HRVATSKO KATOLIÕKO SVEUCILISTE

Odjel za psfüologiju
Ihca242
10 000 Zagreb

KLASA: 602-04 / 19-11 / 169

URBROJ: 498-03-02-04-01. / 1,-21-02

Zagreb, 26. sijeðnja 2021

Na temelju ðlanka 2L. Statuta Hrvatskoga katoliðkog sveuðiliðta, ðlanka 3. Pravilnika o

diplomskom radu Stmðno viieóe Odjela za psfüologiiu na 6. sjednici u akademskoj godini
2020./2021,.,odrùartoj26.sijeënja202'l..,donosi

ODLUKU

I.
Struðno vijeóe Odjela za psfüologiju donosi Posebne upute za pisanje i tehniðko opremanje
diplomskog rada na Odjelu za psfüologiju, koje su sastavni dio ove Odluke.

II.
Posebne upute za pisanje i tehniðko opremanje diplomsko g rada objavit óe se na mreZnim
stranicama Hrvatskog katoliðkog Sveuðiliðta.

m.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje vaùitt Odluka, KLASA: 602-04/19-11./169
URBROJ: 498-03-02-01-01. / 2-19-01 od 10. listopada 2019.

IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono5enja, a primjenjuje se od 1". oùujka2021.., odnosno
od poðetka ljeûrog semestra akademske godine 2020./2021..

PROCELNICA

Dostaviti:
doc.
ül*,
di.
K
sc. Ljiljana Paðió-Turk

1. Ured prorektora
2. Ured za odnose s javnoðóu
3. Odjel za psihologiju
4. SluZba za studentska pitanja
5. SfuLba zapravne, kadrovskei opde poslove
 LUX VBRÁ

HRVATSKO
KÂTOLI¿KO
sv Eucr LrgTE
ffi
STUDIORUM
CATHOLICA
CROATICA
z_¡._-c-3_Â-t_tr

HRVATSKO KATOLIÕTO SVEUÕILISTE

ODIEL ZAPSTHOTOGTIU

POSEBNE UPUTE
ZAPISANIE I TEHNICKO OPREMANIE
DIPTOMSKOG RADA

1
 1. pRrIAvA DlptoMsKoc RADA NA oBRAScu "NAstov I oBRAZLoZTN¡E
TEME DIPLOMSKOG RADAV IMENOVANIE MENTORAIKOMENTORA I
POVIERENSTVA ZA OCIENU I OBRANU DIPLOMSKOG RADA'

U Obrazloùenju teme potrebno je navesti saZetak rada.

Uz ispunjeri Obrazac (Dl_Obrazac pfijave naslova mentora i

povjerenstva) potrebno je
priloZiti dodatak Obrascu (min. dvije, a max. ðetiri kartice teksta), koji óe sadri,avaft detaljnije
obrazloùenje teme odnosno istraùivanja: kratki uvod, cilj (eve) i probleme istraZivanja, kao i
detaljni opis planirane metode (sudionici, mjerni instrumenti, postupak) planiranog
istraZivanja.

2. OPÓE TEHNIðKE T]PUTE

2.1. Diplomski rad treba biti opsega od 60-80 kartica teksta bez naslormice, sai,etka,
priloga i Zivotopisa, pri ðemu jedna kartica sadrti 1,800 slovnfü mjesta ukljuðujuói
razmake.

2.2. Stranice trebaju biti ispisane jednostrano.

3. DIIELOVI DTPTOMSKOG RADA

Diplomski rad treba sadrZavati sljedeóe dijelove:
. Naslov: preporuka je da ne sadrZi viðe od 15 rijeði.
o SadrZai: sastoji se od popisa svfü poglavlja i potpoglavlja rada, s pripadajuóim
brojevima stranica.
o Uvod: treba slijediti formu lijevka, od opóeg preÍur specifiðnom. Na njega ne bi trebalo
odlazitt viðe od jedne treóine ukupnog teksta. Uvod treba sadri,avatt pregled
dosadaðnjih spoznaja, najznaë.ajrrijih teorija te rezultate prethodno provedenfü
istraZivanja na temu diplomskog rada. Potrebno je i opisati 5to je nedosljedno
utvrdeno ili nepoznato iz dosada5njih istraùivanja te argumentirati relevanbrost i
nuZnost istraZivanja provedenog za potrebe diplomskog rada. Na kraju Uvoda,
ðitatelja treba uvesti u temu rada.
. Cilj: potrebno je navesti opóeniti citj ili ciljeve istraZivanja.
¡ Problemi i hipoteze: trebaju biti kratko, jasno i jednoznaðno navedeni.
o Metoda: sastoji se od poþoglavlja: Sudionici, Pribor i/ tli Mjerni instrumenti, Postupak
te S tati stiðki p o stup ci.

Sudionici - u ovom potpoglavlju treba navesti vrstu uzorka,broj, dob i spol sudionika
kao i sve ostale karakteristike koje su relevantne za istraùivanje te kriterije za
ukljuõivanje/iskljuðivanje ako su relevantni
Pribor - neobavezan dio metode u kojem treba navesti svu kori5tenu aparafuru,
primjerice: raðunalo i monitor (uz osnorrne specifikacije), kori5teni raðunalni
program zaprezentacijupodrai,aja,wed,aj zaprikupljanje odgovora (responsebox) ili
bilo koji drugi pribor koriSten uistrativanju (papr/ olovka, Stoperica i s1.).

2
 Ukoliko toga nema, rnoäe se preskoðiti taj odjeljak i opisati kori5tene mjerne
instrumente u poglavlju Mjerni instrumenti.
Mjerni instrumenti - u ovom potpoglavlju potrebno je navesti nazive svih kori5tenfü
instrumenata na hrvatskom jeziku, a u zagÍadi nakoðeno napisati naziv instrumenta
na stranom jeziku ukoliko postoji. Potrebno je navesti autore instrumenata te ukratko
opisati ðto instrumenti mjere, naðin davanja odgovora u tim instrumentima, navesti i
opisati subskale ako postoje, primjere nekfü ðestica, naðin izraðunavanja rezultata te
mjerne karakteristike instrumenata utvrdene u prethodnim istraZivanjima i
provjerene na svom uzorku.

Postupak - u ovom potpoglavlju treba detaljno (kronoloðki) opisati tijek provodenja

istraZivanja i sve relevanûre ðimbenike koji su mogli utjecati na tijek istraZivanja. U
sluðaju eksperimentalnih nacrta, treba navesti uputu koja je dana sudionicima i naðin
na koji su se sudionici dijelili u skupine. Takoder, trebaju se ukratko opisati svi
postupci koriðteni u istraZivanju kojima se osiguralo udovoljavanje etiðkih standarda
struke.

Støtistiðe ønølize - Opisati provjere normalnosti distribucije i ostalih preduvjeta za

koriðtenje pojedinih statistiðkfü postupaka; opisati sve koriðtene statistiðke postupke i
pri tome ih povezati s pojedinim problemima (npr. ,,Koriðten je f*test kako bi se ispitale
razlike izrrredu..."). Po moguónosti navesti analtze potrebne veliðine uzorka. Navesti
kori5teni statistiðki program. Ako se radi o kvalitativnom istraZivanju, ovaj dio nazvati
,Analiza podataka" te opisati detaljno postupak analize, kodiranja, koriðtenja
programa za analizu sadrùaja, raðunanja sukladnosti u procjenjivanju kodiranja i
ostale potrebne inf ormacij e.
a Rezultati: trebaju odgovarati na postavljene probleme. U ovom dijelu treba navesti
rezultate statistiðkfü obrada. VaZno je pazit:-da prikazi rezultatane budu redundantri,
odnosno da se isti rezultati ne prikazuju i tabliðno i grafiðki te da se u tekstu ne pi5u
sve informacije koje su prikazane u tablicama. Tablice vezÍrne uz provjeru preduvjeta
i neke popratne artalize koje nisu izravno povezane s problemima mogu se prikazati u
Prilozima, a u rezultatima se kratko na njih osvmuti (s tekstomVidi Prilog xx).
a Rasprava: sadräava detaljnije komentare rezultata i hipoteza koji se povezuju s
teorijom te istraZivanjima drugih autora. U ovom dijelu treba navesti i prednosti i
nedostatke vlastitog istraZivanja te smjernice za buduêa istraùívanja i praktiðne
implikacije rezultata (ako ih ima). U raspravi se ne navode statistiõki podatci koji su
veê. prikazani u Rezultatima te se ne iznose rezultati koii nisu opisani u odjeljku
Rezultata.
a Zakljuõak: sadräava odgovor na postavljene probleme i hipoteze.
a Literatura: sadrùavasve reference koje su navedene u tekstu. U daljnjem teksfu nalaze
se upute za adekvaturo navodenje literafure.

a Prilozi: psihologijski mjerni instrumenti koriðteni u istraZivanju.

a Zivotopis: treba sadri,avatt podatke o datumu imjestu rodenja diplomanta ili
diplomantice, Skolovanju i usavr5avanjv, poznavanju stranfü jezika te podatke o
drugim vjeðtinama, aktivnostima i znanjima relevanbrim za profesionalni razvoj.
Opseg Zivotopisa iznosi do jedne kartice teksta i piðe se u treóem licu.

a
J
 4. PRIKAZIVANIE PODATAKA U TABLICAMAV GRAFOVIMA I SLIKAMA
Tablice, grafovi i slike trebaju se nalaziti unutar teksta te se numeriraju u kontinuitetu
arapskim brojevima. Ukoliko izvomi podatci ne pripadaju autoru, autor mora navesti izvor
podataka.

4.1. Tablice
Uz to ðto svaka tablica treba biti numerirana u kontinuitetu arapskim brojevima, ona treba
imati i naslov. Naslov tablice treba biti kratak i jasan, te on treba biti iznad tablice i centriran.
Oznaka ,,Tablica" i broj tablice ne pi5u se nakoðenim znakovima te se iza broja pi5e toðka.
Naslovi tablica pi5u se nakoðeno. Prored teksta u naslovu tablice je 1 (ne 1,5 kao u ostalom
tekstu), a veliðina naslova i sadríaja tablice je 11 kao u ostatku teksta. Ukoliko je potrebno,
tablica moZe biti manjeg fonta.

Sve tablice u tekstu moraju biti oblikovane na isti naðin i pri tome frebatzblegavati okomite
crte u tablicama. Tablice su centrirane na sredini stranice. Treba izblegaval da se tablica lomi
na dvije stranice.

Tablice trebaju biti jasne, a statistiðke vrijednosti koje se nalaze u njima trebaju biti prikazane
na logiðan naðin. Na primjer, prvo treba prlkazatt aritmetiðku sredinu pa onda standardnu
devijaciju.
Statistiðka znaðajnosÇ kada se pnkazuje u tablici, navodi se dvojako. Jedan naðin je navesti
toðni iznos p vrijednosltzaokruùenna dva ili tri decimalna mjesta. Iznimno, u sluðaju kada je
p vrijednost manja od 0,001. tada se vrijednost navodi ovako: p < 0,00'1.. Medutim, kada tablica
to zahtjeva, moguóe je prikazati znaðajnost i na drugi naðin, tako da se statistiðka znaðajnost
istakne s jednom ili dvije zvlezdice, ovisno o razirrl- znaðajnosti uzetoj u obzfu (. p < 0,05 ili *
p < 0,01). U tablici, pored vrijednosti se napi5e zvlezdica(e), a ispod tablice treba navesti
legendu ili napomenu 5to zvlezdice znaöe. Dakle, ispod tablice trebalo bi pisati: . p < 0,05 ili *
p < 0,0'J.. Za pisanje legende ili napomene koristi se font veliðine 10 i prored L.

Kada se Zelite referirati na tablice, tada se u teksfu rada navodi ovako: ,,vidi Tablicrr3" 7li,,tr
Tablici 3 prikazano j"...".

Primj er dabrog tabliðnog prikazø:

Tablica 1,. Deskriptiani podntci zø aarijøble koriítene u istraàiaanju

Raspon
n MSD Swarni Moguói
'1.6,1.0
Dob 386 0,80 1.4-17
Materijalne prilike u obitelji 390 3,27 0,63 1-5 1.-5

Ekstraverzija 385 11.,45 2,66 3-15 3-15

Emocionalna stabilnost 378 9,09 2,99 3-15 3-15
Savjesnost 385 9,09 2,78 3-15 3-15
Ugodnost 379 11,66 2,17 6-15 3-15
Intelekt 387 9,5'J. 2,53 3-15 3-15

4
4.2. Grafiéki prikazi
Svaki grafiðki púkaz mora imati redni broj i naslov te po potrebi i legendu. Grafiðki púkazi
njegov naslov trebaju biti jasni.

Grafiðki prikaz oznaëava se nazivom ,,Sllka". Redni broj i naslov grafiðkog pfikaza (slike)
nalazi se iznad grafiðkog prlkaza. Oznaka ,,Sl7ka" i redni broj grafiðkogptikaza ne piðu se
nakoðeno dok se naslov grafiðkog pfikaza pi5e nakoðeno. Vehðina fonta iznosi 11, a prored L
(isto vrijedii zatablice). Grafiðkiprikaz i njegov naslov trebaju biti centrirani na stranici.

Kada se Zelite referirati na slike, tada se pi5e ovako: ,,vidi Sliku 1" ili,,na Slici L".

Primj er dobrog grøfðkog priknzø:

Slika 1. Uspjeh nø ispitu motiuirønih i nemotiairanih studenatø s obzirom nø stil prednaanjø

Grupe po motivaciji
IMotivirani
lNemotrvrrani

4
Ø
(¡)
#
d
4
+ftl
J
N
(l]
11

Kaãnjavajuii Ra:r¡noduðan Nagrattujuéi

Grupe po stilovima predavanja

4.3. Statistiðki simboli i statistiðke wiiednosti

Svi statistiðki simboli, osim slova grðkog alf.abeta, pi5u se nakoðeno u tablicama i u tekstu.

Ukoliko se statistiðki simboli koriste u tekstu, moraju sadri,avattsve potrebne informacije koje
óeomoguóiti ðitatelju da u potpunosti razumrl-e tekst.

5
Dakle, prilikom provedbe analtze varijance, rezultate treba pisati F(2,177\ = 6,30; p = 0,002,
pri ðemu 2i177 oznaë.avaju stupnjeve slobode.
Kada se provodi f-tesl rezultati se u tekstu oznaë.avaja ovako: t(175) = -'1.,909; p = 0,058, pri
ðemu broj175 predstavlja stupnjeve slobode.

Kada se raðuna Pearsonov koeficijent korelacije, tada se rezultati pi5u ovako: r = -0,43; p
= 0,028.
Prilikom interpretiranja rcntltata hi-kvadrat testa, rezultati se piðu ovako: f (4)= 4,24; p =
0,375, pri ðemu 4 predstavlja stupnjeve slobode.

Prilikomnavodenja p vrijednosti u tekstu, potrebno je pisati toðan iznos vrijednosti, kao 5to je
to prikazano gore u primjeru.

Kod pisanja decimatnih vrijednosti koristi se zarez 5to je drugaõije od APA (engl. Americøn
stila citiranja, ali je sukladno pravopisu hrvatskog standardnog
Psychologicøl Associøtioz)
jezika.

Popis najðeðóe koriðtenfü statistiðkfü vrijednosti i njfüovi simboli:

o aritmetiðka sredina - M
o standardna devijacqa - SD
. minfunalna, maksimalna vrijednost-min, mnx
o ukupan broj sudionika u istraZivanju - N
. broj sudionika u poduzorku - n
. z-vijednost- z
o vjerojatnost-p
o stupnjevi slobode - df
o Pearsonov koeficijent korelacije - r
. Spearmanov (rang) koeficijent korelacije - r"
o point-biserijalrri koeficijent korelacije - rpu
o koeficijent multiple korelacije - R
o standardizirati koeficijent u multiploj regresiji - p
o t-test -ú

o F-omjer uartaltzivarijance - F
o hi-kvadrat test - ¡z
. Cronbachov koeficijent unutamje konzistencije - cr
. Cohenov d- d

5. NAVOÐENIE TITERATURE
Koriðtena literatura navodi se u tekstu i u popisu literature na kraju diplomskog rada. Sve
5to se navodi u tekstu treba biti navedeno i u popisu literature i obmuto.

Prilikomcitiranja literature potrebno je koristiti stil Ameriðke psfüolo5ke udruge (Publicøtion

manuøl of the Americøn Psychologicøl Association, 2019, 7. izdanje) ili skraóeno APA stil
citiranja.
Redoslijed referenca treba pisati abecednim redom, prema prezimenu prvog aatora, bez
rednfü brojeva. Ukoliko isti autor ima viðe referenca, prvo se piðu one koje su starijeg
datuma.

6
 Struktura pisanja pojedine reference pone5to je drugaðija, ovisno o vrsti izvora (npr. knjiga
znanstveni rad i s1.) ðto óe biti prikazano dalje u tekstu.
Navodenje sekundamih referenca bi trebalo izbjegaval kada god je to moguóe.
Ukoliko je referenc a duäa od jednog reda, tekst u ostalim redovima se uvlaõi za 1" crn, kao
ðto je prikazarto dalje u tekstu. Prored unutar pojedine reference je L, a izmedu referenca
treba biti razrnak.

5.L. Navocfenje literature u tekstu

P rimj eri naao denj a literøture u tekstu:

Ljubrja takoder kod ljudi podite osjeóajkontrole (Lerner i Kelfrrer,2001).

Berk (2002) navodi da u srednjem djetinjstvu dru5tvo vrðnjaka postaje sve vaZniji
kontekst razv oja djeteta.
Postoji barem pet emocija: ljutrja, strah, gadenje, i,alost i uZivanje (Ekman, 1992,1994).

Intenzir¡no Skolsko mentoriranje pobolj5ava njfüovo ðkolsko postignuóe i prfüvaóanje

od strane vr5njaka (O'Neil i sur., ß9n.
Dok djece rade na zajedniðkim projektima i pomaZu svojoj zajedntci, ona napreduju u
socijalnoj i moralnoj zrelosti (Killen i Nucci, 1995;Yandell i Shumow,1999).

Ukoliko prilikomnavodenja literature u tekstu, navodite dvije ili vi5e referenca, kao 5to
je to uðinjeno u primjeruiznad, tada fü trebate poredati prema abecednom redu istim
redoslijedom kako su navedene i u popisu literature.

a. Navodenje autora s istim prezimenom

Ako autori imaju isto prezime, onda se dodaje i inicijal imena, npr. (Sakió,Y.,1991.;5akió, M.,
200e).

b. Navodenje viõe radova istih autora

Ako isti autor(i) ima(ju) viõe radova,tada se prvo navodi rad koji je pwiizdart.
Ukoliko isti autor(i) ima(iu) vi5e referenca koje su napisane iste godine, tada uz godinu
pridruZite i slovo (Berk, 2002a;Berk,2002b) kako u popisu literature, tako i u tekstu.

c. Doslovno citiranie
Ako se iz nekog oþavljenog izvora doslovno prepisuje dio teksta, onda taj citat treba staviti u
navodnike i napisati na kojoj stranici se nalazi. Doslovno citiranje treba koristiti ðto je manje
moguóe.

Primjer:

7
 ,,Razvoj percepcije i spoznaje u dojenaðkoj dobi utire put jednojizvanrednojðovjekovoj
sposobnosti - jeziku" (Berk, 2008; str.1.64).

d. Navodenie sekundarnih referenca u tekstu

Kada se o nekom istraZivanju navodi posredno, odnosno, kada nemate originalno istraZivanje
veó o tom istraZivanju doznajete posredno iz neke druge publikacije tada treba navesti ime(na)
autora rada i godinu te ime(na) autora i godinu publikacije u kojojje informacija pronailena.
Koriðtenje sekundarnfü referenca treba izblegavati.

Primjer:

Autoritativno roditeljstvo je povezano sa samokontrolom, ustrajanjem na zadatku,

spremnosti na suradnju i dobrim ðkolskim postignuóem (Baumrind i Black, 1967,prema
Berþ 2008).
r11

Baumrind i Black (1967, prema Berþ 2008) su pronaSli da je autoritativno roditeljswo

povezano sa samokontrolom, ustrajanjemna zadatku, spremnostina suradnju i dobrim
ðkolskim postignuóem.
Nøpomena: U popisu literature navodi se silno ona publikacija koju ste ðitali i koja je bila
dosfupna, odnosno onaiz koje ste doznaho istraZivanju citiranfü autora. U gore navedenom
primjeru, u literaturi se citira samo publikacija autorice Berk iz 2008. godine.
Toðnije, u popisu literature bit óe navedeno ovako:

Berk, L. E. (2008). Psihologijø cjeloàiaotnog røzaoja. Naklada Slap.

e. Navodenje publikaciie s veéim broiem autora

Ako publikacija ima 3 ili viðe autora, tada veó kod prvog navodenja u tekstu treba navesti
samo prezime prvog autora te dodatak ,,islJt."
Primjer:

Kada se spominje prvi put u tekstu, treba pisati (Vizek Vidovió i sur., 2003).

Iznimka od ovog pravila je situacija ako su dvije reference iz iste godine s istim poðetrrim
autorima, onda se navode sva prezimena autora koliko je potrebno da se izbjegnu nedoumice.
Primjer:

Ako se Zele navesti reference dvije grupe sliõnfü autora (Ayers, Bond, Webb, Miller i
Bateson, 2018) i (Ayers, Bond, Miller, Webb i Batesoru 2018), potrebno je to uðiniti kao
(Ayers, Bond, Webb isttt.,,2018; Ayers, Bond, Miller i sur.,2018).

f. Navocfenje publikacije kada je autor ustanova ili instituciia

Kada je autor rada neka ustanova tli organizacija, obiðno citiramo ime te ustanove u cijelosti,
nakon prvog citiranja ga moZemo skratiti ili pisati veó postojeói uvrijeZeni akronim.
Primjer:

I
 Ameriðka psihijatrijska organizacija (1952) u prvom izdanju Dijagnostiðkog i
statistiðkog priruðnika mentalnfü poremeóaja uvodi novi dijagnostiðki poremeóaj
îazv an,,velika stresna reakcija".

g. Navodenje zakona u tekstu

Psfüolog je obavezan obavljati psfüolo5ku djelabrost prema Kodeksu etike psfüolo5ke

djelatrrosti (Zakon o psfüoloðkoj djelabrosti, NN 47 /2003, ð1. 20).

6.2. Popis referenca (u dijelu Literatura)

Reference se pi5u abecednim redoslijedom.

Primjer ilobrog izglrdn popisø literøture:

Atkinson, M., Zibin, S. i Chuang, H. (199n. Characterizing quality of life among patients
with chronic mental illness: A critical examination of the self-report
methodology. The American lournal Psychintry, 154, 99-105.
https: / / doi.or gl 10.117 6 / ajp.154.1..99 "f
Begi(., D. (2011). Psihopatologijø. Medicinska Naklada.

Bleich,4., Koslowsky, M., Dolev, A. i Lerer, B. (1997). Post-traumatic stress disorder and
depression. An analysis of comorbidity.Britishlournølof Psychiatry,170,479-482.
hrþs: / / doi.or s, /'1,0.\192 / btp.17 0.5.479
Boscarino, J. A. (1997). Diseases among men 20 years after exposure to severe stress:
implications for clinical research and medical care. Psychosomatic Medicine, 59,
605-61'4. b..ps: / / doi.ors/ 10.1097 / 00006842-199711000-00008

a. Navoclenie viðe autora

Ako je do 20 autora, navode se svi autori. Ako je vi5e od 20 autora,navodi se prvfü 19 autora,
dodaju se tri toðkice i posljednji autor bez dodavartja,,i" ispred posljednjeg autora.
Primjer:

Levis, 8., McMillan, D., Suru Y., He, C., Rice, D. 8., Krishnaf, A., Wu, Y., Azar, M.,
Sanchez, T.4., Chiovitti, M. J., Bhandari, P. M., Neupane, D., Saadat, N., Riehm,
K. 8., Imran, M., Borufl J. T., Cuijpers, P., Gilbody, S., Ioannidis, J. P. 4., ...
Thombs, B.D. (2019). Comparison of major depression diagnostic classification
probability using the SCID, CIDI and MINI diagnostic interviews among women
in pregnancy or postpartum: An individual participant data meta-analysis.
Internationøl lournøl Methods in Psychiøtric Reæarch, 28(4), e1803.
https: / / doi.or g / 10.1002"f
/ rnT.1803

b. Redoslijed autora
U popisu referenca, prvo se navodi rad autora kojeg je sam napisao, a onda rad autora u
koautorstvu.

9
Primjer:

Alleyne, R. L. (2001).
Alleyne, R. L. i Evans, A.I. $999).
Radovi s istim prvim autorom i razliðitim drugim ili sljedeóim autorima navode se abecednim
redom prema prezimenu drugog ili sljedeóeg autora.
Radovi istih autora koji su napisani iste godine u popisu referenca navode se prema
abecednom redu naslovarada, a pored godine izdavanje se upi5e malo slovo ø,b, c i sl. Kada
se navodi referenca u tekstu, takoder se uz godinu piðe i slovo.

Baheti, J.R. (2001a). Control...

Baheti,l.R. (2001b). Roles of...

c. Õlanci u ðasopisu

Prezime(na) autora, inicijal imena. (godina izdavanja). Naslov nda.Nasloa ðøsopisø, volumen
ðasopisa, (b.oj), stranice. doi broj naveden kao hiperlink

Primjer:

Stiles, I. (2001). Neural plasticity in cognitive developement. Deaelopmentøl

Neuropsychology,l-8,237-272.https:/ /doi.org/10.1207/515326942DN1802 5

Stith, S. M. i Farley, S. C. (1993). A predictive model of male spousal violence. lournøl of

F amily Violence, 8, 183 -20'1,. }¡rftp s: / / doi.or g / 10.1007 / BF 009817 67

Nøpomenø: Prilikom citiranja znanstvenfü ðlanaka koji su napisani engleskim jezikom, naziv
znanstvenog ðlanka piðe se kao i na hrvatskom jeziku ðto znaði da je samo poðebra rijeð pisana
velikim slovom (osim vlastitfü imena). Medutim, naziv õasopisa u kojem je znanstveni ðlanak
izdan pi5e se toðno onako kako se ðasopis zove. Na primjer: lournøl of Social and Personøl
Reløtionshþs.

d. Knjige

Prezime(na) autora, inicijal imena. (godina izdavanja). Nøsloa knjige.Ime izdavaða.

Primjer:

Stodolsky, S. S. (1988) . The subject matters. University of Chicago Press.

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloáiuotnog røzaoja. Naklada Slap.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S. (2004). Djeðjøpsihologijø - modzrnø znønost. Naklada Slap.

Napomenø; Prilikom citiranja k jigu kojima su naslovi napisani engleskim jezikom, naziv
k jig" se piðe kao i na hrvatskom jeziku ðto znaði da je samo poðeûra rijeð pisana velikim
slovom (osim vlastitfü imena). Takoder, vi5e nije potrebno pisati grad izdavanja kao ðto je
trebalo prema prethodnim uputama iz APA 6. verzíje.

10
e. Poglavlje u knjizi

Prezime autora, inicijali imena. (godina izdavanja). Naslov poglavlja u knjizi. U inicijal(i)
imena, prezimena (ut.), nasloa knjige ili zbornika, (stranice). Ime izdavaða.

Primjer:

Stipek, D. (1995). The development of pride and shame in toddlers. U I. P. Tangney i

K.W. Fisher (ur.), Self-conscious emotions, (str. 237 -252). Guilford.
Rimac, I. i Milas, G. (2005). U traZenju agensa demokratskognzvoja. U J. Baloban (ur.),
U potrøzi zø identitetom: Komparatiaøn stwdija urednotø: Hraøtska i Europø, (str. 85-
114). Golden marketing -Tehniðka knjiga.

f. Doktorske disertacije, magisteriii, diplomski radovi

Prezime avtora, inicijal imena. (godina obrane). Nøsloa rødn. Neoblavljena doktorska
disertacija/ magisterij/ diplomski rad, naziv sveuðili5ta.
Primjer:

Merkað, M. (2012). UIogø obitelji u røzvoju socijølnekompetencije ødolescenøta. Neobjavljena

doktorska disertacija, Sveuðiliðte u Zagrebu.

Vrselja, I. (2013). Proajera teorije delikaencije s rønim i knsnim poðetkom. Neobjavljena

doktorska disertacija, Sveuõili5te u Zagr ebu.

g. Elektroniðki izvori

Prezime autora, inicijali imena. (godina objave, mjesec i datum.). Nasloa rada. Naziv web
stranice. Internet adresa.
Primjer:

Puljak, L., Õartolo\mi, A. i Singbo, O. (2020, prosinac 18.). Medicinski i

moralni øspekti
cjepiaø protiu COVID-L9. Hrvatsko katoliðko sveuðili5te.
}:rW / /"o*w.unicath.hr/medicinski-i-moraLri-aspekti-cjepiva-protiv-covid19

Napomenø: Pisanje formulacije ,,Pribavljeno" i datum vi5e nije potrebno, osim u sluðaju kad se
brzo izntjenjuju informacije paje vaåno navesti datum.

Ako izvor nema pojedinaðnog autora (autore), veó je autor orgarizacija, onda se ime
organizacije navodi kao autora. Ako je naziv web stranice isti kao i ime organizacije, onda ne
treba ponavljati naziv web stranice.

Hrvatski zavod za zapoÉljavartje (2019, travanj). Godiínjøk 2018.

https://www.hzz.hrf content/stats/Godisnjak-2018-HZZ.pdf

Ako ne postoji autor, i ako je vaùno navesti datumpribavljanja izvota, tada treba pisati ovako:
Naslov (godina, mjesec datum). Ime web stranice. Pribavljeno datuma shftp:/ / ......

11
Primjer:

Preporuke Vijeóa Europe o Smjemicama zapoðtivanje, za5titu i ostvarivanje prava djece

u digitalnom okruZenju (2018, studeni 5.). Pribavljeno 18. 12.2020. Pravobranitelj
za djecu. http:/ / dijete.hr/download/ preporuke-vijeca-europe-o-smjernicama-
za-posLlanje-zastitu-i-ostvarivanje-prava-djece-u-digitalrorl:.-okruzenjluf

Ako ne postoji godina objave, tada treba pisati ovako:

Autor (".d.). Nasloa.Ime web stranice. http,/ /......
il1

Naslov (r.d.). Ime web stranice. l:tþr/ /....

Navodenje ovakvfü izvora trebalo biizh1egavati 5to je vi5e moguóe

h. Pravni izvori

Ime zakona. Narodne novine, br. broj(evi) zakona.

Primjer:

Zakono radu. Narodne novine, W.93/201,4.

Zakon o psfüoloðkoj djelabrosti. Narodne novine, br.47/2003.

12