 Pretraivanje, prikaz TIS podataka i pozivanje vezanih dokumenata Kretanje GIS okruenjem je vrlo jednostavno (slika 13). Najlaki nain lociranja traenog EEN elementa je postavljanje grupe kojoj pripada za aktivnu, te potom koritenje nd tool-a za lociranje na osnovi broja(ifre). Kad je element lociran, pomou tool-a za prikaz TIS podataka i tool-a za pozivanje vezanih dokumenata dobivaju se sve potrebne informacije vezane za dotini element.

Slika 13 - Prikaz naina pretraivanja, prikaza TIS podataka i pozivanja vezanih dokumenata

4.3.2 Funkcionalnosti GIS projekata Slika 14 prikazuje neke od funcionalnosti ArcView GIS projekata. Na ovom se mjestu moe istaknuti mogunost provoenja sloene TIS analize putem integriranog Query alata (slika 15). Po obavljenoj analizi dolazi do grake selekcije EEN elemenata kao rezultata analize, te istodobne selekcije istih elemenata opisanih u TIS tabelama. Takva selekcija se moe potom exportirati u lokalnu jpg-datoteku ili DBF-datoteku za dodatne analize i obrade.

Slika 12 - Prikaz kustomiziranih ArcView okruenja Jednopolne i Topoloke sheme Pogona

Slika 14 - Neke funkcionalnosti ArcView GIS projekata

453

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

Slika 15 - Primjer jednostavne Query analize sa exportom rezultirajuih podataka u vanjski DBF file

4.3.3 Aplikativna rjeenja Programsko okruenje bazirano na Avenue alatu omoguuje izradu mnogobrojnih GIS (prostornih) i TIS analiza. Slika 16 prikazuje jednu od moguih TIS analiza proizalu iz potreba korisnika prilikom prelaska Pogona na 20kV napon (prikaz jednopolne sheme SN mree na osnovi stupnja izolacije pojednih EEN elemenata).

5 TIS PROJEKTI VBA IMPORT-EXPORT MODUL 5.1 Koncepcija TIS projekata Kako bi GIS suelje moglo do kraja obaviti svoju zadau: Pomou topolokih podataka, koji se kreiraju u GIS okruenju, i tehnikih podataka (TIS) koji se najee nalaze u odvojenom TIS okruenju, prikazati korisniku ono to on od njega i oekuje te napraviti itav niz prostornih i TIS analiza, mora mu servirati TIS informacije. Zbog raznovrsnih TIS okruenja koja egzistiraju napravljen je VBA Import-Export modul koji priprema TIS podatke za GIS okruenje bez obzira na format zapisa TIS informacija. TIS podaci se na taj nain pripremaju u VBA-TIS okruenju i serviraju u obliku organiziranih DBF tablica u ArcView GIS okruenje (slika 17). 454

Slika 16 - Aplicirana TIS analitika unutar GIS okruenja

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

njihova veliina, odosno izbjegne potencijalno uvanje nul podataka. Mogue je selektivno zadavati, kako opseg ulaznih tako i opseg izlaznih TIS podataka ovisno o dijelu podataka koji je auriran.

Slika 17 - Uloga i karakteristike VBA Import-Export modula

5.2 Editiranje (unos) podataka u vlastitom okruenju VBA-TIS modul je prvenstveno namijenjen za pripremu (serviranje) podataka za GIS okruenje, ali ima i mogunost unosa podataka u vlastitom okruenju (TIS-editor) (slika 18). Najee se unos podataka pomou integriranog TIS editora obavlja kao prijelazna faza do implementacije Oracle TIS baze na nivou cijelog DP-a. VBA-TIS modul koncipiran je na podacima jednog Pogona i kao takav nezavisan od drugih Pogona DP-a.

Slika 19 - Import i Export procedure unutar VBA-TIS modula

6 DOKUMENT-MENAGMENT PROJEKTI 6.1 Koncepcija dokument-menagment projekata Vie tipova dokumenata egzistira u dokumentaciji svakog Pogona. Znatan dio dokumentacije je u analognom obliku uz postojanje dijela novije dokumentacije i u digitalnom obliku, veinom netipizirano i neorganizirano. Stoga, kvalitetna intranet organizacija baze dokumenata i digitializiranje tehnike dokumentacije moe omoguiti pristup korisnicima intranet mree DP-a bazi dokumenata u digitalnom obliku (slika 20). To omoguuje uvid u potojee dokumente putem raunalne mree i znatno skrauje vrijeme potrebno za prikupljanje iste u analognom obliku.

Slika 18 - Editiranje(unos) TIS podataka u vlastitom okruenju VBATIS modula

5.3 Import-export procedure Koriste se za pripremu TIS podataka za GIS okruenje (slika 19). Ukoliko je unos podataka unutar VBA-TIS modula ne koristi se procedura za import. Export procedure kreiraju DBF tablice tako organizirane da se minimizira

Slika 20 - Naini pristupa bazi dokumenata koja je locirana na GTDM serveru Pogona

455

Autocad GIS editor

ArcView GIS aplikativno okruenje

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

7.2 TIS baza vanjski TIS editor GTDM aplikacije mogu kreirati TIS podatke u vlastitom TIS okruenju ili uvlaiti gotove TIS podatke iz vanjskog TIS editora. GTDM projekti su koncipirani po Pogonima tako da svaki Pogon odrava svoj TIS projekt i kao takvi funkcioniraju nezavisno (slika 25). U sluaju da se podaci odravaju u vanjskom TIS editoru (slika 26), VBA Import-Export modul okruenje sadri procedure za uvlaenje podataka EEN elemenata koji se ele prenijeti iz vanjskog okruenja, njihovo preoblikovanje prema predeniranoj strukturi i export (pripremu) za GIS okruenje. Procedure je mogue jednostavno modicirati i nadopunjavati novim elementima ili prilago avati postojee izmijenjenom obliku podataka. Uvlaenje predeniranih podataka iz vanjskog TIS editora vri se off-line, npr. jednom tjedno, u skladu s koncepcijom GTDM projekata koje navedena aurnost zadovoljava (slika 27).

8 ZAKLJUAK GTDM aplikacije pokazuju svakim danom svoju opravdanost i nunu potrebu koritenja unutar intranet mree DP Elektra Zagreb. Proizale su iz tenje za poveanjem dostupnosti i protoka informacija unutar intranet mree DP-a. Rade samostalno ili u simbiozi sa drugim GIS i TIS aplikacijama koje se mogu pojaviti u raznim okruenjima pojedinih Pogona, odnosno DP-ova. Prilago ene su pogonskoj, odnosno mrenoj intranet organizaciji kakva vlada u DP-ima unutar HEP-a, karakterizirana relativno malim mrenim brzina izme u glavnog Pogona i vanjskih Pogona. Osnova GTDM aplikacija je razvijanje naprednih intranet rjeenja za zahtjevnije intranet korisnike, tj. pokrivanje podruja primjene gdje se smatra da jo nema implementiranih kvalitetnih rjeenja u HEP-u i srodnim komunalnim okruenjima. Kao idealno rjeenje namee se sredinama (DP-ima ili nezavisnim Pogonima unutar HEP-a) koje kreu od nule sa razvojem GIS, TIS i DM projekata. Trai relativno mala ulaganja u software i hardware s obzirom na rezultate koje daje u relativno kratkom vremenu. U drugoj fazi razvoja projekata doputa upotrebu sloenijih vanjskih GIS i TIS editora, koji meutim trae znatnija ulaganja u software, hardware i poveanje brzine intranet mree. S druge strane, omoguuju sredinama koje ve imaju donekle razvijene GIS i TIS sustave, dohvat GIS i TIS informacija od strane veeg broja korisnika pomou uobiajenih CAD-GIS i TIS alata. Time se izbjegava izoliranost GIS i TIS baza na mali broj raunala i samo odabrane korisnike, odnosno zatvorenost unutar jedne sloene platforme kojoj je teko pristupiti klasinom intranet korisniku. LITERATURA

Slika 25 - Kombinacija odravanja TIS baze u vlastitom VBA TIS editoru i importa TIS podataka izvana

Slika 26 - Preputanje kompletnog odravanja TIS baze vanjskom TIS editoru

>1@ >2@ >3@ >4@ >5@

ArcView GIS, The Geographic Information System for Everyone - ESRI Avenue Customization and Application Development for ArcView - ESRI ArcView Dialog Designer, Using the ArcView Dialog Designer - ESRI Getting to Know ArcView GIS, Discover the world of desktop mapping and GIS - ESRI JOHN WALKENBACH, Excel for windows, Napredne tehnike programiranja (VBA - Visual Basic for Applications) - ZNAK GUY HART-DAVIS, VBA 6, Mastering (Learn programming with VBA to automate your work) - SYBEX KEN GETZ, MIKE GILBERT, VBA DEVELOPER'S HANDBOOK, Second Edition (The Essential VBA

>6@ >7@ Slika 27 - Uloga GTDM aplikacija u integriranom GIS/TIS sustavu

457

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

Develompent Reference, Writen by the Experts) SYBEX >8@ ANDREJA PREVAREK, AutoCAD u profesionalnoj primjeni, Programiranje, ZNAK

GIS, TIS AND DOCUMENT MANAGEMENT APPLICATION (GTDM) IN INTRANET NETWORK OF DPS Specific surroundings of GIS, TIS and Document Management Type (different kinds of existing programming surroundings), operation organization (one main operation and external operations) as well as the speed of computer intranet network has resulted in the need of a specific programming package (GTDM) that would perform successfully the tasks requested. An important characteristic of GTDM is that it does not take only its GIS and TIS solutions but it can adapt to the surroundings, i.e. take data from them based on the IMPORT-EXPORT module and offer an intranet solution to the computer network user of the distribution region (DP), which is also the basic intention of GTDM. Despite that, GTDM includes the possibility of GIS and TIS data maintenance (GIS and TIS editor) and it can work independently. This makes it transparent and suitable for different surroundings found in many DPs. ANWENDUNGEN VOM GIS, TIS UND DOKUMENTMANAGEMENT IM EIGENEN KOMMUNICATIONSNETZ (INTRANET) EINES VERSORGUNGSBEREICHES Arteigene Umgebung nach Gis, Tis und DokumentManagement*) -Modell (es bestehen mehrere verschiedene

Programm-Umgebungen). Die Betriebsorganisation und die Arbeitsleistung des Intranetnetzes haben die Notwendigkeit gebracht ein arteigenes, leistungsfhiges Programpaket GTDM*) zu schaffen. Es ist wichtig, da ein GTDM nicht auf eigene GIS- und TIS- Lsungen dringt, sondern auch auf andere Umgebungen anpassungsfhig ist, d.h. aus denen ber dem IMPORT- EXPORT Modul Daten bernehmen und dem VersorgungsbereichsNutzniesser des Intranet-Rechnerverbundes eine Lsung darbieten zu knnen, was brigens Grundbestimmnug des GTDM ist. Dem gegenber, hat GTDM innerlich die Mglichkeit der Aufrechterhaltung der DIS- und TIS- Daten (einen entsprechenden Editor) und kann autonom die Aufgaben lsen. Dadurch wird er fr verschiedenartige in zahlreichen Betriebsbereichen zu findende Umgebungen, durchschaubar und anpassungsfhig, *) Abkrzungen aus dem englischen: -GIS = Generation Investment Study = Untersuchungen des Kapitalanlegens in Erzeugungsanlagen. -TIS = Transmission Investment Study = Untersuchungen des Kapitalanlegens in bertragungsanlagen. -GTDM = GIS, TIS, Dokument-Management = DokumentenVerwaltung im Bereich der Erzeugung und bertragung. Naslov pisca: Neven Jei dipl.ing.el. HEP Distribucija d.o.o. - DP Elektra Zagreb Odjel za Poslovnu Informatiku Odsjek za Programiranje i projektiranje Gundulieva 32, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2005-05-09

458

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

STATIKA ANALIZA PRIKLJUKA NOVIH GENERATORA HE ZAKUAC NA EES

Mr. sc. Davor BAJS - prof. dr. sc. Matislav MAJSTROVI - mr. sc. Goran MAJSTROVI, Zagreb
UDK 621.316.72:517.1 PRETHODNO PRIOPENJE U lanku se opisuju rezultati statikih analiza (izmjenini tokovi snaga, analize sigurnosti prema n-1 kriteriju) prikljuka generatora HE Zakuac na EES (prijenosnu mreu) nakon rekonstrukcije, modernizacije i obnove hidroelektrane koja se priprema. Analize su provedene u vie moguih varijanti prikljuka generatora HE Zakuac na pojedine naponske razine (220 kV i 110 kV). Rjeenje prikljuka promatrano je s aspekta sigurnosti plasmana proizvodnje u mreu te mogunosti sudjelovanja generatora u usluzi regulacije jalove snage i napona. Kljune rijei: analize sigurnosti, regulacija jalove snage i napona, rekonstrukcija, statike analize

UVOD

Izvedena koncepcija vodoprivrednog i energetskog iskoritenja ireg sliva rijeke Cetine rezultirala je izgradnjom nekoliko znaajnih vienamjenskih proizvodnih objekata i postrojenja te pripadnih akumulacijskih jezera u vodotoku rijeke Cetine za potrebe EES-a Hrvatske [1]. Najznaajnija od njih svakako je HE Zakuac u kojoj se iskoritava najvei dio energetskog potencijala rijeke Cetine. Preostali energetski potencijal iskoritava se u HE Perua, HE Orlovac, RHE Buko Blato, HE ale i HE Kraljevac. Budui da je gradnja navedenih hidroelektrana ostvarena u razdoblju izmeu 1912. godine (HE Kraljevac) i 1989. godine (HE ale) neka postrojenja nuno je rekonstruirati, modernizirati i obnoviti. Trenutano se rekonstruiraju, moderniziraju i obnavljaju HE Perua i HE Zakuac. HE Zakuac e nakon obnove biti opremljena predvidivo s etiri generatora 135 MW (ukupno 540 MW), a HE Perua s dva generatora 30,6 MW (ukupno 61,2 MW) [2]. Hidroelektrane na Cetini su prikljuene na elektroenergetski sustav RH dalekovodima 220 kV i 110 kV naponske razine. Njihova proizvodnja (snaga i energija) ovisna je o raspoloivosti vode i potrebama elektroenergetskog sustava. Radne toke agregata u hidroelektranama trebaju biti denirane tako da se postigne optimalno iskoritavanje raspoloive vode u razmatranom vremenskom horizontu. Na osnovi dispeerskih iskustava moe se konstatirati da prikljuak pojedinih hidroelektrana (Zakuac, ale) u pojedinim moguim pogonskim stanjima ne omoguava

siguran plasman ukupne snage (proizvodnje) hidroelektrane. Glavni uzrok tomu su promijenjene elektroenergetske okolnosti u odnosu na stanje kada je prikljuak izveden (HE Zakuac), ali i sama koncepcija prikljuka (HE ale). U nastavku se opisuje postojee rjeenje prikljuka HE Zakuac na EES (prijenosnu mreu), model EES-a na kojemu su obavljena ispitivanja tokova snaga i (n-1) sigurnosti, varijante prora una, rezultati ispitivanja, odre uju se potrebna poja anja mree i uspore uju procijenjene investicije u mreu nune za siguran plasman proizvodnje HE Zakuac. 2 POSTOJEE RJEENJE PRIKLJUKA HE ZAKUAC NA EES HE Zaku ac se trenuta no sastoji od etiri glavne proizvodne jedinice ukupne nazivne snage glavnih generatora 540 MVA. Nazivna snaga dva agregata iznosi 2x120 MVA (HE Zakuac 1), a preostala dva 2x150 MVA (HE Zakuac 2). Instalirana djelatna snaga generatora grupe 2x120 MVA iznosi 2x108 MW, a grupe 2x150 MVA iznosi 2x135 MW, to daje ukupnu instaliranu djelatnu snagu hidroelektrane od 486 MW. Nazivni faktor snage svih generatora iznosi cos = 0,9. Dva su generatora, po jedan iz svake grupe agregata (120 MVA + 150 MVA), prikljuena na 110 kV naponsku razinu, a preostala dva agregata na 220 kV naponsku razinu (slika 1). Nazivni napon svih generatora iznosi 16 kV, a sa sabirnicama 110 kV, odnosno 220 kV povezani su blok transformatorima prijenosnih omjera 16/121 kV i 16/242 459

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Tablica 1 - Osnovni podaci prikljunih dalekovoda HE Zakuac Dalekovod 220 kV HE Zakuac TS Konjsko HE Zakuac TS Bilice HE Zakuac TS Mostar 110 kV HE Zakuac TS Meterize 1** HE Zakuac TS Meterize 2** HE Zakuac TS Meterize 3 HE Zakuac TS Dugi Rat 1 HE Zakuac TS Dugi Rat 2 HE Zakuac TS Kraljevac 1** HE Zakuac TS Kraljevac 2** * ** *** podaci PrP Split trojka dvosistemskog voda prema aktualnom podeenju zatite Duljina (km) 24,8 75 99,3 20 20 18,5 5,2 5 14,9 14,9 Materijal i presjek vodia Al/ 360/57 mm2 Al/ 360/57 mm2 Al/ 360/57 mm2 Al/ 240/40 mm2 Al/ 240/40 mm2 Al/ 150/25 mm2 Cu 95 mm2 Al/ 150/25 mm2 Al/ 240/40 mm2 Al/ 240/40 mm2 Al/ 240/40 mm2 Al/ 240/40 mm2 Nazivna (termika) struja (A)* 800 (720 A***) 800 (780 A***) 800 (780 A***) 645 645 400 380 645 645 645 Godina izgradnje 1961. 1961. 1957. 1985. 1985. 1957. 1961./80./89. 1971. 1990. 1990.

kV. Blok transformatori nisu izvedeni kao regulacijski, odnosno ne postoji mogunost promjene prijenosnog omjera blok transformatora. Dozvoljena odstupanja napona generatora kreu se u rasponu -5 % Un do +10 % Un za sve generatore. Izmeu sabirnica 220 kV i 110 kV nalazi se mreni transformator (tri jednofazna transformatora snage 3x33,3 MVA) ukupne snage 100 MVA. Prijenosni omjer mrenog transformatora u HE Zakuac iznosi 231/115/10,5

kV, uz mogunost automatske regulacije prijenosnog omjera s 12 regulacijskih stupnjeva i 1,35 %-nu promjenu napona po svakom regulacijskom stupnju (ukupan opseg regulacije iznosi 16,2 %). Regulacijska preklopka se nalazi na 110 kV strani. U praksi se ne koristi automatska regulacija, a preklopka je blokirana u srednjem poloaju (231/115 kV).

Slika 1 - Osnovna jednopolna shema postrojenja HE Zakuac

460

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Postrojenje 220 kV povezano je s ostatkom EES-a preko tri dalekovoda (Konjsko, Bilice, Mostar) duljina 25 km, 75 km te 99 km redom. Svi vodii izvedeni su od Al/ 360/57 mm2 dozvoljene maksimalne struje u normalnom pogonu Imax = 720 do 800 A (prema podeenju zatite). Izuzev dva generatorska polja te spojnog i mjernog polja, postrojenje se sastoji jo od sedam 220 kV polja od kojih su etiri polja rezervna. Osnovne podatke prikljunih 220 kV dalekovoda HE Zakuac prikazuje tablica 1. Postrojenje 110 kV povezano je s ostatkom EES-a preko sedam dalekovoda (Meterize dva DV, Dugi Rat dva DV, Kraljevac) duina 20/18,5 km, 5 km te 15 km redom, od kojih su dva dalekovoda (Meterize, Kraljevac) dvosistemska. Veina prikljunih DV 110 kV izvedeno je vodiima standardnog presjeka Al/ 240/40 mm2, dozvoljene maksimalne struje u normalnom pogonu Imax = 645 A, osim jednosistemskog voda prema TS Metrize (Al/ 150/25 mm2, Imax = 400 A) i dionice jednog voda prema TS Dugi Rat (Cu 95 mm2, Al/ 150/25 mm2, Imax = 380 A). Izuzev dva generatorska polja te spojnog i mjernog polja, postrojenje se sastoji jo od osam 110 kV polja od kojih je jedno polje rezervno. Dozvoljena termika struja za odreeni tip i presjek vodia denira se za temperaturu okoline od +40 C, kao najvea dozvoljena struja koja trajno moe tei vodom, a da budu zadovoljeni sigurnosni propisi o dozvoljenom provjesu vodia i ne budu ugroeni vodii prekomjernim zagrijavanjem. Stvarno zagrijavanje vodi a i njegov provjes ovise i o klimatskim uvjetima (temperatura okoline, smjer i brzina vjetra, i dr.) i stanju vodia (dosadanji pogon, naprezanja zbog leda i dr.) pa se u svijetu sve vie koristi postupak dinamikog odreivanja termike struje, odnosno prijenosne moi, kao vremenski promjenljive maksimalne struje koja trajno moe tei kroz vodi. Osim toga potrebno je istaknuti da se pri prolazu struje vee od maksimalno dozvoljene trajne vrijednosti vodi nee odmah zagrijati iznad maksimalno dozvoljene temperature, pa se esto denira i maksimalna struja koja kratkotrajno moe preopteretiti vodi, najee u rasponu do 0,5 do 2 h. Kratkotrajno dozvoljena maksimalna struja vea je za 10 % - 20 % u odnosu na termike vrijednosti. U HOPS-

u se koristi samo jedna vrijednost (Imax, It) za dozvoljena trajna optereenja voda bez obzira na temperaturu okoline, klimatske uvjete i trasu vodia, pa se u provedenim analizama potivao taj princip. Statistiku neraspoloivost (h/godinje) i vjerojatnost ispada (%/godinje) prikljunih dalekovoda HE Zakuac prikazuju tablice 2 i 3, a ukupan broj zastoja tih vodova (1/ godinje) tablica 4 [3]. Podaci navedeni u tablici 2 odnose se na prisilne i planirane zastoje pa je vjerojatnost ispada vea nego to bi bila da se promatraju samo prisilni zastoji to je sluaj prikazan u tablici 3. Ukupna prosje na neraspoloivost u razdoblju od 1995. do 2001. prikljunih 220 kV vodova HE Zakuac kretala se izmeu 4,4 % (Zakuac Konjsko) do 5,1 % (Zakuac Mostar i Zakuac Bilice). Ukupna prosjena neraspoloivost tih vodova radi prisilnih zastoja (sluajni ispadi) iznosila je izmeu 0,8 % (Zakuac Konjsko i Zakuac Bilice) te 1,4 % (Zakuac Mostar). Ukupna prosje na neraspoloivost u razdoblju od 1995. do 2001. prikljunih 110 kV vodova HE Zakuac kretala se izmeu 0,4 % (Zakuac Kraljevac 1) do 2,2 % (Zakuac Meterize 3). Ukupna prosjena neraspoloivost tih vodova radi prisilnih zastoja (sluajni ispadi) iznosila je izmeu 0 % (Zakuac Kraljevac) te 1,4 % (Zakuac Meterize 3). Osim ukupnog vremena unutar koje je neki vod neraspoloiv, vaan podatak za ocjenu pouzdanosti voda je i broj njegovih ispada. Openito moemo zakljuiti da pouzdanost prikljunih vodova svih HE na Cetini karakteriziraju mala vremena neraspoloivosti vodova, ali poveani broj ispada (starost, nepovoljni klimatski uvjeti). Promatrajui podatke iz tablica 2 do 4 moemo primijetiti generalno visoku raspoloivost prikljunih 220 kV i 110 kV vodova HE Zakuac s obzirom na prisilne zastoje, promatrano u 6-godinjem razdoblju do 2001. godine, ali relativno veliki prosjeni broj ispada godinje. Planirani zastoji pri tom nisu od presudnog znaenja budui da e se takvi zastoji planirati onda kada se ne predvia visok angaman relevantne hidroelektrane pa nee doi do preljeva vode radi nemogunosti mree da preuzme proizvodnju hidroelektrane.

Tablica 2 - Neraspoloivost prikljunih vodova HE Zakuac radi prisilnih i planiranih zastoja

461

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Tablica 3 - Neraspoloivost prikljunih vodova HE Zakuac radi prisilnih zastoja

Tablica 4 - Ukupan broj prisilnih i planiranih zastoja prikljunih vodova HE Zakuac

Tijekom 2001. godine u HEP Direkcija za prijenos sastavljeno je izvjee o stanju VN postrojenja u njihovoj nadlenosti [5]. Objekti prijenosne mree, kandidati za zamjene i rekonstrukcije (ZiR), svrstani su u tri grupe prioriteta (P1, P2 i P3) pri emu grupa P1 predstavlja objekte s visokom (trenutnom) potrebom ulaganja u zamjene i rekonstrukcije. U svezi s prikljunim dalekovodima HE Zakuac procijenjeno je slijedee: - DV 110 kV Zakuac Meterize 3 svrstan je u najviu grupu prioriteta za ZiR (P1) s procjenom ukupnog ulaganja u zamjene stupova i vodia u iznosu od 700 000 .

U tablici 1 navedene su godine ulaska u pogon prikljunih vodova HE Zakuac. Prema [4] oekivana ivotna dob elektrikih komponenti nadzemnih vodova iznosi 46 15 godina. U odnosu na oekivanu ivotnu dob elektrikih komponenti primjeujemo da je vodu 220 kV Zakuac Mostar 2003. godine istekla oekivana ivotna dob, isto kao i 110 kV vodu Zakuac Meterize 3. Korelacija izmeu starosti voda i prosjene neraspoloivosti vidljiva je iz tablica 2 i 3 budui da upravo ovi vodovi imaju najvee neraspoloivosti radi prisilnih i planiranih zastoja. U 2007. godini oekivana ivotna dob istjee vodovima 220 kV Zakuac Bilice i Zakuac Konjsko te vodu 110 kV Zakuac D. Rat. Bitan vod za plasman proizvodnje HE Zaku ac je i DV 2x110 kV Meterize Vrboran sagraen 1969. godine (istek oekivane ivotne dobi 2015. godine). Transformator 220/110 kV u HE Zakuac puten je u pogon 1961. godine pa uz oekivanu ivotnu dob od 42 godine [4] moemo izraunati da se 2003. godine i on nalazio na kraju oekivane ivotne dobi. Iako je prosjena raspoloivost svih prikljunih dalekovoda HE Zaku ac u razdoblju od 1995. do 2001. godine bila relativno visoka, moemo o ekivati pove anu neraspoloivost vodova kojima istjee ili se nalaze blizu oekivane ivotne dobi (svi 220 kV vodovi, DV 110 kV Zakuac Meterize, DV 110 kV Zakuac Dugi Rat 1). 462

- DV 220 kV Zakuac Mostar, DV 220 kV Zakuac Bilice i DV 220 kV Zakuac Konjsko svrstani su u srednju grupu prioriteta (P2) s potrebom ulaganja 863 000 u zamjenu zatitnog ueta i vodia na DV Zakuac - Mostar, 350 000 u zamjenu porculanskih izolatora na vodu Zaku ac Bilice te 50 000 u zamjenu porculanskih izolatora na vodu Zakuac Konjsko. - DV 110 kV Zakuac Dugi Rat 1, DV 2x110 kV Zakuac Meterize i DV 2x110 kV Zakuac Kraljevac svrstani su u srednju grupu prioriteta (P2) za ZiR sa ulaganjima u iznosu od 313 000 u zamjene zatitnog ueta, vodia i porculanskih izolatora na vodu prema Dugom Ratu, 125 000 u zamjene zatitnog ueta i vodia na vodu prema Meterizama, te isti iznos u istu svrhu za vod prema Kraljevcu. Osim prikljunih vodova u istom je izvjeu sagledano i stanje oblinjih postrojenja 110 kV. Potreba potpune rekonstrukcije sabirnikih sustava 110 kV (bitnih za plasman proizvodnje HE Zaku ac) predvi ena je u sluajevima TS 110/35 kV Kraljevac (izgraena 1955. godine) i TS 110/35 kV Meterize (izgraena 1955. godine), dok je za 110 kV sabirniki sustav TS 110/35 kV Dugi Rat (izgraen 1955. godine) napomenuta potreba rekonstrukcije jednog dijela postrojenja (preostali dio je rekonstruiran 2000. godine).

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

3 MODEL EES RH I SUSJEDNIH SUSTAVA 3.1 Postavljanje modela i verikacija EES Hrvatske u baznom pogonskom stanju modeliran je u PSS/E formatu, kao dio cjelokupne mree UCTE. Model se sastoji od 400 kV, 220 kV i 110 kV vodova i transformatora koji povezuju razliite naponske razine. Elektrane su modelirane kao grupe generatora i blok transformatora, pri emu su generatorske sabirnice modelirane kao PV vorita. Tereti su modelirani na 110 kV naponskoj razini, a vorovi tereta modelirani su kao vorovi konstantne snage (PQ vorovi). Detaljno modelirana prijenosna mrea Hrvatske elektroprivrede smjetena je unutar sveobuhvatnog modela cijelog UCTE sustava od Portugala do Grke s naponskim razinama 400 kV i 220 kV. Cjelokupni model UCTE-a koriten u ovoj analizi sastoji se od 3 276 sabirnica, 4 885 grana, 822 agregata i 1 641 optereenja. Modelirane su 23 europske drave ukupnog djelatnog optereenja 277 588 MW. Mrea veeg dijela UCTE sustava modelirana je prema slubenim podacima i godinjim izvjeima UCTE-a. Postavljanje i verikacija modela EES-a Hrvatske izvreni su s obzirom na zabiljeeno pogonsko stanje (bazno stanje) karakteristi no po maksimalnom optere enju EES-a za studeni 2002. godine. Prema podacima iz HOPS-a, preuzetim iz programskog sustava DAM (Dispeerska analiza mrea), maksimalno optereenje u studenom 2002. godine odnosi se na datum 8. 11. u 1730 h. Ukupno optereenje EES-a tada je iznosilo 2 259 MW u sumarnom izvjeu, odnosno 2 241 MW kao suma optereenja vorova u proraunu tokova snaga. Bilanca EES-a Hrvatske u promatranom stanju 2002-11-08 bila je sljedea: Proizvodnja 2 098 MW Optereenje 2 259 MW Gubici 36 MW Uvoz 99 MW Razmjene sa susjednim sustavima bile su kako slijedi: UCTE BiH Uvoz 865 MW Uvoz 193 MW Izvoz 789 MW Izvoz 70 MW Razmjena 76 MW Razmjena 123 MW U razmatranom pogonskom stanju u pogonu je bio jedan agregat HE Zakuac 1 i davao je 82 MW u mreu. Oba agregata HE Zakuac 2 bila su angairana s ukupno 214 MW (96 MW + 118 MW). HE Orlovac je davala 146 MW, HE Perua 19 MW, HE ale 23 MW a HE Kraljevac 2 MW. Ukupan angaman HE na Cetini iznosio je 486 MW. EES Hrvatske nije preuzimao proizvodnju NE Krko. Verifikacija modela izvrena je usporedbom rezultata prorauna tokova snaga na modelu za studeni 2002. godine i rezultata tokova snaga za 2002-11-08T17:30 (DAM). Najvea se odstupanja tokova djelatne snage kreu u granicama do 27 MW na interkonektivnim vodovima (DV 400 kV Melina Divaa), odnosno u granicama do

24 MW na internim 400 kV vodovima (Melina RHE Velebit), do 7 MW na internim 220 kV vodovima (Mraclin Sisak, Melina Pehlin 1), te do oko 6 MW na 110 kV vodovima. Najvea odstupanja tokova djelatne snage kroz transformatore 400/x i 220/x kV kreu se u granicama do 14 MW (TS 400/110 kV RHE Velebit). Razlike izmeu estimiranih i izraunatih vrijednosti napona kreu se u granicama do 4 kV u 400 kV mrei (RHE Velebit) te do 1 kV u 110 kV mrei. Na osnovi usporedbe tokova snaga ocijenjeno je da model zadovoljava za obavljanje analiza iji su rezultati opisani u nastavku. Svi modeli na kojima se dalje obavljaju analize izvedeni su iz opisanog modela. 3.2 Varijante prorauna Prora uni su izvreni za vie varijanti stanja EES-a Hrvatske s obzirom na: 1 Promatrani vremenski presjek 2010. godina (novi agregati u HE Zaku ac i HE Perua). 2 Optereenje EES-a 2a) visoka zimska optereenja (Pmax zima), 2b) niska zimska optereenja (Pmin zima), 2c) visoka ljetna optereenja (Pmax ljeto), 2d) niska ljetna optereenja (Pmin ljeto), 3 Angaman HE na Cetini 3a) karakteristian angaman u stanju ekstremno vlane hidrologije, 3b) maksimalan angaman svih HE na Cetini, 3c) maksimalan angaman HE Zakuac u odnosu na angaman zadan pod 3a. 4 Prikljuak generatora HE Zakuac nakon rekonstrukcije 4a) dva generatora prikljuena na 220 kV, dva generatora na 110 kV naponsku razinu, 4b) tri generatora prikljuena na 220 kV, jedan generator na 110 kV naponsku razinu, 4c) sva etiri generatora prikljuena na 220 kV naponsku razinu. Daljnje varijante prorauna vezane su za raspoloivost pojedinih grana EES-a (posebno priklju nih vodova HE Zakuac). S obzirom na raspoloivost grana EES-a razmatraju se sljedea stanja: a) sve grane prijenosne mree raspoloive (n) b) jedna grana mree neraspoloiva (n-1) Nadalje je pretpostavljeno sljedee: Vrno optereenje za 2010. godinu nastupa zimi i iznosi 3 171 MW [6]. - razina niskog zimskog optereenja u 2010. godini iznosi 60 % maksimalnog zimskog optereenja, - razina visokog ljetnog optereenja u 2010. godini iznosi 90 % maksimalnog zimskog optereenja, - razina niskog ljetnog optereenja u 2010. godini iznosi 40 % maksimalnog zimskog optereenja. Angamani HE na Cetini za razmatrane varijante prorauna prikazani su tablicama 5 i 6. Inicijalno stanje odnosi 463

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

se na karakteristian angaman pri ekstremno vlanoj hidrologiji. Pretpostavka autora je da se ukupna snaga hidroelektrana na Cetini, ovisno o njihovom angamanu, rasporeuje na pojedine agregate kako je prikazano tablicama 7 i 8. U tablicama se takoer nalaze podaci o maksimalnoj (naduzbuda) i minimalnoj (poduzbuda) jalovoj snazi koju svaki pojedinani agregat moe dati za zadanu razinu djelatne snage pri nominalnom naponu na generatorskim sabirnicama, a prema pogonskim kartama generatora. Tamo gdje je to poznato modelirana su aktualna podeenja limitera poduzbude (HE Zakuac 2, HE Perua, HE ale, HE Kraljevac). Maksimalna jalova snaga u naduzbudi pri maksimalnoj djelatnoj snazi generatora ograniena je na iznose do 0,9 Qmax budui da se strojevi u praksi nikada ne optereuju prividnom snagom.
Tablica 5 - Angaman HE na Cetini u inicijalnom stanju i maksimalan angaman 2010. godine HE Perua Orlovac Zakuac Kraljevac ale UKUPNO Angaman (MW) Inicijalno Maksimalno 35 61,2 210 237 430 540 17 41,6 35 40,8 727 920,6

Tablica 8 - Raspodjela ukupne snage hidroelektrana na Cetini na pojedine agregate i granice angamana jalove snage za maksimalan angaman 2010. (920,6 MW ukupno) HE Perua 35 MW Orlovac 210 MW Zakuac 110 215 MW Zakuac 220 215 MW Kraljevac 17 MW ale 35 MW Generator g1 (34 MVA) g2 (34 MVA) g1 (83 MVA) g2 (83 MVA) g3 (83 MVA) g1 (170MVA) g3 (150MVA) g2 (170 MVA) g4 (150 MVA) g1 (26 MVA) g2 (26 MVA) g1 (24 MVA) g2 (24 MVA) P (MW) 30,6 30,6 79 79 79 135 135 135 135 20,8 20,8 20,4 20,4 Qmax (Mvar) 13 13 23 23 23 99 59 99 59 14 14 11 11 Qmin (Mvar) -13 -13 -22 -22 -22 -92 -18 -92 -18 0 0 -6 -6

3.3 Opis modela Modeli EES-a Hrvatske za visoka i niska zimska i ljetna optereenja 2010. godine temelje se na istraivanjima provedenim u dosadanjim studijama razvoja prijenosne mree. Karakteristike modela su sljedee: optereenja vorova u EES-u Hrvatske modelirana su na 110 kV naponskoj razini, EES Hrvatske uravnoteen osim u stanju niskih ljetnih optereenja i maksimalne proizvodnje HE na Cetini kada se izvozi 130 MW u Sloveniju, vrno optereenje EES-a u iznosu od Pmax zima 2010 = 3 171 MW, smanjenje optereenja za 40 % na modelu niskog zimskog optereenja (Pmin zima 2010 = 1 903 MW) u odnosu na model visokog zimskog optereenja (raspodijeljen proporcionalno na vorove 110 kV), smanjenje optereenja za 10 % na modelu visokog ljetnog optereenja (Pmax ljeto 2010 = 2 854 MW) u odnosu na model visokog zimskog optereenja (raspodijeljen proporcionalno na vorove 110 kV), smanjenje optereenja za 60 % na modelu niskog ljetnog optereenja (Pmin ljeto 2010 = 1 268 MW) u odnosu na model visokog zimskog optereenja (raspodijeljen proporcionalno na vorove 110 kV), EES Hrvatske preuzima polovicu proizvodnje NE Krko (338 MW) to vrijedi i za zimska i za ljetna optereenja, u EES-u Hrvatske nove KTE snage 250 MW na lokacijama postojeih TE Sisak te TETO i PTE Osijek, u pogonu novi interkonektivni vod 2x400 kV prema Peuhu, susjedni EES modelirani prema [7]. Modeliranu konfiguraciju EES-a Hrvatske prikazuje slika 2, a prijenosnu mreu dijela Dalmacije slika 3. U razmatranom dijelu mree do promatranog vremenskog presjeka u pogon ulaze: - TS 110/10(20) kV Dobri (Split Centar), - KB 110 kV Suidar Dobri, - KB 110 kV Suidar Katela, - 2xKB 110 kV Vrboran Pujanke, - 2xKB 110 kV Vrboran Visoka, - EVP Turni, EVP Sadine, - DV 110 kV Konjsko Turni Knin.

Tablica 6 - Pojedinaan maksimalan angaman HE na Cetini 2010. godine HE Perua Orlovac Zakuac Kraljevac ale UKUPNO 1 61,2 210 430 17 35 753,2 Angaman (MW) 2 3 4 35 35 35 237 210 210 430 540 430 17 17 41,6 35 35 35 754 837 751,6 5 35 210 430 17 40,8 732,8

Tablica 7 - Raspodjela ukupne snage hidroelektrana na Cetini na pojedine agregate i granice angamana jalove snage za inicijalan angaman 2010. godine (727 MW ukupno) HE Perua 35 MW Orlovac 210 MW Zakuac 110 215 MW Zakuac 220 215 MW Kraljevac 17 MW ale 35 MW Generator g1 (34 MVA) g2 (34 MVA) g1 (83 MVA) g2 (83 MVA) g3 (83 MVA) g1 (170MVA) g3 (150MVA) g2 (170 MVA) g4 (150 MVA) g1 (26 MVA) g2 (26 MVA) g1 (24 MVA) g2 (24 MVA) P (MW) 17,5 17,5 70 70 70 107,5 107,5 107,5 107,5 17 0 17,5 17,5 Qmax (Mvar) 20 20 30 30 30 119 77 119 77 16 13 13 Qmin (Mvar) -25 -25 -40 -40 -40 -127 -18 -127 -18 0 -6 -6

464

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Slika 2 - Konfiguracija prijenosne mree Hrvatske 2010. godine

Slika 3 - Konfiguracija prijenosne mree na podruju Dalmacije 2010. godine

465

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

U analizi niskih ljetnih optereenja smanjuju se optereenja u susjednoj BiH i Sloveniji, budui da tamonje naponske prilike znaajno utjeu na situaciju u Hrvatskoj. 3.4 Kriteriji ispitivanja Prijenosna mrea 110 kV, 220 kV i 400 kV Hrvatske elektroprivrede u stanjima karakteristinim po ekstremno vlanoj hidrologiji (inicijalan angaman HE na Cetini i maksimalan angaman HE na Cetini), a u doba visokih i niskih zimskih i ljetnih optereenja 2010. godine, ispitivana je uobiajenim kriterijem sigurnosti (n-1). Kriterij (n-1) kae da u sluaju neraspoloivosti jedne grane sustava (vod, transformator, generator) mora biti zadovoljeno: 1 Optereenja svih grana moraju ostati unutar dozvoljenih granica prema tablici 20 (termika optereenja vodova, prividne snage transformatora). 2 Naponske prilike u svim vorovima mree moraju ostati unutar dozvoljenih granica: 110 kV mrea: 99 kV 123 kV 220 kV mrea: 198 kV 245 kV 400 kV mrea: 380 kV 420 kV 3 Ne smije doi do redukcije potronje. U ispitivanjima (n-1) sigurnosti u obzir se ne uzimaju tei poremeaji kao to su viestruki ispadi sa zajednikim povodom (ukoliko nisu uzrokovani ispravnim djelovanjem zatite), gubitak obje trojke dvosistemskih vodova ili sabirniki kvarovi. Kao dozvoljene granice optereenja prikljunih vodova HE na Cetini raunato je s dozvoljenim termikim optereenjem vodova ukoliko aktualne zatite nisu podeene na manje vrijednosti (primjer DV 220 kV Zakuac Konjsko). Ispitivanja mree s obzirom na naponske prilike provedena su na sljedei nain: - inicijalno se pretpostavlja da su sve preklopke transformatora s mogunou promjene prijenosnog omjera u beznaponskom stanju (400/220 kV i 400/110 kV) u nultom poloaju, isto kao i preklopke regulacijskih transformatora 220/110 kV, - angairana jalova snaga svih generatora odreena je radi odranja nazivnog napona na generatorskim sabirnicama, unutar dozvoljenih granica odre enih pogonskim kartama za odreenu razinu angamana djelatne snage (ukljuujui aktualna podeenja limitera poduzbude gdje je to poznato), - hidroelektrane s mogunou rada u kompenzatorskom ili pumpnom pogonu (RHE Velebit, RHE apljina) inicijalno rade u generatorskom reimu ili su izvan pogona, - u sluaju postizanja nedozvoljenih naponskih prilika u nekom voru razmatranog dijela EES-a promatra se utjecaj automatske regulacije transformatora 220/110 kV (Konjsko), 466

- ukoliko se automatskom regulacijom transformatora 220/110 kV ne mogu odrati povoljne naponske prilike mijenja se prijenosni omjer transformatora 400/220 kV u TS Konjsko, - ukoliko su naponske prilike i dalje nezadovoljavajue angaira se RHE Velebit pa zatim RHE apljina u kompenzatorskom reimu rada, - ukoliko se i tada ne postiu povoljne naponske prilike trai se Q/U usluga bliskih sinkronih generatora (Zakuac, Orlovac, ale, Perua i Kraljevac) unutar dozvoljenih granica prema pogonskim kartama. 4 TOKOVI SNAGA I ANALIZE SIGURNOSTI 4.1 Postojee rjeenje prikljuka HE Zakuac Analize tokova snaga i naponskih prilika u slu aju postojeeg prikljuka dva agregata HE Zakuac na 110 kV naponsku razinu te dva agregata na 220 kV naponsku razinu nakon rekonstrukcije, za razliita pogonska stanja ovisna o optereenju EES-a (visoko/vrno zimsko i ljetno, te nisko/ minimalno zimsko i ljetno optereenje), angamanu HE na Cetini (inicijalan, maksimalan angaman, pojedinaan maksimalan angaman) i raspoloivosti grana mree (n raspoloivih grana, n-1 raspoloivih grana) ukazuju na sljedee: Plasman maksimalne proizvodnje HE Zakuac omoguen je ukoliko su raspoloive sve grane mree. Pri raspoloivosti svih grana mree ne dolazi do sluajeva preoptereenja vodova i transformatora pri maksimalnom angamanu HE Zakuac i ostalih HE na Cetini. Nepovoljne naponske okolnosti u mrei javljaju se za minimalna ljetna optereenja kada moemo oekivati previsoke napone u mreama sve tri naponske razine. Naponi se pogoravaju u budunosti (2010.) u odnosu na blisku prolost (2003.) budu i da je u pogon ula 400 kV mrea BiH koja neoptereena dodatno kvari naponske prilike, a ovisno o tranzitima na irem podruju jugoistone Europe. Sigurnost plasmana snage HE Zakuac nije zadovoljavajua. Vezano za sigurnost plasmana proizvodnje prema (n-1) kriteriju analize pokazuju naruavanje istog vezano za plasman proizvodnje HE Zakuac. Tablica 9 prikazuje zadovoljenje kriterija ( n -1) u razmatranom dijelu mree Dalmacije za analizirana pogonska stanja (iskljuujui ispad DV 110 kV HE ale Konjsko), a vezano za plasman proizvodnje HE Zakuac i ostalih HE na Cetini (promatran inicijalan i maksimalan angaman HE na Cetini). U prvom stupcu tablice sa DA ili NE oznaeno je da li je razmatrani kriterij zadovoljen u analiziranom pogonskom stanju (DA) ili nije zadovoljen (NE). Ukoliko u prvom stupcu stoji da (n-1) kriterij nije zadovoljen, u drugoj

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

koloni oznaeni su dogaaji koji uzrokuju nezadovoljenje razmatranog kriterija. Ovisno o razmatranom pogonskom stanju javlja se etiri kritina dogaaja: 1 Ispad jedne trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran dovodi do preoptereenja paralelne trojke. 2 Ispad jedne trojke DV 2x110 kV Zakuac Meterize dovodi do preoptereenja paralelnog jednosistemskog voda Zakuac Meterize 3. 3 Ispad DV 400 kV Konjsko Obrovac dovodi do preoptereenja 110 kV vodova vezanih za TS Bilice. Preoptereenje se rjeava sekcioniranjem (odvajanjem) 110 kV mree u TS Bilice. 4 Ispad DV 110 kV Zakuac Dugi Rat 2 dovodi do preoptereenja 110 kV voda Zakuac Dugi Rat 1 (dionice Cu 95, Al/ 150) u stanjima vrnog optereenja 2010. godine, ukoliko je smanjen angaman generatora 1 HE Dubrovnik (prikljuenog na 110 kV naponsku razinu). Pogonska stanja u kojima je ogranien plasman razmatrane snage HE Zakuac radi lananih preoptereenja u mrei prikazana su u treoj koloni italic slovima. Ta pogonska stanja su sljedea: 1 Minimalno zimsko optereenje 2010. godine, maksimalan angaman HE na Cetini, 2 Minimalno ljetno optereenje 2010. godine, maksimalan angaman HE na Cetini. Problemi u svezi s plasmanom proizvodnje HE Zakuac javljaju se na tri grane mree: 1 DV 2x110 kV Meterize Vrboran 2 transformator 220/110 kV (100 MVA) HE Zakuac 3 DV 110 kV Zakuac Meterize 3 Ovisno o angairanoj snazi pojedinih agregata HE Zakuac i hidroelektrane u cjelini, optereenju okolnih vorova, angamanu bliskih hidroelektrana i automatskoj regulaciji na transformatorima 220/110 kV u TS Konjsko, u pojedinim pogonskim stanjima moe dolaziti do preoptereenja jedne trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran pri ispadu paralelne trojke. Iskljuenje preoptereene trojke tog voda moe dovesti do preoptereenja transformatora 220/110 kV u HE Zakuac, a njegovim iskljuenjem i do daljnjih
Tablica 9 - Zadovoljenje (n-1) kriterija u provedenim analizama Zadovoljenje DA (NE)* NE NE NE DA (NE)* NE DA NE

lananih preoptereenja u mrei (DV Kraljevac Imotski Grude i dr.). Da bi se to sprijeilo nuno je tada ograniiti proizvodnju agregata HE Zakuac prikljuenih na 110 kV naponsku razinu. Tablica 10 prikazuje optereenja DV 2x110 kV Meterize Vrboran (u postocima od dozvoljene granice) pri raspoloivosti obje trojke (stupac 1), te raspoloivosti samo jedne trojke (stupac 2) za sva analizirana pogonska stanja (stupac 3). Optereenja trojke pri neraspoloivosti paralelne trojke prikazana su za sluaj da je preklopka regulacijskih transformatora 220/110 kV u TS Konjsko blokirana (prvi broj u stupcu 2) i za sluaj da je automatska regulacija aktivirana s ciljem odravanja nazivnog napona na sekundarnoj strani (drugi broj u stupcu 2).
Tablica 10 - Optereenja DV 2x110 kV Meterize Vrboran (% Imax) u provedenim analizama (n) raspoloivih grana 34 % 57 % 49 % 70 % 39 % 61 % 47 % 66 %

Ispad jedne trojke 68 % - 81 % 112 % - 119 % 97 % - 91 % 138 % - 135 %* 77 % - 84 % 120 % - 122 % 92 % - 88 % 130 % - 127 %*

Pogonsko stanje Pmax zima 2010, inicijalan angaman Pmax zima 2010, maksimalan angaman Pmin zima 2010, inicijalan angaman Pmin zima 2010, maksimalan angaman Pmax ljeto 2010, inicijalan angaman Pmax ljeto 2010, maksimalan angaman Pmin ljeto 2010, inicijalan angaman Pmin ljeto 2010, maksimalan angaman

Posljedino preoptereenje transformatora 220/110 kV u HE Zakuac u sluaju iskljuenja druge trojke djelovanjem zatite

Pogonska stanja u kojima je ogranien plasman razmatrane snage HE Zakuac prikazana su u treem stupcu italic slovima. U tim pogonskim stanjima ispad jedne trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran dovodi do preoptereenja

Kritini dogaaji Ispad DV 110 kV Zakuac D. Rat 2 Ispad trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran, Ispad DV 110 kV Zaku. D. Rat 2* Ispad trojke DV 2x110 kV Meterize - Vrboran Ispad trojke DV 2x110 kV Meterize - Vrboran Ispad DV 110 kV Zakuac D. Rat 2* Ispad trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran Ispad trojke DV 2x110 kV Meterize - Vrboran

Pogonsko stanje Pmax zima 2010, inicijalan angaman Pmax zima 2010, maksimalan angaman Pmin zima 2010, inicijalan angaman Pmin zima 2010, maksimalan angaman Pmax ljeto 2010, inicijalan angaman Pmax ljeto 2010, maksimalan angaman Pmin ljeto 2010, inicijalan angaman Pmin ljeto 2010, maksimalan angaman

* (n-1) kriterij nije zadovoljen u sluaju smanjenog angamana HE Dubrovnik (generator na 110 kV)

467

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

paralelne trojke, a posljedino iskljuenje i druge trojke dovodi do preoptereenja transformacije 220/110 kV u HE Zakuac radi ega e biti nuno ograniiti snagu agregata prikljuenih na 110 kV naponsku razinu. Transformacija 220/110 kV u HE Zakuac ugroena je jo u dva sluaja: 1 Ukoliko je regulacijska preklopka pomaknuta iz srednjeg poloaja (nazivni prijenosni omjer) moe doi do visokih tokova jalove snage kroz transformator i preopteretiti ga. 2 Ukoliko su pri smanjenom angamanu HE Zakuac u cjelini, angairani samo blokovi prikljueni na 220 kV naponsku razinu moe doi do visokih tokova djelatne snage iz 220 kV u 110 kV mreu koji ugroavaju transformaciju u Zakucu, ovisno o optereenju okolnih vorova, angamanu bliskih HE prikljuenih na 110 kV mreu (HE Kraljevac, HE Perua, HE ale, HE Dubrovnik) te raspoloivosti transformatora 220/110 kV u TS Konjsko i 220 kV vodova Zakuac Konjsko i Zakuac Bilice. U pojedinim pogonskim stanjima ispad jedne trojke DV 2x110 kV Zakuac Meterize moe preopteretiti paralelan vod s vodiima manjeg presjeka (Al/ 150/25 mm2). Prema informacijama iz PrP Split, tijekom 2005. godine izvrit e se zamjena vodia na ugroenom vodu ime e se poveati njegova prijenosna mo (BTAL/STALUM, It=600 A). Provedene analize u pogonskim stanjima bez dodatnih tranzita prijenosnom mreom ne upuuju na mogue probleme u 220 kV mrei, pa tako i na vodu Zakuac Konjsko, a vezano za plasman snage HE Zakuac. Optereenja voda 220 kV Zakuac Konjsko (u % od dozvoljene granice), u stanjima (n) raspoloivosti grana, te za sluaj ispada DV 220 kV Zakuac Bilice (kada se postie najvee optereenje razmatranog DV u veini analiziranih pogonskih stanja), prikazani su tablicom 11.
Tablica 11 - Optereenja DV 220 kV Zakuac Konjsko (% Imax) u provedenim analizama (n) raspoloivih grana 35 % 47 % 40 % 52 % 38 % 50 % 42 % 53 %
*

Najvee zabiljeeno optereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko pri svim raspoloivim granama iznosi 56 % od dozvoljene granice. Najvee optereenje tog dalekovoda pri ispadu jedne grane iznosi 78 % od dozvoljenog. Optereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko ovisi jo i o angamanu HE Orlovac, agamanu bliskih HE u BiH (na istom hidrolokom slivu, HE Grabovica, HE Rama, HE Salakovac, HE apljina), moguem sekcioniranju mree 110 kV u TS Bilice i dodatnim tranzitima kroz prijenosnu mreu za potrebe treih zemalja. Mogui tranziti prijenosnom mreom HEP-a za potrebe treih zemalja (ispitano BiH I) dodatno optereuju prikljune vodove HE vodotoka Cetine (prvenstveno HE Zakuac) pri emu moe doi do visokih optereenja ili preoptereenja DV 220 kV Zakuac Konjsko. Pri velikim tranzitima (ispitano 300 MW, 600 MW i 900 MW) optereenja kritinih vodova u 110 kV mrei (Zakuac Meterize Vrboran) se poveavaju, a ugroen postaje i DV 220 kV Zakuac Konjsko pri ispadu DV 220 kV Zakuac Bilice. Da bi se poveala prijenosna mo razmatranog dalekovoda nuno je zamijeniti strujne mjerne transformatore (postojei imaju prijenosni omjer 600/1 A/A, proradna struja ugraene zatite na vodu 720 A s vremenom prorade 20 min.) novima koji nee smanjivati dozvoljeno optereenje voda na iznose manje od njegove termike granice (780 A, oko 300 MVA).
Tablica 12 - Optereenja DV 220 kV Zakuac Konjsko (% Imax) pri tranzitima snage kroz prijenosnu mreu HEP-a Ispad DV 220 kV Zakuac - Bilice (n) HE raspoloivih HE Orlovac grana Orlovac izvan u pogonu pogona 54 % 59 % 57 % 60 % 64 % 62 % 62 % 68 % 66 % 76 % 77 % 78 % 83 % 84 % 85 % 86 % 89 % 89 % 91 % 92 % 92 % 94 % 95 % 96 % 97 % 99 % 100 %

Pogonsko stanje

Ispad DV 220 kV Zakuac - Bilice 52 % 64 % 51 % 62 % (67 %*) 53 % 66 % 55 % 68 % (70 %*)

Pogonsko stanje Pmax zima 2010, inicijalan angaman Pmax zima 2010, maksimalan angaman Pmin zima 2010, inicijalan angaman Pmin zima 2010, maksimalan angaman Pmax ljeto 2010, inicijalan angaman Pmax ljeto 2010, maksimalan angaman Pmin ljeto 2010, inicijalan angaman Pmin ljeto 2010, maksimalan angaman

Pmax zima 2010, tranzit 300 MW BiHI Pmin zima 2010, tranzit 300 MW BiHI Pmax ljeto 2010, tranzit 300 MW BiHI Pmax zima 2010, tranzit 600 MW BiHI Pmin zima 2010, tranzit 600 MW BiHI Pmax ljeto 2010, tranzit 600 MW BiHI Pmax zima 2010, tranzit 900 MW BiHI Pmin zima 2010, tranzit 900 MW BiHI Pmax ljeto 2010, tranzit 900 MW BiHI

Optereenje u sluaju ispada DV 220 kV HE Zakuac HE Rama

Mogua izgradnja vjetroelektrana velikih snaga na podruju june Hrvatske (juno od HE Zakuac) nepovoljno utjee na sigurnost plasmana proizvodnje HE Zakuac.

468

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Mogua izgradnja novih vjetroelektrana na podruju june Hrvatske (ispitano 2x45 + 30 MW na mikrolokacijama Dovanj, Lisi ine i Dubrovnik) nepovoljno utje e na sigurnost plasmana snage HE Zakuac, budui da se njena proizvodnja dodatno usmjerava na kritian pravac u 110 kV mrei (HE Zakuac TS Meterize TS Vrboran). Radi dodatnog optereenja tog pravca plasman maksimalne snage HE Zakuac moe biti onemoguen u sluajevima ispada jedne trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran ili DV 2x110 kV Zakuac Meterize, neovisno o optereenju sustava u tom trenutku. 4.2 Rjeenje prikljuka s tri ili etiri agregata HE Zakuac na 220 kV mreu U ovom poglavlju provjerene su prilike u prijenosnoj mrei u sluaju prikljuka tri (2x170 MVA + 1x150 MVA) ili etiri (2x170 MVA + 2x150 MVA) hidroagregata HE Zakuac (nakon rekonstrukcije) na 220 kV sabirnice elektrane. Analize su izvrene za maksimalna i minimalna zimska i ljetna optere enja 2010. godine pri maksimalnom angamanu HE vodotoka Cetine. Optereenja prikljunih vodova HE Zakuac pri razmatranom rjeenju prikljuka hidroagregata prikazuju tablice 13 do 16.

Kod prikljuka 3 hidroagregata HE Zakuac na 220 kV naponsku razinu u stanju maksimalnog zimskog optereenja 2010. godine nema sluajeva nezadovoljenja (n-1) kriterija. Ispad DV 220 kV Zakuac Konjsko visoko optereuje transformator 220/110 kV u HE Zakuac (94 MW / 13 Mvar). U sluaju da je HE Orlovac izvan pogona preoptereuju se DV 220 kV Zakuac Konjsko (104 % Imax) pri neraspoloivosti DV 220 kV Zakuac Bilice i transformator 220/110 kV u HE Zakuac pri neraspoloivosti DV 220 kV Zakuac Konjsko. U sluaju prikljuka svih hidroagregata na 220 kV sabirnice pri raspoloivosti svih grana dolazi do visokog optereenja transformatora 220/110 kV u HE Zakuac. Nezadovoljenje (n-1) kriterija javlja se u sluajevima ispada DV 220 kV Zakuac Bilice (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 119 % Imax i trafoa u Zakucu), transformatora 220/110 kV HE Zakuac (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 109 % Imax), DV 220 kV HE Zakuac HE Rama (preoptere enje DV 220 kV Zaku ac Konjsko 106 % Imax), te transformatora 220/110 kV Konjsko (preoptereenje drugog transformatora 101 % Sn i transformatora 220/110 kV u HE Zakuac 108 % Sn). Kod prikljuka 3 hidroagregata HE Zakuac na 220 kV naponsku razinu u stanju minimalnog zimskog

Tablica 13 - Optereenja prikljunih grana HE Zakuac (visoko zimsko optereenje 2010., maksimalan angaman HE Zakuac, 3 ili 4 bloka prikljuena na 220 kV mreu, raspoloive sve grane mree) Vod (grana) 220 kV HE Zakuac - Konjsko 220 kV HE Zakuac - Bilice 220 kV HE Zakuac HE Rama Trafo 220/110 kV 2x110 kV HE Zakuac - Meterize 110 kV HE Zakuac - Meterize 3 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 1 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 2 2x110 kV HE Zakuac - Kraljevac 2x110 kV Meterize Vrboran 3 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 198 / 27 67 95 / 19 30 59 / -11 22 54 / 5 55 2x 31 / -2 23 29 / -6 36 34 / 1 44 38 / 6 30 2x 9 / 13 12 2x 33 / -24 31 4 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 260 / 31 88 116 / 21 37 73 / -13 23 92 / 21 94 2x 6 / -7 6 6 / -7 10 32 / 1 43 36 / 6 29 2x -1/ 11 8 2x -6/-27 21

Tablica 14 - Optereenja prikljunih grana HE Zakuac (nisko zimsko optereenje 2010., maksimalan angaman HE Zakuac, 3 ili 4 bloka prikljuena na 220 kV mreu, raspoloive sve grane mree) Vod (grana) 220 kV HE Zakuac - Konjsko 220 kV HE Zakuac - Bilice 220 kV HE Zakuac HE Rama Trafo 220/110 kV 2x110 kV HE Zakuac - Meterize 110 kV HE Zakuac - Meterize 3 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 1 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 2 2x110 kV HE Zakuac - Kraljevac 2x110 kV Meterize Vrboran 3 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 213 / 15 72 84 / 8 26 88 / -9 27 20 / -7 21 2x 34 / -8 26 32 / -13 41 16 / -3 21 18 / -1 14 2x 7 / 10 9 2x 52 / -32 46 4 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 275 / 13 92 105 / 7 32 101 / -10 31 60 / 0 60 2x 9 / -8 9 9 / -8 14 15 / -3 20 17 / -1 13 2x -2 / 11 8 2x 13 / -28 23

469

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Tablica 15 - Optereenja prikljunih grana HE Zakuac (visoko ljetno optereenje 2010., maksimalan angaman HE Zakuac, 3 ili 4 bloka prikljuena na 220 kV mreu, raspoloive sve grane mree) Vod (grana) 220 kV HE Zakuac - Konjsko 220 kV HE Zakuac - Bilice 220 kV HE Zakuac - HE Rama Trafo 220/110 kV 2x110 kV HE Zakuac - Meterize 110 kV HE Zakuac - Meterize 3 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 1 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 2 2x110 kV HE Zakuac - Kraljevac 2x110 kV Meterize Vrboran 3 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 207 / 24 70 94 / 17 29 59 / -12 19 45 / 2 45 2x 32 / -4 24 31 / -8 40 30 / 0 38 33 / 4 25 2x 10 / 11 11 2x 39 / -26 36 4 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 269 / 27 91 115 / 18 36 73 / -14 23 84 / 16 86 2x 7 / -7 7 7 / -7 12 28 / 0 37 31 / 4 25 2x -2 / 11 8 2x 0 / -27 21

optereenja 2010. godine nema sluajeva nezadovoljenja (n-1) kriterija. U sluaju da je HE Orlovac izvan pogona DV 220 kV Zakuac Konjsko se blago preoptereuje pri neraspoloivosti DV 220 kV Zaku ac Bilice. Nezadovoljenje (n-1) kriterija, u sluaju prikljuka svih hidroagregata na 220 kV sabirnice, javlja se u sluajevima ispada DV 220 kV Zakuac Bilice (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 119 % Imax), DV 220 kV Zakuac Konjsko (preoptereenje transformatora 220/110 kV u HE Zakuac 117 % Sn), te DV 220 kV HE Zakuac HE Rama (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 116 % Imax). Kod prikljuka 3 hidroagregata HE Zakuac na 220 kV naponsku razinu u stanju maksimalnog ljetnog optereenja 2010. godine nema sluajeva nezadovoljenja (n-1) kriterija. U sluaju da je HE Orlovac izvan pogona preoptereuje se DV 220 kV Zakuac Konjsko (109 % Imax) pri neraspoloivosti DV 220 kV Zakuac Bilice. Nezadovoljenje (n-1) kriterija, u sluaju prikljuka svih hidroagregata na 220 kV sabirnice, javlja se u sluajevima ispada DV 220 kV Zakuac Bilice (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 121 % Imax i transformatora 220/110 kV HE Zakuac 102 % Sn), DV 220 kV Zakuac Konjsko (preoptereenje transformatora 220/110 kV u HE

Zakuac 145 % Sn), transformatora 220/110 kV HE Zakuac (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 110 % Imax), DV 220 kV HE Zakuac HE Rama (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 108 % Imax i transformatora 220/110 kV HE Zakuac 102 % Sn), transformatora 220/110 kV Konjsko (preoptereenje transformatora 220/110 kV u HE Zakuac 105 % Sn), te generatora 1 HE Dubrovnik (preoptereenje transformatora 220/110 kV u HE Zakuac 107 % Sn). Kod prikljuka 3 hidroagregata HE Zakuac na 220 kV naponsku razinu u stanju minimalnog ljetnog optereenja 2010. godine nema slu ajeva nezadovoljenja ( n -1) kriterija. U sluaju da je HE Orlovac izvan pogona DV 220 kV Zakuac Konjsko je blago preoptereen (103 % Imax) pri neraspoloivosti DV 220 kV Zakuac Bilice. Nezadovoljenje (n-1) kriterija, u sluaju prikljuka svih hidroagregata na 220 kV sabirnice, javlja se u sluajevima ispada DV 220 kV Zakuac Bilice (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 113 % Imax), DV 220 kV Zakuac Konjsko (preoptereenje transformatora 220/110 kV u HE Zakuac 120 % Sn), te DV 220 kV HE Zakuac HE Rama (preoptereenje DV 220 kV Zakuac Konjsko 111 % Imax).

Tablica 16 - Optereenja prikljunih grana HE Zakuac (nisko ljetno optereenje 2010., maksimalan angaman HE Zakuac, 3 ili 4 bloka prikljuena na 220 kV mreu, raspoloive sve grane mree) Vod (grana) 220 kV HE Zakuac - Konjsko 220 kV HE Zakuac - Bilice 220 kV HE Zakuac HE Rama Trafo 220/110 kV 2x110 kV HE Zakuac - Meterize 110 kV HE Zakuac - Meterize 3 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 1 110 kV HE Zakuac - Dugi Rat 2 2x110 kV HE Zakuac - Kraljevac 2x110 kV Meterize Vrboran 3 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 220 / -11 72 80 / -6 24 90 / -44 30 15 / -26 28 2x 28 / -3 20 27 / -7 32 21 / -20 36 27 / -19 24 2x 7 / -5 6 2x 50 / -24 39 4 agregata na 220 kV MW / Mvar % Imax (Sn) 281 / -25 92 99 / -10 30 104 / -47 34 57 / -28 60 2x 3 / 3 2 4/3 4 21 / -20 35 27 / -19 23 2x -2 / -2 3 2x 12 / -12 12

470

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Rjeenje prikljuka tri ili etiri generatora HE Zakuac na 220 kV sabirnice hidroelektrane zahtijeva pojaanje 220 kV mree i transformacije(a) izmeu mrea 220 kV i 110 kV u HE Zakuac i eventualno TS Konjsko. Ukoliko bi nakon zamjene starih generatora HE Zakuac nove generatore (ili sve generatore) prikljuili na 220 kV mreu bilo bi nuno istu pojaati na pravcu Zakuac Konjsko. Pojaanje mree uvodom/izvodom DV 220 kV Zakuac-Bilice u TS Konjsko ili TS Vrboran, ili uvodom/ izvodom DV 220 kV Zakuac-Konjsko u TS Vrboran ne bi omoguavalo siguran plasman tako prikljuene HE. Takoer bi bilo nuno pojaati transformaciju 220/110 kV u HE Zakuac (u sluaju prikljuka tri generatora HE Zakuac na 220 kV mreu) i eventualno TS Konjsko (u sluaju prikljuka etiri generatora HE Zakuac na 220 kV mreu). Alternativa pojaanju transformacije 220/110 kV (2x150 MVA sada, 3x150 MVA pojaano) u TS Konjsko je formiranje TS 220/110 kV Vrboran (2x150 MVA). Oito je da u sluaju takvog rjeenja prikljuka potrebna ulaganja u pojaanja mree znatno nadmauju iznose potrebne za pojaanja mree kod prikljuka dva agregata na 220 kV i dva na 110 kV sabirnice hidroelektrane. 5 POJAANJA MREE RADI SIGURNOG PLASMANA PROIZVODNJE HE ZAKUAC NAKON REKONSTRUKCIJE Prethodno opisanim prora unima utvr eno je da se ogranienja u plasmanu proizvodnje HE Zakuac javljaju u 110 kV mrei (DV 2x110 kV Meterize Vrboran, DV

110 kV Zakuac Meterize) i na transformaciji 220/110 kV u hidroelektrani. Kao mogua pojaanja mree za koja se pretpostavlja da bi mogla otkloniti ogranienja u plasmanu proizvodnje HE Zakuac analizirani su: 1 Pojaanje veze 110 kV Zakuac Meterize Vrboran. 2 Uvod/izvod DV 220 kV Zaku ac Konjsko u TS Vrboran. 3 Zamjena transformatora 220/110 kV (100 MVA) u HE Zakuac transformatorom 220/110 kV (150 MVA). 4 Formiranje TS 220/110 kV Vrboran i uvod/izvod DV 220 kV Zakuac Bilice u TS Vrboran. 5 Uvod/izvod DV 220 kV Zaku ac Bilice u TS Konjsko. 6 Izgradnja novog voda Zakuac Konjsko 2. Da bi se osigurala (n-1) sigurnost plasmana proizvodnje HE Zakuac provedene analize pokazuju da je nuno izvesti uvod/izvod jedne trojke DV 2x110 kV Zakuac Meterize ili DV 110 kV Zakuac Meterize 3 u TS Vrboran. Potpuna sigurnost plasmana snage HE Zakuac postie se dodatno uz rekonstrukciju (poveanje prijenosne moi kroz zamjenu vodia i stupova ili ugradnju crnih vodia na istim stupovima) DV 110 kV Zakuac Meterize 3. Konguraciju prijenosne mree Dalmacije koja osigurava (n-1) sigurnost plasmana proizvodnje HE Zakuac 2010. godine prikazuju slike 4 (uvod DV 110 kV Zakuac Meterize 3 u TS Vrboran i rekonstrukcija istog poveanje prijenosne moi) i 5 (uvod jedne trojke DV 2x110 kV Zakuac Meterize u TS Vrboran).

Slika 4 - Konfiguracija prijenosne mree dijela Dalmacije 2010. godine prema (n-1) sigurnosti plasmana proizvodnje HE na Cetini (var. 1)

471

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Slika 5 - Konfiguracija prijenosne mree dijela Dalmacije 2010. godine prema (n-1) sigurnosti plasmana proizvodnje HE na Cetini (var. 2)

Slika 6 - Konfiguracija prijenosne mree dijela Dalmacije 2010. godine prema (n-1) sigurnosti plasmana proizvodnje HE na Cetini (var. 3)

472

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Kao alternativa pojaanjima u 110 kV mrei mogue je denirati konguraciju koja takoer omoguava siguran plasman proizvodnje HE Zakuac, a koja se temelji na pojaanjima 220 kV mree. Takva konguracija bi, u dijelu vezanom za pojaanje prikljuka HE Zakuac, ukljuila (slika 6): 1 izgradnju novog DV 220 kV Zakuac Konjsko 2, 2 prikljuak tri generatora HE Zakuac na 220 kV sabirnice elektrane, i 3 pojaanje transformacije 220/110 kV (najmanje 2x100 MVA) u HE Zakuac radi osiguravanja eksibilnog pogona svih agregata u HE Zakuac. Ovo rjeenje zahtijeva znatno vee investicije sa strane PP HE Jug i HOPS / PrP Split (blok transformator 16/242 kV umjesto 16/121 kV, jedno trafo polje 220 kV u HE Zakuac, jedno vodno polje 220 kV u HE Zakuac, jedno vodno polje 220 kV u TS Konjsko, dva nova transformatora 220/110 kV, novi DV 220 kV). Nedostatak takvog rjeenja je jo i nezadovoljenje (n-1) kriterija za sluaj ispada jednog transformatora 220/110 kV u TS Konjsko (mogue preoptereenje paralelnog transformatora) u pogonskim stanjima karakteristinim po visokim optereenjima i manjku proizvodnje (HE Zakuac 1 generator, HE Kraljevac, HE Perua, HE ale, HE Dubrovnik) generatora prikljuenih na 110 kV mreu. Prednost razmatranog rjeenja su bolje mogunosti sudjelovanja HE Zakuac (s tri umjesto s dva generatora) u pruanju usluga sustavu, prvenstveno s aspekta Q/U regulacije. U sluaju prikljuka sva etiri agregata HE Zakuac na 220 kV naponsku razinu nuno je izvriti sve prethodno spomenute zahvate u mrei te dodatno pojaati transformaciju 220/110 kV u TS Konjsko (3x150 MVA) ili prijevremeno (u odnosu na porast konzuma) formirati TS 220/110 kV Vrboran (2x150 MVA). 6 POTREBE ZA Q/U REGULACIJSKOM USLUGOM HE NA CETINI 6.1 Naponske prilike u mrei Prora unima tokova snaga opisanim u poglavlju 4 odreene su oekivane naponske prilike u 400 kV, 220

kV i 110 kV mrei na podruju Dalmacije 2010. godine ovisno o optereenju EES-a (visoko i nisko zimsko i ljetno optereenje) te angamanu HE na Cetini (inicijalan angaman, maksimalan angaman). U proraunima je nadalje pretpostavljeno: - preklopke transformatora 400/220 kV u TS Konjsko nalaze se u srednjem poloaju, - preklopke transformatora 220/110 kV u TS Konjsko nalaze se u srednjem poloaju a automatska regulacija se inicijalno ne koristi, odnosno koristi se radi odravanja nazivnog napona (110 kV) na sekundarnoj strani transformatora, - preklopke transformatora 220/110 kV u TS Bilice nalaze se u srednjem poloaju, a automatska regulacija se ne koristi, - preklopka transformatora 220/110 kV u HE Zakuac nalaze se u srednjem poloaju, a automatska regulacija se ne koristi, - svi generatori angairani su jalovom snagom unutar dozvoljenog podru ja pogonskog dijagrama za zadanu djelatnu snagu, radi odravanja nazivnog napona na generatorskim sabirnicama (modelirano je aktualno podeenje limitera poduzbude, ukoliko je ono poznato). Oekivane naponske prilike na sabirnicama TS Konjsko i HE Zakuac ovisno o koritenju automatske regulacije transformatora 220/110 kV u TS Konjsko prikazane su tablicom 17. Za analizirana pogonska stanja, a uz rad generatora u dozvoljenom podru ju pogonskih dijagrama radi odravanja nazivnog napona na generatorskim sabirnicama uklju uju i aktualna podeenja limitera poduzbude, naponske prilike nisu zadovoljavajue samo u stanju niskih (minimalnog) ljetnog optereenja 2010. godine. U minimumu optereenja 2010. godine naponi su previsoki na sve tri naponske razine (400, 220 i 110 kV) ukoliko se automatska regulacija transformatora 220/110 kV u TS Konjsko ne koristi (nazivni prijenosni omjer), dok se u sluaju njenog koritenja naponske prilike u 110 kV mrei odravaju unutar dozvoljenih granica, ali uz dodatno povienje napona u 400 kV i 220 kV mrei.

Tablica 17 - Naponske prilike u TS Konjsko i HE Zakuac za analizirana pogonska stanja ovisno o regulaciji transformatora 220/110 kV u TS Konjsko (blokirana regulacija u srednjem poloaju/automatska regulacija) Pogonsko stanje Pmax zima 2010, inicijalan angaman Pmax zima 2010, maksimalan angaman Pmin zima 2010, inicijalan angaman Pmin zima 2010, maksimalan angaman Pmax ljeto 2010, inicijalan angaman Pmax ljeto 2010, maksimalan angaman Pmin ljeto 2010, inicijalan angaman Pmin ljeto 2010, maksimalan angaman Konjsko 220 kV 235/239 235/239 238/242 237/241 236/240 236/240 246/249 244/247 Zakuac 220 kV 110 kV 238/239 119/116 237/238 119/115 240/241 121/117 239/241 121/116 238/239 119/116 238/240 119/115 247/249 125/119 246/248 125/119

400 kV 410/413 410/413 415/416 414/416 412/415 411/414 430/432 428/430

110 kV 119/112 119/112 122/115 121/113 120/113 119/112 126/116 125/116

473

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Automatskom regulacijom transformatora 220/110 kV u TS Konjsko dolazi do povienja napona na 400 kV i 220 kV sabirnicama TS Konjsko za najvie 5 kV, a na 220 kV sabirnicama HE Zakuac za najvie 3 kV. Naponi na 110 kV sabirnicama TS Konjsko se mogu odravati do vrijednosti od 116 kV, a na 110 kV sabirnicama HE Zakuac do 119 kV. Naponske prilike mogu biti jo nepovoljnije od prikazanih ukoliko je angaman HE na Cetini smanjen, to je realno stanje budui da su iste ljeti ili zimi nou zbog hidrolokih razloga i stanja akumulacija, te potreba EES-a, najee izvan pogona. Oito je da naponske prilike u razmatranom dijelu mree nee biti mogue odravati unutar dozvoljenih granica u pogonskim stanjima karakteristi nim po niskom optereenju EES-a i da tada eventualno postoji potreba za Q/U regulacijskom uslugom pojedinih generatora HE na Cetini. Budui da su naponski problemi uzrokovani slabo optereenom 400 kV mreom radi ega dolazi do porasta napona na sve tri naponske razine, Q/U uslugu eventualno je mogue traiti od generatora HE Zakuac i HE Orlovac prikljuenih na 220 kV mreu. 6.2 Ovisnost napona o angamanu jalove snage generatora HE Zakuac U ovom poglavlju analizirana je ovisnost napona u pojedinim vorovima mree o angamanu jalove snage generatora HE Zakuac prikljuenih na 220 kV mreu, odnosno me uovisnost napona u mrei i napona na sabirnicama generatora razmatrane HE. Prorauni su izvreni za vremenski presjek 2010. godine u pogonskim stanjima karakteristinim po maksimalnom angamanu HE na Cetini. Promatrani su naponi na 400, 220 i 110 kV sabirnicama TS Konjsko, te 220 kV i 110 kV sabirnicama HE Zakuac (kao referentni vorovi mree promatranog dijela EES-a), budui da su naponi u ostatku razmatranog dijela mree odreeni naponskim prilikama u TS Konjsko i HE Zakuac. U proraunima se pretpostavlja da je automatska regulacija napona na transformatorima 220/110 kV Konjsko aktivirana radi odravanja nazivnog napona sekundarne strane tih transformatora. Tablica 18 prikazuje promjene napona na sabirnicama promatranih transformatorskih stanica pri jedini noj negativnoj promjeni angamana jalove snage generatora 2 (novi generator) HE Zakuac (QG2 = -1 Mvar). Jedinina promjena angamana jalove snage generatora 2 HE Zakuac ili generatora HE Orlovac priblino jednako utjee na promjene naponskih prilika u razmatranom dijelu mree. Utjecaj generatora HE Orlovac blago je izraeniji na naponske prilike u TS Konjsko dok je utjecaj generatora HE Zakuac izraeniji na naponske prilike na sabirnicama te hidroelektrane. Zbog znatno veeg raspona mogueg angamana jalove snage generatora HE Zakuac u odnosu 474

na generatore HE Orlovac, logino je da u eventualnoj Q/U regulaciji sudjeluju primarno generatori HE Zakuac.
Tablica 18 - Promjene napona (UkV) u TS Konjsko i HE Zakuac pri jedininoj negativnoj promjeni angamana jalove snage generatora 2 HE Zakuac Pogonsko stanje Pmax zima 2010 Pmin zima 2010 Pmax ljeto 2010 Pmin ljeto 2010 Konjsko 400 220 110 kV kV kV -0,02 -0,02 0,00 -0,02 -0,03 -0,01 -0,02 -0,03 -0,01 -0,03 -0,03 -0,01 Zakuac 220 110 kV kV -0,04 -0,01 -0,05 -0,01 -0,04 -0,01 -0,05 -0,01 UG2 pu 0,999 0,999 0,999 0,999 QG2 Mvar 33,2 21,8 29,8 -7,8

Promotrimo pogonsko stanje 2010. godine u minimalnom optereenju EES-a i maksimalnom angamanu HE na Cetini. Uz automatsku regulaciju napona na transformatorima 220/110 kV Konjsko naponske prilike u TS Konjsko iznosit e 432 kV/247 kV/117 kV a u HE Zakuac 247 kV/121 kV. Uz angaman oba generatora HE Zakuac prikljuena na 220 kV mreu u krajnjoj toki dozvoljenog podruja pogonskog dijagrama (Q = -92 Mvar, Q = 18 Mvar) naponi u TS Konjsko iznosili bi 428 kV/244 kV/116 kV, a u HE Zakuac 241 kV/120 kV, ali naponi na sabirnicama generatora 2 i 3 HE Zakuac iznosili bi granino dozvoljenih 0,9 pu (generator 170 MVA) i 0,97 pu (generator 150 MVA), to opet smanjuje mogunost rada generatora u poduzbudi. Ukoliko bi za isto pogonsko stanje imali tri generatora HE Zakuac prikljuena na 220 kV mreu, uz odgovarajue pojaanje iste (DV 220 kV Zakuac Konjsko 2), naponi u TS Konjsko bi iznosili 431 kV/247 kV/118 kV, a u HE Zakuac 246 kV/121 kV ukoliko je na sabirnicama generatora HE Zakuac nazivni napon, odnosno 425 kV/240 kV/115 kV u TS Konjsko i 238 kV/119 kV u HE Zakuac ukoliko je na sabirnicama novih generatora minimalno dozvoljeni napon (0,9 Un). Novi generatori u HE Zakuac davali bi tada -75 Mvar po generatoru dok bi generator 150 MVA uz minimalan angaman jalove snage odreen podeenjem limitera poduzbude (-18 Mvar) imao napon na sabirnicama generatora u iznosu od 0,96 Un. Moemo zaklju iti da bi generatorima HE Zaku ac prikljuenim na 220 kV mreu (eventualno uz ispomo generatora HE Orlovac) mogli smanjiti napone u 220 kV i 110 kV mreama ispod dozvoljenih gornjih granica, ali ne sa sigurnou i u 400 kV mrei. Prikljuak treeg i etvrtog generatora HE Zakuac na 220 kV mreu poveava mogunosti regulacije napona u mreama 220 kV i 110 kV. Za odravanje naponskih prilika u 400 kV mrei nuno je angairati generatore RHE Velebit u kompenzatorskom reimu rada, kupovati uslugu regulacije napona od susjedne BiH (RHE apljina) ili instalirati prigunicu na 400 kV sabirnice RHE Velebit ili TS Konjsko [8, 9].

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

7 ZAKLJUNO Radi odreivanja rjeenja prikljuka HE Zakuac na EES nakon njene rekonstrukcije izvreni su statiki prorauni tokova snaga i naponskih prilika u prijenosnoj mrei. Model mree na kojemu su izvreni prorauni sastoji se od 400, 220 i 110 kV mree Hrvatske smjetene unutar ireg UCTE sustava modeliranog od Portugala do Grke. Elektrane su modelirane kao grupe generatora i blok transformatora, a tereti kao konstantna snaga u vorovima 110 kV mree. Model je vericiran s obzirom na postignuto pogonsko stanje u studenom 2002. godine, usporedbom izmjerenih i estimiranih tokova snaga pojedinim granama i napona vorova s vrijednostima proraunatim na modelu. Varijante prorauna denirane su s obzirom na promatrani vremenski presjek. (2010. godina), pretpostavljeno rjeenje priklju ka HE Zaku ac na EES (postoje e rjeenje, rjeenje s tri ili etiri agregata prikljuena na 220 kV sabirnice elektrane), optereenje EES-a (maksimalno i minimalno zimsko i ljetno optereenje), angaman HE na Cetini (inicijalan, maksimalan angaman, pojedinaan maksimalan angaman) i raspoloivost grana mree (n grana raspoloivo, n-1 grana raspoloivo). Ulazni podaci za proraun preuzeti su iz dosadanjih studija (Plan razvitka EES-a Hrvatske do 2020. godine) i HEP-ovih izvjea (Statistika pogonskih dogaaja, Tehnika izvjea PrP Split i dr.). Prorauni za vremenski presjek 2010. godine pretpostavljaju pogon novih generatora u HE Zakuac i HE Perua koji zamjenjuju postojee generatore (generatore 120 MVA u HE Zakuac i generatore 26 MVA u HE Perua). Dozvoljena podru ja rada generatora HE na Cetini odre ena su na temelju pogonskih karata. Modelirana su aktualna podeenja limitera poduzbude pojedinih generatora. Sigurnost plasmana snage (proizvodnje) HE na Cetini ispitana je za analizirana pogonska stanja na temelju (n1) kriterija koji se odnosi na zadovoljavanje postavljenih tehnikih uvjeta u pogledu optereenja grana i naponskih prilika u vorovima mree pri neraspoloivosti jedne grane ili generatora u elektroenergetskom sustavu. Kao granice dozvoljenih optereenja grana promatrana su aktualna podeenja zatita, termike granice vodova, odnosno prividne snage transformatora. Analize tokova snaga i naponskih prilika za razmatrana pogonska stanja ukazuju na sljedee: - Plasman proizvodnje HE Zakuac omoguen je ukoliko su raspoloive sve grane mree. - Sigurnost plasmana snage HE Zaku ac nije zadovoljavajua bez obzira na raspored prikljuka agregata po pojedinim naponskim razinama. Vezano za sigurnost plasmana proizvodnje prema (n-1) kriteriju analize pokazuju naruavanje istog u odreenim pogonskim stanjima. Ovisno o razmatranom pogonskom

stanju javlja se tri kritina doga aja kod postojeeg prikljuka agregata: 1 Ispad jedne trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran dovodi do preoptereenja paralelne trojke. 2 Ispad jedne trojke DV 2x110 kV Zakuac Meterize dovodi do preoptereenja paralelnog voda Zakuac Meterize 3. 3 Ispad DV 110 kV Zakuac Dugi Rat 2 moe dovesti do preoptereenja paralelnog voda Zakuac Dugi Rat 1. Pogonska stanja u kojima je ogranien plasman proizvodnje HE Zakuac su sljedea: 1 Minimalno zimsko optereenje 2010. godine, maksimalan angaman HE Zakuac. 4 Minimalno ljetno optereenje 2010. godine, maksimalan angaman HE Zakuac. Najvei problemi u svezi s plasmanom proizvodnje HE Zakuac javljaju se na dva elementa (jedinice) mree: 1 DV 2x110 kV Meterize Vrboran 2 transformator 220/110 kV (100 MVA) HE Zakuac Ovisno o angairanoj snazi pojedinih agregata HE Zakuac i hidroelektrane u cjelini, optereenju okolnih vorova, angamanu bliskih hidroelektrana i automatskoj regulaciji na transformatorima 220/110 kV u TS Konjsko u pojedinim pogonskim stanjima moe dolaziti do preoptereenja jedne trojke DV 2x110 kV Meterize Vrboran pri ispadu paralelne trojke. Iskljuenje preoptereene trojke tog voda moe dovesti do preoptereenja transformatora 220/110 kV u HE Zakuac, a njegovim iskljuenjem i do daljnjih lananih preoptereenja u mrei (DV Kraljevac Imotski Grude i dr.). Da bi se to sprijeilo nuno je tada ograniiti proizvodnju agregata HE Zakuac prikljuenih na 110 kV naponsku razinu. Mogua izgradnja novih vjetroelektrana na podruju june Hrvatske (Peljeac, Ston, Dovanj, Dubrovnik) nepovoljno utjee na sigurnost plasmana HE Zakuac, budui da se njena proizvodnja dodatno usmjerava na kritian pravac u 110 kV mrei (HE Zakuac - TS Meterize - TS Vrboran). Mogui nepovoljni utjecaj na sigurnost plasmana snage HE Zakuac ovisi o snagama novih vjetroelektrana prikljuenih na 110 kV naponsku razinu ili na mreu distribucije. Transformacija 220/110 kV u HE Zakuac ugroena je jo u dva sluaja: 1 Ukoliko je regulacijska preklopka pomaknuta iz srednjeg poloaja (nazivni prijenosni omjer) moe doi do visokih tokova jalove snage kroz transformator i preopteretiti ga. 2 Ukoliko su pri smanjenom angamanu HE Zakuac u cjelini, angairani samo blokovi prikljueni na 220 kV naponsku razinu moe doi do visokih tokova djelatne snage iz 220 kV u 110 kV mreu to e preopteretiti transformaciju u Zaku cu, a ovisno o optere enju okolnih vorova, angamanu bliskih HE prikljuenih na 110 kV mreu (HE Kraljevac, HE Perua, HE ale, HE Dubrovnik) te raspoloivosti transformatora 220/110 475

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

kV u TS Konjsko i 220 kV vodova Zakuac Konjsko i Zakuac Bilice. Provedene analize upuuju na mogua visoka optereenja DV 220 kV Zakuac Konjsko. Dozvoljena optereenja voda 220 kV Zakuac Konjsko ograniena su postojeom izvedbom ugraenih strujnih mjernih transformatora radi kojih je zatita podeena na proradnu vrijednost od 720 A, to je manje od termike granice voda koja iznosi najmanje 780 A. Uz takvo podeenje zatite mogua su preoptereenja razmatranog voda koja dovode do nemogunosti plasmana proizvodnje HE Zakuac, uzrokovana prvenstveno velikim tranzitima preko prijenosne mree za potrebe treih zemalja. Da bi se dozvoljena optereenja voda Zakuac Konjsko poveala nuno je poveati nazivnu struju strujnih mjernih transformatora i podesiti zatitu na vrijednost ne manju od dozvoljenog termikog optereenja voda. Da bi se osigurala (n-1) sigurnost plasmana proizvodnje HE Zakuac u rjeenju prikljuka dva agregata na 110 kV, a dva na 220 kV naponsku razinu, nuno je izvesti uvod/izvod jedne trojke DV 2x110 kV Zakuac Meterize ili DV 110 kV Zakuac Meterize 3 u TS Vrboran. Potpuna sigurnost plasmana snage HE Zakuac postie se dodatno uz rekonstrukciju (poveanje prijenosne moi kroz zamjenu vodia i stupova ili ugradnju crnih vodi a na istim stupovima) DV 110 kV Zakuac Meterize 3. Kao alternativa gore navedenim pojaanjima 110 kV mree vezano za sigurnost plasmana snage i proizvodnje HE Zakuac, ali s veim investicijskim trokovima, pojaanje je 220 kV mree (izgradnja novog DV Zakuac Konjsko 2, prikljuak tri ili sva etiri generatora HE Zakuac na 220 kV sabirnice hidroelektrane, ugradnja transformacije 220/110 kV u Zakucu minimalno 2x100 MVA (dodatno pojaanje transformacije 220/110 kV u Konjskom u sluaju prikljuka sva etiri agregata HE Zakuac na 220 kV mreu). Pri izboru izmeu dvije gore opisane varijante prikljuka HE Zakuac treba voditi rauna i o potrebnim investicijama u mreu, budui da se radi o izgradnji DV 2x110 kV (L~2 do 3 km) u prvoj varijanti, te minimalno DV 220 kV (L~25 km) u drugoj varijanti. Izuzimajui ostale trokove (pojaanje transformacija 220/110 kV u Zakucu i/ili Konjskom, polja, blok transformator, ulaganja u okolna postrojenja) razlika trokova bi iznosila oko 2 400 000 (oko 2 800 000 za DV 220 kV Zakuac Konjsko 2 minus oko 400 000 za uvod/izvod DV 2x110 kV Zakuac Meterize u TS Vrboran). Uz postojei prikljuak dva generatora HE Zakuac na 220 kV mreu i dva na 110 kV mreu nije opravdano pojaavati 220 kV mreu (TS 220/110 kV Vrboran, uvod/izvod DV 220 kV Zakuac Konjsko u TS Vrboran ili uvod/izvod DV 220 kV Zakuac Bilice u TS Vrboran ili uvod/izvod DV 220 kV Zakuac Bilice u TS Konjsko) radi sigurnosti plasmana snage i proizvodnje HE Zakuac. 476

Analize pokazuju da kod prikljuka dva generatora HE Zakuac na 220 kV mreu i dva na 110 kV mreu pojaanja 220 kV mree oekivano nee otkloniti ogranienja koja se javljaju u 110 kV mrei i na transformaciji 220/110 kV u HE Zakuac. Razliite varijante pojaanja 220 kV mree ima smisla promatrati samo u sluaju prikljuka barem jo jednog generatora HE Zakuac na 220 kV mreu. Naponske prilike u razmatranom dijelu mree nee biti mogue odravati unutar dozvoljenih granica u pogonskim stanjima karakteristinim po niskom optereenju EES-a i tada eventualno postoji potreba za Q/U regulacijskom uslugom pojedinih generatora HE na Cetini. Budui da su naponski problemi uzrokovani slabo optereenom 400 kV mreom radi ega dolazi do porasta napona na sve tri naponske razine, Q/U uslugu eventualno je mogue traiti od generatora HE Zakuac i HE Orlovac prikljuenih na 220 kV mreu. Odstupanja napona na modelu izvan dozvoljenih granica detektirana su samo u stanjima niskih ljetnih optereenja sustava kada zbog slabo optereenih vodova 400 kV dolazi do previsokih iznosa napona u mreama sve tri naponske razine. Koriste i mogu nost promjene prijenosnog omjera transformatora 400/220 kV u TS Konjsko i automatske regulacije transformatora 220/110 kV u istoj transformatorskoj stanici, napone u mreama 220 kV i 110 kV mogue je odravati unutar dozvoljenih granica bez posebnih regulacijskih zahtjeva na okolne generatore. Koristei generatore HE Zakuac prikljuene na 220 kV mreu (eventualno uz ispomo generatora HE Orlovac) mogli bismo smanjiti napone u 220 kV i 110 kV mreama ispod dozvoljenih gornjih granica, ali ne sa sigurnou i u 400 kV mrei. Za odravanje naponskih prilika u 400 kV mrei nuno je angairati generatore RHE Velebit u kompenzatorskom reimu rada, kupovati uslugu regulacije napona od susjedne BiH (RHE apljina) ili instalirati prigunicu ili statiki var kompenzator na 400 kV sabirnice RHE Velebit ili TS Konjsko. Generatore HE Zakuac (i eventualno generatore HE Orlovac) mogue je koristiti za uslugu Q/U regulacije radi odravanja napona u mreama 220 kV i 110 kV Dalmacije, ublaavanja napona u mrei 400 kV te u poremeenim stanjima EES-a (npr. otoni pogon Dalmacije). Koritenje generatora HE Zakuac prikljuenih na 220 kV mreu u sekundarnoj Q/U regulaciji s obzirom na eljeni napon pilot vora (220 kV Konjsko) ne izgleda nuno budui da oekivane naponske prilike odstupaju od dozvoljenih vrijednosti u relativno kratkom razdoblju tijekom godine (niska ljetna optere enja) kada je i mogunost angamana HE na Cetini smanjena radi najee loih hidrolokih okolnosti. Osim toga, kratkotrajna prekora enja dozvoljenih gornjih granica napona u okvirima izraunatih maksimalno oekivanih vrijednosti ne ugroavaju opremu to otklanja potrebu za brzom

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

Q/U automatskom regulacijom. U sluaju potrebe za takvom uslugom od generatora HE Zakuac i HE Orlovac ocjenjujemo prihvatljivim runo podeenje angamana jalove snage generatora, odnosno napona na generatorskim sabirnicama, nakon naloga dispeera. Potrebno je pri tom napomenuti da razliiti strojevi prikljueni na razliite naponske razine imaju razliite faktore korisnosti to oteava optimizaciju rada hidroelektrane. LITERATURA
>1@ >2@ Razvoj elektrifikacije Hrvatske, II dio, Institut za elektroprivredu, Zagreb, 1984. Analiza prikljuka hidroelektrana vodotoka Cetine na EES s osnova mogue proizvodnje i sigurnosti plasmana elektrine snage i energije, Energetski institut Hrvoje Poar, 2004. Statistika pogonskih doga aja u prijenosnoj mrei razdoblje od 1995. do 2001., HEP Direkcija za prijenos i upravljanje, Zagreb, 1996. 2002. Ageing of the system Impact on planning, CIGRE Paris, WG 37-27, publikacija br. 176, 2000. Izvjee o stanju VN postrojenja s osvrtom na sigurnost napajanja potroaa te procjena trokova nunih zamjena i rekonstrukcija te sanacija ratnih teta, HEP Direkcija za prijenos, 2001.

[6]

Razvitak elektroenergetskog sustava Hrvatske do 2030. godine Master plan (novelacija), Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb,2001. Project: Regional Transmission System Planning, Seci Regional Electricity Interconnection Study, ISTG (EIHP, ZEKC, NEK, EKC), 2002 Analiza i naini rjeavanja kompenzacije reaktivne snage na lokaciji RHE Velebit: Analiza Naponskih Prilika U RHE Velebit s prijedlogom idejnog rjeenja kompenzacije, EIHP, Zagreb, 1999. Analiza potreba ugradnje kompenzacijskih ure aja u prijenosnoj mrei HEP-a za planirani razvoj mree u kratkoronom i srednjoronom razdoblju, EIHP, Zagreb, 2002.

[7]

[8]

[9]

[3]

[4] [5]

Naslov pisaca: Mr. sc. Davor Bajs, dipl. ing. prof. dr. sc. Matislav Majstrovi, dipl. ing. mr. sc. Goran Majstrovi, dipl. ing. Energetski institut Hrvoje Poar Savska 163, 10000 Zagreb, Hrvatska www.eihp.hr/~dbajs www.eihp.hr/~mmajstro www.eihp.hr/~gmajstro Urednitvo primilo rukopis: 2005-08-30

477

D. Bajs M. Majstrovi G. Majstrovi: Statika analiza prikljuka novih generatora...

Energija, god. 54 (2005) 6, 459 477

478

VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRUENJA

PRVA HIDROELEKTRANA U POGONU PRIJE 110 GODINA Prva hidroelektrana Dalmacije stavljena je u pogon prije 110 godina, 28. kolovoza 1895. godine. Izgradila ju je tvrtka Ante upuk i sin iz ibenika na Skradinskom buku, na rijeci Krki. Slubeni naziv hidroelektrane bio je Prva povlatena elektrina centrala u Dalmaciji HE Krka, dok je kasnije dobila ime HE Jaruga. HE Jaruga radila je punih 19 godina, od 1985. do 1914. godine kada je demontirana zajedno s pripadajuim dalekovodom. Priprema izgradnje elektrane i mree javne rasvjete te pripadajueg dalekovoda od HE Jaruga do ibenika trajala je od 1891. do polovice 1893. godine. Na temelju dokumentacije dobivena je koncesija za koritenje voda rijeke Krke, odobrenje trase dalekovoda te dozvola za gradnju gradske niskonaponske mree. Bila je to realizacija prvog cjelovitog elektroenergetskom sustava. Radovi na izgradnji trajali su samo 16 mjeseci. Izvodili su ih domai graditelji, dok je isporuku i montau elektrostrojarske opreme obavilo maarsko drutvo Ganz. Iako je dobivena koncesija za pad od 25,80 metara, hidroelektrana se koristila padom od svega 10 metara. Voda se dovodila otvorenim kanalom do vertikalne turbine Girard 320 KS koja je preko koljenastog zupanog prijenosa pokretala horizontalni dvofazni generator 320 kVA, 3 000 V i 42 Hz. Generatorski napon prenosio se do ibenika dalekovodom 11 km duine s etiri vodia. U ibeniku se ovaj napon transformirao na 110 V jednofazno. U poetku je napajana samo javna rasvjeta grada ibenika. Pet transformatora 3 000/110 V tipa Blaty, snage po 7,2 kVA bila su postavljena na vrhovima zgrada i na stupovima. Prva se rasvjeta sastojala od 24 Ganzovih lunih diferencijalnih plamenih svjetiljki od po 1 000 HS (Hefnerovih svijea). Plan od 216 rasvjetnih mjesta uskoro je ostvaren. Veinom su postavljene Edisonove arulje s bambusovim vlaknom od 16 HS. Tada je duina 3 000 V mree iznosila 1 330 metara, a 110 V mree 9 624 metra. Godine 1899. hidroelektrana je pojaana s jo jednom turbinom 320 KS, odnosno generatorom 320 KVA. Osim javne rasvjete ibenika hidroelektrana je sada davala energiju za pogon mlinova, uljarica, tvornica tjestenine, a kasnije se prikljuilo i kazalite, kavane i hoteli te prva domainstva. Hidroelektrana je ukupno iskoritavala 3,2 m3/s vode od koncesioniranih 25,71 m3/s. Nakon naputanja stare HE Jaruga, tvrtka Ante upuk i sin ustupila je neiskoriteni dio koncesionirane vode novoj SUFIDovoj hidroelektrani, ali je i dalje dobavljala elektrinu energiju za potrebe ibenika koristei se besplatno ustupljenim milijunom kWh godinje od drutva SUFID. Energija sada dolazi iz nove hidroelektrane Jaruga koja je putena u pogon 3. prosinca 1903. godine koja je dalekovodom 15 kV povezana je s tvornicom kalcijeva karbida u Crnici. Uz 110-tu godinjicu elektroprivrede u Hrvatskoj i 15-tu godinjicu HEP-a, bio je to kratki osvrt na prolost, na kraj pretprolog stoljea kada su stvoreni poeci prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava. SBK 120. OBLJETNICA PRVE RIJEKE ELEKTRINE ARULJE Prije 120 godina, 5. listopada 1885. godine zasjala je prva elektrina arulja u Rijeci. Bilo je to u novoizgraenoj zgradi rijekoga Kazalita (dananji HNK) na premijeri Aide. Upalilo se 800 elektrinih arulja u zgradi Kazalita i 6 velikih ulinih svjetiljki ispred Kazalita. Ovo je omoguila tvrtka Kremenetzky Mayer et Co. ugradnjom agregata: parni stroj generator istosmjerne struje koji je izraen u tvornici Ganz u Budimpeti. Prve veeri na premijeri agregat se pokvario pa je premijera odgoena za sutradan. Nakon 5 godina rada agregat je zamijenjen s dva suvremenija i ekonominija agregata tvornice Zpke iz Berlina. Kasnije je montiran agregat za nunu rasvjetu koji je imao vodnu turbinu Pelton te generator snage 4 kW. Kao pogon mu je sluila gradska vodovodna mrea. Godine 1890. tvrtka Internationale Elektrizittsgesellschaft Wien izgradila je prvu elektranu za privatne i javne svrhe, za rasvjetu novoizgraene eljeznike stanice, njezih kolosjeka i lukih postrojenja. Elektrana je imala parni stroj snage 40 KS i generator istosmjerne struje snage 22 kW. Godine 1892. izgraena je nova elektrana izmjenine struje s ugraena tri agregata s parnim strijevima od po 120 KS i jednofaznim izmjeninim generatorima po 120 kVA, napona 2 000 V. Ova elektrana je zamijenila prethodnu te preuzela rasvjetu eljeznike stanice i kolosjeka, lukih postrojenja i velikog silosa. Dnevna proizvodnja elektrane iznosila je oko 900 kWh, od kojih 600 za rasvjetu eljeznikih i lukih postrojenja, a 300 kWh za potrebe silosa. Struja je bila monofazna i prenoena je dvama nadzemnim vodovima 2 x 50 mm2 do tri transformatorske stanice gdje se transformirala na 100 V i vodila do navedenih potroaa. Ni ova elektrana nije dugo bila u pogonu, jer je tvrtka koja ju je kupila dobila koncesiju za izgradnju tree elektrane, koja je izgraena nasuprot staroj i putena u pogon 2. rujna 1897. godine. SBK

HE LEE Uskoro poinje novi ciklus izgradnje elektrana u Hrvatskoj. Jedna od njih je hidroelektrana Lee na rijeci Dobri koja je posebno znaajna, jer je to prva hidroelektrana koja se gradi u samostalnoj Hrvatskoj. Izgradnjom HE Lee pokrenuo bi se investicijski ciklus koji bi, osim energetskog doprinosa, omoguio angairanje kapaciteta domae operative i industrije te pridonio daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. Izgradnjom HE Lee energetski sustav Hrvastke dobiva novih 42,29 MW snage, odnosno 98 GWh godinje proizvodnje kvalitetne elektrine energije, jer e proizvodnja biti smjetena u vrnom dijelu dnevnog dijagrama trajanja optereenja. HE Lee je druga stepenica u iskoritavanju vodnog potencijala Gojake Dobre, nizvodno od HE Gojak. Nalazi se na kraju

479

kanjonskog toka u blizini Generalskog Stola te e koristiti pad Gojake Dobre od oko 43 metra u duini od oko 12,5 km. Na HE Lee ugrauju se dvije vertikalne glavne proizvodne jedinice i jedna horizontalna proizvodna jedinica za iskoritavanje voda biolokog minimuma. Sve proizvodne jedinice imaju turbine tipa Francis i sinhrone generatore. Snaga proizvodnih jedinica je 25 MVA, a proizvodne jedinice biolokog minimuma 1 250 kVA. Preko rasklopnog postrojenja 110 kV i dalekovoda HE Lee HE Gojak veu se na prijenosnu mreu HEP-a. Jedinica biolokog minimuma davat e energiju i u lokalnu distribucijsku mreu preko TS 35/10 kV Generalski Stol. Na poetku izgradnje gradi se dalekovod 110 kV izmeu HE Gojak i HE Lee. Za vrijeme izgradnje tim dalekovodom dobavljat e se elektrina energija na gradilite preko privremene transformatorske stanice locirane na gradilitu. Dalekovod e raditi pod naponom 35 kV i bit e privremeno spojen na rezervno 35 kV polje u HE Gojak. Pri zavretku izgradnje, na HE Gojak e se prikljuiti na 110 kV polje postojeeg rasklopnog postrojenja, a na HE Lee na 110 kV polje novog postrojenja. Sa HE Lee upravljat e se daljinski iz HE Gojak. Investitor izgradnje je Hrvatska elektroprivreda. Za izvrenje zadataka na pripremi izgradnje angairani su djelatnici HEP-a. Prema modelu voenja izgradnje utvrdit e se ostalo struno i pomono osoblje. Planira se da e trajanje radova izgradnje biti oko 3,5 godine, odnosno probni pogon krajem 2008. godine. Ostali radovi kao to je izgradnja mosta na Dobri, mosta Ribnjak, regulacija nizvodnog korita, ure enje okolia, izgradnja kupalita, vidikovaca i stajalita, takoer se planiraju zavriti do kraja 2008. godine. SBK

energije odranom 15. rujan u okviru III. meunarodnog sajma energetike na Zagrebakom velesajmu. Osim toga raspravljalo se o: - prilagodbi hrvatskog elektroenergetskog sektora u procesu pridruivanja Europskoj uniji, - novim institucijama u energetskom sektoru RH - iskustvima o otvaranju trita elektrine energije u RH i dugim zemljama - hrvatskoj elektroindustriji - procesima priduivanja EU - obrazovanju na podruju elektrenergetike u skladu s Bolonjskim procesom te - stvaranju obrazovnog i trening centra za trite elektrine energije. SBK

EMAT - 2. MEUNARODNI SAJAM ZATITE OKOLIA, EKOLOGIJE I KOMUNALNE OPREME

Pod pokroviteljstvom Ministarstva zatite okolia, prostornog ure enja i graditeljstav RH krajem rujna odran je na Zagrebakom velesajmu drugi po redu Meunarodni sajam okolia, ekotehnologije i komunalne opreme EMAT. Ova bijenalska sajamska priredba pokrenuta je prije dvije godine u suradnji sa sajamskim centrom iz Padove, odnosno njihovim projektom SEP Pollution koji uiva visoki meunarodni ugled meu strunjacima adekvatne struke . On ujedinjuje tri tematska podruja: zatitu okolia i prirode, ekotehnologije i odrivi razvoj te komunalnu opremu. Sajam je nastao kao odgovor na potrebe ovog brzorastueg sektora gospodarstva, ali i globalnih kretanja. Namijenjen je itavoj jugoistonoj regiji. Budui da je ekologija tema za koju su zainteresirani svi od strune i poslovne javnosti do iroke publike, u okviru ovog sajma odrana su struna i meunarodna savjetovanja, okrugli stol i te brojne radionice na kojima su bile zastupljene teme: - zdravstvena ekologija - izazovi strategija zatite okolia i odrivog razvoja - vanost informacija o okoliu - razvoj sustava zatite prirode u RH - prednost partnerskih odnosa gospodarskog i nevladinog sektora u zatiti okolia - odrivi razvoj i eljeznica kao ekoloki prijevoznik. U vezi s nacionalnim ciljevima, jedan od vanijih je podizanje na viu razinu opremljenosti gradova i naselja komunalnom infarstrukturom, a posebno infrastrukturom u funkciji zatite okolia i zbrinjavanja otpada. Posebnost komunalnih djelatnosti iskazuje se u vrsti usluga koje obuhvaa, a one su osnova urbanog ivota: opskrba pitkom vodom, odvodnja i proiavanje otpadnih voda, opskrba plinom i toplinskom energijom, prijevoz putnika u javnom prometu, odravanje istoe u naseljima. BKS

UGOVOR O ZAJEDNICI ZA ENERGIJU Potpisivanjem Ugovora o zajednici za energiju, (potpisanim u listopadu, 2005. godine u Ateni), uspostavit e se zajedniko trite elektrine energije i plina, to e poboljati sigurnost opskrbe elektrinom energijom u regiji (Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Rumunjska, Srbija i Crna Gora te Turska). U oujku ove godine ugovor su pararale sve zemlje regije, osim Turske koja je isto tako predviena kao lanica ugovora. Zajedniki sustav na razini regije lake e se integrirati u elektroenergetski sustav Europske unije. Sustav, uspostavljen na naelima koja vrijede u Europskoj uniji, sigurno e djelovati stimulativno na ulaganja u elektroenergetski sektor, to bi trebalo podii njegove performanse, a prije svega uinkovitost i smanjenje gubitaka. Liberalizacija trita, njegova nova regulacija i novi odnos trinih i monopolnih akrivnosti, trendovi su u energetici koji se moraju akceptirati. O ulozi Ugovora o regionalnoj zajednici za energiju raspravljalo se kao jednoj od glavnih tema na strunom skupu Dan elektrine

480

IZ INOZEMNE STRUNE LITERATURE

HYDRO-QUEBEC ETRDESET GODINA ISKUSTVA S PRIJENOSOM NA 735 kV U studenom 1965. puten je u pogon prvi dalekovod 735 kV u svijetu. On je prenosio energiju od dalekih hidroelektrana na sjeveru Kanade do najveeg potroakog centra u junom dijelu provincije Qubec. Usvajanje nove prijenosne tehnologije 735 kV bio je vrlo smion potez. U to vrijeme odgovarajua oprema nalazila se samo na crtakim daskama isporuitelja opreme. I samo projektiranje dalekovoda predstavljalo je veliki izazov. Meutim, uprava Hydro Qubeca (HQ) odluila se za 735 kV tehnologiju da bi omoguila prijenos velikih koliina energije na veliku udaljenost. HQ nije bio samo pionir nove tehnologije, ve je na njoj izgradio jaku prijenosnu mreu. Danas se mreom 735 kV prenosi 25.000 MW ili pet puta vie od prvobitno predvienog. Od te energije cca 80 % se prenosi na udaljenost od 1.000 km. Na slici 1 je dananja 735 kV mrea koju ini 11.000 km jednostrukih dalekovoda i 37 transformatorskih stanica. dominantne probleme budue mree u razvoju: ostvarenje stabilnog sinkronog rada generatora u svim uvjetima, uzevi u obzir i potencijalne poremeaje u mrei. Takvi poremeaji znae prijetnju za sigurnost sistema i ugraene opreme. Sposobnost 735 kV tehnologije da osigura optimalno rjeenje za potrebe prijenosa elektrine energije tvrtke HQ potvreno je kasnijom integracijom velike hidroelektrane Churchill Falls u Labradoru. Nova potvrda izabrane strategije prijenosa je dola usvajanjem dugoronog master plana iz 1974. godine za izgradnju novih izvora u regiji James Bay. Usporedbom koncepcija mrea raznih tehnologija master plan je pokazao da je tehnologija 735 kV najjeftinija. Rjeenje sa istosmjernim prijenosom HVDC ili rjeenje s 1100 kV procijenjeni su za 30 35 % skupljima od optimalne sheme 735 kV. Nadalje, sustav kompenzacije koji osigurava stabilnost mree pokazao se vrlo ekonominim. Bez tog sustava koji se sastoji od sinkronih kompenzatora lociranih uzdu mree izmeu izvora i centara potronje tehnologija 735 kV bi bila 20 % skuplja. Sline ekonomske efekte izazvalo bi i koritenje serijske kompenzacije umjesto sinkronih kompenzatora. To je vrlo znaajno otkrie budui da se radi o prenesenoj snazi od 16 000 MW kojoj u pravilu odgovara napon 1100 kV i udaljenosti prijenosa od 1.000 km to odgovara HVDC tehnologiji. Problemi stabilnosti Razvoj 735 kV mree je obiljeen stalnim naporima da se smanji broj prijenosnih dalekovoda koritenjem jeftinijih rjeenja koja zadovoljavaju standarde stabilnosti. Ustvari, skoro sva poznata sredstva za poboljanje stabilnosti su bila koritena, od najosnovnijih mjerenja pa do tehnika koje omoguuju optimirati sistem u cjelini. - Prvo: mjere za poboljanje osnovne stabilnosti To ukljuuje skraenje vremena iskapanja, koritenje brzih statikih uzbuda generatora uz dodatak stabilizatora sistema. - Zatim: usvajanje koncepta dinamike poprene kompenzacije. Ta brza kontrola napona uzdu mree sprjeava, u sluaju sistemskih poremeaja, ozbiljan pad napona izmeu generatora i centara potronje, a to je preduvjet stabilnosti EES-a. Ovaj koncept je realiziran ugradnjom devet sinkronih kompenzatora jedinine snage 250 MVA u podstanice 735 kV. Naknadno je za potrebe prijenosa iz podruja James Bay dana prednost statikim Var kompenzatorima (SVC) pa ih je ugraeno 11 komada jedinine snage 300 Mvar. - Konano: serijska kompenzacija dalekovoda 735 kV .Ukupno 11.000 Mvar serijskih kondenzatora ugra eno je u 32 dalekovoda i time je ostvaraen stupanj kompenzacije od 16 44 % ovisno o lokaciji. Prijenosna snaga pojedinog 735 kV dalekovoda iznosi danas 2.000 2.700 MW ovisno o lokaciji voda u mrei. To je poveanje od 50 % u usporedbi s prvobitnom mreom i to uz otrije standarde stabilnosti. Vanost opreme i njena specikacija Usvajanje 735 kV prijenosa otvorilo je mnoga pitanja vezana uz opremu koja se jo nije proizvodila na komercijalnoj bazi. Strune diskusije su pokazale da je preuzeti rizik u razumnim granicama.

Slika 1 HQ 735 kV mrea 735 kV: Optimalno rjeenje za Hydro-Qubec Bilo je miljenja da bi odluka za izbor napona 500 kV bila bolja i racionalnija, no ona bi znaila relativno mali korak u odnosu na onda postojei napon od 315 kV. Osim toga, a i najvanije, nije uzeto u obzir da najbolje rjeenje mora dati odgovor na

481

Prenaponi koji se javljaju kod ukapanja dalekovoda bili su odluujui faktor za glavu stupa i razmak faza. Oni deniraju takoer otpornost opreme u podstanicama na pogonske prenapone. Dinamiki prenaponi zbog ispada tereta takoer utjeu na internu izolaciju i dimenzioniranje odvodnika prenapona. Da bi se smanjio rizik vezan za ovakav tehnoloki iskorak donesena je odluka da se oprema nabavlja najmanje od dva razliita proizvaaa. Ta je odluka bila mudra naroito kad je rije o transformatorima. Oni su naime pokazali vei stupanj kvarova od onih na niim naponskim nivoima pa je naknadno njihov izdrivi napon povien za jedan stupanj. To je bila i jedina znaajna promjena spram prvotne specikacije. Projekt dalekovoda Prvobitno su duine izolatorskog lanca, glava stupa i razmak faza bili odreeni uz pretpostavku da e poprena kompenzacija biti stalno u pogonu. Ta pretpostavka kombinirana s probabilistikom metodom procjene rizika preskoka dovela je i do izbora reetkastog stupa. Poslije s povoljnim pogonskim iskustvima dobivenima koritenjem paralelnih otpora na prekidaima, znatno su smanjeni pogonski prenaponi. To je dovelo do manje potrebnih razmaka, manje glave stupa i manje potronje elika i konano do novog dizajna stupa. to se korone tie odabran je snop od etiri vodia promjera 35 mm (isti kao u mrei 315 kV) s razmakom 450 mm. Na osnovi prvih iskustava promjer vodia je poslije smanjen na 30 mm. Da bismo ograniili elektino polje na nivou zemlje na prihvatljivi iznos visina vodia je poviena za 5 m iznad one u mreama nieg napona. U proirenju mree vizualni aspekt postaje sve vaniji pa se u osjetljivim podru jima projektiraju novi tipovi stupova. Takoer se projektira nova generacija stupova otpornija na ekstremna zaleivanja kao ona iz 1998. godine. Konana korist se oituje u vrstoi stupa, smanjenom vizualnom zagaivanju, manjim koritenjem poljoprivrednog zemljita i razumnijim trokovima. Jedan od odluujuih faktora u projektiranju dalekovoda bio je rad pod naponom u emu je upravo HQ vodea rma u svijetu kad je rije o naponu 735 kV. Otriji standardi za projektiranje prijenosnog sistema i njegovo odravanje Nakon 20 godina pogonskog iskustva u kojima se desio vei broj velikih raspada naroito u 1970. godini HQ je odluio uvesti drastine mjere za poboljanje pouzdanosti sistema. Prihvaeno je i pootreno niz kriterija za razvoj i pogon mree. Zbog rastue mree, njene ranjivosti s poveanim brojem vodova i stanica te raznovrsne opreme vjerojatnost poremeaja se je poveala u usporedbi s prvobitnom mreom. Osnovne promjene u projektiranju mree kao i promjene pogonskih standarda su se usredotoile na kontrolu napona i lozoju otpornosti sistema na ekstremne i nepredvidive okolnosti u mrei.

harmoniziranom automatskom iskapanju opreme i iskljuivanju pojedinih generatora ili potroaa. Tu je naroito vano: - Glavna linija obrane: RPTC Ta shema omoguuje iskljuivanje veeg broja generatora i dijelova potronje u sistemu kao i daljinsko iskapanje paralelnih prigunica. Zamiljena je da sprijei totalni raspad sistema, a moe dovesti do iskapanja bitnoga dijela mree. Shema ukljuuje nadzor u 15 podstanica 735 kV. - Rjeenje poslijednjeg sredstva:SPSR Ta shema je zamiljena da ukopa rtveni odvodnik prenapona kao preventivnu akciju kad god se pojavi poveani rizik kolapsa sistema, a djeluje na bazi detekcije gubitka prijenosnih koridora. Takav kolaps se tipino javlja kad zataji RPTC to normalno prouzrokuje odvajanje mree, rastereenje dugih prijenosnih puteva i ozbiljne prenaponske uvjete. Ako odvojenje mree prouzroi ekstremno velike prenapone zatajivanje rtvenog odvodnika zbog njegovih niih karakteristika prouzroit e kratki spoj. To pak omoguuje kontrolirano i zdravo rastavljanje mree ime se sprjeavaju kvarovi na opremi i olakava ponova uspostava sistema. - Vrlo eksibilna shema:MAIS Shema je zamiljena da automatski ukapa ili iskapa 735 kV paralelne prigunice. Sastoji se od podsustava u svakoj od 22 podstanice koji koristi lokalno mjerenje napona. MAIS kontrolira prigunice ukupne snage 15.000 Mvar Sustav voenja sistema Iskustvo u HQ sa tako rasprostranjenim i kompleksnim elektroenergetskim sistemom je zahtjevalo detaljno razra ene procedure za planiranje i za voenje EES-a. To se primarno odnosi na sposobnost i funkcionalnost ureaja za odravanje stabilnosti EES-a koji je kritian za opu sigurnost mree. Ta sigurnost ovisi uglavnom o konguraciji mree i o tokovima energije kroz mnoge denirane koridore, a ukljuuje veliki broj opreme raznih tipova i pogonskih karakteristika. Planiranje pogona se mora usredotoiti na strategiju striktne kontrole napona i plan odravanja dalekovoda 735 kV, serijskih kompenzatora i druge vane opreme. Bazirana na oekivanoj sposobnosti opreme i moguim neplaniranim iskapanjima utvruje se vjerojatna konguracija mree i uspostavljaju se dopustivi tokovi energije. Mea 735 kV se stalno iri i postaje sve kompleksnija. Takoer se poveava i broj moguih pogonskih situacija uvoenjem spomenutih brzih automatskih shema. Nadalje, poveava se broj kontrolnih sustava generatora, sinkronih kompenzatora i SVC ureaja koje treba paljivo prilagoditi. Kao rezultat, broj i tematika nunih studija EES-a se dramatino povisuje. Ekasna i opsena simulacija postaje sve vanija, naroito u odnosu na stabilnost sistema. Voenje se primarno odnosi na real-time nadzor statusa opreme, dobre pogonske uvjete za automatske sheme i razna pogonska ogranienja. Nadalje se bavi s naponskim nivoima, proizvodnjom sinkronih kompenzatora i SVC ureaja kao i energetskim tokovima po glavnim prijenosnim koridorima i iz glavnih proizvodnih centara. To je od bitnog znaenja za sigurnost mree i zahtijeva da sigurnosne granice utvrene u pogonskim planovima budu uvijek dostupne dispeeru kroz ekasni informacijski sustav. Voenje u realnom vremenu postaje sve kompleksnije, ne samo zbog razvoja mree, nego i zbog sve vee potrebe da se postignu

RAZVOJ SVEOBUHVATNOG PLANA OBRANE ZA EKSTREMNE NEPREDVIDIVE OKOLNOSTI Jedna od najvanijih posljedica novih standarda bila je potreba razvoja opsenog plana obrane od nepredvidivih okolnosti u sistemu. Taj plan je zasnovan na komplementarnom i potpuno

482

optimalni pogonski uvjeti uz istodobno odravanje sigurnosti rada EES-a. Razraeni Information Management System se brine da se omogui brzo i optimalno donoenje odluka. Usputni problemi Ne treba uditi da uvoenje ovakve pionirske 735 kV tehnologije izaziva probleme s ozbiljnim zapletima. HQ se susreo s brojnim tehnikim izazovima koji su traili brzo reagiranje, a esto mnogo rada i inovacija: - Problem adekvatne kontrole napona u normalnom pogonu uz vrlo promjenjljivo optereenje je bio zanemaren u prvobitnom projektu pa se ubrzo iza ulaska u pogon montirani prekidai u svim 735 kV prigunicama. - Velika elektromagnetska oluja koja je pogodila James Bay sistem iskopala jsve SVC ureaje to je dovelo do raspada sistema Kao privremena mjera predloena je prilagodba zatitne sheme, a zatim je uvoenje serijske kompenzacije znaajno smanjilo rizik geomagnetskih oluja priguujui praktiki istosmjerne struje koje bi kruile 735 kV sistemom. - Masivno pove anje serijske kompenzacije prouzrokuje sekundarne smetnje naroito na prekidaima u dalekovodnim poljima kad su u dalekovode ukljueni serijski koindenzatori. Provedene su detaljne analize bazirane na probabilistikom pristupu, a rezultat je bio uvoenje odvodnika prenapona na dalekovodima 735 kV. Takoer je dolo do novog razmjetaja prekidaa kao i do novih standarda za prekidae na vodovima sa serijskom kompenzacijom. - Konano ledena oluja 1998. imala je veliku i neoekivanu snagu Trajala je pet dana, a led na vodiima je ponegdje iznosio u promjeru 75 mm, tj. znatno iznad kriterija usvojenih u projektu. Rezultat je bio katastroan. Samo na mrei 735 kV palo je 150 stupova, a volumen tete u sistemu bio je zapanjujui. Da bi se izbjegle takve posljedice u budunosti trai se jedan opseni program izgradnje novih vodova i pojaanje postojeih popraeno ureajima za odleivanje u nekim od podstanica. Taj se sistem aktivira kad god se dogodi ledena kia kako bi odstranio led i sprijeio njegovo ponovo gomilanje. Zakljuak Nakon 40 godina iskustva 735 kV tehnologija je zrela tehnologija. HQ iskustvo se pokazalo kao optimalni nain prijenosa velike koliine energije na velike udaljenosti i istodobno razvoja velike mree za dui vremenski period. Tehnologija 735 kV je prihvaena kao najvanija tehnoloka inovacija u Kanadi u 20. stoljeu. Za predvidivu budunost HQ nastoji nastaviti koiritenje 735 kV uz dodatak serijske kompenzacije kako bi se smanjio opseg izgradnje novih dalekovoda. ELECTRA 8/2005-10-06 Z.C.

rast RES kapaciteta najvei doprinos e dati vjetroelektrane. Prema European Wind Energy Association EWEA u Europi se oekuje peterostruko poveanje kapaciteta vjetroelektrana sa 34 000 MW u 2004. godini na 180 000 MW u 2020. godini. to se 2004. godine tie dvije treine svjetskih kapaciteta vjetroelektrana je prikljueno na europsku UCTE mreu. UCTE je zato predstavio sedam bitnih akcija potrebnih na europskom i nacionalnim nivoima. Brz rast kapaciteta, ograniena predvidljivost i geografska koncentracija na obalna ili udaljena podruja znae veliki izazov za uspjeno uklapanje vjetroelektrana u europski EES. Da bi se nosio s tim izazovom UCTE predlae niz akcija i ispitivanja koje trebaju provesti zakonodavci, regulatorna tijela, operatori mree i njeni korisnici s ciljem da se ustanove usklaena pravila za integraciju vjetroelektrana. Ta pravila za pogon elektrinih mrea uz postojanje nestalne (isprekidajue) proizvodnje su vitalna za sigurnost elektrinih mrea. Te akcije su sljedee: 1 Skratiti vrijeme procedure za gradnju nove mrene infrastrukture Izgradnja zna ajnih kapaciteta vjetroelektrana, naro ito onih u moru treba biti sinkronizirana s paralelnim razvojem odgovarajue mrene infrastrukture i to na nacionalnom i meunarodnom nivou. U usporedbi s brzom izgradnjom novih vjetroelektrana rokovi za izgradnju novih dalakovoda traju predugo, ak i do 10 godina pa i vie zahvaljujui nunom vremenu za sve zakonske procedure. UCTE zato apelira na europsko i nacionalna zakonodavstva da skrate postupke za dobivanje dozvola i time ubrzaju izgradnju mrene infrastrukture. 2 Osposobiti vjetroelektrane da aktivno doprinose stabilnosti mree Veina vjetroelektrana ne sudjeluje aktivno u stabilnosti mree. U sluaju manjeg pada napona u prijenosnoj mrei, ak kad je korektno otklonjen putem zatite, zatita vjetroelektrane iskljuuje istu s mree. Kad se radi o velikim vjetroelektranama to moe dovesti do gubitka zna ajnih kapaciteta. Rizik naravno raste s poveanim kapacitetom vjetroelektrana. Da bi se taj problem efektno rijeio svi generatori, ukljuujui i vjetrogeneratore, moraju proeljati svoje standarde koji se odnose na njihov nain djelovanja. Regulatorni dokumenti usklaeni na meunarodnom nivou moraju biti obnovljeni u svim zemljama. Takvi dokumenti moraju biti primjenljivi i za postojee vjetroturbine koje jo ne sudjeluju u nunoj naponskoj potpori i potpori stabilnosti sistema. One trebaju biti ili rekonstruirane ili ih treba zamijeniti s modernim turbinama. Drugim rijeima, poveani udio vjetroelektrana koncentriranih na istoj lokaciji moe dovesti do situacije u mrei u kojoj se pojavljuje gubitak proizvodnih kapaciteta do 3.000 MW pa i vie to vodi raspadu sistema velikih razmjera. UCTE trai harmonizaciju mrenih pravila koja bi smanjila rizik za stabilnost sistema. 3 Preispitati pravila prioriteta za obnovljive izvore Osim navedenih tehnikih zahvata odravanje stabilnosti trai dovoljno kapaciteta u konvencionalnim generatorima naroito kad se pojavljuju znaajniji tokovi na vee udaljenosti. Takvi e se tokovi dogaati mnogo ee u budunosti zbog potrebe

SEDAM AKCIJA ZA USPJENU INTEGRACIJU VJETROELEKTRANA U EUROPSKI ELEKTROENERGETSKI SISTEM Obnovljivi energetski izvori RES (Renewable Energy Sources) igraju sve vaniju ulogu u europskom EES-u. Gledajui na budui

483

prijenosa s udaljenih lokacija vjetroelektrana u podruja visoke potronje. Europsko i nacionalna zakonodavstva moraju sprijeiti da se konvencionalne elektrane istjeruju iz tih proizvodnih podruja radi ogranienih kapaciteta mree. Da bi se odrao zadovoljiv kapacitet konvencionalnih izvora kao i njihova razumna lokacija uzdu mree postojea pravila prioriteta za prijenos energije iz obnovljivih izvora treba preispitati. Treba napomenuti da nacionalna pravila prioriteta postaju pravno upitna, jer ne samo da zapostavljaju konvencionalne izvore ve takoer i zelene izvore iz drugih zemalja EU. UCTE poziva na preispitivanje prioriteta prijenosa za obnovljivu energiju i zauzima se za isti tretman za prijenos elektrine energije neovisno o tipu i podrijetlu proizvodnje. Nadalje UCTE smatra vanim da se izvori s nekontinuiranom (isprekidanom) proizvodnjom stave pod kontrolu na europskom i nacionalnim nivoima kako bi omoguili da TSO smanji udio ili iskljui vjetroelektrane kad su sigurnost i stabilnost prijenosne mree ugroeni. 4 Sauvati dovoljnu rezervnu snagu i kontrolu frekvancije S obzirom na oranienu mogunost predvianja mogue proizvodnje vjetroelektrana one zahtijevaju dovoljnu rezervu u snazi kako bi se pokrila razlika izmeu proizvodnje i potranje. Znai da potrebna mrea i proizvodni kapaciteti moraju biti na raspolaganju. S poveanim udjelom vjetroenergije proporcionalno raste i zahtjev za nunom rezervom. Da bi se takav zahtjev umanjio treba razmotriti obvezu proizvaaa vjetroenergije da sami uravnotee svoju energiju na tritu. Tako dolazi do inicijative za smanjenje trokova integracije, za nova rjeenja problema rezerve, za skladitenje energije itd. 5 Analizirati budue scenarije obnovljivih izvora i njihovu integraciju Ekspanzija vjetroelektrana u nekim zemkjama EU ima znaajan utjecaj na europski EES u cjelini. Naprimjer: Koncentracija vjetroelektrana u sjevernoj Njemakoj prouzrokuje znaajne tokove kroz susjedne prijenosne mree u Beneluxu i centralnoj Europi. Ti spontani tokovi smanjuju stabilnost sistema i imaju poveani utjecaj na pregovaraki kapacitet. Kako bi se bolje analizirao budui razvoj obnovljive proizvodnje u Europi, odgovarajui utjecaj na elektrinu infrastrukturu u cjelini i budue zadatke vezane za razvoj infrastrukture potrebna su korjenita ispitivanja na europskom nivou. UCTE poziva Europsku komisiju da lansira istrani projekt i prui nunu potporu. Da bi se odrala frekventna stabilnost, zahtjev za novim konekcijama i inicijative, regulatorna tijela moraju osigurati da vjetroelektrane budu primorane smanjivati svoju proizvodnju u sluajevima previsoke frekvencije ili kritine situacije u mrei. Ovisno o rezultatima istranog projekta moglo bi biti povoljno razmotriti mogunost da se proizvaai vjetroenergije sami uravnotee na tritu. 6 Pojaati istraivanja i razvoj za poboljanu integraciju mree Usporedno s detaljnim analizama izgleda budue europske prijenosne mree naroitu panju u istraivanju i razvoju treba posvetiti rjeenjima na bazi naprednih tehnologija koje e olakati integraciju vjetroelektrana. Tako se mogu razmotriti bolje metode prognoziranja (vjetra i elektrine energije) nove ili

poboljane sustave skladitenja energije i tehniko unaprjeenje mrene infrastrukture. 7 Postii vie sigurnosti u planiranju kroz usmjeravanje novih obnovljivih izvora Da bi se odrao visoki nivo sigurnosti napajanja nuno je ostvariti veu sigurnost u planiranju proirenja i pojaanja budue mree. U tom smislu UCTE preporua uvoenje europskog mehanizma usmjeravanja vjetroelektrana, npr. kroz uvoenje kvota za obnovljive izvore. Usmjeravanje kapaciteta kroz stepenastu i harmoniziranu promociju obnovljivih izvora u Europi znailo bi kamen temeljac za bolju koordinaciju u proirenju obnovljivih izvora i u razvoju infrastrukture. Tako er, ve a sigurnost u planiranju ne e biti korisna samo za operatore mree nego i za sve sudionike na tritu, ukljuujui i proizvaae energije uravnoteenja i operatore vjetroelektrana. UCTE PRESS RELEASE 17. svibanj, 2005. Z.C.

SIMULIRANA REALNOST Elektroenergetski svijet se mijenja. Nekoliko velikih sistema s reputacijom vrlo pouzdanih su doivjeli u posljednim godinama veliki broj raspada. Jedan od kljueva da bi se to izbjeglo lei u temeljitom treningu dispeera tj. uenju dispeera kako postupati u neoekivanim situacijama brzo i odluno. Vana komponenta dispeerskog treninga je koritenje simulatora. Da bi takva poduka bila maksimalno korisna, ponaanje simulatora mora biti koliko je to mogue slino ponaanju realnog sistema. Do sada simulatori su mogli biti vrlo dobri u simulaciji stanovitih fenomena, ali manje dobri kod nekih drugih fenomena. A Dispatcher Trening Simulator (DTS) poznat kao FAST-DTS razvijen u kooperaciji tvrtke ABB i Tractebel Engineering iz Belgije koristi sasvim novi model kako bi simulirao mnogo realniju sliku nego ikada do sada. Kao dio dugorone suradnje navedenih tvrtki, zapoete isporukom EMS-a (Energy Management System) od tvrtke ABB belgijskim dispeerskim centrima, odlueno je da se steeno iskustvo iskoristi za daljnji razvoj. Partneri su pristupili razvoju simulatora sistema koji e belgijskom operatoru prijenosne mree (TSO) ponuditi najnapredniji alat koji postoji na tritu. Doprinos ABB-a se osniva na njegovoj Network Manager Platforme karakteristinoj po snanoj bazi podataka, alatima za trening i infrastrukturi. Tractebel-ov doprinos u razvoju FAST-DTS se osniva na ROSTAG tehnologiji tj. na softveru za dinamiku simulaciju sistema razvijenom u suradnji s EdF-om. Zato se sistemi (EES) raspadaju? Raspad sistema nije nita novo, to je fenomen prisutan od izgradnje prvog dalekovoda. Meutim, neke zapadne zemlje su posljednjih godinama doivjele vrlo veliki broj raspada. Jednostavno objanjenje za to lei u promjenama elektroenergetskog svijeta. Promjene ukljuuju deregulaciju energetskog trita; djelatnosti proizvodnje i prijenosa su se podijelile; investicije su smanjene ili odgoene; trgovake transakcije prouzrokuju neoekivane tokove energije; povezani su na mreu vei izvori neredovite energije, pa visokonaponska mrea radi na svojoj tehnikoj granici i u uvijetima koji nisu bili predvieni kad je ona projektirana.

484

Drugim rjeima stupanj sigurnosti je toliko smanjen da najmanji poremeaj moe pod stanovitim uvijetima prouzroiti veliki kolaps EES-a. Prema tome operatori su dnevno suoeni sa sve zamrenijim i kritinijim situacijama te su prisiljeni koristiti sve sosciranije alate da bi vodili mreu. Uenje i trening su kamen temeljac razboritog voenja. Operator mora proiriti svoje razumjevanje zikih fenomena i nauiti pravilno reagirati u neoekivanoj situaciji. Napredni simulatori su bitni dijelovi takvog pristupa. Poznato je da se u zrakoplovstvu ve mnogo godina rabe simulatori za trening pilota, ali danas se koriste i u drugim aplikacijama kao to je saobraaj, pomorstvo, vojska. Elektroenergetski sistemi su posebni slu aj zbog svoje kompleksnosti. Fenomeni koji se mogu dogoditi u nekom EESu se znaajno razlikuju od kratkoronih do dugoronih, a mogu se dogaati istovremeno ili se mogu preklapati. Modeliranje tih procesa zahtjeva velike matematike sustave koji moraju djelovati u realnom vremenu. Naalost veina danas dostupnih simulatora ima skuenu domenu upotrebe i prema tome samo parcijalne mogunosti rjeavanja problema. Upravo je izazov za FAST-DTS da ukloni takva ogranienja. FAST: sustav simulacije koji iri granice Veina simulatora je orjentirana prema fenomenu. To znai da su projektirani simulirati zadani izbor fenomena. Fenomeni koji se javljaju u EES-u mogu se klasicirati prema raznim kriterijima uglavnom prema njihovoj brzini ili da li su predvieni za radnu ili jalovu energiju. Fenomen kojeg neki simulator moe tono obraditi denira njegovu domenu uporabe. Naprimjer, ako je simulator projektiran za dugoronu stabilnost nee biti sposoban da tono simulira kratkorone probleme. Vezano za taj pristup matematiki model je to jednostavniji, to je svrha simulatora ogranienija, odnosno ako je matematiki model jednostavan i sam simulator moe biti jednostavan. Takav pristup ima neka ogranienja od kojih je prvo sasvim prakti no: ako operator mora trenirati za razne situacije i nepredviene dogaaje, to zahtjeva nekoliko simulatora to je nepraktino. Glavno je ogranienje meutim konceptualno. Naime, u EES-u nita nije neovisno. Kratkoroni fenomeni utjeu na dugorono ponaanje mree; radna i jalova snaga su takoer povezane pa se fenomeni vrlo razliite prirode mogu pojaviti istovremeno. ak kad se simulator koristi u svojoj domeni, njegovo ponaanje moe biti upitno, ako sistematski zanemaruje probleme izvan svoje domene. Jedini nain da se uklone ta ogranienja je projektiranje opeg modela, tj. modela koji je sposoban suoiti se sa svim tipovima fenomena neovisno o njihovom vremenskom trajanju, ili da li se odnose na radnu ili jalovu snagu odnosno i da li se dogaaju istovremeno ili ne. To je tip modela izabranog za FAST_DTS. Naravno takav model ini simulaciju mnogo kompleksnijom, ali prednosti su jasne. Pokriveno podruje kree se od gubitka sinkronizma generatora (na pr. uslijed kratkog spoja) do spore dinamike kotlova i centralizirane akcije voenja. Drugim rjeima obuhvaa fenomene od 10 Hz do kvazistatinih. Projektanti vjeruju da je detaljni matematski model blizak zikalnom fenomenu, a podran snanim softverom mnogo je robustniji od pojednostavljenog modela obino koritenog u simulatorima. Taj proireni model je sposoban simulirati kompleksne poremeaje do raspada EES-a, a ostaje kvantitativno toan u situacijama kad su mnogi simulatori ili samo priblino toni ili otkazuju.

Arhitektura FAST_DTS S aspekta operatora simulator nadomjeuje realnu mreu, prema tome prima komande sustava voenja i vraa vrijednosti na analogna i digitalna mjerenja. Takva razmiljanja vrijede obzirom na arhitekturu FAST-DTS-a simulator je neovisan sustav i razliit od sustava voenja. Dva sustava komuniciraju koristei zajedniki protokol (ELCOM) kojim je sastavni dio SCADA sustava. Da bi bio to eksibilniji FAST je integriran u ABB-ov Network Manager System. Takva arhitektura daje slijedee prednosti: - Sustav voenja spojen na simulator je tona replika onoga u dispeingu. Operator rukuje njime identino kao u realnom dispeingu. - Integracija FAST u ABB-ovu Network Manager platformu dozvoljava mu koritenje bez reprodukcije alata sustava voenja. To je svojstvo korisno, ako korisnik eli imati laku verziju FAST-DTS u kojoj simulator i sustav voenja nisu odvojeni. - ABB-ova Network Manager platforma nudi takoer instruktoru simuliranu infrastrukturu stanja okolia, to mu dozvoljava ekasno graditi i nadzirati trening. - Baza podataka simulatora nije specina u odnosu na onu u sustavu voenja, ona je kopija. Grupa za odravanje baze podataka ne treba dva puta raditi isti posao kad osvjeuje bazu podataka. - ELCOM linkovi se mogu umnoiti, ako nekoliko sustava voenja treba povezati na simulator. To svojstvo je vrlo korisno naprimjer kad trening zahtjeva koordinirane akcije nekoliko operatora ili dispeinga. Ako se slijedi ELCOM protokol sustavi voenja raznog tipa i raznih proizvaaa se takoer mogu povezati. to je s podacima za dinamiki model? Opi model FAST-a zahtjeva neke specine podatke koji se ne nalaze u standardnoj bazi podataka sustava vo enja. Ustvari, model FAST-a je sasvim kompatibilan s EUROSTAG-om. To svojstvo dozvoljava eksibilno usklaivanje dinamikog modela, a kad je usklaen moe se prenijeti u bazu podataka simulatora. Kompatibilnost modela dozvoljava prijenos stanja mree sa simulatora u EUROSTAG. Elementi treninga se mogu ponavljati i temeljito ispitati npr. da bi se analizirala dinamika koja nije dovoljno detaljno prezentirana u SCADA sustavu. Takva analiza nije samo od velike vrijednosti onima koji treniraju, ve i instruktorima kad grade nove scenarije. FAST_DTS aplikacije to se tie polja primjene FAST-DTS-a, nuno je uzeti u obzir dva stajalita: strukturalno i ono logiko u odnosu na fenomen. Strukturalno stanovite slijedi iz arhitekture FAST-DTS (sl. 1). Kako je ve objanjeno, mogue je povezati razne sustave voenja na simulator. Zahvaljujui arhitekturi, FAST-DTS podrava trening koji ne samo reproducira alate ve i hijerarhiju operacije. To je svojstvo od velike vanosti kad se analiziraju kritine meuakcije izmeu operatora i/ili dispeinga u normalnim i kritinim situacijama naroito kad se ispituje nova pogonska procedura. Simulator je takoer idealna platforma za on-line ispitivanje naprednog alata voenja kao nadzor sigurnosti ili centralizirani nadzor napona.

485

radi s dualnim procesorima, a tipini scenarij ukljuuje kontrolu tokova, napona i crni start. Dodatni produkt za Network Manager portfolio FAST-DTS simulator se smatra jo jednim kamenom temeljcem suradnje ABB-a i Tractebel-a Simulator se moe koristiti kao samostalni sustav, moe se integrirati kad se nadograuje postojei dispeing ili se moe koristiti kao dodatak novom dispeingu. Kao dodatak postojeem klasinom EPRI simulatoru ABB eli uvesti ovaj napredni trening simulator u Netwok Manager sustav. Slika 1 (Izvor: ABB Review 2/2005) Logiko stajalite u odnosu na fenomen slijedi dinamiki model FAST-DTS-a. to je model openitiji, to je vei djelokrug dogaaja koji mogu biti simulirani (sl. 2). Slijedea lista dogaaja je jo uvijek nekompletna: - upravljanje prekidaima vodnih polja - kratki spoj na vodu, transformatoru ili u stanici - kompenzatori jalove snage - ukljuiti/iskljuiti zatitne ureaje ili automatsku regulaciju - promjena udeenja generatora(radna snaga; napon) - uklju iti/isklju iti specijalne funkcije za upravljanje generatorima - ukljuiti/iskljuiti kontrolu prekidaa (zatajivanje prekidaa) - komanda preklopne sklopke transformatora. Izbor dogaaja koji moraju biti uzeti u obzir od FAST_DTS-a praktiki dozvoljava simuliranje mree u svakom stanju. ABB Review 2/2005-10-27 Z.C. C.Z. NJEMAKE NUKLEARNE ELEKTRANE SIGURNE I POUZDANE Njemake nuklearne elektrane bile su i u 2004. godini veoma visoko rangirane na me unarodnoj ljestvici najuspjenijih elektrana u svijetu. Meu Top Ten u svjetskoj proizvodnji elektrine energije nalo se pet njemakih nuklearnih blokova. Na vrhu te svjetske ljestvice najuspjenijih elektrana je po esti put blok 2. nuklearne elektrane Isar. 18 njemakih reaktora je u proloj godini proizvelo 158 milijardi kWh. To je 27,8 posto neto proizvodnje elektrine energije u Njemakoj. Njemake nuklearne elektrane su prema koliini proizvedene elektrine energije na etvrtom mjestu u svijetu, nakon SAD, Francuske i Japana. Ubrajaju se u najuinkovitije i najsigurnije elektrane u svijetu. Prole godine, u 31 zemlji svijeta bila su u pogonu 441 nuklearna reaktora i taj broj i dalje raste. U Finskoj se gradi novi blok, Kina planira graditi vie novih blokova, Francuska je utvrdila lokaciju za novu nuklearnu elektranu. to je s Njemakom? Na lokacijama Stade i Obrigheim obustavljeni su prvi nuklearni blokovi. Ti su blokovi s tehnikog i sigurnosno tehnikog stajalita mogli ostati u pogonu. Druge zemlje produuju pogonskih vijek svojih blokova usporedivih karakteristika. Operatori nuklearnih elektrana slijede Dogovor sa Saveznom vladom o obustavljanju nuklearnih elektrana. Dogovoreni nuklearni konsenzus ima dvije strane, s jedne strane ograniuje koliine proizvedene elektrine energije iz nuklearnih elektrana i s druge strane daje politiku garanciju da se proizvodnja nuklearne energije nee diskriminirati. Tih se garancija operatori ne mogu odrei. Tko tu garanciju dovodi u pitanje, odrie se Dogovorom utvrenog naela o nediskriminiranju proizvodnje nuklearnih elektrana do njihovog zatvaranja. Naknadno oporezivanje nuklearnih elektrana Biblis i Philippsburg pravno nije pokriveno Zakonom o nuklearnoj energiji. Oito je da e se u ovim sluajevima morati izjasniti njemaki sudovi. Politika i energetika u Njemakoj stoje pred velikim izazovima. Treba raunati na zamjenu dotrajalih proizvodnih kapaciteta snage 40 000 MW, do 2020. godine. Daljnjih 21 700 MW, koje treba nadomjestiti, su posljedica postupne obustave nuklearnih elektrana do 2025. godine. Do 2020. godine e pasti udio proizvodnje iz nuklearnih elektrana u Njemakoj s 30 na 6 posto. Izgradnja novih elektrana takvih razmjera je izuzetan nancijski i logistiki izazov.

Slika 2 (Izvor: ABB Review 2/2005) Scenarij iz stvarnog ivota (Real-life scenario) Scenarij omoguuje operatoru postizanje tehnike granice svog sistema, napr. kad dolazi do prenapona uslijed prevelikog broja ukopanih kabela za vrijeme crnog starta pa kaskadni efekt vodi do ispada generatora. Tractebel Engineering trening centar ELIA koristi T.E. trening centar za kontinuirani trening svojih mrenih operatora. FAST-DTS je u pogonu od 2004. godine. Komponente sustava voenja simulatora su replika (SCADA plus EMS) dvaju dispeinga. Konguracija je prilagoena prema scenariju treninga i/ili porijeklu operatora. Model sadri 900 stanica, 175 generatora, 3 000 vodova ili transformatora, 17 500 prekidaa ili sklopki i preko 6 000 zatitnih ureaja. Simulator

486

I ve danas treba jasno istaknuti, da je supstitucija nuklearnih elektrana obnovljivim izvorima, unato svim naporima i eljama, samo ogranieno mogua. Proizvodnjom nuklearnih elektrana u Njemakoj izbjegnuta je CO2 emisija od 160 milijuna tona. U takvim okolnostima bit e mnogo tee ostvariti oekivane ciljeve usmjerene na zatitu klime. VGB Power Tech 5/2005 - Editorial, (Dr.Hans Josef Zimmer) doc AREVA ZAKLJUILA UGOVOR S FRANCUSKOM TVRTKOM ELECTRICIT DE FRANCE (RDF) Framatome ANT, jedno od poduzea tvrtki AREVA i Siemensa, je kao predvodnik konzorcija, zakljuio ugovor o servisiranju, s francuskom elektroprivrednom tvrtkom Electicit de France (EDF), u vrijednosti od 300 milijuna eura. Ugovor obuhvaa zamjenu 18 parogeneratora u est francuskih nuklearnih elektrana jedinine snage 900 MW kao i pripadajue servisne usluge. Zamjena parogeneratora treba se obaviti tijekom planiranih servisnih pregleda elektrana, izmeu 2006. i 2012. godine. Zamjena prvog parogeneratora izvrit e se na bloku 4, NE Bugey, lociranoj u francuskoj regiji Rhone-Alpes. AREVA je taj ugovor dobila zahvaljujui njenoj kompetenciji na podruju razvoja i upravljanja velikim projektima. Do kraja 2004. godine AREVA je izvrila zamjenu preko 100 parogeneratora u 40 nuklearnih elektrana, irom svijeta. To je oko 60 posto svih takvih projekata u Americi i Europi. VGB Power Tech 5/2005 (www.framatome-anp.com) doc

izradu i montau visokotlanih cijevnih sustava za novu nsku nuklearnu elektranu Olkiluoto 3. Na lokaciji Olkiluoto na zapadnoj nskoj obali trenutano nastaje najvei nuklearni tlakovodni reaktor na svijetu, snage 1600 MW. Elektranu gradi francusko-njemaki konzorcij AREVA/Siemens Power Generation. Vrijednost ugovora iznosi 20 milijuna eura i obuhvaa visokotlane sustave cjevovoda svjee pare i napojne vode. U opseg uslunih djelatnosti ugovorom su obuhvaeni inenjering radovi na pripremi montae i detaljni inenjering projekta., isporuku materijala, kao i prethodnu izradu s postavljanjem cjevovoda i oslonaca, ukljuivo s izradom zavrne dokumentacije. Inenjerske usluge e se obavljati od oujka do listopada 2005., a izrada cjevovoda je planirana za razdoblje od studenog 2005. do travnja 2006. godine. Ukupno e se montirati 1 400 tona materijala, odnosno 5 700 metara cijevi, te elina konstrukcija i armature. Obavit e se oko 4 500 varova. Svi montani radovi e se prema sadanjem planu obaviti do studenog 2007. godine. VGB Power Tech 5/2005 (www.babcock-borsig-service.de) doc

NE OBRIGHEIM: 90 MILIJARDI kWh BEZ CO2 EMISIJE Poetkom 1969. poeo je komercijalni pogon nuklearne elektrane Obrigheim. Danas, 36 godina kasnije zavrava njen pogonski ivotni vijek. Krajem travnja, odnosno poetkom svibnja 2005., treba biti obustavljena NE Obrigheim, u skladu s Dogovorom o postupnom obustavljanju nuklearnih elektrana u Njemakoj do 2025. godine. NE Obrigheim je svojim pogonom utedjela 90 milijuna tona CO2. Nakon iskljuivanja elektrane s mree, postrojenje e se u prve dvije godine nakon obustavljanja pripremiti za trajno zbrinjavanje. Gorivi elementi e se izvaditi iz reaktorske posude i odloiti u meuskladite za islueno gorivo. Nakon toga zapoet e proces demontae postrojenja, koje e zavriti do 2023. godine. Usporedo s demontaom postrojenja, vodit e se znanstveni projekt o upravljanju dekomisijom elektrane. Steena specina znanja tijekom voenja projekta e se kasnije koristiti za budue postupke demontae i zbrinjavanja opreme nuklearnih elektrana. U 2007. godini zavrava post - pogonska faza nuklearne elektrane, nakon koje se postrojenje demontira u tri koraka. Tvrtka EnBW, vlasnik elektrane, razvila je koncept radnih postupaka demontae opreme do 2023. godine. Sadanjim zaposlenicima elektrane nudi se mogunost da ostanu na poslu do zavretka planiranih radova, koji e praktiki trajati skoro narednih dvadeset godina. Do kraja post-pogonske faze, trebat e se smanjiti broj zaposlenih s dananjih 290 na 160. Pored brige o osiguranju zaposlenosti svojih radnika EnBW e posvetiti izuzetnu panju zatiti okolia tijekom demontae postrojenja. Jedno istraivanje o ekolokoj podnoljivosti, koje je posveeno analizi cjelokupnog procesa demontae postrojenja, potvrdilo je da nee biti relevantnih negativnih utjecaja na ljude i okoli. Takoer e ukupne doze zraenja koje e se pojaviti unutar postrojenja, leati ispod zakonom propisanih granica. Radi se o demontai oko 275 000 tona raznog materijala i opreme, kojeg e trebati zbrinuti, od ega radioaktivni otpad iznosi oko 2 500

AUSTRIAN ENERGY & ENWIRONMENT: NEKOLIKO NOVIH UGOVORA U KINI Austrian Energy & Environment (AEE) je zakljuio nekoliko novih ugovora na podruju proiavanja dimnih plinova u Kini. AEE e izgraditi za tvrtku China Power Investment Corporation Yuanda Environmental Protection Engineering Co. Ltd, postrojenje za odsumporavanje dimnih plinova za elektranu Zuhahi, 2 x 600 MW. Opseg isporuke i usluga obuhvaa inenjering, isporuku kljunih komponenti postrojenja, montau i konzultacije u svezi s putanjem postrojenja u pogon (IBS). Shandong Luneng Engineering Co. Ltd. je dodijelila tvrtki AEE ugovor za izgradnju postrojenja za odsumporavanje za elektranu Zhangqui, 2 x 300 MW s istim opsegu isporuke opreme i pruanja strunih usluga, kao to je ugovoreno za elektranu Zhuhai. Takoer je AEE zakljuio slian ugovora za elektranu Feixian 2 x 600 MW, s poduzeem Shandong Ludian Environmental Protection Co.Ltd., odnosno s Shandong Electric Power Engineering Consulting Institute. VGB Power Tech 5/2005 (www.aee.co.at) doc

BABCOCK BORSIG SERVICE: UGOVOR U FINSKOJ Tvrtka Babcock Borsig Service GmbH je zajedno s tvrtkom Essener Hochdruck Rohrleitungsbau GmbH dobila ugovor za

487

tona, dakle manje od 1 posto. Nuklearna i radna sigurnost e biti prioritetni u procesu dekomisije elektrane. VGB Power Tech 5/2005 (www.enbw.com) doc ENERGIE AG: NAJVEA POJEDINANA INVESTICIJA U POVIJESTI PODUZEA Gornja Austrija je savezna austrijska zemlja s najboljim gospodarskim rezultatima. Zahvaljujui tome potronja energije bre raste od ostalih saveznih zemalja (4,4 %), dok je prosjeni rast potronje u Austriji oko 2,5 %. Trenutano se manjak elektrine energije kompenzira uvozom. Dodatni je problem oekivani manjak proizvodnih kapaciteta u Europi do 2020. godine oko 300 000 MW. Da bi se prijetei manjkovi snage i energije pravodobno izbjegli, tvrtka Energie AG planira izgradnju kombi elektrane na prirodni plin, snage 400 MW. Elektrana e godinje proizvoditi 2 500 GWh elektrine energije. Na taj nain e se poveati udio vlastite energije s 44 na 76 posto. Ovom odlukom o koritenju prirodnog plina, optimira se postojea proizvodna struktura energetskog miksa, kojeg ine termoelektrane na ugljen i hidroelektrane. Kombi elektrana e biti locirana u postojeem parku elektrana u Timelkamu. Investicija iznosi 163 milijuna eura. U svibnju 2005. je podnesena dokumentacija za dozvolu o izgradnji objekta. Elektrana treba biti prikljuena na prijenosnu mreu u ljetu 2008. VGB Power Tech 5/2005 (www.energieag.at) doc

U 2003. godini, putanjem bloka BoA 1 u komercijalni pogon, na lokaciji Niederaussem, uinjen je prvi veliki tehnoloki napredak. Smei ugljen ostaje i u sljedeem desetljeu bitan temelj njemake proizvodnje elektrine energije. Smei ugljen, kao konkurentan, nesubvencioniran i domai energent, bitno doprinosi dugorono sigurnoj, ekonominoj i ekoloki podnoljivoj opskrbi energijom. Termoelektrane na smei ugljen pokrivaju 50 posto njemakog temeljnog dijela dijagrama optereenja. Ulaskom u pogon dvostrukog bloka na lokaciji Neurath, smanjit e se obustavljanjem starih, dotrajalih i neekonominih blokova CO2 emisija za 30 posto. Ta investicija osigurava vie tisua radnih mjesta u tvrtki RWE Power, kod proizvoaa opreme i u uslunim djelatnostima. Vei dio komponenti elektrane bit e proizveden u pogonima lociranim u njemakoj zemlji Nordrhein Westfalen. Izgradnjom novih blokova RWE Power preuzima tehnoloko vodstvo u koritenju smeog ugljena u procesu proizvodnje elektrine energije. Elektrina bruto snaga novih BoA blokova je po 1 100 MW, s elektrinim stupnjem korisnog uinka od 43 posto. Planirana investicija od 2,2 milijarde eura, biti e najvea pojedinana investicija u zemlji Nordrhein - Westfalen. VGB Power Tech 5/2005 (www.rwepower.com) doc SIEMENS PG: NOVA OPREMA ZA VOENJE PROCESA U ELEKTRANI NA UGLJEN MONEYPOINT Siemens Power Generation isporu uje opremu za vo enje procesa i zatitu tri bloka na ugljen u irskoj elektrani Moneypoint. Mjerama osuvremenjivanja blokova, koje e se postupno provesti u sljedee etiri godine, udvostruiti e se ivotni vijek 20 godina starih blokova. Novi procesni sustav Teleperm XP omoguuje fleksibilniji na in pogona blokova, prilago en zahtjevima dereguliranog trita. Investitor i vlasnik je tvrtka Electricity Supply Board (ESB), vodee irsko opskrbno poduzee energijom. Ugovoreni iznos je preko 20 milijuna eura. TE Moneypoint, smjetena na rijeci Shannon u mjestu County Clare je jedina irska elektrana na ugljen na otoku. Sa instaliranom snagom od 900 MW, pokriva oko 25 ukupne potronje. Elektrana ima veliki znaaj za sigurnu opskrbu elektrinom energijom zemlje, tako da moraju dva bloka od tri postojea biti u pogonu tijekom modernizacije. Okvirni uvjeti zahtijevaju najkraa vremena iskljuivanja i veliku fleksibilnost postrojenja, to omoguuje ponueni koncept tvrtke Siemens. Tijekom prijelazne faze u pogonu e paralelno biti stara i nova oprema za voenje procesa. Pored opreme za voenje procesa, ugovor obuhvaa i isporuku elektrotehnikih komponenti za zatitu bloka, ureaje uzbude, zatitu generatora i sinkronizaciju. Siemens PG e obnoviti i elektronsku i hidrauliku regulaciju turbina sa zatitom turbina i opremu za voenje procesa odsumporavanja dimnih plinova. S opremom Teleperm XP, irska elektroprivredna tvrtka e dobiti provjereni sustav voenja procesa, koji je ranije ugraen u postrojenjima Hunstown i Poolberg. Ukljuujui TE Moneypoint, u irskim elektranama ukupne snage 1 900 MW bit e ugraena oprema sutava Teleperm XP, to je 40 posto instalirane snage na otoku. VGB Power Tech 5/2005 (www.powergeneration.siemens.com) doc

E.ON AG I OAO GAZPROM PRODUBLJUJU SURADNJU Te dvije tvrtke su prolog ljeta konkretizirale svoju poslovnu suradnju potpisivanjem memoranduma o razumijevanju (MoU). Prilikom najnovijeg susreta u Hannoveru uinjeni su novi koraci u konkretiziranju poslovne suradnje. To znai da E.ON moe preuzeti 25 % udjela u zapadno-sibirskom plinskom polju Yushno Russkoje. Gazprom moe sudjelovati u jednako vrijednim aktivnostima E.ON koncerna na podruju prodaje plina i elektrine energije u Europi. Pored toga, dva poduzea su razmatrala gradnju plinovoda preko Istonog mora i zajednike aktivnosti u elektroprivrednoj djelatnosti. Ovim dogovorom E.ON moe bitno poboljati svoj poloaj u nabavi plina, a Gazprom moe proiriti poslovne aktivnosti i ojaati poloaj na europskom tritu plina i elektrine energije. Trenutano E.ON sudjeluje u proizvodnji plina na polju Yushno Russkoje s koliinom koja predstavlja 10 posto ukupne prodaje plina tvrtke E.ON Ruhrgas. Izgradnja novog plinovoda bi predstavljala bitan doprinos sigurnosti opskrbe zapadnoeuropskog trita plina. VGB Power Tech 5/2005 (www.eon.com) doc RWE POWER: DOZVOLA ZA IZGRADNJU BLOKOVA 2/3 Poetkom travnja 2005. odrana je rasprava o uvjetima za dobivanje odobrenja za izgradnju dvaju blokova na smei ugljen, s optimiranom tehnologijom, (BoA 2/3), na lokaciji Neurath.

488

OSTVARENA SURADNJA NJEMAKIH TVRTKI STEAG I EnBW STEAG AG (Essen) i EnBW Energie Baden-Wrttemberg AG (Karlsruhe) namjeravaju nastaviti i dalje razvijati suradnju na podruju energetike. Obje tvrtke su potpisale kljuni dokument kojim se regulira budua suradnja na planu energetike. Trenutano je EnBW veinski vlasnik i zajedniki operator bloka na kameni ugljen, na lokaciji Bexbach, snage 773 MW , u kojem STEAG dri 25 posto vlasnitva. Dogovorom je predvieno da e STEAG isporuivati tvrtki EnBW elektrinu energiju, snage 250 MW iz svog novog bloka DuisburgWalsum, tijekom iduih 20 godina, s mogunou produenja isporuke nakon tog roka. Pored toga postoji opcija da tvrtka EnBW postane suvlasnik novog suvremenog bloka. Kooperacija dviju tvrtki e se ostvarivati na podruju projektiranja, nanciranja. izgradnje i pogona termoelektrana i prodaje elektrine energije iz novoizgraenih objekata. Intenzivirat e se i suradnja na podruju primarnih fosilnih energenata. Novi blok na kameni ugljen, instalirane snage 750 MW, koji e ui u komercijalni pogon 2010., smatra se trenutano najsuvremenijim projektom na kameni ugljen u Njemakoj. VGB Power Tech 5/2005 (www.steag.de) doc

ostalih tehnolokih postupaka proizvodnje energije. Bitne biogene komponente goriva su uglavnom CO2 neutralne i one daju povoda da se na njega rauna pri razvoju pojedinih koncepata proizvodnje energije. Bioloko podrijetlo pojedinih goriva stavlja strunjake pred nove izazove s kojima nisu raunali da e se pojaviti kod tih dobrih goriva. Rije je o prateim materijama, kao to su soli, kao i sveprisutna oneienja koja se pojavljuju tijekom rasta biljaka i koja se nalaze u otpadu prije izgaranja. Te se tetne materije moraju odstraniti jer uzrokuju smanjenje energetske uinkovitosti postupka koritenja goriva u procesu proizvodnje elektrine energije i habaju pojedine komponente loinog sustava u procesu izgaranja. VGB Power Tech e.V. redovito prireuje seminare, struna savjetovanja i konferencije i pruajui svojim lanovima i drugim zainteresiranim u industriji, inenjering i istraivakim tvrtkama, raznim gradskim i dravnim nadletvima, mogunost da se informiraju o trenutanom stanju tehnologije i da sami tijekom rasprava dou do novih strunih i znanstvenih saznanja. VGB Konferencija Termiko koritenje otpada se prireuje u etverogodinjem ciklusu u kojem vremenu se organiziraju tri strune manifestacije: VGB - Savjetovanje Termiko koritenje otpada, VGB KonferencijaTermiko koritenje otpada i VGB Konferencija Elektrane u trinom natjecanju - tehnika, pogon, zatita okolia Ove godine je odrano Struno savjetovanje Termiko koritenje otpada 01.06.2005. u Freiburgu. VGB Tagung Termiche Abfallverwertung 2005 - VGB Power Tech e.V. doc

VATTENFALL: GOLDISTHAL - NOVI KOMUNIKACIJSKI CENTAR Novi komunikacijski centar pumpno-akumulacijske elektrane Goldisthal u Thringenu je slubeno otvoren. Posjetitelji mogu dobiti zornu predodbu o povijesti izgradnje, tehnici i funkcijama najsuvremenije pumpno-akumulacijske hidroelektrane u Njemakoj. PHE Goldisthal je najvea pumpno - akumulacijska elektrana u vlasnitvu vedske tvrtke Vattenafall Europe. Vie od 40 000 ljudi je posjetilo pumpnu hidroelektranu od poetka njene izgradnje. U novom suvremenom komunikacijskom centru, koji je postao izuzetna turistika atrakcija, veliki panoi s tekstovima, grakama i slikama, informiraju posjetitelje o tvrtki Vattenfall Europe, koritenju vodnih snaga, o ustrojstvu i nainu funkcioniranja PHE Goldisthal. Model krajolika predouje geografske i graditeljske posebnosti postrojenja hidroelektrane. Na raspolaganju je i posebna prostorija sa suvremenom medio tehnikom za prezentaciju PHE Goldisthal. VGB Power Tech 5/2005 (www.vattenfall.de) doc VGB - STRUNO SAVJETOVANJE O KORITENJU OTPADA 2005. Od 1960. godine struna tijela VGB udruge prate tehniki razvoj koritenja otpada u postrojenjima za proizvodnju elektrine energije. Zahvaljujui VGB udruzi, razvijen je najuinkovitiji i ekoloki najprihvatljiviji postupak koritenja otpada za proizvodnju elektrine energije. Emisije o kojima se toliko mnogo raspravljalo u prolosti, toliko su smanjene da je izgaranje otpada u procesu proizvodnje elektrine energije postalo mjerilo za razvoj

VGB - KONGRES ELEKTRANE 2005 U Poljskoj se odrava od 28. do 30. rujna 2005. VGB kongres Elektrane 2005. U 2005., godini Alberta Eisteina, meunarodna VGB udruga proizvoaa elektrine i toplinske energije s 85 godinjom tradicijom, prireuje svoj godinji kongres pod motom: Power meets Kyoto - Energy and Environment in the EU25. Poljska kao najvea zemlja pristupnica proirene EU 25 je domain ovogodinjeg kongresa. Rasprava o perspektivi europske proizvodnje elektrine energije, pridravajui se obveza iz Kyoto protokola, se nastavlja o temama prolih kongresa odranih u Klnu i Kopenhagenu, u kojim je u sreditu panje bilo pitanje pokrivanja sagledivih manjkova proizvodnih kapaciteta elektrine energije u Europi do 2030. godine. VGB Power Tech e.V. Essen doc

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE/ DECENTRALIZIRANA PROIZVODNJA lanovi strunih tijela, autori izvjea Obnovljivi izvori/ Decentralizirana proizvodnja su se bavili tehnikim, gospodarskim i stratekim pitanjima koritenja obnovljivih izvora i primjenom decentraliziranih tehnologija pretvorbe energije. Prema navedenom izvje u vodni potencijal e i u blioj budunosti zadrati najvei udio u koritenju obnovljivih izvora energije. Najvei rast e i dalje ostvarivati vjetroenergija. Oekuje se da e i biomasa pruiti vei doprinos proizvodnji elektrine energije. Gorive elije se smatraju tehnologijama budunosti, koje e doprinijeti ekoloki prihvatljivoj opskrbi energijom.

489

Glavne zadae VGB udruge na podruju Obnovljivi izvori/ Decentralizirana proizvodnja su: - razmjena informacija i iskustava - predstavljanje interesa operatora elektrana u nadletvima, suradnja s proizvoaima i isporuiteljima opreme i gremijima za normizaciju - procjena utjecaja propisa, zakona, normi i preporuka na projektiranje, opremu i pogon proizvodnih postrojenja obnovljivih izvora - denicija i dokumentacija stanja tehnologije - vrednovanje energetsko-gospodarskih okvirnih uvjeta - organiziranje strunih konferencija i savjetovanja - voenje zajednikih istraivakih projekata. U okviru VGB udruge djeluju sljedea struna tijela, koji se bave podrujem Obnovljivi izvori/Decentralizirana proizvodnja: Vodni potencijal - Steering Committee Hidroelektrane - struni odbor Koritenje obnovljivih izvora i decentralizirana proizvodnja - struni odbor Biomasa - struna radna grupa Decentralizirana proizvodnja - struna radna grupa Vjetroelektrane - struna radna grupa VGB Power Tech e.V. Essen doc

ABB e isporu iti i opremu za osuvremenjivanje nadzora tehnolokog procesa i regulacije za voenje kotla bloka F. S novo regulacijom kotla bolje e se iskoristiti pogonski potencijali bloka F. Novi ureaji omoguuju voenje, nadzor i optimiranje procesa. Zadaa elektrane Scholven je pored proizvodnje elektrine energije i isporuka topline za sustav daljinskog grijanja. Ukupno instalirana snaga elektrane iznosi 2 600 MW. VGB Power Tech 6/2005 (www.abb.com) doc ABB: HVDC Light TM INI ENERGIJU VJETRA LAKE PRENOSIVOM I PRIHVATLJIVIJOM ZA PRIJENOSNU MREU ABB prezentira, kao odgovor na dena studiju mree, povoljno rjeenje za isporuku elektrine energije vjetroelektrana u mreu. Europska unija se Kyoto protokolom obvezala smanjiti CO2 emisiju. Dosljedno toj obvezi, njemaka Savezna vlada je prihvatila za cilj, pored ostalih mjera, i podvostruenje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora do 2010. godine. Bitan element za dostizanje tog cilja je ostvarenje strategije za koritenje energije vjetra na morskoj puini (Offshore), gdje je planirano izgraditi farme vjetroelektrana ukupne snage 20 000 MW. Pored razvoja offshore vjetroturbina velikih snaga i k tome pripadajue tehnologije temeljenja vjetroelektrana na morskoj puini, treba pronai prikladna rjeenja za odvoenje elektrine energije do kopna i njenu isporuku u postojeu prijenosnu mreu. Tehnike studije kao i rezultati dena studije pokazuju da nije u ovom sluaju prikladna primjena klasinog trofaznog sustava za prijenos energije. Preko odreenih udaljenosti trofazni prikljuci s podmorskim kabelima nisu ni tehniki izvodivi, niti jame stabilnost mree u svim njenim pogonskim uvjetima. ABB upuuje na novi razvoj HVDC Light ostvaren posljednjih godina, iza kojeg se krije daljnji razvoj klasine, sredinom 20. stoljea uvedene (HVDC)-tehnike visokonaponskog istosmjernog prijenosa s poluvodikim elementima, ali s tehnikom upravljanja iz sadanjeg vremena. To konkretno znai da se umjesto klasinih tiristora koriste tzv. IGBT komponente i umjesto starih analognih tehnika primjenjuju mikroprocesorske i raunalno podravane tehnike upravljanja tiristorima. Rezultat tog razvoja je potpuno nova generacija HVDC, koja naputa svojstva klasine HVDC tehnologije i pojavljuje se kao nova generacija zatitnim znakom HVDC Light TM. HVDC Light TM. se odlikuje kompaktnou opreme, neznatnim viim harmonicima, potpunim odvajanjem prikljuenih prijenosnih mrea i nepostojeom problematikom jalovih snaga. Nova tehnika se isporuuje za snage do 500 MW. Ta snaga se moe prenijeti, na vee udaljenosti jednim, takoer novorazvijenim, dvopolnim istosmjernim kabelom. Trenutano je u pogonu est takvih postrojenja, jedno prototipno, jedno demonstracijsko i etiri u punom komercijalnom pogonu. Prvo je postrojenje puteno u pogon 1999. godine, a ostala u tijeku 2002./2003. godine. Jedno Offshore postrojenje je u izgradnji. Raspon snaga postojeih postrojenja kree se od 8 MVA do 200 i 330 MVA.. VGB Power Tech 6/2005 (www.abb.com) doc

ABB: UGOVOR ZA MODERNIZACIJU TEHNIKE VOENJA ELEKTRANE SCHOLVEN KONCERNA E.ON ABB je dobio ugovor za zamjenu tehnike voenja procesa bloka C, snage 384 MW, putenog u pogon 1969. godine u elektrani na kameni ugljen Scholven, u vlasnitvu koncerna E.ON. Pored toga ABB e zakljuiti ugovore o isporuci opreme i ugradnji DeNOx ureaja i ureaja za odsumporavanje dimnih plinova, te tehnike voenja parne turbine na istom bloku. Vrijednost ugovora je 4.4 milijuna eura. Blok je projektiran i bio predvien za bazni pogon. Promjenom situacije na tritu elektrine energije, nakon ugradnje nove opreme, blok e se koristiti u srednjem dijelu dijagrama optereenja. Da bi se osigurao daljnji ekonomian pogon bloka bilo je nuno provesti zamjenu opreme za voenje tehnolokog procesa. Radovi na zamjeni opreme trajat e deset tjedana i trebaju biti zavreni do kraja 2005. godine. U okviru obnove tehnike voenja, blok e biti osposobljen za potpuno automatizirani pogon. Blokom e se upravljati jedan operator. Primjenom sustava regulacije bloka MODAN, bit e omoguena primarna regulacija frekvencije. Pored tehnike voenja procesa bloka, ABB osuvremenjuje i hidrauliku, odnosno elektroniku automatizaciju i zatitu turbine. Primjenom provjerenog ABB sustava za voenje elektrane IT System 800xA, poboljat e se pogon bloka i sasvim iskoristiti njegovi tehnoloki potencijali. Sustav se odlikuje op om sistemskom tehnikom za zatitu i regulaciju turbine i suvremenim konceptom za nadzor, upravljanje i regulaciju. Za posluivanje i nadzor bloka obnovit e se prostorija komande bloka C. Ranije konvencionalno koncipirana komanda bloka bit e zamijenjena suvremenom komandom, kojom upravlja jedan operator.

490

ABB: BATERIJA ULAZI U GUINNESSOVU KNJIGU REKORDA ABB i proizvoa baterija tvrtka Saft su izgradili najsnaniju bateriju na svijetu, koja e ui u Ginnessovu knjigu rekorda. Projekt koji stoji 30 milijuna USD, treba za 60 posto smanjiti broj Black-outs. BESS (Battery Energy Storage System), ABB-ov sustav skladitenja energije je vei od nogometnog igralita i sastoji se od 13 760 nikal-kadmijevih energetskih elija, spojenih u etiri sustava. Izgradnju sustava, koji je puten u pogon 2003. godine naruila tvrtka Goden Valley Electric Association (GVEA), za podruje Fairbanks na Aljaski. U sluaju prekida osnovnog napajanja mree baterija postaje glavni izvor energije GVEA mree. Za podruje, u kojem temperature zimi padnu na -50 oC, pri emu se cjevovodi vode mogu zamrznuti za dva sata, baterija je od odluujueg znaenja. U sluaju potrebe BESS moe isporuivati dovoljno energije u mreu za 10 000 kuanstava, sa snagom od 27 MW u trajanju od 15 minuta. U kraem razdoblju baterija moe dati na raspolaganje 46 MW. ABB je konstruirao sustav pretvorbe energije, mjerne, zatitne i upravljake ureaje i opremu za komandnu prostoriju. Nikalkadmijeve elije je izradila vodea tvrtka za industrijske baterije Saft. Sustav trenutano i pouzdano isporuuje elektrinu energiju, od asa ispada osnovnog sustava za opskrbu do trenutka ukljuivanja priuvnih izvora energije i iskljuuje potrebu angairanja dodatnih diesel agregata. Baterije su sigurne i pouzdane. Na kraju njihovog dvadesetogodinjeg pogona, mogu biti ponovo upotrebljive. Projekt koji stoji 30 milijuna USD, trebao bi smanjiti broj Blackouts na podruju Fairbanksa na Aljasci za 60 posto. VGB Power Tech 6/2005 (www.abb.com) doc

zraka za dvije plinske turbine GE9E, kao i isporuka i postavljanje postrojenja za proiavanje otpadnih voda. Babcock Borsig Service je u ovom poslu konzorcijalni partner tvrtki Siemens i FISIA Italimpianti. VGB Power Tech6/2005 (www.babcock-borsig-service.de) doc

ENEL I EDF POTPISALI MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU (MUO) Talijanska (ENEL) i francuska elektroprivreda (EDF) potpisali su 30.5.2005. godine Memorandum o razumijevanju (MOU) radi suradnje na francuskom EPR nuklearnom programu. ENEL na taj nain nastoji obnoviti svoje aktivnosti na nuklearnom podruju. Osim toga MOU doprinosi snaenju zajednikog europskog nuklearnog projekta, koji novom suradnjom ENELA i EDF-a dobiva jo jednog snanog industrijskog partnera. Ta suradnja je nova osnova za pojaano prisustvo ENELA na velikom europskom tritu elektrine energije. Osim toga ENEL e biti u mogunosti raspolagati s Know-how u okviru vodeeg tehnolokog EPR projekta. To je novi korak u strategiji trajnog rasta ENEL-a na podruju proizvodnje elektrine energije. Za EDF potpisivanje MOU-a znai poetak plodne suradnje ENEL-a na EPR nuklearnom programu. To je istodobno daljnji korak u deregulaciji europskog trita energijom. VGB Power Tech 6/2005 (www.enel.it, www.edf.com) doc

E.ON ANLAGESERVICE NA POWER GEN EUROPE Ve trei put u nizu E.ON Anlageservice sudjeluje kao izlaga na Power Gen Europe. Ta priredba prua dobru platformu za predstavljanje paketa usluga tvrtke E.ON Anlageservice na meunarodnoj razini i za kontakte sa strunim ljudima iz svijeta energetike. Tvrtka je prola razvojni put od pruanja usluga istog odravanja do veoma opsenog servisiranja postrojenja. Tvrtka je s ekipom od 650 strunjaka i specijalista strateki usmjerena i organizacijski postavljena na pruanje kompletnih usluga od projektiranja do putanja energetskih objekata u pogon za konvencionalne i nuklearne elektrane. Vaan dio aktivnosti tvrtke je usmjeren na nuklearne elektrane, kao to je npr. zamjena toplinskih izmjenjivaa u sustavu napojne vode (NE Grohnde), zatim podruje elektrotehnike aparata, putanje u pogon zatite generatora i regulacije napona u tijeku zamjene statora generatora (NE Grafenrheinfeld), rekonstrukcija diesel agregata, kao all in one ponua u NE Leibstadt, vicarska, zatim radovi na reviziji, projektiranju i rekonstrukciji elektrotehnike opreme i opreme za voenje procesa u NE Unterweser. Pored toga tvrtka E.ON Anlageservice rauna i na izgradnju novih elektrana. Kao svestrano i neovisno usluno poduzee otvoreno je za suradnju. Primjer je zajednika izgradnja s tvrtkom Putzmeister AG novog postrojenja za spaljivanje mulja iz ureaja za proiavanje zagaenih otpadnih voda u elektrani na kameni ugljen Staudinger, koja je besprijekorno izvedena.

BABCOCK BORSIG SERVICE: UGOVOR O OSUVREMENJIVANJU DVA STARA BLOKA U UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA Babcock Borsig Service GmbH je dobio narudbu za osuvremenjivanje dva stara bloka elektrane Al Taweelah B u Emiratu Abu Dabi, u okviru njihove privatizacije. U elektrani je ukupno instalirano 1 068 MW. Tom proizvodnom kompleksu pripada i postrojenje za desalinizaciju morske vode. Vrijednost poslova iznosi 44 milijuna USD. Ureenje gradilita bilo je planirano za rano proljee ove godine. Na aktivnostima razvoja projekta osuvremenjivanja blokova bit e angairano 250 djelatnika. Usluge osuvremenjivanja proizvodnih jedinica obuhvaaju pregradnju sustava loenja na Low-NOx gorae koji e moi koristiti dvije vrste goriva (prirodni plin/diesel-nafta). Za to se predvia pregradnja cijelog sustava tekog lo ulja, ukljuujui i enje i pregradnju rezervoarskog prostora i provedbu modikacije postojeeg pumpnog i procesnog postrojenja sustava tekog lo ulja. Predvia se pregradnja mjernih ureaja za naftu, plin, vodu i elektrinu energiju, dva diesel agregata za proizvodnju elektrine energije pri hladnom startu, ugradnja sustava hlaenja ulaznog

491

Tvrtka E.ON Anlageservice sudjeluje u izgradnji nove elektrane na smei ugljen BoA 2/3, na poslovima inenjeringa, isporuke opreme i postavljanja niskotlanih zagrijaa i spremnika napojne vode. Aktivnosti tvrtke na meunarodnom tritu svodila su se na specijalne usluge elektrotehni kog laboratorija i centralne radionice sa znanjima, etabliranom tehnikom i mogunostima kompletne izrade priuvnih dijelova za elektrane. VGB Power Tech 6/2005 (www.eon-anlageservice.com) doc

U tijeku ovogodinjeg stajanja zamijenit e se polovina od 900 baterijskih elija, ukupne teine 100 tona. Ugradit e se nove baterije tree generacije. VGB Power Tech 6/2005 (www.kkg.ch) doc NUKLEARNA ELEKTRANA LEISTADT (KKL): DUI ZASTOJ PROIZVODNJE U nuklearnoj elektrani Leibstadt dolo je 28.3.2005. godine do kvara na generatoru, koja je dovela do automatskog iskljuivanja turbine, a time i do neplaniranog ispada bloka i zastoja u proizvodnji elektrine energije. Reaktor nije imao posljedica zbog toga nepredvienog dogaaja. Njegova snaga je postupno smanjena na 25 posto. Postrojenje se ponaalo prema projektiranim uvjetima. Nakon prve analize pogonskog dogaaja odlueno je da se reaktor potpuno obustavi u 17 sati. Nakon opsenog pregleda postrojenja i detaljne analize proizvoaa opreme, dolo se do saznanja o prirodi kvara generatora. Kao posljedica pregrijavanja dolo je do topljenja statorskih limova generatora. To je dovelo do sekundarnih oteenja generatora. Sedam tvrtki, suvlasnika elektrane snose godinje pogona i remonta elektrane i dijele proizvedenu energiju prema vlasnikim udjelima. Trokovi su praktiki ksna vrijednost, koji se plaaju i kad elektrana ne proizvodi elektrinu energiju. Oni iznose oko 1.3 milijuna CHF dnevno. U te trokove su uraunati i krai prekidi proizvodnje i godinja revizija postrojenja. Zbog nastale tete blok e biti izvan pogona do poetka rujna 2005. To je drugi vei neplanirani zastoj nuklearne elektrane Leibstadt u tijeku njenog 20-godinjeg pogona. VGB Power Tech 6/2005 (www.kkl.ch) doc

E.ON KUPIO SUVREMENU PLINSKU ELEKTRANU U VELIKOJ BRITANIJI Kerka koncerna E.ON, tvrtka E.ON UK je postala100 postotni vlasnik plinske elektrane Eneld, locirane u blizini Londona. Elektrana je kupljena za 109 milijuna GBP (oko 160 milijuna eura) (preraunato po kursu 1 euro = 0,67 GBP ). Elektrana raspolae s instaliranom snagom od 392 MW. Wulf Bernotat, predsjednik Uprave koncerna E.ON je izjavio: Kupnjom suvremene i uinkovite plinske elektrane Eneld, preuzimamo vodeu ulogu u proizvodnji elektrine energije i jaamo poslovni poloaj koncerna na naem glavnom tritu u Velikoj Britaniji. VGB Power Tech 6/2005 (www.eon.com) doc

NUKLEARNA ELEKTRANA GSGEN: PLANIRANA OBUSTAVA POGONA ZBOG GODINJEG REMONTA INVESTICIJE ZA DUGORONI POGON ELEKTRANE Krajem svibnja obustavljen je pogon vicarske nuklearne elektrane Gsgen, zbog planiranog godinjeg remonta postrojenja. Zbog opsenih dogradnji usmjerenih na poboljanje sigurnosti i stupnja korisnog uinka elektrane, planirano je stajanje elektrane do kraja srpnja ove godine. Trokovi projekta stoje oko 50 milijuna vicarskih franaka. Ugovor za pregradnju sustava za odravanje tlaka dobio je Framatome ANP, koji je izveo sline radove na nekim njemakim nuklearnim elektranama. Nove sigurnosne ventile isporuuje Winterthur Control Components Inc(ICC), nekadanji Sulzer Termtec AG. U tijeku ovogodinjeg remonta bit e izmijenjeno 40 od ukupno 177 gorivih elemenata, s etiri elementa sa svjeim uranom elementima i 36 elemenata s uranom iz procesa preraenog istroenog goriva. Planirana je velika revizija generatora i visokotlanog dijela turbine. Nakon 15 godina pogona, planira se zamjena rotora visokotlane turbine, s optimiranim lopaticama. Provest e se i konstrukcijske promjene usmjerene na poboljanje stupnja korisnog u inka na separatoru vode, me upregrija ima i niskotlanom dijelu turbine. Zavreni su radovi, zapoeti 2003. godine na izgradnji novog rashladnog tornja. U tijeku remonata provedenih 2003. i 2004. godine obnovljena je distribucija vode i odvaja kapljica. Ove godine zamijenit e se hladnjaci.

MARK-E I STADTKRAFT POVJERILI SIEMENSU IZGRADNJU KOMBI ELEKTRANE NA LOKACIJI HERDECKE Tvrtka Mark-E AG, Hagen i norveki proizvoa elektrine energije Statkraft AS Oslo, ugovorili s njemakom tvrtkom Siemens Power Generation (PG) isporuku kombi bloka na prirodni plin snage 400 MW, po modelu klju u ruke, koji e se izgraditi na lokaciji Herdecke. Pored toga s tvrtkom Siemens je zakljuen ugovor o odravanju kombi bloka u trajanju od 15 godina. Nakon to je tvrtka Mark-E ve u oujku 2005. zakljuila ugovor o dugoronoj isporuci plina za kombi elektranu s WINGAS GmbH Kassel, ostvarene su sve bitne pretpostavke za projekt, koje su jamile da e se objekt pustiti u pogon do 2007. godine. Graevinski radovi na izgradnji visokouinkovite i ekoloki prihvatljive kombi elektrane, snage 400 MW i sa stupnjem korisnog uinka od 57,5 posto, trebaju poeti u rujnu 2005. Probni pogon kombi bloka je predvien za jesen 2007. godine. Oekuje se godinja proizvodnja bloka od 2.4 milijarde kWh. Zahvaljujui visokom stupnju korisnog uinka, elektrana je u prvih pet godina pogona osloboena od poreza za prirodni plin. VGB Power Tech 6/2005 (www.mark-e.de) doc

492

MVV: KINA DOBIVA ISTRAIVAKI I OBRAZOVNI CENTAR ZA VJETROENERGIJU Snaga vjetroelektrana, koja e biti prikljuena na prijenosnu mreu Narodne republike Kine, treba porasti na 3 000 MW do 2010. godine. Krajem 2001. godine u Kini je bilo instalirano svega 400 MW vjetroelektrana. Kini nedostaje struna radna snaga koja bi savladala planirani rast vjetroelektrana. Da bi se promijenila takva situacija, Njemako drutvo za tehniku suradnju (GTZ) iniciralo je izgradnju i opremanje Istraivakog i obrazovnog centra za vjetroenergiju u Pekingu. GTZ nancira taj projekt u Kini s 1,9 milijuna eura iz sredstava Savezne vlade. Njema ka tvrtka Energie - Consult Ingenieurgesellschaft mbH (DECON), Bad Homburg daje na raspolaganje svoje specijaliste za vjetroenergiju i obnovljive izvore energije do 2009. godine. Decon je u 100 postotnom vlasnitvu tvrtke MVV Energiedinstleistungen GmbH, Mannheim. Centar za vjetroenergiju u Pekingu e organizirati permanentne kursove o tehni kim i ekonomskim pitanjima koritenja vjetroenergije, certificiranju postrojenja za vjetroelektrane i testiranju prikljuaka na mreu. Na taj nain e se stvoriti vaan centar u Kini, u kojem e se pokretati sva pitanja i pruati sve informacije o vjetroenergiji i davati impulsi za stvaranje kineske vjetroenergetike. Pored pruanja opsenog Know-how o koritenju vjetroenergije, na raspolaganju e biti i mjerni ureaji, tako da e u budunosti kineski laboratoriji moi samostalno organizirati mjerenja i ispitivanja. VGB Power Tech 6/2005 (www.mvv.de) doc RWE: BUDUE TEHNOLOGIJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE - U CENTRU PANJE SMANJENJE CO2 I TEDNJA PRIMARNIH RESURSA Tvrtka RWE je razvila postupak suenja ugljena u uidiziranom sloju, koritenjem interne otpadne topline (WTA). Za taj postupak postoji veliki interes u svijetu. Uspjeno je zavreno testiranje postupka suenja 1 400 tona australskog mrkog ugljena u ispitnom postrojenju u Frechen-u . S WTA postupkom moe se poveati stupanj korisnog uinka najsuvremenijih elektrana za 10 %. Za komercijalno koritenje WTA postupka predstoji proces ishoenja dozvola za izgradnju i pogon prototipnog postrojenja na lokaciji Niederaussem. Investicijski i pogonski trokovi projekta iznose 40 milijuna eura. Pored toga RWE sudjeluje na mnogim projektima koji se bave poveanjem parametara pare buduih elektrana. U tijeku je izgradnja postrojenja za testiranje komponenti za elektranu 700 o C u Scholven-u. U tom projektu nancijski sudjeluje i EU. Ve sada je RWE angairan u mnogim nacionalnim i zajednikim europskim projektima na razvoju opcije fosilno loene elektrane bez CO2. VGB Power Tech 6/2005 (www.rwepower.com) doc RWE NUKEM: PRVI PUT OSTVARENA ZAMJENA PROCESNOG RAUNALA U TIJEKU POGONA ELEKTRANE Strunjaci tvrtke RWE NUCEM GmbH su montirali novo procesno raunalo u tijeku pogona nuklearne elektrane Gundremmingen.

Na osnovi detaljnih prethodnih radova bilo je mogue, prvi put u Njemakoj, izvriti zamjenu i pustiti u pogon novo procesno raunalo, u tijeku pogona nuklearne elektrane. Ve nakon dva i pol dana bile su na raspolaganju sve glavne funkcije sustava. Na taj nain elektrana ne ostaje bez raunalne potpore u tijeku regularne faze revizije postrojenja. Procesno raunalo prima oko 12 000 signala o najvanijim podacima procesa elektrane. Ti signali se preuzimaju i obrauju i vizualiziraju u komandnoj prostoriji elektrane. Podaci se istodobno i pohranjuju. Putanje u pogon novog procesnog raunala trajalo je trajalo tjedan dana. Njemu je prethodilo jednogodinje ispitivanje u tvornici, u tijeku kojeg su provedena opsena funkcijska ispitivanja. Sve faze projekta su struno nadzirane i vrednovane. Zahvaljujui dobrim iskustvima s ovim projektom, u drugoj polovini godine obnovit e se, u tijeku pogona, procesno raunalo na bloku C. VGB Power Tech 6/2005 (www.nukem.de) doc

SIEMENS: VAAN UGOVOR O MODERNIZACIJI ELEKTRANE FRANCISCO PEREZ RIOS U MEKSIKU Siemens Power Generation (PG) e potpuno modernizirati dva bloka elektrane Francisco Perez Rios, u blizini Mexico City-a. Ugovor o osuvremenjivanju blokova zakljuen je s meksikom tvrtkom Comisin Federal de Electicidad (CFE). Vrijednost ugovora iznosi 113 milijuna USD. Nakon zavretka predvienih radova, poetkom 2007. godine, poveat e se snaga blokova za 60 MW. Osim toga, rauna se na daljnji pogon moderniziranih bloka za iduih 20 godina. Osuvremenjivanje blokova 2 i 3 obuhvaa kompletnu obnovu turbina i generatora. Modernizirat e se kondenzatori i rashladni tornjevi, kao i tehnika voenja procesa na oba bloka. Kotlovi i njihove sastavne komponente e se dovesti na najnovije stanje tehnike. Poveat e se stupanj korisnog uinka blokova i smanjiti emisija po proizvedenom kWh. VGB Power Tech 6/2005 (www.siemens.com/power generation) doc

VATTENFALL: IZGRADNJA PILOT POSTROJENJA ZA ELEKTRANU BEZ CO2 EMISIJE Vattenfall e izgraditi prvu pilot elektranu u svijetu na smei ugljen bez CO2 emisije, na bazi tzv. Oxyfuel postupka. Pilot elektrana, u iju e se izgradnju uloiti 40 milijuna eura bit e izgraena na lokaciji Schwarze Pumpe. Vattenfall pilot postrojenje, termike snage 30 MW sluit e za istraivanje i razvoj nove Oxyfuel tehnologije. Pilot elektrana bi trebala ui u probni pogon 2008. godine, nakon planirane tri godine izgradnje. Pri tom postupku izgara sme i ugljen u prisustvu smjese sastavljene od istog kisika i recikliranog dimnog plina. Nova tehnologija treba omoguiti odvajanje ugljinog dioksida u tijeku procesa izgaranja mrkog ugljena. vedski Vattenfall je vlasnik najsuvremenijeg parka elektrana na smei ugljen u svijetu, koje su izgraene u Lausitz-u i Srednjoj

493

Njemakoj. U novoizgraene elektrane, odnosno obnovljene blokove jedinine snage 500 MW, uloeno 90-tih godina 9 milijardi eura. Projekt pilot elektrane se gradi u suradnji s vodeim istraivakim institutima njemakih sveuilita. VGB Power Tech 6/2005 (www.vattenfall.de) doc STRUJA IZ INDUSTRIJSKIH I PRIVATNIH ELEKTRANA Prema podacima udruge njemake elektroprivrede (VDEW) u Njemakoj je elektrina energija iz privatnih izvora i suvika elektrine energije u industriji, uvedena u opu elektroprivrednu elektrinu mreu, poveana u 2004. godini za okruglo 13 %, prema prethodnoj godini. Prvenstveno je povean udio iz privatnih elektrana, na bazi obnovljive energije. U priloenoj tablici navedena je, za godine 2003. i 2004., elektrina energija predana elektroprivrednoj elektrinoj mrei iz industrijskih i privatnih elektrana, a na kraju tablice i ukupna elektrina energija, utroena u zemlji, u milijardama kWh.
Uvoenje iz industrijskih elektrana privatnih elektrana Ukupni utroak el. en. 2004. mlrd. kWh 25,1 32,8 537,7 2003. mlrd. kWh 25,6 25,8 533,7

projekata parka vjetroelektranau Sjevernom i Istonom moru. Do godine 2010. predvieno je izgraditi oko 3 000 MW instalirane snage. Rauna se da e prvi park vjetroelektrana biti izgraen u Istonom moru godine 2006., a u Sjevernom 2007. EW, god. 104(2005), br. 10 Mrk

PUMPNO-AKUMULACIJSKA HIDROELEKTRANA U AUSTRIJI Izmeu izvoaa radova Vith Siemens Hydro i elektroprivrednog poduzea Illwerke, sklopljen je ugovor vrijedan 60 milijuna eura za opremu pumpno-akumulacijske hidroelekrane Kops II. Elektrana e biti izgraena u kaverni s neto padom oko 800 m, snage 450 MW. Predvia se ulazak u pogon u godini 2007/8. EW, god. 104(2005), br. 10 Mrk TEMOELEKTRANE U BUDUNOSTI NJEMAKE ELEKTROPRIVREDE U njemakoj elektroprivredi trai se najbolje rjeenje za nove termoelektrane. S obzirom na stanje postoje ih elektrana, planirani izlazak iz nuklearne energije i smanjenje CO2, uz lagani porast potronje elektrine energije, moralo bi se do godine 2030. izgraditi barem 55 termoelektrana. Procjenjuje se kako se jo dugo moe, uz modernizaciju i povaanja snage postrojenja, produljiti rad postojeih elektrana. Pogonska ogranienja mnogih elektrana i ograniene mogunosti prijenosa elektrine energije trae, da se do 2030. godine izgradi 65 000 MW instalirane snage, a to iziskuje investicije od 40 do 50 milijardi eura. Kod novogradnje elektrana, uz druge faktore, svakako je vana i lokacija. Danas postoje projekti elektrana instalirane snage 18 000 MW s utvrenim lokacijama, ostalo je neizvjesno. Svakako najvaniju ulogu ima pitanje, na kojoj e se bazi goriva projektirati nove elektrane. Nesigurnost u promjeni cijene energenata u budunosti i cijena certikacije CO2 potpuno je neizvjesna. Posebna je studija izraena u Njemakoj, koja e olakati elektroprivrednim strunjacima odluku o modernizaciji elektrana. Isto je tako izraena studija o buduim mogunostima dobave energenata i njihovim cijenama. EW, god. 104(2005), br. 10 Mrk KUVAJT POJAAVA SVOJU VISOKONAPONSKU MREU S njemakom tvrtkom Siemens i elektroprivredom Kuvajta zakljuen je ugovor o izgradnji vorne trafostanice 300/132/11 kV. Ugovor je vrijedan 70 milijuna eura. Predviena je izgradnja trafostanice s plinom izoliranim prekidaima, sa 15 polja 300 kV, 26 polja 132 kV i 25 polja 11 kV uz dvostruke sabirnice. Ugovoreno je da cijeli ureaj funkcionira i kod temperature od 52 C. Tvrtka Siemens e dobaviti transformatore, svu zatitu i ureaje za upravljanje. EW, god. 104(2005), br. 10 Mrk

EW, god. 104(2005), br. 10 Mrk AUTOBUS ZA SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO U NJEMAKOJ 2006. Na velesajmu u Hannoveru prikazan je prototip autobusa na pogon gorivim elijama koji je proizvela bavarska tvrtka Proton Fuel Cell GmbH. Vozilo je prikazano, u zajednikom nastupu kompetentnih poduzea pokrajina Sjeverna Rajna Vestfalija (NRW), da postane meunarodno vodee podruje u tehnologiji gorivih elija i vodika. Ovaj je tip autobusa predvien da prometuje za vrijeme svjetskog nogometnog prvenstva u Njemakoj 2006. On e biti ukljuen u promet gradova Gelsekirchen, Dortmund i Kln, gdje se igra prvenstvo. Oni mogu vrlo dobro sluiti za vezu sa zranom lukom. Glavna im je prednost to nema ispunih plinova koji zagauju atmosferu i mogu zamijeniti dostavna potanska elektrina vozila. EW, god. 104(2005), br. 10 Mrk PROIZVOAI MNOGO OEKUJU OD IZVOZA VJETROELEKTRANA Na temelju sve manjeg porasta gradnje vjetroelektrana u Njemakoj, brana proizvoaa takvih elektrana sve vie rauna na izvoz svojih proizvoda. Izvoz je iznosio godine 2004. oko 50 % sveukupnog prometa brane, a rauna se da e u godini 2005. iznositi oko dvije treine sveukupnog prometa. Domae e trite opet ojaati, kad se stare jedinice postojeih vjetroelektrana zamijene novima vee snage. Mnogo se oekuje od ostvarenja

494

SUEJE SMEEG UGLJENA Tvrtka RWE Power planira izradu prototipa ure aja za predsuenje smeeg ugljena prije ulaska u proces izgaranja. Time bi se poveala ekasnost novih termoelektrana. U prototipskom ureaju u Niederanssenu, na kraju je provjeravanje tehnike i komercijalne zrelosti ovog postupka suenja smeeg ugljena. EW, god. 104(2005), br. 10 Mrk SITNA PRAINA U NJEMAKOJ ATMOSFERI Prilikom rasprave, u Njemakoj, o utjecaju sitne praine (estica promjera 10 mikrometara i manje) na ljudsko zdravlje, iznijeti su podaci ureda za okoli (UBA) o ovakovoj emisiji u Njemakoj, u godini 2002. Na promet je ukazano kao na velikog zagaivaa, ali i industrija, elektrane, kuanstva i ostalo sudjeluje u emisiji sitne praine. Koliko je ona ukupno iznosila i emisije iz pojedinih podruja navedeno je, u tisuama tona, u tablici 1. Kuanstva ve danas, kao zagaivai, sudjeluju s 10 % udjela, ali oekuje se u budunosti i poveanje, radi poveanog loenja drvom. Tablica 1 Emisija iz pojedinih podruja Grupa Industrijski procesi Termoelektrane i ostalo Promet Ukupno EW, god. 104(2005), br. 11 Mrk VDEW OSNIVA U NJEMAKOJ CENTRALNO MJESTO SAKUPLJANJA ENERGETSKIH PODATAKA Njemaka elektroprivredna udruga VDEW, savezna i komunalna poduzea i savez njemakog plinskog i vodnog gospodarstva, osnivaju centar za sakupljanje energetskih podataka. Energetski dobavljai moraju ionako slati upravnoj vlasti takve podatke. Svrha planiranog sakupljanja energetskih podataka na jednom mjestu je, da se dade upravnoj vlasti mogunost gospodarskog bilanciranja i rauna trokova energetskih dobavljaa. EW, god. 104(2005), br. 11 Mrk 1000 tona 56,7 43,1 34,8 134,6

tehnologija gorivih elija moi u budunosti rijeiti probleme u elektroprivredi. HES ne zanima samo uporabljivost gorivih elija u domainstvu, ve i djelovanje u elektrinoj mrei. Tim bi se mogli dobiti vrlo vani podaci za planiranje elektrinih mrea. U HSE-u misle i dalje u budunost. Stotine ovakovih gorivih elija mogu se preko inteligentne tehnike upravljanja vezati u virtualnu elektranu. EW, god. 104(2005), br. 11 Mrk STRUNI SKUP O GORIVIM ELIJAMA ZA POGON VOZILA, ODRAN NA ISLANDU U glavnom gradu Islanda, Reykjaviku, odran je u travnu (2005. godine), struni skup o iskustvima s vozilima na pogon gorivim elijama. Vie od dvije godine prometuju na Islandu tri autobusa na pogon gorivim elijama, u okviru projekta ECTOS, kojeg podupire i Europska komisija. Vodik i gorive elije uivaju na Islandu potporu na najviem mjestu. Cilj je da Island postane prva nacija za iji se promet upotrebljava vodik kao pogonsko sredstvo. U isto je vrijeme u provedbi i paralelni projekt CUTE, prema kojem u devet europskih gradova prometuje pokusni autobus s gorivim elijama. Preko 150 strunjaka, iz drava cijelog svijeta, na skupu je raspravljalo o iskustvima vozila na pogon gorivim elijama. Referenti su iskustva ovih projekata ocijenili pozitivno, premda je bilo i nekih tehnikih potekoa. Diskutiralo se i o netehnikim problemima, na temelju izjava putnika, u takvim autobusima. Njihovo je miljenje preteno pozitivno. Shell-Hydrogen izgradio je u Reykjaviku, prvu u svijetu, punionicu gorivom za vodik, kao dio normalne stanice za benzin. EW, god. 104(2005), br. 11 Mrk STRUNI SKUP EUROPSKE KOMISIJE O TEHNICI VODIKA I GORIVIH ELIJA Europska je komisija organizirala, u Briselu, tehnoloki struni skup Vodik i gorive elije. Skupu je prisustvovalo oko 500 eksperata i vrhunskih vodeih ljudi iz elektroprivrede. Na skupu se diskutiralo o razvoju i marketingu energetske tehnike vodika i gorivih elija. Naglaeno je da se industrija i EU mora vie angairati, a znanstvene ustanove slati vie znanja o tehnologiji vodika. EU mora razviti povoljnu politiku klimu. Izloeni su razvojni ciljevi da Europa ostane na vrhu razvoja. Reeno je da se ne moe predvidjeti budui razvoj ove tehnologije, ali je sigurno da u brzom razvoju u svijetu, bit e i brz razvoj tehnologije vodika i gorivih elija. EW, god. 104(2005), br. 11 Mrk POVEZIVANJE EUROPSKE I AZIJSKE ELEKTRINE PRIJENOSNE MREE Na putu ostvarenja me unarodne suradnje u energetici, predsjednik UCTE-a M. Fuchs najavio je izradu studije o mogunosti spajanja europske UCTE prijenosne elektrine mree s rusko-azijskom mreom LPS/UPS. Uz UCTE sudjelovat e i

GORIVE ELIJE ZA KUANSKE POTREBE U Njemakoj, u Darmstadtu, prikazan je pilot projekt, kojim se gorivim elijama, na pogon zemnim plinom, opskrbljuje vie kuanstava elektrinom energijom i toplinom. Ova mala elektrana toplana graena je od tvrtke SulzerHexis. Trokovi planiranja postrojenja iznosili su 131 000 eura. 50 % ovog troka snosilo je Ministarstvo pokrajine Hessen, a ostalo elektroprivreda junog Hessena (HSE). Svrha je ovog postrojenja da se unaprijedi tehnologija gorivih elija i iskua njezina ispravnost pod relanim uvjetima potronje u kuanstvu. Projekt e biti struno praen od elektrotehnikih i informatikih strunjaka, strune visoke kole u Darmstadtu i predstavnika HES-a koji su osobito zainteresirani za taj projekt. Moda e

495

udruge vlasnika elektrinih prijenosnih mrea u kontinentalnoj Europi. Na izradi studije sudjelovat e preko 100 eksperata iz kontinentalne Europe i Rusije. Prema planu, ta bi elektrina mrea povezala 13 vremenskih zona, s 800 milijuna stanovnika, od Portugala do Mongolije. Predsjednik UCTE-a je zakljuio da povezivanje mrea biva razumno tek, ako se zajami da opskrba elektrinom energijom u Europi bude i u budunosti sigurna kao i dosada. EW, god. 104(2005), br. 12 Mrk KOMUNIKACIJA I INFORMATIKA U KUANSTVU TRAE TAKOER ELEKTRINU ENERGIJU Prema podacima njemake elektroprivredne udruge (VDEW), od ukupnog troka energije njemakog kuanstva, najvie se energije troi na grijanje, a zatim na auto. Ureaji komunikacija i informatike troe u prosjenom kuanstvu neto vie energije od rasvjete. Takvi su ureaji u Njemakoj naglo rasli. Dok je u godini 1998. imalo PC oko 39 % kuanstava, taj je broj danas narastao na 61 %. Umnoili su se i prikljuci na internet. Godine 1998. bilo ih je 3,1 milijun, a u godini 2003. oko 18,2 milijuna. Udio u % energije za pojedine grupe potronje iskazane su u priloenoj tablici.
Grupa Grijanje Auto Topla voda Kuanski aparati Komunikacije i informatika Rasvjeta Udio % 53 30 8 7 1 1

NOVI JAKI IZVORI NEUTRONA U mjestu Garching (kraj Mnchena), puten je u rad reaktor, jaki izvor neutrona. Ureaj je vlasnitvo Tehnikog sveuilita u Mnchenu. Nakon svih dobivenih dozvola sveuilite u Mnchenu postalo je odgovorni vlasnik itavog ureaja, snage 20 MW. Na temelju visokog toka neutrona i najmodernijeg instrumentarija, ovaj izvor neutrona ima iroki spektar upotrebljivosti. Internacionalnom timu znanstvenika ureaj e sluiti kao osnova za istraivanje u zici, kemiji, histologiji, medicini i nauci o materijalima. EW, god. 104(2005), br. 13 Mrk PROSJENA KORISNOST NJEMAKIH ELEKTRANA Njemaka velikim nancijskim ulaganjima stalno poveava ekasnost svojih elektrana. Prema podacima VDEW, godine 1950. srednja korisnost elektrana iznosila je 20 %, a godine 2003. oko 38 %. Prema investicijskom programu, od 40 milijardi eura, do godine 2020. jo e se ekasnost elektrana znatno poveati. Novograene elektrane na ugljen rade s ekasnou od skoro 45 %, a ureaji na zemni plin s plinskim i parnim tubinama postiu i 58 % ekasnosti. Stalno godinje poveanje korisnosti njemakih elektrana, u postocima, navedeno je u priloenoj tablici.
Godina 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2003. Korisnost % 20 28 33 35 35 36 38

EW, god. 104(2005), br. 12 Mrk TROKOVI PROSJENOG NJEMAKOG KUANSTVA Prema njemakom statistikom godinjaku i MVV Energie, prosjeno kuanstvo u Njemakoj mjeseno troi na struju, vodu i ostalu energiju oko 160 eura. Specikacija mjesenih trokova dana je u priloenoj tablici u postocima.
Grupa trokova Stanarina, voda, struja, goriva Promet Jelo i pie Kultura i zabava Kuanski aparati Odjea i obua Goenje Osiguranje usluge Zdravstvo Alkohol i duhan Komunikacije Tjelesni uzgoj Ostalo Udio u % 25 14 12 9 7 6 5 5 4 4 2 2 5

EW, god. 104(2005), br. 13 Mrk ELEKTRANA LOENA BIOMASOM Konzorcij pod vodstvom minhenskih energetiara, isporuio je termoelektrani Mannheim, koja e se loiti biomasom, svu potrebnu tehniku opremu, kao kotao, parni ureaj i generator za proizvodnju elektrine energije. Tvrtka LAE-Inginnering dobavila je cijelu automatiku i ureaj za voenje pogona. Elektrana e koristiti otpatke drveta iz industrije, uz ostali drveni otpad. Od lipnja 2005. godine drveni se otpad vie ne smije bacati na deponije. Ovakvog se otpada u Njemakoj godinje nabere oko 10 milijuna tona. Elektrana Mannheim prva je od planirane tri elektrane, loene biomasom. Projektom je predvieno da elektrana proizvede godinje 100 000 MWh elektrine energije, u radu od 8 000 sati, uz snagu generatora od 20 MW. Prema potrebi elektrana moe industriji davati i toplinsku energiju. EW, god. 104(2005), br. 13 Mrk KONGRES EURELECTRO Mrk U lipnju 2005. godine, odran je u Be u kongres krovne organizacije europskog elektrogospodarstva Eurelectro.

EW, god. 104(2005), br. 12

496

Kongres se suglasio da je cilj europskog elektrogospodarstva razvijati energetsku uinkovitu proizvodnju, siromanu s CO2, sigurnu i konkurentnu. Istaknute su sve prednosti elektrine energije. Treba ostvariti dobivanje iste energije, koritenjem obnovljivih energetskih izvora i nove tehnologije energetskog pretvaranja fosilnog goriva. Dalje unaprje ivati europsko gospodarstvo poveanjem energetske uinkovitosti u prometu, trgovini i kuanstvu. Time e se ivot europskih gra ana poboljati i ostvariti konkurentnost europskog gospodarstva. EW, god. 104(2005), br. 14/15 Mrk RECIRKLIRANJE STARIH ELEKTRINIH OSIGURAA Njemako drutvo NH-HN Recycling, koje si je stavilo u zadataka recirklau izgorjelih nisko i visokonaponskih osiguraa, proslavilo je svoju desetgodinjicu djelovanja. U tih 10 godina sakupilo se, od starih osiguraa oko 122 000 kg bakra i oko 2 500 kg srebra. Time je uteeno oko 87 000 tona rude, a za transport rude 220 eljeznikih vagona. EW, god. 104(2005), br. 14/15 Mrk

VANOST TEHNIKE VOENJA Postojee elektrane i europski ekonomski i politiki ciljevi vode prema promjeni energetskog miksa. Veliki dio postojeih elektrana, bit e u pogonu i u sljedeoj dekadi i trai pojaanu pozornost na daljnje optimiranje. Time e mnogo pomoi tehnika voenja, kao nervni centar. Dodatni zadaci optimizacije procesa i pogona, kao i tehnologiju daljnjeg razvoja, dodaju se postojeem sustavu voenja. Pad trokova i poveanje vremena do obnove, jesu aktualna rjeenja u budu nosti. Postoje u bazu treba kombinirati, uz punu funkcionalnost integracije i to s obzirom na investicije. EW, god. 104(2005), br. 14/15 Mrk

ENERGETSKA POLITIKA JE TEHNOLOKA POLITIKA U zemlji, kao to je Njemaka, gdje se jedna treina energije mora uvesti i biva pojaana u tijeku razvoja, kao domaa energija djeluje tehniko znanje o podizanju uinkovitosti energetskih pretvorbi. Osim toga, takva tehnika znanja stvaraju izvozne mogunosti, od kojih zemlja ivi. Jo uvijek nacionalna korisnost iznosi tek 15 %. Od 6 kWh u energentima primarne energije, na kraju energetskog lanca moe se koristiti 1 kWh energije. U svijetu taj je odnos jo gori. Na velesajmu u Hannoveru izloene su sve mogunosti proizvodnje i koritenja vodika, osobito u gorivim elijama. Istaknuta je velika upotrebljivost gorivih elija u pokretnim ureajima i kao decentarlizirani izvori energije velike uinkovitosti. Tehnici vodika predvia se velika budunost i uloga u energetici, a mogu se proizvesti i energetske pretvorbe velike ekasnosti, ime e se poveati nacionalna korisnost. EW, god. 104(2005), br. 14/15 Mrk

VELIKO GRADILITE VJETROELEKTRANA U SJEVERNOM MORU Na velikom gradilitu u Sjevernom moru, gradi se, u svijetu, najvei park vjetroelektarna. Sastojat e se od 80 giganstskih jedinica, visine 110 m. Prema planu, elektrane e godinje proizvoditi 600 milijuna kWh, dostatna energija za 160 000 privatnih kuanstava. Jo je veliko gradilite N24 od 20 km2, pred zapadnom obalom Danske. EW, god. 104(2005), br. 14/15 Mrk

497

498

Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Tel. ++385 1 610 60 95 Fax.++385 1 610 93 21 www.dznm.hr
POETAK RADA HRVATSKOG ZAVODA ZA NORME (HZN) NOVE SAMOSTALNE JAVNE USTANOVE Nakon dugotrajnih priprema, od 1. srpnja 2005. godine zapoeo je s radom Hrvatski zavod za norme kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske. Hrvatski zavod za norme osnovala je Vlada Republike Hrvatske Uredbom o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (Narodne novine 154/2004, 44/2005) donesenom temeljem Zakona o normizaciji (Narodne novine 163/2003). Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju Republika Hrvatska je preuzela obvezu postupnog usklaivanja s tehnikim propisima Europske unije, ali i s europskom normizacijom, mjeriteljstvom i akreditacijom te postupcima ocjene sukladnosti1. Ispunjavanje te obveze uvjet je za prikljuivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Osnivanjem Hrvatskog zavoda za norme ispunjava se jedan dio zahtjeva Sporazuma, odvajaju se poslovi propisivanja (odgovornost dravne uprave) od poslova normizacije (odgovornost svih zainteresiranih strana), a hrvatska se normizacija ustrojava na europski nain izdvajanjem poslova normizacije izvan dravne uprave u novu neovisnu javnu ustanovu. Uvoenjem lanstva i lanarine u Hrvatskom zavodu za norme postupno se uvodi i odgovornost zainteresiranih strana za djelomino financiranje nacionalne normizacije. HZN je osnovan radi ostvarivanja ciljeva normizacije: poveanja razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanja zdravlja i ivota ljudi te zatite okolia, promicanja kakvoe proizvoda, procesa i usluga, osiguravanja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, poboljanja proizvodne uinkovitosti, ogranienja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te otklanjanja tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini. Djelatnost Hrvatskog zavoda za norme utvrena je Zakonom o normizaciji i Uredbom o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koju obavlja iskljuivo Hrvatski zavod za norme. Osnovna djelatnost HZN-a je priprema, prihvaanje i izdavanje hrvatskih norma i drugih dokumenata iz podruja normizacije. HZN e odravati zbirku hrvatskih norma i voditi registar hrvatskih norma. Takoer, ova e ustanova pruati informacije o nacionalnim, europskim i meunarodnim normama cjelokupnoj javnosti, a posebno hrvatskom gospodarstvu. Hrvatski zavod za norme preuzeo je obveze koje je Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo dosad imao kao lan meunarodnih i europskih organizacija i postao je, kao hrvatsko nacionalno normirno tijelo, njihov novi lan. To su meunarodne organizacije ISO2 i IEC3 te Europski institut za telekomunikacijske norme ETSI4 u kojima je DZNM bio punopravni lan

lanak 73. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih drava lanica International Organization for Standardization 3 International Electrotechnical Commission 4 European Telecommunications Standards Institute
2

499

i europske organizacije CEN5 i CENELEC6 u kojima je DZNM bio pridrueni lan.

Hrvatski zavod za norme svojim lanstvom u meunarodnim i europskim organizacijama osigurava neprekinutu dostupnost meunarodnih i europskih norma i pravo na njihovo prihvaanje na nacionalnoj razini, ali i pravo na sudjelovanje hrvatskih predstavnika u izradi norma na meunarodnoj odnosno europskoj razini. Takoer, Hrvatski zavod za norme od Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo preuzeo je dosad ustrojene tehnike odbore (DZNM/TO) u svim podrujima normizacije, kao i njihove pododbore i radne skupine. Ta su tijela preimenovana u HZN/TO, odnosno HZN/TO/PO/RS. Radi se o 172 tehnika odbora, 194 pododbora i 36 radnih skupina s oko 3500 lanova. Hrvatski zavod za norme nastavlja dalje graditi nacionalnu zbirku norma koja u trenutku poetka rada HZN-a sadri oko 10000 hrvatskih norma, nastalih uglavnom prihvaanjem meunardnih i europskih norma. Proces implementacije europskog zakonodavstva u hrvatsko zakonodavstvo koji je u tijeku postupno e poveavati potrebu za novim hrvatskim normama i sigurno e poveati interes za hrvatsku normizaciju. Ukljuivanje veeg broja zainteresiranih u normizacijski rad moe ubrzati proces upoznavanja s novim europskim i meunarodnim normama i proces njihova prihvaanja u Hrvatskoj. Prihvaanje novih norma omoguit e njihovu dostupnost i potaknuti primjenu tako da se u Hrvatskoj oekuje postupno stvaranje kulture dragovoljne primjene norma koja je primjerena suvremenim razvijenim dravama i Europe i svijeta i koja e pridonijeti spremnosti Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji.

5 6

European Committee for Standardization European Committee for Electrotechnical Standardization

500

Privremena ravnateljica Hrvatskog zavoda za norme na temelju lanka 16. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 163/2003) objavljuje

JAVNI POZIV za lanstvo u Hrvatskome zavodu za norme I. Pozivaju se sve zainteresirane pravne i fizike osobe da podnesu prijave za lanstvo u Hrvatskome zavodu za norme (u daljnjemu tekstu: HZN). II. Pisanu prijavu radi ostvarivanja svojih interesa u vezi s hrvatskom normizacijom moe podnijeti pravna ili fizika osoba sa sjeditem, odnosno prebivalitem u Republici Hrvatskoj. III. lan HZN-a lan je Strunog vijea i ima pravo sudjelovati u radu HZN-a u skladu s Uredbom o osnivanju (Narodne novine broj 154/2004, 44/2005), Statutom i drugim opim aktima HZN-a. IV. lanstvo se u HZN-u ostvaruje nakon pisane prijave za lanstvo i potpisane izjave o prihvaanju naela i pravila HZN-a. Ako prijavi za lanstvo nije priloena izjava o prihvaanju naela i pravila HZN-a, prijava se nee razmatrati. V. lan je duan plaati lanarinu koja je odreena Odlukom o iznosu lanarine u HZN-u. VI. Pozivaju se zainteresirani da u roku od tri mjeseca od objave ovoga poziva podnesu pisanu prijavu za lanstvo Hrvatskomu zavodu za norme, p.p. 167, HR-10002 Zagreb, s naznakom LANSTVO U HRVATSKOME ZAVODU ZA NORME. Obrazac za prijavu za lanstvo, izjava o prihvaanju naela i pravila HZN-a, Pravilnik o lanstvu, Odluka o iznosu lanarine i Statut dostupni su u HZN-u (Ulica grada Vukovara 78, Zagreb) i na internetskoj stranici: www.dznm.hr. Privremena ravnateljica Hrvatskog zavoda za norme mr.sc. Snjeana Zima, dipl.ing.

501

502